KNJlZEVNOST HERCEGOVACKIH FRANJEVACAZADNJIH STO GODINA

Uvod

Tijekom stoljeća, posebno za vrijeme četiristoljetne turskeuprave, franjevci su II Bosni i Hercegovini ostali gotovo jediniradnici na kulturnom polju. Stoga im je s pravom kulturna iknjiževna povijest odredila časno mjesto II stvaranju naše knji­ževnosti.1

Djelovanje franjevaca II Hercegovini moglo bi se usporeditisa stoljetnim hrastom. Na tom još uvijek bujnom stablu Her­cegovačke franjevačke provincije - danas s preko 270 članova

koji djeluju na tri kontinenta (Evrol'a, Amerika i Afrika) ­postoji i jedna grana koja predstavlja književni rad njezinihčlanova. Početak te grane II širem smislu, seže ti trinaesta sterljeće.

Sto se više priblifavaillo .potkorovnom tkivu grane kojapredstavlja kn/"iževnost hercegovačkih franjevaca, sve bolje sezamjećuju dje a poznatih franjevaca: fra Ivana Ančića (1624.­-1685.), fra Lovre Sitovića (1682.-1729.), fra Mije Culća (1797.-1844.),fra Petra Bakule (1816.-1873.), - da spomenemo bar najpozna­tije.l

Makar njihovo djelovanje i ne imalo visoku umjetničku vri­jednost, ono se mora procjenjivati kao dokumenat požrtvovnosti

I) Usp. v. M. v..•1 Francescani in Bosnia.• n Nazionale. 3/1864., br. Tl. str.105-106.; CICIC A., -Ndto o knjifevnosti bosanskih franjevaca.• Koledar hr­vatsk.oga katoUčkoga narodnog daJtva, 1909/10., str. 143-.153.; SLAVIC F.~

-Razvoj' hrvatskih slova od g. 1646-1850.• N'a.ia misao 30/1916., br. S, str.73-76.; URLIe S.. .Posljednji izdanci oriiske pismenosti dalmatinskih fra­njevaca .• PrIlozi za Icnjllevnost, jezik. lItorlju i folklor, 3/1923., knji. III,sv. 1-2. str. 87-91.; ROGOSIC R., .Knjilevni rad hrvatskih franjevaca do­XIX vijeka .• Nova revija. 5/1926., br. 3.... str. 410-424.; POPOVIc P .. _Fra_njevci u na!Oj književnosti. nauci. umjetnosti.• Franjevački vIjesnlk, 34/19T1.,br. 2. str. 12-14i ILOVACKA V. M., .mrski pokret među bosanskim fran­njevačkim novacima.• Hrvatska prosvjeta. 20/193.• br. 4, str. 157-159; A. R.tlUEROV (Ulava!!: fra Radoslav) .Franjevački prilog staroj hrvatskoj kn/·ilev.nosti,. Kalendar Sv. Ante, 16/1941. str. 124·1Tl. JELENIC J., KUltura b0­sanski franjevci sv. l i 2. Sarajevo 1912. i 1915. Isti•. Bio-blbllograflja tra­nJevaca Bosne I Srebreničke. sv. 1. Zagreb 1925. MANDIC D., Franjevačka

Hosna. Rim 1968. BARAC D., .Uzroci nastanka i bitna obilježja franjevačkog­

reda i bosanske redodr1ave.c GodUnJak (Sarajevo), 2/1973.• str. 15·23; BRo­:LUVIC D'

J.Uloga bosanskohercegovačkih franjevaca II formiranju jezika hr­

vatske kn iteV'nosti i kulture - od Divkovića do fra Grge Martića•. GOdIJ.njak. 2/1973.• str. 35-53. GOSIC N., .Neke bitne karakteristike bosanskesrednjovjekovne književnosti (XII - XV vijek) i osvrt na pristup toj knji­ževnosti .• GodJJnjak, 3-4/1974-75., str. 9-12 i KUNA H., .o raznovrsnosti veza.i uticaja u bosanskoj franjevačkoj knji1evnosti XVII vijeka.. GodUnjalt.3-4/1CJ74-75.. str. 39-50. OREC L., Marlokoocentrham u pučkoj poboiDOtlti Idjelima pisaca u Bosni i Hercegovini za turske uprave. Ljubljana 1956.

2) Usp. MARKOVIC S .• Jezik Ivana AnĆIta (bosanskog pl..sca XVII vijeka). SDZ,13/1958. NUle A., _Patriotska i religiozno obiljefje SitoviĆeYe latinske gra_matike (1713) .• Stopama otaca (almanah), 511938-39., str. 76-100. GEORGIJE·VIC K., Hrvatska knjllevnost od 16. CIO U:. stoljeća u .jevernoJ Hrvatsko,.I Bosni. Zagreb. 1969.• str. 297-298. JELENIC J .• BIo-bibliografiJa, ciUi:str. n-79. NIKIC A., .Knjiievno djelo fra Petra BaJru1e (1816-1813) .•njak. 3-4/1974-75.• str. 61-8.3.

46

3) O navedenim kulturnim radnicima jai uvijek ne postoje dolične monogra­fiie ni studije. Usp. ( ) -Tiskara don Frane M. Milićevića u Mostaru.•Mostar I Hercegovina, Mostar, 1937. str. 189-192. ZUBAC T., _Kulturno sta·nje i politička djelatnost herceKovačkih Hrvata od okupacije (11J78) do anek·slje (1908) .• Hrvatska .motri., ~/I94l., br. 8-10, str. 502-516: PETROVlC L.•_Prva hrvatska tiskara u BiH.• Napredak, 28/1938., str. 57·70 i BUEROVA. B., -Franjevački prilog ...• , dt. dj. str. 127.

4) HUEROV A. B., _Književni rad franjevaca u Hercegovini. (Nekoliko misli}.«Stopama otllca, 3/1936-37., str. 103.

S) isti, _Franjevački prilog ...• .cit. dj., str. 127.

