91
Ružica I. Simić Mićo V. Bošković FIZIČKO - TEHNICKA ZAŠTITA OBJEKATA — priručnik — INSTITUT BEZBEDNOSTI MULTIALARM

Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

Embed Size (px)

DESCRIPTION

prirucnik za fizicko tehnicku zastitu objekata prof Mice Boskovica

Citation preview

Page 1: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

Ružica I. SimićMićo V. Bošković

FIZIČKO - TEHNICKAZAŠTITA OBJEKATA

— priručnik —

INSTITUT BEZBEDNOSTI MULTIALARM

Page 2: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

OAKVilTET 0J3BPARE K 3AUJTHTE

Bpoj

Autor i : - <~":\,'':'!'"*'*'• /

Ružica I. Simić, dipl. ini.Mićo V. Bošković, dipl pravnik

Recenzenti:

Prof. Dr Vladimlr KnvokapićMr Radivoj Tasić

Tehnički urednik:

Mlrko Ćosović

Izdavači:

Imtitul bezbednostl, BeogradMultlalarm, Beogrnd

Štampa:

„Spektargraf", Beograd

Tiraž:

1500

I5EOGRAD 1991 GOD.

SADRZAJPREDGOVOR 5

PRVI DEOPRVO POGLAVLJE PREVENTIVNO-REPRESIVNA ZASTITA 9I. OSNOVNI OBLICI UGROŽAVANJA 9

1. Oblici i karakleristike krivičnih dela koja se vrše na štclupotencijalno ugroženih objckata 9

2. Način i'sredstva izvršenja krivičnih dela na štetu potencijalno ugroženih objekata . 153.Specifičnosti učinilaca krivičnih dela na žtetu potencijalno ugrozćnih objckala . . 184. Osnovi sistema bezbednosli i funkcija koncepcije drušlvenc samozaSlite 205. Osnovne karakteristike prcvcntivno-reprcsivne delatnosti Službe javne

bezbednosti sa aspekta medusobne saradnje sa službama fizičko-tehničke zašlite . 236. Osvrt na primenu naučnih metoda u zaštiti potencijalno ugroženih objekata . . . 25

II. PREVENTIVNA ZAŠTITA 28(l/Prava i dužnosli odredenih subjekata u preventivnoj zaštiti

potencijalno ugroženih objekata 28' 2. Preventivne mere na zaštiti banaka, pošta, službe druStvenog

knjigovodstva i menjačnica 31- 3. Preventivne mcre na zaštili muzcja i galcrija 34

-14. Preventivna zažtita objekata u kojima su smcštcnekase sa novcem, dragocenostima, poverljivom dokumentacijomi drugira vrednim stvarima 42

5. Preventivne mere na zaštili transporta novca, zlata i predmetasa svojstvima kulturnih dobara 47

III. REPRESIVNA ZAŠTITA 49' 1 . Prava i dužnosti odredenih subjekata u represivnoj zaštiti

potencijalno ugroženih objekala 492. Zadaci odredenih lica nakon izvršenog krivičnog dela u potencijalnou

groženom objektu 503. Odgovornost odgovornih lica u potencijalno ugroženira objektima 56

DRUGO POGLAVUE 59OSNOVNA KRIMINALISTIČKA ZNAN.IA I METODIO FUNKCIJI ZAŠTITE POTENCI.JALNO UGROŽENIH OBJEKATAI. TAKTIKA SPROVODENJA ODREDENIII RADNJII MERA 61

1. Legitimisanje 612. Zaaržavanje 623. Kontrolna delatnost 624. Mere obezbedenja mesta izvršenja krivičnog dela 635. Pregled i pretresanje 64

/ II. OSVRT NA TRAGOVE I PREDMETE KRIVIČNffl DELA KOJA SEVRŠE NA ŠTETU POTENCIJALNO UGROŽENIII OBJEKATA 66

1. Tragovi kod požara i paljevine 662. Tragovi eksplozija '. 683. Tragovi papiiarnih Iinija 694. Tragovi krvi 705. Tragovi vatrenog oružja 716. Tragovi oruđa 727. Tragovi stopala 738. Tragovi stakla 739. Pređmeti krivičnih dela 74

DRUGI DEO: TEIINIČK^. ZAŠTI^A OBJEKATAPRVO POGLAVLJE: OPSTI PRISTUP TEIINICKOJ ZASTITI 79I. OSNOVNA PROJEKTNA RAZMATRANJA 79

1. Efekti zaštite 792. Nivoi zažtite 803. Aktivnosti u planiranju zažtite 824. Sredstva i uređaji u tehničkoj zaštiti 87

II. ALARMNI SISTEMI 881. Sastav sistema 882. Nivoi detekcije 89

)

J

Page 3: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

3. Senzori za zaštilu perimetra 914. Senzori za unutrasnju zaštitu 945. Alarmna centrala 1006. Dojava alarma 101

III. TV SISTEM ZATVORENOG KRUGA 1051. Namena sistema 1052. Sastav sistema 1053. Bezbednosno osvetljenje 111

IV. SISTEMI ZA KONTROLU PRISTUPA H31. Namena sistema 1132. Vrste sistema 1143. Izbor sistema 117

V. KOMUNIKACIONE VEZE I SISTEMI ZA KONTROLUOBILASKA OBJEKTA 121

1. Komunikacione veze 1212. Sistemi za kontrolu obilaska objekta 122

VI. CENTAR TEHNIČKOG OBEZBEĐENJA 1231. Lokalni nadzor 1232. Centralizovani nadzor 125

VII. POUZDANOST SISTEMA 1271. Otkaz sistema 1272. Lažni alarmi 129

VIII. STANDARDI 131DRUGO POGLAVLJE: TEHNIČKA ZAŠTITA OBJEKATAPOVEĆANOG RIZIKA 133I. FINANSIJSKEINSTITUCIJE 134

1. Zaštita od provale 1342. Zašlita od prepada 1393. Standardi za sisteme tehničke zaštite u bankama 141

II. MUZEJSKO-GALERIJSKE ORGANIZACIJE I BIBLIOTEKE 143"l.Muzeji 1432. Galerije 1503. Pokretne izložbe 1504. Crkve i manastiri i ostali kulturno-istorijski lokaliteli 1515. Transport umetničkih dela 1536. Biblioteke 154

III. INDUSTRIJSKI OBJEKTI 1571. Alarmni sistera 1582. TV sistem zatvorenog kruga 1623. Sistem za kontrolu pristupa 1644. Komunikacione veze 1655. Sistem za kontrolu obilaska objekta 1666. Centar tehničkog obezbeđenja 166

IV. OSTALI OBJEKTI 1671. Apoteke 1672. Arhivi 1673. Juvelirnice '. 1684. Benzinske pumpe 1685. Samoposluge 1696. Robnekuče • 169

TREĆI DEO:STRUČNA OBTJKA RADNIKA NA POSLOVIMAF IZIČKOGOBEZBEDENJA OBJEKATA 230I. UVODNA RAZMATRANJA 173II. PREDLOG PROGRAMA OBUKE 174

1. Preventivno-represivna zaštita 1742. Tehnička (protivprovalna) zaštita 1763. Protivdiverziona zaštita 1774. Protivpožarna zaštita 178

PREDGOVOR

Publikovanje Priručnika za fizičko-tehničku zaštitu objckata predstavljapokušaj da se, po prvi put kod nas, na cclovit način prezentira problematikapreventivno-represivne i tehničke zaštite objekata. Potrebu tržišta za ovakvomvrstom stručne literature uočili smo u svom dugogodiJnjem radu na poslovimafizičko-tehničke zaštite u okviru Instituta bezbednosti u Beogradu i to, kakokao izvršioci konkretnih poslova i zadataka, tako i kao predavači na nizu kur-seva, seminara i savetovanja koja su iz ove oblasti organizovana u okviru škol-skog centra Instituta.

Kome je ova knjiga namenjena?Prvo, ona je izradena za potrebe lica koja su zadužena za bezbednost obje-

kata, organizovanje službe fizičkog obezbeđenja i onih koji odlučuju o tonie dali ili ne primeniti tehnička sredstva zaštite u cilju povećanja bezbeđnostiobjekta.

^ Drugo, namenjena je licima koja rade na obezbeđenju objekata kao čuvari,ati cilju dobijanja osnovnih znanja o svojim pravima i obavezama u okviru pre-ventivnog i represivnog delovanja, kao i znanja o elektronskim zaštitnim siste-mima, kako bi se u određenim situacijama pravilno odredila.

I treće, ona može da posluži licima koja se bave projcktovanjem protivpro-valnih sistema kao polazna osnova u sagledavanju procedure i dobijanju infor-macija o tehnologijama koje se primenjuju u sistemiraa tehničke zašiite.

Šta sadrži priručnik?Priručnik sadrži tri funkcionalne ccline koje, po videnju autora, predstavlja-

ju zaokruženje fizičko-tehničke zaštite na ovom nivou.

Prvi deo (autor Mičo Bošković, dipl.prav.) tretira pitanja preventivno-re-presivne zaštite sa osvrtom na osnovne oblike ugrožavanja društvene imovine(Prvo poglavlje), kao i osnovna kriminalistička znanja i metode u funkciji za-štite potencijalno ugroženih objekata (Drugo poglavlje).

Drugi deo (autor Ružica Simić, dipl.ing.el.) se odnosi na tehničku zaštitu itakođe sadrži dva poglavlja. Prvo poglavlje obrađuje osnovne pravce planiranjatehničke zaštite, sredstva i uređaje koji se koriste u sistemima visokog nivoa be-zbednosti, kao i način dojave alarma i organizovanje nadzora i upravljanja za-štitnim sistemima. U drugom poglavlju je dat prikaz zažtite objekata poveća-nog rizika kojim su obuhvaćeni: finansijske institucije (banke, SDK, pošte, me-njačnice), muzejsko-galerijske organizacije i biblioteke, industrijski objekti(rafinerije, hemijska industrija, hidro i termo elektrane, fabrike), ostali objektigde se čuvaju vrednosti (novac, zlato, poverljiva dokumentacija i sl.) — apote-ke, juvelirnice, benzinske pumpe, arhivi, samoposluge i robne kuće.

Treći deo sadrži kratak pregled programa bezbeđnosnog obrazovanja licakoja rade na obezbeđenju objekata, kako iz preventivno-represivne, tako i iz te-

Page 4: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

hničke zaštite. To je bazni program koji je moguće prilagoditi specifičnim za-htevima određenih korisnika objekata.

Nadamo se da će knjiga korisno poslužiti svima onima kojima je namenjena,a sa posebnim zadovoljstvom ćemo uzcti u razmatranje sve primedbe, predlogei sugestije.

Na kraju, zahvaljujemo se recenzentima, prof. dr. Vladimiru Krivokapiću iMr. Radivoju Tasiću, čije su nam primedbe i sugestije bile od velike koristi.

Beograd, juni 1991.AUTORI

PRVIDEOPREVENTIVNO-REPRESIVNA ZAŠTITA I PRIMENA

KRIMINALISTIČKIH METODA U FIZIČKO-TEHNIČKOJZAŠTITI OBJEKATA

Page 5: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

PRVO POGLAVUE: PREVENTIVNO-REPRESIVNAZAŠTITA

I. OSNOVNI OBLICI UGROŽAVANJA

Svi objekti u kojima su smcžtcni ili sc čuvaju novac, hartije od vrednosti, zla-to, skupoceni eksponati, specifični predmeti i druga imovina veće vrednosti,

• . kao i objekti od posebnog interesa, su oduvek bili prcdmet posebnog intereso-vanja učinilaca raznih krivičnih dcla, koji su kroz razne oblike kriminalne de-latnosti, u mnogim slučajevima i uspcvali da iste predmete oduzmu i protiv-pravno prisvoje, ili pak da pojeđine objekte oštcte ili unište.

/ Kriminalni napadi na ove objekte manifestuj'u se kroz vršenje raznih krivi-čnih dela iz oblasti poliličkog, opšlcg (klasičnog) i privrednog kriminaliteta.Najzastupljcnija su krivična dcla iz domena opžteg kriminaliteta, mada mnogakrivična dela privrednog kriminaliteta i njihovi učinioci nisu nikada ni ot-kriveni.

Uspešno preduzimanje preventivnih i reprcsivnih mera od strane lica u ra-. . dnom odnosu kod potencijalno ugroženih objekata ne može se ni zamisliti bez

prethodnog poznavanja clcmentarnih karaktcristika krivičnih dcla koja se vršena štetu ovih objekata i osnovnih svojstava učinilaca ovih krivičnih dela. Pret-hodno stečeno znanje iz ovih oblasti omogućava, kako radnicima koji rade nafizičkoj zaštiti objekata, tako i radnicima koji obavljaju osnovnu ili pomoćnudelatnost, da blagovremeno prcduzimaju najadekvatnije preventivne mere u

. . cilju sprečavanja izvršenja konkrctnih krivičnih dela. Isto tako, u slučaju da jekrivično delo izvršeno, dolazi do izražaja blagovremenost preduzimanja i odre-

j. • .'.... . đenih represivnih mera. Stoga ćemo u narednom izlaganju izneti samo onajobim znanja iz ovih oblaslij koji garantuju cfikasniju zaštitu potencijalno ugro-ženih objekata.

j . . 1. Oblici i karakteristike krivičnih dela koja se vrše na štetu potencijalnougroženih objekata

Pre nego što predemo na izlaganje o oblicima i osnovnim karakteristikama.:•••••-•'. : ovih krivičnih dela, nužno je prethodno odredili pojam potencijalno ugroženih

objekata, odnosno koji se objekti mogu svrstati pod ovaj pojam. Polazeći odsvrhe, sadržaja i namene ovog priručnika, opredelili smo se da pod pojam po-

• . tencijalno ugroženih objekata uvrstimo sledeće objekte:— banke,— pošte,— službe društvenog knjigovodstva,— menjačnice,

: , • • — industrijski objekti razne namene,••..'•• ' ' — muzeji,

— galerije,

Page 6: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

— biblioteke,— robne kuće,— zlatare,— benzinske pumpe,— apoteke,— preduzeća i organizacije u kojima su locirane kase s novcem, dragocenos-

tima i poverljivim materijalom,— prodavnice oružja, municije i druge skupoccne robe.Svakako da se problematika prevcntivno-reprcsivne i tehničke zaStite, koja

će biti obrađena na sledećim stranicama ovog priručnika, može odnositi takođei na objekte od posebnog interesa, kao i na svc druge objekte koji, bilo po na-pred utvrđenom osnovu, ili po osnovu značaja svoje delatnosti, mogu biti pre-dmet posebnog interesovanja nosilaca odrcdenih kriminalnih delatnosti.

U narednom izlaganju, u obimu koji zadovoljava buduće korisnike ovog pri-ručnika, daćemo kratak osvrt na kriminološke i kriminalističke aspekte poje-dinih krivičnih dela koja se vrše najčcšće na štetu ovih objekata.

Iz oblasti političkog ki-iminaliteta na štetu potencijalno ugroženih objekatavrše se sledeča krivična dela:

— diverzija,— sabotaža,— terorizam,— špijunaža.Diverzija se sasloji u rušenju, paljenju ili na drugi način uništenju ili ošie-

ćenju industrijskih, poljoprivrednih ili drugih privrednih objckata, saobraćaj-nih sredstava, uredaja ili postrojenja, uredaja sistcma veze, uređaja javne upo-trebe vode, toplote, plina ili energije, brana, skladišta, zgrade ili kakvog drugogobjekta koji ima veći značaj za privrcdu ili za redovan život gradana, pod uslo-vom da je učinjeno u nameri ugrožavanja ustavom utvrđenog državnog i dru-štvenog uređenja ili bezbednosti SFRJ. Učinilac diverzije, kao i organizator, suzainteresovani da što širi krug ljudi sazna za njihov kriminalni akt i njihove na-mere, jer to ne utiče direktno na određivanje kruga lica iz kojeg može poticatiučinilac, niti pak doprinosi njegovom otkrivanju. Za izvršenje ovog krivičnogdela najčešče se upotrebljavaju minsko-eksplozivna sredstva i to razni eksplo-ivi u čvrstom, plastičnom ili tečnom stanju, kao i mine, bombe velike razornezivi

moći i razna hemijska srcdstva. Takođe su prisutna i minsko-eksplozivna sred-stva koja su smeštena u razne predmete svakodnevne upotrebe. U slučajuizvršene diverzije bitno je preduzeti mere u cilju obezbeđenja mesta kriminal-nog događaja do dolaska operativnih radnika organa unutrašnjih poslova, kakobi se sačuvali tragovi i predmcti i prikupili podaci o očevidcima ili drugim li-cima kojima su poznate pojedine činjenice ili okolnosti u vezi sa krivičnim de-lom, o čemu rukovodilac fizičko-tehničke zaštite obaveštava radnike organaunutražnjih poslova odmah po njihovom dolasku.

Sabotaža se takođe vrši u istoj nameri i to na prikriven, podmukao i druginačin od strane lica u vršenju njegove radne obaveze, usled čega prouzrokujeznatnu štetu za državni organ ili organizaciju u kojoj radi, ili za drugi državni

organ ili organizaciju. Za razliku od divcrzije, učinilac sabotaže prikriva krivi-čno delo i želi da prikaže da on redovno i pravilno izvržava svoje radne obavezei da nastala šteta nije posledica odredcnog načina vršenja ili nevršenja njegoveradne obaveze, već da je prouzrokovana višom silom, dotrajalošču i zamorommaterijala ili iz nekog drugog uzroka. Bitno je odmah po izvršenju krivičnogdela gde se sumnja da se radi o sabotaži, obczbcditi licc mesta, a pošto učinilacmora biti u radnom odnosu, a nastala poslcdica je u vezi sa njegovim vršenjemili nevršenjem radne obavcze, to radnici fizičko-tchničke zaštile mogu u tompravcu pružiti dosta korisnih informacija opcrativnim radnicima državne i jav-ne bezbeđnosti.

Terorizam, kao krivično dc!o, jc intcrcsantan ukoliko se vrši izazivanjem ek-splozije ili požara ili preduzimanjem druge opštc opasnc radnje. Postupanje ra-dnika fizičko-tehničke zaštite je idcntično kao i kod diverzije.

Krivično delo špijunaže u svom osnovnom obliku se sastoji u saopštenju,predaji ili činjenju dostupnim vojnih tajni, ckonomskih ili službenih podatakaili dokumenata stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu koje im služi. Premazakonskoj definiciji ovo krivično delo se ispoljava u tri osnovna oblika: odava-nje tajnih podataka ili dokumenata, stvaranje ili rukovođenje obaveštajnomslužbom i saradnja sa stranom obaveštajnom službom. Radnici fizičko-tehnič-ke zaštite, kao i ostali subjekti zaštite u okviru konkretnog objekta, mogu svo-jom preventivnom delatnošću doprincti sprečavanju prikupljanja obaveštajnihpodataka putem javnih i legalnih srcdstava, koji metodi su prisutni u aktuelnojobaveštajnoj aktivnosti.

Treba poći od činjenice da se danas mnogi obaveštajno interesantni podacimogu nači u sredstvima javnog informisanja, da se do njih može doči u kontak-tima sa stranim državljanima, ili prikupiti opserviranjem prilikom raznih po-seta, obilazaka i putovanja.

Iz oblasti opšteg kriminaliteta na žtetu ovih objekata najčešće se vrše slede-ća krivična dela:

— krađa,— teška krada, najčešče obijanjem i provaljivanjem,— razbojnička kFada,— razbojništvo, najčešče upotrebom vatrenog oružja, tzv. oružano razboj-

nižtvo,— teški slučajevi razbojničkih krada i razbojništva,— utaja,— prikrivanje.Pored ovih krivičnih dela u praksi su prisutna i krivična dela koja se izazi-

vaju požarima i eksplozijama, a ne spadaju u oblast političkog kriminaliteta.Krađa je jedno od najčešćih krivičnih dela uopšte u strukturi kriminaliteta.

Sastoji se u oduzimanju tude pokrelne stvari u nameri da se njenim prisvaja-njem pribavi sebi ili drugom protivpravna imovinska korist. Bez obzira o kojimse napred nabrojanim oblicima krađa radilo, ili je pak u pitanju razbojništvo,sigurno je da se mnoga od ovih krivičnih dela mogu sprečiti ili otkriti upravo

10 11

Page 7: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

)

blagovremenim preduzimanjem adekvatnih preventivno-represivnih mera odstrane or^anizovane službe fizičko-tehničke zaštite. Posebno ističemo da sunajčešći objekli napada provalnih krađa i razbojničkih napada upravo banke,pošte, menjačnice, zlatarske radnje, ugostiteljsko-turistički objekti, benzinskepumpe, robne kuće i trgovinske radnje.

Iz oblasti privrednog kriminaliteta, na štelu ovih objekata uglavnom se vršesledeća krivična dela:

— zloupotreba službenog položaja,— pronevera,— nedozvoljcna trgovina,— nesavesno poslovanje u privredi,— davanje i primanje mita,— razni oblici falsifikata.Ova krivična dela vrše lica koja se nalaze na odredcnim položajima, koja

imaju ovlašćenja i kojima je povcrcn novac, hartije od vrednosti i druge vrednestvari u okviru preduzeća, državnog organa ili organizacije. Do saznanja da suova krivična dela izvršena dosta se tcško dolazi, s obzirom na prikriven načinnjihovog izvršenja, loše organizacije, evidcncije i nedovoljnog obezbeđenjasredstava društvene imovine, loše interne i ekstcrne kontrole, nepravilne ka-drovske politike, nepotpune pravne regulative, izvesnih nedostataka prilikompopisa imovine i uvek prisutnog autoriteta lica na odgovarajućim radnimmestima.

U cilju blagovremenog uočavanja pojcdinih oblika navedenih kriminalnihdelatnosti, svakako da je nužna saradnja organa samoupravnih radničkih kon-trola, organizovanih službi fizičko-tehničke zaštite i đrugih organa u okvirupreduzeća, organa i organizacija, bilo da predstavljaju potencijalno ugroženeobjekte u napred navedenom smislu, ili pak da u okviru njihove organizacijepostoje i posluju ovakvi objekti. U svim preduzetim delatnostima ovih organanužno je strogo poštovanje zakonitosti i stručan, profesionalan odnos premapostavljenim zadacima, kakobi se suzio prostor navedenim oblicima kriminal-ne delatnosti, odnosno blagovremenom saradnjom sa mesno nadležnim orga-nima unutrašnjim poslovima omogućilo otkrivanje krivičnih dela i njihovihučinilaca i obezbedili adekvatni dokazi.

U kontekstu predhodnog izlaganja ističcmo i činjenicu da Zakon o predu-zećima predviđa da radnici u društvenom preduzeču, u cilju ostvarivanja zaštitedruštvene svojine i svojih samoupravnih prava, imaju pravo i dužnost da ostva-ruju samoupravnu radničku kontrolu neposredno, preko organa upravljanja ipreko posebnog organa samoupravne radničke kontrole. Način ostvarivanjasamoupravne radničke kontrole je utvrđen statutom ili drugim opštim samo-upravnim aktima.

T&kođe, ovim samoupravnim aktima utvrđuje se saslav, izbor i opoziv orga-na samoupravne radničke kontrole, njegova prava, dužnosti i odgovornosti.Ukoliko dođe do povrede društvene svojine i samoupravnih prava organ samo-upravne radničke kontrole je ovlašćen da informiše i organe društvenog nad-zora i kontrole.

U postupku saznanja za izvržcna krivična dela iz oblasti privrednog krimi-naliteta ne treba izgubiti iz vida da je jcdan od mogućih načina saznanja i javnopogovaranje, a praksa potvrđuje da ona prvo nastaju upravo u sredini gde jekrivično delo i izvršeno, pa je sasvim logično da bi radnici fizičko-tchničke za-štite trebalo više da obrate pažnju na ove mogućnosti, te o svim saznanjimaodmah informišu organ unutrašnjih poslova.

Izvršenje krivičnih dcla opšteg, privrednog i političkog kriminaliteta na šte-tu navedenih objekata ima za posledicu da se iz istih oduzimaju i protiv-pravnoprisvajaju najčežče slcdeći oblici imovine: novac, hartije od vrednosti, predmetisa svojstvima kulturnih dobara, zlato, zlatnc preradcvine, narkotici i lekovi sapsihotropnim supstancama, oružje, municija, tehnička roba i poverljivi mate-rijali sa različitim stepenom poverljivosti.

Uglavnom se radi o objcklima u kojima su smeštene veće količine naprednavedene robe, što ukazuje da izbor ovih objekata za kriminalni napad nije slu-čajan i da izvrženju krivičnih dela prethodi sasvim solidna priprema učinilacanavedenih krivičnih dela. To ujedno nalaže i obavezu svim radnim Ijudima u po-tencijalno ugroženim objcktima da kao subjckti prcventivno deluju u cilju bla-govremenog otklanjanja kriminogenih faktora i sprečavanja izvršenja krivičnihdela.

Jasan je zaključak da se radi o krivičnim delima iz domena savremenog kri-minaliteta sa visokim stcpenom organizovanosti i sa veoma često prisutnimelementom inostranosti. Stoga, u prcventivnom i represivnom postupanju tre-ba imati u vidu da se radi o organizovanim kriminalnim delatnostima, sa pri-sutnim profesionalizmom, drskošću, pa čak i brutalnošću u izvršenju, što se po-sebno ispoljava u visokom stepenu društvene opasnosti i tendenciji poprima-nja zapadnjačkog kriminalnog stila.

Kriminalitet, kao društveno-negativna i složena pojava, se ispoljava u ra-znim oblicima i prisutan je u svima fazama razvoja društva. Njegova stalna pri-sutnost, razvoj i veoma veSto prilagođavanje svim družtveno-političkim i eko-nomskim sistemima, su upravo osnovni elementi dinamičnosti kao bitne karak-teristike savremenog kriminaliteta. Razvoj, odnosno dinamičnost i sposobnostprilagođavanja kriminaliteta je u zavisnosti od geografskih, političkih, eko-nomskih, pravnih, kulturnih i drugih momenata, sa jedne strane, kao i od or-ganizovanosti, stručnosti i spremnosti svih društvenih subjekata na njegovomsuzbijanju, s druge strane. Prema tome, kriminalitet predstavlja društveni i in-dividualni problem u etiološkom i fenomenološkom smislu, jer se poslediceodražavaju u životu društva i pojedinca. Znači, kriminalitet kao društveno di-namična pojava, nije nezavistan i van uticaja društvenih odnosa i njihovih pro-mena. Naprotiv, on ima svoje uzroke i korene i uzročno je povezan sa određe-nim društvenim odnosima i uticajima.

Masovnost je posebna odlika savremenog kriminaliteta. Veliki je brojizvršenih krivičnih dela sa poznatim i nepoznatim učiniocima, osuđenim lici-ma, lidma lišenim slobode ili na izdržavanju kazne zatvora u kazneno-poprav-

12 13

Page 8: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

nim ustanovama. Ilustracijc radi ističemo činjenicu da je u rcpublici Srbiji u to-ku 1987. god. ukupno evidentirano 78.853, a u 1988. god. 80.083 krivičnih delaiz oblasti opšteg, privrcdnog i političkog kriminaliteta.1-'

Tamna brojka kriminaliteta jc poscban fenomcn koji jc naročito prisutankod privrednog kriminalitcta. Radi se o izvršcnim, a neotkrivenim krivičnimdelima, tj. u pitanju je tzv. latcntni kriminalitet. Činjcnica je da postoje brojnaneolkrivena krivična dcla i neidentifikovani učinioci, odnosno da je krimina-litet dalcko prisutniji nego što to pokazuju podaci iz statističkih evidencija.

Organizovanost učinilaca u izvršenju krivičnih dcla postaje sve prisutnijakarakteristika savremenog kriminaliteta. Ova organizovanost je na veoma vi-sokom nivou, sa tačno podcljenim zadacima i striktnim upulima, uzstrogu pri-memi principa konspirativnosti. Organizovani kriminalitet nije mogao mimo-ići ni našu zemlju. Upravo on je u raznovrsnim oblicima prisutniji sada nego uranijem periodu, a ispoljava se i u izvršcnju krivičnih dcla političkog, opšteg iprivrednog kriminaliteta.

Organizovano vršenje krivičnih dcla sa profcsionalnim učiniocima pokazu-je stalnu ekspanziju, ne priznaje bilo kakve granice ili barijere u okviru jednezemlje, proširuje se na prostorima više zemalja, dobija elcmcnte inostranostii prerasta u međunarodni kriminalilct. Ovakav kriminalitct nema ograničenprostor ispoljavanja. Prostire se na području jedne ili više zemalja, a učinioci,uključujući sve vidove saučesnišiva, su domaći i strani državljani.

Posmatrajući navedcnc karaktcristike kriminaliteta u kontestu sveobuhva-tne aktivnosti službi fizičko-tchničke zaštite, bitno je istaći da je u današnje vre-me sve prisutnija društvena pojava koja manifestuje u velikom prometu ljudii roba na skoro svim geografskim područjima. Raz^oj i usavršavanje savreme-nih sredstava saobraćaja utiču na bržc i lakše savladivanje udaljenosti, što jošviše podstiče pokretljivost ljudi, a to jc u uzročnoj vezi sa češčim prelascimadržavnih granica i boravkom vcćeg broja stranih državljana u našoj i drugimzemijama sveta. Do povećanog prometa ljudi i roba došlo je usled uspostavlja-nja međunarodnih odnosa i saradnje politiČke, ekonomske, kulturne, naučne,sportske i druge prirode. Prednjem možemo dodati i interesantnu kategorijuturista, čiji je broj u stalnom porastu, a što prouzrokuje povećan broj izvršenihkrivičnih dela u turističkoj sezoni. Takođc je veoma interesantna kategorija ra-dnika i određenih stručnjaka stranih državljana koji obavljaju određene poslo-ve u pojedinim našim većim industrijskim objektima i naučnim ustanovama.Ovakva pokretljivost i mobilnost ljudi, pored niza korisnih i pozitivnih efekata,utiče i na razvoj izvesnih negativnih pojava, a medu njima je prisutan i krimi-

1) Mićo Bošković, „Materijalni dokazi u kriminalistićkoj obradi", Nova prosveta, Beograd, 1990. Opširnije videti na str.61-69.

nalitet sa elemenlom inostranosti, koji sc takode u raznim vidovima ispoljavai na štctu potencijalno ugrožcnih objckala.

Odredcni oblici ugrožavanja, koji sc odnosc i na potencijalno-ugrožcneobjcktc, su uslovljcni i gcografskim položajcm Jugoslavijc, a u okviru toga in-tenzitet ugroženosti pojcdinih objckala zavisi i od mesta njihove konkretne lo-kacije u okviru pojedinih područja našc zemljc. Kroz Jugoslaviju prolaze pu-tevi koji spajaju zcmlje Zapadnc Evrope sa Bliskim islokom, uz prisutnu činje-nicu da bez vize mogu da udu gradani viže od 50 zemalja i da godišnje našu gra-nicu prede više od sto miliona Ijudi. Turistička sezona i određeni praznici pro-uzrokuju dugačkc kolonc vozila sa putnicima na graničnim prelazima gde sunajprisutniji naši gradani na privrcmcnom radu u inostranstvu, od kojih se, netreba zaboraviti, jcdan broj odao raznovrsnoj kriminalnoj delatnosti. Sve suovo prisutne činjenicc koje objcktivno uslovljavaju pojavu kriminaliteta u svimnjegovim oblicima i u odredcnim slučajcvima i sa elemcntom inostranosti, paje logično i očekivati da će ovc uslove upravo pokužati da vcšto iskoriste mnogikriminalci za vršenje odrcdcnih krivičnih dcla, od kojih mnoga i na štetu po-tencijalno-ugroženih objckaia.

Iznete karaktcristikc savrcmenog kriminalitcta u okviru kojeg spadaju imnogi oblici krivičnih dela izvrženih na štetu potcncijalno ugroženih objekata,jasno ukazuju na visok stepen društvene opasnosti i prisutne teškoče u njego-vom otkrivanju i obezbcdcnju dokaza. Stoga, organizovan preventivan i repre-sivan rad i stalno aktivan odnos službi fizičko-tehničke zaštite može u mnogo-me doprineti sprečavanju izvršcnja mnogih oblika kriminalne dclatnosti i dru-gih društvcno-štctnih pojava, s jcdnc i brzim i stručnim postupanjem u slučajuizvršenog krivičnog dela i adekvatnom saradnjom sa organima unutražnjih po-slova omogućiti otkrivanje učinioca i obezbeđcnje dokaza, s druge strane. Po-lazeči od činjenice da uvek postoji mogućnost ostavljanja tragova na mestuizvršenja krivičnog dela, na učiniocu i oštećcnom, a imajući u vidu njihovuobjektivnost i značaj u dokazivanju, nameće sc i obaveza radnika fizičko-te-hničke zaštite da po učinjenom krivičnom dclu, a pre dolaska organa unutra-šnjih poslova, preduzmu adckvatne mere na zaštiti tragova i predmeta na licumesta od eventualnih uništcnja ili promena.

2. NaČin i sređstva izvrŠenja kriviČnih dela na štetu potencijalno ugroBe-nih objekata

Krivična dela, koja se vrše na štetu napred navedenih potencijalno ugrože-nih objekata, specifična su po načinu i raznovrsnim sredstvima iz\'ršenja. Sa-mom izvršenju krivičnog dela prethodi period brižljivih priprema, koji sledi na-kon donošenja odluke o izvršenju krivičnog dela na štetu određenog objekta.U pripremnom periodu učinioci se upoznaju sa svim okolnostima i prilikamana užem i širem području gde je lociran objckat koji je izabran za kriminalninapad. Učinioci se upoznaju sa okolinom objekta, unutrašnjim rasporedomprostorija, smeštajem kasa, trezora, blagajničkih šaltera, predmeta kulturnih

14 15

Page 9: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

dobara, rasporedom ljudstva i radnika fizičkog obezbcdenja, načinom tehnič-kog obezbeđcnja, rasporcdom radnog vrcmena, rcdoslcdom smena i načinomdopremanja i otpremanja novca i drugih vrednosti i vrcmenskim intenzitetomobilaska objekta od stranc patrola i pozornika službe javnebezbednosti, pa svedo sagledavanja najpovoljnijeg pravca napuštanja napadnutog objekta.

Nakon potpunog snimanja situacijc i prikupljanja svih bitnih podataka, uči-nioci donose odluku o vremenu izvršcnja krivičnog dela i prave plan kriminal-ne delatnosti, koji do detalja razrađujc način izvršenja krivičnog dela, zadatkesvakog učinioca i način povlačenja i sakrivanja plena, kao i način ponašanjaukoliko dođe do nekih neplaniranih situacija tokom izvršenja krivičnog dela.

Ovakav način detaljnih priprema zahteva dolazak pojedinih učinioca u bli-zinu samog objekta, njegovo opserviranje, ulazak u objekat i ostvarivanje kon-takta sa pojedinim radnicima, kao i prikupljanje odrcdenih podataka od trećihlica, što sve, uz pojačan preventivan rad radnika fizičkog obezbeđenja i lica uradnom odnosu koa tog objckta, omogućava odrcdena indicijalna zapažanjasumnjivog ponašanja učinilaca u pripremnoj fazi. Uz blagovremeno javljanjeorganima unutrašnjih poslova može doći i do sprečavanja izvršenja krivičnogdela. Ili, u slučaju ako krivično dclo bude izvršeno, ova zapažanja mogu da buduod izuzetne koristi u otkrivanju i pronalaženju učinioca krivičnog dela.

SL 1.1: Raznovrsno vatreno oruije namenjeno za vršcnje orulanih razbojništava i mzbojniikih kradi naštetu banaka, pošta i benzinskih pumpi.

16

Posebno jc intcrcsantan način izvržcnja krivičnih dcla po porudžbini na šte-tu kulturnih dobara. Uglavnom se radi o profcsionalcima-spccijalistima za na-pade i prisvajanjc prcdmeta sa svojstvima kulturnih dobara, koji se veoma do-bro razumcju u vrednost pojcdinih cksponata. Kod ovog načina izvršenja kri-vičnih dela razlikujemo naručioca, koji jc najčcšće iz inostranstva, i neposre-dnog učinioca, čiji se zadatak sastoji da izvršenjcm krivičnog dela pribavi odre-dene predmete kuliurnih dobara i doprcmi ih na dogovoreno odredišno mesto.Naručilac finansira i organizuje kriminalnu dclatnost do neposrednog izvrše-nja krivičnog dela, a sam čin izvršenja spada u domen planiranja i realizacijeprofesionalnih učinilaca. Naručilac u većini slučajeva i ne zna ko je učinilac nitiga kasnije upoznaje, a vcoma često nc vidi ni ukradcni cksponat, već samo do-bije zaradu, ukoliko ukradeni eksponal nije namenjen za njegovu privatnuzbirku.

Sredstva koja učinioci koristc u zavisnosti su od vrste krivičnog dela, izgledai stcpena obezbedenja objckta i od načina samog izvršenja. Za izvršenje razboj-ništva i razbojničkih krađa najčešće se koristi raznovrsno vatreno oružje (revol-veri, pištolji, pužke, automaii) i hladno oružjc (nožcvi, bodeži, mačete).

Za izvršenje krivičnih dcla icžkih krada provaljivanjcm i obijanjem, učiniociuglavnom koriste specijalne naprave zvane „lomilica" i „češalj", podesne klju-čeve, poluge, pajsere, šrafcigere, klješta, a za provale kasa: brusilice, aparate za

Sl. 1.2: Ramovrsni alat namcnjcn za obijanjc iprovaljivanjc objckata

0H5PAHE « 3AU1THTE 17

Page 10: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

zavarivanje na gas i siruju, sekačc i velike čckiće, probojce, a u najprimitivnijimslučajevima i krampove. U odredcne potcncijalno ugrožcnc objekte učiniociulaze uz prethodno lomljcnjc stakla na prozorima, vratima i izlozima, ukolikoisti nisu obezbeđcni adckvatnim rcšctkama, kao i odvaljivanjcm nestabilnihulaznih vrata, lomljenjcm ili iskrivljenjcm ncodgovarajućih rešetaka i provalji-vanjem kroz krov, ukoliko ta mogućnost objcktivno postoji.

Pored navedenih sredstava, učinioci krivičnih dcla na žtctu potencijalnougroženih objekata koriste i druge razne predmete s kojima se može ispoljitisila i prinuda, ugroziti život i naneli tclesna povreda. Uz to, često pribegavajukorišćenju pribora za maskiranjc u cilju izmcne ličnog opisa, kao i automobileradi bržeg udaljavanja sa mcsta izvršenja krivičnog dcla i zavaravanja traga.

3. Specifičnosti učinilaca krivičnih dela na štetu potencijalno ugroženihobjekata

Učinioci krivičnih dela na štetu napred nabrojanih potencijalno ugroženihobjekata su strani i domaći državljani, muškarci i ženc. U većcm obimu su zas-tupljeni jugoslovenski državljani i muškarci, mada se nc sme izgubiti iz vida iuloga ženskih osoba u rcalizaciji ovih vidova kriminalne delatnosti, gde se po-javljuju kao veoma korisni izvidači, tzv. čuvari straže, a i njihovo prisustvo ukriminalnoj grupi odstranjuje sumnju, pa se istoj i ne posvećuje dovoljno pa-žnje u domenu prevcnlivnih mcra.

Teže oblike ovih krivičnih dela uglavnom vrše profesionalci koji ispoljavajuvisok stepen organizovanosti uz obavczno prethodno pripremanje i detaljnoplaniranje cele kriminalne akcijc. Porcd prcthodnog izviđanja, učinioci veomavešto biraju vreme napada vodcći računa, kako o najpovoljnijim uslovima uodnosu na sam objckat, tako i o objektivnim uslovima šireg značaja. 1\i, presvega, spadaju politički, sportski, kullurni, privredni i drugi događaji koji oku-piraju pažnju radnih ljudi i gradana, a lica koja u tom vremcnu vrše svoju radnuobavezu u objektu koji je planiran za kriminalni napad takođe posvećuju pa-žnju ovim manifestacijama, što učinioci veoma vešto koriste za izvršenje krivi-čnog dela baš u tom vremcnskom intcrvalu.

Učinioci ova krivična dela vrše pojedinačno ili u grupama. U oba slučaja is-poljavaju profesionalnost, drskost, pcrfidnost, bezobzirnost, lukavost, upor-nost, snalažljivost, sposobnost maskiranja, brzinu, pokretljivost, pa sve do is-poljavanja grube sile, nasilja i upotrcbe vatrenog oružja i drugih sredstava pri-nude.2)

Kod učinilaca ovih krivičnih dela poscbno je interesantan jedan broj našihradnika na privremenom rađu u inostranstvu, koji sc povezao sa podzemljemu tim zemljama. Povremeno dolaze u našu zemlju i vrše krivična dela i unoseelemente podzemlja i gangsterizma.

Veoma povoljno vreme za vršenje ovih krivičnih dela je i turistička sezona.Elementi koji pogoduju su:

— otvorenost naših granica,

— nemogućnost detaljnc kontrolc,— gužve u objektima, na granici i u saobraćaju,— prisutnost vcče sume domaćeg i stranog novca u kasama i trezorima,— opuštenost i ležernost lica koji radc na ovim poslovima,— manji broj izvršilaca za vrcme sezonc korišćcnja godišnjih odmora."Pored sposobnosti maskiranja, u koju svrhu uspešno koriste raznu šminku,

maramice, naočare, kape i šešire, šalove i pcrike, učinioci uglavnom rade u ru-kavicama, kako bi sveli na minimum mogućnost ostavljanja tragova papilarnihlinija prstiju ili dlanova, jcr su svesni njihovog identifikacionog značaja. Medu-tim, treba znati da i rad u rukavicama za vreme izvršenja krivičnog dela nijeuvek i apsolutna garancija da učinilac neće ostaviti tragove papilarnih linija, jersu moguće situacije kada učinilac skinc rukavicc tokom izvršcnja krivičnog de-la: uzimanje pića, uzimanje hranc, vršenje fizioloških potreba, nemogućnostrada u rukavicama, lakši rad bez rukavica, te nenošenje rukavica na putu dolas-ka na lice mesta i prilikom napuštanja mcsta izvršcnja krivičnog dela. U svimtim slučajevima učinilac vodi računa da ne ostavi tragove papilarnih linija, aukoliko ih je ostavio naknadno preduzima mcre na njihovom uništenju. Među-tim, nije moguće sve detaljno isplanirati, a prisutnc su i nepredvidljive iznena-

Sl. 3: a. Pcrika, naočarc, pištolj i fulsifikovanc lične kanc s kojima sc učinilac sluiioprilikom izvršenjakrivičnog dcla na štctu banaka

2 2) Mićo Bešković, „Osnovna karakterislitcn učinioca krivičnog dela", Bezbednost, RSUP SR Srbije, Beograd, br. 3/88.Opširnije o ovoj problematici videti u ovom ćlanku.

18 19

Page 11: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

)

dne situacije, pa često puta učinilac ncće biti u stanju da uništi ostavljene tra-gove papilarnih linija. Pored toga, dcšava se da tokom izvršenja krivičnog deladode do oštečenja samih rukavica i to najčešće na prstima, a postoji mogućnostostavljanja tragova samih rukavica, ili dclova vlakana i drugih sastojaka odoštećenja rukavice, a ponekad u žurbi učinilac ostavi i rukavice na mestu izvrše-nja krivičnog dela.

b. Otisak kožne rukavice pronađcn na mcstu izvršcnja krivičnog dcla. Vešta-ćenjem tragova rukavice sa tragovima pronađcne rukavice kod osumnjičenogutvrđena istovetnost, što je dovclo do otkrivanja učinioca serije provala

Na kraju ističemo i činjenicu da profcsionalni učinioci sve više i uspešnijekoriste dostignuća naukc i tchnikc ' i ugrađuju ih u metode svoje kriminalnedelatnosti, tako da vešto izbegavaju ostavljanje tragova na mestu izvršenja kri-vičnog dela, ali se i spccijalizuju za isključenje određcnih sistema tehničke za-štite. Jednostavno rcčcno, profcsionalni učinioci ništa ne prepuštaju slučaju.

4. Osnovi sistema bezbednosti i ostvarivanje samozaštitne funkcijeSuština i karakteristike svakog sistema bezbednosti su ujedno i odraz inte-

resa određenog društva i državc, odnosno postojcćeg društveno-političkog iekonomskog sistcma. Danas možemo razlikovati klasičnu i samoupravnu be-zbednost. Oba ova vida bezbednosti imaju odrcđene zadalke na efikasnijoj za-štiti vitalnih vrednosti i interesa našeg društva. Postoječi sistem bezbednostikod nas je koncipiran da sadrži i klasičnu i samoupravnu bezbednost, koja u po-slednje vreme, analogno društvenim promenama, doživljava ili će morati doži-veti izvesnu transformaciju.

Klasična bezbednost, bez obzira što podrazumeva stručne i specijalizovanedržavne organe, ima određenu nadlcžnost i izuzctan značaj u zaštiti potencijal-no-ugroženih objekata, upravo kroz oblike prcvcntivnog i represivnog delova-nja, a što naročito dolazi do izražaja u domcnu sprečavanja i otkrivanja krivi-čnih dela kojima se napadaju ovi objckti. Upravo kroz preventivnu delatnostovih organa i oblicima saradnje sa organizovanim službama fizičko-tehničkezaštite moguće je blagovremeno uočiti mnoge pojave i uzroke koji pogodujuvršenju krivičnih dela i drugih negativnih delatnosti na štetu ovih objekata, štoujedno i podrazumeva preduzimanje i adekvatnih radnji i mera na sprečavanjunastajanja štetnih posledica. O konkretnim oblicima saradnje između Službejavne bezbednosti i službi fizičko-tehničke zaštile govorićemo odvojeno o obli-cima saradnje u domenu prevcncije i o mcđusobnoj saradnji u postupku repre-sivnog postupanja. Pored toga što ova saradnja doprinosi boljim rezultatima u

3) Prof. dr Živojin Aleksić, „Naučno otkrivanje zločina", Savez udruženja pravnika, Beograd, 1972. god. Opšimijevideli korišćenje i primenu naučnih i tehničkih izuma od strane policije, odnosno organa otkrivanja, ali i od odredenihučinilaca krivićnih dela, str. 3-15.

izvršenju zadataka fizičko-tchničke zaštitc, ista takodc ostvarujc i odredcn uii-caj ka boljoj opStoj bczbcdnosnoj siiuaciji u odrcdcnom objcktu.

U određenim ekonomskim celinama samoupravna bczbcdnost, u dosada-šnjoj praksi, nije uvck ostvarivala i adckvalne rezultate na planu zaStite vitalnihvrednosti i intcresa. U sadašnje vrcme, kada se dovodi u pitanje status društve-ne svojine koja gubi pozicijc, uz svc vcću afirmaciju privatne svojine i drugihoblika svojine, i kada se napušta sistcm samoupravljanja, sasvim je logično dai samoupravna bezbednost gubi osnove na kojima je i ustanovljena, što, pak,opet zahteva preduzimanje odgovarajućih mcra na njcnom prilagođavanju ak-tuelnim društvcno-političkim i ekonomskim odnosima.

Sistem družtvcnc samozažtitc jc svakako najJira osnova bczbednosti i zaštitevitalnih društvcnih odnosa, ali u sadaSnje vrcme postavljcna koncepcija dru-štvcne samozaštite jc prcvazidcna i nije adekvatna novonastalim družtvenimpromenama. Medutim, bcz obzira na postavljcnu konccpciju druStvene samo-zaštite koja je u odredeno vrcmc bila odgovarajuća postojcčim uslovima, ipaksa celokupnim angažovanjcm njcnih subjckata na zažtiti drušlvene imovine nemožemo biti potpuno zadovoljni, naročito ne sa postignutim rezultatima nasprečavanju raznovrsnih dclikata iz oblasti opšteg i privrednog kriminaliteta.

Postavljeni koncept društvene samozaštite ne funkcioniše u danažnjim uslo-vima, pa je nužno da isti bude potpuno analitički i kritički saglcdan, jer je vremeda doživi sušiinske promene. Napužtajući jcdnopartijski sistcm, u iznalaženjunovih rešenja u uslovima političkog pluralizma, pored ostalog, nužno je poći odpunog poštovanja i garancija sloboda i prava čovcka, s ciljcm osposobljavanjatakvogsistema samozaštite koji će u potpunosti odgovoriti uslovima političkogpluralizma. Tako postavljcna samozaštita, angažovanjcm svojih subjekata, mo-ra posebnu pažnju, daleko veću ncgo do sada, posvetiti najaktuelnijim proble-mima zaštite potencijalno ugrožcnih objekata, koji su sve češći predmet raznihkriminalnih napada.

Uspostavljanjem novih društvenih odnosa direktno se nticalo i na postoja-nje subjekata društvene samozaštite, tako da su sada ostali samo oni klasični iprofesionalni organi, kao što su organi unutražnjih poslova, inspekcije, javnatužilaštva, sudovi, služba društvenog knjigovodstva, carina, a viJe ne postoje, iline bar u istim oblicima i organizacije saveza komunista, socijalističkog saveza,saveza omladine, kao i organi društvene samozaStite u preduzećima.

Ako pođemo od napred već izrečene konstatacije o ncdovoljnom angažova-nju subjekata družtvene samozažtite, a sagledavajući sadažnje stanje nefunkci-onisanja sistema družtvene samozaštile i jož uvck nedovoljne saradnje sa orga-nima unutrašnjih poslova i drugim državnim organima, onda je logično zaklju-čiti da je nužna organizovana, sinhronizovana i planska aktivnost nadležnih su-bjekata na planu efikasnije zaštite potencijalno ugroženih objekata.

U kontekstu nastalih društvcnih promena i uspostavljenih novih osnovnihvrednosti kojima je koncepcija druStvene samozaštite prevaziđena, dr Velizar

20 21

Page 12: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

Najman4-1 sasvim osnovano ukazuje šia bi trcbalo hitno učiniti:" Ttcbalo biizmeniti osnove odbrane, bezbcdnosti i zašlite, tako da se ka ostvarivanju in-tegriteta i suvereniteta zemlje idc preko osiguranja sloboda, prava i dužnostičoveka i građanina i takvih uslova koja privrcdnim i drugim pravnim licimaomogućavaju nesmctano ostvarivanje njihovih pravno uredcnih poslova i zada-taka, a ne obrnuto, kao do sada. Tome, zatim, odmah upodobiti dve vrste teku-ćih aktivnosti: prvo, nadlcžnosl sistcma odbrane, bczbednosti i zaštite i, drugo,planove i programe obrazovanja i vaspitanja u ovim oblastima."

Sistem bezbednosti naše zemlje se sasloji iz tri osnovna oblika bezbednostii to: javna bezbednost, državna bczbeđnost i bezbednost oružanih snaga (vojnabezbednost). Pored ovih oblika tu svakako trcba dodati i oblik samoupravnebezbednosti, uz obavczno uvažavanje novih društvcnih odnosa i vrednosti o ko-jima smo prethodno govorili.

S obzirom na sadržaj, javna bezbednost jeste onaj najpodesniji oblik bezbe-dnosti preko kojeg se i ostvaruje suzbijanje raznih vidova socijalne patologijeusmerenih protiv interesa i vređnosti našeg društva, pa je logično da služba fi-zičko-tehničke zaštite i ostvaruje najčešću saradnju sa Službom javne bezbe-dnosti, u cilju što bolje zaštite potencijalno-ugroženih objekata. Služba fizičko-tehničke zaštite najčešće saraduje sa onim organizacionim delovima Službejavne bezbednosti koji se bave poslovima suzbijanja opšteg i privrednog krimi-naliteta i poslovima milicije. To jc i sasvim logično, s obzirom na moguće oblikeugrožavanja ovih objekata i zadatke i nadležnost Službe javne bezbednosti uoblasti suzbijanja kriminalitcla.

Bez obzira što je dclatnost Službe državnc bczbcdnosti i bezbednosti oruža-nih snaga usmerena na zašiitu spoljne bezbednosti, odrcdenih oblika u dome-nu unutrašnje bezbednosti i na zaštiti odbrambcnih priprema, ipak u određe-nim slučajevima ima osnova i potrcbe da služba fizičko-tehničke zažtite sara-duje i sa ovim vidovima bezbednosti, naročito po pitanjima obavešiajne dela-tnosti i informacija o oblicima političkog kriminaliteta i kada se radi o objek-tima od posebnog interesa. Takode, služba fizičko-tehničke zaštite ostvarujeodređenu aktivnost i saradnju sa Službom državne bezbednosti po pitanju ko-rišćenja legalnih metoda i sredstava kao izvora za prikupljanje određenih inte-resantnih podataka sa aspekta obavežlajne delatnosti.

Kako se iz napred navedenog vidi, priroda samog posla upućuje službu fi-zičko-tehničke zažtite da u najvećem obimu saraduje i traži pomoć od Službejavne bezbednosti. Ova saradnja se ostvaruje kroz raznovrsne oblike preventiv-nog i represivnog delovanja Službe javne bezbednosti. Uspešna saradnja po-drazumeva poznavanje mctoda preventivnog i represivnog delovanja Službejavne bezbednosti, pa ćemo stoga u narednom izlaganju ukratko izneti osnovnekarakteristike ovih vidova delatnosti Službe javne bezbednosti, s ciljem ukazi-vanja na postojeće mogućnosti mcđusobne saradnje.

4) Dr Velizar Najman, „Šta čeka država", članak objavljen u dnevnom lislu „Politika", od 28, 29, 30. novembar 1990. god.

22

5. Osnovne karakteristike preventivno-represivne delatnosti Službe javnebezbednosti sa aspekta međusobne saradnje sa službama fizičko-tehničke

zaštiteU sklopu sistcma bezbednosti Služba javne bezbednosti ima posebnu ulogu

i značaj koje karaktcrižu odrcdcnc spccifičnosti, ali u suštini ova služba razvijanove metode kroz prevcntivnu i rcpresivnu delatnost u cilju suzbijanja krivi-čnih dela, prekršaja i drugih društveno-štctnih pojava. Ova dva vida delatnostine mogu sc dijametralno postaviti i posmatrati kao dva nevczana i odvojenaoblika aktivnosti Službe javne bezbcdnosti. Nasuprot, mnoge radnje i mere sa-drže u sebi i preventivnu i rcprcsivnu funkciju, tako da sene mogu u potpunoslidefinisati i razvrstati posebno u domcn prevencije, odnosno represije. Preven-tivna i represivna delatnost Službe javnc bczbcdnosti su mcđusobno povezanei ispoljavaju se u jednom kontinuitctu i sinhronizovanim ostvarivanjem pre-ventivne funkcije vrši se direktan uticaj na represiju, odnosno utiče na smanje-nje potrebe za preduzimanje odrcdenih konkretnih oblika represivne delatnos-ti. Upravo, ovi vidovi delovanja i način njihovog sprovodenja omogućuju da do-de do potpune i organizovane saradnje izmedu službi fizičko-tehničke zaštitei Službe javne bezbednosti i to u svim fazama zaštite potencijalno ugroženih idrugih objekata.

Preventivnu i represivnu dclatnost Službe javne bezbednosti u odnosu naoblike ugrožavanja potcncijalno ugroženih objekata možcmo posmatrati kaoaktivnost na sprečavanju izvršcnja krivičnih dcla i na otkrivanju izvršenih kri-vičnih dela i nepoznatih učinilaca i na obezbedenju relevantnih materijalnih iličnih dokaza. Preventivna dclatnost deluje na same uzroke kao kriminogenefaktore raznih vidova kriminaliteta i sprečava izvršenje konkretnih krivičnihdela, dok se putem represije dcluje na posledice nastale izvršenjem krivičnogdela i omogućuje se da se učinilac krivičnog dela otkrije i pronade i prema nje-mu izrekne odgovarajuća krivična sankcija.

Preventivna, kao i rcpresivna dclatnost Službe javne bezbednosti, čija je sa-držina normativno regulisana, spadaju u bezbednosno-operativne poslove či-jom realizacijom se obezbeđuje zaštita društveno-političkog poretka, lične si-gurnosti ljudi i bezbednost imovine u svim oblastima u kojima se ostvaruje za-konitost života i rada.

Ono što je veoma bitno u medusobnoj saradnji službi fizičko-tehničke za-štite i drugih organa u potencijalno ugroženim objektima sa Službom javne be-zbednosti jeste da ova služba u vršenju prevcntivne delatnosti ne nastupa im-perativno i sa autoritetom državnog organa u kojem je organizacijski i postav-ljena, već po principu uzajamne saradnje i pružanja stručne pomoći od interesaza zaštitu vitalnih odnosa i vrednosti. U stvari, zakonski propisi i ne obavezujustriktno ovu službu na preventivno postupanje, već samo ostavljaju mogućnostovakvog postupanja. Preventivna delatnost, za razliku od represivne, nije upotpunosti i detaljno zakonski regulisana, pa je nužno da se vodi računa da seu odnosu prema drugim organima ne pređe granica prevencije. Stoga se u

23

Page 13: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

)

odnosu na saradnju ovih organa i postavlja osnovno pitanje: dokle ide i dopircdelatnost Službe javne bczbcdnosti u prcventivnom delovanju. Ne upuštajućise dublje u ovu raspravu, mišljenja smo, prc svcga na osnovu dosadašnjeg iskus-tva, da preventivna delatnost ovc službe može da dopire samo do one granicedokle je prihva taju oni subjckti prema koj ima jc i usmcrcna. Prcma tome, i pos-tupanje službi fizičko-tchničke zaštite prcma predlozima i upozorenjima Slu-žbe javne bezbednosti, kada je u pitanju prcvcnlivna dclatnost, zavisi, pre sve-ga, od njihove proccnc i odlučnosti da otklone uočcne propuste i nedostatke,jer Služba javncbczbcdnosti u ovom domcnu nema nikakva naredbodavna ov-lašćenja.

