24
FIZIOLOGIJA FETUSA Alija Džeko

fiziologija fetusa

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Seminar fiziologije fetusa

Citation preview

  • FIZIOLOGIJA FETUSAAlija Deko

  • Fiziologija fetusa predstavlja bitnu granu medicinske djelatnosti koja prati procese i funkciju koji se odvijaju u svim organskim sistemima pojedinano, ali i njihovo funkcionisanje kao cjeline

    Fiziologiju fetusa ne moemo pratiti odvojeno od fiziologije i metabolizma majke

    Period od 3. mjeseca pa do poroaja se naziva fetalnim periodom

  • Poznavanje fetalnog razvoja i metabolizma je od velike vanosti za ljekara jer mu uveliko pomae u planiranju trudnoe i poroaja, pogotovo ako je rije o patolokoj trudnoi

    Za praenje fetusa unutar maternice se koristi ultrazvuk

  • MORFOFUNKCIONALNE PROMJENE ORGANIZMA ENE U TRUDNOITrudnoa i laktacija predstavljaju veliko optereenje za enu i njeno tijelo prolazi kroz znaajne prilagodbe i promjene da bi moglo da odri tu trudnouJedan od vanijih faktora u trudnoi predstavlja upravo ishrana trudnice, jer fetus ima prednost u iskoritavanju metabolita u odnosu na majku

  • Neki od metabolita koje fetus najvie koristi su bjelanevine, kalcij, fosfat i eljezo

  • Velike promjene se deavaju i u cirkularnom sistemu trudnice pa tako dolazi do poveanja i ukupnog volumena krvi, a i minutnog volumena koje srce mora da ispumpa, to svakako predstavlja dodatno optereenje

  • Dojke su jedan od dijelova tijela koji trpi velike promjene za vrijeme trudnoe Sistem unutranjih kanalia, a i masa dojke se poveavaju pod uticajem estrogena i progesterona koje lui placentaProlaktin, hormon adenohipofize, potie stvaranje mlijekaGlavni sastojci majinog mlijeka su: voda, mast, kazein, laktoza, laktalbumin i ostale bjelanevine

  • RAST I FUNKCIONALNI RAZVOJ FETUSAZa vrijeme prve tri sedmice trudnoe dimenzije fetusa su gotovo mikroskopske, ali nakon toga moemo rei da fetus raste srazmjerno svojoj dobiDuina fetusa se poveava poprilino pravilnim tokom tako fetus u 12. sedmici je dug 10 cm, u 20. - 25 cm a u 40. - 53 cm.

  • Teina fetusa se poveava drugaije od njegove duine, tako da nakon 5.5 mjeseci fetus je teak tek 500 g. Teina se znatno poveava u posljednjem trimestru trudnoe, a najvei skok se deava u zadnja dva mjesecaDva mjeseca pred roenje fetus je teak 1.5 kg, mjesec pred roenje 2.2 kg, a pred sami poroaj 3.5 kg.

  • Nakon etvrtog mjeseca organi fetusa su uglavnom formirani, ali razvoj elija unutar tih organa nije ni priblino gotov i za to e biti potrebno ak i vie od preostalih pet mjeseci trudnoe Prvi otkucaji srca se javljaju ve u etvrtoj sedmici trudnoe i mogu se vidjeti na ultrazvuku

  • Stvaranje krvnih elemenata u samom poetku vri umanjana vrea i mezotel placente. Kasnije tu ulogu preuzimaju jetra, slezena i drugi limfatiki organi, da bi nakon treeg mjeseca tu funkciju preuzela kotana srIako za vrijeme fetalnog ivota disanje nije mogue, prvi respiratorni pokreti se javljaju pri kraju prvog tromjeseja

  • Iako se neki osnovni refleksi u nervnom centru razvijaju ve krajem treeg ili etvrtog mjeseca trudnoe, neke vanije funkcije CNS-a se tek razvijaju nakon prve godine ivotaDigestivni sistem fetusa u zadnja dva mjeseca trudnoe je na nivou novoroeneta i dolazi do stvaranja mekonija (nesvarena amnionska tekuina pomijeana sa sluzi iz digestivne cijevi)

  • Iako su bubrezi sposobni da obavljaju svoju funkciju ve u drugoj polovini trudnoe, neki sloeniji regulatorni mehanizmi se razvijaju tek nakon poroaja

  • PRILAGODBA NOVOROENETA NA VANMATERNINI IVOTDva organska sistema doivljavaju neposredne promjene nakon poroaja, a to su respiratorni i cirkulatorni sistem Promjene na ova dva sistema su neophodne za preivljavanje novoroeneta

  • Podraaje za poetak disanja novoroene dobiva zbog naglog izlaganja vanjskom svijetu i zbog hlaenja koeUkoliko su trudnoa i poroaj bili normalni i majka nije bila pod anestezijom dijete bi trebalo odmah da pone sa disanjemAko je majka bila pod anestezijom, taj efetkat e se odraziti i na dijete pa e ono poeti sa disanjem neto kasnijeNovoroene moe izdrati bez kisika i do 15 minuta, ali ve nakon 8 minuta dolazi do trajnih oteenja CNS-a

  • Da bi dolo do irenja plua mora doi do stvaranja negativnog pritiska od 3.3 kPa Prvi udisaj je neobino jak i obino je i vie nego dovoljan za irenje plunih alveola

  • Nakon irenja plua, za potpunu uspostavu njihove funkcije neophodno je i formiranje plunog krvotoka Neposredno nakon odvajanja od placente dolazi do poveanja pritiska u sistematskom krvotoku novoroeneta to za posljedicu ima zatvaranje ductus areriosus i foramen ovale Nakon tih promjena dolazi do poveanja pritiska u lijevom srcu i sistematskom krvotoku, a smanjenja pritiska u desnom srcu i plunom krvotoku

  • Novoroene je nestabilno u mnogim aspektima, to je uzrokovano nedovoljnom razvijenou pojedinih organa, organskih sistema i regulatornih mehanizamaNeki od fukcijskih problema kod novoroenadi su: adaptacija sranog minutnog volumena, pritisak u arterijama, ravnotea tekuina, acido-bazna ravnotea, bubrena funkcija, jetrena funkcija, probavna apsorpcija, intenzitet metabolizma, tjelesna temperatura, potreba za kalcijem, eljezom, vitaminom C, imuni sistem, endokrine funkcije.

  • HVALA NA PANJI !

    ************************