6) Usp. MAJIC C., .osvrt na historijat i rad zbora 'Bakula'. Stopama otaca.5/1938-39., str. 17-32, posebno str. 20

.'

je postao svojinom čitavog naroda - a .kad ga je narodt"....rigrlio. znači da su ta djela nikla iz narodne duše_.)

fl- Franjevačka književna djelatnost, nadalje. prošla je fazamaKĐjima redovito prolazi književnost pojedinih naroda. .Nema- rimjera«, - ističe književni kritičar fra Radoslav Glavaš ­»gdje bi narod već II početku kulturnog bivstvovanja stvarao

~. makar i prosječna umjetnička djela. Trebalo je prijeći doba....\I1lC;i.li\j!'tinjstva, formirati narodnu individualnost te izraditi književ­

-I .jezik za stvaranje uspjelih književnih djela. Potrebne su mno­e' predradnje prosvjetnog i kulturnog karaktera, jer, premda

~tW.rjetnost živi II svakom čovjeku, treba mnogo vremena, da se"t.leče izražajna mogućnost, s pomoću koje se saopćava vanj-

. "!s&om svijetu unutrašnje umjetničko zbivanje. Prema tome um-

~~'";"etna književnost pretpostavlja poodmaklu kulturnu sredinu,.j oja omogućuje i razwnije takve književne tvorevine. Imajući. o ha umu, opreznije ćemo povući zaključke i lakše opravdati

r -:ržvjesne manjkavosti u književnom radu franjevaca II Hercega-, .... • 4.VIm.«;;,. Da bi se što bolje ocijenila povijesna i književna djela her­~govačkih franjevaca, ne smiju se ona nikad osatniti i odijeliti!,<j<! suvremenih političkih i kulturnih činjenica. Treba ih pro­matrati II sklopu svih događaja, pa će II tom pogledu i zaklju­:čiVanja o književnom djelovanju franjevaca biti i izgledati pra­'<.ednija. Takva proučavanja dovode do činjenice da su pisci

~jedinih povijesnih i književnih .djela ljudi koji su ~nikli u'rodu, ostali II narodnim' redovima snoseći boli, patnje i ra­

Hosti naroda«, a te okolnosti nužno su davale »i djela koja jearod odjednom razumio i prigrlio«.' Tako je bilo II dalekoj i

l;>Jižoj prošlosti.~~ Prema razvojnim fazama književnost hercegovačkih franje-­..v.aca II naslovljenom vremenskom periodu može se podijeliti II

dvije etape. - Oko godine 1908. nalazi se granična točka poje­:dinlm etapama. Spomenute godine, naime, pod utjecajem stu·'dentskih pokreta osniva se Zbor hercegovačkih franjevačkih

.bogoslova »Bakula« (23.. X. 1908.) s ciljem: .Sto viša samoizo­brazba u svim kulturnim, socijalnim i pastoralnim pitanjima;nJegovanje svih vrsta katoličke književnosti, a osobito njezine~60goslovsko-znanstvene strane i širenje katoličke štampe.«' Te{~"ste godine Provincija je dobila prvog doktora II osobi fra ~

"

l.-

,-

<>,.

,.l­,)

;:

,.•,.o

f•.~

i·a

"i

47

na Petrovića. Slijedeće godine (1909.) među širokobriješkim đa­

cima osniva se literarna sekcija društva 'Polet' i započinje sizdavanjem lista Ruža - gdje je i Antun Branko Simić objaviosvoje prve pjesme.

1. Period enciklopedijskog zahvata u sva područja

Ne ulazeći u širu ana1izu političkih previranja prigodomprestanka turske i nastanka austro-ugarske vlasti kao ni II životnaroda i franjevaca II novim. okolnostima, treba reći da su sehercegovački franjevci II novim prilikama posvetili materijal­noj izgradnji i lru1turno-vjersko-nacionalnom uzdjzanju svoganaroda.' Stoga smatramo potrebnim baciti kratki pogled nastvaranje pojedinih franjevaca:

1) Fra (don) Franjo M111čeVić' (1835.-1903.) istodobno uNarodnom koledru 1867. objavljuje, informaciju .Tursko na·silje« i priopćava epsku narodnu pjesmu .Momak i djevoj·ka«. Slijedeće godine u istom Koledaru objavljuje prilogeiz svoje zbirke .Sunčeva ženidba« i članak .Hercegovina iHercegovci«, u Slavjanskom jugu, 1/1868., sv. 34, str. 115-118.Uz još nekoliko članaka objayljenilt u spomenutom Koleda­ru 1874. on izdaje knjige: Perivoj darova nebeskih. Zagreb,1867.; Pravopis za.niŽje učione 'katoličke u Hercegovln1. Mo­star, 1'873. - knjiga' koja mu se pripisuje; Nauk katoličkiza Ill. razred , .. Mostar, 1874.; Nova slovnica taJlanska.Mostar, 1874.; Novi bukvar ... Mostar, 1874.; Kita bogo­ljubnosti ..• Mostar, 1876.; Mali Stolitnjak lli koledar zasto godinah .:. Mostar, 1878. i druge. Malo kasnije, uz sv,,",stranJ! ,pomoć pojedinih franjevaca, iako se sekularizirao dabi mogao ,posjedovati tiskaru, god. 1883. počinje izdavatilist Bosiljak hercegovački, list zabavni za pouku i književ­nost s ciljem·.... što zabavom onako priprosto rabljenomutrti u Herćegovini put prosvjeti' i napredku, kakvom seblaže druga braća Slaveni«. Da se to ostvari, don Franjopoziva suradnike da bilježe sve što je iz narodne duše proi­zišlo ., .. neka se vidi .kakvih usred krših na sunčanoj žegii sjevernoj bridi može raspupati cvietova da jih stid nijepored onilt štono u gospodskim perivojima gospodske rukeodgajaju«.' Kad ovaj prvenac kulturnog blaga i žurnalistike

1) USP. ARHIV P (rovincije u Mostaru). Povijest, sv. 3. NIKIC A., .Znamenitijidogađaji u H~ od 7. v. 1883. do 29. IV. 1886.c KrfDI. .vib.J. Im.,br. 8 str. 62-71 GAVRANOVIć B., Uspo&tava redovtte katoUčke hijerarhije II8OaOJ. i Hercegovini 1881. lodlne. Beograd 1935.

8) Usp. ( ) _Nalim častDim čitateljem•• BolUju hen:eaovaW, 1/1883., br. 3,str. 1·2.

48

9) BUEROV A. B., _Književni rad .•.• dt. dj. str. 103-104.10) Usp. ARHIV P., PovIJest, sv. 3. str. 453-464.

r 11) Usp. MANDIC D., Etnička povijest Bome I Hercegovine. Rim, 1967. str. 430i UlWBISIC S., .Stariji književni rad Herc(egovačk:ih) franjevaca.• StoJMD­otaca, 1/1934-35., str. 117. Izgleda nam vjerojatnije da su bar ncka, akone i sva navedena djela fra Raaoslava Glava!a.

:.,.12) Usp. PJ:::TKUV[C L•• _Fra Anđeo Kraljević.• Napredak, 29/1939., str. 104-116.