Preventivna delatnost zahteva veoma dctaljno planiranjc i odgovarajuču or-ganizaciju. Mcđutim, planiranjc, organizovanje i rcalizovanje prcvcncije semora zasnivati na naučnom i istraživačkom radu, a rczultati preventivne aktiv-nosti moraju biti podvrgnuti naučnoj analizi, o čemu treba da budu obaveštenisvi oni subjekti koji učestvuju u procesu prevcncije. Služba javne bezbednostiu domenu saradnje sa potencijalno-ugrožcnim objcktima treba sve više da dajeinicijativu i da u svim onim situacijama gde sc blagovrcmenim preduzimanjemadekvatnih radnji i mera može sprečiii izvršenje krivičnog dela, obavezno pre-dnost daje preventivnoj dclatnosii. Upravo, preventivna dclatnost na planusprečavanja izvršenja krivičnih dcla je ujcdno i najcfikasnije sredstvo, ukolikoje efikasno i realizovano.

Represivna delatnost je u praksi Službe javnc bezbcdnosli još uvek osnovnadelatnost, ali je bimo da, uvck kada jc to objcktivno mogućc i opravdano, istabude zamenjcna preventivnom aktivnošeu. SadaSnja rcalna situacija na planusuzbijanja svih oblika opštcg, privrednog i poliličkog kriminaliteta, kojim senapadaju potencijalno ugrožcni objckti, nužno zahtcva i adekvatnu reprcsivnuđelatnost, bez obzira na svu opravdanosi i korisnost korišćenja metoda preven-cije. Svakako da će represija biti nužna i u budućem pcriodu, a dokle će se pre-ventivna i represivna delatnost međusobno pratiti i dopunjavati zavisi od nizafaktora na unutrašnjem i spoljnjcm planu, a od uticaja je i sadržina kriminalnepolitike.

Represivna delatnost nije usmerena na uzroke kriminaliteta i drugih dru-štveno-štetnih pojava i ona ne oiklanja uzroke, vcć se njenom primenom delujena posledice, što podrazumeva da je odrcdcno krivično delo već izvršeno, pa seupotrebljavaju sredstva prinude, kontrole i kažnjavanja. Pošto nastupa nakonizvrSenja krivičnog dela, suština represivne delatnosti se sastoji u preduzima-nju mcra i radnjih na otkrivanju krivičnog dcla i učinioca, njegovo pronalaže-nje i privođenje i obezbcdcnje kvalitetnih dokaza koji omogućuju vođenje da-ljeg toka krivičnog postupka. U ovom domenu ima dosta mogučnosti za sara-dnju između službi fizičko-tchničkc zaštite i Službe javnebezbcdnosti, naročitona blagovremenom preduzimanju mcra na zaštiti tragova i predmeta krivičnogdela izvršenog u nekom od poiencijalno-ugroženih objekata, o kojim oblicimačemo konkretno govoriti na odgovarajučem mestu u narednom izlaganju. Si-

gurno je da represivna dclatnost dajc i odredcne prcvcntivne efekte, ali bez ob-zira na to, ipak se rcprcsivnim mcrama ne možc potpuno i uspešno suprotstav-ljati svim oblicima savrcmcnog kriminalitcta. Nužna je preventivna i reprcsiv-na delatnost i njihova zajednička primcna uz punu saradnju sa odgovarajućimsubjektima u potencijalno-ugrožcnim objcktima.

6. Osvrt na primenu naučnih metoda u zaštiti potencijalno ugroženihobjekata

Razvitkom naukc i lehnikc u XIX veku započinje inienzivnije korišćenjenjihovih dostignuća u kriminalistici, 5to podrazumeva primcnu naučnih meto-da usprečavanju iotkrivanju svihvidova kriminaliteta. Sasvimjelogično, kadase radi o zaštiti potcncijalno-ugroženih objckata, da sc ova dostignuća koristekroz preventivnu i reprcsivnu dclatnost Službe javne bczbcdnosti i oblike nji-hove saradnje sa službama fizičko-tchničkc zašiitc. Mcdutim, sa razvojcm na-uke i tehnike dolazi i do porasta kriminalitcia kao i korišćenje ovih dostignućaod strane učinilaca raznih krivičnih dela, pre svcga iz domena organizovanogkriminaliteta. Uspcžno suzbijanjc svih vidova kriminalitcta i efikasnu zaStitupotencijalno-ugroženih objekata ncmoguće je zamisliti bez primene naučnihmetoda, što svakako podrazumeva praćenje razvoja nauke i tchnike i korišće-nje njihovih izuma u borbi protiv svih vidova kriminalitcta i drugih oblika ugro-žavanja. Zbog toga sc iz raznovrsnih dclamosti službi fizičko-tchničke zaštitemoraju izbaciti zastarcli i prevazidcni melodi rada, koji nisu adckvatni efika-snoj zaštiti potencijalno-ugrožcnih objekata i uspešnom suprotstavljanju ra-znim oblicima organizovanog kriminaliicta kojima sc napadaju ovi objekti.

Kriminalistika je osnovna i jcdinstvena nauka u suzbijanju svih vidova kri-minaliteta, koja poseduje sopstvcne mctode, ali da bi bila u mogućnosti da ade-kvatno primenjuje naučne mctode nužno je da u otkrivanju i dokazivanju kri-vičnih dela i učinilaca primcnjuje i metodc drugih nauka, najčešće prirodnih itehničkih nauka. Korišćenjcm i primcnom naučnih metoda dolazi se i do na-učnih saznanja čija je suština upravo u razlikovanju od svakodnevnih emipirij-skih običnih saznanja, jer je njihov sadržaj u sistematskom, smišljenom, plani-ranotn i metodološkom postupku i usmereni su na suštinu određene pojave.

Uspešna primena naučnih mctoda podrazumeva poznavanje uslova, mogu-ćnosti i dometa određenih naučnih i tehničkih dostignuća, jer u suprotnom mo-že doći do nemogućnosti odgovarajuće primene ovih izuma. U današnje vrememnogi metodi su još uvek predmet teorijskih rasprava u pogledu njihove mo-gućnosti, korisnosti i dozvoljenosti u praktičnoj primeni, doksu mnoge zemljeodređene metode i zabranile da se primcnjuju u postupku otkrivanja i dokazi-vanja krivičnih dela.

U domenu svoje nadležnosti i ovlašćenja u zaštiti potencijalno-ugroženihobjekata, radnici fizičko-tehničke zaštite moraju raspolagati jednim fondomznanja iz određenih naučnih oblasti, jer jedino njihovom primenom kroz obli-ke svoje preventivne i represivne delatnosti mogu doprineti boljoj zaštiti ovih

25

Page 14: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

objekata. Nije samo dovoljno poznavanjc odrcdenih preventivno-represivnihkriminalističkih mctoda. Složeni zadaci poslova fizičko-tehničke zaštite zahte-vaju korišćenje i primenu naučnih znanja drugih disciplina, čiji je sadržaj u ne-posrednoj stručnoj vezi sa svakodnevnom dclatnošću na fizičko-tehničkoj za-štiti ugroženih objekata.

Nužno je da radnici fizičko-tehničke zašlile ovladaju mctodama međuljud-skog komuniciranja, što će im svakako omogućiti bolje poznavanje i razume-vanje ponašanja Ijudi sa kojim komuniciraju, lakže uspostavljanje kontakata,shvatanje značaja prilagodavanja ličnosti i funkcije odbrambenog mehanizmačoveka i poštovanje usvojenih normi i standarda, a što sve doprinosi jednomkulturnom i uljudnom ponašanju u vršenju zadataka fizičko-tehničke zaštite.Svakako da to podrazumeva prethodno poznavanje psiholoških osobina ljudi,odnosno emocija, njihov uticaj i prepoznavanje, motivaciju, kao i osnovne bi-ološke i sociološke faktore u razvoju ličnosti.

Efikasna zaštila cvih objckata podrazumcva svakako i poznavanje oblikaugrožavanja i savremenih naučnih metoda u njihovom suzbijanju. TU svakako,pre svega, dolazi potreba za poznavanjcm osnovnih znanja i metoda iz oblastikriminalistike, koji mogu veoma uspešno da koriste u sprečavanju izvršenjakrivičnog dela, kao i u preduzimanju određenih radnji i mera na zaštiti mestaizvršenja krivičnog dela do dolaska radnika Službe javne bezbednosti.

Na osnovu zakonskih ovlažčenja organi unutrašnjih poslova preduzimajuodređene operativno-taktičke radnje i mere i istražne radnje u cilju utvrdivanjapostojanja krivičnog dela, pronalaska njegovog učinioca, sprečavanja da se uči-nilac ili saučesnik sakrije ili pobegne, pronalaženja i obezbeđenja tragova i pre-dmeta krivičnog dela, kao i prikupljanja svih obaveštenja koja mogu poslužitiza uspešno vodenje krivičnog postupka. Operativno-taktičke radnje i mere ko-je preduzimaju organi unutrašnjih poslova određcne su Zakonom o krivičnompostupku, republičkim i pokrajinskim zakonima o unutrašnjim poslovima ipravilnicima o vršenju poslova Službe javne bezbednosti. Ove radnje i mere seprimenjuju za prikupljanje činjenica i pribavljanje materijalnih i ličnih dokaza.Preduzete operativno-taktičke radnje i mere su neformalnog karaktera, te ne-maju procesni i dokazni značaj, več su isključivo operativnog karaktera i usme-rene su na prikupljanje podataka, činjenica i dokaza značajanih za rasvetljava-nje krivičnih dela, za sastavljanje krivične prijave i za argumentaciju njenog sa-držaja.

Za razliku od operativno-taktičkih radnji i mera, istražne radnje su preciznonormirane u Zakonu o krivičnom postupku, koji propisuje uslove i način nji-hovog sprovođenja i fiksiranja u pretkrivičnom i krivičnom postupku. Najva-žnije i najznačajnije istražne radnje za pribavljanje dokaza koje preduzimajuorgani unutrašnjih poslova su uvidaj i pretresanje, na koje su pod određenimzakonskim uslovima ovlašćeni da ih preduzimaju u predkrivičnom postupku.

Nova naučna i tehnička dostignuća omogućuju savremenu tehničku zaštitu,uz prethodno preduzimanje svih mera na zaštiti interesantnih podataka o kon-kretnom ugrađenom sreflstvu i uređaju.

26 •

Zaštita ovih objekata podrazumcva i protivpožarnu i protivdiverzionu zažti-tu, koje treba da budu organizovane na osnovu najsavremenijih naučnih i te-hničkih znanja. Ne sme se zapostaviti da primcna naučnih metoda podrazume-va i potrebu da radnici fizičko-tehničke zažtite poseduju i osnovna znanja izodredenih borilačkih veština i iz oblasti rukovanja i gadanja vatrenim oružjem.

27

Page 15: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

II. PREVENTIVNA ZAŠTITA

Ovo poglavlje se odnosi na prcvcnlivne mere kojc trcba da preduzimaju, ka-lco lica koja racie poslove neposrednog fizičkog obczbcđcnja, tako i lica koja uradnom procesu obavljaju poslc iz delokruga rada konkretnog preduzeća ili or-ganizacije. Znači, neće se govoriti o preventivnoj zašliti uopšte, ili o postupa-nju nekih drugih subjekata, već isključivo o zadacima pomenutih subjekata upbiencijalno ugroženim objektima u domenu njihove preventivne delatnostina zaštiti imovine i vrednosti koje se nalaze, ili su smeštene u tim objektima.

Nemoguće je sva krivična dela otkriti, ali je sigurno da se dobro organizo-vanom samozaŠtitom može sprcčiti izvršenje mnogih krivičnih dela na štetu na-vedenih objekata. Prcventivnim mcrama dcluje se na odnose i pojave kojepredstavljaju kriminogcne faktore, odnosno uzroke izvršenja pojedinih krivi-čnih dela. Uočavanjcm i blagovrcmcnim climinisanjcm ovih uzroka sprečava seizvršenje planiranih krivičnih dela. Mcdutim, prcventivne mere moraju bitirneđusobrto povczanc i sinhronizovane, kako ne bi izgubile svoju vrednost,umanjile efikasnost i dovcle u pitanjc ostvarivanje osnovnog cilja. Zbog toga,bez obzira na prisutno fizičko-tchničko obezbcđenjc, nužno je uskladiti poslo-vanje, kako bi ono bilo u funkciji prevcncije, s tim što se sva zaposlena lica mo-raju upoznati sa svojim zadacima u mehanizmu samozaštite.

1. Prava i dužnosti određenih subjekata « preventivnoj zaštiti potencijalnougroženih objekata

Sve republike donele su odgovarajućc zakone o samozaštiti u kojima su pre-cizirani konkretni zadaci pojcdinih subjckata, ali i ostavljena obaveza preduze-čima i drugim organizacijama da svojim samoupravnim aktima organizuju sop-stvenu zaštitu. U ovom kontckstu stoji zakonska i moralna obaveza samou-pravnih organa i radnih ljudi da stalno usavršavaju mehanizam samozaštite, prićemu treba da ostvaruju stalnu i blagovremenu saradnju sa mesno nadležnimorganima unutrašnjih poslova.

U ostvarivanju sopstvene zaštite moraju postojati planovi mera i aktivnostiu preventivnoj dclatnosti, koji obavezno moraju sadržati izvore i načine obe-zbeđenja materijalnih sredstava nužnih za ostvarivanje efikasne samozaštite.Pogrešna je praksa da se neprcduzimanje preventivnih mera, odnosno neorga-nizovanje fizičko-tehničke zaŠtiie, uvek pravda nedostatkom finansijskihsredstava.

Plan preventivnih mera mora se zasnivati na proceni ugroženosti objekta,koja treba da obuhvati sledeče elemente:

— lokacija, izgled i starost gradevinske konstrukcije objekta,— vrsta i karakter poslova koji se obavljaju u objektu,— vrsta i vrednost imovine koja je smeštena u objektu,— analiza prethodno izvršenih kriminalnih napada na objekat ili na suse-

dne, iste ili slične objekte,— aktuelnost regionalnih i širih društvenih zbivanja,— pro'cena visine materijalne štete u slučaju uspelog kriminalnog napada,— opasnost od izbijanja požara i izazivanja eksplozija,— saradnja sa organima unutrašnjih poslova.

Imajući u vidu napred izneie elemerUe preporučujemo da još u fazi izgra-dnje ili adaplacije navedenih objckata, odnosno otvaranja ovih delatnosti u većizgradenim objektima, trcba da postoje planovi samozaštite, te da se u tim fa-zama prilagodi izgradnja i adaptacija pojcdinih delova objekta i ugradi odgo-varaiuća tehnička zaštita.

Cinjenica je da su ovi objekti interesantni za vršenje pojedinih krivičnih de-la, pa je stoga bitno da se izvrše prethodne priprcme, kako bi se blagovremenosprečila planirana kriminalna delatnost.

U tom smislu, od velikog je značaja da su lica koja vrše fizičko obezbeđenjeodgovorna i pouzdana i da radni Ijudi budu upoznati sa svojim pravima i oba-vezama i instruirani kako treba da postupaju, jcr svaki zaposleni, od radnika donajvišeg rukovodioca, ima poscbne zadatke u prcvcnciji.

Nužno je pojedinačno priprcmanje za uočavanje opasnosti i korišćenjeodredenih tehničkih sredstava. Mora biti prisutna budnost i razrađen smisao zauočavanje sumnjivih lica u objektu i okolo objekta, lica koja se nepotrebno du-že vreme zadržavaju, vodeći računa o razlozima dolaska i boravka na šalteru ilidrugom prostoru, te uvidom u dokumenta u procesu rada sa strankom utvrditiosnovne podatke, kao i činjenicu u kom mestu lice ima prebivalište.

Posebno je bitno posedovati sposobnost zapažanja određenih detalja iz li-čnog opisa lica koja su u prisustvu zaposlenih izvršila krivično delo u objektu,kao i njihovo ponašanje, govor i druge osobine.

Da bi se smanjila ugrožcnost ovih objekata, odnosno sprečilo izvršenje pla-niranih krivičnih dela i drugih štctnih pojava, nužno je preduzimanje odrede-nih mera i aktivnosti na zašliti imovine, vrednosti i dobara od:

— neprijateljske delatnosti i drugih oblika antidruštvenog delovanja,— oduzimanja i prisvajanja imovine,— uništenja i oStečenja imovine,— raznih vidova zloupotrebe,— požara, eksplozija i elementarnih nepogoda,— drugih društveno-štetnih pojava i ponašanja.U cilju uspešnog ostvarivanja navedenih zadataka, potrebno je samouprav-

nim opštim aktom regulisati organizovanje i realizovanje preventivno-repre-sivnih mera u oblasti:

— prava i dužnosti radnika i organa upravljanja,— ostvarivanja samoupravne radničke kontrole,— fizičko-tehničkog obezbeđenja objekta i druge imovine,— zaštite ođ požara i eksplozija,— zaštite od elementarnih i drugih nepogoda,— zaštite podataka koji predstavljaju tajnu,— postupanja u slučaju saznanja da je izvršeno krivično delo, ili druga dru-

štveno-štetna pojava.Fizičko obezbeđenje navedenih objekata je različito organizovano. Uglav-

nom veća preduzeća imaju sopstvenu službu obezbeđenja, neki koriste usluge

28 29

Page 16: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

profesionalnih organizacija za vrženje fizičkog obezbeđenja, dok manje orga-nizacije imaju domara ili nočnog čuvara, a ima i organizacija koje po završetkuradnog vremena ostaju bez ikakvog vida fizičkog ili tehničkog obezbedenja.

U objektima koji van radnog vremcna ostaju bez ikakve fizičke 111 tehničkezažtite nužno je pre završetka radnog vremena sprovesti sledeće preventivnemere:

— isključiti sve izvore električne energije,— proveriti da li su svi olvori na objcktu propisno zatvoreni,— skloniti u kasu, ili na ncko drugo za to odredcno mesto, novac, druge vre-

dnosti i poverljivi matcrijal,— proveriti da li su zaključane kasc, radni stolovi i ormani i ostavljeni klju-

čevi na sigurnom mestu,— redovno kontrolisali ispravnost hidranata i protivpožarnih aparata,— ostvariti saradnju sa mesno nadležnim organom unutrašnjih poslova u ci-

lju obilaska objekta od strane milicijskih palrola i pozornika koji rade noću natom reonu.

Sve nabrojane preventivne mere obavezno treba preduzeti i u objektima gdeima fizičko obezbedcnje, s tim Sto su radnici fizičkog obezbedenja dužni da usklopu svoje delatnosti iste blagovremeno preduzmu ili izvrše odredena prove-ravanja, što svakako garantuje veću sigurnost u obezbeđenju objekta.

Lica koja vrše poslove fizičkog obezbedcnja preduzimaju sledeće preventiv-ne mere:

— čuvaju i obezbcđuju objekat i imovinu u njemu od svih vidova napada,otuđivanja, prisvajanja i uništenja,

— uočavaju, otkrivaju i sprečavaju pojave koje, kao kriminogeni faktori,predstavljaju potencijalnu opasnost i kao takve mogu biti uzroci ugrožavanjaobjekta i imovine,

— onemogućavaju pristup neovlašćenim licima u krug objekta i ulazak usam objekat.

Lica koja vrše poslove fizičkog obezbcđenja u sklopu prevencije ovlašćenasu da kontrolišu i zabranjuju:

— unošenje u objekat vatrenog oružja, minsko-eksplozivnih naprava, po-rnih sredstava ili drueih sredslava kojima se može ugroziti život ljudi i

žarnih sredstava ili drugih sredslava kojimaimovina,

- pušenje na određenim mestima u objektu, ili palenje vatre van objekta,- ulazak licima vidno alkoholisanim koji narušavaju javni red i mir,- fotografisanje i skiciranje odredenog prostora, objekta ili postrojenja.U objektima gde je organizovan smcnski rad, radnici na poslovima fizičkog

obezbeđenja mogu napustiti radno mesto samo u slučaju kada je stigla adekva-tna zamena. Pri primoprcdaji dužnosti stoji obaveza da radniku koji prima du-žnost budu prenesena sva interesantna zapažanja i pojave bitne za obezbedenjeobjekta.

Polazeći od značaja poslova fizičkog obezbeđenja i odgovornosti u njego-vom sprovođenju, zakon sa preventivnom nagativnom odredbom određuje ko-

ja lica ne mogu neposredno vršiti fizičko obezbcdcnje. To su lica koja su osu-đivana na bezuslovnu kaznu zatvora za krivična dcla protiv:

— osnova socijalističkog samaupravnog društvenog urcdenja i bezbednostiSFRJ,

— oružanih snaga SFRJ,— imovine,— službene dužnosti,— druga krivična dcla izvršena iz koristoljublja.Zabrana traje u roku od 10 godina od dana izdržane, oproštene ili zastarele

kazne.U sklopu organizovanja i sprovodcnja preventivnih mera, kako od strane ra-

dnika fizičkog obczbeđenja, tako i od strane radnih ljudi zaposlenih u određe-nom objektu, nužno je ostvariti svakodnevnu saradnju sa organima unutrašnjihposlova, kako bi radnici javne bczbcdnosti svojim preventivnim delovanjemdoprineli efikasnijoj zaštiti objekta i ljudi u njcmu.

2. Preventivne mere na zaštiti banaka, pošta, službe društvenog knjigovod-stva i menjačnica

Najteža krivična dela čiji su objekt napada banke, pošte, SDK i menjačnicesu razbojništva, razbojničke krađe, njihovi teži oblici i provalne krađe. Radi se0 objektima u kojima se nalaze veće količine novca, bilo u domaćoj ili stranojvaluti, što u stvari i predstavlja cilj kriminalnog napada.

Ova krivična dela se vrše u toku radnog vremcna, kao i po završetku radnogvremena. Razbojništva se uglavnom vrše u toku radnogvremena, ali su prisutni1 razbpjnički napadi i po završetku radnog vremena u objektima koji imaju fi-zičko obezbeđenje ili noćnog čuvara.

Provalne krađe se vrše van radnog vremena, najčešće noću, nakon detaljnogosmatranja i prikupljanja podataka. Učinioci prikupljaju sve bitne podatke zanjihov kriminalni napad, a naročito da li u objektima ima fizičko ili tehničkoobezbeđenje i napadaju one objekte gde ncma fizičkog obezbeđenja, pa samimtim nema ni lica koja treba prethodno da savladaju.

Učinioci krivičnih dela, prilikom napada na ove obiekte, veoma vešto koris-te efekat iznenađenja, munjevito sprovode kriminalni napad, ne libeći se upo-trebe oružja ili drugog vida sile i prinude. Kako smo prethodno istakli, vešto semaskiraju i koriste razne trikove u kontaktu sa zaposlenim osobljem ili licimakoja rade poslove fizičkog obezbeđenja.

Kod provalnih krađa koriste sporedna vrata, prozore, podrumske prostorijeili druge ulaze. Za osmatranje ili, čak, i za provaljivanje u objekat, učinioci ko-riste i prostorije drugih vidova delatnosti koje su smeštene u istom objektu.Stoga je nužno pri izradi procene ugroženosti ovih objekata sagledati i ove či-njenice, a posebno koje su sve delatnosti locirane u tom objektu, na kojim spra-tovima, da li ima i stanara, te kakve su mogućnosti, s obzirom na građevinskukonstrukciju, da se te prostorije koriste za osmatranje ili za fizički upad u ban-ke, pošte, SDK ili menjačnice, koji su smešteni u istom objektu.

)

)

30 31

Page 17: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

Ovo je poscbno karaktcristično za pošte kojc su smcštene po selima i nema-ju ni fizičko ni tehničko obezbeđcnje, a van radnog vremena su bez bilo kog vi-da samozaštite. Posebnu pažnju treba obratiti na to da li je objckat privatna ilidruštvena svojina, tvrda, montažna ili ncka druga gradnja, te prcduzeti odgo-varajuće mere u cilju efikasnije zaštite (osigurati vrata, prozore, druge otvore,angažovati patrole milicije i sl.).

Kako smo prethodno istakli, ovi objekti, gde se skuplja i drži veća količinanovca i hartija od vrednosti, obczbcduju sc putcm vidova fizičkog obezbedenjaili tehničkom zaštitom. O tehničkom obczbcdcnju biće reči u drugom deluovog priručnika.

Sagledavajući sadašnjc stanjc u poglcdu samozašlite banaka, pošta, SDK imenjačnica, i pored prisutnog trcnda poboljšanja, još uvck stanje ne zadovo-ljava, kako u poglcdu broja objekata gde su ove mere samozaštite uvedene, ta-ko i u pogledu organizacije i odgovornosti u njihovom sprovodenju. Jer, kakodrugačije objasniti prisutna razbojništva u radnom vremcnu i to u bankama ukojima je ugrađena i tehnička zažtita, a da ista ne bude aktivirana za svo vremeizvršenja krivičnog dela, što je i omogučilo učiniocu da se sa oduzetim novcemblagovremeno udalji u nepoznatom pravcu.

Sigurno je da sve organizacije koje sakupljaju i drže novac nisu u materijal-noj situaciji da kupe i ugrade opremu tehničkih sistcma obezbeđenja, ali su za-to u situaciji da organizovanije i odgovornijc sprovedu mnoge druge mere sa-mozaštite, o kojim će biti reči u narednom izlaganju. Isto tako je bez osnovaprisutno shvatanje da nisu tako česta krivična dela na štetu ovih objekata, kaoi na osnovu toga izveden zaključak da ne treba trošiti finansijska sredstva naove vidove samozaštite, jer je verovatnoća da ncće doći do izvršenja krivičnogdela na štetu njihovog objekta.

Najefikasniji način zaštite ovih objekata jcste kombinacija ljudskog faktorai tehnike, tj. sinhronizovano đelovanje fizičkog obezbcđcnja i tehničke zaštite.Pored toga, postoji još niz prcventivnih mera zaštite koje obavezno treba prak-tikovati u slučajevima kada nije organizovano fizičko-lehničko obezbeđenje ito:

a. Organizovanje naoružanih čuvara u vremenskim periodima kada je, pre-ma proceni, objekat najviše ugrožen. To može biti prilikom slanja ili prijemapošiljke sa većom količinom novca, ili kada je u objektu smeštena veća sumanovca ili hartija od vrednosti. Čuvar ustvari vrši poslove fizičkog^obezbeđenjaobjekta u vremenskim intervalima trajanja ugroženosti objekta. Cuvar se moraupoznati sa uslovima rada u objektu i potencijalnim opasnostima i u sklopu to-ga sa odgovornim radnicima u objektu odrediti mesto odakle najbolje može daposmatra i uoči potencijalnu opasnost i najefikasnije interveniše. Neobazrivosti neprofesionalnost ovih čuvara umanjuje efekat njihove preventivne delatnos-ti. Naime, kako smo istakli, učinioci ovih krivičnih dela prethodno detaljno op-serviraju i prikupljaju sve interesantnc podatke o objektu, bitne za uspešan is-hod planiranog kriminalnog napada. Tako praksa potvrđuje da oni detaljno

analiziraju ponašanje i aktivnost ovih čuvara i u sklopu toga planiraju mere zanjihovo onesposobljavanje;

b. Naoružavanjc odrcđcnih radnika koji rade sa strankama u sklopu šalter-ske službe, kao i lica koja rukuju novcem. •*l Dosađašnja praksa nije potvrdilaefikasnost ovog vida samozaštite, mada mislimo da bi bilo efikasnije kada bi pviradnici bili snabdcvcni odrcđcnim hcmijskim sprejovima koji služe za privre-meno onesposobljavanjc;

c. Ugradnja neprobojnog stakla na šalterima na lakav način da onemogućiučinioca krivičnog dela da upotrcbi vatreno oružje i da ometa normalno poslo-vanje šalterske službc. Ovaj vid zaštite poscbno dolazi do izražaja kod oružanihrazbojništava gde učinilac vrši krivično delo u radno vreme, slobodno ulazi uprostorije banaka, pošta, SDK i menjačnica i nalazi razlog da dode u kontaktsa odredenim radnicima ovih organizacija. Druga situacija je kod provalnihkrađa gde, ukoliko ncma fizičkog obczbcdcnja, ovc inere ne pretstavljaju nika-kvu zaštitu. Problcm provalnih krada je dalcko prisutniji kod manjih pošta, čijikvalitet objekta i lokacija istog objektivno predstavljaju povoljne uslove za ovajvid kriminalne delatnosti. Zbog toga je kod ovih pošta potrebno preduzetikombinaciju zaštitnih mera iz domena fizičkog obezbedenja i tehničke zaštite;

d. Držanje novca u manjim količinama takođe može da bude efikasna merasamozaštite, jer unaprcd je sprečena mogućnost nastupanja veče materijalneštete. Ova samozaštiina mera punu efikasnost može da nade kod manjih ekspo-zitura banaka, pošta i SDK, a kod kojih je objektivno prisutan veći stepen po-tencijalne ugroženosti;

e. Postavljanje hcmijskih klopki takode jc vid samozaštite koji se sprovodiu saradnji i uz pomoć organa unutrašnjih poslova. Suština je u tome što se ne-koliko svežanja krupnijih novčanica premažu sa specijalnim hemijskim sup-stancama i ostave u kasi gde se pretpostavlja da če u slučaju izvršenja krivičnogdela učinilac tražiti novac. Takode se preporučuje, jer je iz praktičnih razlogaveoma korisno, popisati i serijske brojeve novčanica u svežnju. Svrha ovih he-mijskih zamki jeste što na učiniocu koji je dožao u kontakt sa ovim novčanica-ma ostavljaju vidljive ili ncvidljive tragove, koji se od strane ovlažćenih radnikaorgana unutrašnjih poslova posebnim mclodama otkrivaju i doprinose identi-fikaciji učinioca. Medutim, pojedine hemijske supstance koje se koriste za obe-ležavanje novčanica u dodiru sa vodom ostavljaju vidne tragove na ruci koja jedirala obeležen novac, što omogućava otkrivanje učinioca. Ova mera se spro-vodi samo po odobrenju organa unutražnjih poslova i hemijske klopke isklju-čivo poštavljaju stručni radnici organa unutrašnjih poslova, poštujuči pravilataktike i tehnike njenog sprovođenja, kako ne bi neko nevino lice bilo osum-

1 Slavko Grozdić, „Prirućnik", RSUP SR Hi-valsfce, Zagreb, posebno izdanje, 1980. god. Opširnije o ovoj problematicivideti na strani 70—7Z

32 33

Page 18: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

čivo postavljaju stručni radnici organa unutrašnjih poslova, poštujući pravilataktike i tehnike njcnog sprovodcnja, kako ne bi neko nevino lice bilo osum-njičeno. Hemijske klopkc sc sprovodc u tajnosti i za njih trcba da znaju samoradnik koji rukuje s novcem i njcgov rukovodilac;

f. Najzad, ne smeju se zapostaviti ni najosnovnije mcre samozaštite u viduosiguranja ulaznih vrata, ugradnjc adckvatnih rcšctaka na prozorima i odgova-rajućeg obezbeđcnja od prodiranja u objckat kroz druge otvore ili iz drugihprostorija u istom objcktu, ili čak i iz drugog, suscdnog objekta;

Iz prethodnog jasno proizilazi nužnost uključivanja svih radnika u objektuu samozaštitni proccs i saradnje sa radnicima fizičkog obezbedcnja i blagovre-menog i stručnog rukovanja sa ugradenom tchnikom, kako bi preventivne me-re dale pun efekat. Uz to, podaci o prcduzctim prcvcntivnim merama, ugradnjii načinu rada uredaja tchničkc zaštitc i o poslovanju u vczi s novcem i drugimvrednostima predstavljaju tajnu za sva trcća neovlašćena lica, te ih tako i trebatretirati, vodeći uvek računa da ovi podaci budu dostupni najminimalnijembroju lica.

U organizaciji samozaštitnih mera mora sc uspostaviti stalna i konkretna sa-radnja sa mesno nadlcžnim organom unutrašnjih poslova, kako u pogledu sa-gledavanja stepena ugroženosti objckta, tako i prilikom izrade planova samo-zaštiie i njihove neposrcdne rcalizacijc.

3. Preventivne inere na zaštiti muzeja i galerijaMuzeji i galerije i drugi objekti gde su smešteni ili se nalaze razni predmeti

i eksponati koji imaju svojstva kulturnih dobara poseduju nizspecifičnosti kojeih razlikuju od ostalih objckata i koji opredcljuju drugojačiji pristup u organi-zovanju i sprovođenju samozaštitnih mera.

U radno vreme objekta, učinilac koji planira izvršcnje krivičnog dela možeslobodno ući u objekat, isti razglcdali, čak i dohvatiii odredcne eksponate, i urazgovoru sa kustosima i drugim stručnim radnicima doči i do određenih njemuinteresantnih podataka za izvršenje planiranog krivičnog dela. Koristeći ovuobjektivnu mogućnost učinioci se organizuju tako da određeni muzejsko-gale-rijski objekat ne posećuju i prikupljaju podatke uvck ista lica, već u različitovreme ovaj zadatak obavlja više lica, čcsto različitog pola, kako ne bi izazvalisumnju u njihovu planiranu kriminalnu nameru. Na ovaj način učinilac sasvimlegalno i slobodno prikuplja potrcbne podatke ne samo o objektu, već i o kon-kretnim kulturnim dobrima za kojc je zainteresovan, kao i o načinu i kvalitetuobezbeđenja ovih objekata u radno i van radnog vremena. Na osnovu ovakoprikupljenih činjenica učinilac i planira izvršenje krivičnog dela na štetu togobjekta. Ustvari, ovako prikupljcni podaci su osnov donošenja odluke da li ćeoduzimanje i prisvajanje odredcnog predmeta sa svojstvom kulturnog dobrarealizovati izvršenjem krivičnog dela teške krade u radno vreme muzejsko-ga-lerijske organizacije, ili će to učiniti provaljivanjem u objekat van redovnog ra-dnog vremena. Ukoliko na osnovu istih podataka proceni da je jednostavnije

oduzcti eksponat upotrebom silc ili prctnje protiv odredenog lica, učinilac ćeto uraditi izvršenjcm krivičnog dela razbojništva.

Za razliku od ostalih objckata gdc jc cilj kriminalnih napada oduzimanje iprisvajanje novca domaće ili strane valute, hartija od vrcdnosti, zlata i njegovihpreradevina, kod muzcjsko-galcrijskih organizacija cilj napada su eksponati sasvojstvima kulturnih dobara koji imaju izuzctnu kulturno-istorijsku i materi-jalnu vrednost.

Polazeći od višestrukog značaja i vrcdnosti kulturnih dobara, zakonski pro-pisi obavezuju muzcjsko-galerijskc organizacije na dužnost čuvanja i preduzi-manja adekvatnih mcra na zažtiti objckata i lokacija gde su smcšteni, ili sena-laze raznovrsni eksponati i drugc iskopine. Praksa potvrđuje da se ova obavezane sprovodi dosledno i potpuno, pa ima niz slučajeva gde su ovi objekti i loka-cije loše obezbedcni, a kulturna dobra olako otudivana. To se dešava najčeščeu onim objektima koji nemaju fizičko obezbedcnje ni tchničku zaštitu, madaima slučajeva da se kulturna dobra otuduju i u onira objektima gde su predu-zete odredene samozaštitne mcre. To ukazuje na nepotpunost preduzimanjaodgovarajućih preveniivnih mcra i na ncsavcsno i ncodgovorno vršenje poslo-va obezbeđenja kulturnih dobara.

Objektivno posmatrano, sadašnje stanje u oblasti zaštite kulturnih dobaradaje dosta prostora za izvršenje mnogo vcćcg broja krivičnih dela nego što jestvarno izvršeno u dosadašnjem periodu. Zato se ne treba zavaravati pogre-šnim zaključkom da to što nema vcćcg broja krivičnih dela na štetu kulturnihdobara je rezultat efikasnije njihove zaštite. Nasuprot, analizom kriminalne de-latnosti dolazi se do saznanja da razlog neizvršenja većeg broja ovih krivičnihdela leži upravo u njihovim specifičnostima. Naime, problem se pojavljuje udaljem plasiranju oduzctih eksponata i njihove krajnje realizacije u dlju dobi-janja novčane protivvrednosti i pripadajučeg dela zarade, jer je to daleko teženego sa nekom drugom ukradenom robom. >•

U muzejsko-galerijskim organizacijama nužno je poboljšati efikasnost fun-kdonisanja preventivne zaštite, jer ima još i lokaliteta gde nisu preduzete niminimalne mere samozaštite. Uz bolju organizaciju preventivnih mera, većuangažovanosl i odgovornost svih zaposlenih moguće je postići daleko veći efe-kat u zaštiti kulturnih dobara. Slalno isticanje finansijskih problema kada se nadnevnom redu nađe preventivna zaštita, poscbno u vidu fizičko-tehničkog obe-zbeđenja, ne može da bude razlog inertnog odnosa i nepreduzimanja bilo ka-kvih preventivnih mera, niti pak opravdanje za neefikasnu zaštitu kulturnihdobara.

Pri preduzimanju preventivnih mera ne sme se izgubiti iz vida činjenica dase upravo krivična dela na štetu kulturnih dobara veoma često vrše po porudž-bini, o čemu smo detaljnije govorili u prethodnom izlaganju. Uz to ide i oba-vezna prethodna opservacija objekta i prikupljanje interesantnih podataka, jeručinioci ovih krivičnih dela prilikom planiranja i njihovog izvršenja ništa neprepuštaju slučaju. Uz pomoć odgovarajuće tehnike vrše se potrebna snimanja

)

34 35

Page 19: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

i skiciranja, kako bi se stvorili najoptimalniji uslovi za uspešno izvršenje krivi-čnog dela.

U ovom periodu pripremanja učinilaca za izvršenje krivičnog dela mora do-ći do izražaja aktivan odnos ne samo radnika na poslovima fizičkog obezbeđe-nja, već svih radnika u radnom odnosu kod određcne muzejsko-galerijske or-ganizacije. Tu i jeste osnov saradnje svih zaintcresovanih subjekata i to radnikafizičkog obezbeđenja i zaposlenih lica u objektu s jedne, i odgovornih radnikai službe fizičkog obezbcdenja u muzcjsko-galerijskim organizacijama i organaunutrašnjih poslova, s druge strane. U sklopu toga nužno je, bez obzira da lipostoji fizičko ili tehničko obezbeđenje u obicktu, prcduzcti sledećc preven-tivne mere: *•"

Sl. 2.1: a. Gotičkl kalei — pozlaćcno srcbro. Ukraden 1974. g. iz fianjevaćkogsamostana i do danasnijepronađm. b. Drvena skulptura Madone sa detetom, Ukradena iz kape.le Sv. Ivana 1971. g. i kolikojepoznato do danas nije pronadcna.

a. Voditi računa o gradevinskim kvalitetima objekta gde su smešlena vrednakulturna dobra. Ima slučajeva da objekat ne odgovara u građevinskom smislui u odnosu na lokaciju za bezbedno čuvanje vrednih eksponata, a to je slučaj na-ročito sa starim i ruiniranim zgradama po manjim mestima, crkvama i manas-tirima. Nužno je preduzeti mere za adekvatnu adaptaciju takvih objekata i osi-guranja vrata, prozora, podrumskih prostorija, krovova i drugih mesta na ta-kvom objektu koji bi mogli biti pogodni za prodiranje unutar objekta i iskori-šćeni za izvršenja krivičnog dela;

b. U okviru objckta najvrcdnijc cksponatc smcstiti na najsigurnijem mestu,kako ne bi bili izloženi jednostavnom i najlakšcm napadu. Činjenica je da u sa-mom objektu sva mesla nisu istog stepcna ugroženosti, a to posebno dolazi doizražaja kod organizovanja vrcdnih i skupoccnih izložbi raznovrsnih eksponataizdomena kulturnih dobara. Mnogi prcdmcti sa raznih izložbi upravo su ukra-deni jer su jednostavno bili izloženi na takvom mcstu i tako loše čuvani da zaučinioca nije bilo skoro nikakvih potcžkoća za njihovo otudivanje. Zbog togaje nužno izvršiti mikro-proccnu ugrožcnosti pojcdinih mcsta unutar samogobjekta. U realizaciji ovog zadatka ne mogu da učcstvuju samo rukovodeći lju-di, kustosi i drugi stručnjaci iz osnovnc delatnosti muzejsko-galerijskih organi-zacija, već je nužna pomoć i saradnja sa službom fizičkog obezbeđenja (ukolikoje organizovana) i sa mesno nadlcžnim organom unutrašnjih poslova. Takonpr. pri postavci odredenc izložbe mora se konsultovati odgovorni radnik slu-žbe fizičkog obezbeđenja, a u pojedinim slučajevima i organi unutrašnjih po-slova u pogledu ugrožcnosti pojcdinih mcsta na kojima trcba da budu izloženivredni eksponati, a ne da isključivo o tome odlučuju pojedini radnici odgovorniza stručnu postavku izložbe, zapostavljajući tako bitan bezbednosan aspekt;

c. Posebnu pažnju posvetiti licima koja čuvaju pojedine lokalitete gde sevrše periodične iskopine. Dosadašnja praksa ukazuje da je bilo slučajeva nepo-dobnosti ovih lica za ovakav odgovoran posao, kao i nestanka pojedinih vre-dnih eksponata koji su pronađcni i ostavljeni na lokalitctu;

d. Obavezno ustrojili potpunu evidenciju svih cksponata sa svojstvima kul-turnih dobara koja su smeštena u odredcnim objektima ili se nalaze na poje-dinim lokalitetima, jcr ima slučajeva da se ne zna šta je sve nestalo, ili se ne mo-že dati opis ukradenih predmeta. To sve negativno utiče na dalji postupak ot-krivanja i pronalaženja učinilaca krivičnog dcla i ukradenih eksponata. Podevidencijom se podrazumeva naziv i broj eksponaia, delaljan njegov opis i fo-tografija ili skica, jer se tako omogućuje uvid u tačno stanje kulturnih dobarau objektu i na lokalitctu i blagovrcmeno podnošenje potpune krivične prijaveorganu unutrašnjih poslova, što daje daleko veče Sanse da se učinilac krivičnogdela otkrije i ukradeni eksponat pronade;

e. Na osnovu ovakvih evidencija preporučljivo bi bilo uraditi kataloge pre-dmeta sa svojstvima kulturnih dobara koji se nalaze u muzejsko-galerijskim or-ganizacijama, uključujući i crkve, manastire i skupoccne i vredne privatne zbir-ke. Svaki muzej, galerija i druga organizacija uradili bi ovaj katalog za ekspo-nate koji su smešteni u tom objektu, a nakon toga bi nadležan organ za ovu pro-blematiku organizovao izradu jedinstvenog kataloga za određeno područje;

f. Povremeno vršiti analizu izvršenih krivičnih dela na štetu kulturnih doba-ra, vodeći računa o njihovom kontinuitetu, vrsti objekta napada, sredstvima inačinu izvršenja, vrstama otudenih eksponata, pa na osnovu toga izvlačiti za-ključak o ugroženosti drugih sličnih objekata i mogućnosti kriminalnih napadana druge takve ili slične objekte. Na osnovu dobijenih rezultata vršiti i organi-zovanje i sprovođenje najadekvatnijih preventivnih mera u cilju efikasnije za-

36 37

Page 20: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

štite kulturnih dobara. Izvršena krivična dcla na štctu bilo kojcg objekta gde susmeštena kulturna dobra trcba shvatiti kao opomcnu da se proveri sopstvenisamozaštitni mehanizam i blagovremeno prcduzmu odgovarajuće mere u sklo-pu prevencije;

g. Kustosi i druga stručna lica u okviru svoje osnovne delatnosti treba dakroz vođcnje razgovora sa posctiocima pažnju obrate na posebno interesantnalica, te tako dodu do saznanja o njihovoj kulturi, intcligenciji, zainteresovanos-ti za pojedine eksponate, poznavanju njihovc kullurno-istorijske i materijalnevrednosti, te da li postoji očiglcdna razlika izmcdu njihove zaintercsovanosti zaodredeni eksponat i stcpcna njihovog poznavanja kulturno-istorijskevrednostii skupocenosti istog eksponata. Poscbno treba da obrate pažnju da li se više ra-zličitih lica u kračem vremenskom periodu intcrcsuju ili opscrviraju određcnskupocen i vredan cksponat, kao i da prikupe sva druga zapažanja koja mogubiti indikativna u odnosu na planiranjc krivičnog dela. Upravo u ovom domenumora doći do pune saradnjc sa radnicima fizičkog obczbcdcnja u objektu. U ci-lju provere odredenih prclpostavki za pojcdine posctioce, može se delimičnoi odstupiti od potpunog i tačnog objašnjenja pojedinog eksponata i njegovekulturno-istorijske i materijalnc verdnosti, vodcći računa o osnovanosti ova-kvog postupanja i sticanju određenih uslova koji opravdavaju ovakvo postupa-nje. Stoga je prethodno obavezno potrebno izvršili određene konsultacije saodgovornim licem i rukovodiocem obczbcdenja kod kojih se i slivaju svi priku-pljeni podad interesantni za bczbednost objekta. Ovaj mctod rada može po-tvrditi ili eliminisati odredcnu sumnju u poglcdu motiva zainteresovanosti po-jedinih lica za određene predmete kulturnih dobara, ali ne mora uvek i da budeuspešan u proceni idnikativnih podataka, nili pak da do kraja razreši ovu dile-mu. Zato i preporučujemo da se isti metod obazrivo koristi uz obaveznu pret-hodnu konsultaciju, nakon sticanja vcćeg stepena sumnje;

h. Radnid bilo kojeg vida fizičkog obezbedcnja i lica zaposlena u određe-nom objektu treba da vode računa o odrcdenim posetiocima, čije ponašanjeukazuje na sumnju postojanja nckog drugog motiva njihove posete, a ne isklju-čivo razgledanje izloženih eksponata. Ovakva lica mogu ispoljiti razne psihičkei audiovizuelne indikatore na koje momente treba obratiti posebnu pažnju. Ik-kođe je veoma bitno voditi računa o ličnom opisu ovakvih lica, te pokušati za-pamtiti što više detalja koji su karakteristični za konkretno lice;

i. Psihički indikatori su ustvari spoljne promene koje se pojavljuju kod licau situacijama kada rade nešto što je zabranjeno i predstavljaju vezu pojedinihemocija tog lica sa konkretnom situacijom, a mogu se manifestovati u uočljivimpromenama u govoru, pojavi crvenila i znojenja u predelu lica i čela, u nekon-trolisanim pokretima rukama i nogama, ubrzanom đisanju, napetosti mišića iiskakanju krvnih žila na vratu i licu, uzastopnom pušenju, razdraženosti, suše-nju usana, gutanju pljuvačke, nervoznom gledanju i tome slično.

Od audiovizuelnih indikatora najbitnije su one činjenice koje ukazuju naizvesne suprotnosti kod pojedinih lica, bilo u odnosu njegovog znanja i zain-

teresovanosti za konkretan eksponat, o čemu smo prethodno govorili, ili u nes-kladu između njegovc gardcrobe i ličnog izgleda i posedovanja novca za kupo-vinu izloženog eksponata, ili neodgovarajuća odeća i obuća za prisutne vre-menske prilike i uslove, ili u odnosu na tip i vrednost vozila i tome slično.

Ovako uočene promene i zapažanja u odnosu na lični opis mogu dosta do-prineti identifikaciji učinioca krivičnog dela i to naročito putem izrade foto ro-bota ili prepoznavanja;

j. U određenim situacijama, kada postoji sumnja da određeno lice može bitii potencijalni učinilac krivičnog dcla, u dogovoru sa rukovodiocem obezbeđe-nja i organima unutrašnjih poslova, u loku razgledanja i objašnjenja eksponatamože se licu ponuditi da u svojim rukama razglcda određeni eksponat podobanza ostavljanje tragova papilarnih linija. Dalji postupak fiksiranja i izazivanjaovih tragova i njihovo operativno korišćenje je u nadležnosti organa unutra-šnjih poslova;

Sl. 2.3:Amfore iz Hveka nove ere, kojesu čcst objekat napada raznih učinUaca hivičnih dela. Na našimlokalitetima sveje manje celih arnfora na površinskim slojevima, pa učinioci ođnose i nepotpune pri-merke. Prilikom izvršcnja ovih krivičnih dela, sobzirom na nestničnost učinioca, dolazi do oštećenja sa-mog lokalitcta kao i dnigih cksponata.

k. U zaštiti kulturnih dobara mogu se uspešno koristiti i hemijske klopke.Nužna je velika obazrivost i stručnost u taktici i tchnici sprovođenja, s obziromna dostupnost ovih eksponata vcćem broju lica, pa se mora voditi računa da ne-vino lice ne upadne u klopku. Uostalom, ova mera se može primeniti isključivo

3839

Page 21: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

po odobrenju i od strane organa unutrašnjih poslova, koji su dužni obratiti pa-žnju na sve moguće eventualnosti;

I. U organizaciji i rcalizaciji prcvcntivnih mcra, muzcjsko-galerijske organi-zacije su upućcne na saradnju sa mcsno nadlcžnim organom unutrašnjih poslo-va. U kontekstu ove saradnjc nc treba čckati da inicijativa uvek potekne od or-gana unutrašnjih poslova, ili da do saradnje dolazi samo od slučaja do slučaja,tj. u pojeđinim situacijama. Ova prcvcncija podrazumeva obostranu aktivnosti međusobnu saradnjii muzcjsko-galcrijskih organizacija i organa unutrašnjihposlova, kao i drugih subjekata na području gdc jc lociran objekat, i ista je odizuzetnog značaja, jer možc da sprcči izvržcnjc mnogih krivičnih dela na štetukulturnih dobara. Ujcdno, ova saradnja dovodi do efikasnog eliminisanja mno-gih uzroka koji pogoduju izvršcnju ovih krivičnih dela, što se odražava na većistepen bezbednosti ovih objckata. U tom cilju, organi unutrašnjih poslova mo-raju biti upoznati sa stanjem zažtite u muzejsko-galerijskim organizacijama nanjihovom području, kako u poglcdu postojanja fizičko-lchničkogobezbeđenja,tako i u pogledu organizovanja i sprovodcnja drugih potrebnih preventivnihmera;

lj. U sklopu ovakve planirane prevcntivne saradnjc organi unutrašnjih po-slova bi trebalo da izrade album-rcgistar poznatih učinilaca krivičnih dela naštetu kulturnih dobara. Ne vidimo razloga da se ovakav registar-album ne dos-tavi i službama fizičkog obezbcđcnja u muzcjsko-galerijskim organizacijama,jer bi im to pomoglo da blagovremcno provere odrcdcna lica sumnjivog pona-šanja koja su došla u objekat u svojstvu posetioca i o proverenim činjenicama,ukoliko su indikativne. odmah obaveste organ unutrašnjih poslova, radi predu-zimanja daljih mera iz sopstvcne nadlcžnosti;

m. U saradnji sa organima unutrašnjih poslova treba insistirati na povećanojaktivnosti pozornika i patrola milicija na scktoru gde je lociran objekat sa kul-turnim dobrima. Ova aktivnosl bi se sastojala u češćem obilasku objekta van ra-dnog vremena, kontroli ispravnosti objckta u pogledu provaljivanja i zapažanjasvib-činjenica i drugih okolnosli u vezi sa bezbcdnošću objekta;

,•"' n/Za uspešnu preventivnu delatnost, kako radnika fizičkog obezbeđenja, ta-kčri zaposlenih lica u mezujsko-galerijskim organizacijama, nužna je i odgova-rajuća stručna obuka putem odgovarajućih oblika stručnog obrazovanja (semi-nari, kursevi, savetovanja). Putem ovih oblika stručnog usavršavanja ovi radni-ci bi se upoznali sa pravima, dužnostima i načinima sprovođenja preventivnihmera, kao i sa metodama rada učinilaca krivičnih dela na štetu kultumihdobara.

Na kraju ćemo ukazati na još jedan vid kriminaliteta na štetu kulturnih do-bara koji je upravo vezan za autentičnost i originalnosl nekog kulturnog dobrakao njegove bitne specifičnosti.

Pošto se radi o eksponatima velike vrednosti i značaja, s jedne i velikih željai htenja da se oni pribave, s druge strane, u cilju zadovoljenja zahteva tržištaučinioci krivičnih dela pribegavaju raznim vidovima falsifikata kulturnih doba-ra, ne obazirući se da je u pitanju krivično delo, jer je u mnogim situacijama lak-še neki eksponat falsifikovati nego izvršiti krivično dclo u cilju pribavljanja ori-ginala.

40

Falsifikuju se svi oni eksponati kojc je objcktivno moguće falsifikovati i kojiimaju produ na tržiStu. Ima grubih falsifikata koje je lako uočiti, ali ima i onihkoji su mala remek dela imitacije. Njih izrađuju vrs'ni stručnjaci, umetnici, a ne-retko i restauratori. Njihova tehnička sprema, poznavanje stilova, „rukopisa",umetnika koji se falsifikuje, inventivnost, pa i kreativnost, često je zapravokongenijalna pravim autorima. Takve falsifikate je nemoguće otkriti bez vrhun-ske stručne ekspertize, a ponekad ni tada, nego je potrebno koristiti egzaktnenaučne metode kao što su hemijske analize i rcndgenski snimci. Poznato je dasu najbolji oni falsifikati koji nisu otkriveni, jer u mnogim muzejima su izloženieksponati kao originali, iako to nisu. Od falsifikata treba razlikovati faksimale.Mnogi muzeji izrađuju kopije predmeta iz svojih zbirki koji se i prodaju kao su-veniri, pa se tada ne radi o falsifikatima, jer se zna da faksimal nije original i dase ne prodaje kao originalno delo. U suprotnom radi se o krivičnom delu i kri-vičnoj odgovornosti takvog učinioca. <

Sl. 2.3: a. Diptih iz riznice zagrebačke katedrale - original. b. Diptih iz riziiice zagrebačke katedrale -falsiflkat

Originalni diptih se nalazio u zagrebačkoj katedrali, ali je isti ukraden. Dase ne bi primetila krađa napravljen je falsifikat. Međutim, krađa je ipak otkri-vena, a original je čak pronađen u muzeju u Clevelandu (SAD). Diptih je vra-ćen i nalazi se u riznici zagrebačke katedrale.

2 Želimir Laslo, „Šta je sporaenik kulture", Prirudnik, RSUP SR Hrvatske, Zagreb, Zbomik radova - 198& god. str. 7.

Fotografije kulturnib dobara preuzete su iz ovog članka.

41

Page 22: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

4. Preventivna zaštita objekata u kojima su smeštene kase s novcem, drago-cenostima, poverljivom dokumentacijom i drugim vrednim stvarima

Prethodno smo govorili o prcventivnoj zašiiti objekata u čiju osnovnu de-latnost spada sakupljanje i čuvanjc vcćih količina novca domaće i strane valute,hartija od vrednosti i drugih dragoccnosti, kao i raznih predmeta i eksponatakoji imaju svojstva kullurhih dobara. Međutim, porcd ovih objekata, postojejoš mnogi drugi, odnosno preduzeća i organizacije, koji u toku svog poslovanjai odvijanja radnog procesa, bilo u toku dana ili noći, u odredenim objektima za-državanju novac od dnevnog pazara, ili pak organizuju njegovo prikupljanje ičuvanje na jednom sabirnom mestu. Porcd novca, u objektima van radnog vre-mena ostaju nedovoljno zaštićeni mnogi vredni i opasni predmeti i materije,zlato i zlathe prerađevine i druge vrednosti, kao i materijal i dokumantacija saodredenim stepenom poverljivosti.

Konkretizujući izneto, možemo konstatovati da se ovaj vid preventivne za-štite odnosi na sledeće oblasti:

a. Novac i hartije od vrednosti- Trgovinska preduzeća koja imaju više prodavnica u jednom gradu, orga-

nizuju da se na kraju radnog vremena, uglavnom u prostorije poslovne zgrade,

' • . ; « : •

Sl 2.4: a. Izgled benz'mske purnpe sa zadnje strane. Strelica pokazuje odvojen deo metalne ograde-re-šetke na prozoru kroz koji je učinilac ušao u prostorije benzitiske pumpe.

sakuplja i čuva novac od dncvnog pazara, ukoliko nemaju ili ne koriste uslugenoćnog trezora službc družtvenog knjihovodstva.

— Ugostiteljska prcduzeća, koja po završctku rada ugostiteljskih objekata,sakupljaju novac od pazara, bilo na jcdnom mestu za svc objckte, ili to rađe po-jedinačno za svaki objckat poscbno. Novac sc i ovde ostavlja u kasi, ponegdei u rađnim stolovima, a ima i slučajcva da se nosi sa sobom kući.

— Veće robne kuče po završclku radnog vrcmena sakupljaju pazar po ode-lenjima i uglavnom se čuva u kasi u posebnoj prostoriji, ukoliko se ne koristinoćni trezor.

— Turističke agcncije i biroi novac od usluga, po završetku radnog vremena,ostavljaju u kasama ili clrugim prigodnim mcstima u objektu, koji ne garantujuni solidnu bezbednost.

— Benzinske..pumpe novac, bonove i druge hartije od vrednosti dobijeneprodajom benzina i druge robe čuvaju u kasi u samom objcktu koji nije uvekdovoljno i obezbeden od provaljivanja.

Kako se iz prethodnog vidi, novac i hartije od vrednosti se ostavljaju u ka-sama bilo na jednom sabirnom mestu ili u samom objcktu i to najčešće bez ika-kve fizičke ili tehničke zaštite, uz minimum preduzctih ostalih mera samozašti-te od provaljivanja u objekat i odnošenja ovih prcdmeta.

b. Zlato, zlalne prcruđevine i druge dragocenosti— Specijalizovane prodavnice ove vrstc roba u mnogim slučajevima po zav-

ršenom radnom vremenu istu ne sklanjaju iz vitrina, već samo iz izloga i ne os-tavljaju u posebno namenjcnim kasama.

— Robne kuće i prodavnice mcšovite robe idcntično postupaju u odnosu nazlato i nakit i druge dragocenosli, naročilo ako imaju nočnog čuvara u objektu.

Ukoliko ovi objekti ncmaju noćnog čuvara ili tehničku zaštitu, nužno je pre-duzeti mere na efiksasnijoj zažtiti samog objckta i tako smanjiti stepen ugro-ženosti od provalnih krađa. U tom smislu biina je i sama lokacija objekta i nje-gova osvetljenost, kao i osvetljenost i izgled šireg prostora. Najbolje je da se od-govarajućim rešetkama, adekvatnim građcvinskom izgledu objekta, zažtite vra-ta, prozori i staklene površine izloga. U slučaju nepreduzimanja preventivnihmera u smislu čuvanja ove vrste robe u kasama, a ukoliko bude izvršeno krivi-čno delo provalne krađe, obavezno treba podnositi i krivičnu prijavu protiv od-govornog radnika zbog nesavesnog poslovanja.

c. Vredni i opasni predmeti i materije— Prodavnice oružja i municije takođe nisu adekvatno obezbedene u smislu

blagovremenog preduzimanja preventivnih mera, pa su zato i češći objekat na-pada raznih učinilaca krivičnih dela. Oružje svih vrsta i kalibara i raznovrsnamunicija su vredni predmeti, ali ujedno i opasne stvari, jer mogu poslužiti zaizvršenje drugih još težih krivičnih dela, a ujedno i ugroziti i dovesti u opasnostživot ljudi i imovine.

42 43

Page 23: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

Sl. 2.5: Izgledprovatjene ka.scizvršcne aparatomza autogeno zavarivanje. Način inršenjaprovale uka-zujena poznavanje inchanizina zaivaranja kase odstranc učinioca i na stntčnost rukovanja aparatom.

— Apotekeu kojimasusmcšteni razni narkoticiidrugematerijesasvojstvi-ma psihotropnih supstancija, su vcoma intcresantni objekti za provaljivanje iotuđivanje ovih malerija i to pre svcga od strane narkomana.

Pošto u ovim objcktima uglavnom nema fizičko-tehničke zaštite, potrebnoje koristiti kase za čuvanje ovih prcdmeia i materija, jer ukoliko se prodre uobjekat mnogo je teže, složcnije i rizičnije obili i kasu, nego jednostavno uzetiove stvari i maierije koje su smežtcne na neobezbeđenim mestima u ovimobjektima.

d. Poverljiva dokumenlacijaPoverljiva dokumentacija i materijal prisutni su u radu mnogih organizacija,

počev od mesnih zajednica, opštine, preduzeća, pa sve do republičkih i saveznihorgana. Sa istim predmetima se takođe uvck ne rukuje po propisima i pravilimai isti se ostavljaju na mestima dostupnim ncovlašćenim licima. Zbog toga je po-trebno iste držati u za to određenim kasama i u posebnim prostorijama u za-visnosti od stepena poverljivosti, a u određenim slučajevima obezbeđivati ihputem čuvara.

MERE SAMOZAŠTIJEU napred navedenim objektima predmet napada su uglavnom kase, jer se u

njima čuvaju novac, hartije od vrednosti, zlato i zlatne preradevine, oružje, mu-nicija, narkotici i poverljiva dokumentacija.

Raznovrsni su oblici napada na kase, ali se uglavnom mogu uopštiti i svestina sledeće načine:

— Originalnim ključcm koji jc pronadcn u objektu napada,— Podesnim ključem ili nekim sličnim sredstvom koje je podobno za otva-

ranje kasa,— Mehaničkim dclovanjcm (brusilica, probojac i čekić, aparat za zavariva-

nje, eksploziv, kramp i drugi podoban alat),— Odnošenje kase iz objckta radi provaljivanja na drugom bezbednom

mestu.

U slučaju kada je kasa otvorcna originalnim ključem pronađcnim u samomobjektu napada, očito je da nisu preduzete minimalne preventivne mere odstrane odgovornih lica. Nasuprot tome, postupljeno je sasvim suprotno i fak-tički omogućeno učiniocu da ncsmetano otvori kasu, iako u jednom broju ova-kvih slučajeva učinilacnije ni imao nameru da otvara ili pokuša obiti kasu. Me-đutim, ne treba isključiti i mogućnost fingiranja krivičnog dela ili postojanjasprege izmedu nekog od zaposlenih lica u objektu i samog učinioca.

Ključevi od kase se ne smeju ostavljati u samom objcktu, jer to ne predstav-Ija nikakvu zaštitu kase od napada spolja. Dosadašnja praksa potvrđuje da od-govorno lice neretko ključcve od kase ostavlja u fijokama radnog stola, što nepredstavlja nikakvu poteškoću provalniku da dodc do njih i sa istim nesmetanootvori kasu.

Kada je kasa otvorena podcženim ključcm, to opet ukazuje na činjenicu danisu preduzete sve adekvatne preventivne mere. Naime, učinilac je morao doćido originalnog ključa na osnovu kojeg je mogao napraviti podesan ključ, štoopet ukazuje na sumnju da mu je pomogao ncko od zaposlenih lica u objektu.Ističemo i činjenicu da postoje ljudi koji su obdareni da nakon samo jenog vi-đenja ključa isti mogu nacrtati, na osnovu čega se može napraviti odgovarajućipodesan ključ. Stoga i sledi jasan zaključak da ključevi od kase moraju biti do-bro čuvani i dostupni samo licima koja su ovlašćena da se istim rukuju.

Kada je kasa mehaničkim putem provaljena, ili odneta iz objekta, onda jejasno da nisu preduzete adekvatne mere zaštite od prodiranja u sam objekat,o čemu smo prethodno govorili. Uglavnom radi se o objektima koji nemaju fi-zičko obezbeđenje ni tehničku zaštitu. Najčežći slučajevi odnošenja kase izobjekata dešavaju se na usamljenim i slabo osvetljenim benzinskim pumpama,kao i na drugim usamljenim objektima u kojima su smeštene kase s novcem ilidrugim vrednostima.

Pored preduzimanja mera na čuvanju ključeva od kase i ne ostavljanja istihu radnim prostorijama, nužno je preduzeti sledeće preventivne mere:

— U objektima gde ima fizičko obezbeđenje posebnu pažnju treba posvetitizaštiti kasa, tako što će se, u zavisnosti od samog objekta i drugih prisutnihokolnosti i uslova, preduzeti adekvatne mere koje će onemogućiti da provalnikdođe do kase, istu otključa, obije ili odnese, u smislu napred iznetih činjenica.

— Obavezno u kasu staviti sve vredne stvari, istu zaključati i ne koristiti bilokakve male priručne kase, jer su iste podesne da se odnesu s novcem ili drugimvrednostima koji su u njoj smešteni. Ovo se isto odnosi i na narkotike i druge

44 45

Page 24: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

lekove koji sadržc psihotropnc supsiancc u apotckama kojc inače ne trebadržati u većim količinama.

— Benzinske pumpc poscbno obczbcditi od provaljivanja i tako onemogu-čiti ili svesti na najmanju mogućnosl odnošcnje kasa. U tom cilju potrebno jeugraditi odgovarajuće rešetke na otvorima, zastakljenim dclovima, dovoljnoosvetliti unutrašnjost i spoljni dco objckta, a po mogućnosti u odredenimobjektima ugraditi i odgovarajuću tchničku zaštilu.

— Prodavnicc oružja i municijc obczbcdili odgovarajučim rešetkama, ade-kvatnim osvetljenjem i u opravdanim slučajevima ugraditi i tehničku zaštitu.Organizovati povremcn obilazak islih, naročito u kasnim noćnim časovima.

— Ako se u kasi nalazi novac za ispjatu ličnih dohaodaka potrebno je pre-duzeti posebne merc na obczbcdcnju kasc od kriminalnog napada. Preporuču-je se postavljanje fizičkog obezbcdenja u vidu odgovarajućeg naoružanog ču-vara u onim objeklima gde nema organizovanog fizičkog obezbeđenja ili te-hničke zaštite. U svakom slučaju podatak o ulazu i iznosu prispelog novca uobjekat predstavlja tajnu i nc sme da bude dostupan šircm krugu ljudi, pre negošto počne isplata ličnog dohotka. Ovakvim prcvcntivnim mcrama sprečava semogućnost napada na objekat i kasu s ciljcm oduzimanja i prisvajanja novca,jer podaci o novcu koji su intcresantni za učinioca koji planira kfivično delo,istom nisu dostupni. Takođe sc sprečava i mogućnost sprcge učinioca krivičnogdela s licem koje radi u objektu i kojc je upoznato sa podacima o novcu i na-činom njegovog čuvanja, ukoliko u objcktu ima i takvih lica.

— Ako se radi o poverljivim dokumcntima, trcba voditi računa o tajnosti sa-držaja i stepena poverljivosti istih, što smanjujc mogućnost zainteresovanih li-ca za pokušaj napada na kasu i prisvajanja dokumcntacije. I u ovimslučajevimaključevi od kase moraju biti dostupni samo ovlašćenim licima, kao i rukovanjes poverljivim materijalom i drugom dokumcntacijom.

— Kasu s novcem, zlatom, hartijama od vrednosti i drugim vrednostima netreba sakrivati u podrumskim prostorijama ili na najvišem spratu u objektu, jerupravo te okolnosti pogoduju učiniocu da u obijanju kase i odnošenju određe-nevređnosti ne bude primećen. Nasuprot, kasu treba fiksirati na vidnom i osve-tljenom mestu, tako da je učinilac nc možc jednostavno odneti, niti, pak, na ta-kvom osvetljenom mestu imuirašnjim i spoljnim osvetljenjem, nesmetano i ne-opaženo raditi na obijanju iste. Ovaj mctod prcventivnog obezbeđenja kasaprvi je u praksi uveo Gradski sekrctarijat za unutrašnje poslove Beograd. Re-zultati u primeni ovog metoda su odmah bili vidni i manifestovali su se u na-glom opadanju slučajeva provala kasa, s tim što izvršene provale se nisu odno-sile na kase koje su bile na ovakav način fiksirane i obezbeđcne.

— Najzad, u svim slučajevima treba ostvariti saradnju sa mesno nadležnimorganom unutrašnjih poslova koji kroz raznovrsne vidove svog preventivnograda može doprineti otklanjanju kriminogenih faktora i sprečavanju izvršenjamnogih krivičnih dela.

46

5. PREVENTIVNE MERE NA ZAŠTITI TRANSPORTA NOVCA, ZLATA IPREDMETA SA SVOJSTVIMA KULTURNIII DOBARA

U svim napred navcdenim slučajcvima novac sc doprcma na jedno sabirnomesto. Pored toga, novac se prenosi za razne potrebe iz banaka u preduzeća idruge organizacijc i obraino, bilo u jcdnom gradu ili izmcdu dva ili više mesta.

Takode se transportuje i zlato od proizvođača do kupca, kao i zlatni nakiti druge zlatne prcradcvinc od proizvodača do specijalizovanih prodavnica ilirobnih kuća.

Raznovrsni skupoccni prcdmcti sa svojstvima kulturnih dobara često setransportuju iz mcsta u mcsto s ciljcm organizovanja raznih izložbi, smeštajaeksponata u odgovarajuće muzcje i u druge svrhe. U svim navedenim slučaje-vima nužno je prcduzcti mcre samozašiilc, kako bi se u toku transporta sprečilamogučnost kriminalnih napada, oduzimanja i prisvajanja novca, zlata i pre-dmeta kulturnih dobara. U sklopu loga, prcduzeća i drugc orangizacije morajupredvidcti način transporla ovih vrcdnosti i planiraii adckvatne preventivnemere zaštite ovih vrednih predmeta, kao što su:

— Izbaciti iz prakse da pojcdinac, bcz ikakvc zašlitc, nosi novac u većim ko-ličinama (npr. za isplatu ličnih dohodaka) iz banke do preduzeća ili neke drugeorganizacije. Ovom licu se mora pridodati najmanje još jedno naoružano liceiz istog preduzeća ili organizacije i to po mogučnosti radnik fizičkog obezbe-đenja ili noćni čuvar. Zadatak ovog lica jeste zaštita novca, te mora ozbiljnoshvatiti zadatak i obratiti punu pažnju na sva zbivanja i prisutne okolnosti, ka-ko bi blagovremeno uočio priprcmani napad i preduzeo mere na njegovomsprečavanju;

— Ttansport novca na dužoj relaciji vrši se sa vozilom u pratnji jednog ili dvanaoružana lica iz istog preduzeča ili organizacije. Vozilo se ne sme zaustavljatii zadržavati ili na bilo koji drugi način skrctati pažnju, več se sve mora podreditiizvršenju osnovnog zadalka. Kada je u pitanju transport većih količina novcaonda je potrebno zatražiti pomoć od organa unutrašnjih poslova;

— Prilikom organizovanja prenosa novca treba voditi računa da podatke oiznosu novca, vremenu polaska, načinu transporta i obezbeđenja, relaciji, odre-dišnom mestu i sl., treba da zna samo najuži krug ovlašćenih radnika u predu-zeću ili drugoj organizadji;

— Izbegavati da se uvek polazi u isto vreme, sa istog mesta, istim vozilom,a po mogućnosti menjati i trasu kretanja, tj. ne kretati se istim putem do odre-dišnog mesta. Takođe, što manje širiti krug lica koji rade na organizovanju i sa-mom transportu ovih vrednih predmeta;

— Transport zlata se uglavnom vrži na dužoj relaciji. Radi se o skupocenimkoličinama, pa je nužna saradnja sa organima unutrašnjih poslova i njihova po-moć na organizovanju i obezbeđenju ovakvog transporta. To podrazumeva an-gažovanje specijalnog policijskog vozila i odreden broj naoružanih ovlašćenihslužbenih lica javne bezbednosti. U samom preduzeću moraju se preduzeti svemere samozaštite u odnosu na količinu zlata, vreme i mesto polaska transporta,

47

L

Page 25: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

način obezbeđenja, relacija kretanja, koji podaci ne smeju ni u kom slučaju dabudu dostupni trećim neovčašćenim licima u procesu rada određenog pre-duzeća;

— Zlatni nakit i druge prerađevine od zlata do određenog mesta treba pre-nostiti vozilom uz pratnju jednog do dva naoružana radnika službe fizičkogobezbeđenja, uz prethodno preduzete striktne mere na zaštiti podataka iden-tičnih kao i kod transporta zlata;

— 1i"ansport skupocenih predmeta sa svojstvima kulturnih dobara trebavršiti uz pratnju jednog do dva naoružana radnika fizičkog obvezbeđenja. U po-jedirum slučajevima treba angažovati i posebno vozilo i zatražiti pomoć u obe-zbeđenju eksponata od organa unutrašnjih poslova.

48

III REPRESIVNA ZAŠTITA

Pored zadataka u sklopu prcvcntivne delatnosti, radnici fizičkog obezbeđe-nja i radnici koji obavaljaju redovnu delatnost u navedenim objektima imajuodređena prava i dužnosti i u preduzimanju represivnih mera. Određena repre-sivna aktivnost se ispoljava kroz delatnost službe fizičkog obezbedenja, kao inakon izvršenog krivičnog dela na štetu određcnog objekta, s ciljem pružanjapomoći organima unutrašnjih poslova u obezbcdcnju dokaza i otkrivanju ne-poznatog učinioca konkrctnog krivičnog dcla.

Stoga u narednom izlaganju nećcmo govoriti o zadacima državnih organa usprovođenju reprcsivnih mera, već o pravima i obavezama u domenu represijelica koja su u radnom odnosu u odredcnom objcktu, ili obavljaju poslove fizič-kog obezbeđenja.

1. Prava i dužnosti određenih subjekata u represivnoj zaštiti potencijalnougroženih objekata

Odredeni subjekti, odnosno lica u radnom odnosu, kao i pripadnici fizičkogobezbeđenja, ukoliko ugroženi objckat nema sopstveno fizičko obezbeđenje,bez obzira što nisu represivni organi, ipak imaju određena ovlašćenja u predu-zimanju konkretnih reprcsivnih mera.

Svi republički zakoni o društvenoj samozaštiti predviđaju da lica koja vršeposlove neposrednog fizičkog obezbcdcnja imaju pravo i dužnost da upotrebevatreno oružje, ukoliko na drugi način ne mogu da odbiju neposredan napadkojim se ugrožava njihov život ili neposredni napad na objekat koji se obezbe-đuje. Da bi ova lica mogla upotrebiti vatreno oružje nužno je da su ispunjenisledeći uslovi:

— da se na drugi način nije mogao odbiti napad,— da je napad neposredan,— da je neposredan napad ugrozio život pripadnika fizičkog obezbedenja ili

bio usmeren na objekat koji se obezbeduje.Lica koja vrše poslove neposrednog fizičkog obezbeđenja mogu držati i no-

siti oružje u skladu sa zakonom, a propise o načinu upotrebe vatrenog oružjaod strane ovih lica donosi republički organ nadležan za unutrašnje poslove (re-publički sekretarijati za unutrašnje poslove).

Jedan od uslova za upotrebu vatrenog oružja jeste, ukoliko se na drugi načinne može da odbije neposredan napad na život ili objckat. Sam termin „drugi na-čin" podrazumeva upotrebu fizičke snage ili drugog sredstva prinude. Iz togaproizilazi i jasno uputstvo da tek kada se upotrebom fizičke snage ili nekogsredstva prinude (gumena palica, hemijska sredstva, šmrkovi i dr.) ne može od-biti neposredan napad, dozvoljena je upotreba vatrenog oružja.

Takođe je potrebno razjasniti i preciznije odrediti pojam neposrednog na-pada. Mišljenja smo da je ovaj pojam precizno određen u Uputstvu o upotrebivatrenog oružja, gumene palice i drugih sredstava prinude za ovlašćena službe-

49

Page 26: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

na lica Saveznog sckretarijata za unutrašnje poslove, gde se navodi: „Kao ne-posredan napad kojim se ugrožava život smatra se napad koji se na ovlašćenoslužbeno lice vrši vatrenim oružjcm, opasnim oruđem ili drugim predmetimakojima se može ugroziti život; koji se vrši od strane dva ili više lica; koji se vršina mestu i u vreme kada se ne može očekivati pomoć, kao i koji se vrši od stranefizički snažnijeg lica, ili lica koje se služi posebnim veštinama i slično."

Bez obzira žto se radi o dve različite službe sa različitim ovlašćenjima, u ciljuzakonite upotrebe vatrenog oružja i jcdnostavnije primene zakonskih odredbiu praksi, smatramo da se u ovom slučaju može koristiti metod analogije, te dase za osnovanost upotrebe vatrcnog oružja radnika fizičkog obezbedenja u po-tencijalno ugorženim objektima može koristiti ovaj pojam neposređnosti.

Pored upotrebe vatrcnog oružja, lice koje vrši poslove neposrednog fizičkogobezbeđcnja ima pravo i dužnost da:

— utvrduje idcnlilcl ncpoznalog lica na prostoru prcduzeća ili druge ora-nizacije,

— zabrani neovlašćenim licima ulazak u poslovni prostor, pristup odrede-nim objektima i prinudno ih udalji,

— zadrži na prostoru preduzeča ili organizacije lica zatečena u vršenju kri-vičnog dela koje se goni po službenoj dužnosti. Ovo pravo, prema odredbamaZakona o krivičnom postupku, imaju svi građani, pa samim tim i lica koja suu radnom odnosu u preduzeću ili organizaciji, a ne vrše poslove fizičkog obe-zbedenja,

— upotrebi fizičku snagu i druga sredstva prinude, ako na drugi način nemože da zabrani ulazak u poslovni prostor ili objekat.

Opštim aktom preduzcća ili druge organizacije mogu se predvideti i sledećaovlašćenja radnicima fizičkog obczbcđcnja:

— vršenje pretresa radnika prilikom napuštanja kruga preduzeća ili organi-zacije u cilju sprečavanja neovlašćcnog iznošenja i proiivpravnog prisvajanjadruštvene imovine,

— sprečavanje neovlašćenog unošenja u objekat ekspolozivnih materija, za-paljivih tečnosti ili drugih opasnih materija kojima se može uništiti ili oštetitiobjekat koji se obezbeduje, ili ugroziii život ljudi u njemu,

— sprečavanje osmatranja ili snimanja objekata koji su od posebnog znača-ja za narodnu odbranu, a čije je snimanje zabranjeno,

— otklanjanje opasnosti koje mogu uništiti ili oštetiti objekat ili sredstvo iljude u njemu,

— preduzimanje mera na hvatanju učinilaca krivičnih dela izvršenih na šte-tu objekta koji obezbeduju i angažovanje na obezbeđenju tragova i predmetakrivičnog dela.

2. Zadaci određenih lica nakon izvršenog krivičnog dela u potencijalnougroženom objektu

Kako smo prethodno istakli, navedeni potencijalno ugroženi objekti su po-sebno interesantni za razne vidove kriminalnih napada. Stoga smo posebno idetaljno razradili oblast samozaštite u ovim objektima, odnosno prava i oba-

veze pojedinih subjckaia iz ugrožcnih objckaLa u blagovrcmcnom preudzima-nju adekvatnih prcventivnih mcra. Međutim, kako praksa potvrduje, krivičnadela na žtetu ovih objckata se ipak vrše, pa jc nužno na najbolji i najstručnijinačin preduzeti sve mere i aktivnosti da sc učinilac što pre otkrije i pronađe iobezbede odgovarajući materijalni lični dokazi.

Osnovni subjekat otkrivanja jc organ unutražnjih poslova. Međutim, odre-đene zadatke imaju i radni ljudi ićoji su zaposlcni u objektu ili lica koja vršepo-slove fizičkog obezbedenja u objcktima koji nemaju sopstvenu službu fizičkogobezbedenja. Ispravno i blagovremcno obavljanje ovih zadataka umnogomedoprinosi da organi unutrašnjih poslova lakšc uđu u trag učiniocu, istog otkri-ju, pronađu i privedu i obezbede odgovarajuće dokaze u odnosu na krivično de-lo i učinioca.

U svakidašnjoj praksi navcdcni zadaci sc uvck nc izvržavaju na pravilan na-čin, što je otažavalo operativnu dclatnost organa unutrašnjih poslova na otkri-vanju nepoznatog učinioca. Upravo zbog toga u narednom izlaganju ćemo go-voriti preciznije o ovim zadacima koji prcdstavljaju vid pomoči organima unu-trašnjih poslova u otkrivanju i dokazivanju krivičnog dela i učinioca.

Nakon izvršenog krivičnog dela u objektu potrebno je postupiti na sledećinačin:

— Pokužati sprečiti bckstvo učinioca krivičnog dela uz upotrcbu vatrenogoružja primenom zakonskih ovlažćenja od strane radnika fizičkog obe-zbeđenja;

— Odmah, bcz ikakvog odlaganja izvršenjc krivičnog dela prijaviti mesnonadležnom organu unutrašnjih poslova;

— Rukovodilac službe fizičkog obczbedenja, ili drugi nadležni rukovodilac,preduzeče mere da se mcsto izvršenja krivičnog dela obezbedi, odnosno da seništa ne dira ili pomera i da se niko nc kreće po prostoru gde se kretao i boravioučinilac, do dolaska ovlašćenih radnika organa unutrašnjih poslova. Taj prostorpodrazumeva put dolaska, mesto izvrženja krivičnog dcla i boravka učinioca,kao i put kojim je učinilac napustio napadnuti objekat;

— r[Yagove i predmete koji se nalaze na mestu izvršenja krivičnog dela trebasačuvati u nepromenjenom stanju do dolaska radnika organa unutraSnjih po-slova. Kod krivičnih dela izvrženih na žtetu ovih objekata mogu biti prisutni ra-znovrsni tragovi i predmeti koji potiču od učinioca, u zavisnosti od vrste krivi-čnog dela, sredstva, mcsta i načina njegovog izvršenja.

Radi lakšeg snalaženja u praktičnom postupanju ukazačemo na najkarakte-rističnije tragove i predraete koje jc moguće pronaći na mestu izvršenja krivi-čnih dela na štetu potencijalno ugroženih objekata. Kako smo već istakli, bezobzira da li je učinilac radio u rukavicama, pažnju uvek treba usmeriti i na mo-gućnost pronalaženja tragova papilarnih linija, te stoga ne treba dirati predme-te koji se nalaze na mestu izvršenja krivičnog dela.

)

50 51

Page 27: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

)

S/. 3.i: Tmgpapilarnih linijaprsta uzet sa novčaniccputcm dctcktora otisakaprsiiju laserskimsnopomOd ostalih tragova to mogu da budu: tragovi stopala, obuće, pljuvačke, krvi,

mokraće, izmeta, noktiju, dlakc, vlakana, zcmlje, prašine, boje, stakla, vozila,kao i tragovi samog alata s kojim je učinilac izvršio krivično delo, odnosno de-lovao na napadnuti objekat. Neki tragovi su idcntifikacioni tragovi, tj. njihovimveštačenjem moguče je identifikovati lice koje je ostavilo tragove papilarnih li-nija na mestu izvršenja krivičnog dela, a samim lim i operativnim radora organaunutrašnjih poslova iste tragove pretvoriti u dokaz da je određeno lice i učini-lac konkretnog krivičnog dela. Primer identifikacionih tragova su upravo tra-govi papilarnih linija i delovi noktiju.

Od predmeta koji pripadaju učiniocu na mestu izvršenja krivičnog dela iliokolini mogu se naći: kapa, šežir, maramica, cigarete, opušak, lula, upaljač, ši-bice, rukavice, baterijska lampa, delovi odeće ili obuće, dugme, lančić, sat, kaoi drugi predmeti, a ponekad i delovi alata ili kompletan alat koji je učinilac upo-trebio za izvršenje krivičnog dela.

Logično je da se najveći broj ovih tragova i prcdmeta može naći na mestuizvršenja provalnih krađa na Stetu potencijalno ugroženih objekata, dokmnogitragovi i predmeti takođe mogu biti prisutni i kod izvršenja krivičnog dela ra-zbojništva, tim pre, ukoliko je bilo pružanja otpora ili čak međusobne borbe.Kada su u pitanju tragovi i predmeti koji potiču od učinioca ili samog krivičnogdela, treba imati na umu činjenicu da učinilac uvek teži da tokom izvršenja neostavlja nikakve tragove ili predmete. Međutim, tokom izvršenja krivičnog dela

52

SL 3.2:a. Izgledimutrašnjosiibankcnakonizvršenogkrividiogdela. Vidcscpronadcnitragoviipredme-titokomuviiđaja. Brojevimal i2oztiačcni'supramcnovikose-perikekojomseučinilacshiiiou izvršenjukrivičnog deia, a br. 3 oznaćava opušak dgarete i palidnve.

. j<.--'•••-•

\M-\X

b. Detalj sa prethodiie slike — pramcn kosc-pcrikcc. Detalj sa prethodnc slikc — opušak cigarctc i palidivcc

53

L

Page 28: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

dešavaju se mnogc ncplaniranc okolnosii, pa dolazi do ostavljanja tragova ilizaboravljanja, zagubljcnja ili ponckad prinudnog ostavljanja pojedinih pre-dmeta.

— Prikupiti podatke o licima iz objckta kojima su poznate bilo koje činje-nice ili podaci u vezi sa izvršenim krivičnim dclom ili učinioccm. Obratiti pa-žnju na utvrdivanje vrcmcna izvršcnja krivičnog dela, ličnog opisa učinioca,njegovog ponašanja, načina govora, hoda i tomc slično i iste podatke prezen-tirati radnicima organa unutrašnjih poslova, kako bi ovi radnici sa intercsan-tnim licima mogli odmah obaviu razgovor i doći do korisnih opcrativnih in-formacija;

— Pošto se izvršcnjcm krivičnih dela na šietu ovih objckata oduzimaju i pri-svajaju odredeni vredni prcdmcti to jc potrebno što dctaljnijc opisali oduzetepredmete, a ako je oduzct novac, onda navesti iznos, apocne novčanica i serij-ske brojeve;4

— Pošlo jedan broj izvršenih krivičnih dcla na štetu potcncijalno ugrožcnihobjekata ostaje neotkriven, a radi se o prisvajanju skupoccnih predmeta, lo jepotrebno u saradnji sa nadlcžnim organom unutrašnjih poslova uradili katalogsvih poznatih ukradcnih predmcta iz ovih objckaia sa njihovim dctaljnim opi-som. Ove kataloge razmcniti na području čitave zcmlje, Što svakako može do-prineti njihovom lakšcm pronalažcnju;

— Mora se voditi računa o činjenici da učinilac taktizira nakon izvršenogkrivičnog dela, tc da odmah nc proiura ili prodajc ukradcnc prcdmete, odno-sno ne stavlja u promet ukradcni novac i hartijc od vrcdnosti. Veoma čcsto ve-što sakriva ukradene predmcte dok nc splasnc aklivnost organa unutrašnjihposlova na njihovom pronalaženju;

— Sredstvima javnog informisanja nc davati nikakvc informacije ili podaike0 izvršenom krivičnom delu, odnctim prcdmetima, materijalnoj šteti, izgledu1 ponašanju učinioca, bez obzira na njihovo uporno insistiranje i poienciranjepotrebe da se javnost blagovrcmeno informiše o dogadaju. Davanje podatakau ovoj fazi postupka tnože samo da ncgativno utiče na dalji tok operativnog ra-da organa unutrašnjih poslova u otkrivanju učinioca i prikupljanju dokaza.Stoga, davanje informacija treba prepustiti nadležnim organima koji će odre-diti vreme i obim njihovog saopšlavanja. Ponckad se sredstva javnog informi-sanja utrkuju u senzacionalističkom načinu saopštavanja, a naročito u pogledunačina izvršenja krivičnog dela i oduzeie vrednosti iz napadnutog objekta. Me-dutim, sredstva javnog informisanja mogu da budu od velike koristi u postupkuotkrivanja i pronalaženja učinioca krivičnog dela, pa je stoga potrebno uspos-taviti odgovarajuću saradnju, gde ova sredstva trcba da pokažu određenustrpljivost, a ne da objavljuju sve podatke do kojih su đošli, bcz obzira da li suistiniti i da li mogu naneti štctu u daljcm postupku otkrivanja učinioca.

7) Mićo Bosković, „MaLerij.ini dokazi u kriminaBstiikoj o t a d i " , Nova prosveta, Bcograd, 1990. god. rtr. 105-115.

Prethodno smo istakli spccifičnosii krivičnih dcla izvršenih na štetu kullur-nih dobara, pa pored iznetih zadataka koji se odnose na svc potencijalno ugro-žene objekte, upravo zbog ovih spccifičnosti, izncćemo i još ncke konkrctne za-datke odgovornih radnika u objektima gde su smeštena kulturna dobra, nakonizvršenog krivičnos: dcla:

SL 12. — hglcd lica mcsia nakon izvršcnog krivičnog dcla ontžanog razbojtuSt\>a u jcdnoj banci. Bro-jevima sii omačeni prcdmcti kojeje učinilac ostavio na mesiu izvršetija kriviinog dcla.

— Blagovrcmenost prijavljivanja ukradenih predmeta sa svojstvima kultur-nih dobara posebno je zapostavljena kada se radi o eksponatima ukradenih saneobezbedenih lokalitcta ili iskopina na kojima su radovi u toku. Često se tadai ne zna tačan broj ukradcnih eksponata ni njihov opis, a videli smo od kolikogsu značaja ovi podaci za blagovremcno prcduzimanje određcnih operativno-taktičkih i istražnih radnji od strane organa unutrašnjih poslova;

— Kasno uočavanje izvršenog krivičnog dela dovodi do prethodnog uništa-vanja ostavljenih tragova učinioca i nemogućnost prikupljanja korisnih infor-macija, Sto joS više otežava operativnu delatnost organa unutrašnjih poslova,jer se možda učinilac i ukradeni predmcti već nalaze van granica naže zemlje;

— Osnovni zadatak se sastoji u postizanju blagovremenosti prijavljivanjaovih krivičnih dela sa svim potrebnim podacima o ukradenim eksponatima, štoneodložno zahteva preduzimanje odredcnih mera na prevazilaženju iznetihpropusta, kako bi se posligli osnovni uslovi za efikasnije otkrivanje učinilacaovih krivičnih dela i pronalaženje ukradcnih eksponata. Svako otkrivanje i pro-nalaženje učinioca ne znači i automatsko pronaiaženje ukradenih predmeta, ilibar ne svih predmeta;

55

)

54

Page 29: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

— Ne sme sc olako odnositi prcma ukradenim predmelima, pa čak i javnoizjavljivati da će oni bili pronadcni, jer se lcgalno nigde ne mogu prodati iliizvršiti neka druga transakcija. Nc trcba zaboraviti da u mnogim zemljama pos-toje skupocenc privatnc zbirke gdc jc ulaz i obilazak dozvoljcn određenom pri-vilegovanom i provcrcnom krugu ljudi. Nužno jc objcktivno angažovanje upružanju pomoći organima unutrašnjih poslova od samog saznanja za izvršenokrivično delo, o kojim zadacima smo prcthodno govorili;

— Ne trcba davaii bilo kakve izjave o znanju i razumcvanju učinioca u vre-dnost oduzctih predmcta i drugih prisulnih eksponaia u napadnutom objektu.Treba znati da se profcsionalci za izvršcnje ovih krivičnih dela razumcju u vre-dnosl kulturnih dobara i pogrcšan je zaključak, ako nije oduzeo najskuplji ilinajvredniji eksponat, da se radi o amatcru. Profcsionalni učinilac uglavnomoduzima i prisvaja one eksponate koji su pogodniji za transport i krijumčare-nje, ali po mogućnosti uzima višc komada,čime i nadoknaduje vrcdnost jednogskupocenijcg eksponata. Ponckad se i traži baš odredcn cksponat, bez obzirana prisustvo vrednijih cksponata u islom objcktu;

— Učinioci vcoma vežto modifikuju ukradcne cksponate, bilo pomoću gip-sa (slučaj sa ukradcnim prcdmclima iz Mcdijane — Niš) stavljaju nove naslageboje, ili kao što je bio slučaj sa štapom sv. Savc koji je ukraden u crkvi SvetaTrojica u Pljevljima i polomljcn u osam dclova, kako bi se lakše transportovaoi teže pronašao.

3. Odgovornost odgovornih lica u potencijalno ugrožcnim objektimaO sprovođenju prevcntivnih i rcpresivnih mcra dužni su da se staraju odgo-

vorna lica u ovim objcktima, kojima jc to stavljcno u zadatak opštim samou-pravnim aktima, ili ncposrcdno zakonskim i podzakonskim aktima. Ova lica sudužna da preduzmu sve odgovarajuće mere u okviru svojih ovlaščenja, kako bisistem samozaštite ncsmetano funkcionisao i svaki subjckt izvršavao zadatke izsopstvene nadlcžnosti.

Odgovorni radnik fizičkog obczbedcnja i drugi odgovorni radnici u sklopusvoje nadležnosti i ovlašćenja su dužni da od pretpostavljenih rukovodilaca isamoupravnih organa pismcnim putcm tražc da se preduzmu konkrctne merei akcije na efikasnijoj zaštiti imovinc i samog objckta i da se otklone uočeni ne-dostaci, kako bi se sprcčila ili svela na minimum mogućnost kriminalnog napa-da na objekat.

Ukoliko dođe do izvršcnja krivičnog dcla na Stctu odrcdenog objekta trebautvrditi da li su blagovremeno preduzctc sve adckvatne mere zaštite od straneodgovornih lica, odnosno šta su oni sve preduzeli na efikasnijoj zaštiti objektai imovine u njemu i na otklanjanju uočcnih i prezentiranih propusta i nedos-tataka. Ukoliko se utvrdi da nisu preduzcte ili nisu poštovane sve mere samo-zaštite u procesu rada, a njihovo nepreduzimanje je u uzročnoj povezanosti saizvršenim krivičnim dclom, onda odgovorno lice koje nije preduzelo mere sa-mozaštite treba da odgovara disciplinski, a u određenim slučajevima protiv is-

56

tog treba i podneti krivičnu prijavu nadlcžnom javnom tužiocu, ukoliko su ste-čeni elementi konkrctnog krivičnog dela. Najčešće se radi o krivičnim delimanesavesnog poslovanja u privrcdi ili ncsavcsnog rada u službi.

Odgovorno lice koje je pismenim putcm tražilo prcduzimanje odgovaraju-ćih mera zažtite, a iste od nadležnih organa nisu preduzcte, ne može da odgo-vara za nepreduzcte mcrc, jer jc ono prcduzclo sve mere u okviru svoje nadle-žnosti, a što do njihove realizacije nije dožlo ne može se pripisati njegovoj kri-vici. Ova odgovornost bi bila aktuelna da odgovorno lice nije tražilo preduzi-manje mera samozaštite u ok\dru svoje nadležnosti, a uočeni propusti su kaokriminogeni faktori doprineli ili omogućili izvršenje konkretnog krivičnogdela.

57

Page 30: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

DRUGO POGLAVLJEOSNOVNA KRIMINALISTIČKA ZNANJA I METODI UFUNKCIJI ZAŠTITE POTENCIJALNO UGROŽENIH

OBJEKATA

59

Page 31: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

I. TAKTIKA SPROVOĐENJA ODREĐENIH RADNJIIMERA

U realizaciji osnovnih zadataka iz prcventivne i rcpresivne delatnosti službeftzičko-tehničke zaštitc primenjuju i odrcđcnc kriminalističke metode, ali sa-mo unutar i u okviru prostora koji pripada odrcđenom objektu. Znači, ove ra-dnje i mere radnici fizičko-tchničke zašlite mogu primenjivali samo u okvirusvojih ovlašćenja za vrcme obavljanja svojih dužnosti u objcktu čiju imovinuobezbeđuju. Kako smo prethodno islakli, preduzimanje svih radnji i mera mo-ra biti normativno regulisano odgovarajućim samoupravnim aktima preduze-ča, organa i organizacija u sklopu kojih posluju i rade navcdcni objckti. Ovimsamoupravnim aktima moraju biti navcdcne konkrctne radnje i mere i uslovipod kojima iste mogu preduzimaii radnici fizičko-tehničke zaštite. Pored po-znavanja ovih uslova i njihovog strogog pridržavanja prilikom prcduzimanjapojedinih radnji i mcra, takode je od poscbnog značaja poznavanje osnovnihkriminalističko-taktičkih pravila u samom postupku njihovog sprovodenja, jerje to ujedno i garancija da će iste biti stručno rcalizovane i da će dati i zadovo-ljavajuće rezultate. Zbog loga je nužno ukratko izneti problematiku koja seodnosi na taktiku sprovodenja najosnovnijih radnji i mera koje preduzimajuradnici fizičko-tehničke zaštite i to sa njihovog kriminalističkog aspekta.

1. LEGITIMISANJEU mnogim slučajevima radnici fizičko-tehničke zaštite če morati da utvrde

identitet pojedinih lica koja ulaze, izlaze ili borave u krugu odredcnog objekta.Jedan od najosnovnijih metoda za utvrdivanje idcntiteta je upravo radnja legi-timisanja. Legitimisanje se vrši uvidom u lične isprave, pre svega u ličnu kartu.Kada se radi o radnicima koji rade u odredenom objektu, onda se identitet mo-že utvrditi i uvidom u propusnicu koja i služi za tu svrhu. Od drugih isprava kojesluže za utvrdivanje identitcta putem legitimisanja dolaze u obzir samo onekoje su snabdevene fotografijom, kao što su putna isprava, vozačka dozvola,vojna knjižica, članska karta i dr. Sam pristup legitimisanju mora da bude najedan kulturan i korektan način, vodeći računa da se ne povredi ličnost legiti-misanog lica.

Radnja legitimisanja se sastoji u obraćanju radnika fizičko-tehničke zaštitelicu koje namerava legitimisati sa zahtevom da mu pokaže na uvid ličnu kartuili neku drugu odgovarajuču ispravu, u slučaju da nema kod sebe ličnu kartu.Pošto je radnik fizičko-tchničke zažtile uniformisan i svoju delatnost obavlja ukrugu objekta koji obezbeđuje, to nije potrebno da se on prethodno legitimiše.Međutim, ukoliko lice koje je legitimisano insistira, radnik fizičko-tehničke za-štite je obavezan da mu pruži svoje lične podatke, jer lice ima pravo da zna imelica koje ga je legitimisalo. Radnik fizičko-tehničke zaštite mora obratiti pa-žnju na ispravnost lične karte ili druge isprave, posebno na fotografiju i pečat,s obzirom na postojeće mogučnosti falsifikovanja. U slučaju sumnje u falsifikat

61

Page 32: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

obavestiće na pogodan način organ unmrašnjih poslova. Poscbnu pažnju trcbaobratiti na legitimisanje ncpoznatih i sumnjivih lica koja žcle da udu u odre-deni krug objekta i računaii na mogućnost izvcsnih iznenađenja, pa čak i fizič-kog napada. U svim sumnjivim slučajevima, kao i u slučajcvima kada ova ne-poznata lica nećc da pokažu ličnu kartu, treba ista zadržati i odmah obavestitiorgan unutrašnjih poslova.

2. ZađržavanjeZadržavanje lica prcdstavlja jcdan vid ograničcnja slobode koji je privreme-

nog karaktera. Organi unutrašnjih poslova mogu neko lice da zadrže 24, odno-sno 12 časova kada postupaju povodom izvršenog krivičnog dela, odnosno pre-kršaja. Prema odredbama Zakona o krivičnom postupku, svaki građanin moželišiti slobode lice zatečeno u vršenju krivičnog dcla koje se goni po službenojdužnosti, s lim što je dužan da odmah obavesti organ unutrašnjih poslova. Sho-dno prednjcm, i radnici fizičko-tchničke zaštite imaju isto pravo i kao gradanii kada u okviru objckta izvršavaju preventivno-represivnu dclatnost na zaštitiimovine i samog objekta. U tom slučaju zadržavaju takvo lice i isto predaju or-ganu unutrašnjih poslova sa svim do tada prikupljcnim informacijama. U tak-tici zadržavanja lica, bilo po kom osnovu, mora se voditi računa o prisutnoj mo-gućnosti izazivanja opasnosti od strane lica koje se zadržava, kako po bezbe-dnost samog radnika fizičko-tehničke zaštite, tako i po bezbednost prisutnihdrugih lica i mogućnost ugrožavanja imovine.

3. Kontrolna delatnostRadnici fizlčko-tchničke zaštite imaju pravo da obavljaju i određenu kon-

trolu, kako bi efikasnije zaštitili objekat, odnosno imovinu u objektu i samobjekat od oštećenja ili uništenja. Ova kontrolna delatnost se razlikuje od kri-minalističke kontrole organa unutrašnjih poslova čiji je cilj praćenje određenihučinilaca krivičnih dela u cilju sprečavanja, odnosno otkrivanja učinioca u vrše-nju krivičnog dcla. Ono žto je zajedničko za oba vida ovih kontrola jeste njiho-va preventivna funkcija. Stoga radnici fizičko-tehničke zaštite u svim opravda-nim slučajevima treba da primenjuju mcre kontrole, upozorenja, pa čak i ogra-ničenja kretanja na odrcdenom prostoru u cilju otklanjanja uzroka koji mogudovesti do izvršenja raznih krivičnih dela na štetu konkretnog objekta. Poželj-no je vržiti kontrolu propusnica, vozila i prtljaga, kao i kontrolu lica prilikomulaska i izlaska iz objekta, a to u cilju sprečavanja unošenja u objekat opasnihi zapaljivih materija i drugih predmcta podobnih za određenu kriminalnu de-latnost, kao i prilikom izlaska iz objekta radi sprečavanja iznošenja stvari pri-bavljenih krivičnim delom ili određene dokumentacije. U vršenju kontrolnedelatnosti radnik fizičko-tehničke zaštite u slučajevima predvidenim samou-pravnim aktima može zabraniti ulazak neovlašćenim licima u objekat ili u krugpreduzeća, ograničiti kretanje i pristup pojedinim objektima trećim licima,sprečiti osmatranje, skiciranje i fotografisanje objekta ili delova objekta koji su

62

od posebnog značaja. U ovom postupku može, takode, koristiii meru upozo-renja ovim licima, pa ako lica nc postupe po njcgovom zahtcvu, preduzima me-re na njihovom zadržavanju i utvrdivanju idcntiicta i odmah obavcštava mesnonadležni organ unutrašnjih poslova. Ove mcre i radnjc preduzima sa predos-trožnošću, vodeći računa o mogućim iznenadcnjima i opasnostima za svoj životi život drugih prisutnih lica i imovine, pa u svakom konkretnom slučaju trebai proceniti, pa u zavisnosti od stcpcna prisutnc opasnosti, odlučiti i na obave-štavanje organa unutrašnjih poslova pre nego su preduzete nekc od napred na-brojanih mera.

4. Mere obezbeđenja mesta izvršenja krivičnog delaNa mestu izvršenja krivičnog dcla ostaju raznovrsni vidljivi i ncvidljivi tra-

govi (mikrotragovi), kao i razni predmcti, koji mogu biti u vezi sa krivičnim de-lom ili učiniocem. Pronalažcnje i stručno fiksiranjc i korišćenje ovih tragovaupravo omogućuje dokazivanje krivičnog dcla i otkrivanje i dokazivanje krimi-nalne delatnosti učinioca. Da bi se ovi tragovi i predmeti mogli koristiti kao do-kazi bitno je dase isti pronadu na licu mcsta u nepromenjcnom stanju u ka-kvom su i nastali prilikom izvršcnja krivičnog dcla. Stoga je bitno da lice mestagde je izvrženo krivično delo ostane ncpromenjeno do dolaska ekipe za vršenjeuvidaja. Radnici fizičko-lehničke zaštite imaju odrcdcne zadatke upravo naobezbeđenju mesta izvršcnja krivičnog dela u okviru njihovog objekta do do-laska radnika organa imutrašnjih poslova.

Odrediti samo mesto izvršenja krivičnog dela nije jcdnostavan zadatak i ka-da to rade radnici organa unutrašnjih poslova, pa radnici fizičko-tehničke za-štite treba da obezbedc ona mesta gde se desila radnja i gde je nastupila posle-dica krivičnog dela, kao i sva ona druga mcsta gde se mogu pronaći tragovi ipredmeti koji su u vezi sa krivičnim delom i njegovim učiniocem. Na tako odre-đenom licu mesta treba zabraniti prisustvo i kretanjc svim licima i odmah pre-duzeti mere na obezbedenju vidljivih tragova i predmeta. To naročito ako sekrivično delo desilo na otvorenom prostoru, a atmosferske prilike su takve damogu da oštete ili unižte tragove, pa je u tom cilju potrebno priručnim sredstvi-ma kao što su cerade, kulije, platno, daske, lim i sl. pokriti ove tragove. Ako seradi o krivičnim delima gde ima i povredenih lica, onda se mora prvo pružiti od-govarajuća medicinska pomoć ovim licima, bilo njihovim transportovanjem donajbliže zdravstvene ustanove ili postupanjem po savetima lekara do dolaskaprve pomoći, vodeći uvek računa da nestručna pomoć može dovesti do još težihposledica po zdravlje povredenih lica. Do dolaska radnika organa unutrašnjihposlova takođe treba prikupiti i podatke o licima kojima su poznate pojedinečinjenice o samom krivičnom delu ili učiniocu.

Na licu mesta ništa ne treba dirati ili menjati, a o svim promenama koje sunastale, pre svega pružajući pomoć povređenim licima, treba odmah i detaljnoizvestiti organe unutrašnjih poslova. Voditi računa da se ne puSi ili da se ne ba-caju opušci i šibice, a ukoliko ima i mrtvih., takođe ih ne dirati, jer se istima ne

63

Page 33: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

može pomoći. Zabrana ulaska u krug odrcdenog lica mcsta važi i za prctpos-tavljene rukovodioce, koji praktikuju da dodu na licc mcsta i izvržc pregled is-tog pre dolaska organa unutrašnjih poslova, što dcstruktivno utičc na postojećetragove i doprinosi nastajanju novih tragova koji nemaju relcvantan značaj jernisu u vezi sa krivičnim dclom. Ovim licima trcba pružili informacije o samomdogađaju tako da ne ulazc i nc krcću se po mesuma gde se nalaze tragovi i pre-dmeti u vezi sa krivičnim dclom. Bitno je da radnici fizičko-tchničke zaštite nedaju nikakve izjave o svom mišljenju, sumnjama, kombinacijama ili verzijamasamog dogadaja, jcr se istc veoma brzo Sire i mogu ncgativno uticati na iskazelica kojima su poznate pojedine okolnosti konkretnog kriminalnog do-gađaja.^

5. Pregledi i pretresanjeOpštim aktom prcduzeća, organa ili organizacije može se predvideti i mo-

gućnost pregleda i pretrcsanja odredcnih prostorija, vozila, prtljaga i lica iodrediti uslovi za preduzimanje ovih radnji i ovlastiti radnike fizičko-tehničkezaštite da pod propisanim uslovima istc i rcalizuju. Ovc mere podrazumevajuda se pod predviđcnim uslovima mogu pregledati i prctresati samo lica koja suu radnom odnosu kod odredenog objckta i lo samo u okviru kruga istog objek-ta, ali ne nikako i druga lica, niti ova ovlaščenja mogu primenjivati prema ra-dnicima objekta van kruga istog ili u odnosu na njihov stan, kuću ili drugeobjekte.

Radnja pregledanja nije identična sa prctresanjem. Kod ove radnje se nevrši faktički pretres, već se samo vrši preglcd lica, vozila, ali ova radnja podra-zumeva i otvaranje odrcdenih zaključanih prostorija u okviru objekta i name-štaja, ali bez preturanja stvari u njima. Pregled lica treba obavezno izvršiti akopostoji obaveštenje da jc to lice protivpravno prisvojilo stvari društvene svoji-ne, ili da će uneti u krug objekta odredeni alat za izvršenje krivičnog dela ili ek-splozivnih materija, zapaljivih tečnosti ili drugih opasnih materija. Ukoliko seprilikom pregleda ukaže potreba, obavezno treba izvršiti radnju pretresanja.

Radnjom pretresanja mogu se pribaviti predmeti koji su u vezi sa krivičnimdelom ili predmeti sa kojima se planira izvršenje krivičnog dela. Ukoliko pos-toji sumnja na odredena podkradanja od strane nekih lica, onda je potrebnoizvršiti adekvatne kontrole i pravovrcmeno preduzeti pretrcsanje, uz tajnostpripremanja i njegovo iznenadno sprovođenje. Posebno treba obratiti pažnjuna pretresanje vozila i prtljaga, kako prilikom ulaska u krug preduzeća, tako iprilikom izlaska. Prilikom pretresanja lica obavezno treba obezbediti dva sve-doka od samih radnika iz objekta i o pronađenim i oduzetim predmetima sas-taviti i zapisnik.

8) Dr Vladimir Krivokapić, „Kriminalistička taklika", VŠUP, Zemun 1984. god. Opširnije videti na str. 241-248.

Lica koja nisu u radnom odnosu, a zatcčcna su u krugu preduzcća, odnosnoobjekta, bez ikakvog osnbva njihovog boravka na pronadenom mestu, treba le-gitimisati, ali radnici fizičko-tchničke zaSlitc nisu ovlažćena da izvrše prctresovihlica,jerpropisi njihovogopšicgakia ncodnoscscna trcćalica. Uovakvimslučajevima licc trcba zadržati i odmah obavcstiti organ unutrašnjih poslovakoji če preduzeti dalje operativno-taktičkc i istražne radnje u cilju utvrdivanjarazloga boravka tog h'ca u krugu preduzeća i prctrcsanjem konstalovati da li jeisto oduzelo i protivpravno prisvojilo predmcte imovine konkretnog objckta.

Takođe se možc dcsiti da radnik istog objckta, bez obzira što je usvajanjemopšteg akta pristao na mogućnost eventualnog prctresa, odbije da bude pretre-san od strane radnika fizičko-iehničkc zaštite. U takvim slučajevima, takode,treba obavestiti radnikc organa unutrašnjih poslova sa svim raspoloživim in-formacijama koje ukazuju na određenu sumnju u opravdanost pretresanja, paće oni da odluče da li posiojc uslovi za vršcnjc prctrcsanja kao istražne radnjeu predkrivičnom postupku. Znači, u ovakvim slučajevima radnici fizičko-te-hničke zaštite nc mogu vršili bilo kakvu prinudu ili primcnili snagu u cilju sav-lađivanja otpora i omogućivanja prctresanja.

S obzirom da su u sastavu službi fizičko-tehničke zažtite uglavnom pripadni-ci muškog pola, bitno jc napomcnuti da sc prctresanje može izvršiti samo odlica istog pola, što jasno ukazujc da pretres ženskih osoba ne mogu vršiti muškalica. Ovu činjenicu trcba uvek blagovrcmcno uzimati u obzir, imajući u vidumoguća iznenadcnja. Međutim, ovo sc ne odnosi kada je u pitanju pregled žen-skih lica. Naime, kada se radi o spoljašnjcm prcglcdu odeće u cilju utvrdivanjada li lice nosi oružje, eksplozivne napravc, alai, oruđe ili predmete pribavljenekrivičnim delom, kao i o prcglcdu ličnog prtljaga, ne važe navedena ograniče-nja, tako da ove radnje mogu biti izvršene i od lica suprotnog pola.

Sam postupak pretresanja se vrši određenim rcdosledom, koji obezbeđujeodređenu sigurnost da ne dođe do propusta koji dovodc do ne pronalažcnja sa-krivenih predmeta. Pretrcsanje se najčcšće vrši počcv od glave lica pa premadonjem delu tela. Skida se i dctaljno pregleda šešir, kapa, beretka ili šubara, pase potom obraća pažnja na kosu, tj. da li Iice ima prirodnu kosu ili nosi periku.Pretražuje se kosa i perika, koja mora biti poseban predmet detaljnog pregleda.Takođe se detaljno vrši pregled odeče i obuće, vodeći računa o postavi, džepo-vima i duplom đonu na cipeli. Ako se radi o sitnijim vrednijim predmetima vršise i pregled usta, gornji deo do pojasa, a kod žena treba obratiti pažnju na pre-dele tela ispod dojki. Opipavanjcm trcba proveriti nadlaktice i podlaktice, pre-dele ispod pazuha i donji deo tela. Trcba imati na umu da mnogi učinioci kri-vičnih dela predmetc veoma vežto sakrivaju u ortopedskim pomagalima, kaošto su razne proteze, zavoji, gips i slično, kao i u prirodnim otvorima na telu iligutanjem, u stomaku. U svim ovakvim sumnjivim slučajevima treba obavestitiorgan unutrašnjih poslova koji će uz pomoć lekara ili rendgenskih snimaka po-kušati da utvrdi stvarno činjenično stanje sprovodcći radnju pretresanja kao is-tražnu radnju.

64 65

Page 34: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

II. OSVRT NA TRAGOVE I PREDMETE KRIVIČNIH DE-LA KOJA SE VRŠE NA ŠTETU POTENCIJALNO UGRO-

ŽENIH OBJEKATA

Prethodno smo konstatovali da nakon izvršcnog krivičnog dela na mestuizvršenja istog ostaju raznovrsni tragovi i prcdmeti koji su u vezi sa krivičnimdelom i učinioccm. Takodc smo posebno ukazali na zadatke radnika službe fi-zičko-tehničke zaštite u obczbeđcnju ovih tragova i predmcta kao materijalnihdokaza. Da bi mogli sa uspchom obaviti ovaj zadatak, odnosno da bi svojim ra-dnjama uspeli da sačuvaju relevantnost materijalnih dokaza koji se nalaze namestu izvršcnja krivičnog dcla, svakako da je nužno da poznaju osnovne njiho-ve karakteristike, svojstva i značaj u rasvctljavanje krivičnih dcla. Stoga čemou narednom izlaganju samo u osnovnim crtama izneti ona kriminalistička zna-nja u odnosu na pojcdinc tragove i prcdmctc koji se pojavljuju pri izvršenju kri-vičnih dela na štetu ovih objekata i gde radnici fizičko-tehničke zaštite predu-zimaju određenc mcre na njihovoj zaštiti.

1. TRAGOVI KOD POŽARA I PALJEVINEU našem krivičnom zakonodavstvu požari i paljevine ne postoje kao pose-

bno krivično delo, već se umišljajno ili nehatno izazivanje požara pojavljujekao način izvršenja odrcdcnih krivičnih dcla. Znači, nije svaki požar krivičnodelo, već se krivičnim dclom smatra samo onaj požar koji je izazvan ljudskomradnjom činjcnja ili propuštanja, bilo s umišljajcm ili iz nehata. Kada se pojavipožar u krugu objckta bitno jc režili dilcmu da li se u konkrctnom slučaju radi0 prirodnom uzroku požara (sunce, grom, potresi) ili je požar izazvan radnjomčoveka. U drugom slučaju, opct, trcba razjasniti da li je požar izazvan namernoili je, pak, posledica ljudske nepažnje i propusta. Namerno izazvani požari ukriminalističkoj terminologiji nazivaju sc kriminalni požari ili paljevine.