3) Fra Anđeo Kraljević (1807.·1879.) napisao je i objavio"više djela informativno-vjerskog (Sematizam. god. 1853.), te­""loškog (Razgovorl duhovni ... 1860., Put križa. 1870., Ispo­, vidnik kod bolesnika. Zadar, 1870.; priredio drugo izdanje'.MILETIć A., Iztumačenje ... Rim, 1867,), prosvjetnog (za­bava duhovna za dicu školsku. Mostar, 1874.) i leksikograf·

"skoga (Grammatica Latino-Illyrica. Rim, 1863,) karaktera."

2) Fra Martin Ljubić (1833,·1884.) surađivao je ulisto­,vima što su izlazili u Zadru, Splitu, Zagrebu i u Bosiljku,'hercegovačkom (Mostar), ali bez potpisa. Pripisuju mu se:;članak .Odgovor hercegovačkib katolika na memoradumIjubuškib muslimana. u Narodnom l1stu od 15. III. 1879.

<:br. 26," i djela: RazbIstrimo, Crtice Iz prošlosti i sadašnjosti,'za budućnost. Mostar, 1893. Povijest Bosne i Hercegovine,::Mostar, 1894. i Istina ill hrvatski jezik, Mostar, 1890. Zaista djela se napomioje da su od strane vlasti bila znatno

("osakaćena »preventivnom cenzuromc.ll

49

,J, <ll Bosni i Hercegovini nije mogao izlaziti bez kljaštrenja• _ .cenzure - što je dovelo do zabrane - don Franjo ne sus­

.taje, nego mijenja listu ime u Novi hercegovački bosiljak,>(1885.) i s 38. brojem u Glas Hercegovaca (1885.-1896.). Tajlist - uz objavljivanje književnih priloga, vijesti, prikaza i

,.narodnog blaga - prelazi u izravno političko uzdizanje čio

.;tatelja. Ciojenica je da mnogi prilozi nisu potpisani, jer,.,pojedioim piscima nije bilo stalo do imena nego do boga­, enja i uzdizanja čitateljske publike. Nakon prestanka izla·

, ". "ženja Glasa - a i tu je Monarhija uplela svoje prste preko;',Nedjeljka Radičića - don Franjo se povlači u Blagaj. Prati

, ': ';uspjelu akciju fra Radoslava Glavaša koji god. 1898. uz'I .pomoć Dioničkog društva, pokreće list Osvit, gdje je god.1 1903. (br. 12.) objavljena i Autobiografija don Frane Miliće·

~<, "Vića. Milićević je ispočetka bliz staronarodnom govoru, .koji," je kasnije često poprimio novioski karakter, ali je s time: :dobio na lakoći i gibljivosti stila• .'..~'

4) Fra Paškal Buconjić (1834.-1910.) još kao profesor u,,"Rimu objavio je djelo Govor u slavu SS. Cirila I Metoda(1866.). U Mostaru je objavio djela: Un cenno semplice ...(o uzrocima Hercegovačkog ustanka) i Sematizme 1892. ;.:1899. Zbog svestranog pomaganja kulturnih i socijalnib ak­cija u Hercegovini dobio je naziv Mecena, a zbog političkog'

držanja Hrvatski Leonida. Pomagao je politički list Osvit i"rad Dioničke tiskare."

5) Fra Radoslav Glavaš - stariji - (1867.-1913.) bio je­dugogodišnji suradnik Glasa Hercegovaca, te pokretač i su-·radnik Osvita i Kršćanske obitelji (kojoj je bio urednik od'1900.-1904.). Surađivao je u Franjevačkom glasniku (1895. i1897.). Seraflnskom perivoju (1909.) i Večernjem Sarajev-·skom listu (1910.). Objavio je povijesna djela: Malo više is­tine IiI odgovor nepozvanim sudijama. Mostar. 1900., Pollti-·ka bosansko-hercegovačklb franjevaca u prošlosti lsadaš-·njosti. Mostar, 1904.• Spomenica pedeset-godišnjice Hercego- .vačke franjevačke redodržave. Mostar. 1897.; onda životo-­pise: Zivot Isusa Krista. Mostar. 1908., Zivot I rad fra Rafe .Barišića. Mostar, 1900. i Biskup o. Paškal Buconjić ••. Mos- .tar. 1910.•Najljepši uvodnici i prigodni članci. u Osvituistekli su iz njegova pera.14 Njegov način izražavanja »ne-­zaostaje ni za jednim njemu suvremenim stilom.« U pole-·mici je oštar. pokretljiv i lapidaran dodajući nešto od no-·vinske zajedljivosti, a u biografijama staložen. rijetko uz­budljiv dajući adekvatan izražaj misli. koju je htio priopći- .tL" Književni kritičar fra Radoslav Glavaš mlađi veli: .Sradovima fra Radoslava Glavaša završuje rad starija gene­racija. Tko se pobliže upozna s njenim razvojem uvjerit će­

se o golemom uspjehu i vidnom napretku u formalnom po­gledu. Sadržajna strana nije također onako jednolika i ogra- ­ničena, jer je zahvaćeno II sva pitanja, koja su onodobnozanimala Hercegovinu.u l

• Posebna zasluga pripada fra Rado-­slavu Glavašu i daljnjim urednicima, da su II otvorenimrubrikama: pjesme. poučni članci. pripovijetke. primjeri•.listak. književnost i vjesnik otvorili Kršćansku obitelj broj-

U) Usp. isti.•Biskup fra Paška! Buconjić,. Napredak, 23/1934.,str. 73-78.14) lati. _+fra Radoslav Glava!.• Napredak, 1915., str. 272-275.15) J:IUEROV A. B., .Književni rad ..._ cit. dj., str. 104. Ističući najglavniju.>'

karakteristiku rada rm Radoslava Glavaša, Kalendar sv. Ante od god. 1941._(prosinac) ističe da je .pisac krepkog stila_o

50

! ..

•-.l

l:\ilit"ivilima i franjevcima da preko objavljenih radova izi-'zusvoje skrovitosti pred javnost. To je konačno potaklo

,·tlITnce da napišu i samostalna uspjela djela fra Ambro. tilĆ, fra David Nevestić i fra Nikola Simović.