Kod požara i paljevina, porcd iragova srcdstava sa kojima su izazvani, pri-sutni su i drugi tragovi svojstveni samo njima. Najbitniji su oni tragovi koji uka-zuju na lokalizaciju i uzrok i identitet lica koje je izazvalo paljevinu. U rasve-tljavanju požara radnici fizičko-tehničke zaštite mogu dati posebno značajandoprinos upravo opažanjem činjenica za vrcme požara, jcr do dolaska radnikaorgana unutrašnjih poslova požar se širi, ili se sprečava njegovo širenje i nastajegašenje aktivnošću vatrogasnih jedinica. Upravo praćenjcm toka požara možese doći do veoma značajnih i korisnih podataka. Boja plamena i dima i miris di-ma ukazuju i na vrstu materije koja gori, mada do promene ovih karakteristikamože doći usled delovanja vode prilikom gašenja. Do istih promena može doći1 usled proširenja požara na drugu vrstu materijala koji se nalazi u objektu za-hvaćenim požarom, kao i usled dcjstva nckih drugih faktora. Zbog toga je nu-žno obazrivo praćenje toka požara, a po mogućnosti izvršiti njegovo fotogra-fisanje ili snimanje kamerom i to još pre dolaska vatrogasaca, o čemu detaljnoinformisati radnike organa unutrašnjih poslova.

66

Žarište požara sc utvrduje retrospcktivnim proučavanjem razvoja požara ito na osnovu tragova sagorevanja garcži i dima, ostataka požarnih sredstava iraznih ostavljenih predmcta i njihovih ostataka. Praksa ukazuje da ne trebauvek identifikovati žarište požara sa lokacijom najjače vatre ili mestom najte-žih posledica, jer ovc vidljive osobine zavise i od sastava materije i od količineprisutnog kiseonika. Šircnjc požara zavisi i od jačine strujanja vazduha, kao iod sastava i rasporeda prcdmcia na kojc se požar širi.

Posebno su karaktcristični slcdcći tragovi koji mogu ukazati na uzrokpožara:

— promene na elekiričnim instalacijama i aparatima koje mogu ukazati naizazivanje kratkog spoja, žto se vcštačcnjcm možc utvrdili,

— tragovi ostatka požara, ukoliko je požar izazvan nckom vrstom tečnoggoriva,

— tragovi eksplozija, ukoliko sc radi o požarima u prostorijama gdesusme-Šteni lakovi, nitrorazredivači i druge lako zapaljive materije,

— tragovi raznih slučajeva samozapaljcnja odrcđcnih materija kao što su se-no, brašno, pamuk i dr. Do samozapaljenja dolazi uslcd razvoja terraofilnihbakterija koje same stvaraju tcmpcraturu.

Pored navedenih tragova, treba voditi računa da požar mogu da izazovu isunčevi zraci koji se prclamaju i čija žiža pada na materiju koja je lako zapa-ljiva, kao i usled udara groma.

Pronađeni tragovi takođc mogu da ukažu i na lice koje je podmetnulo pa-ljevinu. Posebno su karaktcristični spccifični tragovi kod paljevina kao što sutragovi na telu, obući i odeći učinioca u vidu opekotina, osmudenosti, dima,izgorelih delova odeće i obuće i dr. Poscbno trcba pažnju obratiti na dlake narukama i nogama, na brkove, kosu, bradu, trepavice i obrve, jer su veoma po-dložni promenama uslcd dejstva vatre i vcće temperature.

Osim toga što mogu ukazati na učinioca, tragovi kod požara mogu da dopri-nesu i utvrdivanju motiva paljcvine. To naročito važi u slučajevima kada učini-lac želi da paljevinom prikrije neko drugo prethodno učinjeno krivično delo,kao što su pronevera, falsifikati, ubistvo, krada i dr.

Pored promena koje nastaju na licu mesta požara usled njegovog širenja iligašenja od strane vatrogasaca, bitno je istaći da su tragovi kod požara specifičnii po tome što su osetljivi, pa usled spoljnjih dejstava može doći do raznih pro-mena, delimičnog ili potpunog uništenja. Imajući u vidu sve napred iznete či-njenice u vezi sa tragovima požara i paljevina, sasvim je jasno da radnici fizič-ko-tehničke zaštite mogu da pruže veoma korisne informacije o toku požara ida blagovremenim preduzimanjem adckvatnih mera na zaštiti tragova i pre-dmeta mogu doprineti očuvanju njihove relevantnosti.

67

Page 35: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

ranama

2. TRAGOVl EKSPLOZIJAEksplozivne materije su sistemi koji su pod uticajcm manjih spoljnih fakto-(udar, trenje, zagrcvanjc) sposobni ka vcoma brzim egzotermičkim prome-ma kojesu praćenestvaranjem jakp zagrcjanih gasova ili para. -* Ukoliko do-

de do aktiviranja ovih matcrija uslcd dclovanja nckog spoljnjcg faktora nastajueksplozije.

Eksplozivi se mogu podcliii po raznim osnovama u više grupa, ali sa krimi-nalističkog aspekta karaktcristična je podcla na čvrste, plasiične i tečne eksplo-zive, s obzirom na stanje cksploziva prilikom upolrcbe za izvršenje krivičnogdcla. Naime, eksplozivi u tcčnom stanju su poscbno osetljivi i predstavljaju ve-liku opasnost da uslcd ncznatnog mcdusobnog ircnja ili promcna tempcraturedođe do eksplozije, pa ih učinioci uglavnom i ne upotrcbljavaju. Najpodesnijisu plastični eksplozivi, jcr imaju svojstvo oblikovanja, pa sc njihov oblik možepodešavati prema karakteristikama objckia na kojcm se planira izazivanjeeksplozije.

Eksplozivne matcrijc sc koriste za izvršcnje raznih krivičnih dela i to: tero-rizam, diverzija, ugrožavanje bczbednosti lcta vazduhoplova, težke krade (pro-vale kasa, trezora, rušenjc zidova), izazivanje opšte opasnosti i dr.

Prilikom izvršenja krivičnih dela aktiviranjem ovih matcrija dolazi do ek-splozije, koja ostavlja spccifične tragovc, bitnc za rasvctljavanje kriminalnogdogadaja. U tom smislu trcba znati da svaku cksploziju prate pojave pritisaka,praska, gasova i toplotnog dejstva, žio jc od uticaja na vrstu, količinu i obliknastalih tragova.10^3

Na mestu gde sc dcsila eksplozija mogu se naći tragovi razornog dejstva, kaošto su razni pokidani, izlomljcni, dcformisani i odbačcni predmcti, kao i tragovinastali usled toplotnog dcjstva koji se manifcstujc u vidu topljenja, nagorelosti,deformacije metala, izgorclosti, zapaljivosli predmeta, a ukoliko je bilo i pri-sutnih Ijudi, mogući su i tragovi u vidu opckotina na ljudskoj koži i osmudenos-ti dlaka. Pored ovih tragova, mogući su i tragovi upotrcbljenih eksplozivnihsredstava, kao žto su delovi upaljača, štapina, košuljice i drugo, što je opet u za-visnosti od vrste eksplozivnc matcrije upotrebljcne za izazivanje eksplozije.

Napred iznete vrste i karakleristike tragova eksplozije ukazuju na izuzetannjihov značaj u opcrativnom korižćcnju organa unutrašnjih poslova na otkri-vanju učinioca konkretnog krivičnog dela. Da bi se isti tragovi mogli uspešnooperativno koristiti i na osnovu njih mogle postavljati osnovane verzije, bitnoje da se isti sačuvaju i nadu u ncpromenjcnom stanju na mestu izvršenja eksplo-zije, odnosno da ne izgube značaj njihove relcvantnosti. Zbog toga je blagov-remena aktivnost radnika fizičko-tehničke zažtite na njihovom pronalaženju iobezbeđenju do dolaska radnika organa unutrašnjih poslova od izuzetne koris-ti, pa u tom smislu treba i da odrede lice mesta i da predmete i tragove traže

2 9) Grupa autora, Vojna enciklopedija, izdanje, 1971. BGD.s.417.

3 10) Dr Živojin Aleksić i Radomir Kostić, „Požari i eksplozije". Privredna štampa. Beograd, 1982. str. 174-181.

68

na svim onim mestima u bližoj i daljoj okolini gde se mogu pronaći s obziromna iznete njihove karakteristike i osobenosti svakog konkretnog slučaja.

Pomoću pronađenih tragova mogu se donositi i određeni zaključci o centrueksplozije, pre svega na osnovu smcra krctanja odbačenih predmeta, položajai veličine otvora, ali isto tako može se doći i do podataka o vrsti, snazi i poreklueksplozivnog sredstva. Navedeni tragovi su uglavnom i jedini dokazi kod ek-splozija, dok su lični dokazi rctki, a ukoliko su i prisutni, iskazi ovih lica ne sa-drže bitne činjenice o samom dogadaju, jer im uglavnom i nisu poznate. Pose-bna karakteristika ovih materijalnih dokaza je u tom što su i oni na mestu kri-minalnog događaja prisutni u nedovoljnim količinama i teško direktno moguukazati na osumnjičcno lice.

Nedostatak ličnih dokaza i nedovoljna količina tragova i predmeta prona-đenih na mestu eksplozije jasno ukazuju na prisutne teškoće u rasvetljavanjuovih krivičnih dela. Sve to upučuje organe unutrašnjih poslova na saradnju saslužbama fizičko-tehničke zaštite, čiji radnici blagovremenim delovanjem mo-gu dati znatan doprinos u očuvanju relevantnosti tragova i predmeta izazvaniheksplozijom.

3. TRAGOVI PAPILARNIH LINIJANeosporno je da je značaj tragova papilarnih linija prstiju, dlana a ređe i sto-

pala, izuzetno velik u rasvetljavanju krivičnih dela, a naročito u identifikacijinjihovih učinilaca. Ovi tragovi nisu prisutni kod svih krivičnih dela, dok je kodmnogih krivičnih dela učunilac uspeo da ih blagovremeno uništi, ukoliko ih jeuopšte i ostavio. Kod krivičnih dela koja se vrše na štetu potencijalno ugrože-nih objekata, ovi tragovi su uglavnom prisutni kod krivičnih dela iz opšteg kri-minaliteta, mada se mogu naći i nakon izvršenih političkih, pa i krivičnih delaprivrednog kriminaliteta.

Jedan od bitnih svojstava papilarnih linija je sposobnost da u slučaju kon-takta sa predmetima na istim ostavljaju sopstvcne tragove. Značaj tragova pa-pilarnih linija ne sme se zapostaviti saznanjem da učinioci krivičnih dela sve če-šće rade u rukavicama, niti to sme da bude razlog da se na licu mesta odustaneod traženja ovih tragova. Stoga radnici fizičko-tehničke zažtite prilikom obe-zbeđenja mesta kriminalnog događaja do dolaska organa unutrašnjih poslova,posebnu pažnju treba da posvete onim mestima i predmetima na kojima se na-laze vidljivi tragovi ili za koja se može pretpostaviti da su nosioci latentnih ilinevidljivih tragova. U tom cilju zabranjuju diranje i pomeranje svih takvih pre-dmeta i kretanje drugima licima u okviru prostora koje je određeno kao mestokonkretnog krivičnog događaja, vodeći računa da ne ostave sopstvene tragovepapilarnih linija.

Ttagovi papilarnih linija su identifikadoni tragovi, što znači da se daktilos-kopskim veštačenjem ovih tragova može sa sigurnošću utvrditi lice od koga onipotiču, ukoliko se, nakon eliminacije svih onih lica koja su ostavila tragove anisu u vezi sa krivičnim delom, pronađu adekvatni tragovi u daktiloskopskoj

69-

Page 36: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

zbirci. Medutim, trcba imati u vidu i činjcnicu da daktiloskopske zbirke nisukompletne, jer jedan broj učinilaca krivičnih dcla ostajevan kriminalističko-te-hničke registracije, pa samim tim pronađcni tragovi papilarnih linija gube nasvom značaju i efikasnošću, jcr ne možc da sc izvrši uporedenje sa otiscimaprstiju jednog broja učinilaca krivičnih dcla.

Postupak pravilnog i stručnog pronalažcnja i koriščenja tragova papilarnihlinija, pored mcđusobne saradnje kriminalističkog radnika i kriminalističkogtchničara, obavczno zahtcva i sialnu saradnju ovih lica sa službom fizičko-te-hničke zaštite. Ova saradnja ne sme da dode do izražaja samo kada je izvršenokrivično dclo, jcr tada možc i da bude kasno u poglcdu obczbcdenja tragovakonkretnog dogadaja, vcč mora da bude kontinuirana, kako bi radnici fizičko-tehničke zašliie unaprcd znali kako da postupaju u slučaju izvrženog krivičnogdela na planu obezbeđcnja tragova papilarnih linija.

4. TRAGOVI KRVl

Oblik i izgled tragova krvi možc biti veoma različit, što zavisi od uticajamnogih faktora, kao npr. mesia, srcdstva i načina izvršenja, pružanja otporažrtve, jačine udarca i sl. Tragovc krvi uglavnom možcmo podcliti na trag sliva-nja, trag u vidu kapi, trag u vidu otiska ili brisotine i kombinovani trag krvi.

Mesto i predmet gde sc mogu naći tragovi krvi su raznovrsni i zavise od svihuslova i okolnosti samog kriminalnog dogadaja gde se pojavljuju ovi tragovi.Osnovno taktičko pravilo u traženju tragova krvi jestc primcna misaone rekon-strukcije samog kriminalnog događaja po osnovu svih mogućih verzija. Prili-kom izvršenja krivičnog dcla gdc postoje i tragovi krvi, radnici fizičko-tehničkezaštite treba da prcduzmu mcrc na zaštiti i obezbcđcnju ovih tragova do dolas-ka radnika organa unutrašnjih poslova, a posebno ako postoje uslovi koji pretenjihovoj promeni ili uništenju. Stoga trcba znati da sc ovi tragovi mogu naći namestu izvršcnja krivičnog dcla, na mestima gdc se učinilac krctao ili boravio,na tclu, odeći i obući učinioca, na sredstvima izvršenja i na žrtvi krivičnog dela.

Bitno je istaći da se na osnovu traga krvi, odnosno utvrđene činjenice dapronađena krv na mcstu izvršenja krivičnog dcla pripada odredenom licu, nemože sa sigurnošću utvrditi idcntitet učinioca, već samo krug lica koja imaju is-tu krvnu grupu. Shodno tome, ne može se ni tvrditi da je lice od koga potičupronadeni tragovi krvi na licu mesta i učinilac krivičnog dela, jer istu krvnu gru-pu poseduju i druga lica. Međuiim, tragovi krvi su ipak jcdna indicija koja omo-gućuje sužavanje kruga lica i u tom pravcu usmeravaju preduzimanje određe-nih operativno-taktičkih i istražnih radnji, shodno konkrelnoj operativno-tak-tičkoj situaciji. Imajući u vidu izncti značaj tragova krvi, kao i činjenicu da seu mnogim slučajevima radi o malim i ncdovoljnim za veštačenje količinamapronadene krvi, kao i njihovoj osetljivosti, sasvim je jasno da radnici fizičko-te-hničke zaštite u mnogim slučajevima mogu doprineti njihovoj zaštiti i rele-vantnosii.

70

5. TRAGOVl VATRENOG ORUŽJATYagovi vatrcnog oružja mogu poiicati od projcktila, ccvi, udarnc igle, čela

zatvarača, izvlakača, izbacača, okvira, ležišta mctka, barutnih gasova, barutnihčestica i plamena, ukoliko jc pucano iz neposrcdne blizine. Ovi tragovi su pri-sutni kod krvnih i imovinskih dclikata, a naročito kod razbojništava izvršenihovim oružjem, tzv. oružana razbojništva, koja se takodc izvršuju i na štetu po-tencijalno ugrožcnih objckata.

Tragovi valrenog oružja imaju izuzetan kriminalistički značaj, jersebalistič-kim vešlačenjima možc ciaii odgovor na rclcvantna pitanja u pogledu dokazi-vanja krivičnih dela i otkrivanja učinioca kada jc sredstvo izvršenja bilo vatrenooružje. Kriminalističko-balističkim vcštačcnjima tragova valrenog oružja mo-že se utvrditi:

— iz koje vrstc (tipa) valrcnog oružja jc izvršeno ispaljenje,— iz kojeg konkrctnog vatrcnog oružja je ispaljen projektil,— pravac pucanja,— udaljcnost, odnosno mcslo sa koga jc pucano,— položaj učinioca u momentu ispaljcnja projcktila,— položaj žrtve u momentu kada je pogodcna projektilom iz vatrenog

oružja,— vreme kada je izvršcno ispaljenjc (starost pucanja),— ispravnost vatrenog oružja.Da bi se mogla izvršiti odrcdcna balistička veštačenja i dati odgovor na po-

jedina bitna piianja, nužno jc blagovrcmcno pronaći i stručno obraditi sve tra-gove koji potiču od vatrenog oružja, a u vczi su sa izvršenjem krivičnog dela.

Da bi se mogla izvrSiti identifikacija vatrenog oružja, bitno je da su prona-đeni projektil i čaura. Takode, ako vatrcno oružje nije pronađeno na mestuizvršenja krivičnog dcla, potrebno jc organizovati traganje, kako bi se, ukolikoje pronadena čaura ili projcktil, balističkim veštačenjem utvrdila identifikacijavrste i modcla inkriminisanog vatrenog oružja. Uspešna ovakva identifikacijavatrenog oružja, u vcćini slučajcva, doprinosi utvrdivanju odrcdenog krugaosumnjičenih lica.

U svim slučajevima izvršenih krivičnih dela na štetu potencijalno ugroženihobjekata, a koja su izvršena vatrenim oružjcm kao sredstvom izvršenja, radnicifizičko-tehničke zaštite treba da u obczbedcnju lica mesta posebnu pažnjuobrate na mesta gde se nalaze čaure i projcktili, ista obezbedili i ne dozvolitida ih bilo koje lice dira ili razgleda, do dolaska organa unutražnjih poslova kojipreuzima dalje obczbcdcnje lica mcsta. Takođe treba odmah usmeriti traganjana traženju čaura i projeklila u širem prostoru, ili u drugim prostorijama, uko-liko je krivično delo izvršcno u zatvorenom prostoru, a što opet sve zavisi odprisutnih okolnosli svakog konkrctnog slučaja. U pronalažcnju ispaljenih ča-ura otežavajuća okdlr.ost možc da bude u slučaju da jc pucanje izvršeno iz re-volvera, pošto kod ovog oružja čaure automatski ne ispadaju kao kod pištolja,već se zadržavaju u burencetu (dobožu) revolvera. Ako se vatreno oružje pro-

71

Page 37: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

nađe na licu mesta, radnici fizičko-tchničke zaštite ne smeju dozvoliti da se ovooružje dira ili isprobava njegova ispravnost ili utvrđuju druge njegove karakte-ristike, već isto treba da ostane u ncpromcnjenom stanju, jer je jcdino veštak-balističar stručan i ovlašćen za davanje mišljenja o ispravnosti i karakteristika-ma pronađenog oružja.

Prilikom obezbedenja lica mesta krivičnog dela izvršenog vatrenim oružjemi traženja projektila i čaura, treba voditi računa o mogućnostima rikošeta pro-jektila, bilo da naiđe na prepreku, da je probije ili okrzne te nastavi let menja-jući ili ne menjajući svoju putanju. Treba takođe znati da prilikom rikošeta pro-jektila postoji mogućnost da se čestice od prepreke nadu na projektilu, ili pre-ko njega prenesu i nadu se na odeći ili rani žrtve, a moguće je da se projektil,usled čvrstine prepreke i ugla pod kojim je pogodio prepreku, raspadne u višesekundarnih projektila.

6. TRAGOVI ORUĐATragovi oruđa su prisutni pri izvršenju mnogih krivičnih dela, a najčešće kod

teških krađa, razbojništava, razbojničkih krada, sabotaže, diverzije, oduzima-nja vozila, paljevina, falsifikata, ubistva i dr. Koje će oruđe učinilac upotrebitizavisi od više faktora. Svakako da će voditi računa da to bude oruđe koje je po-dobno za ostvarivanje njegovog kriminalnog cilja. Sam izbor oruđa je u zavi-snosti od znanja i iskustva koje je potrebno za korisnu upotrebu konkretnogoruđa, kao i od prisutnih objcktivnih okolnosti na samom mestu kriminalnogdogađaja.

Za izvršenje pojedinih krivičnih dela u okviru preduzeća ili nekog objekta,učinilac će pokušati da unese u krug istog podobno oruđe sa kojim može izvršitiplanirano krivično delo, ali ne mora uvek da to čini, jer može i na licu mestapronaći određeno sredstvo čijom pravilnom primcnom može izvršiti krivičnodelo. Ipak, ređi su slučajevi kada učinilac sa sobom ne nosi oruđe, a naročitoako je planirao izvršenje krivičnog dcla. Ovo je bitno za delatnost radnika fi-zičko-tehničke zaštite u postupku kontrole ulaska lica u objekat, kao i u odnosuna njihovu preventivnu delatnost, koja se upravo sastoji u otklanjanju mogu-ćnosti koji pogoduju izvršenju pojedinih krivičnih dela. Tb se u konkretnomslučaju odnosi na razne priručne predmete i sredstva koja se upravo nalaze ublizini potencijalno ugroženih objekata, a mogu veoma dobro da posluže uči-niocima za izvršenje planiranog krivičnog dela, što oni uglavnom i vešto koris-te. Tb iz razloga što učinioci u planiranju svoje kriminalne delatnosti pretho-dno dobro osmotre i prouče mesto izvršenja planiranog krivičnog dela, pa akouoče da se kod objekta ili u neposrednoj blizini nalazi neko sredstvo podobnoza izvršenje konkretnog krivičnog dela, onda je sasvim logično da nemaju po-trebe da se izlažu većem stepenu opasnosti, noseći sa sobom sredstva izvršenjakrivičnih dela.

Ukoliko se na mestu izvršenja krivičnog dela pronađu tragovi oruđa, postojimogućnost da se zaključi kojom vrstom oruđa je izvršeno krivično delo, a pod

72

određenim uslovima izvrši i identifikacija inkriminisanog oruda, što svemožeda ukaže na krugosumnjičcnih lica. Zbog toga pred radnicima fizičko-tehničkezaštite stoji zadatak da dobrom kontrolom spreče unoSenje raznog oruđa ukrug preduzeća ili potencijalno-ugroženog objekta, da nadležnim organimaukažu na postojeće mogučnosti korišćenja određcnih predmeta u krugu objek-ta kao sredstava za izvršenje krivičnih dela i predlože njihovo uklanjanje i ču-vanje na adekvatnijem mestu, a kada je krivično delo izvršeno, onda su dužnida blagovremenim postupanjem obezbede posebno pronađeno oruđe i tragoveod istog, kako bi omogućili njihovo dalje kriminalističko-operativno ko-rišćenje.

7. TRAGOVI STOPALAPri izvršenju raznovrsnih krivičnih dela na štetu ovih objekata učinilac u

mnogim slučajevima ostavlja i tragove stopala. Upravo ovi tragovi mogu da po-služe za identifikaciju učinioca krivičnog dela, ali isto tako mogu da posluže iza donošenje drugih zaključaka bitnih za rasvetljavanje celokupnog kriminal-nog dogadaja.

Ttagovi stopala mogu ukazati na:— broj učinilaca krivičnog dela, ukoliko ima više različitih tragova,— pravac i način kretanja,— visinu lica, a što se utvrđuje merenjem dužine traga stopala, pošto je po-

znato da je kod normalno razvijenog čoveka dužina bosog stopala za 6,876 putamanja od visine čoveka,

— pol i uzrast se mogu utvrditi po vrsti obuće, dužini traga i koraka, madase mora voditi računa i o činjenici da je danas prisutna i obuća koju koriste ižene i mužkarci,

— telesne nedostatke lica kome tragovi pripadaju, kao i osobenost hoda, anaročito da li lice ima ,,X" noge.

Svakako da treba voditi računa o rclativnosti ovakvih zaključaka, jer učini-lac može namerno da izazove i ostavi odredcne tragove.

Polazeći od značaja ovih tragova s jedne, i njihove osetljivosti i podložnostipromeni i uništenju, s druge strane, veoma je značajno da radnici fizičko-te-hničke zaštite raspolažu osnovnim znanjima o tragovima stopala, kako bi pre-duzeli adekvatne mere na njihovoj zaštiti, presvega zabranom kretanja na tompodručju i njihovom pokrivanju odgovarajućim predmetima, ukoliko usleddejstava spoljnih faktora postoji opasnost za njihovu izmenu ili uništenje.

8. TRAGOVI STAKLAKod raznovrsnih krivičnih dela, od kojih se mnoga vrše i na štetu potenci-

jalno ugroženih objekata, tragovi na staklu i staklo kao trag upravo doprinosenjihovom rasvetljavanju. Pored imovinskih krivičnih dela ovi tragovi su od izu-zetnog kriminalističkog značaja i kod fingiranih krivičnih dela i paljevina, gdeje objekat potpaljen iznutra, pa učinilac razbije staklo da bi prikazao da je po-

73

Page 38: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

žar izazvalo lice koje je došlo van objckta. Ovi tragovi su takođe karakterističnii kod krivičnih dela koja su izvrScna vatrenim oružjcm, ukoliko je projektil pro-šao kroz staklo.

Pronađeni komadići stakla na mcstu izvršcnja krivičnog dcla mogu da pruževeoma korisne informacijc za dalji tok rasvctljavanja konkretnog krivičnog de-la, odnosno adckvatnim vcštačcnjcm sc može utvrditi pravac dclovanja sile nastaklu, odnosno da li je staklo lomljeno ili sečeno i da li je otvor na staklu na-pravljen udarom tupog prcdmcta £11 prolaskom projcktila iz vatrenog oružja,kao i druge bitnečinjcnice. Sve ovo, svakako, ukazuje i na odredene zadatke ra-dnika fizičko-tchničke zašlite u obezbeđenju i ovih tragova i očuvanju njihoverelevantnosti.

9. PREDMETI KRIVIČNIII DELASvaki prcdmet krivičnog dcla ima svojc odrcdcno kriminalističko značcnje,

te u sklopu sa ostalim činjcnicama, dobijenc informacijese mogu korisno upo-trebiti u postupku oikrivanja učinioca krivičnog dela. Sloga se značaj predmetaili njihovih delova koji su u vezi sa krivičnim dclom ne sme zapostaviti, bez ob-zira što nisu ostavili tragove, ili, pak, nisu i nosioci tragova. Često predmeti kri-vičnog dela, bez obzira da li su to po osnovu izvršenja, pribavljanja ili nastankaizvršenjem krivičnog dela, mogu ukazati na način izvršenja krivičnog dela, mo-tiv, poreklo predmeta, stručnost u rukovanju istim i sl., te tako dovesti do in-dicija prisustva određenog lica na mestu kriminalnog događaja, a u određenimsituacijama i do identifikacije učinioca.

Predmeti koji su upotrebljcni za izvršcnje krivičnog dela rede se mogu naćina mestu kriminalnog događaja, jer ih učinilac uglavnom nosi sa sobom u ciljudaljeg korišćenja. Predmcte pribavljene krivičnim dclom učinilac nosi sa so-bom, jer sa time i ostvaruje cilj svojc kriminalne delatnosti. TVeba voditi računada se ovi predmeti mogu naći i na putu odlaska učinioca, što svakako ukazujena pravac njegovog kretanja. Predmcti koji su proistekli izvršenjem krivičnogdela mogu se naći u pravnom saobraćaju (razne falsifikovane isprave), ili u pla-tnom prometu (falsifikovan novac, harlije od vrcdnosti), kao i pretresom svihlica kod kojih se može osnovano posumnjati da se nalaze inkriminisani pre-dmeti. Najzad, odredeni predmeti se mogu naći i na mcstu izvršenja krivičnogdela. Tb su pre svega predmeti koji ukazuju ili potiču od učinioca, a tu su ostalisticajem okolnosti, ponekad sa znanjem, a češće bez znanja i volje učinioca.

Govoreći o nekim vrstama tragova i njihovim osnovnim karakteristikama uprethodnom izlaganju, istakli smo da ođredeni predmeti ostavljaju tragove,kao i da tragovi ostaju i na određcnim. predmctima, U svakom slučaju za rasve-tljavanje konkretnog krivičnog dela ovi tragovi i predmeti su od izuzetnog zna-čaja i upravo na osnovu njih se i postavljaju odgovarajuće verzije i planira ope-rativna delatnost organa unutrašnjih poslova na otkrivanju učinioca.

Međutim, pored ovih situacija, postoji i situacija kada su predmeti bez tra-gova ili kad nisu ostavili tragove, a opet su kriminalističkog značaja za rasve-

74

tljavanje krivičnog dcla. U ovakvim slučajcvima predmeti se ne dovode u vezusa krivičnim dclom i učinioccm po osnovu tragova, niti jc materijalni dokazzbog toga što je nosilac tudih maierija, vcć po osnovu poscbnih svojstava iodnosa prema učiniocu krivičnog dela.

Učinilac tokom izvržcnja krivičnog dcla na mcstu kriminalnog događaja os-tavlja razne predmete, ponckad i svcsno, a češće nije ni svestan da su ostali po-jedini predmeti koji su njemu pripadali. Ponekad to nisu celi predmeti, već sa-mo njihovi delovi, žto ne umanjuje njihov kriminalistički značaj, jer i oni moguda pruže veoma korisne informacije. To mogu da budu najčešće priručni pre-dmeti učinioca (štap, lažna, kišobran), predmcti lične upotrcbe (lula, muštiklatabakera, minđuše, lančić), prcdmcti odećc (veš, kaput, kapa, šešir, prsluk,,predmeti obuće (cipele, patike, čizme), dclovi odcće i obuće (dugmad, otrgnutoparče sakoa, pantalona, dclovi đona, cipcle, delovi kože, skaja), kao i drugi ra-zni predmeti (razna dokumcnta, pisma, isprave i sl).

Ovi predmeti omogućuju dokazivanjc da je odredcno lice bilo na licu mcsta,alinemogu uvekbiti idokazza činjenicu ukojejcvremeto liceboravilo ikadaje ostavilo inkriminisane prcdmete. Polazeći od značaja ovih predmeta za ra-svetljavanje krivičnog dela i otkrivanje učinioca, logično je da radnici fizičko-tehničke zaštite preduzimaju radnje i mcre i na zaštiti ovih prcdmeta, tako štoće zabraniti njihovo diranje, pomeranje, uporedivanje i tome slično, bez obziragde se oni nalazili i da li se sumnja kome pripadaju.

75

Page 39: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

1

DRUGI DEOTEHNIČKA ZAŠTITA OBJEKATA

Page 40: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

PRVO POGLAVUE: OPŠTIPRISTUP TEHNIČKOJ ZAŠTITI

I. OSNOVNA PROJEKTNA RAZMATRANJA

Koncept tehničke zaštite objckata podrazumeva izgradnju složenih elek-tronskih sistema koji omogućuju pouzdano otkrivanje, alarmiranje i blagovre-meau dojavu neželjcnih pojava u nadležni interventni ccntar.

U kontekstu toga, kao značajan segmcnt lehničkc zaštite objckata, razmatrase i tehnička zaštita od ncovlaščenog pristupa ili, rečcno jezikom svekodnevni-ce, od provale i krade. Dalja analiza se upravo odnosi na taj domen tehničkezaštite.

1. Efekti zaštitePravilno koncipiran sisiem tehničke zaštite treba da omogući da dežurno li-

ce bude što je moguće ranije upozoreno na pokušaj neautorizovanog ulaska uprostore koji se štite. To znači da trcba primcniti takva sredstva i uređaje kojiće omogućiti postizanjc odrcđcnih efekata zaštite, odnosno pružiti adekvatannivo zaštite.

Koji se efekti zaštite mogu postiči u tehničkoj zaštiti od neovlašćenogpristupa?

Odgovor na postavljeno pitanje je najjednostavnije potražiti u jednoj od de-finicija za zaštitu od neovlašćenog pristupa, koja glasi:

,,U najširem smislu, pod zaštitom od neovlašćenog pristupa se podrazumevaprimena mera koje omogućuju da se spreči, detektuje, proceni i neutrališe ne-ovlašćen pristup restriktivnom prosioru, spolja i iznutra".

Pod restriktivnim prostorom se u ovom kontekstu podrazumcva kako otvo-ren, tako i zatvorcn prostor, pojedine prostorije, dclovi prostorija i sl., tj. svevitalne celine koje su zbog svog osetljivog sadržaja dostupne samo određenimlicima.

Znači efekti zaštite su:— sprečavanje ulaska u restriktivan prostor,— detekcija (alarmiranje) neovlašćenog pristupa,— procena dogadaja u alarmu,— neutralizacija pojave, odnosno intervencija.Pri ovome treba znati kojim se komponentama ti efekti postižu, jer je njihov

odabir vrlo značajan u konceptu sveobuhvatnog sagledavanja zaštite od neov-lašćenog pristupa.

Sprečavanje se postiže fizičkim barijerama (ograda, bezbedna vrata i prozo-ri, kase), bravama (na vratima, prozorima), fizičkim obezbeđenjem, kontrolompristupa (bedževi, identifikacione kartice) i osvetljenjem prilaznih puteva.

Detekcija se postiže primenom alarmnih sistema (za perimetar, perifernedelove objekta, unutrašnje prostore, pojedine predmete).

79

Page 41: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

U funkciji procene su osvetljenje (spoljne i unutražnje), komunikacione ve-ze (unutrašnje i spoljne) i televizija zatvorenog kruga.

Za neutralizaciju se koristi fizičko obezbeđenje, dobro obučena interventnagrupa, locirana u objektu ili van njega.

Ukoliko sva četiri navedena efekta zaštite nisu dobro ukomponovana u za-štitni sistem, onda ni njegova funkcija neće biti na projektovanom nivou. U ne-kim slučajevima takav sistem će potpuno pasti. Na primer, ako alarm nema ko-me da se dojavi, ili ako na njega nema ko da odgovori, sistem gubi svoju osnov-nu funkciju. U tom slučaju on ima samo psihološko dejstvo na potencijalnogprovalnika, u smislu odvračanja od planirane aktivnosti.

2. Nivoi zaštiteNema univerzalnog, „najboljeg" sistema tehničke zaštite koji bi bio prime-

njiv u svim slučajevima. Jer, sistem se, u najopštijem slučaju, projektuje premaznačaju objekta i vrednosti njegovih sadržaja. Ali, to ne znači da se ne mogu da-ti neke opšte podele u pogledu nivoa zaštite.

U zavisnosti od toga koje se mere i u kom obimu primenjuju i koji se efektizaštite time postižu, moguće je realizovati sisteme zaštite različitih nivoa.

Međutim, problem nastaje onog trenutka kada treba izvršiti kategdrizacijutih nivoa, jer, reći da je zaštita minimalna, srednja ili maksimalna znači imatiodredene kriterijume koji omogućuju takvu klasifikaciju. A u oblasti zaštite odneovlašćenog pristupa još uvek nema standardizovanih kriterijuma, pa se ka-tegorizacije rade proizvoljno.

Zbog takvog stanja, u literaturi se mogu naći različiti pristupi kategorizaciji.Najprikladnijom se čini podela prema efektima dejstva, koja daje pet nivoa sis-tema zaštite i to:

— nivo 1, minimalna zaštita,— nivo 2, nizak nivo zaStite,— nivo 3, srednji nivo zaštite,— nivo 4, visok nivo zaštite,— nivo 5, maksimalna zaštita.Pri ovome bi se moglo postaviti pitanje: ,,Da li je moguće izvršiti klasifika-

ciju objekata prema nameni, tako da se svakoj vrsti objekta „dodeli" određeninivo zaštite?". Rešavanju problema se ne može prići tako jednostavno, kako tou prvi mah izgleda, s obzirom da, sem značaja objekta i vrednosti njegovih sa-đržaja, nivo zaštite određuju i drugi faktori, a pre svega vrsta pretnji. Tako sestvarna zaštita rešava od slučaja do slučaja, sagledavanjem svakog objekta po-naosob. Jedino je moguće dati preporuke za minimalne nivoe zaštite koje odre-đene vrste objekata treba da imaju, a nadogradnja bi se predvidela premapotrebi.

Šta omogućuju navedeni nivoi zaštite i gde se oni najčešće primenjuju?Nivo 1 — minimalna zaštita omogućuje sprečavanje neovlašćenog pristupa

spolja primenom jednostavnih fizičkih barijera — standardnih vrata i prozorasa običnim bravama. Primenjen je u stambenim zgradama i mnogim javnimobjektima.

Nivo 2 — nizak nivo zaštite omogućuje sprečavanje i detekciju neovlašće-nog pristupa spolja. Ovo se postiže ojačanim vratima, prozorskim rezama i re-šetkama, visokobezbednim bravama, osvetljenjem vrata i prozora i baznimalarmnim sistemom sa lokalnim alarmiranjem. Često se primenjuje u priva-tnim kućama i stanovima, manjim ekspoziturama banaka, SDK, prodavnicama.

Nivo 3 — srednji nivo zaštite omogućuje sprečavanje, detekciju i procenuneovlašćenog pristupa spolja i delimično iznutra. U te svrhe koriste se kompo-nente zaštite kao u nivou 2, dopunjene fizičkom ogradom oko perimetra štiće-nog objekta, daljinskim alarmiranjcm i fizičkim obezbeđenjem (čuvar) snabde-venim sredstvom za komuniciranje sa odgovarajućom službom. Preporučuje seza objekte koji sadrže predmete ili materijale čije je otudenje motivisano is-ključivo materijalnim razlozima. Tli bi bili manji muzeji, banke, proizvodne or-ganizacije, prodavnice skupe i luksuzne robe.

Nivo 4 — visok nivo zaštite omogućuje sprečavanje, detekciju i procenu ne-ovlaščenog pristupa spolja i iznutra. Sem komponenti nivoa 3, ovaj nivo zahte-va i televiziju zatvorenog kruga, perimetarski alarmni sistem, bezbednosnoosvetljenje oko i unutar objekta, kontrolu pristupa u restriktivan prostor iprostorije, kao i dobro obučenu službu fizičkog obezbeđenja snabdevenu od-govarajućim sredstvima za komuniciranje. Preporučuje se za one objekte čijisadržaji imaju veliku materijalnu ili društvenu vrednost ičijibi gubitak ili kom-promitacija imali kratkotrajne posledice na radni proces i poslovnost. Tli spa-daju određeni proizvodni pogoni, energetski i strateški objekti i sl.

Nivo5 — maksimalna zaštita — Uz već pomenute komponente nivoa 4, sis-tem maksimalne zaštite sadrži i kompleksan alarmni sistem sa nadzorom sa je-dnog ili više mesta, kao i interventnu grupu prisutnu 24 časa, naoružanu i ov-lašćenu da neutrališe ili suzbije svaku pretnju štićenom objektu do dolaskaspoljne pomoći. Maksimalna zaštita se preporučuje za one objekte čiji sadržajiimaju veliku materijalnu ili družtvenu vrednost, a čiji bi gubitak ili kompromi-tacija imali trajne ili dugoročne posledice na radni proces ili druge aktivnosti.Tb spadaju objekti od posebnog društvenog interesa i velikog strateškogznačaja. .

1Yeba imati u vidu da se nadgradnjom sistema zaštite ne postiže uvek i sle-deći (viši) nivo zaštite. Jer, određeni nivo mora da sadrži sve zadate komponen-te (da ispuni sve tražene kriterijume), što u nadgradnji nije uvek moguće pos-tići. Na primer, ako se u srednji nivo zaštite uvede i televizija zatvorenog kruga,neće se dobiti visok nivo zaštite. Rezultat je srednji nivo sa karakteristikama vi-sokog nivoa.

80 81

Page 42: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

Na slici 1.1. dal je grafički prikaz vcze izmcdu efckata i nivoa zaštite.

EFEKTIZAŠTITE

CCIV

BEZBECNC6NA RASVCTA

F I Z I O O C6E2BEDJHUE

CUVTO

CENTRALIZCVANI NADZOPNO-UPRAVLJAĆKI SISTD1

PERIM. ALMMH SISTĐ1

DALJINSKO ALAPMIRAtUE

LOKALNI ALAFrtJI SISTffl

FKISTOP*

BEZBECHOO« OCWM»

BEZBEOTOSN*VHATA I B M V C

VRATA 1 BftAVE

•e 6

-•O

•o

6 0

NIMDIZASTITE

HJW 1 HIVO 2HIH. NIZM

HIVO 3 NIVO 4SREMJl VISC* KWS.

Sl. 1.1.: Efckti i nivoi zaštilc

3. Aktivnosti u planiranju tehničke zaštiteUvođenje-tehničkih mera zaStitc trcba posmatrati kao jedan. složen proces

koji zahteva sprovođenje niza aktivnosli ukoliko se želi dobijanje efikasnog za-štitnog sistema. Drugim rcčima, treba izvržiti sistematično planiranje zažtite,sagledavajući sve činioce koji su od značaja za bezbednost onoga što se čuva iStiti.

Pre nego što se pristupi planiranju tehničkc zaštite, potrebno je znati odgo-vor na sledeća tri piianja:

— šta se štiti,— koliko je to značajno i sa kog aspekta i— da li je cena zaštite opravdana s obzirom na vrednost onoga što se žtiti?U samom planiranju su moguća dva različita pristupa, u zavisnosti od toga

da li se ono vrši u toku gradnje objekta ili u toku njegove cksploatacije.U prvom slučaju jc moguće, u zavisnosti od značaja objekta, njegove loka-

cije, potencijalnih opasnosti i posledica, predvideti sve potrebne mere zaštilei dobrim delom ih rcalizovati.

U drugom slučaju se zaštila mora planirati na osnovu postojcćeg stanjaobjekta, gledano sa svih aspckata njcgove ugroženosti. To znači da se na licumesta snima stanjc svih činilaca koji utiču na bczbcdnost objckta i ljudi u nje-mu, na osnovu toga da bezbcdnosna procena ugroženosti po svim vidovimapredvidivih opasnosti, a potom predložc odgovarajuće mcre zaštite. U praksije ovaj drugi slučaj mnogo čcšći, jcr se zažiiti još uvck ne daje pravo mesto utoku investicionih planova i programa, pa najčcšće pojava ckscesa inicira spro-vođenje zaštitnih mera.

U svakom slučaju zažiitni sisiem trcba da bude tako projektovan da na ade-kvatan način čuva korisnikova dobra od svih predvidivih pretnji i da omogućiblagovremen i uspešan odziv u slučaju pokušaja nasrtaja na štićena dobra.

ANALIZA PRETNJIPrva aktivnost u projektovanju sistcma tehničke zaštite treba da bude ana-

liza pretnji, na šta ukazuje i jedno od osnovnih načela u zaštiti: „Zaštita se spro-vodi samo u odnosu na identifikovane pretnje".

Analiza pretnji podrazumcva saglcdavanje svih unutrašnjih i spoljažnjihpretnji objcktu, njihovih vrsta i karaktcristika potcncijalnih izvršilaca, i trebaje sprovesti u saradnji sa korisnikom objekta i nadležnim organom unutrašnjihposlova.

DEFINISANJE NIVOA ZAŠTITENa osnovu očekivanih pretnji, značaja i vrednosti sadržaja objekta, definiše

se nivo zaštite za objekat. Iz nivoa zaštitc sledc vrste zaštitnih podsistema kojetreba projektovati, kako je to već ranije dato (slika 1.1.).

SNIMANJE STANJAPod snimanjem stanja se podrazumeva sagledavanje na licu mesta svih čini-

laca značajnih za bezbcdnost objekta i slabosti u postojećem zaštitnom siste-mu, bez obzira da li on sadrži i tehničku zaštitu, ili je baziran samo na fizičkomobezbedenju.

Snimanje stanja se vrši u saradnji sa korisnikom objekta, koji je upoznat sasvim bezbednosnim potrebama objekta, i licem koje je upućeno u tehnologijurada objekta. Ono počinje od perimetra objekta osmatranjem:

— trase ograde,

82 83

Page 43: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

- prostora sa njene spoljašnje i unutrašnje strane,— površine između ograde i objekta,- spoljašnjosti i unutrašnjosti objekta,— prostorija i predmeta koje treba Štititi.Pri ovome se posebno sagledava tehnološki proces rada i medusobno komu-

niciranje zaposlenih u objektu, prihvat i kretanje stranaka, kao i organizova-nost i uloga službe fizičkog obezbeđcnja. 'fiikođe se sagledava funkdja i stanjesistema tehničke zaštite, ako je on ugrađen, kao i način njegovog održavanja iservisiranja.

PROCENA UGROŽENOSTINa osnovu pokazatelja iz prethodne tri aktivnosti daje se procena ugrože-

nosti objekta. Od njenog stepena zavisi u kom obimu će biti primenjena tehnič-ka sredstva zaštite predviđena izabranim nivoom zaštite i kako će ona biti ras-poređena i funkcionalno povezana.

Tb znači da procena ugroženosti predstavlja bazu za izradu projektnog za-datka tehničke zaštite i u tom stnislu ovoj aktivnosti treba posvetiti odgovara-juću pažnju. Jer, površno uradena procena vodi ka izgradnji neadekvatnog za-štitnog sistema, a kasnija korekcija je moguća jedino uz dodatna (uglavnom za-mašna) materijalna ulaganja.

Procena ugroženosti se daje u saradnji sa korisnikom objekta i odgovaraju-ćom službom organa unutrašnjih poslova.

Dalje akltivnosti su slične onima koje su uobičajene u investicionoj izgra-dnji objekta, kako je to prikazano na slici 1.2.

PROJEKTNI ZADATAKProjektnim zadatkom se definišu svi zahtevi za tehnički sistem zaštite, odno-

sno daje njegova koncepcija. T&ko se njime tačno određuju prilazi, prostori ipredmeti koje treba štititi, prostori koje treba vizuelno nadgledati, način i mes-to signalizacije alarma, vremenski režimi rada pojedinih zaštitnih zona i sl.

Da bi zaštitni sistem bio u neprekidnoj funkciji, projekmim zadatkom se de-finišu zahtevi u pogledu rezervnog napajanja, kao zamene u slučaju ispada na-pona gradske mreže. Posebno se naglašavaju zahtevi u pogledu estetike dikti-rane sadržajima objekta i namenom njegovih prostorija, kao i u pogledu oču-vanja autentičnosti kada su u pitanju objekti kulturno istorijskog značaja.

Kako je projektni zadatak baza na kojoj se zasniva koncepcija sistema te-hničke zaštite, to je vrlo značajno sagledati sve potrebe objekta još u ovoj fazi.U tom cilju neophodno je da u njegovoj izradi, sem stručnog lica ovlašćenog zarad na poslovima tehničke zaštite, aktivno učestvuju i druga lica zainteresovanaza izgradnju zaštitnog sistema, a koja raspolažu svim podacima o pojedinačnimvrednostima sadržaja objekta i metodologiji rada u njemu (odgovorna lica sastrane kbrisnika objekta i investitora).

DDUk*

kadrova

L-

iizrada projek-tnog zadatka

1izrads

prbjekta

ravizIjaprojekta

»odabiranje op—reme i i z VDčis.mrealizacija

si stema

pužtanje uprobni rad

1oksploataciJa

sistema

PROCENAU5RB2EN0STI

_J L_i

sni manjestanja

IEde-f i ni sanjenivoa saStite

fanalizapretnji

- Eervi'airsnjni održavanje

_ i

57. 1.2. — Aktivnosti u planiranju ichničkc zaštitc

PROJEKAT TEHNIČKE ZAŠTITE

Projektni zadatak, ovcrcn od strane investitora, predstavlja osnovu za izra-du projekta sistema tehničke zaštite. Projektom se dcfinišu vrste uredaja i mes-ta njihove ugradnje, zahtevi u pogledu njihovih tehničkih karakteristika, načinpovezivanja, način vođcnja instalacija, faze rcalizacije, ukoliko se radi o slože-nom sistemu zaštite, i ostali parametri shodno projektantskim preporukama.

Revizija projekta tehničke zaštite je značajna faza u nizu aktivnosti koje sesprovode pre same izgradnje sistema, jer se njome potvrđuje da ii su pri izradiprojekta uvaženi svi projektni zahtevi. Može se slobodno reći da ova faza pred-stavlja garanciju da je osmišljcna koncepcija sistema tehničke zaštite u projek-tu i prezentovana, ukoliko je revident slručno lice ovlaščeno za projektovanjesistema tehničke zaStite.

IZBOR OPREME IIZVODAČA

Na osnovu izrađcnog projckta, a po izvršenoj reviziji, pristupa se izboruopreme i izvođača. Najpovoljniji ponudač se odabira shodno Zakonu o inves-ticionoj izgradnji, uz uvažavanje svih tehničkih zahteva za opremu definisanihprojektom tehničke zaštite. Zato je u ovoj fazi potrebno konsultovati i projek-tanta, kako se zbog nedovoljnog poznavanja opreme ne bi napravio pogrešanizbor.

84 85

Page 44: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

Što se tiče izbora izvodača, ako sc izuzmu radovi oko poslavljanja instala-cija, najbolje jc da to bude proizvođač oprcmc koja je odabrana. Za ovakav stavpostoje dva važna razloga. Prvo, to garantuje uspešno povczivanje opreme i pu-štanje sistema u rad i olakšava kasnije servisiranje. Drugo, na ovaj način se su-žava krug lica koja su upoznata sa zaštitnim sistemom, što je sa bczbednosnogaspekta vrlo značajno (smanjcna je mogućnost kompromitacije sistema).

REALIZACIJA SISTEMAPo odabiranju oprcmc i izvođača pristupa sc rcalizaciji sistema, to jest po-

laganju instalacija. ugradnji uredaja, njihovom mcdusobnom povezivanju i pu-štanju sistcma u probni rad.

EKSPLOATACIJA SISTEMAPo puštanju sisicma u probni rad i olklanjanju uočenih nedostataka u

utvrdenom vremenskom periodu, sistem sc konačno predaje korisniku na upo-trebu. To je faza eksploatacije sistema. U ovoj fazi trcba imali dobro obučenolice za rukovanje sistcmom, jcr i najbolje osmišljcn i realizovan sistem bez od-govarajućeg stručnog nadzora ncma svoju punu funkciju.

SERVISIRANJE I ODRŽAVANJESistem u eksploataciji sc mora održavati i povremcno servisirati. To bi bila

poslednja karika u navedcnom lancu pravilno planiranog i stručno realizova-nog sistema tehničke zašlite.

I ova karika ima svoj veliki oslonac u dobro obučcnom osoblju, koje možebiti iz ovlašćenih organizacija, a možc biti organizovano i na nivou korisnikaobjekta. Ovo drugo je naročilo pogodno u slučajcvima kada se više zaštićenihobjekata nalazi na jednom užem području, pa postoji ekonomska opravdanostzapošljavanja i obuke lica samo u ovc svrhe.

Nije potrebno naglašavati koje su prednosti unifikacije opreme tehničke za-štite na jednom području, s obzirom na eksploataciju, održavanje i servisiranjesistema.

ZAVRŠNA RAZMATRANJAOvde moramo ukazati na još neke činjenicc koje sc zbog svog značaja ne

smeju izgubiti iz vida pri planiranju tchničke zaštite.Prvo, u celom lancu pomenutih aktivnosti ireba održati određeni nivo kon-

spiracije. Jer, što god je više lica upoznato sa koncepcijom zaštile i vrstom pri-menjene opreme, sistem postaje ranjiviji i slabi mu zaštitna funkcija.

Drugo, treba ispoštovati načelo u zaštiti koje glasi: „Ako treba reallizovatizaštitu, tada organizaciju rada treba podići na odgovarajući nivo". Bez prila-godenja organizacije rada novim uslovima, nastalim ugradnjom zaštitnog sis-tema, neće se postići projektovani nivo zaštite.

86

Treće, ako postoji dilcma da li uvcsti sistcm tahničke zaštite, ili i najmanjasumnja u opravdanost ovakve invcsticije, treba znati da:

— pravilno koncipiran i realizovan sistcm tchničke zaštite podiže nivo be-zbednosti objekta i njegovih sadržaja, do nivoa za koji je projeklovan,

— uvodenje sislcma tehničkc zaštile povećava radnu disciplinu što, opet,doprinosi povećanom nivou bczbcdnosti, a i boljim efcktima rada,

— sistem tehničke zašlite se materijalno isplati u relativno kratkom vreme-nu krozbonifikaciju koju daju neka osiguravajuća društva na premiju osigura-nja, a za objekte koji imaju ugraden zaštitni sistem.

4. Sredstva i uređaji u tehničkoj zaštitiOsnovne komponcnte cclovitog sistcma zažtitc objckata, odnosno sistema

koji pruža maksimalni nivo zaštitc, su jasno naznačcne na slici 1.1. Sem meha-ničkih elemenata sistema (ogradc, rcšctkc, bezbedne brave i vrata) i fizičkogobezbedenja, koje jc oslonac svakog zaštitnog sistema, uočavaju se tri najvažni-ja elektronska sistema zažtite — alarmni sistcm, tclcvizija zatvorenog kruga isistem za kontrolu pristupa.

U jednom efikasnom zaštitnom sistemu ove tri komponente se uzajamnopodržavaju i dopunjuju, a takode predsiavljaju i rezervu jedna drugoj. Zato ihje pogrežno posmatrati odvojcno, §to je, nažalost, u praksi čest slučaj.

Kada se govori o fizičkom obczbeđcnju u kontekstu tehničke zaštite visokognivoa, onda se podrazumcva da je ono snabdeveno sredstvima za međusobnokomuniciranje, kao i uređajima za kontrolu rcdovnog obilaska objekta. T^kose već pomenutim sistcmima pridružuju i ova dva.

I na kraju, nadzor nad svim tim sistemima i upravljanje njihovim određenimfunkcijama se u sistemu maksimalne zažiite vrši sa jednog mesta — centra te-hničkog obezbeđenja — koje je i oprcmljeno odgovarajućim uređajima.

Tako će se naša dalja razmatranja odnositi na osnovne funkcije pomenutihkomponenti sistema tehničke zažtite, kako bi se one mogle pravilno primeniti,a biće izložene sledećim redosledom:

— alarmni sistcmi,— televizija zatvorenog kruga,— sistemi za kontrulu pristupa,— komunikacione veze i sistemi za kontrolu obilaska objekta i— centar tehničkog obezbedcnja.

87

Page 45: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

II ALARMNI SISTEMI

1. Sastav sistemaOsnovna namena alarmnog sistcma jc da upozori dežurno lice na pokušaj

neovlašćenog pristupa u prostore koji se Stite. Bcz obzira da li se radi o zaštitispoljašnjih ili unutrašnjih prostora ovaj sistcm sadrži iste funkcionalne celine,kako je to prikazano na slici 2.1.

SENZORI

lOhA 1ZQNA

ZONA

ALARMNACENTRAIA SANAPAJANJEM

INDIKATORIAIARMA

OAUINSKAOOJAVAALARMA

sLZJ: Blok šana alannnog sistctna

Senzori su elementi sistema zaštite koji služe za otkrivanje prisutnosti licau štićenoj zoni. Oni se mcđusobno razlikuju, kako po svojoj konstrukciji i te-hničkim karakteristikama, tako i po mestu postavljanja i njihov izbor u konkre-tnom slučaju zavisi od karakteristika sredine koja se želi zaštititi. Svaki pokušajnarušavanja štićene zone, sabotaža ili kvar na scnzoru se prosleđuju ka alar-mnoj centrali kao signal alarma. Nazivaju se još i detektori i javljači.

Alarmna centrala je centralna jedinica na koju se priključuju svi elementisistema tehničke zaštile. U zavisnosli od potreba i želja korisnika ona možeimati više funkcija. Tctko, ona napaja senzorc, vrši obradu signala koje joj onišalju, signalizira alarm zvučno i svetlosno, vrši kontrolu, analizu i memorisanjepojava u sistemu ild. Smešta se u štićcnom objektu, napaja se iz mreže i po pra-vilu ima mogućnost prclaska na rezcrvno napajanje u slučaju ispada mrežnognapona.

Indikatori alarma su elementi sistema zaštite koji na određen način signa-liziraju povredu štičene zone, kvar ili sabotažu na bilo kom elementu sistema,uključujući i prenosne puteve. Signalizacija može biti zvučna i svetlosna i obi-čno se izvodi na mestu gde je smešlena dežurna služba.

Daljinska dojava alarma je elemenat sistema zaštite koji omogućuje prosle-đivanje alarmnog signala na istureno mesto (poscbna služba, lice, SUP i sl.) injegovu signalizaciju, zvučno i svetlosno.

U alarmnom sistemu postoji mogućnost izbora tri režima rada, koji ozna-čavaju period aktivnosti scnzora. To su režimi „Dan", „Noć" i „Stalno". Opre-deljenje za odredeni režim zavisi od organizacije rada u restriktivnom prostoru,a sam izbor se vrši na upravljačkom uređaju alarmne centrale.

88

Da bi se omogućio izbor režima rada senzori se grupišu u zone (jedan ili višesenzora se priključuje na isti strujni krug), što ujedno olakšava identifikacijumesta pojave alarma, kvara ili sabotažc.

Svi elementi sistema tehničke zaštite su zaštićeni od neovlašćenog otvaranjai pokušaja onesposobljavanja njihovog rada, a spojni putevi od sečenja i krat-kog spoja. To je tzv. protivsabotažna zaštita sistema. Tako se sem senzorskih li-nija formiraju i sabotažne.

Postoji čitav niz uslova koji moraju biti ispunjeni da bi alarmni sistem efi-kasno funkcionisao. Istaći ćemo tri najbitnija. Prvi uslov je adekvatno defini-sanje nivoa detekcije i detekcionih clemćnata, drugi, odrcđivanje mesta i nači-na dojave alarma i treći, postojanje dobro obučenog fizičkog obezbeđenja kojeće da neutrališe alarmnu situaciju.

2. Nivoi detekcijeS obzirom na mesto postavljanja senzora, moguće je formirati viSe nivoa de-

tekcije, maksimalno pet ukoliko se vrši posmatranje duž trase koja vodi od spo-ljašnjeg prostora do osetljivog sadržaja žtićenog objekta. Tako se dobija tzv.„slojevita" zaštita (sl. 2.1a).

PERIHETAR - TRASA 06ftflDE

SPOLJNI PROSTOR - PROSTORIZMEDU OGRftDE I OBJEKTA

U 0BJE3CAT- VRATA,PROZORI,

PROSTORIJE

SL 2.1a: Nivoi detekcije

89

Page 46: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

Prvi nivo dctekcijc vrši sc na pcrimciru objckta, pod kojim se podrazumevagranična linija komplcksa unutar koga se objekat nalazi, bezobzira da li postojifizička ograda ili ne. Odabir senzora za pcrimctarsku zaštitu zavisi od konfigu-racije terena, stanja fizičkc ogradc, mctcorološko-scizmičkih uslova, blizine sa-obraćajnica i drugih objckata, potrebc za konspiracijom i sl. Mogu se postav-Ijati na samu fizičku ogradu, kada registruju pokušaj njenog savladivanja pu-tem proboja, poikopavanja i p'cnianja, porcd ograde, kada rcgistruju svako pri-bližavanje ogradi, i ukopati, kada dctektuju svako kretanje po povržini ispodkoje se nalaze.

Drugi nivo detekcije vrši se u spoljašnjćm prosloru koji sc protcže od ogradekomplcksa do samog objckta. U zavisnosti od prcglcdnosti terena, vrste rasti-nja i samog tla, kao i klimatskih uslova, vrši sc odabir senzora. Koriste se istevrste kao i za zaštitu perimctra, s lim što sc sad ne vezuju za praćenjc linije ogra-de, već se postavljaju prcma slobodnoj proccni, a vodcći računa da im detek-cione sposobnosti budu maksimalno iskorišćcnc. Pri tome se detcktuje hoda-nje, puzanje i trčanje po tom prostoru.

Treći nivo detckcije se obavlja na samom objektu, odnosno mogučim pro-dorima u objekai (vrata, prozori, zidovi, venlilacioni otvori i sl.). Odabir sen-zora za ovaj nivo dclckcije zavisi od gradevinskih karakteristika mesta prodora(čvrstoće, dimenzija, lokacije), načina njihovog legalnog korišćenja, statističkeverovatnoće prodora. Senzori mogu rcgistrovali otvaranje vrata i prozora, po-kušaj proboja zida, poda ili tavanice raznim alatima, lom staklcnih površina islično.

Četvrti nivo dctekcije sc prcdvida u unutrašnjosti objekta, na više mesta iliu određenoj prostoriji. U ovom slučaju sc detcktuje svako neovlašćeno kreta-nje duž komunikacija kojevode ka rcstriktivnom prostoru i u samom tom pros-toru, za žta se koriste proslorni senzori često nazivani i detektori pokreta.

Peti nivo detckcije se odvija na samom mcstu gde se nalazi štićeni predmet.U te svrhe koriste se scnzori koji registruju približavanje predmetu, pokušajproboja njegove mehaničke zaštite — kase, pomeranje prcdmeta i sl.

Koji će se nivoi detekcije predvidcti za neki objekat zavisi od toga gde susmešteni čuvani sadržaji, koje su im vrednosti i kakve im opasnosti prete. Priovome se ne sme izgubiti iz vida da je u tesnoj vezi sa nivoima detekcije vremeodziva službe fizičkog obezbedenja pri pojavi alarma.

Alarmi za prvi, drugi i treći nivo detciccijc predstavljaju rano upozorenjeneautorizovanog pristupa. Tli su narušcni prostori još uvek dovoljno daleko odkritičnog mesta, pa se ima vremena za prevenlivno delovanje.

21a razliku od prethodnih, pojava alarma na četvrtom nivou detekcije ne do-pušta oklevanje u izlasku na lice mesta, dok je za pcti nivo detekcije vreme od-ziva najkraće. Ukoliko se štićeni sadržaji ne nalaze u kasi, ili služba fizičkogobezbeđenja nije u neposrednoj blizini kritične prostorije, peti nivo detekcijesam za sebe nema smisla. U takvim slučajevima se on mora kombinovati sa os-talim nivoima, kako bi se omogućila blagovremena intervencija.

Iz datih nivoa dctckcijc slcdi podela scnzora, i 10 prema mestu postavljanja.Tako postoje dve grupacijc:

— senzori za zaštitu perimetra, koji se primcnjuju za prvi i drugi nivo de-tekcije (zaštita ogradc i spoljaSnjcg prostora),

— senzori za unutrašnju zaštitu, koji se primcnjuju za treći, četvrti i peti ni-vo detekcije (zaštila prodora, prostorija i predmcta).

Moramo istaći da ncma ožtre granicc izmedu ove dve grupacije, jer se nekisenzori mogu koristiti za obe primene.

3. Senzori za zaštitu perimetraSenzori za zaštitu ^nmcimjjvbaj&ojnogućc ptkrivanjc pokušaja neovla-

šćenog ulaska u Jtićeni krug, kao i otkrivanjc krctanja nepoželjnog lica u tomkrugu. Koliko ćc oni tu svoju funkciju uspcšno izvrSavati zavisi, pre svega, odpravilnog izbora i korcktnog postavljanja scnzora. Zbog toga je potrebno do-bro poznavati asortiman proizvoda za ovu namcnu, njihov način funkcionisa-nja i uslove primene.

Ovde će biti dat kralak prcgled najčešćc korižćcnih senzora za zažtitu pcri-metara, katcgorisanih prcma načinu rada. To su:

— seizmički senzori,— elektronske barijere,— senzitivni kablovi,— senzori na bazi optičkog vlakna,— elektromehanički prekidači,— pneumatksi senzori.

Geofon je elektrodinamički prctvarač koji mikroscizmičke i druge niskofre-kventne vibracije pretvara u električni signal. Maksimalnu oseUjivost ima zaslučaj vertikalnih vibracija podloge na koju je učvršćen. Primenjuje se na dvanačina:

j ^ g , kada detektuje mehaničke pscilacija ograde koje nastaju pripokušaju njenog savladivanja putcm pcnjanja,

— kao ukopani, kada registruje svako kretanje iznad podloge ispod koje senalazi.

Kod elektronskih barijera se izmedu predajnikjij_prijeninika, postavljenihjedan naspram drugog,joj™rajieyidjjiya_^j£trgjiska_za^rcka^^^^inicira alarm, Montiraju se na ravnoj podlozi o iščenoLpd_ras_tniia i drugih pre-preka. Ima ih_dye.vjste, mikrotalasna (sl.2.2a) i infracrvena (sl.2.2b).

90 91

Page 47: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

Sl.2.2: MikrotalasngJ^lJJn^Q£Dlsag,Jb) barijcra

x feENZITIVNI KABLOVIJlako za svoj rad koriste različite principe, zajedničko za sve senzitivne ka-

blove je to što se oni ne ponašaju kao diskretni senzitivni elementi, već kao li-nijski detektori. koji celom svojom dužinom formiraju zažtitni pojas. Oni pratekonture terena, lako obilaze okuke, a često ih je moguće koristiti i za unutra-snju zaštitu objckata. Koriste se kako na otvorenom prostoru, tako i kao uko-pani, sve u zavisnosti od toga na kom principu im se zasniva rad.

„E-FseM" kabl se u osnovnom izvođcnju sastoji oddva^ pjovodnika_garale-leno postavljena jcdan iznad đrugog. Oko provodnika se formira unifdrmnoelektrostatičko polje čije narušavanje izaziva alarm. Montira|u_sejia_nosače ikoriste se uz postojcču ogradu iil samostalno (sl.2.3a).

„E-$ex" kabl predstavlja tanak koaksijalmjcabl koji se ponaša kao mikro-fon. Reaguje na dodir i vibracijebgracle, za kojiiiepričvršćuje posebnim vezom(sl.2.3b).—šjll-field" kabl sadrži dva paralelno postavljena kabla, povezana sa primo-

predajnikom signala iz domena radio učestanosti. Oko kablova se formira uni-

V

SL2.3: ,,E-fietd" (a) i ,,E-flcx" kabl (b)formno elektromagnetno polje, čijc naruSavanje inicira alarm (sl.2.4a)." Magnetni kabl je pasivni kabl koji se ukopava u zeml|u_sa maksimalnom du-

žinom jedne deonice do 500 m. Koristi se uglavnom za prvi nivo detekčijeTlcodogradenih objekata pbstavlja izvan ograde. Rad mu se zasniva na detekciji po-remećaja zemljinog magnetnog polja, koji nastaje pri prelasku licalžnatfpov-^

ršine ispod koje je kabl, kada ono poseduje predmcte od feromagnetnog ma-terijala (razne alatke, oružje).—„Guardwire" kabl se može koristiti za zaštitu ograda, zidova i krovova obje-

kata, unutrašnjih vitalnih prostora, kablovskih trasa, cevovoda i sl. (sl.2.4b).

Vibracije kabla na bilo kom mestu duž trase, nastale pokušajem ulaska u

SL2.4: ,,H~field" (a) i „Guardwirc"kabl (b)restriktivnu zonu, iniciraju alarm na alarmnoj centrali.

\|ŽENZORI SA OPTIČKIM^LAKNOMjfSenzori na bazi optičkog vlakna su jedno od novijih dostignuća u tehničkoj

zaštiti perimetra, koje ima dve velike prednosti u odnosu na ostale tehnologije:^jsok stepen detckcije i nizak nivo lažnih alarma. Radena. priocipu detekcijepromene intenztteta. svetlosnog snopajcoji sejropuSta kroz viakno. a koja nas-taje pn pokuSaju savlađivanja zašfttne barijere (presecanjem vlakna, savija-njem, pritiskanjem).

Izrađuju se u više varijanti. Tako, optičko vlakno može^itopletanipu če-ličnu mrežu ili predstavljali kabl koji se ukopava, a može formirati zažtitnu re-šetku raznih dimenzija i namena.

Zajedničko za sve elektromehaničke prekidače, kada se oni koriste za zašti-tu perimetra, je sledeće:

- za iniciranje alarma potreban je fizički kontakt sa ogradom,- detektuju prosecanje ograde i penjanje na ogradu,- preskakanje ograde i prokopavanje se ne detektuju.Grubo gledano, ovi prekidači predstavljaju otvoren (ili zatvoren) kontakt

[i menja svojstatus pri ppkušaju fizičkog savlađivanja ograde žto, inidrarm. Postoje tri bazne grupacije ovih prekidača - inerčiohi, živin i zatezni.

92 93

Page 48: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

- Inercioni prekidač se sastoji od melalnc kuglice postavljene na tri kontakta,čije pomeranje prckida strujno kolo prcma ccntrali i inicira alarm (sl.2.5a).

SLZ5: Inercioni (a), živin (b) izatcznl (c) prckidač.

*~ Živin prekidač se sastoji iz malog staklcnog balona u kome se nalazi izvesnakoličina žive i dva elcktrična kontakta priključena u strujno kolo prema cen-trali (slika 2.5b). Pri mchaničkim vibracijama se mcnja status ovog prekidača(zatvara se), što izaziva alarm._ Zatezni prelddač se sastoji iz pokrelnog, štapićastog kontakta i cilindričnogprovodnika koji predstavlja drugi konlakt (slika 2.5c). U slučaju razmicanja ži-ce na ogradi, sečenja ili pcnjanja po njoj, štapićasti kontakt dolazi u dodir sa ci-lindričnim, strujno kolo se zatvara i inicira alarm.

PNEUMATSKI SENZORIPneumatski senzori prcdstavljaju poscbno izrađcne prostirke ispunjene va-

zduhom. Prostirkesepostavljajuispod površinezemljeTlna~p^odannaSn£a:

veiujirsajle^ Pritisak na podloguTšpodTkoje se nalaze prostirke, izazvan krctanjem lica, se prosleđuje ka alar-mnoj centrali kao signal alarma.

SL2.6. Pneumatski senzori a) izglcd b) načinposiavljanja

Senzori za unutražnju zaštitu sc koriste za treći, četvrti i peti nivo detekcije,kako smo to već napomcnuli i prema tome sjuže_z^at.k2ivanje:j)okuSaja pro-dora u objekat spolja, prisustva lica u restriktivnom prostoru, pokušaja otuđe-nja određenih predmetalpoEuSaja napada na lica koja rukuju velikim vrednos-tima. Tiiko se, prema funkciji koju vrše, mogu svrstati u četiri sledeće kater-gorije:

— senzori za zaštitu prodora u objekat,

94

— senzori za zaštitu prostorija,— senzori za zaštitu prcdmeta,— senzori za zaŠtitu od prepada.Pri ovomc ne postoji oštra graica izmcdu njih, jcr sc jcdna ista vrstc senzora

može koristili za različite nivoe dctckcije.Dalju analizu navcdenih scnzora ćcmo izvršiti upravo prema datoj podcli,

a ne prema načinu rada, kako smo to uradili kod perimetarske zaštite, jer je tou ovom slučaju praktiČnijc.

SENZORI ZA ZAŠTITUjPRODORA U O B J E K A T |

Pod prodorima u objckat sc u ovom slučaju podrazumevaju granične pov-ršine kao što su prozori, vrata, zidovi, podovi, tavanice i svi otvori kroz koje jemoguće ući u objekat.

-fc- Zaštita vrata i prozoraZa zaštitu vrata i prozora preporučuje sc primena magnetnih i elektrome-

haničkih prekidača, detektora loma stakla, vibracionih detektora i provodnihfolija.

Magnetni prekidač se sastoji iz dva kućišta koja se montiraju jedan naspramdugog. U jednom kućigtu je permancntni magnet i on se ugraduje u pokietnideo vrata (prozora), a u drugom mirni rid („recd") kontakt koji se ugrađuje unepokretni deo — ragasto (sl.2.7a). Pri otvaranju vrata dejstvo magneta nakontakt slabi, ovaj sc otvara i alarm inicira.

RID kontakt

magnet

8-

111111iijllii;

1 111

liliSL2.7: Mapietni (a) imehanički (b)prckidat

Balansni magnetni prekidač je varijanta magnetnog prekidača, znatno većeotpornosti na kompromitaciju.

Mehanički prekidač je elektromchanički sklop kod koga se prekidanje (ilizatvaranje) strujnog kola prema alarmnoj centrali, kada se vrata otvore, vršičisto mehaničkim putem (sl.2.7b).

Detektor joma stakla pretyara_iriehanigke vibracije nastale pri lomu staJdau električni signal. Pomoću ugrađenog filtera izdvajaju se frekvence karakteris-

95

Page 49: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

tične za ovu vrstu napada i dalje pojačavaju i proslcduju ka alarmnoj centrali(sl.2.8a). Lepi je na staklo na odrcđcnom rastojanju od okvira.

•>, Akustički detektor loma stakla se nc lcpi na staklenu površinu koja se štiti,već se postavlja na zid, ragasto ili tavanicu prostorije u kojoj su stakleni prodorivećih površina (sl.2.8b). Prcko ugrađcnog piczoelcktričnog mikrofona detek-tor^rimajvejjcustičke signale u prostoriji, obraduje ih i selektuje, a alarm seinicira samo pri signalima koji imaju frckvcncu loma stakla.

SL2.8: Klosični (a) i akustički (b) dctektor lorna stakla

Vibracioni senzori detektuju mehaničke impulse i vibracije koji nastaju pripokušaju proboja podloge za koju su pričvršćeni.

Provodne folije su metalizirane provodne trake koje se koriste za zaštitu sta-klenih površina na taj način što se lcpe po njihovom obodu. Folija formira za-tvoreno strujno kolo prema centrali koje se prekida kada se razbije podloga nakoju je prilepljena.

Optičke rešetke su režetke za zaštitu prozora i drugih otvora u objektu krozkoje je provučeno optičko vlakno. Njegovo prekidanje pri pokušaju isecanja ilisavijanja rešetki inicira alarm.

~V* Zaštita podova, zidova i tavanicaZa zaštitu podova, zidova i tavanica, kao mogućih prodora u objekat, se

uglavnom koriste detektori šuma, senzitivni kablovi i optički kablovi.Detektori šuma se postavljaju duž štićene površine na rastojanjima propi-

sanim od strane proizvođača, pri čemu detektuju šumove koji nastaju pri po-kušaju njenog proboja.

Senzitivni kablovi se u ovoj primeni stavljaju po površini („E-flex", „Gu-ardwire"), s tim što se vode po cik-cak liniji kako bi se dobila zaštita celepovršine.

Optičko vlakno se primenjuje na isti način kao i senzitivni kablovi, vođenjimu cik-cak liniji.

SENZORI ZA ZAŠTITU PROSTORAOvi senzori se koriste za zaštitu određenih prostora u objektu, pri čemu se

može imati potpuna ili delimična zaštita. Registruju prisustvo neovlašćenog li-ca u restrikvitnom prostoru i prema načinu rada se dele na:

96

- mikrotalasne, ? .- ultrazvučne, j <^ '- infracrvene pasivne,- kombinovane,- infracrvcne barijcrc.Prve četiri grupc, koje nosc naziv i detektori pokreta, omogućuju potpunu,

a peta delimičnu zažtitu žtičenog prostora.Izbor senzora za zaštitu prostora zavisi od vcličine prostorije koja se štiti i

od ambijentalnih uslova u toj prostoriji. Medutim, bez obzira na to koji je tipprimenjen, osnovno pravilo koje se mora poštovati jc: ne menjati ništa u za-Štićenoj prostoriji. Tu se misli na rasporcd namežtaja, nove elemente, drukčijeosvetljenje, stavljanje drapcrija, zavcsa i sl. Jcr, sistem zaštite je montiran i po-dešen za konkremc ambijcntalnc uslovc i svaka promena ga čini manje efika-snim. Ovo se možc prcvazići samo ponavljanjem kompletnog postupka izvođe-nja zaštite za prostore u kojima su izvršene izmene.* Mikrotalasni senzori u istom kućižtu sadrže prcdajnik j prijemnik. Predaj-

nik emituje mikrotalasnu energiju, koja ispunjava štićcni prostor (sl.2.9a)7Deote energije se dobija od predmeta a prostoriji i do5peya u prijemnik. Kako sufrekvence emitovanog i reflektovanog talasa iste, to u ovom, stacionarnom, sta-nju prijernnik neće signalizirati alarm.

Međutim, ukoliko dođe do kretanja lica u Stićenom prostoru, frekvenca re-flektovanog talasa će se promeniti u odnosu na emitovanu. Ova promena fre-kvence (Doplerova frekvcnca), koja zavisi od brzine kretanja objekta, se u pri-jemniku obrađuje i prosleduje ka alarmnoj centrali kao signal alarma.

#-UItrazvučni senzori radc na principu Doplerovog efekta, kao i mikrotalasni,

SL2.9: Detekcioni opseg detekiorapokreta a) mlkroialasm (ultrazvučni), b) ICpasivnisamo im je pdna frekvenca u ultrazvučnom području od 20kHz do 40kHz. Pre-dajnik i prijemmFsuTiajčelSe izvedeni u posebnim kućištima. Detekcioni op-seg je kao i kod mikrotalasnih senzora, sa najvećom osetljivošću u pravcu osezračenja i bez mrtvih zona.Mnfracrveni pasivni senzori (IC) — Za razliku od mikrotalasnih i ultrazvu-

čnih senzora, za koje kažemo da su aktivni jer emituju energiju u štićeni pros-tor, ovi infracrveni senzori su pasivni. Oni ne emituju energiju već reaguju nainfraciveno zračenje, odnosno toplotu, u prostoru koji štite.

97

1

Page 50: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

Pri radu IC pasivni scnzor meri toploinu cner£Jjuji.jUićcnorn..prostoruj tokoristi kao refercncu sa kojom uporeduje svc nastalc toplotne promcne. Pri na-ilasku lica u štićeni prostor, toplota koju zrači njcgovo tclo remeti „snimljeno"stanje, što senzor rcgisirujc i proslcđuje kao signal alarma. Detekcioni opsegovog senzora nijc konlinualan, vcč jc izdcljcn u područja (sl.2.9b) i samo pro-mena IC zračcnja u ovim područjima izaziva alarm.

U zavisnosti od konstrukcijc optičkog dcla IC pasivni senzori se dele na us-kopojasne i širokopojasne. Najvcću osctljivost imaju na bočna kretanja.

* Kombinovani senzori su-llDviicg datuma i razvijcni su s ciljcm da se dobijesenzor bcz lažnih alarma i sa visokom vcrovatnoćom dctckcijc. Kom.binacija suIjC_p_asivnog i mikrolalasnog scnzora, ili IC pasivnpg i ultrazvučnog, ajdarm seinicira kada su istovrcmeno pobudena~ob~a senzora"TTInTraerverii senžoft ^ Mnjere'~šruzč"žađcTimičnu zašlitu prostorija. Oniobrazuju nevidljivu elcktronsku barijcru na isti način kao i infracrvenebarijereza spoljnu zaštiiu, samo su prilagođeni uslovima primcne u unutrašnjim pros-torima. Nazivaju se i fotoclckličnim scnzorima. Primcnjuju sc za zaštitu ulaza,prilaza, hodnika, prolaza, lunela, fabričkih hala i sl.

\J SENZORI ZA ZAŠTITU PREDMETAPod predmetima se u žjr^pi smislu podrazuPod predniMma^sejLiircniimjsliL podr.a.zu racyaj.u_ka.se,.,orraani, razni ume-

tnički eksponati (slike, tapiscrijc, skulplurc), knjigc i drugi vredni predmeti.Senzori u ovom slučaju rcgistruju pokuSaj prodora u kase i ormane raznim

alatkama, približavanje ili dodir, kao i pokušaj pomeranja i iznošenja vrednihpredmeta. Koriste se za peti nivo detckcije i njihova primena ima smisla samoako u blizini postoji fizičko obezbeđenje kojc može na vreme da reaguje.

[ZaŠtjtaJkasa i ormanaU ove svrhe koristc sc detcktori šuma, kapacitivni scznori i nagazne

prostirke.-Detektori šuma rcajmju na šurnovc koji nastaju pri napadu na štićeai obje-

kaJLstandardnim alatkama7bušITica7brusilica, čckić, tcrmički aparati, eksplo-ziv). Montiraju se na siranice kasa i ormana sa mogućnožču zažtite ključaonica(sl.2.10a).

- Kapacitivni senzor dctcktujejjribližavanje mctalnom pjrcdmetujli njegovdodir. Ponaša se kao kondcnzalorčiji sc 'kapacitcfmcnja pri nailasku lica, pa~mu otuda i naziv (sl.2.10b).

SL2.10: Zaštita kasa a) dcicktorom iuma b) kapaciiivnim scnzorom

98

~ Nagazne prostirke se mogu koristjti za dctekciju približavanja vrednompredmetu kada se stavljaju isprcd njcga, ili kao barijere na ulazima koji vodeu restriktivne prostore. Izrađuju se u viže dimcnzija i stavljaju ispod tepiha (iliotirača), kako se nc bi videlc i zaobižlc. NajčcSćc sc sastojc iz dvc metaJnc folije,zaptivene izmedu dve gumcne prostirke. Pri koračanju po bilo kom njenom de-lu folijesespajaju i činezatvoren kontakt u strujnom kolu prema alarmnoj ccn-trali, što dovodi do iniciranja alarma.

Zaštita obešenih i samostojećih premetaZa zaštitu obcšenih predmcta (slika i ikona) mogu se koristiti prekidači, ta-

ko da odvajanjc predmeta od zida inicira alarm, a posloje i posebni senzori sa-mo za te svrhe. Najčešće korižćen jc cletektor potnaka slike. T\i se štičeni pre-dmet veša na kuku, koja jc mchanički spojcna sa električnim pretvaračem tc-žine. Promena težine na kuki, čak kod pomeranja od samo nekoliko delova mi-limetra, sc pretvara u clcktrični signal, koji se pojačava i dalje pjosledujejcaosignal alarnia.

Samostojeći predmeii se najčcžće žtite pritisnim prekidačima, koji inicira{ualarm pri odvaianju predmeta od podlogc na kojoj stoje.

Pojedinačna zaStita predmetaSistemi EAS (Elcctronic Articlc Survcillancc) su prvo razvijeni za alarmira-

nje iznošenja neplaćenih proizvoda iz prodavnica, a kasnije im se namena pro-Širila i na druga područja.

Sadrže senzitivne elemente odgovarajučeg dizajna i kvaliteta, koji se pri-ključuju proizvodu (bcdž, traka i sl.), i antcnski urcdaj koji se postavlja na izla-znim vratima prodavnice (sl.2.11).

l lSt.2.11: EAS sistem

X

99

Page 51: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

Pronošenje predmcta pored antene izazvaće zvučni signal ukoliko senzitivnielemenat prethodno nije deaktiviran ili skinut (na kasi prilikom plaćanjaračuna).

Danas se ovi sistemi koriste za zaštitu vrcdnih dokumenata, knjiga, ekspo-nata, uređaja i sl., tj. svim onim mestima gde nije dozvoljeno iznošenje predme-ta iz objekta.

Za zaštitu od prepada se koriste alarmni tasteri, nožne šine i nožne pedale.Princip rada svih ovih senzora je isti, samo im je fizička konstrukcija prilago-đena uslovima primene. Predstavljaju kontakt koji je u mirnom stanju otvoren(zatvoren). Pri pritisku tastera (pcdalcj kontakt otvara ili zatvara strujno koloprema centrali, Sto izaziva alarm. Montiraju se na mcstima lako dostupnim li-dma koja ih koriste (sl.2.12).

SL2.12: Montaža alarmnih tastera

5. Alarmna centralaVeć smo spomenuli da se obrada signala sa senzora obavlja u alarmnoj cen-

trali, koja daje kriterijume za signalizaciju alarma svetlosno i zvučno. Moramoistaći da ona predstavlja srce zaštitnog sistcma, centralni uređaj na koji se pri-ključuju svi njegovi elementi. Ona napaja senzore, vrši kontrolu, analizu i me-morisanje događaja u sistemu. Takode, omogučuje šifrovano upravljanje ra-dom celog sistema ili pojedinih njegovih zona pomoću upravljačkog uređaja,či-me je onemogućen pristup sistemu neovlašćenim licima.

Alarmna centrala se napaja iz gradske mreže i po pravilu ima mogućnostprelaska na rezervno napajanje u trajanju do najmanje 24 časa, a smešta se uštićenom objektu.

Vrlo je važno u svakom konkretnom slučaju odabrati alarmnu centralu do-voljnog kapaciteta, kako bi se na nju mogle priključiti sve predviđene zone —senzorske i sabotažne linije. Pri ovome je potrebno omogućiti prikaz stanjasvake zone na indikatorima same centrale („alarm", „kvar", „sabotaža"), kao iprikaz režima rada svake zone („dan", ,,noć", „stalno"), i imati zaštićenu fun-kciju prelaska iz jednog režima u drugi.

100

Način povezivanjaVeza između alarmne ccntrale i senzora može biti žična i bezična. Pri žičnoj

^ z i postoje dva načina povezivalTjalJzavIsnosirod toga da li je koncepcija alar-mnog sistema zasnovana na pjimgni klasičnih ili adresibilnih senzora.

Pri primeni klasičnih senzora svaki senzor iligrupa senzora se posebnim vi-šežilnim kablom povezuje sa alarmnom ccntralom (sl.2.13a).

Kada su u pitanju adrcsibilni senzori onda se svi oni medusobno povezujuredno u jednu peti ju ppmoću telcfonske paricc koja počinje i završava sena"ž~a-jednTCEbm mteligentnom cenlrainom uredaju (ICU), kako je to prikazano naslici 2.13b.

INTEU6EKTIUALARMKACENTRAL*

i

Sl.2.12: Veza kod klasičnih (a) i adresibilnih (b) senzora

U ovom slučaju svaki senzor (Si: Sn) ima svoju adresu (Ai: An), a centralniuređaj mogućnost njihovog raspoznavanja, cikličnog pozivanja i identifikacijesvake promene radnog režima.

Bežični prenos se uglavnom koristi u slučajevima kada nema mogućnosti za\^đenje_kablpya po objcktu iz estelskih razloga, III zbog očuvanja njegoveautentičnosti kada su u piianju spomenici kulture. Ovakva veza je naročito po-godna kada se alarmni sistemi postavljaju privremeno.

6. Dojava alarmaVeć smo napomenuli da je drugi uslov za efikasno funkcionisanje alarmnog

sistema postojanje pouzdane dojave alarma. To znači da treba obezbediti stalninadzor nad alarmnim sistemima, kako bi se u slučaju potrebe moglo blagovre-meno intervenisati, bilo da se radi o narušavanju štićenog prostora, bilo da jeu pitanju kvar ili sabotaža na sistemu.

U tom smislu dojavu je moguće organizovati kao lokalnu i kao daljinsku.

LOKALNA DOJAVA

Kod lokalne dojave nadzor se vr§i iz centra obezbeđenja lociranog u štiće-nom objektu i to stalno ili samo u toku radnog vremena, več u zavisnosti do to-ga kako je organizovana dežurna služba. Signalizacija alarma je svetlosna i zvu-čna. Obično je to tihi alarm, a može se i javno oglasiti preko spoljne sirene.Ovaj drugi način se naročito koristi van radnog vremena objekta, kada je obje-kat napušten i nema svoju dežurnu službu.

101

Page 52: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

DAJLJINSKA DOJAVAKod daljinske dojave alarm se prosleduje na dislocirano mesto (van objek-

ta) odakle se vrši stalni nadzor, ili samo van radnog vrcmena. To može biti pri-vatni stan, stanica milicijc ili ncki zajcdnički centar obczbcđenja u koji se do-javljuje alarm sa više objekata.

U svakom slučaju, pri daljinskoj dojavi alarma postoje tri funkcionalno i lo-kacijski razdvojene celine, kako jc to prikazano na slici 2.14.

OBJF.KAT I K0HUNIKACI01H I DOJMNI CIOTAR1 MF.DIJ I

icracr i-

Mnrmnncentrala

PrMajnlkal oirtr.fi

PrljeronlHl

p c c u uSl.2.14: Blok šcma daljinske d-ojavc alartna.14: Blok šcma daljinske d-ojavc

U štićenom objektu — podcentruPC - gdeposiojiugrađenalarmnisistem,postavlja se predajnik alarma, u dojavnom centu — Centru za nadzor i uprav-ljanje CNU — prijemnik alarma, a između njih je komunikacioni medij za pre-nos signala za relaciji PC—CNU i obratno.

Vrsta predajnih i prijemnih urcdaja, kao i način prenosa signala izmeđunjih, zavise od izabranog prenosnog pula. Pri ovome je moguće ostvarili jedno-smernu i đvosmernu komunikaciju, a kao prcnosni put koristiti:

— komutiranu telefonsku Hniju,— zakupljenu telefonsku liniju,— optički kabl,— bežični (radio) prenos.Prenos preko komulirane tekfonske linijeOvaj prenos je moguće izvesti pornoću birača sa trakom, digitalnog birača

— komunikatora, tonsko-frekventnim prenosom i multipleksnim prenosom.Birač sa trakom — Ovaj urcđaj, priključen na postojeću telefonsku liniju

kod pretplatnika (u štićenom objektu), se automatski uključuje pri pojavi alar-ma i šaije snimljenu govornu poruku na jedan ili više isprogramiranih telcfon-skih brojeva.

Digitalni birač — Za razliku od birača sa trakom, digitalni birač, koji se ta-kode automatski aktivira pri pojavi alarma, ne šalje govornu već digitalno ko-dovanu poruku. Digitalna poruka se dckoduje poraoču poscbnog prijemnika,smeštenog u dojavnom centru. Omogućujc dvosmernu komunikaciju sa ogra-ničenim brojem informacija i može biti isprogramiran da bira drugi prijemnik(Centar), ako je za prvi linija u prekidu.

Tonsko-t'rekventni prenos — Pri ovome prenosu koriste se dve ili tri fre-kvence iznad govornog opsega, tako da je moguć prenos alarma i govora, bezuzajamnog ometanja. Pri ovakvoj dojavi moguće je ostvariti samo jednosmer-nu komunikaciju objekat—dojavni centar, pri čemu se prenose sledeća stanja:

102

normalno, alarm, greška na uređcju, prekid prenosa na liniji objekat—ATC iATC—dojavni centar.

Multipleksni prenos — Multiplcksni prenos omogućuje prosledivanje alar-ma i drugih statusnih informacija iz štičcnog objckta ka centru, kao i koman-dovanje odredenim funkcijama lokalnih alarmnih sistema za više objekata, ko-rišćenjem jednog komunikacionog kanala. On omogućuje dvosmernu komuni-kaciju između šlićenih objekata i nadzornog centra.

Komunikacioni kanal možebiti slobodna telcfonska parica, komutirana te-lefonska parica, radio ili kombinacija ovih prcnosnih putcva. Najpopularnijinačin za daljinsku dojavu alarma je korišćcnje komutirane tcleionske linije. Provome je moguće koncipirati prcnos na bazi tchnikc upit/odgovor, što znači dasvaki štičeni objekat ima svoju adrcsu preko koje ga ccntar poziva u cilju do-bijanja statusnih informacija.

Multiplcksni prcnos ima niz prcdnosli u odnosu na ostaic načinc daljinskedojave alarma. Istačičcmo d%'e najbitnijc:

— imaju najvcći imunitcl na kompromitaciju, jcr sc signali prcnose u vidukoda,

— operativno su kompatibilni sa računarima, što pruža mogućnost kompju-terskog vođenja nadzora i upravljanja, kao i veliku fleksibilnost s obzirom napotrebu kasnijeg prošircnja kapaciteta sistema i njegovih funkcija.

Prenos preko zakupljene telefonske HnijeU ovom slučaju se ostvaruje dircktna veza izmedu štićenog objekta i nadzor-

nog centra, s tim što to mogu biti sopstvcni spojni putcvi (što je retko zbog vi-soke cene postavljanja kablova) ili slobodne parice TT mrcže.

Prenos preko optičkog kablaKablovi sa optičkim vlaknom nudc brojne prednosti u odnosu na konven-

cionalne žične kablove kada se koristc za prcnos signala. Jedna od najvažnijihje ta što su oni dielektrici, pa ne mogu zračiti clcktromagnetnu energiju, nitibi-ti ometani od stranih elektromagnctnih polja. Ovo pruža veliku otpornost mkompromitaciju, a isto tako i pouzdan prenos informacija. Sem toga, kod njihnema problema uzemljenja koji postoje kod žičnih kablova, a samim tim niproblema izolacije od visokog napona. Optički kablovi imaju male gubitke pamogu premostiti velika rastojanja.

Radio prenosOvaj prenos se koristi za nadzor dislociranih objckata kada do njih nije pos-

tavljena telefonska instalacija, ili kada se ona ne može dobiti u svrhe prenosaalarmnih signala.

Sistem se sastoji od radio predajnika, lodranog u štičenoin objektu, koji ša-lje alarmne poruke u vidu kodovanih RF signala i radio prijemnika, lociranogu nadzornom centru, koji ove poruke prima. Svaki radio predajnik ima svojidentifikacioni kod koji se prenosi zajedno sa porukom koja nosi statusne po-datke, a uključuje se automatski pri nastajanju incidentne situacije. Prijemnik

103

Vi.

Page 53: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

prima alarmom poruku, dekodujc je i dalje prosleduje za prikaz i štampanje.Jedan prijemnik može da prihvati više predajnika, a maksimalan broj zavisi odbroja transmisija, odnosno broja statusa koji se prcnose od svakog predajnikaka prijemniku. Ovaj broj treba da bude ograničen na vrednost pri kojoj se zaprihvatljivo vreme mogu preneti svi željcni statusi.

Za dojavu alarma radio putcm treba prethodno ispitati mogućnost prenosas obzirom na lokaciju i konfiguraciju tcrena, kao i na mogućnost dobijanja fre-kvence za rad uređaja od nadležnog organa.

104

III TV SISTEM ZATVORENOG KRUGA (CCTV)

1. Namena sistemaUloga TV sistcma zatvorcnog kruga — CCTV (Closed Circuit TeleVision),

kao komponcntc integralnog sistcma tchničke zaštite objckata, se može sagle-dati kroz njegove Iri osnovne funkcije i to: osmatranje, snimanje i odvraćanje.

Pr\'a funkcija,(ošmarranj^)omugućuje sagledavanje stanja na značajnimpunktovima restriktivnog prostora i proccnu događaja na njima. Ovo olakžavarad službe fizičkog obezbedenja i upućuje na donošenje suda o potrcbi inter-vencije, poscbno kada je TV sistem u sprczi sa alarmnim sistemom.

Na mcstima gdc sc zahteva prcglcd posctilaca pre njihovog ulaska, CCTVomogućuje da se prati tok dogadaja i intervcnišc u slučaju pokušaja nasilnogulaska. Isto tako, kad je izvedeno daljinsko upravljanje otvaranja vrata, CCTVkamera, postavljena na tom mesiu, omogućuje identifikaciju lica po njihovojnajavi, pre ncgo što se izvrši dcblokada vrata. Na isti način se vrši kontrola uno-šenja ili iznošenja određenih predmcta na kritičnim punktovima, pa je korišće-nje CCTV sistema u.Qi£_svrhe deo sistema za kontrolu pristupa.

Druga funkcija,(snimante)u cilju arhiviranja, omugućujc da se ima repro-dukcija događaja kako bi se mogla izvršiti analiza ekscesnih situacija i voditi da-lji postupak ukolitojoJiudejnotrcbno.

Treča funkcija,,wlvraćanje^irna čisto psihološko dcjstvo na lice koje name-rava da neautorizovano 113e u restriktivan prostor. Saznanje da će biti uočenoi snimljeno i da će samim tim postojati matcrijalni dokazi njegove neregularneaktivnosti zbog koje može ođgovarati, zastrašuje i najčcšće odvraća od namere.

2. Sastav sistemaDa bi navedene funkcije mogao da vrši, TV sistcm zatvorenog kruga u svom

osnovnom izvođenju treba da sadrži kamere i monitore, međusobno spregnuteodgovarajućim prenosnim putcm i uređaj za snimanje i reprodukciju slike (vi-deo rekorder).

Kamere se postavljaju na mestima koja trcba osmatrati, u spoljnim i unu-trašnjim prostorima, a kučišta su im prilagođena uslovima primene, kako kli-matskim, tako i ambijantalnim. Mogu biti fiksne i pokretne, sa mogućnošću da-ljinskog upravljanja optikom i motorikom — pokretanje po horizontali i ve-rikali.

Monitori se obično smeštaju na komandno-kontrolnom pultu u centru te-hničkog obezbeđenja, gde se smešta i ostala oprema sistema tehničke zaštite.

Video rekorder se ugraduje u TV pult, ili egzistira kao posebna jedinica, aorganizacija sistema treba da omogući njegovo automatsko uključenje na sni-manje u slučaju alarma. Da bi se znalo vreme i datum događaja u okviru vide-orekordera treba predvideti i generator vremena.

Same mogućnosti upravljanja radom CCTV sistema su vrlo velike i tu semogu zadovoljiti različiti zahtevi korisnika. Tako je moguće pomoću sekvenci-

105

Page 54: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

jalnih prekidača birati ručno sliku sa svakc kamere, ili automatski, skaniranjemu unapred odabranim vrcmcnskim intervalima. Ovo je naročito važno pri za-Štiti spoljnih prostora, kada su kamcre postavljene za osmatranje perimetraobjekta.

Kamere se direkto povczuju sa monitorima koaksijalnim kablom kada se ra-di o kraćim rastojanjima. Za duža rastojanja se koriste telefonskelinije, optič-ko vlakno, a postoji mogućnost i bežičnog prenosa putem mikrotalasnihlinkova.

KAMERAOsnovna funkcija kamcre je da svctlost reflektovanu od scene koja se osma-

tra, prihvati i konvertuje u odgovarajući električni signal. Na slici 3.1 prikazanisu osnovni elementi kojc trcba poznavati pri izboru kamere za određenunamenu.

Sl.3.1: Komponerue kamere

Sočivo sakuplja svetlo rcflektovano sa osmatrane scene i fokusira ga na fo-tosenzitivnu površinu senzora slike. Senzor slike vrši konverziju prispelog sve-tla u električni (video) signal, čija jc amplituda proporcionalna intenzitetu sve-tlosti. Video signal se preko odgovarajućeg elektronskog sklopa obraduje i pu-tem ođabranog prenosnog puta šalje do monitora. Tu se vrši inverzni proces —električni signal se prevodi u ekvivalcntnu sliku.

Područje koje kamera može „videti" predstavlja njeno vidno polje i ono jejasno naznačeno na slici 3.1. Vidno polje ima svoje dimcnzije — horizontalnividni ugao koji određuje širinu (H) scene koja će se videti, veritkalni vidni ugaokoji određuje visinu (V) scene koje će sc videti i dužinu D, koia predstavlja ras-tojanje do scene. Veličina vidnog polja zavisi od dimenzija senzora slike isočiva.

Dimenzije senzora sltkePostoje dve vrste senzora slike: cevni i poluprovodnički.Čevnipređstavlja analizatorsku cev sa određenim fotosenzitivnim meterija-

lom, koja može biti promera 1/2 inča, 3/4 inča i 1 inč i taj promer određuje di-

106

inenziju (format) slike koja sc formira na scnzoru. Poluprovodnički senzor sli-ke sadrži pjočastujotoosctljivu površinu i njcna di]a£onala određuje veličinusenzora slike. FormaU slike su isti u oba slučaja.

Sočiva (Objektivi)Karakteristika prema kojoj se biraju sočiva je_žižna_daljma (f), veličina koja

predstavlja rastojanje od optičkoR ccntra soviča do mesta gde se formira slikascene. Kako žižna daljina'odredujc raslojanje koje kamera može viđcti i njenugao pokrivanja (što god jc vcća, vidno polje je duže i uže i obrnuto),.to se so-čiva bira'ju prema vcličini scene koja se želi vidcti i rastojanja na kome se onanalazi.

Sočiva sc izrađuju sa standardizovanim žižnim daljinama i načcšće se koristeu vidu kombinacije u kompaktnom kućištu. Kombinacija sočiva predstavljaobjektiv kamcre, pri ecmu sc kao rcfcrcntni uzima onaj sa žižnom daljinom od25"mm. Oni sa manjom f su objektivi Sirokog ugla, a sa većom od 25 mm su te-leobjektivi.

Sočiva mogu biti fiksna, sa nepromcnljivom žižnom daljinom, a mogu bitiopremljena zumom — mogućnošću promenc žižne daljine ručno ili automatski(daljinski) u određcnom opsegu. Maksimalni odnos je 20:1, a minimalni 3 : 1 .

Vrste kameraVeć smo rekli da se kamere prema tehnologiji izrade dele na cevne — Vidi-

kon, Ultrikon, Njuvikon, SIT, ISIT — i poluprovodničke — CCD. Međusobnose razlikuju po osetljivosti i spektiralnoj karakteristici.

Pod osetljivošću se podrazumeva veličina odziva na intenzitet upadnog sve-tla i u tom pogledu sc kamere dclc na standardne (Vidikon, Njuvikon), kamereza nizak nivo osvevljaja (SIT) i kamere za vrlo nizak nivo osvetljaja (ISIT,CCD).

Kgmera radi sa rcflcklovanim svcUom sa sccnc, kako vidljivim tako i nevi-dljivTnT, i njegova količina mora biti dovoljna za aktiviranje senzitivne površinesenzora slike. MecfutTm, reH'eklovano svetlo nc sme biti ni suviže velikog inten-ziteta jer može oštetiti kameru. Da bi sc lujvakvim^slučaicvima smanjila jačinasvetlosti ispred sočiva, odnosno objektiva, se postavlja zasun — blenda — odre-đenog otvora. Ovaj otvor se može regulisati ručno ili automatski, a opseg re-gulacije kazuje pri kakvom odnosu svetlo/tama, odnosno kontrastu, se možedobiti korektna slika scene.

U tabeli 3.1 dat je prikaz osetljivosti kamera, a ujedno i nivoa osvetljenostikoje daju prirodni izvori svetlosti u raztiim uslovima i pri refleksiji od 50%.

Spektralna karakteristika kamere pokazuje kakav je odziv u odnosu na ta-lasnu dužinu upadne svetlosti. Jcr, svetlo sadrži čitav niz komponenti određe-nih talasnih dužina (to su kratki lalasi ireda milionitog dela metra) na koje ka-mere nisu podjednako osetljive.

Kao i osetljivost, i ova karakterislika zavisi od vrste fotosenzitivnog mate-rijala senzora slike i predstavlja važan parametar pri odabiru kamere. Na slici3.2 date su spektralne karakteristike kamera, a uporedo sa njima i odgovara-juće karakteristike izvora svetlosti (prirodnih i veštačkih), kako bi se mogla na-praviti komparacija i samim tim izbor podudarnih kamera i svetiljki.

107

Page 55: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

UsloviDsvetljenosti

Sunćevo svetlo

Dnevno svet lo

Oblscsn dan

Vrlo taman dan

Sumralc

DubDk sumral;

Pun mesec

Mlad mesec

Bvetlost :ve;da

T,»na nod

(•f tcd>

10.000

1.000

100

10

1

0, 1

0,01

0, 001

0,0001

0.00001

Vi di l:on

iilllNjuvikon

11

S I T

: . : ' ; '•;•:•:•'.

; , • ; . ; . ' ; • . ; ;

'•:•:'•. •"'••'•'•

S I T

/•'.'•-'•.'•:'•:'

CD

Tabela 3.1: Primdni izwri svetlosd i osctljivosi kamcra

Ž1V1NA >.NATRIJUM

FHJOHESClriTNA >

SA UŽARENfH SVETIflCT

1.0

.1

1 )

<

3O

. 1

.08

.06

.04

.01

.. ^

VIDLJIVO •

7

/>

^-—

/ N

//

/

\

1C

-— OLTRACON

\

>r-NEWVICON\jr-CCD

\

\

VIDICON

\

illleon

V

V1

l

1

4

\\

\

SL 3.2: Spektralne karaheristike kamcra i svetiljki

108

400 300 600 700 »00 90S 1000 1100 A. ( n m)

Specijalne kamereSem navedenih, standardnih verzija kamcra, postoje i kamere posebnih ka-

rakteristika kojc se koriste u tehničkoj zašliti. To su kamere sa igličastim objek-tivima, videodetektori pokrela i autonomne kamere.

Kamere sa igličastim objektivima se koriste za osmatranjeiinutrašnjih pros-tora, gde bi masivno kućižte kamere narušilo entcrijer, kao i na mestima gde ni-je poželjno da se vide. Na slici 3.3 dat jc izglcd kamere sa standardnim i sa igli-častim objcktivom.

Video detektorj)okreta radi kao senzor. On reaguje na promenu svetlosti uslici osmatrene scene, koja nastajekao posledica kretanja lica u kamennom vi-dnom~poi]u, tako što preko odgovarajuće proccsne clektonike generiše alarm.

Autonomne katnere mogu biti sa filmom, a mogu sadržavati video rckorder.Automatski se uključuju na snimanjc pri narušavanju žtićenog prostpra — pre-ko seiižora ža zaStitu prostora ili,ručnih javljača prepada - pri čemu prve na-čine određcni broj snimaka, a drugc snimc sccnu prema unapred programira-nom vremenu snimanja.

SL3.3: Kamera sa standardnim (a) i igHčastirn (b) objektivoin

Izbor kameraIzbor kamera za osmatranje unutrašnjih prostora ne predstavlja neki pose-

ban problem, jer se mnogi parametri mogu predvideti i izračunati. Uglavnomse u te svrhe koriste kamere sa širokim objektivima promera 1/2 inča ili 3/4 in-ča, a kao svetlosni izvori svetiljke sa užarenom niti ili fluoroscentne svetiljke.To su pretežno fiksne kamere sa automatskom blendom, zatim video detektoripokreta i autonomne kamere.

Izbor kamera za primenu u spoljnim prostorima je mnogo teži posao. Tli sepodjednako koriste fiksne i pokretne kamere, sa različitim zahtevima u pogle-du objektiva i automatske regulacije zuma i otvora blende.

Fiksne kamere u spoljnim uslovima su uglavnom sa teleobjektivima, žižnihdaljina 50 mm, 75 mm i 150 mm. Kada se koriste u sprezi sa perimetarskim alar-mnim sistemom onda objektiv treba tako odabrati da se može pratiti senzorskadeonica dužine 100 m. Pokretne kamere se uglavnom koriste na ulazima i napojedinim mestima u krugu štićenog kompleksa gde je potrebno osmatranjeneke šire zone. Pokretanje kamera je gore-dole (90°) i levo-desno (360°), ru-

109

i

Page 56: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

čno ili automatski pomoću odgovarajućih prekidača. Pri ovome treba izabratisenzor slike od 3/4 inča ili \_ inč, kako bi se dobila bolja rezolutija slike (slikasa više detalja).

Inače, zahtevi za rezolucijom se mogu podeliti u tri nivoa: detekcija, prepo-znavanje i identifikacija. Detckcija rnora biti takva da omogući operateru da vi-di objekal u vidnom polju kamcrc. Prcpoznavanje zahteva povećanu rezolucijuu odnosu na detekciju, tako da opcratcr može odrediti vrstu objekta (lice, ži-votinja). Idcntifikacija zahteva jošvcću rezoluciju, tako da operater može iden-tifikovati objekat na bazi detalja njegove pojave.

Osvetljenje za rad TV kamcra trcba odabrati onako kako je to dato u po-glavlju „Bezbednosno osvelljcnje". Tamo gde nema mogučnosti za prilagođa-vanje osvetljenja zahtavima kamera, uz kamere treba koristiti IC reflektore.Oni generišu svetlo, nevidljivo za čovečje oko, a omogućuju kamerama da nor-malno rade.

MONITORIZa osmatranje slike sa kamcra najčešče se koriste monitori ekrana 31 cm i

predviđa jedan većeg ekrana (51 cm) kao kontrolni, preko koga se vrši snimanjeekscesnih situacija na vidco rekorderu.

Često pitanje koje se postavlja pri projcktovanju TV sistema zatvorenogkruga je: ,,Da li treba svaka kamera da ima svoj monitor, odnosno treba li ićina princip osmatranja jedna kamera—jedan monitor?". Pitanje se ne postavljaslučajno, a odgovor nije nimalo jcdnostavan. Jer, princip osmatranja određujumnogi faktori, počev od složcnosti samog sistcma, broja predviđenih kamera,značaja pojedinih nadzornih punktova, mogućnosti praćenja od strane dežur-nih lica i sl.

Praksa je pokazala da u nekim primenama treba prihvatiti princip „jednakamera—jeđan monitor" i to uglavnom u slučajcvima kada sistem ima manjibroj kamera — do četiri. Pri većem broju kamera jedan monitor treba koristitiza prihvat slike sa dve i više kamera. Razlozi za ovakvu preporuku su višestruki.

Prvo, lice koje dežura u centru tehničkog obczbeđenja ne može fizički daprati više od četiri do šcst monitora. Jer, to je vrlo monotono i zamorno. Drugo,nema ni potrebe pratiti sliku sa svake kamere kontinualno svih 24 časa, jer sedogadaji od interesa za posmatrača dešavaju u par sekundi do nekoliko minuta.Treće, kamere koje su spregnute sa alarmnim sistemom se automatski uključu-ju na snimanje pri pojavi alarma. I, na kraju, ovakav sistem je jeftiniji.

Da bi sistem u ovom slučaju efikasno funkcionisao, potrebno je izvršiti pro-gramiranje redosleda prikazivanja i dužine trajanja slike sa svake kamere, pričemu se mora predvideti mogućnost dužeg zadržavanja određene slike na ekra-nu, ručno, ako se za tim ukaže potreba.

Rastojanje operatera od ekrana i vidni ugao osmatranja slike su dva značaj-na parametra pri formiranju TV pulta u centru tehničkog obezbedenja. Takose preporučuje da vertikalni ugao gledanja ne pređe 30°, a horizontalni 45°,

110

ako se žcli održanjc distorzijc slikc u prihvatljivim granicama. Takođe postojepreporuke za minimalno i maksimalno rastojanje operatera od ekrana standar-dnih veličina.

3. Bezbeđnosno osvetljenje SU ok\dru CCTV sistcma se rešava i bezbednosno osvetljenjc, kako bi se obe-

zbedio potreban nivo osvetljaja za rad kamera u svim uslovima.Osvetljenje prcdstavlja značajan faktor u tehničkoj zaštiti u okviru efekta

procene, pa i uvodenjc termina „bezbednosno osvctljenje" ima svoje punoopravdanje. Ono nije vezano samo za mogućnost korektog rada TV sistema,več služi kao pomoć službi fizičkog obezbcđenja u idcntifikaciji potencijalnihneovlašćenih prilaza objcktu i njcgovim prostorima. Pri ovome ne treba zane-mariti ni njegovo psihološko dcjstvo: bezbednosno osvetljenje odvraća od po-kušaja neovlašćenog ulaska.

Posebno treba voditi računa o cfikasnosti osvctljenja u oležanim vremen-skim uslovima (magla napr.), kao i u uslovima nestanka napona gradskemreže.U ovom drugom slučaju treba obezbediti ncko minimalno osvetljenje iz rezer-vnog napajanja.

Postoji mogućnost povezivanja osvetljcnja sa alarmnim sistemom, tako dase ono uključuje automatski u onoj zoni gde se alarm pojavio, a po potrebi i su-sednim, kako bi dogadaj mogao da se prati.

Pri rešavanju bezbednosnog psvetljenja, pogotovo ako je ono u funkciji iCCTV, znatnoje kompleksniji pristup spoljašnjcm nego unutrašnjem osvetlje-nju. Jer, spoljni uslovi nisu stalični, oni se menjaju u zavisnosti od vremenskihuslova i raznih drugih spoljnih uticaja, a projektovana sprega osvetljenje — TVsistem treba da bude uvek u funkciji. Zato ćemo mi u najkraćim crtama razmo-triti problematiku rešavanja spoljažnjeg osvctljenja.

Kada se radi o spoljažnjem osvctljenju postojc dva koncepta: kontinualnoosvetljenje i osvetljenje sa prckidanjem.x Kontinuainojosvetljenjejestalno uključcno u uslovima smanjenevidljivosti

i služi, kako za osmalranje perimetra objekta i podršku CCTV-a, tako i zaodvraćanja od neautorizovanog ulaska.^ Osvetljenje sa prekidanjem sejiključuje sanro prialarmu, i to automatski,u onoj zoni koja je narušena. Na ovaj način se štedi energija, ali i odlaže vremeprocene^a}, 1 —_5„sec. Jer, tolikojyremeaa. treba da se blendaTcamere prilagodipovećanom nivou svetlosti. Sem toga, same svetiljke imaju svoje vreme starto-vanja. To, a i još niz drugih faktora, treba imati u vidu pre donošenja odluke otome koji koncept prihvatiti.

Kada se ta odluka donese, onda se definišu zahtevi za osvetljenje. 1b su, presvega, intenzitet osvetljcnosti, odnos sveilo/tama (kontrast), spektralna karak-teristika i vreme startovanja.

Osvetljenost (definiše se horizontalna i vertikalna osvetljenost) trebada bu-de takvog intenziteta da njcgova reflcktovana komponenta od scene može da

111

Page 57: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

• )

aktivira_fot.osenzitivnu povržinu senzoraslikc. Kako jcpriovomerefleksijara-zličita~žlTrazne vrste površina, to trcba uzeti u obzir i stcpen reflcksije, kao i uti-caj prirodnih svetlosnih izvora na osvctljcnost scenc. U tabcli 3.2 dat je stepenrefleksijc za nekoliko vrsta podlogc, a u labeli 3.1 nivo osvctljcnosti za prirodneizvore svetlosti pri rcflcksiji od 50%.

Odnos svetlo / tama jc čak i važniji zahtcv za osvclljcnje od samog nivoaosvelljenosti. Taj odnos pokazuje razliku između najsvetlije i najtamnije pov-ršine u kamerinom vidnom polju. Ako je on prcvclik, javiće se nekorektnost uslici, jer se blenda kod kamere automatski podežava na prosečnu osvetljenostscene i nema takav dinamički opseg da bi prihvatila svetlosne ekstrcmume.Ovaj odnos treba zadržati na nivou 6:1.

Tabela 3.2: Reflcktovano svctlo

Snimana površina

Prazan parking prostor

Zatravljena površina sa drvećcm

Zgrade od crvene ciglc

Neobojena betonska zgrada

Parking sa automobilima

Objekat obložen aluminijumom

Stakleni prozori i zidovi

Površina pod sncgom

Rcfleksija (%)

5

35

40

40

65

70

85

Spektralna karakteristika pokazuje zavisnost isijavanja svetiljke od talasnedužine komponenti svctlosnog spcktra. Kako su kamere osetljive na ograničeniopseg svetlosnog spektra (određenu boju), to treba izabratijakvevrstesvetiljkida im isijavanje bude maksimalno u opsegu zaTcoji su kamere najosetljivije,odnosno treba izvršiti određeno prilagođcnje. U protivnom, biće slab efekatosvetljenosti, pa će biti potreban mnogo jači izvor svetlosti da bi se postigao istikvalitet slike.