.,6) Fra Martin MIkulić (1841.-1912.). Kao mladi profesorI'l'f§!lo je za đake na latinskom jeziku djelo RetorIca. Iz­i!l:}jlo, također na latinskom dva Sematlzma svoje proviD-

r .'prvi god. 1882. a drugi, zajedno s fra Radoslavom Gla­efu, godine 1903. Osim navedenih radova pisao je dostaH~' hrvatskom jeziku. Njegovi radovi - zgodne pričice,

oglSVice i pripovijetke - tiskane su u Glasu Hercegovaca,,,·'b'Vitu, Radničkoj obrani, Hrvoju (Mostar), te u raznim

. ašilima Banske Hrvatske i Dalmacije. Surađivao je i u} .•~Jevačkom glasniku i Katoličkoj Dalmaciji. Svoje rado­

$,) cesto nije potpisivao. a oni potpisani nose pseudonim --1j1.Jtinjak ispod Matiča i fz Borka. Do sada poznati njegovi.......1I6vi jesu: Zvonarev teljlg. Mostar, 1901.; DIevac od de­

cleset' godina i VItInski lovac Levan - tiskani u Osvitu••1 '1~99.-1900., a god. 1903. otisnuti pod zajedničkim naslo­

:o.m Samac I beskućnik; Narodna torba - otkao pustinjak'Borka - Mostar, 1902.; Istine koje nisu istinite. Mostar?;

.Drveni strojevi. Sarajevo, i973.; .Brusarev brzdar«.•Sta mi.l~.-'~o?' zameće i drieši Pustinjak iz Borka.« Hrvoje, 16/1904.,'Mr. 86-90. U rukopisu je ostavio djela: Mudra knjiga pisana;"iOd. 1875. i Dnevnik u RužIćima (1897/98). U svojim crtica­

:"JID;r' i pripovijestima fra Martin Mikulić je prikazao život~-nercegovačkog seljaka - njegovu svakidašnjicu, .njegove,obaveze u vrijeme turske vladavine i njegov život u douš­:.fiičkoj i birokratskoj Austriji. Sve svoje radove pisao je na,';._:p~novi narodnih običaja. pripovijedanja i vjerovanja u sva­

'i!;odnevne mijene ljudskog života. Njegova djela imaju oso­.bfto veliku vrijednost s obzirom na leksičko blago. Riječi

'je crpio iz govora seljaka kojemu je bio pastir.«" Urednik.Skolskog Vjesnlka« 1902. opisuje svoje dojmove nakonpročitanih pripovjesti: »Kako jedan pisac može krasno raz-

16) BEUROV A. B., -Književni rad ..._ cit. dj. str. 104.17) O njemu je napisao nekoliko prikaza. Citirani su tekstovi preuzeti MILICE­

VIC L, -O fra Martinu Mikuliću._ Napredak. 1929., br. 10, str. ~91. Usp.ZUBAC T., .zaboravljeni fra Martin Mikulić_, Napredak, 1941. br. I, str.2-4, MIJATOVIC A., -Martin Mikulić._ .Dobrl putir (revija) 23/1973., str.211-214. i MIKULIC M., Pustinjakova pripovijetka (priredio I. Alilović). Duv­no 1972., str. 9-21.

SI

J

viti svoj pripovjedalački dar, ako se lati predmeta koji muiz duše izvire, to se vidi iz, 'Zvonareva teljiga·.•• U toj pri­povijesti fra Martin opisuje svoj život i službu." .Ko želi.da se okrijepi svježim, jedrim štivom. neka posegne za ovomknjižicom. 'Pustinjaku' pak 'ispod Maliča' poručujemo. nekane zakopa svoj krasni talenat, nego da i opet podari ovak­vim čestitim darom književnost naroda koji mu je toliko nasrcu.•- Druge pripovijesti - Samac i beskućnik - ocijenilisu da se .0d1ikuju zdravim i jedrim narodima shvaćanjem.

krasnom pučkom dikcijom i logikom•." Stoga je opravdanukor književnika Ivana Milićevića javnosti: .Fra Martin jetoliko vrijedan. te je zaslužio da i stotinjak nas piše o nje­mu. On je uistinu prevrijedan i prezaslužan čovjek. sadaposvema zaboravljen. kao što to kod nas i biva.•" Fra Mar­tin je .prvi naš pisac koji je unio u književnost ovaj dioHercegovine što se naziva Bekija i Ljubuška nabija•.D UFra Martinovim djelima nalaze se veoma česti jezični loka­lizmi koje on svjesno unosi kako bi što bolje prikazao na­rodnu filozofiju u poslovicama i mudrim izrekama." U fraMartinovoj Mudroj knjlz1 nalazi se dosta zrnaca narodnemudrosti i kolorita što ih je on na umjetnički način razra­dio u svojim djelima.D

Objavljivanje fra Martinovih pripovijedaka bilo je ugod­no iznenađenje za kulturnu javnost. Na Zvonarev teljlg os­vrnuo se svojevremeno i pjesnik S. S. Kranjčević istaknuvšida ona »u prvom redu otkriva pisca orgina]na jezika i živoživcato pripovijedanje negdje sred hercegovačkog kamenja-

l~) Ispod prikaza !to ga je potpisao Lj. Dić urednBtvo je stavilo svoju na·pomenuo Vjerojatno je pisac prikaza Dvorni.kovM Ljudevit (1). Usp. 9kollldvjesnik, 9/1902.• str. 314-315.

19) Usp. PU~-rlNJAK ISPOD MALICA. Zvoaarev teljla:. Mostar, 1901. str. 3. _Taje služba II oćlma svjetine lahka. sjajna, vcličan.stvena. a II sebi pretrudna,pogib1jena po du!iu i tieta, upravo su!anjska. kojoj jednake ne nađe podsvodom nebeskim II dnl!tvu ljudskom.•

2'U) Usp. DVORN!KOVIC Lj., .Zvonarev te1jig ...• 9kolsld .JesnUr:, 9/1902.• str.314-315.

21) Isto mjesto.22) Usp. MILICEVIC 1. A., .o fra Martinu Mikuliću.• Napredak, 1929., br. lO,

str. 90-91.23) Usp. MlKULIC M. Pustlnjakove prlpoytJdke ..•, cit. dj., str. 8. - tvrdnja

pnredivaČ3 prof. Ivana Alilovića.

24) Usp. MIKULIC M., Putt1njakove pripovijetke ••• , cit. dj., str. 20.25) ARHIV P.. Mudra Imjip svaJtarica o. MartIna MlkulIča god. 1175. sama

godina pisanja predstavlja nam svijest fra Martina MiJruIića o njeROVimsposobnostima za književna stvaranja i plan za pisanje pojedinih dJefa.

52

53

]b') HUEROV H. R., -Knji1evni rad •..•, dt. dj •• atr. IM. Kranjevičevo mWjenjecitirano Pr'CIJla BUBALO J., -sest knjiga naAih ognjilta.• DObrI Pudr (revi·ja), 24/1974.• sv. 1-4, str. m.

Il) MUATOVIC A.. ,.Martin Mikulit.• Dobri PUtIr (revija), 23/1m., sv. 1-4. str.214.