Spektralne karaktcristike svctiljki kojc se koriste u CCTV sistemu date suna slici 3.2 uporedo sa karakteristikama TV kamera. Tb su: svetiljke sa užare-nom niti, fluoroscentne i gasne svetiljke — živine, metal-halid, natrijumove vi-sokog pritiska i natrijumove niskog pritiska.

Svetiljke sa užarenom niti — kod njih svetlo proizvodi usijano vlakno unu-tar staklenog balona. Najveći deo spektra je vidljiva svetlost.

112

Fluoroscentne svetiljke — kod njih svctlo proizvode fluoroscentne česticepobudene električnim lukom unutar dugc staklcne cevi ispunjene živinom pa-rom. Najveći dco spektra je vidljiva sveilost sa nckim izraženim spektralnim li-nijama.

Gasne svetiljke nose zajednički naziv HID (Iligh Intensity Discharge) i sverade na istom principu — generišu svetlost prolaskom električne struje krozpare određenog elemcnta. Za razliku od onih sa užarenom niti i fluoroscen-tnih, ove svetiljke uglavnom ne daju kontinualni spektar, već diskretan, zbogčega teže razlikuju boje. Izuzetak je metal — halid.

Čctvna važna odlika svcliljki — brzina startovanja — varira od trenutne(kod svetiljke sa užarenom niti) do 10 minuta (kod natrijumove niskog pritis-ka). Zato se ove prve koriste samo kao rezcrvne i drže uključene dok se ne us-postavi stacionarno stanje sa nekom drugom vrstom svetiljki.

U tabcli 3.3 dat jc uporcdni prcglcd karaklcristika opisanih svctiljki.

Tabela 3.3: Uporcdni preglcd karakleristika svetiljki

Vrsta svetiljke

sa užarenomniti

Fluorescentna

Metal-halid

Živina

Natrijum visokogpritiska

Natrijum niskogpritiska

Svetlosna karak.izvora ]uxAval

21

62

80

4S

127

183

Startovanje

trenutno

brzo .

3-5 njin.

3-7 min.

4-7 min.

8-10 min.

Vek svetiljke u h

750-1.000

7.500-10.000

10.000-15.000

16.000-24.000

16.000-24.000

16.000-24.000

Razlikovanje boj

odlićno

odiićno

odlićno

slabo

slabo

nikakvo

IV SISTEMI ZA KONTROLU PRISTUPA

1. Namena sistemaPrimarna funkcija sistcma za kontrolu pristupa je registracija ulaska i izlas-

ka i identifikacija svih lica koja imaju potreba da uđu u restriktivne prostore.Prvi stepenik u kontroli pristupa je fizička barijera, koja sprečava prilaz

ograđenom prostoru, a gde su ulazi strogo definisani i pod nadzorom osobljaslužbe fizičkog obezbedenja. Svako lice koje želi pristup mora biti identifiko-vano i tu funkciju, za objekte sa malim brojem zaposlenih i ređim posetama sastrane, vrše dežurna iica na ulazima.

Međutim, kod objckata gde ima više zaposlenih i gde je frekvencija saobra-ćaja povećana, kao i kod vrlo osetljivih objekata, gde oslonac isključivo na licafizičkog obezbedenja nije dovoljno pouzdan, koriste se razne vrste tehničkih

113

Page 58: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

sistema za kontrolu pristupa. Sem povcćane bezbednosti, njihova primenasmanjuje i broj mesta nadziranih od strane lica fizičkog obezbedenja.

Generalno gledano, tehnički sistemi za kontrolu pristupa baziraju na tri te-hnike koje na određcni način utvrđujc autorizovanost lica za ulazak u osetljivprostor i, po dobijanju potvrde, daju dozvolu za ulazak.

Prva tehnika se zasniva na poznavanju šifre za olvaranje brave, druga na po-sedovanju idenlifikacionc kartice ili bcdža i trcća na prcpoznavanju neke fizič-ke osobenosti lica koje traži pristup. Pri ovome je moguće vršiti kontrolu u trinivoa, na ulazu u krug objekla, na ulazu u sam objckat i na ulazu u kritičnuprostoriju, i povezati sistcm sa alarmnim sistemom.

2. Vrste sistema

ELEKTRONSKA ŠIFRAElektronska šifra sadrži dve funkcionalne ccline, tastaturu i memorisanu ši-

fru (sl.4.1a). Pravilno otkucana šifra na tastaturi aktivira rezu električne braveu vratima i time poznavaocu šifre omogućuje ulazak u štićeni prostor.

Sistem je jednostavan, ali zato pruža nizak nivo bezbednosti ulaska. Prvo,zbog toga što jednom otvorcna vrata omogućuju ulazak i drugim licima čestoneovlašćenim, i drugo, što se šifra može lako otkriti i zloupotrebiti.

Iz navedenih razloga, kada se radi o osetljivim prostorima, elektronska šifrase kombinuje sa drugim tehnikama kontrole pristupa.

IDENTIFIKACIONE KARTICESistemi za kontrolu pristupa na bazi identifikacionih kartica spadaju u naj-

rasprostranjenije sisteme ove namene. Kodirana kartica, po izgledu i dimenzi-jarna slična kreditnoj, nosi podatke o korisniku, a identifikacija se obavlja nje-nim jednostavnim uvlačenjem u čitač ili približavanjem na odredeno rastoja-nje. Prema načinu izrade i kodiranja mogu biti magnetne, induktivne, Wiegand,bar kod, beskontaktne (aktivne i pasivne), i čip.

Čitač kartice se postavlja pored ulaza u osetljiv prostor i može sc koristitina dvojak način, kao samostalna jedinica i kao deo sistema kontrolisanog ra-čunarom (sl. 4.1 b i c).

Kada se čitač koristi kao samostalna jedinica njegova jedina funkcija je dapo registraciji lica deblokira elektromehaničku bravu i omogući pristup u res-triktivan prostor, slično elektronskoj šifri.

U drugom slučaju on ima više funkcija, složenije je konstrukcije i predstav-lja deo sistema u kome ima veći broj kontrolnih mesta, odnosno veći broj či-tača. Tada on elektronski očitava podatke sa prinete kartice i šalje ih ka nad-zornom terminalu — centru tehničkog obezbeđenja. Preneti podaci se poredesa memorisanim podacima i za par sekundi stiže podatak.da li treba dozvolitipristup. Kada se pristup dozvoljava, čitaču se šalje komanda za otvaranje elek-tromehaničke brave.

Pri ovakvom načinu kontrole pristupa moguće jc imati podatke ko je ušao,gde i kada, moguće je voditi cvidcnciju radnog vremcna i ostale statistike po-trebne korisniku. Sve podatke je moguće memorisati i na zahtcv tražiti njihovispis i štampanje.

1 [ 1— 1 ~ "1• * «

Hi

Sl.4.1: Elektronska Sifm (a), čuači kanicc (b) i bcskomaktni čhač (c)

Isto tako opisana kontrola pristupa omogućuje poništenje izgubljene iliukradenc kartice, kao i zabranu ponovnog ulaska u rcstriktivan prostor istomkarticom ako nije izvršena registracija zadnjeg izlaska iz tog prostora. Ovo dru-go sprečava ulazak uz pomoć kartice koja je dobačena od strane lica koje se većnalazi u kontrolisanom prosloru.

Kako se kartični način kontrole svodi na posedovanje kodirane kartice koja„otvara vrata" njenom nosiocu, to je mogućnost zloupotrebe usled njenog gu-bitka ili namernog otuđenja prilično velika. Zato se i ovaj sistcm kombinuje sadrugim, najčešče sa clcktronskom šifrom i telcvizijom zatvorenog kruga.

FIZIČKE OSOBENOSTI

Metode kontrole pristupa bazirane na fizičkim osobenostima nose naziv ibiometrijske metode iz prostog razloga što se oslanjaju na biološke karakteris-tike lica koje traži pristup.

Zajedničko za sve ove mctode je da se određena osobenost lica, putem oči-tavanja na odgovarajućem uređaju na ulazu, poredi sa memorisanim podacima.Ukoliko postoji podudarnosl izmedu merene i memorisane veličine pristup sedozvoljava. Memorisani podaci mogu biti u samom uredaju, kada se on koristikao samostalan, ili u bazi podataka smeštenoj u ccntralnom uredaju, kada pos-toji više kontrolnih punktova.

Rukopis, olisak prsta, gcomctrija šakc, boja glasa i izgled mrežnjače oka sufizičke osobenosti koje predstavljaju bazu za izgradnju biometrijskih sistemaza kontrolu pristupa.

RukopisPri korišćenju rukopisa u svrhu identifikacije moguće je govoriti o dva na-

čina utvrdivanja auientičnosti ove osobenosti.Prvi način je poluautomatski i svodi se na vizuelno poredenje ponuđenog i

storniranog potpisa, dircktno ili uz pomoć televizije zatvorenog kruga. Koristise uglavnom u bankarskom poslovanju.

114 115

Page 59: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

>

Drugi način je potpuno automatizovan, bez potrebe asistencije dežurnih li-ca i ima značajnu primcnu u kontroli pristupa. Tu se kao fizička osobenost nekoristi izgled ispisanog potpisa, vcć način na koji se on ispisuje, tj. njegova di-namika. Parametri dinamike — brzina, ubrzanje, pritisak — se mere i memo-rišu, a kasnije porede. Pri ovomc se potpisivanje vrši na posebnoj podlozi elek-tronskom olovkom (sl.4.2a).

Sl.4.2: Rukopis (a) i oiisakprsta (b)

Otisak prstaOpredeljcnje za ovakvu vrstu idcntifikacijc bazira na činjenici da je verova-

tnoća da dvoje ljudi, uključujuči i blizancc, ima isti otisak prsta manja od jedanprema milion.

U razmatranju ove problematike postoje dva fundamentalno različita pris-tupa, koja rezultuju i u vrsti urcdaja koji cgzistiraju na tržištu. Prvi pristup vodika jednostavnom poređcnju memorisane slike otiska prsta sa slikom koja sedobija skaniranjem na ulaznom uredaju (sl.4.2b). Drugi metod uzima uzorke saviše mesta na jagodici prsa, odrcđujući tačnu lokaciju i orijentaciju svake šarena njima, i porcdi tako sintctizovanu sliku sa mcmorisanom.

Geometrija šakeKorišćenje ove mctodc bazira na tvrdnji da jc geometrija čovečje šake jedin-

stven biometrijski idcnlifikator, mcrljiva karakteristika gde se može pogrešitinajviše do 0,1%. Ako se uz to dodaju i drugi parametri, kao što je, na primer,odbijanje svetlosti od kože pojedinca, onda su jasna opredeljenja za ovakvu te-hniku kontrole.

Sistem snima kompletnu geometriju šake — dužinu prstiju, razmak izmeđunjih, oblik, širinu šake — i to poredi sa memorisanim podacima (sl.4.3a).

116

Sl.4.3: Geomctrija šakc (a) i inrc'njača oka (b)•

Boja glasaDo sada su razvijena samo dva sistcma koja vrše identifikaciju na bazi boje

glasa i oba su novijeg datuma.Rcfercntni uzorak glasa sa odabranim rcčima se digitalizuje i memoriše u

centralnom uređaju, koji nadzire više ulaznih mcsta. Komunikacija sa central-nim uredajem je prcko uredaja koji sadrži običnu telefonsku slušalicu i šifru zaulazak u sistcm. Pri odredenoj podudarnosti tcksta izrečenog u slušalicu i me-morisanog dobija sc potvrda za lcgalan ulazak.

Mrežnjača okaRaspored krvnih sudova na mrežnjači čovečjeg oka je jedinstvcn, što znači

da ne postoje dve osobc kod koj ih sc on možc podudariti, uključujući i blizance.Ova pretposiavka je i naučno potvrđena od stranc amcričkih stručnjaka naosnovu njihovog višegodišnjeg opscžnog istraživanja.

Do danas je razvijcn samo jcdan urcdaj koji korisli ovakav način identifika-cije. Sam postupak sc sastoji u skaniranju mrcžnjače oka gledanjcm u ulazniuređaj sličan dvoglcdu i poredenjem dobijcne slike sa slikora u bazi podataka(sl.4.3b).

3. Izbor sistemaIzbor sistema za kontrolu pristupa zavisi od viže činilaca, a pre svega od ose-

tljivosti restriktivnog prostora, broja lica koja u njega legalno ulaze, broja ula-zaka i izlazaka, kao i potrcbe za vođcnjem evidencije o prisulnosti.

Bitne odlike svakog sistema, koje se moraju imati u vidu pre donošenjaodluke o njegovoj primcni, su: otpornost na falsifikovanje, propusna moćsis-tema i greška sistema.

117

Page 60: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

OTPORNOST NA FALSIFIKOVANJEOtpornost na falsifikovanje odrcduje stcpen sigurnosti sistema.Biometrijski sistemi na bazi prepoznavanja govora, mrcžnjače oka i dinami-

ke potpisa se smatraju najotpornijim na falsifikate. Otisak prsta i geometrijašake se smatraju srcdnje do visoko otpornim (to zavisi od načina obrade karak-teristike), dok idcntifikacione kartice nudc rclativno nisku otpornostna falsi-fikovanje. Kod njih ova karakteristika zavisi od tehnologije izrade kartica i na-čina njihovog kodovanja.

PROPUSNA MOĆ SISTEMAPropusna moć označava broj lica koja se mogu registrovati na odredenom

ulazu u jedinici vremena (u jednom minutu). Ona zavisi od vrste primenjenogsistema i kod sistema sa karticama, kada sc oni koriste bez šifre, potrebno pro-sečno vreme za rcgistraciju iznosi oko 3 sekunde. To znači da se u jednom mi-nutu može registrovati 20 lica, što predslavlja propusnu moć tog sistema. Tajbroj može biti i veči ako je čitač prolazni (kartica se provlači a ne uvlači u čitač).

Ukoliko je čitač sa šifrom, onda se propusna moć znatno smanjuje jer je zaukucavanje šifre potrcbno oko 5 sekundi.

Kod bfometrijskih sistcma potrebno je duže vreme za idcntifikaciju, pa oniimaju manju propusnu moć. Tako je kod sistcma šifra + gcometrija ruke i šifra+ otisak prsta ovo vreme 5-10 sekundi, a za dinamički potpis i mrežnjaču oka10-20 sekundi. Ovo sve pod uslovom da sistcm ispravno funkcioniše i da licepoštuje proceduru registracije.

GREŠKE SISTEMAKod sistema za kontrolu prislupa postoje dve grupe grešaka i to:— Tip I, pogrešno odbijanje — FRR (False Rcception Rate), kada sistem

odbije autorizovano lice i— Tip II, pogrešno prihvatanje — FAR (False Acception Rate), kada sistem

dozvoli pristup neautorizovanom licu.Greška tipa I nastaje kao posledica nepoštovanja procedure očitavanja ili

zbog oštećenja identifikacionog clementa. Ova greška sa bezbednosnog aspek-ta nije kritična i najčešće se otklanja ponavljanjem proccdure pristupa.

Greška tipa II predstavlja ozbiljan problem i težnja je da ona kod sistemabude što manja.

Elektronske Sifre nemaju ni jednu od ovih grcšaka: ukucani broj je tačan ilipogrešan.

Identifikacione kartice mogu biti zaprljane, ogrebane, savijene ili demagne-tizovane, zbog čega je očitavanje otežano, pa kod njih postoji u određenomprocentu greška tipa I. Međutim, greške tipa II nema jcr je teško nevažeću kar-ticu toliko izmeniti da ona bude korektno očitana.

Kod biometrijskih sistema stvari stoje sasvim drugačije, jer je identifikacijabazirana na verovatnoči da je određena karaktcristika svojstvena samo jednom

118

licu. Pošto postoje izvcsna ograničenja u tačnosli i ponovljivosti fizičkih mere-nja i kako se i sama fizička osobenost može s vrcmena na vreme promeniti (bojaglasa zbog promuklosii, dinamika potpisa zbogstrcsa, otisak prsta i gcometrijašake zbog fizičkih ožtcćcnja), to kod ovih sistcma postoje obe vrste grešaka.Kolike će one bili zavisi od vrste identifikacionog sistema i njegovogproizvođača.

Ovde poscbno treba napomenuti da medu greškama tipa I i tipa II postojiodredena zavisnost i da sc tu prave određcni kompromisi. Jer, ako bi sistem biotako podešen da on ima apsolutnu sigurnost pri identifikaciji, tada bi imao ne-prihvatljivo visok nivo pogrešnog odbijanja.

KOMBINOVANI SISTEMITeško je očekivati da jedan sistem može zadovoljiti sve zahteve koji se pred

njega postavljaju, pogotovo ako sc zna da jc svaki od njih na neki način ranjiv.Tako, sistcmi na bazi šifre i identifikacione kartice samo verifikuju podatke

i daju ili ne dozvolu za ulazak. To znači da svako ko poznaje važeću šifru, ili imaodgovarajuču kodnu karticu, može uči u kontrolisani prostor, bez obzira da lije za to ovlašćen ili ne.

Za razliku od njih, biometrijski sistemi utvrduju identitet lica koje traži pris-tup i pri pozitivnoj identifikaciji daju dozvolu za ulazak. Međutim, ni oni nisunepogrešivi, pa može doći do odbijanja autorizovanog lica i prihvatanjaneautorizovanog. Ove greške su uglavnom posledica nesavršenosti mehanizmauporedivanja i nepravilne pozicije pri identifikaciji.

Zbog toga se preporučuje primena kombinovanih sistema, koji će po izvrše-nog verifikaciji omogućiti i identifikaciju lica.

Najčešće se kombinuje elektronska šifra sa kartičnim sistemom ili biome-trijskim, a kao dopuna ovim kombinacijama, pogotovo kada se radi o ulascimau vrlo osetljive prostore, koristi se i tclcvizija zatvorcnog kruga. Na slici 4.4 datje primer jedne takve kombinacije.

SL 4.4: Primena TVsistema u kontrolipristupa

119

Page 61: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

SPREGA SA ALARMNIM SISTEMOMSprega sisiema za kontrolu pristupa sa alarmnim sistemom omogućuje ula-autorizovano" lica u Siićen prostor bcz izazivan a alarma i bcz poziva ope-

Sfe a u S Z o m cemru pr/ulaska u taj prostor. Kao Sto je kart.com mo-guće deblokirati elektromehaničku bravu, tako je moguce isključiti i senzor urestriktivnoj prostoriji.

120

V KOMUNIKACIONE VEZE I SISTEMI ZA KONTROLU OBILASKAOBJEKTA

(\L)Koniunikacione vezeSem standardnih komunikacionih vez3 kojc redovno postoje u objektima

(telcfonske i interfonske) treba poscbno predvidcti komunikacione veze usvrhe bezbednosti. Ovc vcze imaju slcdcće osnovne funkcijc:

— održavanje mobilnosti lica službe fizičkog obczbcđenja,— brzo uspostavljanje komunikacije (linija nikada nijc zauzeta) u.cilju oba-

veštavanja, kako bi se minimiziralo vrcmc odziva u opasnim situacijama.Pri ovome se nikada ne trcba osloniti samo na jcdnu vrstu bezbednosne ve-

ze, jer one moraju bili stalno u funkciji, pa otkaz jcdne mora omogućiti prela-zak na drugu. Inače, ove veze služe za stalno komuniciranje izmedu svih pun-ktova fizičkog obezbcđcnja i ccntra tciiničkog obezbedenja, a u ekscesnim si-tuacijama i sa viSirti hijcrarhijskim nivoom.

U bezbednosne svrhc koriste sc dvc vrste komunikacionih sistema: žični ibežični.

ŽIČNI SISTEMIŽični sistemi su najčcš'će baziranš na intcrfonskim vczama (klasični i elek-

tronski interfoni), pri čcmu su moguće komunikacione kombinacije „jedan sasvakim" i „svaki sa svakim".

U prvom slučaju sc u centru obezbcdenja nalazi centralni intcrfon preko ko-ga se uspostavlja veza sa svakim mcstom gde dežuraju lica fizičkog obezbeđe-nja. Pri ovome to može biti pojedinačno pozivanje, a može i istovremeno svihpriključenih perifernih jedinica, pri čemu postoji i mogućnost provere isprav-nosti Jinije i napajanja. Druga vrsta sistcma, „svaki sa svakim", omogučuje i me-đusobnu komunikaciju svih stražarsklh mcsta.

U okviru tehničke zaštite interfonski sistem služi i za najavu ulaska lica urestriktivne prostore. Tada sc obično kombinuje sa elektromehaničkom bra-vom, koja se po identifikaciji liča deblokira odgovarajučim tasterom iz štićeneprostorije i TV kamcrom (video intcrfoni).

BEŽIČNI SISTEMIDok su interfoni stacionarni uredaji, bežični sistemi se mogu korisliti i kao

stacionarni i kao mobilni. To su radio veze koje se mogu uspostavljati na višenačina i u te svrhe se koriste:

— ručne radio stanice za dvosmerno komuniciranje u pokretu,— dvosmerno komuniciranjc: fiksna stanica u centru obezbcđenja — ručna

radio stanica i— jednosmerno selektivno pozivanje i obaveštavanje — pejdžing sistem —

gde se veza ostvaruje iz CTO sa imaocem prijemnika (najčešče džepnog).

121

Page 62: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

2. Sistemi za kontrolu obilaska objektaPreglcd objekta, pogotovo van radnog vremena, je važna karika integralnog

programa obezbeđcnja. Pri tome se ne misJi samo na funkciji zašthe od provalei krađe, već vrlo često i na funkciju ranog otkrivanja požara. Zato je i savesnoobavljanje ove dužnosti jedan od preduslova za održavanjc potrebnog nivoa be-zbednosti objekta.

Usvrhekontroleradalica kojasu zaduženaza obilazakobjckta,a izbognji-hove lične bezbcdnosti, koriste sc dvc bazne vrste elektronskih sistema (ranijesu korišćeni mehanički satovi) i to:

— sistemi projektovani samo za tu namenu pod zajedničkim nazivom ,,Gu-ard watch" — („nadzor Čuvara") i

— sistemi za kontrolu pristupa sa idcntifikacionim karticama.Zajedničko za oba ova sistema je to što sadrže tri funkeionalne celinc, me-

dusobno sprcgnute žičnim putcm, bcžično ili kombinovano. To su:— kontrolna stanica (čitač karlice), koja se postavlja na mesto koje treba

obići i koja ima svoj kodni broj,— satna jedinica (identifikaciona kartica), koju čuvar nosi sa sobom i koja

takođe ima svoj kodni broj i— čitač podataka (nadzorni terminal), koji se nalazi kod lica zadužcnog za

kontrolu rada službe fizičkog obezbedcnja ili u centru tehničkog obezbeđenja.Kod većine „Guard watch" sistema, pomenuti elementf sistema egzistiraju

kao samostalne jedinice, izmedu kojih nema nikakvih žičnih veza, a postupakregistracije i očitavanja podataka je vrJo jednostavan. Pri obilasku objekta ču-var prislanja svoju satnu jedinicu uz svaku kontrolnu stanicu u zoni koju trebada obiđe. Na taj način satna jedinica očitava kodni broj stanice (odnosno mestoobilaska), datum i vreme i to memoriše. Usatnoj jedinici se mcmorišu i svi dru-gi podaci značajni za efikasno funkcionisanjc sistema, kao što su: stanje napa-janja, nepravilno rukovanje, pokušaj untftenja jedinice i sl. (sl. 5.1.).

Čitač podataka prihvata, obrađuje i prikazuje na svom display-u memorisa-ne podatke sa prinete satne jedinice, a isti se mogu i štampati na štampaču. Ta-kođe, postoji mogućnost povezivanja čitača sa centralnim procesnim uređajemu CTO, u cilju prezentacije i memorisanja svih prikupljenih podataka.

U zavisnosti od primenjenog sistema mogu se postići različiti nivoi progra-miranja tura obilaska. NajviSi nivo programiranja se dobija uz pomoć kom-pjutera.

Kompjuterizovani sistemi dopuštaju programiranje sa promenljivim redo-sJedom obilaska pojedinih stanica i promenljivim vremenom između tura. Priovome se kao baza programa uzimaju broj tura koje treba ispuniti i broj stanicapo jednom obilasku. Sem toga, oni izazivaju automatsko alarmiranje ako imaodređenih odstupanja od programiranog redosleda, odnosno ako se čuvar u

122

određeno vreme ne pojavi na odredenom mestu. Na ovaj način sistem „brine"i o bezbednosti osobJja, jer nedolazak na odrcdižte može značiti da se nešto de-silo. I joS nešto. Ovakav sistem omogućujc brz izlazak na lice mesta preusme-ravanjem najbližih čuvara na mcsto događaja.

SL J. /..' „ Guard watch " slsicm

VI CENTAR TEHNIČKOG OBEZBEĐENJA

Sva oprema za nadzor i upravljanjc sistemom telmičke zaštite se sme^ta najednom mestu — u centru tchničkog obczbcdenja (CTO).

Centar tehnfčkog obezbedenja se može formirati na nivou štićenog objektakao iokalni, kada nadziresamo taj objekat, i na nivou jcdnog područja, kao cen-tralizovani, kada nadzire više disJociranih objckata.

1. LokaJni nadzor

Koja će oprema biti smcžfena u centru obezbeđcnja zavisi od kompleksnostizaštitnih sistema koje nadzire i žcijenog protokoliranja dogadaja.

Tako lokalni ccntar može sadržavati samo alarmnu ccntralu sa napajanjemi indikatorima alarma, sme^tenu u prijavnfci objekta i zaposednutoj samo u to-ku radnog vremena. Van radnog vremena dojava se prosleđuje u SUP ili na ne-ko drugo za to odredeno mesto, ili jedjiOStavno ogla&ava spoljnom sirenom uJokalu.

Lokalni centar može prcdstavJjati i jedan kompleksan ccntar sa brojnimuredajima, kada je u pitanju zažftita industrijskih kompJeksa, banaka i drugihvećih i značajnijih objekata. U tom slučaju on jc stalno zaposednut, a posebnase pažnja mora posvetiti izboru njegove lokacije i uređenju enterijera. Ovo izsledećih razloga:

- što je to mesto gde se inogu dobiti sve informacije o tehničkom obezbe-đenju, te da treba da bude izdvojeno od uticaja okoline, slučajnih i namernihposeta,

- Sto se tu sme^ta osetJjiva i skupa oprcma, za koju su potrebni određeniambijentalni uslovi,

Page 63: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

— što tu stalno borave dežurna lica, kojima trcba obezbcdiii odgovarajućeuslove za boravak i rad,

— što sa tog mcsta idu svi inslalacioni vodovi za sistcm tchničke zaštite.Zbog toga je prislup u ccntar obczbcdcnja strogo restriktivan, uz korišćenje

nekog od načina kontrole pristiipa i zašlite opreme i podataka.Kod razudcnih objckata, gdc alarmnim sistcmom trcba da bude obuhvaćeno

više nezavisnih celina (ili etaža), najpogodnije je formirati alarmne podcenlra-le po tim celinama. To pojcdnostavljuje rukovanjc sistemom i olakSava inter-venciju uslučaju otkaza pojcdinihnjcgovih komponenti. Ovakvo rcšenje jei je-đino moguće u slučajevima kada su rastojanja od štićenih proslora do centra te-hničkog obezbeđenja vcća od onih koja mogu biti premoštena na relaciji sen-zor-alarmna centrala. Jer, ne zaboravimo, senzori se napajaju iz alarmne cen-trale i dužina scnzorskc linijc je ograničcna. Alarmne podcentrale (PCi doPCn, sl. 6.1) bi se u tom slučaju posrcdstvom odgovarajućeg interfejsa priklju-čile na centralni proccsni uredaj CPU u CTO. Sa ovog urcdaja bi se slale ko-mande za upravjjanje alarmnim sistemom i primalc signalizacijc sa štičenihpunktova, za šta uz CPU postoje i pcrifcrne jcdinice. U stvari, radi se o kom-pjuterizovanom centru obezbedenja gde se veza izmedu podcentrala i central-nog procesnog uređaja rcalizuje telcfonskim paricama, a pod stalnim nadzo-rom bi bio samo CPU.

Ukoliko se radi o objektu koji ima visok nivo zaštite, onda će u CTO bitismešteni i uređaji za nadzor nad ostalim sistcmima tehničke zaštite. Blok šemajednog takvog složenog kompjuterizovanog sistema data je na slici 6.1.

Sl. 6.1.: Blok icina nadzomo-upravljačkog sistcma

U okviru centralnog procesnog uredaja su jedinice za radni i intervencijskiprotokol, kao i mcmorijske jedinice kojc omogućuju željeno protokoliranje.Za predviđene protokole služi video terminal na kome se dobijaju i instrukcije

124

za operatera i prikaz svih dogadaja u sistcmu, tasiatura za komunikaciju ope-rater-CPU, kao i printcr za žtampanje svih dogadaja u sistcmu.

Na sinoptik tabli je u odgovarajućoj razmcri prikazana situacija kompleksasa optičkom indikacijom stanja senzorskih linija pcrimetra, kao i optičkomidentifikacijom dela objckta u kome je došlo do alarma.

Kod objckata koji imaju nižinivo zaštitcsastavccntraćesejednostavnodo-biti eliminacijom sistcma koji zaštitom nisu predvidcni. Sistem za nadzor iupravljanje se najčešćc svodi na alarmnu centralu i komandno-kontrolni TVpult, sa odgovarajučom sinoplik tablom.

2. Centralizovani nadzorUvodenje ccntralizovanog sistcma za nadzor i upravljanje na odredenom

području zahtcva jcdno šire sagledavanjc činilaca koji su od značaja za oprav-danost ove, ne male, inveslicije. U kontckstu toga, ističu sc tri aspekta sa kojihovu opravdanost treba podržati i lo: bczbcdnosni, tchnički i ckonomski.

Sa bezbednosnog aspekta uvodcnjc centralizovanog sislema ima svojuopravdanosl zbog:

— povećane brzine intcrvencijc, jcr se informacije o cksccsnoj situaciji bla-govremeno prenose na nadlcžno mcsto,

— pojačane kontrole ispravnosii Tokalnih zašlitnih sistema i prenosnih pu-teva, čime se postižc njihova stalna pogonska sprcmnost, odnosno redovnoodržavanje i servisiranje,

— postizanje veće odgovornosti korisnika štićcnih objekata, jer se svi doga-đaji u sistemu memorišu, što pruža mogućnost utvrđivanja krivice u slučajuekscesa.

Sa tehničkog aspekta opravdanost sc oglcda u:— primeni mikroproccsora u uredajima sisicma, Sto omogućuje uspešnu re-

alizaciju željenih funkcija i prilagođenje programske podržke konkretnih za-htevima,

— mogućnosti objedinjcnja nadzora i upravljanja različitim funkcijama lo-kalnih sistema,

— mogućnosti prožircnja sistcma s obzirom na kapacitct i nove funkcije.Sa ekonomskog aspekta, podršku uvođcnju centralizovanog sistema pruža,

pre svega, sledeče:— mogućnost korižćenja postojeće tclcfonske mreže za prenos informacija,— smanjcnjc broja lica fizičkog obczbcdcnja u nadziranim objektima, jer ni-

je potrebno stalno dežurstvo u lokalnim centrima,— mogućnost fazne realizacije sistema, §to u vreme smanjenih investicija u

svim domenima olakšava donošenje odluke o ovakvom ulaganju.

SASTAV CENTRASastav i funkcija centra zavise od izabranog prenosnog puta na relaciji lokal-

ni centar-centar obezbeđenja i načina odvijanja komunikacije — jednosmernaili dvosmerna. Najveće mogučnosti pruža dvosmcrna komunikacija preko tele-fonske linije sa multipleksnim prenosom, nadziranim računarom.

125

Page 64: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

U tom slučaju, u centru tehničkog obczbcdcn ja sc smcšia oprema koja omo-gućuje komandovanjc odrcđcnim funkcijama dislociranih zašlitnih sistema iprijem podataka sa njih. U okviru toga osnovne funkcijc prcdviđene opreme seodvijaju u realnom vremcnu i mogu se razgraničiti na:

— prihvatanje podataka sa alarmnih pođccntrala,— obradu prispelih podataka,— odgovarajuću prezcnlaciju odredenih informacija,— memorisanje značajnih podataka,— ciklično prozivanjc svih podcentrala u cilju provere njihove ispravnosti

i regularnosti prenosa,— prihvatanje komandi od operatera i njihovo prosleđivanje ka internim

izvršnim jedinicama i podcentralama.Ove funkcije se realizuj u preko niza urcdaja, kako je to dato u blok šemi (sl.

6,1) nadzorno-upravljačkog sistcma. Tu i nema nckebilne razlike između kom-pjuterizovanog lokalnog i daljinskog nadzornog centra, izuzev različitih potre-ba za programskom podrškom sistcmu i načina prikaza alarmnih stanja. Na-ime, kod centralizovanog nadzora sinoptik tabla predstavlja u određenoj ra-zmeri situaciju područja koje je pod nadzorom, gde se alarmna stanja prikazujutkz. grupnim alarmom. To znači da se ne identifikuje uža zona objekta gde jedošlo do incidentne situacije, već samo objekat, a bliža identifikacija se ostva-ruje na video terminalu.

Na slici 6.2. prikazan je-izglcd jeđnog kompjuterizovanog centra tehničkogobezbeđenja.

Sl. 6.2.: Kompjuterizovani centar tehničkog obczbedenja

126

VII POUZDANOST SISTEMA

Pod pouzdanošću sistcma se podrazumeva vcrovatnoća njegovog otkaza ineadekvatnog alarmiranja. U tom smislu može se govoriti o potpunom otkazu(ispadu) sistema, otkazu ncke njcgovc funkcijc i pojavi lažnih alarma. Analizesu pokazale da će sistem biti onoliko pouzdan koliko jc:

— dobro uradcn projckat, odnosno sprovcdena procedura planiranjazaštite,

— propisno izvedena instalacija,— proverena i atestirana ugradcna oprcma i— savesno i stručno osobljc koje rukujc sistemom.

1. Otkaz sistema

VREMENSKI TOK OTKAZAKao i za sve elektronske sistcme i ovde sc može posmatrati stepen otkaza

kao funkcija vremena, odnosno mogu uočiti tri karakteristična područja, kakoje to prikazano na slici 7.1.

brojotkaza

(-— pocetni normalni -starosni-5/. 7.1: Vremenski lok otkaza sisicma

Prvo područje predstavljaju tzv. početni otkazi, kojc karakteriše veliki brojotkaza, jer je to period uhodavanja sistcma. U tom periodu se otklanjaju pro-jektantski i izvođački nedostaci, a uočavaju i slabe komponente elektronskeopreme. Pod uslovom da nisu napravljeni vcliki propusti pri izboru uredaja injihovom funkcionalnom povezivanju, ovaj pcriod traje najduže godinu dana,za koje vreme se daje i garancija za opremu i izvedene radove.

Drugo područje — normalni otkazi — jc poslcdica slučajnih grešaka kojese dogadaju u toku eksploatacije elektronske oprcme. Karakteriže ga relativnokonstantan broj otkaza tokom dužeg vrcmenskog perioda.

Treće područje — starosni otkazi — nastaje kada se prekorači projektovanivek opreme. Starenje komponenti sistema prouzrokuje povećani broj otkaza,tako da se oprema posle 10-15 godina eksploatacije mora obnavljati.

Uzrok otkaza neke funkcije sistema je najčešće nestručno rukovanje, ili čak,i naraerno onesposobljavanje, a može biti i otkaz neke njegove komponente.

127

Page 65: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

TEHNIKA UDVAJANJAŠta se može učiniti pa da sistcm ostanc u radu, potpuno ili dclimično, pri

hardvcrskim otkazima?Jedini lek jc primena tchnike udvajanja. Tchnika udvajanja podrazumeva

korišćenje paralelnih urcdaja, poćev od mesta dctckcije, preko prenosnog pu-ta, do centra tchničkog obezbcđcnja. Udvajanjc znatno poskupljuje sistem, patu treba biti vrlo selekuvan. Vcrovalnoća ispada postoji za svaku komponentuzašiitnog sistema, pa ireba proccniti koliko jc koja komponenta kriiična za nje-gov celokupan rad. U stvari, trcba znati koliko se vrcmc isp'ada sme tolerisati.Prema tome će sc odrcditi stcpcn intcgritcta sistcma i sačinili ckonomska ana-liza cene postizanja tog stepena.

Kod sislema visokog nivoa bczbcdnosti ne smc se lolcrisaii nikakvo vremeispada i tu se ide na udvajanje pcrimciarskih scnzora (dve različite vrsle), pre-nosnog puta (dvc odvojcne telcfonskc linije, ili jcdna TT linija i bežični pre-nos), i centra tchničkog obczbedcnja — scm glavnog formira se i pomoćni nadrugom mestu, sa osnovnim funkcijama. Kako se uglavnom radi o kompjute-rizovanim centrima, to sc ovo udvajanjc hardvcrski lako rcšava.

NADZOR PRENOSNOG PUTAOtkazi sistema mogu biti posledica ošlcćcnja ili sabotaže na komunikaci-

onira trasama na rclaciji scnzor-alarmna ccntrala i alarmna ccntrala-ccntar te-hničkog obezbeđenja.

Nameran prekid ili kratak spoj linija koje povczuju scnzore sa alarmnomcentralom omogućuju nesmetan ulazak u resiriktivne prostorc, ako nije spro-veden tzv. nadzor linije („line supcrivison"). On se izvodi na više načina, a naj-češće formiranjem strujnog kola tako da promena struje na liniji ili njene im-pedanse, inicira alarm. Kako su ove linije unutar štićenog objekta, to ovakvuzaštitu nije teško sprovcsti, a pošlo dobrim dclom idu kroz rcstriktivne pros-tore, to im se teško možc i priči neovlašćcno.

Mnogo veći problcm prcdstavljaju prenosni putevi na relaciji alarmna cen-trala-centar obezbeđcnja, Sto jc slučaj kada je izvcdena daljinska dojava alar-ma. Tada se linije vode kroz spoljnc, ncobczbcdcne prostore, gde postoji lakadostupnost ukoliko im se poznajc trasa. Nadzor linijcbi se u ovora slučaju mo-gao sprovcsti odabiranjcm takvog načina prcnosa informacija na relaciji alar-mna centrala-centar tchničkog obczbcdcnja da se slanje linije ne rnože simu-lirati, kao i da se omogući stalno prozivanje alarmne centrale od strane CTOi njen adresibilan odziv. Tako bi svako izostajanje odziva značilo neku neregu-larnost i bilo upozorenje na kompromitaciju linije.

NAPAJANJEKako elektronski uređaji u sistemu tehničke zaštite zahtevaju napajanje, to

njegov ispad u bilo kojoj tački sistema može izazvati potpun otkaz sistema.Zbog toga se uvek mora predvideti rezcrvno napajanje dovoljnog kapaciteta da

128

može da zadovolji zahicve sislcma. To možc bili agrcgat, a kod malih sistemai baterije.

Kod kompjuterizovanih ccniara tchničkog obczbcdcnja potrebno je obe-zbediti neprekidno napajanje u cilju sprcčavanja ispada kompjutera ili gubitkamemorisanih podataka. Jer, agrcgam je potrcbno određeno vreme za startova-nje i uspostavljanje slacionarnog stanja i taj period trcba pokriti odgovaraju-ćim batcrijskim napajanjem.

TESTIRANJE SISTEJMA

Videli smo da ponzdanost sistcma dobrim delom zavisi od primenjene elek-tronske opremc i njcnc funkcionalnepovczanosti. Da biseblagovrcmeno uoči-le promcne njihovih karakteristika, potrcbno jc pcriodično vršiti preglede i tes-tiranja sistema. Prcporukc za periodičnost kontrole komponenti u sistemimatehničke zašu'tc daju komisijc pri nacionalnim komitctima za standardizaciju.

2. Lažni alarmiGeneralno glcdano, pod lažnim alarmom se podrazumcva svaki onaj alarm

koji sc ne može pripisati odgovarajućoj aklivnosti, odnosno koji nije nastaokao posledica neautorizovanog ulaska u štičcni prostor. Najčešće nastaju zboglošeg rada opreme ili njcnog ispada, uticaja okoline, grežke korisnika zaštitnogsistema i nepoznatih uzroka.

ALARMI OPREMEJavljaju se zbog: ncadckvatnosti scnzora (ncprilagodeni uslovima primene,

loše montirani, loše podežcna osetljivost), grcSkc na prenosnom putu alarmnacentrala-ccntar obezbcđenja (kod daljinskc dojavc), greške u centru obezbede-nja (hardverske i softvcrske), zbog ispada napajanja, propadanja izolacije pro-vodnika, starenja elektronskih komponcnii i sl. Ako jc sislcm dobro projeklo-van, instaliran i održavan i ako je ugradcna dobra oprcma, onda se ova vrstaalarma relko javlja.

ALARMI OKOLINEOvi alarmi naslaju zbog vrcmcnskih us!o\;a, elektromagnetnih zračenja, ra-

znih životinja, rada'rnažina, odvijanja saobraćaja i sl. Vrcmenski uslovi (kiša,sneg, vetar, mraz) mogu dosla uticati na rad scnzora, pogotovo onih za zaštiluperimetra i spoljnih prostora, i taj uticaj sc može ublažiti njihovim adekvatnimizborom i podežavanjcm osctljivbsli.

Elektromagnctna zračcnja, koja potiču od visokonaponskih vodova, radio-predajnika, radarskih sistema i sl., mogu uticati na rad uređaja i na prenosnelinije alarmnog sistema. Oklapanjem urcdaja i zažtitom kablova (uvlačenjem ucevi ili oklapanjcm) ovi uticaji sc mogu smanjili.

Rad motora raznih uređaja (usisivači, klima-uredaji, fabričke mašine) možebiti uzrok lažnih alarma kod senzora za unutrašnju zaštitu, a odvijanje drum-skog i avio-saobraćaja može uticati i na one za spoljnu zaštitu. Smanjenje broja

129

Page 66: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

lažnih alarma u ovim slu&jcvima jc moguče postići samo izborom adekvatmhsenzora za određene uslove primcne, uz poStovanjc svih prcporuka proizvođa-ča za njihovu ueradnju i podcšavanjc osetljivosti.

Životinje su često uzrok lažnih alarma, pogotovo na otvoremm prostonma.Jer sistem se ne može tako podcsiti da ne reaguje na veće životinje, a da reagujena lica. Ovaj problem se često rešava pogodnim mehaničkim preprekama, ko]ese postavljaju isprcd detekcionih zona.

ALARMI IZ NEHATAOve alarme može izazvati korisnik objckta zbog nepoStovanja procedure

korižčenia štičenih prostora, kao i operater u centru obezbeđenja zbog pogre-šne manipulacije sistemom (napr. promcna statusa štićenog prostora dok ovajjoš nije napušten). . . .

U zavisnosti od kvalitcta personala koje rukuje i odrzava zašhtm sistem 1disciplinovanosti korisnika objekta varira i ova vrsta lažnih alarma.

VIII STANDARDI

Standardi se donose kao putokaz inžcnjcrima i svim Iicima koja planiraju dauvcdu sistcm tchničke zaštite. Nc služc kao vodič za projcktovanje sistcma, nitidonošcnje odlukc o komponcniama koje trcba obuhvatiti sistemom, vcć imajufunkciju upravo onda kada sc to svc zavrŠi. Oni omogućuju opredeljenje zaopremu kada je projekat već uradcn. Jer, siandardi definišu nivo kvaliteta kojitreba da imaju pojećlinc komponcntcalarmnogsistcma, kao i sistem u celosti,kako bi se postigla njegova što veća pouzdanost.

Ovaj kvalitet je podjednako važan kako za jednosiavne, tako i za vrlo slo-ženc sislemc. To znači da svi zašlilni sistcmi trcba da budu kvalitctni sistemi,a u zavisnosti od njihove složcnosti primenićc se i odredene odredbe standarda.

Standardi iz oblasti alarmnih sistcma se đonose na različitim nivoima, kaoi standardi iz ostalih oblasti elcktrotehnike. To su, pre svega, standardi koje đonosi svaka zemlja za scbc, potom standardi na nivou pojedinih asocijacija (nanivou Evropske zajednice je to CENELEC (Comitć — Europćcn de Normali-sation ELECtrotechnique) i na kraju standradi na nivou međunarodne elektro-tehničke komisijc IEC (Internalional Elcctrotcchnical Commission) koja ima41 članicu, medu kojima je i naža zemlja.

U okviru IEC-a standardima iz oblasti alarmnih sistcma se bavi tehnički ko-miiet TC 79, a u naSoj zemlji komisija pri Saveznom zavodu za standardizacijuKSN 79, tako da se jugoslovenski standardi iz ove oblasti donose u skladu saIEC standardima.

U tabeli 8.1 dat je poglcd IEC TC 79 dokumenata koji su do sada razmatra-ni. T&bela je dala prema stanju u mcsecu oktobru 1990. god. (na 54-om Gene-ralnom zasedanju IEC-a u Pekingu).

Tabela 8.1: PREGLED IEC/TC79 DOKUMENATA

839-1-1839-1-2839-1-3839-1-4

839-2-2839-2-3839-2-4839-2-5839-2-6839-2-839-2-

Opšti zahtcvi za alarmne sistemeJcdinicc za napajanje

Ispitivanje na uticaje okolinePravila u praksi

Opšti zahtcvi za delckloreInfracrveni aktivni dctektori

Ultrazvučni Doppler dctcktorMikrotalasni Doppler dctektor

Infracrveni pasivni dctektorPasivni dctcktor loma staklaUvod u dctektorski interfcjs

Publ.Publ.Publ.Publ.

Publ.Publ.Publ.Publ.Publ.79(Sec.)84.C.D79(Sec.)85.C.D

)

130

839-5-1839-5-2839-5-

Opšti zahtevi za sisteme za prenos alarmaOpšti zahtcvi za oprcmu za prenos alarma

Protokol za serijske poruke

In Publ.In Publ.79(Sec.)82.C.D

131

Page 67: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

839-5-4839-5-5839-5-6

839-10-

839-10-

839-10-

839-10-839-10-

Zakupljcni prcnosni putDigilalni prenosGovorni prcnos

Opšti zahtcvi zaalarmne sislcme u transportu

Instalacioni zahtcvi zamolorna vozila

Instalacioni zahtevi zatransportna vozila

Zahtevi za komponenteProcedure tcstiranja

In Publ.In Publ.In Publ.

79(Sec.)44.DIS

79(Sec.)45.DIS

79(Sec.)46.DIS79(Sec.)S3.C.Du pripremi

Legenda: Publ. — standard publikovanIn Publ. — standard u fazi štampanjaC.D — prednacrt standardaDIS — nacrt standarda

Od publikovanih IEC standarda iz tabcle 1 u našoj zemlji su do sada usvo-jena četiri stanđarda i to: IEC 839-1-2 - JUS N.S6.061, IEC 839-1-3 - JUSN.S6.060, IEC 839-2-2 - JUS N.S6.1H i IEC 839-2-3 - JUS N.S6.H2.

U nedostatku domaćih, odnosno IEC standarda, kao putokaz se mogu ko-ristiti standardi Velike Britanije — BS standardi — jer su oni kompletno obu-hvatili protivprovalne alarmne sisteme.

DRUGO POGLAVLJE: TEHNIČKA ZAŠTITA OBJEKATAPOVEĆANOG RIZIKA

Pod objcktima povcćanog rizika podrazumcvaju sc objekti posebno intere-santni zbog sv<)g sadržaja velikih materijalnih i drugih vrednosti.

Razmotrićemo tehničku zaštitu tih objekata prema srodnosti njihovog sa-držaja. Tako bi se mogla napraviti gruba podela prema sledečem:

1. Finansijske institucije (banke, pošte, SDK, menjačnice),2. Muzejsko-galcrijske organizacije i bibliotcke,3. Industrijski objekti (rafincrije, hcmijska industrija, hidro i termo elektra-

ne, fabrike),4. Ostali objekti gde se čuvaju vrednosti (novac, zlato, opasne i vredne stvari

i materije, poverljiva dokumentacija) — apotcke, juvelirnice, benzinske pum-pe, arhivi, samoposluge. robne kuće.

Pri daljem razmatranju tcžištc ćemo baciti na vrstu i razmeštaj perifernihuređaja — senzora, kamera, čitača kartica i sl. — a za način dojave alarma važisve ono dato u prvom poglavlju.

)

132 133

Page 68: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

I FINANSIJSKE INSTITUCIJE

Pod finansijskim instimcijama u kontckstu tchničke zaštite podrazumeva-mo sve vrste banaka (komcrcijalnc, krcditnc, za Stcdnju), službe drušlvenogknjigovodstva, PTT organizacijc i mcnjačnice, odnosno svc one institucije kojese bave promctom i čuvanjcm pozamašnih suma gotovine, kao i drugih vre-dnosti u svojim depozilima. Takvi sadržaji zahlcvaju, sem fizičkog obezbcdenja,i sprovođenje poscbnih mcra tchničkc zašlitc primenom savremenih sredstavai uređaja.

U ovom poglavlju bićc dat prcglcd tehničkih mcra zaštite koje treba prime-niti za pojcđine vitalne prostore pomcnutih objekata — trezore, kase, šalter-sale, sefove, automatskc novčanc šaltcrc (bankomate), tj. sve one punktove ko-ji mogu biu predmei poscbnog intcrcsovanja i samim tim izloženi napadu naneki način.

Dva vida napada karakteristična za finansijskc instilucije su provala i pre-pad (pljačka). Doksc pri provali obično nanosi manja ili veća materijalna Šteta,pri prepadu su ugrožena i dobra i ljudi. I to ne samo lica zaposlena na mesumagde se prepad dešava, već i korisnici usluga (stranke) koji se u objektu zaicknuu vreme prepada. Zbog toga su u mnogim zcmljama doncti propisi o obaveznojprimeni tehničkih mcra zaštite u finansijskim institucijama i dcfinisani mini-malni bezbednosni zahtcvi koji pri tom moraju biti ispunjcni. Sledeći te p r opise (kod nas ih, nažalost, još uvek ncma) i koristcći dugogodišnje iskuslvo da-ćemo kratak prcgled prcporuka za zašiiiu Onansijskih institucija.

1. Zaštita od provaleOva zaštlta se sprovodi primenom alarmnih sislama često kombinovanih sa

TV nadzorom i sistemom za kontrolu pristupa, kojima treba obuhvatiti: pro-dore u objekat, vitalne prostorijc, trczorc, kasc, noćnc dcpozite, gradanske se-fove, automatske novčane šaltere.

PRODORI U OBJEKATKako se posmatram objekli uglavnom nalazc u urbanim srcdinama, okru-

ženi javnim saobraćajnicama i zgradama, to ncma alarmnog sistema za zašlituperimetra, kao prvog zaštitnog pojasa. Prcporuka za izv. „slojcvitu zaštitu" po-činje od samog objckta, tj. mogućih prodora. To su najčcšće ulazna vrata i pro-zori na nivou prizemlja objckta, svi otvori na visini ispod 4 m, kao i prolazi izsusednih objekata, sa krova i slično, tj. sve ono kroz Sta se može spolja prodretiu unutrašnjost objekta.

Zaštita se sprovodi na jcdan od načina opisanih u prvom poglavlju i to: pri-menom kontakta na vralima i prozorima, detcktorima loma stakla na stakle-nim površinama, IC barijcrama, ukoliko su slaklene površine u ncprekidnomnizu, metalnim folijama koje se lepe na staklenc površine. Pri ovome se podra-zumeva da su suterenski otvori mehanički zaštićeni odgovarajućim rešetkama

(ili na neki drugi način), kao i drugi otvori koji ne služe za komunikaciju, a pri-mena rešctki ne naruSava arhilcktonsku cclinu.

VITALNE PROSTORIJETo su prostorijc gde se vrši ccntralna obrada podataka — računarski centri,

SWIFT prostorijc, ccntar tchničkog obczbcđcnja, komunikacije ka trezorimai svi oni prostori za koje korisnik objckta proceni da imaju posebno značajnesadržaje. Stite se scnzorima koji detcktuju prisustvo lica u prostoriji (detekto-rima pokreta).

Sem prostorne zaStite, vitalne prostorije nckad zahtevaju i dodatnu zaštituprodora u same prostorijc, vrata i prozora, i tu se može primeniti sve ono datou zaštiti prodora.

Računarski centar i SWIFT prostorijaRačunarski ccntar i SFIWT prostorija moraju biti posebno zaštićeni, jer se

tu slivaju mnoge informacije vrlo povcrljivog sadržaja. Sem prostorne zašiite,koja bi funkcionisala samo onda kada su tc prostorije napuštene (van radnogvremena), ovdc Ireba primcnili i dopunske zaŠtitne mcre.

Pre svega, prostorijama računarskog ccntra i SWIFT-a treba obezbeditistrogo restriktivan pristup, sa idcntifikacijom lica koja tu ulaze i zapisom vre-mena njihovogboravka. Restriktivan pristup zahtcva ugradnju šifre na ulaznimvratima, ili čiiača kartica, tako da samo lice koje zna Sifru, odnosno posedujeodgovarajuću karlicu, može otvoriti vrata sa spoljne strane. Za ostala lica kojato ne poseduju, a imaju potrebe da povrcmeno borave u centru, treba omogu-ćiti interfonsku najavu.

Osoblje centra treba da ima mogućnost komuniciranja unutar objekta pre-ko centralnog intcrfonskog urcdaja, a van njega prcko telefonske linije. Takođetreba da postoji mogućnost komuniciranja radio putcm. Ovakve zaštitne merepodrazumevaju da se radi o računarskom ccntru visokog ranga, pa je logičnoda će se od nekih mera odustali kada su u pilanju niži centri.

Za zaštitu SWIFT prostorija postoji i ncka vrsta uredbe. U „Uputstvu za je-dinstvenu primenu i korišćcnje SWIFC-ove tchnologije rada u Jugoslaviji",objavljenom u službenom listu SFRJ br. 9 od 16. februara 1990. god., u člarm13 stoji sledeće:

„Banka obezbcduje zaštitu prostora u ko]i je smeštena SW1FT oprema odoticanja podataka putcm kompromitujućih elckvromagnctnih zračenja i od fi-zičkog prisustva ncovlaSćcnih lica".

Na sličan način kao računarski centri, Stiti se i centar tchničkog obezbedenjaod neovlašćenog ulaska.

Kontrola ulaskaSem pomenutog, u vclikim objektima, posebno bankama, postoje i mnogi

drugi prostori u koje treba obezbediti restriktivan ulazak. U te svrhe treba pre-dvideti sistem za kontrolu pristupa na bazi identifikacionih kartica, koji bi sem

135

Page 69: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

bezbcdnosne imao i funkciju evidcncijc radnog vremena svakog zaposlenog iolakšao rad personalnoj i obračunskoj službi. Tako bi se u objektu formirala trinivoa kontrole ulaska i to:

— prvi nivo, za svc zaposlcnc; na glavnom ulazu (ili ulazima, ako ih ima više)bi se postavili čitači izabranog tipa kartice, koji bi na počctku radnog vremenaimali status „ulaz", na kraju „izlaz", a u toku rada „izlaz službeni" i „izlazprivatni";

— đrugi nivo, za zaposlcne u odrcđcnim radnim jcdinicama (tehnološkimcelinama), gde bi sc moglo uči samo sa karticom koja ima taj prostorni kod (saili bez eviđencije vrcmcna ulaska i boravka);

— treći nivo, na ulazu u odrcdcnc prostorijc, kao na primcr računarski cen-tar, SWIFT, trezore, sa evidencijom vrcmcna boravka u toj prostoriji.

U ovakvim slučajevima sistem za kontrolu pristupa trcba iskoristiti i za kon-trolu obilaska objekta od strane čuvara.

Pri primeni kartičnc kontrolc pristupa moguća jc centralna obrada podaia-ka sa čitača za više objekata, ukoliko oni pripadaju istom korisniku, s tim štobi se prenos podataka sa dislociranih objekata do glavnog centra mogao vršitipreko postojeće tclcfonske linijc.

TREZORIO zaštiti trezora i kasa nc govorimo zajcdno ne zbog toga što oni trcba da

imaju rezličit stcpcn zašiitc, kako mnogi vcruju, vcć iz prostog razloga što seoni razlikuju po svojoj vcličini. Dok trczor prcdsiavlja prostoriju dovoljno ve-liku za ulazak i kretanje jcdnog ili višc lica, dotle kasa prcdstavlja kontejner sajednim ili više boksova, čiji su sadržaji dostupni sarao otvaranjcm odgovaraju-ćih vrata.

Inače, i za jedne i za druge postoje propisi za mehaničku konstrukciju ičvrstoću u pogledu otpornosti na proboj, vrstu brava na vratima (sa šifrom i taj-merom), pa i klasifikacija prcma vrcmcnu potrcbnom za nasilno otvaranje iliproboj.

Kod tehničke zaštite trezora mogućc je govoriti o dve vrste zaštite i to: za-Stiti njegovih graničnih površina (pod, zidovi...), i zaSliti same prostorije.

U prvom slučaju koriste se senzori koji se postavljaju na štićenu površinu ireaguju na šumove koji nastaju pri pokušaju probijanja tih površina standar-dnim sredstvima. To mogu biti: dclcktori šuma, pravilno raspoređeni i vezaniza armaturu trezora (tada im se dclokrug delovanja znatno povećava) i senzi-tivni kablovi pogodnog tipa, položeni po zidu, podu, tavanici, ili ukopani (uko-liko se predvide u toku gradnje trezora).