2l$) Fra Leonove članke i rasprave, objav1j~emo po raznim časopisima, doneklesam prikupio - kao i odgovarajuću literaturu, ali jo~ nisam objavio. Us~.NiKIC A., B»b1bl1ocranJa hucqo.....aih fraDjeyaea. Rukopis. pod Petrovićfra Leo.

2'9) Usp. hto pod - Mandić fra Dominik. NlKIC A' j _Dr. fra Dominik Man·dić.• Nala ocnJlJta. 3/1973.• br. 5, ~tr. 18.

y.l .

, '.2. Period specijalJzacija.(:'-a) Dl.squ1sitio blstorlca tn orlgtnem UBUS slavicae IdiomatisU!WJIa apud SIaVDS praeciupe Chroatos (Povijesna raspravai?<>čecuna upotrebe slavenskog jezika u Liturgiji kod Slavenasebno Hrvata). Mostar, 1908. prvi je doktorski rad, napisan.:pomoć priznatih stručnjaka, kojom je fra Leon P e t r o v i ć83.-1945.) promoviran za doktora teologije - povijesna sku­

,jDa. Ta studija je, čini se, p'ostala smjerokaz II daljnjim istra­;;, _'vanjima i napisanim studijama prvog doktora Provincij&' j

_.~dovela ga do završetka posthumno objelodanjene knjige: Krstja­-DI bossnske crkve. Sarajevo, 1953.~ Petrovićeve stope dvadesetih godina ovog stoljeća slijedio

. 'je fra Dominik Mandić (1889.-1973.), koji je dugi niz godina po­. -svelio uspjelim studijanla iz povijesti Franjevačkog reda, Bosne. i*iHercegovine te susjednih franjevaca i zemalja - ukupno 250

" bibliografskih jedinica (knjige, članci i rasprave). O njemu i.• '. djelima napisano je oko 150 prikaza i osvrta." Njima su se tri·, desetih godina pridružili fra Oton Knezović i fra Bonicije Rup­·'·čić, osobe koje su zbog svojih s!?!,sobnosti i gotovo enciklope­

4lrskog znanja uglavnom napustile svoju specijaIizaciju. prviillo, dao na proučavanje povijesti književnosti (početak romantiz­ma u naJoj književnosti. Sarajevo, 1930.; KnjIževDI ,.,.!lzam.L

-~ te da bi 'Pustinjak ispod Maliča' dobro učinio kad bik;,jJm zgodom i opet naoštrio svoje pero«.- Fra Martin Mi­

~ i'tilic'"je - kako tvrdi fra Radoslav Glavaš - .dao nekoliko- ~PJ;tih, kompozicijskib dotjeranih i samo mjestimično ne­

.I 'tie9'ii~čenih pripovjedaka iz narodnog života. Može se reći~rpretjerivanjada spadaju među najuspjelije pripovijetke••.. ar.odnog života po bogatstvu narodnog izražajnog kolo­

7'Stoga nije nikakvo čudo da su njegova djela uzimanaSli1Primjer u školskim klupama i da su se njegovoj pučkoj

, .flsihologiji, duhovitosti i humorističnosti ljudi divili.";-'.~ ',I, ra Martinova djela su, konačno, jedan leksikon ntinu-

log narodnog govora odjeven u umjetničko ruho te su i da­l' . '!!Ss- privlačna čitateljskoj publici.,

,­L­

ae1-

e

l

'-

"l

.-

l

l

)

J

l

i

iiD

1-

1-

ja

,.

,.d

.,"d

D,

lB

"

.­I

Beograd, 1932.; Fra Grga MartIć. Sarajevo, 1931.; povijesti hr·vatsko~ naroda i Franjevačkog reda, prevođenju vjerskih djelai leksIkografiji (Engleska vježbanica s gramatikom. Chicago,1959.). Fra Bonicije Rupčić se rasplinuo II predavanjima teološ­ko-filozofskih predmeta i pisanju arheoloških članaka. U naslov­ljenom vremenskom razdoblju navedenim stručnjacima-povjes­

nicima pridružio se i fra Bazilije Pandžić, koji je svojim neu­mornim pčelinjim radom po rimskim arhivima napisao vrijed·na i zapažena djela iz povijesti Franjevačkog reda (Annales Ml­norom, sv. 23. i 24.), studije iz povijesti istočne Hercegovine(De dloecesl Trlbulensl et Mercanensl. Roma, 1959.) te osvijetilomanje poznate događaje i osobe iz povijesti (.Vida y obra deJorge Dragičević•. Studia Croatica, 11/1970., sv. 38-39, str. 114-131,što u dopunjenom izdanju izlazi u reviji Dobri Pastir god. 1976.).

b) R II Ž a, list literarne sekcije, kako je navedeno, izlazilaje god. 1909. do 1914. te od 1928. do 1934. II prvom broju na­glašeno je slijedeće: .Pero je savremeno oružje, ono orlovo per­ce, koje je negda za strelicom letjelo, da joj pravac daje. Unaše vrijeme pero ravna sudbinom i najviših država. Jedan sa­mo potez pera više vrijedi nego milijuni vojske.. Zatim pozivačlanove Poleta: .Zalivajmo našu 'Ružu' znojem čela svojega, dajednoć mognemo s njezina busa po komad otkinuti i za njedrasi ~a zadjenuti. Nemojte, drugovi, da zazivljemo na se kletvunaših potomaka. Samo u radu je spas.•» Nakon toga slijedibudnica pokretača i urednika Ruže Josipa Biške (1890.-1916.)gdje, između ostalog stoji:

»Rasti, Ružo, širi grane,Kad i naša zora svaneDa II hladu tvome veljemPočinemo sa veseljem.•)'

Stvarno je literarna sekcija društva 'Polet' širila svoje gra­ne sve dok s 'Ruže' ne pade »zadnji listić, kadno kobna iskraiz Sarajeva zapali požar svjetskog ratac.

o Ratne. strahote preživjela je Krićanska obitelj. a poslijeratnipolitiČki horizont pratila je Narodna sloboda (1919.-1932.).

Godina 1928. Ruža ponovo procvjeta i krasota njezinih cvje·tova obnavlja se do god. 1934.•Sad je rad., pjesma objavljenaII prvom broju procvjetale Ruže, čini se da je svojim snažnimpozivom stvarno naišla na svestrani odziv među hercegovačkim

franjevcima.u Pokreće se interno glasilo Hercegovina franciscana(1935.-1944.), almanah Stopama otaca (1934/35.-1938/39.) i obnav­lja KrJćanska obitelj (1938.-1944.). Ta su glasila uistinu omogu­ćila pojedinim osobama da od rane mladosti nađu dostojanizražaj svojim doživljajima.