U drugom slučaju se koristc neki od prostornih senzora, pri čemu treba vo-diti računa o popunjenosti samog trezora, rasporedu polica i kontejnera, vrstismeštenog materijala.

Kako su trezori obično izolovani od ostalog dela objekta predtrezorskimprostorima i meduprostorima dužobodnih zidova, to prostornom zaštitom tre-

136

ba i oni da budu obuhvaćeni. U tc svrhe se najčešće koriste IC senzori za ko-ridorsku zažtitu.

Legalan ulazak u trezor, bez izazivanja alarma, bio bi omogućen na jedan odsledećih načina:

— najavom u ccntar tehničkog obezbcđenja, odakle bi se, po identifikacijilica koje traži ulazak i njcgovoj autorizaciji, izvršila deblokada prostornezaštite,

— bez najava u CTO, pomoću nekog od načina za kontrolu pristupa — čitačkartice na ulazu ili čilač otiska prsta, iJi bojc glasa, uz poznavanje Sifre. Ovdesvako ovlašćeno lice tccba da ima svoju šifru koja predstavlja njegov lični iden-tifikacioni broj — PIN (Pcrsonal Identification Number), kako bi sistem biošto otporniji na ncautorizovan pokušaj ulaska.

KASE

Način zaštile kasa zavisi od toga da li su one samostojeće - pokretne, ili suugrađene.

Kod pokretnih kasa zaštita se najčešćc izvodi na jedan od sledećih načina (ilinjihovom kombinacijom):

— pomoću kapacitivnih detcklora,— postavljanjcm scnzilivnih proslirki ispred kase,— detektorima šuma, ukoliko su kase većih dimenzija i teško pokretljive.Ugrađene kase se najčešće štite detektorima šuma sa dodatnim mikrofoni-

ma i posebnim zaštitnim delovima za ključaonicu.

NOĆNI DEPOZITI

U cilju da se omogući korisnicima da dcpunuju novac u vreme kada su šal-teri za rad sa slrankama zatvorcni (van radnog vremena i u vreme praznika),mnoge finansijske institucije u svetu imaju tzv. noćne depozite. Ovi depoziti suinstalirani uz samu banku, sa otvorom za ubacivanje propisno upakovanognovca i čekova sa spoljne strane, pristupačnog korisnicima. To su najčešče trgo-vinske kuće koje ostavljaju svoj dnevni pazar na sigurno mesto.

Uz preporuke o mehaničkoj konstrukciji ovih depozita daju se i preporukeza njihovu tehničku zaštitu. Prema njima ona bi se svela na zaštitu:

— vrata glave dcpozita, kroz koja se ubacuju omoti sa novcem,— kanala koji vodi od vrata do kontejnera gde se skupljaju deponovani

paketi,— samog kontejnera, koji se kompletno nalazi u objektu.Vrata na šalteru depozita treba da imaju bezbednosnu bravu sa ključem i za-

Stitnim kontaktom u slučaju pokušaja nasilnog otvaranja. Kanal se najčešćeobavija signalnim kablovima čije presecanje inicira alarm, a zidovi konterjerase štite slično kasama.

137

Page 70: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

GRAĐANSKI SEFOVIGrađanski sefovi sc po pravilu nalaze u trczorskim prostorima, pa se mnogi

zavaravaju mislcći da su timc dovoljno zaštićcni. Pri lome se zaboravlja da suoni svakodnevno dosiupni klijcntima i da jc zbog toga opasnosi od neovlašće-nog otuđenja njihovog sadržaja prilično vclika. Ovo potvrduju i mnoge statis-tike koje pokazuju porast kriminala ove vrste u svetu.

Sem postojećeg alarmnog sistema, preporučcnog za trczore, koji je aktivanu ovom slučaju samo u vreme kada banka ne radi sa klijcntima, potrebno je pre-duzeti dodatne zaštitne mcre u vreme kada je trczor dostupan. Pri ovome se po-drazumeva da su meharrička konstrukcija scfa i način njcgovog otvaranja izve-deni prema važcčim propisima. Tada bi sc dodatne tchničke mcre zaštite svelena:

— kontrolu ulaska u irczor na jcdan od načina opisan u prvom poglavlju,odcljak 4 i

— TV nadzor predtrezorskog i trczorskog prostora.TV sistcm bi omogućio osmatranje mesta gde sc vrši registracija ulaska, kao

i celog trezorskog prostora gde su sefovi. Svako sumnjivo ponašanje bi se navreme uočilo i, po pravilu, snimilo.

AUTOMATSKI NOVČANI ŠALTERI (ATM)Automatski novčani šaltcri ATM (AutomaticTellcr Machines) omogućuju

razne transakcijc klijcntima finansijkih institucija, kao što su dcponovanje go-tovine i čekova, uzimanje gotovinc, razmenu novca i sl., i to u svako vreme. In-staliraju se uz sam objekat, ali i na mnogim promctnim mestima kao što su že-lezničiće stanice, acrodromi, šoping centri i sl. Baš zbog toga, a imajući u vidunjihove bogate sadržaje, izloženi su, a očckuje se da će to biti u porastu, pro-valama. Kako ih zašiiiiii?

Preporuke za zaštitu se odnose na mehaničku konsirukciju i otpornost naproboj i na tchničku zaštilu — alarmni sistcm i TV nadzor.

Alarmnim sistcmom treba obuhvatiti iste celine kao kod noćnih depozita,s tim što neki proizvodači ATM-a već predvidaju ovu zašlitu i ostavljaju priklju-ćak za spojni kabl za povezivanje sa alarmnom ccntralom.

TV nadzor je moguće realizovati na dva načina: pomoću kamere sa filmomi koristeći TV sistcm zatvorenog kruga.

Kamere sa filmom (16mm i 35mm) se postavljaju iznad ATM i služe za sni-manje transakcija, s tim što cena oprcdcljujc vlasnika ATM-a koju će od njihupotrebiti. Pri ovome se čcsto ne snimaju svc transakcije, u cilju štednje filma,već samo one pri kojima se alarmira pokuSaj neautorizovanog ponašanja.

Primena TV sistema zatvorcnog kruga za osmatranje transakcije je eko-nomski opravdana u onim slučajevima kada je ATM u neposrednoj blizini ma-tičnog objekta, u kome već posioji ovakav sistcm. I tu je moguće kameru po-vezati sa alarmnim sistemom, tako da ona ima prioritetno uključenje u slučajualarma.

Neki proizvođači ATM-a ostavljaju u samom automatu mesto za kameru ispoljni priključak za povczivanjc sa monitorom, kao i priključak za napajanjesistema, a stvar je vlasnika ATM-a da li će tc mogućnosti iskoristiti.

2. ZitStita od prepada

Zaštitu od prepada trcba prcdvidcti na: blagajničkim mcstima, šalter-sala-ma, brojačnicama, mesiima gde dežuraju lica fizičkog obczbcđenja i svim dru-gim mcstima gde postoji mogućnost otvaranja kasa, sefova ili trezora podprinudom.

Može se reći da za zaštitu od prcpada postojc četiri bazne metode. To su: tihialarm, TV nadzor, daljmski blagajnički sistemi, neprobojne barijere i alarmnetorbe.

TIHI ALARM

Tihi alarm se u slučaju pljačke inicira u lokalnom ccntru lehničkog obezbe-đenja, ili dislociranom mestu (policiji ili centralizovanom dojavnom centru),tako da unutar samog napadnutog objckla ncma vidljive indikacije da je alarmaktiviran. Aktivira se raznim vrstama prckidačkih elemenata (tastera, pedala isl.) smeštenih na mestima lako dostupnim licima za koja su predviđena (žalter-ska i blagajnička mcsta, mcsla dežurstva, isprcd i u trezorima na više mesta isl).

Tihi alarm se može aktivirati i alarmnom SlipaJjkom, kako je to prikazanona slici 1.1.

Sl.l.l: Alannna štipaljka

Alarmna štipaljka sadrži mikroprckidač koji je zatvoren kada su njome pri-hvaćene novčanice. Pri izA'lačcnju svcžnja, prckidač se otvara i inicira alarm. In-stalira se na blagajničkim mestima — u odgovarajučim predgradcima za novac.

138139

Page 71: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

TV NADZORPrimena TV nadzora u zaštiti od prepada omogućuje da se dobije fotografija

vinovnika plajčke, kako bi se olakSalo njihovo hvatanje. Statistike pokazuju dase, zahvaljujući primeni TV sistcma, 70 — 80% izvršioca idcntifikuje, pa se ova-kav način nadzora prcporučuje kao vrlo cfikasno srcdsivo u borbi protiv ovevrste kriminala.

U okviru TV nadzora primenjuju se autonomne kamere, sa filmom i vide-orekordcrom, i TV sisiem zatvorenog kruga.

Autonomne kamere sc uglavnom postavljaju u šaltcr salama i uključuju is-tovremcno sa aktiviranjem prcpadnog alarma. Na taj način se dobija pokretnaslika sa više kadrova u sekundi (broj se može odabrati), pa je moguće snimitisvaku specifičnost u krctanju napadača u akciji. Ovc kamcre mogu da rade i urežimu „sumnjiv". To znači da blagajnik koji posumnja da bi odredena osobamogla biti u izvidanju banke, u cilju planiranja pljačke, može preko određenoguredaja.jednostavnimstiskanjcm tastcra, uključiiikameru nasnimanjcbezak-tiviranja prepadnog tastcra. Tada se automalski sačine četiri snimka i kamerazaustavi.

Kada se radi o vcčcm objektu, ili kada se scm šaltcr-sale TV sistemom nad-ziru i drugi prostori (ulazi, holovi, brojačnice, trase utovara i istovara robe, po-jedini spoljni prostori i sl.), tada je najekonomičnije primcniti TV sistem zatvo-renog kruga. U tom slučaju se kamerc postavljaju na svim meslima gde se oče-kuju neregularna ponažanja i povezuju na jedan ili više monitora u centru obe-zbeđenja. Način rada kamcra (sialni, stand-by) i redosled prikazivanja osmatra-nih scena na zajedničkom monitoru sc projektuju prema zahtevima korisnika,ali tako da prioritet uključenja ima kamcra u zoni koja je u alarmu. Tb možebiti protivprovalni alarm ili prcpadni, aktiviran od strane ugorženog lica, saobaveznim snimanjem dogadaja na video rekorderu.

DALJINSKI BLAGAJNIČKI SISTEMIPrimena ovih sistema, koji nisu strani mnogim bankama širom sveta, omo-

gućuje potpunu bezbcdnost blagajnika, jcr se on nalazi u bezbednom prostoru,a sa strankama komunicira preko TV sistema uz interfonsku najavu.

Ovakvi sistemi se posebno preporučuju za bankarsko poslovanje van ra-dnog vremena, kada „šalteri" mogu biti instalirani na ulazima u objekte, holo-vima i sl.

Jedan vid daljinskog sistcma za transakciju, koji predstavlja krajnji domet uzaštiti od pljačke, je automatski novčani šalter — ATM. Automat može biti po-kraden, mada i to retko ukoliko ga zaštitimo alarmnim sistemom, ali po ljudenema rizika. A pri zašliti od pljačke to je p'rimarno.

NEPROBOJNE BARIJEREIako primena neprobojnih barijera — neprobojnog stakla — ne predstavlja

tehničku zaštitu u pravom smislu reči, ovde je spominjemo iz razloga što onaima vrlo značajnu ulogu u zaštiti blagajničkih šaltera od prepada. Iskustvo po-kazuje da ove barijere vrlo uspešno vrše svoju funkciju i to na dva načina:

— prvo, predstavljaju cfiksanu fizičku prcprcku koja štiti zaposlene od va-trenog oružja i fizičkog nasrlaja od strane napadača,

- drugo, psihološki dclujc na zaposlcne u smislu podizanja njihovog mo-rala, jer se osećaju sigurnim iza barijcrc, šio dosta doprinosi i njihovoj efika-snosti.

ALARMNE TORBEZa zaštitu od prcpada pri manuclnom prcnosu novca, vrcdnosnih papira,

nakita i sl. koristc sc tzv. alarmnc torbe. Nalik su na dobro poznate „Samsoni-te" aktn tašne i snabdcvcnc su urcdajima za alarmiranje pri olimanju od vla-snika. Način alarmiranja jc raznolik, lako da postoji vi'še vrsta ovih torbi.

Torba sa zvučnim alarmom — signalizira zvučno odvajanje torbe od nosi-oca, prekidanjem strujnog kola prcko dodatne ručke — obujmice oko člankaruke (ili aktiviranjcm od slrane nosioca).

Torba sa dimnim alannom — daje narandžasti dimnfsignal pri prepadu, ko-jim se oboji sadržaj torbe i samim tim postaje neupotrcbljiv za napadača.

Torba sa radio-alarmom — signalizira zvučni alarm koji se aktivira bežičnimputem pri udaljavanju torbe na rastojanje veče od 2 m od vlasnika.

Kombinovane torbe — predstavljaju kombinacijutorbesadimnimsignalomi zvučnim alarmom, aktiviranim žičnim ili bcžičnim putem.

Torba sa električnim šokom — najnoviji jc izum ove namene. Opremljenaje električnim žok sistcmom koji vlasnik torbc aktivira pomoću daljinskogupravljača kada je napadač sa otetom torbom na određenoj bezbednoj distand(maxdo270m).Priaktiviranjusejavlja visoki napon (40.000 V) pocelojpov-ršini torbe žto izaizva takvu nclagodnbsl da jc napadač obavczno ispušta.

SLl.2: Torba sa elcktričnim šokom3. Stanđardi za sisteme tehničke zaštite u bankama

Navešćemo neke standardc Sjedinjenih američkih država, date u aneksu A-12 CFR (Code of Fcdcral Rcgulation), a objavljene 1973. g. Odnose se na „Mi-nimalne standarde za obczbedcnjc banaka". Standardi su dati kao ekvivalentniprevodi.

140 141

Page 72: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

PROTIVPROVALNI ALARMNI SISTEMIProtivprovalni alarmni sistcm trcba da budc ugrađcn u svaku bančinu ek-

spozituru.(A) Protivprovalni alarmni sistem ircba da bude sposoban da brzo detektuje

napad na spoljna vrata, zidovc, pod ili tavanicu svakog trczora i svake kasekojanije u trezoru, u kojoj se Čuva golovina, novčane i slične vrednosti kada je bankazatvorena, kao i svaki pokušaj napada na kasu u cilju njcnog pomeranja.

(B) Projcktovan tako da prcncsc dc policijc, dircklno ili posredno, signalkoji indicira da jc u loku bilo koji od navcdcnih napada. Za ekspoziture do ko-jih policija normalno ne može da stigne u roku od 5 minuta od oglašavanja alar-ma, treba da se aktivira jaka sircna ili drugi uredaj koji se čuje u unutrašnjostiobjekta i na rastojanju od 150 m van njega.

(C) Obezbcden od slučajnog prcnosa alarma.(D) Snabdeven vizuelnim i audio signalom koji omogučuje indikaciju nere-

gularnog funkcionisanja ili sabotaže na sistcmu i(E) Opremljen nezavisnim izvorom napajanja (baterijc) dovoljnira da osi-

gura neprekidan rad sistcma za vrcme od najmanje 80 časova u slučaju ispadanapona gradskc mrcže.

;> PROTIVPREPADNI ALARMNI SISTEMIProtivprpadni alarmni sistem treba da ima svaka bančina ekspozitura do ko-

je policija može normalno da dođc u roku od 5 minuta od oglašavanja alarma;sve ostalebančine isposiave ireba da imaju odgovarajuću opremu za brzo oba-veštavanje policije da se desila pljačka ili da je u loku.

Protivprepadni alarmni sistem trcba da budc:(A) Projektovan'da prenese do policije, direktno ili indirektno (posredno),

signal (koji se ne može dclektovati od strane neautorizovanog lica) koji ozna-čava da se u ekspozituri dogodio kriminal, ili da je u toku.

(B) Sposoban da sc pokrene, aklivira prckidačkim uređajima lociranim nasvakom blagajničkom mestu ili šalteru (izuzcv šalterskih i blagajničkih mestagde su zaposleni zaštićeni neprobojnim siaklom i izolovani od strane lica u ek-spozituri).

(C) Obezbeđcn od slučajnog prenosa alarma.(D) Opremljen audio i vizuelnom signalizacijom neregularnog funkcionisa-

nja ili sabotaže na sistemu.(E) Opremljen nezavisnim izvorom napajanja (baterija) dovoljnim da osi-

gura neprekidan rad sistema za najmanje 24 časa u slučaju ispada napona grad-ske mreže.

II MUZEJSKO - GELERI.TSKI OBJEKTII BIBLIOTEKE

Pod muzejsko-galcrijskim objcktima sc u okviru vehničkc zaštite podrazu-mevaju sve one institucije kojc sc bavc sakupljanjem, čuvanjem i izlaganjemumetničkih vrednosti, bilo da su onc naše kulturno-istorijsko naslede ili delavrsnih domaćih i stranih umctnika. Zbog srodnosti funkcije koju vrše i identi-čnog načina rada ovde su svrstane i biblioteke. Tako će u ovom poglavlju te-hničkim merama zaštite biti obuhvaćeni:

— muzeji,— galerije,— pokretne izložbe,— crkve i manastiri i kulturno-istorijski lokalitcti,— transport umctničkih dela i— bibliotekc.S obzirom na sadržaje i ritam rada ovih objekata, tchnička zaštita treba da

bude tako projektovana da:— pruži zadovoljavajući nivo zašiite u svim rcžimima rada,— ne dovodi u pilanje način života objckta, odnosno njegovog korišćenja,

uvođenjem mera kojc će predstavljati ncku vrstu prinude ili izazvati osećaj ne-lagodnosti kod posetilaca,

— ne naruši cstctiku ambijcnta,— ne izazove ošlećenja na objcktima koja su od izuzctnog kulturno-istorij-

skog značaja,— omogući faznu rcalizaciju kompleksnijih zaštitnih sistema, odnosno

kompatibilnost u slučaju njihovog prošircnja.

1. MuzejiPrimena tehničkih mcra zaštite u muzcjima biče razmatrana sledečim redo-

sledom: prodori u objckat, komunikacije u objcktu, izložbeni prostori, depoii restauracije.

PRODORI U OBJEKATNa nivou prizcmlja (i sutercna) zaSiitom trcba obuhvatiti sve moguće pro-

dore na visini do 4 m. Scm mehaničke zaštite (bezbednosna vrata sa odgovara-jućom bravom, rešetkc na prozorima), ove prodore treba obuhvatiti alarmnimsistemom ugradnjom odgovarajućih detckcionih clcmenata:

— prekidača (magnetnih ili mehaničkih) na svim ulaznim vratima, sa indi-kacijom stanja otvoreno/zatvoreno u centru tehničkog obezbedenja (CTO)

— prekidača na prozorima, ukoliko oni ncmaju rcšetke ili drugi vid meha-ničke zaštite, sa stalnom zaštitom (u toku 24 h) ukoliko nema potrebe za nji-hovim svakodnevnim otvaranjem, po potrebi dopunjenim detektorima lomastakla,

142

1143

Page 73: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

— infracrvenih aklivnih barijera sa više snopova, tako da se dobije zaštitnazavesa, ili akusličkim dctektorima loma stakla u blizini prozora, ukoliko se ne-ka prostorija graniči sa višc staklenih površina.

Prodore u objckat sa drugih nlvoa (krova, susednih objckata, svetlarnika isl.) treba, pre svega, dobro mchanički obezbcditi, a onda u svakom konkretnomslučaju predvideti odgovarajuću clcktronsku zašiitu. To mogu biti več pomenu-ti magnetni prckidači, ako se radi o prozorskim otvorima, IC scnzori (pasivnii barijere) ako su u pitanju hodnički prolazi ili, pak, javljači šuma ukoliko se ra-di o pregradnim vratima koja se ne smcju potpuno mchanički blokirati.

Za osmatranjc prilaza, ako lo zahlcvaju mikrolokacijski uslovi, treba pos-taviti TV kamcre za spoljnu montažu, pokrclne ili fiksnc, uz odgovarajućurasvetu.

KOMUNIKACIJETo su svi prostori koji od spoljnih ulaza vode do vitalnih prostorija (ili pre-

dmeta) — antrei, holovi, stcpenišni proslori, liflovske komunikacije i sl. Kakoče se oni zaštititi zavisi, pre svega, od njiliove veličine, položaja u objektu i na-čina korišćenja, pa se tu može prcporučiti:

— primena odgovarajućih prostornih senzora — širokopojasnih za antree,holove i stepenišne prostorc, a uskopojasnih za hodničkc komunikadje — čijibi režimi rada bili uskladcni sa frckvcncom koriščcnja tih prostora. Na primer:antrei ispred tehničkih ulaza u objekat bi bili u režimu zaštite „stalno" (24 h)i ista bi se isključivala iz CTO samo kada se ti ulazi koriste za transport robe;stepenišni prostori bi imali rcžim zažlite „ivoć", odnosno sistem bi bio aktivansamo u vreme kada je muzej zatvorcn itd.,

— primona TV kamera koje bi se postavilc na svim punktovima gde se oče-kuje povećani protok lica (posetilaca i zaposlcnih), što bi omogučilo stalnopraćenje situacije na osmatranim mcstima.

Kamere bi trebalo postaviti na ulazu za posetioce i na ulazu za zaposlene(ukoliko postoje odvojeni ulazi), na stepenišnim odmorištima ukoliko ona da-lje vode do restriklivnih prostora, kao i hodničkim komunikacijama, za osma-tranje prilaza sa liftovskih stajališta. Konkretni uslovi bi odrcdili da li treba pri-meniti fiksnu ili pokrelnu kameru i kako pi se vršilo osmatranje.

Ukoliko su na mesuma gdc su predvidene kamere postavljeni prostorni sen-zori, onda obavezno trcba ostvariti sprcgu scnzor-kamera tako da se pri pojavialarma kamera automatski uključuje na snimanje.

IZLOŽBENI PROSTORISpecifičan način rada muzeja posebno se odražava na tehnlčku zaštitu nje-

govih izložbenih prostora, čijom koncepcijom moraju biti jasno razgraničeniperiodi kada je muzej zatvoren za posctioce i kada je muzej otvoren za po-setioce.

144

Kada je muzej zatvoren za posetiocc, izložbcni prostori sc štite kao i svi za-tvorcni restriklivni prostori primcnom dctcktora pokrcta i dctcktora za zaštituprodora u prostoriju. Rcžim rada je ,,noć".

Kada je muzej otvoren za posctioce, posebnu pažnju trcba posvetiti zaštitieksponata u izložbcnim prostorima, bilo da se oni nalaze na zidu (slike, ikone,tapiserije), u vitrinama ili na postamentima. Prcduzcte mere treba da omogućekako zaštitu od otudcnja eksponata, tako i zažtitu od njihovog slučajnog ili na-mernog oštećenja (vandalizma). Drugim rcčima, svako približavanje ekspona-tu van dozvoljenog trcba na ncki način da bude signalizirano. Ova zaštita jeuključena svih 24 h (režim „stalno").

Pri pređlaganju konkretnih režcnja za zaštitu izložbenih prostora treba oba-vezno znati da li je taj prostor prcdvidcn za stalne postavke ili za promenljive,a u ovom drugom slučaju i o kakvim je postavkama reč — da li samo o izložba-ma slika ili drugim vrstama umetničkih dela, smeJtenih u vilrinama i na pos-tamentima.

Zaštita slika

Zaštitu slika na zidu moguće je realizovati na više načina, od kojih se naj-češće koriste sledeći:

— detektori pomaka slika, čime se postiže pojcdinačna zaštita slike njenimvešanjem preko detcktora u nosivo-kliznoj Sini. Ovakav način zaštite je naro-čito pogodan za promenljivc postavke, kada se nosivo-klizne šine mogu posta-viti duž svih zidova izložbcne prostorije (ivica zida i plafona) i opremiti odre-đenim brojem ovih dctektora (sl.2.1)

SLZl: Detektor pomaka slika

— magnetni prekidači, takode za pojedinačnu zaštitu, kada se magnetni deomontira u pozadinu rama slike (ikone), a kontaktni u zid (sl.2.2). Svaki pokušaj

145

Page 74: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

„ C j jneće dctcktovati;

„eđuum.fcccimiepla.naizramase

Sl.2.2: Magicmi prekidači

— živin pcrkidač, slično magnctnom, montira sc u pozadinu rama i omogu-ćuje pojcdinačnu zaštitu ckspcmata; dctcktujc svako pomeranje slike;

— kapacitivni dclcklor, koji dctcktujc svako ncpropisno približavanje slici,postavljanjem mctalne antcne iza slikc; primena ovog detektora zahteva dobrouzemljcnje zida na kome sc slika nalazi i, ukoliko to nije slučaj, potrebno ga jeposebno izvesti ugradnjom metalnog zastora;

— IC aktivna barijcra, koja omogućuje zaštitu slika u nizu. Monlira se nauglovima prostorijc i fokusira duž povržinc zida na kome su slike, na dve ili viševisina (snopova). Svako prcsccanje snopa, pružanjcm ruku prema slici, će iza-zvati alarm. Ovaj tip zaštite treba koristiti za manje vredne slike, ili kao dopun-sku zaštitu, jer se pažljivim posmatranjem možc otkriti prava trasa snopa i slikaukloniti bez njcgovog narušavanja. ViSc služi za zaštitu od radoznalih poseti-laca nego od onih zlonamcrnih.

VitrineZa zašlitu vitrina, bcz obzira da H su one samostojcče ili ugradne, postoji

mogućnost korišćcnja prostornih senzora, dctcktora loma stakla i vibracionihdetektora.

Prostorni senzori se uglavnom koristc za zašutu unulraSnjosti jednodelnihvitrina u kojima su smcšlcnc dragocenosti. To mogu bili 1C pasivni senzori,postavljeni ispod gornjih poklopaca vitrina tako da nisu uočljivi, ili ultrazvučni,posebno dizajnirani za ovu namcnu, obično postavljeni ispod postolja (sl.2.3).

I jedni i drugi dclcktuju pokrci rukc u viuini, a koji ćc se primeniti zavisi odrasporeda vitrina i nj ihove vcličine. Na primcr, ako su viirine postavljcne uz zidi u nizu, bcz medusobnih bočnih prcgrada, trcba primcnili IC pasivni uskopo-

jasni senzor.Detektori loma stakla sc korisic za zaŠtilu staklenih površina vitrine, pri če-

mu se na svaku njegovu slranu mora montirati po jedan detektor, a reaguje sa-mo na lom stakla. Uglavnom se prcpourčuje za zidnc vitrine, gde postoji samoprednja staklena povržina, jer vcliki broj ovih dctcklora, pogotovo na niskimvitrinama, deluje nccstctski i znatno narušava umetnički doživljaj posmatrača.

Vibracioni detektori sc takodc motiraju na staklcnim stranama vitrine, alisu nešto pouzdaniji od dctcktora loma stakla, jcr detektuju i grcbanje po staklui pokušaj njcgovog isccanja. Šio sc tiće estctikc važi isto što i za detektore lomastakla.

U slučajcvima kada se u izložbcnim prostorima sa promenljivim postavka-ma očckujc izlaganjc cksponala i u viirinama, onda jc takvc vitrine najpogodni-je štititi prostornim dclektorima, a na vižc mcsta u prostoriji ostaviii podne uti-čnice preko kojih bi se detcktori mogli priključiti na alarmnu centralu.

Predmeti na postumenlimaPredmeti na postamenuma sc štitc raznim vrslama pritisnih prekidača koji

iniciraju alarm pri podizanju prcdmeta sa podloge. Na sl.2.4. je dat primerugradnje dve vrstc ovih prckidača.

Sl. 2.4: Pritisni prekidaći

Zaštita od prepadaNa više mesta u izložbcnom prostoru, u zavisnosti od njegove veličine i kon-

figuracije (viže sala u nizu, ili sa slubovima i scpareima), treba postaviti ručnejavljače prepada. Oni ne smeju da budu lako dostupni posetiocima, odnosnotreba ih ugraditi na diskrctnim mestima, tako da u slučaju uočavanja neregu-larnih ponašanja, dežurna lica mogu upozoriti centar obezbeđenja i tražitipomoć.

147

Page 75: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

)

Bežični sistemTamo gde izbilo kojih razloga ncma uslova za vođcnje instalacija po objek-

tu, ili se radi o promcnljivim postavkama, najpogodnije jc primeniti bežičnesisteme zaštite. Kod njih izmcdu senzora i alarmne centrale nema žičnih veza,a potrebna komunikacija se ostvaruje radio putem, preko pojedinačnih predaj-nika uz senzore i zajedničkog prijcmnika uz alarmnu centralu, kako je to pri-kazano na sl.2.5.

ka croSl.2.5: Beiični sislem

TV nadzorSem navcdenih načina zaštite cksponata u izložbcnim salama, za potpuniju

zaštitu se predlažc i primena TV kamcra. Ovo umnogome olakšava rad službefizičkog obezbeđcnja u vreme kada je muzcj otvoren za posetioce, a i van toga,jer pruža mogućnost stalnog uvida u stanje štićenog prostora, pogotovo kadaje u pitanju neka izuzetno značajna izložba. Za ove svrhe, sem standardnih ka-mera, vrlo je korisna i efektna primcna:

148

— videodctektora pokrcta, kamcra koja sc automatski uključuje na snima-.nje kada se promeni slika u njenom vidnom polju (na primer, kad se ispred ka-mere nade lice u vrcmc kada je muzej zatvorcn),

— segmentne kamcre, vodcne na monitor izdcljen u više segmenata, gde sa-mo promena slike u jednom od njih izaziva alarm. Ovim bi se omogućilo osma-tranje izložbenog prostora tako što bi sc alarmiralo neovlaščeno približavanjeposebno vrcdnom cksponatu fokusiranom u alarmni segment.

Ukoliko se želi diskrctno osmalranjc, onda se prcporučuje primena kameresa igličastim objcktivom, koja se smcSta u susednoj prostoriji, a u nadziranomprostoru jc samo diskrclni objcktiv.

DEPOIDepoi u muzejima imaju različitu namenu i način korišćenja, pa se u zavi-

snosti od toga prcduzimaju i tchničkc merc zaštiic.Kada su u pitanju depoi u kojc ima pravo pristupa višc lica, onda ih je naj-

pogodnije štititi nekim prostornim senzorima i magnetnim prekidačima navratima. Rcžim rada ovih senzitivnih elemenata bi bio određen prema načinurada u depou i mogao bi biii:

— „Stalno" sa deaktiviranjem iz cenlra tehničkog obezbeđenja po najaviulaska u štićeni prostor, u slučaju kada se dcpoi povremeno koriste;

— „Noć", sa dcblokadom iz CTO na počclku radnog vremena i uključenjempo njegovom završeiku, u slučaju da postoji potreba svakodnevnog ulaska udepo.

Kada se radi o dcpoima u koje ima pravo pristupa samo jedno lice, ili even-tualno, dva (raznc vrcdnc kolekcijc, retke i stare knjige), onda se preporučujeprimena elektronskc šifre na njcgovom ulazu kojom bi se vršilo deaktiviranjesenzora pri ulasku u štićeni prostor, bez obzira na radno vreme muzeja.

Pri ovome se podrazumcva da su svi mogući prodori u depoe, ukoliko ihima, mehanički zaštićcni na adekvatan način.

Posebno se preporučuje, nezavisno od namenc depoa, da se na ulaznim vra-tima sa spoljne strane, umesto kvake, ugradi kugla-rukohvat, kako bi se one-mogućio ulazak neovlašćcnim licima i u pcriodu kada su ove prostorije zapo-sednute.

RESTAURACIJEProslorijama u kojima se vrše rcstauracije treba dati tretman restriktivnih

prostora i u tom smislu preduzeti odgovarajuće mere zaštite, jer se u njima čes-to zadržavaju vrlo vredni eksponati čija je obrada u toku. Tako ovim prostorimatreba obczbediti:

— restriktivan ulaz u toku radnog vremena, tako žto bi se svaka poseta na-javljivala preko interfona postavljenog pored ulaznih vrata. Vrata bi bilaopremljena elektromehaničkom bravom i za autorizovani ulazak bi se deblo-kirala sa unutrašnje strane pritiskom na odgovarajući taster;

149

Page 76: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

— uključcnjc u alarmni sistcm van radnog vrcmcna, tako šlo bi se izvclaprostorna zaštita nckim od dctektora pokrcta i zaštita ulaznih vrata magnetnimkontaktom sa indikacijom u CTO stanja otvorcno/zatvorcno.

U slučaju da sc ovc prosiorijc koristc van radnog vrcmcna ulazak u njih bezizazivanja alarma bio bi uz prelhodnu najavu ccntru obczbcđenja, ili pomoćušifre.

2. GalerijeGalerije treba štititi na isti način kao i izložbcne prostore u muzejima, vo-

deći računa o dva bazna pcrioda rada ovih objckata (otvorcni i zatvoreni za po-setioce).

Posebnu pažnju treba posvctiti zašliti ulaza u galcrije i mogućih prodora unjih, jer za razliku od izložbcnih sala koje su uglavnom orkužene drugim mu-zejskim proslorima, u galcrijc sc najčcšće ulazi dircklno sa ulice, a okružcnjeim je stambcni prosior ili drugi prostori opšlc namcnc. Scm loga, van radnogvremena onc najčešće nemaju fizičko obczbcdcnje, a ne retko i u radno vreme.

Prema tome, za galerijc treba obavezno predvidcti:— dobru mchaničku zaštitu svih mogučih prodora u objckat,— zaštitu prostorija van radnog vrcmcna prostornim scnzorima,— zašlitu prodora u objckat odgovarajućim dctcktorima,— zaštitu pojedinih vrcdnih eksponata.U ove svrhe, kako galcrije često mcnjaju postavkc, trcba bar jedan zid opre-

miti detektorima za zaštiiu slika (IC barijcre, pojedinačna zašlita detektorimapomaka slika).

Dojavu alarma trcba izvcsti u lokalu, i to u toku radnog vremena kao tihialarm, a van toga prcko spoljnc sircnc.

Ukoliko galcrija poseduje telcfonsku liniju, onda je moguće izvesti i daljin-sku dojavu alarma na mcsto kojc odrcdi vlasnik galcrije. Kako su one dobrimdelom u privatnom poscdu, to jc alarm moguće dojaviti i nckom suscdu koji toprihvati.

Ukoliko je galerija na pcriferiji urbane srcdine, gdc lokalno alarmiranje nijemnogo efikasno, a daljinska dojava ne omogućuje blagovremenu intervenciju,onda se preporučuje ugradnja skrivcne kamcre sa filmom (ili rekorderom).Ova bi se uključila pri narušavanju štićenog prostora i načinila nckoliko snima-ka koji bi olakšali pronalaženje počinilaca, a samim tim i vraćanje ukradenihpredmeta. Pri pojavi alarma bi se uključilo i svetlo u prostoriji, što bi omogu-ćilo da se dobije upotrcbljiv snimak, a ujedno i zaplašilo provalnike.

Primena skrivcnc kamerc se poscbno preporučuje za galerije koje računajuna češće postavkc vrcdnih dcla, bez obzira gde su onc locirane.

3. Pokretne izložbeProstori koji se povremeno koriste za izlaganje umetničkih dela-gostujućih

izložbi, a inačc imaju sasvim drugu namcnu (najčešće su to domovi kulture) tre-ba da imaju sledeće:

150

— adckvatnu mchaničku zažtilu svih mogučih prodora u objckat, sa bezbe-dnim ulaznim vraiima oprcmljcnim odgovarajućom bravom,

— osnovnu konfiguraciju alarmnog sistcma (prostornu zaStitu), sa jakomspoljnom sirenom za oglaSavanje alarma u pcriodu kada je izložba zatvorenaza posetioce.

Alarmni sistcm bi bio u funkciji samo u pcriodu kada se prostor koristi zaizložbu, a van toga bi se isključio i bio rezcrva za sledeća korišćenja tog prostorau iste ili slične svrhc, kada jc u njcmu potrcban povcćan nivo bezbednosti.

Ukoliko se izlaganjc prcdvida u prosloru koji ne ispunjava postavljcne mi-nimalne bezbednosne zaluevc, a iz odredenih razloga se ne može odustati odplana, onda je ceo prostor mogućc zaštititi mobilnim alarmnim sistemom, kojibi predstavljao osnovnu konfiguraciju alarranog sistema (prostorni senzori,alarmna centrala sa napajanjem i jaka sirena). Ovaj mobilni sistem može bitižični, kada bi se kablovi provizorno postavili uz maksimalno poštovanjezahte-va enterijera, a još je prakiičnija upoircba bcžičnog sisicma.

Veliki muzcji bi svakako trcbalo da imaju bar po jcdan ovakav mobilni kom-plet koji bi bio sastavni dco izložbe koju nude drugim muzejima.

4. Crkve i manastiri i ostali kulturno-istorijski lokaliteti

CRKVE I MANASTIRI

Zaštiti crkava i manastira ircba posvetiti poscbnu pažnju bez obzira da li senalaze u urbanim srcdinama ili na lokacijama manjc ili više udaljcnim od javnihsaobraćajnica i nasclja. Ovo iz razloga što u vclikom broju slučajeva oni pose-duju izuzetne kuHurno-istorijske i umctničke vrednosti, pokretne i nepokre-tne, zbog čega su često izloženi haranjima i vandalizmu.

U opštcm slučaju, kada je rcč o pomenutim objcktima, tehničkim meramazaštite treba obuhvatiti crkvu i muzcjsku postavku riznice.

CrkvaKod ovog objckta trcba predvidcti:— zaštitu ulaza (glavnog i sporcdnih) ugradnjom mehaničkih prekidača ili

balansnih magnetnih kontakta, koji bi bili aktivni u periodu kada je objekat za-tvoren;

— zaštitu unuirašnjeg prostora tako da se ne može ncovlašćeno prići oltar-nom ikonostasu (oltaru) ni sa kojc stranc, crkvenoj riznici, niti freskama, uko-liko one postoje; u ove svrhe treba primeniti adckvatne prostorne senzore, po-godno raspoređene i aktivne u periodu kada je objekat zatvoren;

— posebnu zaštitu oltarnog ikonostasa u režimu rada „stalno" (24 ), ako seradi o izuzetno vrednim i lako dostupnim ikonama i drugim vrednostima; ovazaštita bi se mogla izvesti IC aktivnim barijerama, fokusiranim uz sam ikonos-tas i diskretno ugradenim, ili IC pasivnim uskopojasnim senzorima, sa oglaša-vanjem tihog alarma pri nehotičnom ili namernom suvišnom približavanju.

Šem toga, sa spoljne strane, iznad svakog ulaza, mogli bi se postaviti infra-crveni pasivni senzori sa svetiljkom (ICS). Pri nailasku lica u zonu detekcije,

151

Page 77: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

ovi senzori bi automatski uključivali svetiljku za osvetljenje prilaza vratima idržali je upaljenom neko vrcme (vrcme se može podcsiti prema potrebi). Ovobi imalo psihološko dejstvo na lica koja u noćnini uslovima neovlašćeno prilazevratima manastira, a samom osoblju manastira omogučilo ušicdu elcktričneenergije. Jer, kad jc isključcna spoljna rasvcta, ove svctiijkc sc pale pri dolaskupred vrata.

Bez obzira u kom stepenu ćc se izvesti, tchnička zaštita mora se ispoštovatisledečc:

— senzori i spojni kablovi ne smcju da narušc enterijer objekta, niti njegovspoljni izgled,

— uvodenje sistema tchničke zaštite ne smc da izazovc bilo kakva oštcćenjaumetničkih vrednosti u objcktu.

Ukoliko ncma mogućnosti za ispunjcnje datih uslova, onda treba ugraditibežični alarmni sitem.

Muzejska postavka rizniceOve postavkc se uglavnom nalazc van samc crkvc, u konaku ili nckom dru-

gom objektu u krugu komplcksa, a kako se radi o izuzetno vrednim ekspona-tima treba izvesti zaštilu koja će bili aktivna svih 24 časa. U tom smislu trebapredvideti:

— dobru mchaničku zaštilu svih mogućih prodora u izložbeni prostor, kaoi bezbedna ulazna vrata sa odgovarajućom bravom,

— zaštitu ulaznih vrata mchaničkim ili balansnim magnetnim prekidačima,kao i prozora koji nemaju rešelke,

— prostornu zaštitu celokupnog izložbenog prostora u vrcme kada je rizni-ca zatvorena za posctioce (vrsta proslornih scnzora bi se odabrala prema am-bijentalnim uslovima),

— zaštitu vi trina u toku svih 24 časa na jcdan od opisanih načina (u zavisnos-ti od toga gde se vitrine nalazc i kako su izvedene),

— lokalno alarmiranje u samoj prostoriji — tihi alarm — za skretanje pa-žnje pri neholičnom ili namcrnom pomcranju lako dostupnih predmeta,

— postavljanje ICpasivnog scnzora sa svetiljkom iznad ulaza u riznicu, uko-liko se u nju ulazi dircktno, a ako nc, onda ispred ulaza koji vodi do riznice.

Ukoliko se riznica nalazi u crkvi, ili njenoj neposrednoj blizini, onda je mo-guće sve senzorske linije dovcsti na zajcdničku alarmnu ccntralu koja bi bilasmeštena u stambenim prostorijama lica koja tu žive. Ukoliko to nije slučaj,onda treba izvesti odvojcne alarmne sisieme, a centralne jcdinice smestiti nanajpogodnija mesta. Uključcnjc i isključcnje sistcma treba da bude šifrom.

Alarmiranje treba izvesti kao lokalno, sirenom koju treba spolja smestiti navisini nedostupnoj zlonamernicima. Ukoliko u objektu postoji telefonska lini-ja, treba predvideti i daljinsku dojavu alarma na dogovorcno mesto. Ova dojavabi se automatski uključila poslc odrcđcnog (po želji dcfinisanog) vremena odpojave alarma u lokalu, kako nc bi bilo ncpotrcbnog uzbunjivanja pri lažnimalarinima.152

NAPUŠTENI OBJEKTI

Kada se radi o napušlcnim dislociranirn objcktima, onda nema svrhe ugra-divati bilo kakav alarmni sistcm, jcr ti objekti obično nemaju elcktričnu ener-giju, telefonsku liniju, mogućnost blagovremene intervencije i kad bi postojalamogućnost dojave alarma bežičnim putem.

Ugradnja aiarmnog sistcma bi imala smisla samo u slučajcvima kada se u ne-posrednoj blizini nalazi nastanjcna kuća, gde bi sc alarm oglašavao.

KULTURNO-ISTORIJSKI LOKALITETIAko se nalaze u ncposrednoj blizini urbanc sredinc onda postoji mogućnost

ugradnje perimetarskog alarmnog sistema, koji bi bio aktivan prema potrebi,a alarm se dojavljivao na čuvarsko mesto, ili neko drugo, ako ovo nije pre-dviđeno.

Za udaljcne lokaliicic ncma svrhc ugradnja alarmnog sistcma ukoliko u bli-zini nema nascljenog objekla gdc bi sc alarm dojavio.

5. Transport umetničkih dela

Sem posebnih mcra prcdostrožnosti koje treba preduzeti pri pakovanju iunošenju u vozilo (uz posedovanjc tačnog opisa i fotografije svakog dela kojese transportuje), ncophodno je osigurati i bezbcdan prcvoz kulturno-umetnič-kih dela. Pri ovomc ćcmo sc osvrnuti na prcvoz moiornim vozilima, dok o be-zbeđnosti avio prevoza neće biti reči iz razloga što je transport posebno osetlji-ve i vredne robe proceduralno i tchnički rešen važećim aktima aviokompanija.

Vozilo za transport umctničkih dela treba da bude:— posebno mehanički osigurano i sa određenim klimatskim i ambijental-

nim uslovima,— snabdevcno odgovarajučim alarmnim sistemom za signalizaciju pokušaja

neovlašćenog ulaska u vozilo,— snabdeveno radio vezom za komunikaciju sa nadležnom službom unutra-

šnjih poslova u slučaju ncprcdviđcnih okolnosti u toku transporta.Alarmni sistem za vozilo treba da sadrži senzorc otporne na drumske uslove

primene (potresi, korozija), koje trcba tako odabrati i instalirati da se alarm ge-neriše u slučaju:

— otvaranja vrata,— razbijanja ili uklanjanja staklcnih površina,— kretanja unutar vozila i— pokušaja neovlašćenog pokretanja vozila (otkočenja).Alarmiranje trcba izvesti zvučno i svetlosno, s tim što se ta signalizacija mo-

ra razlikovati od one koja se koristi u javnom saobraćaju.Takođe, potrebno je obezbedili nanajanje sistema tako da on u normalnom

stanju može biti aktivan najmanje 120' i omogućiti rad u alarmu od minimalno30 min. Ovo su preporukc IEC standarda.

153

Page 78: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

6. BibliotekeBiblioteke se mcđusobno razlikuju, kako po matcrijalu koji čuvaju i izlažu

i vrsti klijcntclc za koju su namcnjcnc, tako i po siatusu koji imaju u društvenojzajednici. Ti faklori su jake dcicrminanlc u occnjivanju siepena njihove ugro-ženosti, a samim tim i nivoa tehničkc zaštkc koju bi trebalo sprovesti u ciljuprevazilaženja opasnosti. Ovdc se prvenstveno misli na opasnosti od krađe ivandalizma, kojima su bibliotcke često izloženc.

Primenu tchničkih mcra zaštite ncćcmo posmatraii po vrsti biblioteka(školske, univerzitctskc, javne, spccijalnc), vcć prcma njihovim pojcdinim fun-kcionalnim celinama, jcr sc to smatra praktičnijim pri ovalcs'om opštem razma-tranju zaštite biblioteka. Pri ovome će se prczcntovane prcporuke za mere te-hničke zaštite u konkretnim slučajevima primcniti prema veličini biblioteke,nameni, sadržaju, načinu korišćcnja, prostorima koje poscduje i sl.

U kontekstu iznctog, dalja razmairanja će se odnositi na zašlilu ulaza i pro-dora u objekat, dcpoa, kasa i čitaonica.

ULAZII PRODORI U OBJEKATKao i kod muzeja i ovdc trcba obratili posebnu pažnju na zaštitu svih mo-

gućih prodora u objekat, kako sa nivoa prizemlja, tako i sa krova susednihobjekata.

Sem adckvatne mehaničke zaStite, odgovarajućom vrslom prckidača uklju-čenih u alarmni sistcm treba zažtititi svc pokrctne otvore, one koji se ne otva-raju u toku svih 24 časa (režim „stalno"), a ostale samo van radnog vremena (re-žim ,,noč").

Ulazi u biblioteku predstavljaju najkritičnije tačke sa stanovišta obezbeđe-nja. Zbog toga broj ulaza treba svesti na minimum, a najbolje na dva, službeni(za osoblje) i glavni (za poselioce).

Službeni ulaz po zavržctku radnog vremcna ostaje bez nadzora, iako je bi-blioteka još uvek otvorena. Kako je čcsto udaljen od glavnog ulaza, to predstav-lja povoljnu tačku za nesmetan ulazak u objekat. Ovo čak i u toku radnog vre-mena, jer tu uglavnom nema nikoga. Zbog toga treba predvideti jednu TV ka-meru za osmatranje ove komunikacije, kao i njenog prilaza.

Ulaz za čitaoce je česlo i ulaz u čitaonicu, koji je u toku radnog vremena(kad je ova otvorena) pod stalnim nadzorom osoblja. Sa bezbednosnog aspek-ta, ovde treba organizaciono strogo razgraničili aktivnosti vezane za ulazak učitaonicu i one vezane za izlazak iz nje.

U antreima iza ulaznih vrata treba predvideti prostornu zaštitu nekomvrstom detektora pokreta sa režimom rada ,,noč" (van radnog vremena bibli-oteke), kako bi se blagovrcmcno alarrairao pokušaj nedozvoljenog ulaska.

DEPOIDepoi u kojima se čuva retka knjiga i druge vredne kolekcije se štite na isti

način kao i depoi u muzejima. To znači strogo restriklivan ulaz:— korišćenjem šifre na ulazu, čijim se pravilnim ukucavanjem deaktivira

prostorna zaštita depoa,

— najavom u centar obezbedcnja (ukoliko isti postoji u objcktu), odakle sevrži deblokada zaštiie.

Organizacija ulaska u dcpoe možc biti i drugačija, pogotovo ako se radi odepoima u kojesesvakodncvno ulazi višcputa. Tu onda primenašifreilinajavaulaska ccntru obczbcdenja ncma opravdanja. U tom slučaju prostornu zažtitutreba isključili na počctku radnog vcmcna, a po njcgovom završetku uključiti(režim ,,noć").

Bez obzira o kakvim je depoima rcč, koji su im sadržaji i kako se koriste,obavczno treba predvideti:

— prostornu zaštitu,— indikaciju stanja vrata otvorcno/zatvoreno,— slrogu evidcnciju lica koja imaju pravo ulaska u depo i vremena kada ga

mogu koristiti.

KASE

Čak i malc bibliotckc treba da imaju neku vrstu kase, priručnog sefa za odla-ganje odredenc dokumcniacijc. Kasa treba da jc locirana u prostoru do kogaslužbena lica mogu doči, a da ne prolaze kroz čitaonicu. Može se zaštititi jav-ljačcm šuma, u rcžimu ,,noč" ako sc svakodnevno koristi, a „stalno" ukoliko jeto povremeno.

ČITAONICA

Pod ovim se podrazumeva prostor gde se knjige uzimaju, vraćaju i koristena licu mcsta. To znači da su one više ih' manje dostupne čitaocu i baš zbog togau velikoj meri izložcne opasnostima od kradc i oštećenja.

Kada jc čitaonica zatvorcna za posetiocc, zaštita se može svesii na prostornuzaštitu (detektorima pokreta) svih celina koje sadrže knjige. Najpogodnije jeprimeniti IC pasivnc uskopojasnc scnzore usmcrenc duž trasa koje vode poredpolica sa knjigama, tako da se bcz izazivanja alarma ne može prići polici.

Međutim, kada je bibliotcka otvorcna za čitaoce, zaštitu treba tako izvestida ona ne remeti normalno funkcionisanje postojeće tehnologije rada, a dapruži potreban nivo bezbcdnosti. U ovom slučaju zaštita sesvodi na TV nadzori pojedinačnu zaštitu knjiga.

Tv nadzor

TV nadzor podrazumeva postavljanje jedne ili više kamera u prostore kojekoriste posetioci i praćenje njihovog ponašanja na jednom ili više monitora.Kamere mogu biti fiksne ili pokretne, a razmeštaju se u zavisnosti od veličineosmatranog prostora, rasporcda polica u njima i trase kretanja i zadržavanjaposetioca. Od broja i vrste kamera zavisi i broj monitora koji mogu biti sme-žteni kod lica na ulazu koje je tu stalno prisutno zbog procedure uzimanja i vra-ćanja knjiga, ili u centru obezbedenja ako se radi o složenijem sistemu, pa tajcentar postoji.

154155

Page 79: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

Sem mogućnosti praćenja nekorektnog ponašanja posetilaca, pokušaja cer

panja listova ili isecanja fotografija, crtcža i sl., TV nadzor ima i jako psiholo-gjco dejstvo u smislu odvraćanja od ovakvog ponašanja.

pojedinačna zaštila knjigapojedinačnu zaštitu knjiga mogučc je izvesii elektronskim detekcionim sis-

temom za zaštitu pokrctnih prcdmcta EAS, čiji su senzitivni elementi (detek-tori) posebno konstruisani za ovu namcnu. Dctektor predstavlja traku, nale-pnicu ili pločicu od posebno osetljivog materijala, ubačenu na odreden načinunutar knjige. Ukoliko se knjiga iznosi, a da prethodno nije prošla proceduručekiranja (deaktiviranja senzora), onda će se na izlazu gde je postavljena ante-na aktivirati alarm.

Sistem je vrlo praktičan, ali skup za masovnu upotrebu. Treba ga zbog logakoristiti za zaštitu samo onih primcraka za koje se proceni da su najvredniji inajviše ugroženi. U svakom slučaju, opravdanost uvodenja ovakvog detekci-onog sistcma še sagledava kroz godišnje štete kojc biblioteka pretrpi zbogkrađa.

Zajedničko za sve sisteme za detckciju ncovlašćenog iznošenja knjiga je dajenjihova efikasnost uslovljena prolaskom lica kroztačno odredeno mesto, ta-mo gde je postavljena detekciona antena. To je obično na prolazu pored bibli-otekarsicog pulta, ili glavnim izlaznim vratima. Prolaz kroz druga vrata, gde ne-ma detekcione antene, ili izbacivanje knjige kroz prozor, se neće detektovati.Zbog toga se ponovo ističe značaj zaštite ovih otvora u radno vreme biblioteke,bjlo mehanički, bilo ugradnjom odgovarajučih senzora, ili kombinacijom i je-dnog i drugog.

Iskustva mnogih biblioteka u svetu pokazuju da ovakav sistem zaštite zna-tno samnjuje krađe knjiga.

Uopžte, da bi zašlita bibliotcka primcnom tehničkih sredstava zaštite bilagto efikasnija potrebno je:

- da postoji dobra vidljivost celog prostora gde su smeštene knjige dostu-pne čitaocima,

- da je deo prostora ispred i u samoj biblioteci dobro osvetljen i- da postoji mogućnost alarmiranja u slučaju prepada ili drugih neregular-

nih ponašanja posetilaca (putem diskrelnih tastera).

f156

IIIINDUSTRIJSKI OBJEKTI

Mnoge mere tehničke zaštite kojesu diskutovane u odcljcima 1 i 2 ovog po-glavlja (zaštita banaka i muzeja) mogu se primcniti i na industrijske objekte. Tose, pre svega, odnosi na zaštitu prodora u objckat i njcgovih vilalnih unutra-šnjih prostora, kako u pogledu primcne scnzora za detckciju neovlašćenogulaska u restriktivne prostorc, tako i u pogledu TV nadzora i kontrole pristupa.

Međutim, dve bitne stvari u kojima se industrijski objekti (sem funkcional-no — što se podrazumcva) razlikuju od do sada razmatranih, a koje nose sa so-bom i izvesne spccifičnosti u poglcdu pristupa lehničkoj zaštiti, su:

— radno vreme objekta — to nisu objekti dostupni javnosti (nema rada sastrankama), pa postoji samo radno vrcmc za zaposlcne u njcmu,

— lokacija objckia - obično su locirani na periferiji urbane srcdine ili vannaselja, tako da sem same zgrade (ili zgrada) imaju i spoljni krug u kome možebiti vitalnih tačaka kojc trcba štiliti; kod nckih objckata vitalne tačke se nalazei vair samog kruga objekta.

Ova dva faktora i sama su međusobno različita za razne vrste industrijskihobjekata. Tciko, kod nekih od njih se radi samo u prvoj smeni, kod drugih u prvedve, a ima objekata gdc nema prekida radnog proccsa, pa sc rad odvija u sve trismene. Isto tako, svaki objekat ima svoju lokaciju i svojc okruženje, određenufunkciju i sadržaje, pa i u tom pogledu postoje izvcsne razlike koje moraju biliprisutne kada se daju okvirne mere tehničke zažtite.

Zato ćemo se u daljem razmairanju ograničiti na one industrijske objektekoji imaju dosta dodirnih tačaka, a gde postojeće razlike bitno ne utiču na kon-ceptualna razmatranja tehničke zaštite. Obuhvatićemo rafinerije nafte, hemij-sku industriju, termoelektranc, hidroclcktrane, strateške objekte i proizvodnepogone poluproizvoda i gotovih proizvoda.

Pri ovome ih nećcmo posmatrati po nazivima, kako smo ih nabrojali, već poodredenim funkcionalnim cclinama. Ovo iz razloga što su im ncke funkcional-ne celine istovctne, pa ih je nepotrebno posmatrati odvojeno, a i što ovakvo ra-zmatranje omogućuje korisniku da sagleda koncept tehničke zaštite svogobjekta jednostavnim odabirom onih celina koje njegov objekat sadrži. Priovome ćemo obuhvatiti sve one mere koje je potrcbno preduzcti da bi se dobiomaksimalni nivo zaštite, jer nekc kalegorije razmatranih objekata upravo to za-htevaju.

Tako bi sistem tehničke zažtite industrijskog objekta, ili bolje reći komplek-sa, jer se najčešće radi o viže gradevinski potpuno odvojenih funkcionalnih ce-lina, trebalo da sadrži:

— alarmni sistem za signalizaciju neovlašćenog prislupa spoljnim i unutra-šnjim prostorima,

— TV sisiem zatvorenog kruga za vizuelni nadzor i identifikaciju događajau restriktivnim prostorima, kako otvorenim tako i zatvorenim,

— sistem za kontrolu pristupa u krug kompleksa i pojedine njegove objektei prostorije,

157

Page 80: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

— sistem komunikacionih veza za interno komuniciranje između lica službefizičkog obezbeđcnja i najavu ulazaka u odrcdcnc prostorc,

— sistem za konirolu obilaska objckta od strane čuvarske službe,— sopstveni centar tchničkog obezbcđcnja, stalno zaposednut, gde bi bile

integrisanc sve funkcijc nadzora i upravljanja cclokupnim zaštitnim sistemom.Pri ovome sc skrcčc poscbna pažnja da mcsta ugradnjc opreme za tehničku

zaštitu trcba odabrati lako da ona budu van eksplozivnih zona, kao i minimalnoizložena korozionim dcjstvima raznih industrijskih produkata.

1. Alarmni sistemAlarmni sistern trcba prcdvidcti za dctckciju ulaska i izlaska iz kruga preko

zaštitne ograde i kroz postojcće ulaze na njoj, prilaza pojcdinim vitalnimobjektima u krugu (rczcrvoari, trafo-sfanice, skladišta, parking prostori) i vannjega (brane, pristaništa...), pokušaja ulaska u pojedinc prostorije sa osetljivimsadržajima i sve druge celine za koje se proccni da mogu biti predmet intere-sovanja.

U daljcm razmatranju tcžišle ćemo baciti na izbor i način ugradnje senzora,posebno kada sc radi o njihovoj primeni u spoljnim uslovima, dok za ostale ele-mente alarmnog sistema važi sve ono što i za druge objckle.

Pri ovome ističcmo da će najčešća konfiguracija alarmnog sistema za indus-trijske objekte biti ona sa podccntralama, jer se ovde radi o dosta razuđenimobjektima. Thko će se u svakom od njih formirati poseban podcentar sa sop-stvenom alarmnom centralom, a ova dalje povczati sa glavnim dojavnim cen-trom — ccntrom tehničkog obezbcdcnja.

ZAŠTITA PERIMETRAZaštita perimctra podrazumeva zašlitu ograde i ulaza, kao i svih legalnih

prolaza ka komplcksu.UlaziBroj ulaza treba svesti na najmanju moguću meru, a one koji se ne koriste,

ili se retko koriste, poscbno mchanički zažtitili. Ulaze za vozila obavezno opre-miti električnim rampama. Na ulazima predvideti eleklronske barijere, čiji birežimi rada bili prilagodeni frekvenci odvijanja saobraćaja na ulazima.

Moguće prolazc u krug, kao što su kanali, tuneli i sl. treba dobro mehaničkiobezbediti, ukoliko to dozvoljavaju njihova lokacija i način korišćenja. Što setiče tehničkih mcra zaštite, tu postoji mogućnost primene optičkih rešetki, ka-ko je to prikazano na sl.3.1a, ili eleklromehaničkih prekidača, po izboru. U za-visnosti od vrste mehaničke zaštite, mogućc je primeniti i javljače šuma za de-tekciju pokušaja nasilnog proboja, kao i magnctne i mehaničke prekidače zadetekciju otvaranja prepreke.

Perimetarska ograda

Zaštitnipojas

Sl.3.1: Optička rcšctka (a) i zašlilni pojas (b)OgradaPre ugradnjc alarmnog sistcma, ukoliko to tcrcnski uslovi dozvoljavaju,

preporučuje se da se sa unutrašnje strane ograde napravi pojas širine oko 4 m,dubine 30 cm, ispunjen šljunkom do nivoa površine tla (sl.Š.lb), čime se postižusledeći efekti:

— bolja refleksija svetla sa perimclarske rasvete, čime se dobija bolja vidlji-vost za radnike fizičkog obezbcdcnja i viši nivo osvetljenosti za rad kamera uotežanim uslovima; ovo ujedno i ođvrača od pokušaja ncovlaščenog ulaska;

— sprečavanje izbijanja rastinja (trave i šiblja), žto znatno olakšava održa-vanje i pruža bolju vidljivost;

— olakšava regisiraciju narušavanja zone, jcr se pri hodanju javlja §um; ovajšum se može čak i slušati posiavljanjcm duž perimctra mikrofonskih uređaja.

Izbor senzora za zažiitu pcrimctra zalucva izvanredno poznavanje asortima-na proizvoda za ovu namenu, njihovih principa rada i karakteristika, jer su oniizloženi spoljnim ulicajima koji variraju od područja do područja i od jednogdo drugog godišnjeg doba. S toga je projektovanje perimetarske zaštite dalekodelikatnije od projektovanja zaštite unutrašnjih prostora, a načinjene greškemnogo teže (ili nikako) popravljivc.

Da bi se napravio što korekiniji izbor, potrcbno je prethodno sagledati:— klimatske uslove na lokaciji (tcmperaturne promcne, vlažnost, vrstu pa-

davina, vrstu i jačinu vetra, maglovitost),— topografske uslove (neravninc lerena, podvodnost, trusnost),— vrstu tla (obradiva zcmlja, pcsak, kražki predeli, šuma, pažnjak),— konfiguraciju i strukturu ograde oko kompleksa (ncma fizičke barijere,

živa ograda, žičano pletivo, žičane table sa parapetom, bez parapeta, metalnadekorativna, zid itd.),

— blizinu javnih i internih saobraćajnica i aerodroma i frekvencu odvijanjasaobraćaja i

— blizinu visokonaponskih vodova i drugih izvora elektromagnetnogzračenja.

158 159

Page 81: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

Smaira se da je senzor za zaštitu pcrlmctra dobro odabran i pravilno insta-liran kada su ispunjeni sledcći uslovi:

— verovatnoča detckcije iznosi minimalno 90%, što znači da od 100 poku-šaja neovlašćcnog prolaza najmanjc njih 90 mora da sc dctcktuje u svakoj zoništićenog perimetra;

— broj lažnih alarma po jcdnom kilomctru dužine dconice iznosi jedanmcsečno;

— dužina jcđnezonc nijcvcća od 100 m.jcr toliko rastojanjemožeuspešnoda pokrije kamcra kada se alarmni sistcm sprcže sa TV sistcmom zatvorcnogkruga.

U velikom broju slučajcva, zbog nemogućnosti da se postignu ovi uslovi,preporučuje se primcna dvc vrstc senzora, i to najčešće onih koji rade na razli-čitim principima. Tada se mcdu njima ostvaruje takva sprcga da se alarm javljasamo onda kada su oba pobudcna, tj. ostvarcn jc koincidcntni rad.

ZAŠTITA SPOLJNIH PROSTORAZašlhu spoljnih prostora trcba prcdvideti u dva opšta slučaja:— kada se šiiii prilaz nckom važnom objcktu u krugu i— kada sc želi zaSlita dobara smcštcnih na otvorenom prostoru.U prvom slučaju jc najbolje koristiti ukopane senzore koji prate konture te-

rena i postavljaju se tako da se bez dctekcijc ne može priči objcktu, u kombi-naciji sa elektronskim barijcrama kao zaprckama na saobraćajnicama u krugu.

U drugom slučaju moguće je napraviti posebnu fizičku ogradu oko rizičnogotvorenog prostora i nju scnzibilizovati pogodnom vrstom senzora, ili koristitielektronske barijere ako je teren-ravan.

Rezervoare je najboljc štititi ukopanim scnzorima (gcofoni, ,,H-field", ma-gnetni pasivni) sa svih strana (oko kadc) u rcžimu „Stalno", a dcblokada bi sevršila po potrebi iz ccnira tehničkog obczbcdcnja.

Ako je sa ncke strane rczcrvoara inierna saobraćajnica, pa nema uslova zaukopavanje senzora, ili sc tu vrši prctovar, onda sc ta strana može štititi IC ba-rijerom, koja će bili na posebnoj zoni.

Trafo stanica predstavlja jcdnu od ključnih lačaka u kompleksu, kako zbogtehnološkog procesa rada, tako i zbogbezbcdnosti, jcr i kratkotrajan nestanaknapajanja može imati velike posledice i po jcdno i po drugo. Zaio jc ircba obu-hvatiti alarmnim sistemom.

Ukoliko ima svoju ogradu, onda se možc predvidcti zaštita ograde na nekiod opisanih načina, a ukoliko jc nema, trcba postaviti elektronsku barijeru kanjenom prilazu ili ulazna vrata zaštititi prekidačima, sa evidencijom ulaska usamu stanicu.

Skladišta na otvorenom prostoru sc mogu zaStititi nekom vrstom ukopanihsenzora, elektronskim barijerama i ,,E-field" kablovima, koji se mogu postavitikao samostojeći i ujcdno predstavljali i ogradu oko skladišla.

Režime rada postavljcnc clcktronske zaštite trcba uskladiti sa načinom ko-rišćenja sklađišta, a u slučajcvima kada su ona privrcmcna, moguče ih je štititimobilnim sislcmom sa mikrotalasnim barijcrama i bcžičnom dojavom alarmau centar obezbcdenja.

Parking prostori, bilo da su u krugu ili van njcga, moraju biti dobro osve-tljeni i na ncki način nadzirani od stranc službe fizičkog obczbcđenja. U sva-kom slučaju ireba da su izdvojcni od rcstrikiivnog prostora komplcksa i da ima-ju svoju perimctarsku zaštitu i kontrolu ulaska i izlaska.

Ukoliko se radi o parking prostoru poscbne namcne, gde se povremeno os-tavljaju specijalna vozila ili čak i mali avioni, onda ih je najpogodnije zaštititimobilnim sistemom sa M\V barijerama i sa bežičnom dojavom alarma u CTO,kako je to prikazano na sl.3.2.

Sl.3.2: Mobibic MW banjcrc

Sistem sc brzo i lako insialira, a isto tako i uklanja kada prcstane potrebaza njegovom primcnom.

Brane i pristaništa, kao i prilazi vodcnim putem ka vilalnim celinamaobjckta, sc mogu štiiiii mrcžama sa opličkim vlaknom i sonarima.

U prvom slučaju sc mrcžc sa optičkim vlaknom postavljaju pod vodu naključnim prilaznim tačkama brani ili pristaništu i svaki pokušaj prolaska pre-

Sl.3.3: Podvodna zašt'ua

161

160

Page 82: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

secanjem mrcže sc dctckluje kao signal alarma. Mrcže su specijalno izrađeneza uslove primcnc u vodi (slaikoj i slanoj).

U drugom slučaju sc u vodu, na prilazima ka objcktu, postavljaju sonari,uređaji koji detcktuju sve objcklc koji se krcću u vodi kada im se približe naodređeno rastojanje. Ova dva načina zaštite se mogu i kombinovati, kako je toprikazano na sl.3.3.

ZAŠTITA OBJEKATAUpravna zgrada se Stiti kao i svi drugi zatvorcni prostori, počev od prodora

u objekat pa do poscbnih prostorija i kasa. Prodori u objckat se štite na jedaaod načina opisanih u odeljcima 1 i 2, kao i vitalne prostorije i prcdmeli (ako ihima).

Proizvođna zgracla — u zavisnosii od tchnološkog proccsa rada u ovomobjektu, kao i od njcgovc razudcnosii, prcdvida se i način zašlite.

Sem proizvodnih hala, ovi objckti sadrže magacine sirovina, magacine po-luproizvoda i golovih proizvoda, pa bi alarmnim sistemom trebalo obuhvatitisve te prostore. Oni bi se štitili slično zaštiti dcpoa, prostornom zaštitom kom-binovanom sa šifrom za ulazak, uz obavczno preduzimanje odredenih meramehaničke zaštite.

Magacini u krugu komplcksa sc šiitc kao i svi zatvorcni proslori — zaštitaprodora u objekat odgovarajućim prckidačima i zaštita prostorija odgovaraju-ćom vrstom prostornih senzora, čiji bi sc režimi rađa i način dcblokade odrediliprema tahnologiji rada u magacinu.

ZAŠTITA OD PREPADAOvu vrstu zašlile trcba predvideti na svim mestima gde dežuraju lica fizičkog

obezbeđcnja (ulazi, portirnice, stražarske kućice po perimetru i sl.), na mesti-ma gde se radi sa većim količinama novca i na svim drugim mestima za koja seproceni da mogu biti izložena prepadu (parking prostori, garaže i sl.).

2. TV sistem zatvorenog krugaKod ovako složenih objekata TV osmatranjem treba obuhvatiti ceo perime-

tar kompleksa, sve ulaze i prilaze komplcksu, mesta utovara i istovara robe,skladišta na otvorenom prostoru, značajne komunikacione trase unutar kom-pleksa, kao i odredene unutrašnje proslore (proizvodne pogone, magacine spe-cijalne robe itd.).

Sem osnovne funkcije — osmatranje u cilju zaštiie od ncovlašćenog ulaska— u velikom broju slučajeva TV sistem zatovrcnog kruga kod industrijskihobjekata služi i za praćenje tehnološkog proccsa rada kao i ranog otkrivanjapožara u požarno-rizičnim zonama.

Kao što je već rečeno, kamerama trcba obezbediti i odgovarajuće osvetlje-nje, vodeći računa o reflcksijama koje postoje u njihovom okruženju, kao i oopredeljenju korisnika objekta — kontinualno osvetljenje ili osvetljenje saprekidanjem.

PERIMETAR

Pri osmatranju pcrimctra kamcrc trcba tako postaviti da onc prate odgova-rajuće senzorske dconicc. Najbolje je da budu fiksnc i tako poslavljcne da jednadrugoj gledaju u leđa, kako bi bili pokrivcni mrtvi prostori. PostavRi ih tako dabudu teško dostupnc, kako sc nc bi moglc „prcskočiti" i ući ncopažcno u res-triktivni prostor.

Pri ovorae, lokacija kamcre zavisi od toga kakva vrsta senzora je primenjenaza zaštitu pcrimctra. Ako su u pitanju scnzori koji dctcktuju fizički dodir saogradom (scizmički, clcktromehanički, ,,E-flcx"), onda je najbolje montiratikamere dircktno iznad ogradc (pod uslovom da jc u pravoj liniji i da joj ništane zaklanja vidno polje), tako da prali njcnu liniju. Pri takvoj poziciji ogradase pojavljuje kao prava linija na monitoru, pa se vide obe njene strane, što omo-gućuje proccnu siiuacijc n alarmu.

Ukoliko su primenjcni senzori koji daju zapreminsku zaštitu („E-fieled",mikrotalasnc barijcre,'„H-ficld") onda jc boljc kamcrc izbaciti van linije ogra-de, odnosno van dctekcionc zonc. Jer, ovc barijcre odlažu prolaženje kroz zonuu alarmu, a samim tim i brzo iščezavanje iz vidnog polja kamcre.

Na ulazima u krug se uglavnom postavljaju pokretne kamere, kako bi i pri-lazi mogli da sc osmatraju. Treba izbcgavati povezivanje ovih kamera za senzor-ske deonice, jer im trcba vrcmcna dok se postave u poziciju da vide zonu ualarmu.

SPOUNI PROSTORIOsmatranjem u spoljnom prostoru trcba obuhvatiti:— saobraćajnice, i to pomoću fiksnih kamcra postavljenih tako da prate nji-

hovu irasu,— rezcrvoare, pomoću pokretnih kamcra kojc omogućuju i rano otkrivanje

požara,— prilaze magacinima, trafo stanici, pomoču fiksnih kamcra,— olvorena skladišta, pomoću kamera sprcgnutih sa primenjenim alar-

mnim sistemom, ili povezanih na kompjutcrizovani video sistem kod koga semože markirati zona čije naružavanje treba da izazove alarm (sl.3.4a) i

Sl.3.4: T\/ murkiranjc (a) i osinatranjeparkinga (b)

162 163

Page 83: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

— parkinga, kada jc rnoguće kombinovati fiksne i pokrctne kamere u zavi-snosti od njegovog položaja, veličinc, načina korišćcnja, primene senzora zaspoljnu zaštitu i sl.

UNUTRAŠNJI PROSTORI

Za osmatranje unutrašnjih prostora sc naj&žčc koriste fiksne kamcrc širo-kog vidnog ugla. Mnogo ih jc lakše odabrati ncgo one za spoljnu zaštitu, jeruglavnom rade u stacionarnim uslovima: odredcna veličina prostorije, odrede-no (sobno) osvciljenje, ambijcntalni tempcraturni uslovi i sl. Ovde se kamereuglavnom predviđaju:

— u garažama, na ulazu i izlazu kao i za osmatranje garažnog prostora,— u proizvodnim objektima, za osmatranje proccsa proizvodnje, ulaza u

odredene magacine, kao i na mcstima gde ima dosta zapaljivog matcrijala u ci-Iju ranog olkrivanja požara,

— na ulazima u pojcdine rcstriktivnc prostorc, kada se može kombinovatisa kartičnim sistemom za kontrolu pristupa u cilju postizanja pozitivne iden-tiflkacije lica.

3. Sistem za kontrolu pristupa

Kontrola pristupa znači kontrolu ulaska u rcstriktivan prostor.Kontrolu pristupa kod industrijskih objckata treba sprovcsti u najmanje tri

nivoa i to:— prvi nivo kontrole na ulazu u krug komplcksa, gde bi se regislrovali svi

zaposleni,— drugi nivo kontrolc na ulazu u odrcdcnc objckte u krugu, onako kako je

to organizaciono razrcšeno, žto znači da bi se tu registrovala sva lica koja radeu tom objektu,

— treči nivo kontrole, na ulasku u odrcdcne proizvodne pogone, prostorije,magacine i sl., gde bi sc rcgistrovala sva lica koja imaju potrebe da tu borave.

Sem ovih nivoa kontrole, moguće je imati i viže nivoe, koji bi omogućavalisamo jednom malom broju lica ili samo jednom licu ulazak u osetljiv prostor.

Najpogodniji način kontrolc pristupa za prva tri nivoa je putem identifika-cionih kartica. Tip kartice bi se izabrao prema broju zaposlenih, otpornosti nakompromitacije, ceni i sl„ tj. onim parametrima koji su razmatrani u prvom po-glavlju, odeljak 4.

Broj čitača na pojedinim ulaznim punktovima bi se odredio prema propu-snoj moći sistema, odnosno broju lica koja tu treba da se registruju u određe-nom vremenskom intervalu.

Sami čitači bi mogli imati i dodatne funkcijc sem registracije. Na primer, zadrugi nivo kontrole bi to mogli biti čitači sa display-om, gde bi licu pri registra-ciji mogla biti ispisana neka poruka ili data evidencija broja radnih sati za tajmesec i sl.

164

Četvrti nivo kontrolc znači vcć ulazak u ncki poseban prostor gde je pristupdozvoljen najčeSće samo jcdnom licu. Ovdc je potrebno imati čitač sa šifrom,obavezno povezan sa clcktromchaničkom bravom, tako da je ulazak bez alarmamoguć samo uz odgovarajuću karticu i ispravno ukucanu šifru. Za ovaj nivokontrole se može koristiti i ncki od biometrijskih sistcma, na bazi otiska prstaili retine oka, takode uz poznavanjc šifrc odnosno posedovanja PIN-a — per-sojialnog idcntifikacionog broja. Ovaj način pruža viši nivo bczbednosti od kar-tičnog, a omogućujc ulazaksvim Iicima za koja jc u nadzornom tcrminalu me-morisana odredcna biomctrijska karakicristika.

Način povezivanja čitača sa nadzornim terminalom zavisi od razuđenostikompleksa, broja objckata gdc sc vrši rcgistracija i broja korisnika (radnih or-ganizacija) u komplcksu. Kada se radi o komplck.su gde postoji samo jedan ko-risnik, onda bi se čitači sa svih nivoa kontroJe dircktno povczali na nadzorniterminal u ccniru tchničkog obczbcdcnja.

U slučaju da ovak\'O povczivanjc nijc mogućc zbog vclike razuđenosti obje-kata (velikog rastojanja izemdu čitača i ccntra ili nemogućnosti postavljanjakabJova zbog terenskih usiova), onda za svaki objekat treba formirati nadzornipodcentar, pa sve podcentrc povczati putcm tclcfonske linije na glavni nadzor-ni terminal u CTO. Ovakav način povczivanja je i jedino moguć ako u kom-pleksu ima vlše korisnika, pa svaki hoćc da ima svoju evidenciju radnog vreme-na zbog obračuna i radnc disciplinc. U tom slučaju, u glavnom ccntru bi se sli-vali samo podaci vczani za pokužaj ncovlašćcnog ulaska u restriktivneprostore.

Podaci iz glavnog ccnira bi se putem komutirane telefonskc linije mogli slatidalje, na viši hijerarhijski nivo, ukoliko za to ima potrebe. Drugim rečima, ope-rativna kompatibilnosl nađzornog tcrminala kartične kontrole pristupa omo-gućuje izgradnju čitavc mrcžc za jcdno područje, ukoliko tu ima više objekatakoji pripadaju islom korisniku.

Kartičnu kontrolu pristupa treba sprovcsti i za vozila, odnosno ulaze u ga-ražu ukoliko ona postoji, što u sprezi sa TV osmatranjcm pruža vi i nivo be-zbednosti.

4. Komunikacione veze

Ovde treba ostvariti dve vrste komunikacionih veza: one vezane za ulazaku restriktivne prostore i vczc poircbnc licima službe fizičkog obezbeđenja zanjihovo obavežtavanje i mcđusobno komuniciranje.

Za najavu ulaska u rcstriktivne prostore treba predvideti interfone. Oni bise postavljali isprcd rcstriktivnog prostora, čija su vrata opremljena eJektrome-haničkom bravom. Po idcntifikaciji najavljcnog Jica vrata bi se deblokirala saunutrašnje strane odgovarajučim tasterom.

Broj i raspored ovih interfonskih veza bi zavisio od načina koriščenja poje-dinih prostora u kompleksu i dozvole pristupa u njih. Predstavljaju važnu ba-rijeru za nepotrebne šetnjc po objektu, za Sta je skupo i ncpotrebno postavljatičitače kartica.

165

Page 84: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

Kada se koriste za potrebe službc fizičkog obczbcđcnja, intcrfonske vezetreba da budu tako isprojcktovanc da se možc uspostaviti veza između svakogstražarskog mesta po perimctru objckta i svakog mcsta u objektima gde dežu-raju lica, sa centrom obczbcdenja.

Služba flzičkog obczbcdcnja, poscbno patrolna služba, trcba da budc snab-dcvena urcđajima za dvosmcrnu radio komunikaciju, sa mogućnošću alarmira-nja u slučaju ugroženosti.

5. Sistem za kontrolu obilaska objektaU vcćini industrijskih objckata postoji brojna služba fizičkog obezbeđcnja,

od čega jedan broj lica ima obavezu obilaska objckta po nekom utvrdenom re-dosleđu.

Kontrolu savesnog obavljanja ove dužnosti, a ujedno i alarmiranje ukolikoim se nešto dogodi, moguće je izvesti na način opisan u odeljku 5 prvog po-glavlja.

Ovaj sistem ima još jcdnu važnu funkciju kada su u pitanju industrijskiobjekti sa povećanim rizikom od požara: na vrcme sc uočava izbijanje požara.Zato čitačke stanice obavczno trcba postaviti na mcstima blizu rezervoara, gdeima zapaljivih para, boja i hariije.

6. Centar tehničkog obezbeđenjaIndustrijski objekti treba da imaju sopstvcni ccntar tehničkog obezbeđenja

stalno zaposednut, sa mogućnošću automatske dojavc alarma u nadležnu sta-nicu milicije.

Ovaj centar objedinjuje svu opremu ncopliodnu za upravljanje radom sis-tema tehničke zaštite i signalizaciju alarmnih stanja, a može se koncipirati i širetako da nadzire i ostale sistcmc u kompleksu (dojava i gašenje požara, venti-lacija i klimatizacija i sl).

Centar treba da bude tako opremljen da se ima mogućnost prezentacije imemorisanja svih dogadaja u zaštitnom sistcmu, kao i mogućnost prosleđiva-nja odredenih komandi ka njcgovoj perifcriji. Takođe, trcba da postoji mogu-ćnost vizuelne identifikacije mesta pojave alarma u okviru celog nadziranogpodručja (makro lokacije) na sinoptik tabli, kao i njegove lokacije na nivou na-rušenog prostora (mikro lokacije) putem prikaza na video terminalu.

Kako se radi o kompjutcrizovanom ccniru, lo sc na njega odnosi sve ono štoje dato u odeljku 7 prvog poglavlja.

166

IV OSTALI OBJEKTI

Mada se mnoge mere tehničke zaštiie date u odeljcima 1,2 i 3 mogu prime-niti i na druge objckte, koji nisu poscbno naznačeni u dosadašnjim razmatra-njima, ovde ćcmo ukratko izložili osnovne pristupc tehničkoj zaštiti apoteka,arhiva, juvelirnica, benzinskih pumpi, samoposluga i robnih kuća. Ovo iz razlo-ga da bi se olakšao pristup ovoj problcmatici licima koja su zadužena za bezbe-dnost tak\;ih objckata.

1. ApotekeZaštitu apotcka treba planirati kroz dva odvojcna funkcionalna prostora i

to:— prostora gde se izdaju lckovi,— prostora gde se lekovi spravljaju i čuvaju.U prostoru gde se izdaju lckovi trcba obavczno prcdvideti zaštitu od prepa-

da (nožne i ručnc javljače), jcr se tu radi sa strankama cclog dana, a u dežurnimapotekama i noću, što povećava rizike napada na osoblje apoteke. Ova prosto-rija treba da ima i prostornu zaštitu (dctcktore pokreta), kako bi se u vreme ka-da je apoteka zatvorena obczbcdio njcn sadržaj. Posebno treba zaštititi ulaznavrata nekom vrstom prckidača uključenog u alarmni sistem.

Prostorija u kojoj sc čuvaju lckovi i razne supstance za njihovo spravljanjetreba da bude zaštićcna dctcktorom pokreta, koji bi bio aktivan van radnog vre-mena apoteke. Poscbnc merc zaštitc Ircba sprovcsti za čuvanje droge i drugihopasnih materija, bilo njihovim smeštanjem u bezbeđne boksove ili kase.

Kako se apoteke obično nalaze u prizemlju nckog vcćeg ili manjeg objekta,to obavezno treba predvideli dobru mehaničku zaštitu mogučih prodora uobjekat, pogotovo onih koji nisu sa ulične strane, a po potrebi ih zaštititi i ne-kom vrstom senzora. Ovde posebno voditi računa o ventilacionom kanalu, kojimora da postoji zbog raznih isparenja u prostoriji gde se spravljaju lekovi.

Dobra osvctljcnost prilaza apotcci takodcje jcdan od značajnih bczbedno-snih faktora.

Alarmiranje trcba izvcsti u lokalu, jakom spoljnom sirenom postavljenomna nedostupnom mcstu.

Kako apoteke uglavnom imaju telcfonsku liniju, to treba predvideti daljin-sku dojavu alarma nekom licu 111 sianici milicije. Ovo u slučaju da se radi o ma-njem mestu gde postoji jcdna ili dvc apotcke. Međutim, u gradskim sredinamagde ima viSe ovih objekaia najbolje bi bilo imati jedan dojavni centar za svenjih.

2. ArhiviRazni arhivi, bilo da su u okviru nekog objekta, bilo da egzistiraju kao po-

sebne celine, treba da se štite kao depoi kod muzeja, žto znači da treba:— izvesti strogu kontrolu ulaska u depo (gifra, kartica ili neki drugi način),

167

Page 85: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

— zašiititi prostorije dcpoa proslornim senzorima,— po potrebi dodatno zašlititi poscbnc odcljke arhiva, bilo smešianjem u

kase zaštićcnc javljačima šuma ili poscbnc boksove sa još jcdnom rcstrikcijomulaska.

Ako se radi o arhivima od suaicškog značaja, onda trcba predvideti i TVosmatranje nekih prostora, kako bi sc na vrcmc uočilo svako neregularno ko-rišćenje arhive.

Signalizacija alarma bi se izvela u zavisnosti od načina korišćenja arhiva, ulokalnom, sialno zaposcdnutom ceniru obczbcdcnja ili daljinski na određenommestu.

3. JuvelirniceI one čcsto sadržc dve prostorijc, jcdnu u kojoj se izlaže i prodaje nakit i dru-

gu u kojoj se on skladišti i popravlja.Kako su uglavnom u prizcmlju, lo im ircba obczbcditi, prc svcga, dobru mc-

haničku zaštiiu svih vrata i prozora. Na vrata trcba ugraditi prckidače za alar-miranje njihovog neovlašćcnog otvaranja, a obc prostorije zaštiliti detektorimapokreta, koji bi bili aktivni kada jc objckat zatvorcn.

Izlozi i vitrinc se poscbno mogu zaštiiili, ukoliko sc iz njih nakii ne iznosipo okončavanju radnog vrcmena. Tu bi sc primcnila neka vrsta senzora za za-štitu staklenih površina, ili, čak, prostornih scnzora, onako kako se štile viirineu muzejima.

Ukoliko postoji kasa u objcktu, onda jc obavczno staviti je na vidno meslo,dobro osvetljeno, i fiksirati za podlogu kako se ne bi mogla pomicati. Može sei zaštititi na jedan od načina za zaštilu kasa.

Na pogodnom mesiu ugraditi ručni (ili nožni) javljač prepada. Alarmiranjeiz\7esti spoljnom sircnom, a predvidcti i daljinsku dojavu na kućni broj (ako jeobjekat privatni) ili ncko drugo mcsto, putem tclcfonske linijc.

4. Benzinske pumpeBenzinske pumpe su usamljcni objckli, bcz obzira da li sc nalaze u urbanoj

sredini ili daleko od nje, pa tehničke mcre zaštite trcba sprovcsti tako da se pos-tigne maksimalna zažtita osoblja i novca. U tom smislu zaštilni sistem treba dasadrži:

— alarmni sistem, za alarmiranje neoviašćenog ulaska u radni prostor kadaje objekat zatvoren, za alarmiranje napada na kasu i za alarmiranje prepada nazaposlena lica;

— TV sistem za osmairanjc celog prostora gde jc pumpa;— sistem za kontrolu obilaska objekata u noćnim uslovima, bez obzira da

li su oni otvoreni ili zatvoreni za vozačc.Radni prostor treba zašlitili adckvamim dctcktorima pokreta, ulazna vratagnetnim ili mchaničkim prekidačima, a kasu na jedan od načina za zaštitumagnetmm

kasa.

168

Za zažtitu od prcpada Ircba postaviti odgovarajućc alrmnc tastcre u unutra-šnjem i spoljašnjcm prostoru.

Za alarmiranje prcdvideti spoljnu sirenu, a ako jc osoblje ne isključi uutvrđenom vremenskom intervalu po pojavi alarma, alarm treba automatski dase prosledi na nadlcžno mcsto. Ovu dojavu izvcsti na način koji je prihvatljivu postojećim uslovima (komutirana telcfonska linija, slobodna TT parica ili,pak, radjo putcm).

Primena TV sislcma zatvorcnog kruga bi imala smisla kada bi se više pumpina jednom području nadziralo iz istog ccntra, što jc ostvarljivo u većim grado-vima s obzirom na njihovu gustinu. Bilo bi dovoljno postaviti jednu pokretnukameru za nadzor pumpc, a prcnos slikc ostvariti tehnockonomski najprihva-tljivijim rešenjem.

Kod pumpi kojc su daleko od nascljcnili mesta, pa je primena CCTVsiste-ma skupa, mogla bi se u unutrašnjcm prostoru ngraditi skrivena kamera sa fil-mom, ili rckordcrom, koja bi se automatski uključivala po naružavanju žtiće-nog prostora, ili pritiskom prepadnog tastcra, i izvršilo snimanje ekscesnog do-gadaja.

Primcna bežičnog „Guard Watch" sistema bi omogućila kontrolu obilaskapumpi od strane za to zaduženih lica. Sa svakodnevnom promenom rute obi-laska ovo pruža dodami nivo bczbednosti, jcr obeshrabruje potencijalne izvrši-oce provale.

Inače, i TV sistcm i sistcm za kontrolu obilaska objckta doprinose i ranomotrkivanju požara, pa im u tom smislu trcba i dati odrcdeni značaj.

5. SamoposlugeZa zaštitu samoposluga treba predvideti alarmni sisiem i TV sistem.Aralmni sistem trcba da bude aktivan u vreme kada je samoposluga zatvo-

rena za kupce i sadržavao bi jcdan ili viSe prostornih senzora za zaštitu maga-cina i prodajnog prostora i viže prckidača za zaštilu vrata i prozora. Podrazu-meva se da je mehanička zažtita svih prodora u prostor izvedcna na odgovara-jući način, kao i utvrden protokol o načinu čuvanja dnevnog pazara.

TV sistem bi imao funkciju u vrcme kada je samoposluga otvorena za kupce,kada bi se pogodno raspoređcnim kamcrama pratilo ponaSanje posetilaca,odnosno pokušaj sakrivanja artikala. Mesto postavljanja monitora bi se odre-dilo prema veličini i lokaciji samoposluge. Za male objekte TV nije potreban.

Alarmiranje treba izvesti jakom sirenom spolja, a moguča je centralizacijadojave alarma na jedno mesto za sve samoposluge istog korisnika koje se na-laze na jednom području.

6. Robne kućeKod većih robnih kuća treba predvideti:— alarmni sistcm za zažtitu magacina i određcnih prodajnih prostora van

radnog vremena, kao i za alarmiranje prcpada na mestima gde su šalteri,

169

Page 86: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

— sistcm za alarmiranje iznošcnja ncplaćcnih artikala i— TV sistem za osmatranje odrcdcnih prostora.Alarmnim sistemom treba obuhvatiti:— zaštitu mogućih prodora u magacine i prodajne prostore nekom vrstom

senzora za zaštitu prodora u objckat,— prostornu zaštitu detektorima pokrcta prostora gde se izlaže i čuva roba,

ili komunikacija ka tim prostorima,— zažtitu žalterskih službcnika i lica fizičkog obezbeđenja ugradnjom alar-

mnih tastera (ručnih i nožnih) na svim rizičnim mestima,— zaštitu kasa javljačima šuma.Sistemom za alarmiranjc iznošenja ncplaćcnih artikala treba obuhvatiti sve

vrednije artikle u objektu, a posebno onc od krzna, kožc i svile. Na njih bi sepostavile određene nalcpnicc ili bcdževi, koji bi na izlazu iz odclcnja gde je uze-ta roba, ili glavnom izlasku iz robne kuče, aktivirali postavljene antenske ure-đaje i alarmirali iznošcnje (ukoliko preihodno nisu na kasama deaktivirani iliskinuti).

Kod rrtanjih robnih kuča bilo bi dovoljno postaviti jedan antenski uređaj naizlaznim vratima, a kod većih je praktičnije lo uraditi na samim odelenjima.

TV sistemom bi trcbalo obuhvatiti osmatranje vclikih proslora sa rafovima,gde pojedini artikli nisu zaštićcni od neovlašćenog iznošenja, a posebno mestoutovara i istovara robe, kao i parking prostora, ukoliko on postoji uz robnukuću.

Dojava alarma bi se mogla izvesti u jedan zajednički centar, kada su u pita-nju veća naselja, a u manjim mestima na određeni telefonski broj.

U oba slučaja treba predvideti lokalno alarmiranje, i to van radnog vremena,snažnom sirenom postavljenom izvan objekta, a u radno vreme tihim alarmom(ovo za slučaj prepada) na mestu gde se nalaze radnici obezbeđenja.

TRECI DEOSTRUČNA OBUKA RADNIKA NA POSLOVIMA

FIZIČKOG OBEZBEĐENJA OBJEKTA

170

Page 87: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

I UVODNA RAZMATRANJA

)

Da bi se preventivno-rcprcsivna i tchnička zaštita u potcncijalno ugrožcnimobjektima mogla cfikasno organizovaii, planirati i rcalizovati, nužno je pozna-vanje prava, obaveza i konkrctnih zadataka svakog radnika u objcktu i načinnjihovog sprovodenja. Potpuna i blagovrcmcna primcna samozaštitnih mera ipravilno prcduzimanjc odrcdcnih rcprcsivnih mcra od nadležnih subjekata uobjektu, svakako podrazumcva prcihodno stručno usavršavanje i osposoblja-vanje ovih lica za ovaj vid njihovc dclatnosii.

Praksa potvrduje da vcliki broj lica u potcncijalno ugrožcnim objektima, bi-lo radnika izosnovnc.dclatnosti ilipripadnika fizičkogobezbcdcnja, nepozna-jc svoja prava i dužnosti, kao ni osnovnc zadalke u slučaju izvršenja krivičnogdela. Ima i slučajcva gde je otsutna saradnja odgovornih lica u objektu sa ru-kovodiocima fizičkog obezbcdcnja, naročilo u poglcdu postavki određenihizložbi, transporta novca i hartija od vrcdnosti i čuvanja drugih vrcdnih pre-dmeta. Svejeto poslcdica otsutnosti bczbcdnosnekultureiosnovnihznanja izdomcna samozaštilnih mera i njihove cfikasnosti u sprcčavanju kriminalnognapada na objekat.

Da bi i mehanizam samozašlitc što cfikasnije funkcionisao, a samim tim iimovina bila boljc zaiUićcna s jcdne, i da bi odredena ovlašćenja u domenu re-presije bila blagovrcmcno i zakonilo primcnjcna i tako pružcna adekvama po-moć organima unutrašnjih poslova u olkrivanju učinioca i obezbeđenju doka-za, s druge strane, nužna jc i odgovarajuća stručna obuka radnih ljudi koji radeili obezbeduju potencijalno ugrožcnc objckte. Ova obuka podrazumeva stru-čno osposobljavanje radnika fizičkog obezbcdcnja i radnika koji obavljajuosnovnu delatnost u objektu, rukuju s novcem, hartijama od vrednosli, zlatom,zlatnim nakitom, povcrljivim matcrijalom, prcdmetima kulturnih dobara, oru-žjcm, municijom, narkoticima i drugim vrcdnim i opasnim stvarima i materi-jama i dolaze u kontakt sa strankama. Pored ovih radnika, nužno je i odredenostručno osposobljavan je iz ovih oblasti i za odgovorne radnike koji neposrednone rukuju ovim predmctima, ali su odgovorni za preduzimanje mera samoza-štile i za bezbcdno obavljanjc ove dclatnosti.

Radnike koji rade na poslovima fizičkog obezbeđenja treba upoznati s nji-hovim pravima i obavezama kako u domenu prcvencijc, tako i u primeni odre-denih ovlažćenja u nblasti rcprcsije.

Posebno trcba razraditi i detaljno proučiti ovlašćenja koja se odnose na pri-menu vatrenog oružja i drugih srcdstava prinude. Radnike koji nose oružje tre-ba u okviru stručnc obukc obučiLi da vcšto i pravilno rukuju vatrenim oružjemu kom cilju treba bar dva puta godišnje organizovati i bojevo gađanje na odgo-varajućem strelištu. U sklopu ove obuke bilo bi korisno organizovati za mladepripadnike fizičkog obezbcđenja i upoznavanje sa nckim osnovnim znanjima izoblasti borilačkih veština, koja bi svakako bila od koristi prilikom kontakta isavlađivanja učinioca krivičnog dela ili njcgovih pomagača.

173

i

Page 88: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

Zadalak radnika fizičkog obczbcdcnja, po izvršenom krivičnom dclu uobjektu, bila bi poscbna oblast potpunc i dctaljnc razrade tokom obuke, a na-ročito u domenu obczbcdcnja matcrijalnih dokaza (tragova i predmeta), ličnogopisa i ponašanja učinioca krivičnog dcla.

Radnike koji radc u objcktu, a kojc smo prclhodno navcli, trcba obučiti dazapažaju sumnjiva ponašanja kod čdrcđenih lica kako u objektu tako i vanobjekta, te njihov lični opis. način krctanja i opšlcnja, opis vozila ili drugogsredstva i sve drugc činjenicc i okolnosti kojc su indikativne i ukazuju na sum-njivu situaciju. Ovo jc poscbno biino u pripremnom periodu za izvršenje kri-vičr.og dela razbojnišlva, pa jc nužno povczivati mcdusobno uzročne siluacijei o uočcnim zapažanjima blagovremcno i detaljno informisati odgovorno liceu objektu. U sklopu ovih zapažanja trcba voditi računa o specifičnostima uči-nioca ovih krivičnih dela, njihovom lukavstvu, koriščenju raznih trikova i sli-čno, o čemu smo detaljno govorili u prvom dclu ovog priručnika.

Poseban scgmcnt obukc jcsie osposobljavanje radnika u objektu sa sušti-nom sisiema tehničke zaštilc, čuvanjcm podataka, načinom rukovanja i blagov-remenim aktiviranjcm ovog sistema u slučaju kriminalnog napada na objekat.Ovde se nc misli samo na protivprovalnu zaSlitu vcč i na protivdiverzionu i za-Stitu od požara.

Imajući u vidu sadašnjc stanje u poicncijalno ugroženim objektima i potre-bu za stručnim osposobljavanjcm odredenih radnika, u slcdećem poglavlju da-jemo predlog programa koji obuhvala samo osnovne teme, s ciljem da omogućiveći stepen stručnc osposobljcnosti u zaštrti imovine i pružanja pomoći orga-nima unutrašnjih poslova u otkrivanju učinilaca krivičnih dela i u obezbeđenjumaterijalnih i ličnih dokaza.

Sadržaj programa je koncipiran i prilagodcn za sticanje znanja i veština zaobavljanje složenih i odgovornih poslova fizičko-tchničke zaštite u preduzeći-ma, organima, organizacijama i svim drugim potencijalno ugrožcnim objekti-ma. Stoga isti obuhvata disciplinc i određcna znanja iz šire i uže oblasti u vezisa ovom problemalikom.

Program bi se realizovao kroz slcdcće oblikc stručnog usavršavanja: kursevi,seminari i savetovanja, ic u zavisnosti od svakog oblika posebno isti bi se de-taljno razradio na pojcdinc lczc, pa bi takoobuka obuhvaiila svebitne kompo-nente preventivno-represivne i tehničkc zaštite ugroženih objekata. Nastava bise realizovala kroz predavanja, konsullacijc, vežbe i stručnu praksu.

II PREDLOG PROGRAMA OBUKE1. PREVENTIVNO-REPRESIVNA ZAŠTITA

POTENCIJALNO UGROŽENI OBJEKTI, KRIVIČNADELAKOJA SEVRŠE NA NJIHOVU ŠTETU I NJIHOVI UČINIOCI

1. Vrste potencijalno ugroženih objekata. Razlozi zbog kojih se povećavaugroženost ovih objckata i razlike u odnosu na drugc objekte. Specifičnosti po-

tcncijalno ugrožcnih objckata i vrstc prcdmcta i drugih vrednosti koji su sme-čteni ili sc Čuvaju u ovim objcktima.

2. Osvrt na karakteristikesavrcmcnog kriminaliteta u koji spadaju i krivičnadcla koja se vršc na šlctu potcncijalno ugrožcnih objckata.

3. Vrste i karakteristikc krivičnih dcla koja se vršc na štctu potencijalnougroženih objekata.

4. Stanje i krcianjc krivičnih dcla izvršcnih na žtctu ovih objekaia za posle-dnjih 10 godina u našoj zcmlji sa iskazanim stanjcm po republikama i pokra-jinama. Kraća analiza ovih krivičnih dela sa posebnim osvrtom na uzroke kojisu pogodovali njihovom izvršcnju. Osvrt na aktivnost organa otkrivanja, sara-dnju sa potencijalno ugrožcnim objcklima.

5. Način i sredstva iz\'rSenja pojedinih krivičnih dcla koja se vrše na štetu po-tencijalno ugrožcnih objekata. Ovu problcmatiku posebno izneti po vrstamaobjekata koji su prcdmcl kriminalnih napada.

6. Spccifičnosii učinilaca krivičnih dela koja se vržc na štctu potcncijalnougroženih objckala. Problcmatiku klasifikovati po spccijalnostima i posebnos-tima učinilaca u odnosu na vrstu poiencijalno ugroženog objckta.

PREVENTIVNA ZAŠTITA1. Opšte o preventivnoj zaštiti.2. Prava i dužnosti određenih subjckata u prevenlivnoj zaštiti potencijalno

ugroženih objekata.a. Prava i dužnosti radnika fizičkog obezbeđcnja.b. Prava i dužnosli radnika koji obavljaju poslove osnovne delatnosti.c. Prava i dužnosti rukovodcćih radnika i lica odgovornih za organizovanje

i sprovođcnje samozažtile.3. Preventivnc mcre na zažliti banaka, pošla, službi družtvenog knjigovod-

stva, trezora i mcnjačnica.4. Preventivnc mcre na zaštili muzcjsko-galerijskih organizacija.5. Preventivna zažtita objekata u kojima su smeštene kasc sa novcem, dra-

gocenostima, povcrljivom dokumentacijom i drugim vrednim stvarima.6. Sarađnja sa organima unutrašnjih poslova, carinskim organima, javnim

tužilaštvom i sudovima.

REPRESIVNA ZAŠTITA1. Opšte o represivnoj zašlili i nužnosti primene rcpresivnih mera.2. Prava i dužnosti odrcđenih subjekata u preduzimanju pojedinih represiv-

nih mera u potencijalno ugrožcnim objcktima.a. Prava i dužnosti radnika fizičkog obczbcdcnja.b. Prava i dužnosti radnika koji vrSc osnovnu dclatnost.c. Prava i dužnosli rukovodećih radnika i lica odgovornih za bezbednost

objekta.

174 175

Page 89: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

3. Kriminalistički mctodi i srcdstva u otkrivanju i dokazivanju krivičnih delaizvršenih na štetu objckala i u otkrivanju, pronalažcnju i privođenju njihovihučinilaca.

4. Zadaci odredenih subjekata u potcncijalno ugroženim objektima nakonizvršenog krivičnog dcla.

5. Saradnja sa organima unutrašnjih poslova u otkrivanju učinioca i u obe-zbedenju materijalnih i ličnih dokaza.

6. Praktične vežbe u sprovodcnju pojcdinih radnji i mera u sklopu represiv-ne delatnosti.

Usklopu stručnog usavržavanja radnika na fizičkom obezbcdcnju objckata,a u zavisnosti od oblika usavršavanja, Program trcba da obuhvati i osnovna zna-nja iz sledećih predmeta: Psihologija (mctodi mcduljudskih komunikacija),Kriminalistika (operaiivno-taktičkc radnje i mcre koje sprovode radnici fizič-kog obezbedcnja i primcna kriminalističk'ih metoda u zašliti objckata), Speci-jalno fizičko obrazovanje (osnovni stavovi, tchnike i padovi iz džudoa, kate idžiu-džica), kao i Naoružanje sa nastavom gadanja.

2. TEIINIČKA (PROVTVPROVALNA) ZAŠTITA OBJEKATA

PLANIRANJE TEHNIČKE ZAŠTITE1. Efekti zaštite, vrste i način postizanja.2. Nivoi zaštilc, kclcgorizacija i klasifikacija poicncijalno ugroženih objeka-

ta prema potrebnom nivou zaštile.3. Aktivnosti u planiranju tchničke zaštite, počev od analizc prctnji, snima-

nja stanja objckta, proccne ugrožcnosti do izradc projeklnog rešcnja tehničkezaštite, njegove rcalizacijc i, na kraju, cksploatacije. Značaj obučenosti lica ko-ja rade u centru obczbedenja. "

SREDSTVA I UREDAJI U TEHNIČKOJ ZAŠTITI1. Alarmni sistemi, namcna i načiu funkcionisanja.2. Senzori (detektori) za zaštitu spoljnih prostora: vrste, načini rada, uslovi

priraene i dctekcione sposobnosti.3. Senzori za zaštilu unutrašnjih prostora: vrste, načini rada, uslovi primene

i detekcione sposobnosti. _4. Alarmna centrala, osnovne karakteristike, način povczivanja sa sen-

zorima.5. Dojava alarma, lokalna .i daljinska. Način prenosa alarma na udaljeno

mesto, prenosni putevi, pouzdanost prcnosa, otpornost na kompromitaciju.6. TV sistem zatvorenog kruga u tchničkoj zaštiti, osnovne funkcije, saslav

sistema, izbor komponenti sistcma. Bezbednosno osvctljenje kao podrška TVsistemu i kao pomoć službi obezbcdcnja.

7. Sistemi za kontrolu pristupa, odnosno ulaska u restriktivne prostore.Osnovne funkcije sistcma, vrste, izbor s obzirom na namenu, propusnu moč iotpornost na kompromitaciju.

8. Komunikacionc vcze u okviru objckia i van njcga za potrcbe službe fizič-kog obezbeđcnja (žičnc, bcžičnc), kao i mogučnosli kontrolisanja obilaskaobjekta od strane za to zadužcnih lica korižćenjcm clektronskih uređaja.

NADZOR I UPRAVLJANJE SISTEMIMA TEHNIČKE ZAŠTITE1. Lokalni nadzor sa i bcz stalnc posadc, lokacija ccntra, sastav, način alar-

miranja.2. Daljinski nadzor — ccntralizovani, prcdnost u odnosu na lokalni. Opre-

ma u nadzornom centru.

POUZDANOST SISTEMA

1. Otkazi zaštitnog sistcma, uzroci oikaza, načini za njihovo minimiziranje.2. Lažni alarmi, uzroci nastanka, vrstc, dozvoljcne graničnc vrednosti za ti-

pizirane zaštitne sistcmc.

PRIMERIREALIZACJ JE ZAŠTITE ZA POJEDINE OBJEKTE PO VE-ĆANOG RIZIKA

Primeri bi se dali prcma zahtcvu lica koja pohadaju kurs, odnosno premapotrebama radnih mcsta koja ona pokrivaju. Tako bi se program prilagodiovrstama objckata (finansijskc institucijc, muzejsko-galcrijske organizacije, in-dustrijski objckti i sl.).

3. PR01TVDIVERZI0NA ZAŠTITA (PD)

OPŠTE O PROTIVDIVERZIONOJ ZAŠTITI1. Cilj PD zaštite2. Opasne materijc3. Sredstva za iniciranjc eksploziva

SREDSTVA I UREDAJI ZA PD PREGLEDE

1. Uređaji za otkrivanje diverzantsko-terorističkih sredstava, principi radai način primcne (detektori mctala, stcioskopi, rendgcnski urcđaji, deteklori ek-sploziva).

2. Uređaji za olkrivanje opasnih materija, principi rada, način primcne (de-tektori zapaljivih materija, deieklori radioaktivnih materija, detektori toksi-čnih materija).

3. Spccijalna i zažtitna oprcma (vodcni lop, ncutralizator, itd.).

PROTIVDIVERZIONI PREGLEDI1. Redovni PD pregledi2. Vanredni PD prcglcdi3. PD pregledi po najavi

176 177

Page 90: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

4 postupak u slučaju pronalaska sumnjivog prcdmeta ili najave bombe

4. FROTIVPOŽARNA ZAŠTITA

NORMATIVNI I PREVENTIVNI ASPEKT ZAŠTITE OD POŽARAT O P L O T A I SAGOREVANJE

i prenošenje toplote2' Toplota i fizičko stanjc lcla3' sagorevanje4 Uslovi počclka sagorcvanja5_ jCJasifikacija malcrija i roba prcma njihovom ponašanju na visokim tem-

e r a t u rama nastalim u požaru5 Uzroci požara

opŠTE MERE PREVENTIVNE ZAŠTITE OD POŽARA1 Gradevinske mcre1 Tehnoložke mcrc3_ Mažinskc mcre4/Električnc mcrc

jCLASIFIKACIJA POŽARAG AŠENJE POŽARA

1 KJasifikacija i osobine srcdstava za gašcnje požara1 KJasifikacija aparaia za gašcnje požara3, Unutrašnja i spoljna hidrantska mrcža

UREĐAJI IINSTALACIJE ZA AUTOMATSKU DOJAVUl S1GNALIZACIJU POŽARA

J Detektori požara, vrste i primena.2, AJ a r r n n a ccntrala i signalizatori.

LITERATURA

PRV] DEOAlcksić, Z.: ..Kriminalislika". Savrcmcna adminislracija. Bcograd, 1982.Naučno otkrivanje zločina, Savez udruženja pravnika, Bcograd. 1972.Aleksić, Ž. i Kosiić. R.: ,,I'ož;iri i ekplcv.ijc". Privrcdna žlampa, Beograd, 1982.Belkin, R.S. Kriminalislika. Mosk\'a, 1968.Bošković, M.: „Materijalni dokazi u kriminnlisličkoj obnidi", Nova prosvela, Beograd, 1990.„Osnovne karakteristikc učinilaca krivičnih dcla", Bczbednosl, RSUP Srbije, Beograd, br. 3/88.Grozdić, S.: „Suzbijanje razbojni.štva", priručnik RSUP Mn'atske, Zagrcb, posebno izdanje, 1980.Grupa autora: „Vojna enciklopcdija", Buograd. 1971.Jovanović, Z., BoSković, M., Lakčcvić. D.: ..Kriminalistička balistika", Savremena administracija,Beograd, 1987.Jovović, [.: ,,Kako se osigurava i obezbeđuje meslo kriminalnog dogadaja", „13. maj", Beograd,1973.Laslo, Ž.: ,,Šta je spomenik kulture", Priručnik RSUP Hrvatske — Zbornik radova, 1988.Krivokapić, V: „Kriminalistička taktika", VŠUP Zemun, 1984.Najman, V.: „Šta čeka država", „Politika" od 28, 29. i 30.11.1990.Ttbojević, N.: „Aktuelna pitanja bezbcdnosli i druStvene samozažtite", „13. maj", SSUP, 1986.Vbdinelić, V.: „Kriminalisiika", Savremena administracija, Beograd, 1984.„Zaštita kulturnili dobara" — malcrijal sa savclovanja u Institutu bezbednosti Beograd, 1988.Zakonski propisi:Zakon o vršenju unutraSnjih poslova iz nadležnosti saveznih organa uprave, Sl. list SFRJ br. 7/85i 24/86.Zakon o unutrašnjin) poslovima Srbije, Sl. glasnik, br. 30/89.Zakon osistemu drušlvenc samozaSlile. Sl. glasnik, br. 14/86.Pravilnik o vrženju službe ovlašćenih službenih lica u SSUP. Sl. lisl SFRJ, br. 53/37.Pravilnik o vršenju poslova Službe javne bezbednosti, Sl. glasnik, br. 29/74.Uputstvo o upotrebi vatrcnog oru>5ja, gumene palice i drugih sredstava prinude za ovlašćena službe-na lica SSUP.

DRUGIDEOAddis, K.: „Black gold: Tlie nation's sccurity blanket", Security management No 9, 1990.,,Aware of the danger", Securitv gazelte, avgusl 1990.Beck, M.: „CCTV: lens is more...", Security managcmem No 5, 1990.Bowers, D.M.: „Access control and personal identificalion syslems", Buttervvorlhs (USA), 1988.Bridges, C: „Intrudcr alarms" Paramount, Velika Britanija, 19S7.Briggs, M.: „Surveillance inovation" Security surveyor, maj 1990.„BSIA false alann seminar", Security. Sun'evor No 5 i No 6, 1990.Cole, L.: „Transport security — a daily cliallenge", International security management, maj/jun1989.

178 179

Page 91: Fizicko Tehnicka Zastita Objekata

)

,.Cards: The key to ihe futurc" Sccuritv managcmcnt (specijalni dodatak), nov. 1990.Dolan. N.: ,,A fook inlo CCTV' Sccuritv gazctte. avg. 1990.Dunlev, A.: „Mobile communications for road iransport opcralions" Sccuritv surveyor, No 1,1990.Foot. N.: „Radio interference to intrudcr alarm svstems", Security survcyor. No 19, 1989.Gigliotti, R.J.: ,.Security dcsign for maximum proicction", Butierwonhs, (USA) 1984.Hamillon. P.: „Hantlbook of securiiv", Kluvvcr. V. Britanija, 1989.„CCTV Technologv update". Securilv, juli 1990.Hanlev, B.: „Cameras and lcnscs: A lcchnological cvolulion", Sccurity times, No 3.1990.Harrower, J.: „Access conlroi — Tlic Biomctri Route". Security times, No 2, 1990.Hodges, T.: „Access control — proximity rcadcrs"', Security times, No 2, 1990.Hopf, P.S.: „Handbook of building securitv, planning and design" Mc Gravv-Hill, New York, 1979.Hughes, R.: „Making liglit of ihe perimeter problcm", Securitv and protection, sep. 1984.Jackson, J.: ,,A dial-up solution for alarm controllers". Securitv gazette. juni 1990.Johnson, P.: ..Trcnds in rctail sccuri!y", Sccuritv limcs, jan. 1989.Judd, B.: ,,Mow instalaters get il back lo front", Sccuritv and protection, No 2,1989.Law, Y: „Ligliten your Habilitv", Sccuritv managcment, avg. 1989.McAinsh, S.: „Alarm control pancls''. Sccurhv timcs, mart 1989.McGhee. T.: „Ligh'.ing the way to sccuritv", Sccuriiv mnnagemenl, No 12,1990.Miller, B.: „Machines thatsav: I knovvvou", Internaiional review. jan./feb. 1989.Moss. B.: „Dual technologv scnsors rcduce false alarms, ease detection challcngcs" Security, maj1990.Nason, R.: „Obtaining a secure energj' supply", 19S7. Carnahan confcrence on security technology(University of Kentuckv),,New ways with cable", Securitv gnzcile, juli 1990.Noble, N.: „Fcnces and fcnce-fixed sensors", Security timcs, sept. 1987.Robinson, P.: .,A1I under control", Secur-i!y gazctle, juni 1990.Rogers, K.: „Calling all stations", Security timcs, No 3, 1990.Scott, G.: „Principles ofsecurity surveying", Paramount V Britanija, 1987.Simić, R.: ,.Tehnička zažtita kulturnih dobara". Bezbednost i društv'ena samozaStita, 2/89, Beograd„Tehnička zaštita telekomunikacionih i računarskih centara" — Zbornik radova sa Savetovanja„Elektromagnetna kompatibiinost i protivclektronska zaštita", Inslitut bezbednosti, Beograd 1988.„Tehnička zaštita objckata", Priručnik za stručno obrazovanje radnika unutrašnjih poslova 2/90,MUP Hrvatska, Zagreb,,What's the latest word in access conirol", Sccuritv management (specijalni dodatak), juli 1989.Williams, S.: „Alarm commimication and displav svstems for higli security department and energvfacilities" 1987 Carnahan confcrcnce of securily lcchnoiogy (Universitv of Kentucky) — ZbornikradovaZalud. B.: ,,Why security fails and how not to", Security, april, 1990.

T V V

180