30) BISKO J .• -Uvodni danak .• Ruta, 1/1909., br. l, str. 4. Naslov je uzet izsadrtaja.

31) ]sto mjesto..J2) PieRRE (Petar, fra Vinko Nuić?), ..sad je rad.• Rub, 5/1928., br. I, str.•.

54

I,l

I•

r­.aJ,§.

v­s­l­i­i·,e.0leI,).

al­r­Jl­

'aaauli.)

a­a

li

ann

'"v-l­

n

iz

••

•

" adalje još dvadesetih ~odina pojedini hercegovački fra­"e; ci· šire ogranak na gram hercegovačke književnosti među

el1'eDike II Americi. Tih godina objavljuju II raznim hrvatskim. ~ovlina Novoga kontinenta svoje radove fra Mijo ćuić. fra

bro Mišetić. fra Blaž Jerković i drugi. Dvadesetak godinaa'šmje, kad su pridošle nove snage, spomenuti ogranak popri­-1iJ.:l;ve življe elemente, počinje se s izdavanjem Hrvatskoga ka·il!fčkog glasnika (1942.) i Hrvatskoga kalendara (1944.) ne isklju-

··:.Uj"6ći se od suradnje II ostalim časopisima i listovima.: tJ -formaciji i osobnoj specijalizaciji hercegovačkih franje-­.'lj posebno tridesetih godina XX. stoljeća, Ruža je pružala

u{6kaz II budućnost sjemeništareima, a almanah Stopama ota·-~I]ogoslovima, kako bi Krščanska obitelj i ostali listovi II~JlrP.a su surađivali pojedini hercegovački franjevci te samo-

$Itallia djela bila čisti plodovi lijepe umjetne književnosti. Takoč~J&onekle može pratiti razvoj pojedinaca od početka do njiho­

'. vrhunaca., '. Zadržat ćemo se samo na istaknutijima.

~ . ,I) Glava§, fra Radoslav - mlađi - (1909.-1945.) počeo

-' :r<~,javljati, koliko je poznato, pjesmama »Robu ljubavi«"-J.'R~. 6/1929., str. 9) i .Slutnja.M (isto, str. 15·16).

, Zatim uglavnom prelazi na područje književne kritike.7-!;ako je u Feuilletonu Ruže pod naslovom .Novi pripovjeda­

I!{~« Ljubomira Marakavića započeo s nekom sumnjom: .Teš­iki> je pisati o piscu, koji još nije dao svojih životnih djela.

- .:j; osobito svrstati mlada pera pod određen stupanj kritičkeocjene. jer neka lica još nalaze djelonrično umjetničke in-

'\encije.«· Surađivao je u Franjevačkom vjesniku, Hrvatskoj~osvjetl, Hrvatskoj smotri, Hrvatskoj straži, Hrvatskom«~ .

",,,,,,,du, Kalendaru sv. Ante, Katoličkom tjedniku, Luči, Selu:j~iradu, Stopama otaca, Životu, i drugima.

t U kratkom stvaralačkom radu - svega desetak godina'-,- objavio je velik broj studija i napisao zapažene prikaze.'\0 velikanima svjetske i nacionalne književnosti. Među osta-"'ip1a pisao je 1931. o Aliji Nametku; 1932. o Ivani Brlić-Ma­

~anić i o Stanislavu Simiću (te 1937.• 1938. i 1939.); godine. :)934. o Dnritriju Sergejeviću Merežkovskom; 1935. o P.

~ ~:qaadaevu i Ivanu A. Bunjinu; 1936. o Henriju Bremondu,~:(&Qlstoju, Turgenjev-u i Dostojevskom; 1937. o Tomislavu. Prpiću, Karlu Marksu, Olinku Delorku. Ljubonriru Maraka-

_.J3) AD (Glava! fra Radoslav), _Robu ljubavi.• Rufa. 6/1929., str. 9.34) R. ANDREJEV (Glava! fra Radoslav), .Slutnja.. Rub, 6/1929., str. L>16.

...:35) A. .l::iUEN.UV (Glavail:, fra Radoslav), -NOVi pripovjedači. Lj. Marković._ Rub,7/1929-29., str. 34-36 .

viću, Miroslavu Krleži, Milutinu Nehajevu, Aleksi Kokiću;.

Marku Coviću; 1938. o Lenjinu, Nikoli Kordiću i Ivanu Sop-­ti; 1939. o Anti Kovačiću i Milanu Ogrizoviću; 1940. o GaA.·paru Bujasu; 1943. o Andriji Iliću i Anti Jerkoviću; 1944. 0­

Croceu i Haleru. U istom vremenskom periodu objavio je rnekoliko studija iz teorije i povijesti književnosti: 1939.•Zakašnjenje u hrvatskoj književnosti-, .Viša i niža knji­ževnost_, .Hrvatstvo starih pisaca Dalmatinske Hrvatske_;1938/39. •Ruska, talijanska lirika i engleski eseji_; 1933.,.Narodna pjesma u Hercegovini_, .Književni rad franjeva­ca u Hercegovini_ i .Franjevački prilog staroj hrvatskoj"književnosti_, to; .Socijalna ili klasna književnost (1937.) rdruge.»

Ipak, ono po čemu je fra Radoslav Glavaš prispio me-"đu priznate književne kritičare, po sudu svojevremene kri-"tike, jest djelo: Jakša CedomlI, Osnivač moderne hrvatske'kritike, Zagreb, 1942.n

Fra Radoslav Glavaš - mlađi - kao malo tko oboga­tio je prirođene sposobnosti solidnim znanjem iz opće kul­ture i književnosti posebno. Fluidnim, jasnim i laganim sti-­lom, odmjerenim riječima i zaključcima napisao je relativno'velik broj zapaženih kritika i ocjena, kao i vrijednih stu­dija. Po tome - prvi među hercegovačkim franjevcima -­zauzima vidno mjesto među književnim kritičarima.-

2) Bubalo, fra Janko (1913.) je svoje književno .ja-, uz'nekoliko pripovijedaka,- utkao u pjesme. Još god. 1932. ob-·javio je .Pjesmu vječnom putniku-.- Kasnije pjeva u alma­nahu Stopama otaca."

'36) Usp. NIK.IC A., Blo-blbUograftJa ... - Glaval fra Radoslav.:m J. CedomU je pseudonim knji!evnog kritičara dr. Jakova cuke38) Usp. MILKOVIe Z., lOKI1jiga o modernoj hrvatskoj kritici. Andrija Rado-·

slav Glavaš (Buerov). Jakša Cedomil ...c HrvaUJd narod. 4/1942•• m. str.2; SMERDEL T.••JakŠa Cedomil .•.• Nova Hrvatab, 2/1942., br. 296. str.U; JURIN J" JOA. R. Glavaš: Jakša Cedomil .•.• Hrvatin amotra, 11/1943.,br. 3-4. str, 293-300; MARAKOVIC Lt., _Jak!a Cedomll ...• lIrYa~ ~1:'16Jl!H3., br. 10, str. 567-569; SlMIC S.• .sitnozor nad veUčinama sa .1bjlIJ37., br. 9j str. 325-331; MALER A. t .Tko le aubjektivist i relativist? Od·govor dru Raaoslavu Glava!u.• SpremDOIt. 3/ 944., 6r. 140, .tr. 6 1 Isd, .,()"kritičkom radu cedomila JaUe. Povodom. !idavanja njegovih 'Prikaza i ra·sprava' i monografije A. R. Glava!a•• Spn:umost, 3/ ~., br. 126. str. 9.

39) Usp. NIKIC A., B1o-bibUograflJa ... - Bubalo fra Janko.40) NISLAV B. (Bubalo fra JanJca), .Pjesma vječnom putniku.• RIda, 9/1932"....

str. 13.41) J. B.,» S pticama.• Stop&ma otaca (almanah), 1/19~35., .tr. 3>36. TRTAL-­

SKI J., .Sunce u klasju.• Stopama otaca, 5/1911-39., str. 11~J17•.

56

42) GRGEC R., .Pogovoc.c Između ma I :r:aaiava. Zagreb. 1975., str. 68.43) STOKALQ G., .Pojavio se zreli pjesnik.• crkva u mJetU, 1974" br. 2. str.

197-198.44) Usp. M!SlN J.•Vrelo iz kamena.• Glu kondla, 1974., br. 1. str. 16 I

TRNSKY W.•Zavidan pjesnički domet. Iskra. 1974.• br. l, str. 58-59.45) Usp. VASIlJ S., .Pjesme koje &u postale molitva.. Nala opJIJta. 4/1'174,­

br. 4, str. 19.-46) Usp. TRNSKY W., .zavidan ..._, dt. dJ., str. 5S-S9. Posebni dijelovi pfika.za

i osvrta· dODeseni $u i u prilogu zbirke Ilupcm tr'eIlUtka. Rijeka, 1976.

~, I nakon punih trideset godina fra Janko se iznova poče

J'lvljati svojim pjesmama. Najprije su to bili kao neki izne­~,(;'đujući kamenčići budućeg mozaika. Zatim su slijedile''';-zbirke pjesama: Koraci od jučer. 1973. Na rubu nUtavlIa.''i1974.; Između sna I zastava. 1975., Raspon trenutak. 1976.1" Tek nakon poplave tih zbirki ljudi su se počeli pitati:Zar je taj skromni Hercegovac trebao čekati šezdesetu go­

"'dinu života da objavi svoju prvu zbirku, .i to u vremenu'!lJ";' lada svaki nadobudni mladac želi što prije vidjeti vlastito

,ime 'ovjekovječeno' u posebnoj knjizi, ploči, showu, spek­_tak1u ...«:?o" Otada fra Janko piše s tolikom lakoćom i snagom inspi-"racije, da redovito gotovo svaki svoj .ciklus« napiše za jed­;~nu ili dvije-tri uzastopne noći. I to tako da kasnije ne os­.'jeća, uglavnom, nikakve potrebe da ih dotjeruje i u njima-.tllešto mijenja.•Sto napisah, napisah!« - ističe se u napo­

.. meni o piscu knjige Raspon trenutka.. !J!' ' Fra Janko ispunja nalog .Velikog puta« možda riječima­

. -·vodičima što ih je ispisao u prvoj pjesmi svoje mudre zbir­r.t·~e Koraci od jučer pod naslovom .Na pojilima«:

.Sve je u tome:, da se pravo Drvo pronađe

da se na pravom mjestu zarežeda se u Zoru pravim putem pođe ida se 'na pravo mjesto u predvečerje dospije.«

;'i.

Promatrajući i uranjajući u književnu vrijednost fra.. ,:' Jankovih pjesama, jedni zamjećuju da su njegove pjesme>. !satkane od jednostavnih riječi rodnog mu kraja«, da .teku

čisto i bistroc, da uvijek .izriču i potiču na razmišljanjec,O~ drugi da .već prvi dodir s poezijom ovog pjesnika navješ­~je da se radi o talentu koji nas osvaja ćutilnošću i umi­Jetemc~ kao plodom .životnog iskustva i otvorena okaco

pretvorenog u poetsku riječ gotovo do gnomike."

,~tf'f;~

r'"'~-.

,-

)-

i-

, '

rr

"

,-

O,

~)',­o,

.'

, I

57

J

,

I3) K o r d I Ć, fra Lucljan (1914.) pjesmom .Jutroc ob­

javljenom u Ruži god. 1929. stupio je na Parnas. Na tommjestu ostao je sve do danas, objavivši koliko mi je poz­nato, preko 200 raznih pjesama, eseja, pripovijesti, crticai drama po raznim časopisima II domovini i inozemstvu.

Pred odlazak u inozemstvo uzdisao je:

.0 kako vonjaju jutros putovi malii svaka travčica, što se uz putove njišei sitno klasje u malome dolu'kraj putai ptičje očice u bijelim kapljama kiše ...c"

A II inozemstvu priznade:

.Ime je moje: mučenik i beskućnik;polja su mi ležaj i oblak voden gunj ...co

Objelodanio je zbirke pjesma: Zemlja. 1951.; Od zemljedo neba. 1953.; Pod arkadama neba. 1964.; Kroz plave zore.1961.; Crvena dijagonala. 1959.; Exodus. 1964.; Svlbl I ribizi.1968.; Uvade snova I vjetrova. 1970., zatim izlazi antologijanjegovih pjesama Plime neiztnjerja. 1971.

Fra Lucijan je suvremeni pjesnik koji je svoja djelaprotkao potkom mudrosti i izražaja hercegovačkog naroda.Poput glazbenika Chopina sav je u prelijevanju svjetlosnihzraka....

4) P e t ric, fra Svetozar (1898.-1963.) pisao je novele,putopise i crtice, a objavio je i djela: Le groupe lItteralrede la MInerve FrancaIse. Paris, 1927. i Francuski katolički

pisci od revolucije do danas. Mostar, 1938. Posjedovao jekultiviranu sposobnost živog opisivanja žive i mrtve prirode,događaja i tematike.~

41} KOROJe A., _Jutro.• RuIa, 6/1929.• str. 24.48} usp. HONLFAC!C A., aCetir:i mlada hrvatska pjesnika.. Hrvatski kalendar.

10/1953., str. 188.49) Usp. NIKlC A., 'Blbl1op'afla d lLUdanO KordIć della prorinda del FraU Ml­

nort dl En.egovlna (1929. - 31. VIIl. 1970.) Roma, 1970. (rukopis) - pose.. boo str. 6, biJje!ka br:. 12. kao i bd. Blo-bibUopaftJa ..• - Kordi~ fra Lu-

cijan. ..50) Usp. {pl:rnuq fra Svetozar, .Ustaj, oče, sirotinju hrani!_ KriĆanI.ka obltdJ,

21/1938., br. 2, str. 37. O cjelokupnom književnom radu usp. NIKIC A.,Bio-bibliografija ... - Petric fra Svetozar.

58

]

:-

•

•i.

••1

•i,

"

,.

II

t!Književnim radom u užem smislu bave se još fra Gra·jab«Raspudić (1911.), fra Blago Karačić (1914.) i fra JakoviJ\;ii!o (1933.).

Inače, II ovom stoljeću ima preko dvadeset hercegovač­

. atara koji su člancima, raspravama i knjigama pisme­okazali stručnost na različitim znanstvenim i praktič-

~ ·'p.odručjima ljudske djelatnosti.Na području prikupljanja narodnog blaga istakli su se

~,Jerko Boras (1878.·1946.), fra Ciprijan Brkić (1868.-1945.)Iri !til Dujo Ostojić (1863.-1938.)."~'::Na akciji skupljanja djela ?e samo od knJiževnog nego

· . općeg kulturnog značenja Ističe se plOD1rski rad fra Do­o )nika Mandića, koji je tridesetih godina XX. st. započeo

· fKtipljivati rukopise i dokumente na orijentalnim jezicima.~~.io su, s jedne strane, do danas - II originalu ili prije­pisu - sačuvana i djela pojedinih pisaca i pjesnika iz Her-

o "oe ovine, a s druge strane, uvelike povečana zbirka orijen­nih rukopisa (na 344) i dokumenata (Acta Turcarum, pre­. 2000 dokumenata) što se čuvaju a Arhivu Hercegovačke

njevačke provincije u Mostaru."ile Konačno, naj trajniju uspomenu među narodom ostavio

...~~ fra Anđeo Nuić (1850.-1916.) svojim Molitvenikom, koji je~~pi:Vi put izišao u Mostaru god. 1892., a do god. 1975. doživio· -19 izdanja.

Zaključak

Nakon ovog relativno kratkog prikaza proizlazi da jeknjiževnost na stablu Hercegovačke franjevačke provincije- ovisno o broju članova i vanjskim okolnostima - nepre·stano rasla.

51)' Podatke o navedenim piscima i sk\lpljač~. kao i odgovarajuću literaturumof.e se pronaći: "N-IUC A., Bi()..b~bIqraDJa ..• pod odgovarajućim prezime­nima i imenima.

52) -Prva i najstarija tiva ustanova u Hercegovini koja je pOČela prikupljati iza$tićivati građu na· orijentalnim jezicima" -je Hercegovač.ka franjevačka pro­

1:'-\ vincija. predVođena provincijal.i.I;la, posebno fra Dominikom Mandićem (1928 ..,... 1934.). Fra Dominik je u vremenskom razdoblju od 1932. do 1934.• kupovao

. rukopise i dokumente !to mu ih je nudio i preprodavao Ahmet Gubeljić idrugi. Katalog arapslrih..turskih i pen:iU~nrukopisa izradio je god. 1961. aAnalitički inventar god. 1968. Hivrija dedić. Usp. HASAN=bEDIC H .•..orijentalna lbirka provincijalata herceBOV3Čkih franjevaca u Mostaru." Gla·

,\ lnik arhiva i drultvQ arhlvsldh radnika BoIIne l Herc~. 8-9) 1%8-69.,,str, IS·n. Istt, ,.Tri spisa iz orijentalne zbirke provincijalata hercegovačkill

1ninjevaca u Mostaru.• Glun1k arhiva ••• elt. dJ., 10-Iljl97Q..71., str. 30.5-309.

59

I

U prvom vremenskom razdoblju, uglavnom, postavljalose pitanje što je potrebno, a u drugom koje sklonosti isposobnosti posjeduješ. U jednoj i u drugoj fazi posebnuulogu u rastu i razvoju franjevačke književnosti u Herce­govini odigrali su ipak pojedini časopisi.

U prvom razdoblju piše se i na tuđim jezicima - tadaje napisao i prvo djelo hercegovačkih franjevaca na fran­cuskom (ZUBAC A., Discours sur le Tiers Ordre Franctscatn.Limoges, 1885.) i nekoliko djela na latinskom. U drugom,osim nekoliko iznimaka (uglavnom povezanih uz doktorskedizertacije), piše se na hrvatskom jeziku.

Srećom, sve te okolnosti pomogle su kristaliziranjumišljenja da je prošlo vrijeme enciklopedijskog zahvatanja,te sveznadarstva i kalendarske informativnosti. A to je us­mjerilo rad pojedinaca na ograničeno područje i pokazaloda svatko nije umjetnik niti se može umjetno iznuditi dje­lovanje u tom pravcu.

Proučavanje književnosti hercegovačkih franjevaca odgod. 1878. do danas omogućuje da se uvide nedostaci u nji­hovu književnom radu ali i nameće dužnost da se priznajuumjetničke vrijednosti pojedinih djela kojima su dali svojprilog i zavičajnoj i nacionalnoj književnoj baštini.Đ

Dr. Andrija Nlldć

SJ) Usp. BUEROV H. R., d(njifevni rad ...c, dt. dj•• str. H)4..105.

NIKOLA KORDIĆ - HRVATSKI PUCKI PJESNIKIZ HERCEGOVINE

(Uz SO."obljetnicu rođenja)

Hercegovina Je stoljećima !Ivjela u vihorima. DoduJe, takvaJe ...dblna dobrim dijelom pratila I Ostale naJe krajeve, aH Ileovdje I priroda urotila protiv Hvota. 8lata I poma zemlja, ote­ta kamenu, nikad nije mogla prehraniti brojno herceguVačl<o

poačanstvo. cak ni onda kad ne bl bUo SUJe ni nerodtce. Osku·dica I patnja pratile lU hercegovačkog lleljaka od kolijevke dogroba. Stoga ova pokrajina I. nema ZIlIIlainIje I<!J1turne baJtine

60

II!

!,i;

1.\i

lj

i ..

1Y:

~,ill

ZBORNIK

v v

KRSNI ZAVICAJ

Hercegovina. 1977.