Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
FLEKSIBILNOST TEHNOLOGIJE I ORGANIZACIJE
Fleksibilnost tehnologije i organizacije
➢Fleksibilni proizvodni sistemi
➢JIT, Kanban
➢Opredmećeni i neopredmećeni tehnološki progres
➢Globalna i partikularna proizvodna funkcija
Fleksibilnost
• Fleksibilnost za neke menadžere u organizaciji može da
znači sposobnost organizacije da efikasno povećava i
smanjuje obim proizvodnje u skladu sa zahtevom tržišta.
• Fleksibilnost se ocenjuje i na osnovu različitosti
potencijalnih proizvoda i usluga koje bi organizacija na
osnovu svojih tehnologija i kompetentnosti mogla da pruži.
▫ Fleksibilnost se odnosi na potencijalnu sposobnost da se ostvari
širok asortiman proizvodnje i usluga.
Nova tehnologija i FPS
FPS (fleksibilni proizvodni sistem) se mogu naći u literaturi pod različitim
nazivima: kompjuterski proizvodni sistemi, promenljivi proizvodni
sistemi, fleksibilni automatizovani proizvodni sistemi, itd.
Potpuno automatizovani, kompjuterski vođeni proizvodni sistem sa
specifičnim karakteristikama.
FPS ima značajnu ulogu objedinjavanja različitih
organizacionih i tehnoloških oblika u jedinstveni
automatizovani proizvodni sistem.
FLEKSIBILNI PROIZVODNI SISTEMI
Za pojam fleksibilne proizvodnje vezuje se koncept
totalnog upravljanja kvalitetom (TQM - engl. Total
Quality Management), JIT proizvodnje (JIT - engl.
Just In Time) i participativnosti zaposlenih (EI –
engl. Employee Involvement) u kreiranju
odgovarajuće organizacione klime.
TQM
Koncept totalnog upravljanja kvalitetom predstavlja
posebnu filozofiju menadžmenta:
1) totalnu spremnost (privrženost) svih organizacionih
nivoa da se ostvari kvalitet u svim aktivnostima, i
2) potrebu da se osigura da proizvodi i/ili usluge
zadovoljavaju zahteve kupaca.
TQM
TQM iziskuje da svaka funkcionalna oblast
organizacije kreira plan kvaliteta koji polazi od
zahteva potrošača i oblikovanja puteva i načina da
se ti zahtevi zadovolje kako bi se ostvario sklad
između ciljeva sveukupnog poslovanja i rezultata
internih operacija.
JIT
Proizvodnja ili pružanje usluga upravo na vreme, posebna je
filozofija menadžmenta i obuhvata:
1. stalne napore za poboljšanje svih performansi - kontinualno
unapređenje;
2. eliminisanje svih gubitaka - štedljive (engl. lean) operacije (tj.
radi samo one operacije koje dodaju vrednost proizvodu/usluzi);
3. radi samo ono što predstavlja vrednost za kupca i to u
količinama, po ceni i tačno na vreme kada on to zahteva.
Participativni menadžment
EI (engl. Employee involvement) je posebna filozofija menadžmenta:
1) korišćenje neograničenog inovativnog i kreativnog potencijala i
energije zaposlenih kroz njihovu involviranost, i
2) kontinualno poboljšanje performansi na nivou cele organizacije
(fabrike) putem porasta sposobnosti zaposlenih.
EI se smatra filozofijom koja može da dovede do potpunog uspeha
preduzeća.
Proizvodnja Just-in-time je tip proizvodnje koji ima sledeće karakteristike:
• proizvodnja „po narudžbi“,
• proizvodnja u „malim serijama“,
• proizvodnja sa „nula grešaka“,
• proizvodnja sa najkraćim ciklusom izrade,
• proizvodnja „bez skladišta“,
• proizvodnja „bez zaliha“ (gotovih proizvoda).
Cilj Just-in-time proizvodnje je da se postigne rentabilnost.
• nizak nivo angažovanja kapitala (bezskladišna
proizvodnja),
• niski troškovi,
• veliko iskorišćenje kapaciteta.
Primenom Just-in-time u proizvodnji postiže se:
• Visok kvalitet proizvoda; proizvodnja bez grešaka,
• Proizvodnja prema potrebama tržišta, fleksibilnost kapaciteta,
• Kratak ciklus proizvodnje,
• Efikasna izmena alata,
• „Pull-sistem“, tj. odgovarajuća tehnika planiranja,
• Saradnja i poverenje kupca i prodavca,
• Angažovan odnos svih zaposlenih,
• Efikasno upravljanje materijalom,
• Smanjenje zaliha robe,
• Pouzdanost isporuke itd.
JIT
JIT se često shvata kao program za nabavljanje delova spolja, tačno
na vreme kada su potrebni, čime se troškovi čuvanja zaliha
prevaljuju na dobavaljače. Međutim, veliki broj komponenti za
montažu proizvodi se unutar kuće.
▪ Harley-Davidson je morao da skrati vreme pripreme mašina da bi
uspeo sa JIT unutar kuće. Pripremno i proizvodno vreme za
proizvodnju branika i rezervoara za gorivo iznosilo je 3-4 nedelje. Uz
svestrano zalaganje, ovo vreme je skraćeno na 2 dana, što znači da se
može brzo i na vreme reagovati na tržišne promene.
Kanban (jap. Kartica)
• Kanban je metod praćenja proizvodnje i kretanja
materijala u JIT-sistemu. Na japanskom jeziku,
KANBAN znači „karta“, ili bukvalno, „vidljiv zapis“,
ili „ident karta“, kako se može zvati. Kanban je
podsistem JIT-a, i ta dva termina nisu sinonimi.
Kanban
Prvobitno razvijen u Tojotinim linijama za montažu.
Tumači se kao informacioni sistem koji je skrojen tako da
kontroliše proizvodne zalihe u svakom koraku proizvodnog
procesa.
Kanban je sistem povlačenja:
• radni centri kojima su potrebni delovi, podsklopovi ili
sklopovi iz drugih proizvodnih radnih centara, izvlače,
povlače ih prema svojoj potrebi. Na taj način, zahtevi za
materijalima su sasvim precizno određeni.
Kanban
• Kanban-sistem funkcioniše tako što Kanban ide od niže
radne stanice ka višoj, obaveštavajući radnika koji deo i u
kojim količinama treba da proizvede. Kada „karta“ ne dođe,
radnik treba da prestane sa proizvodnjom i pređe na drugi
radni zadatak, koji često zahteva i različito znanje i umeće.
Na ovaj način, fleksibilnost radnih zadataka, kao i šire
obrazovanje radnika, predstavljaju apsolutne pretpostavke
za proizvodnju malih serija po sistemu Kanban.
Ident karta (Kanban)
(ide) OD
KUDA (ide)
- Redni broj:
- Oznaka dela:
- Tip kontejnera:
- Kapacitet kontejnera:
6
135873
P.012/5
60 (jedinica)
D MN
2055 5627CMPT PLAN
27STYLE
STOREMN
GBLCA29
75PCS
Ako nađete ovu karticuvratite je MA
ili do odeljenja za isporuku.
HVALA!
3
Zadnja strana kartice
4
5
2 1
6
7Prednja strana kartice
Oznake: 1. Mesto korišćenja; 2. Mesto izrade; 3. Broj dela; 4. Opis dela; 5. Mesto za skladištenje; 6. Kontejner za standardno pakovanje; 7. Veličina standardnog pakovanja
Ident karta (Kanban)
KANBAN-kartica
Kartice se koriste sa dva cilja:
1. da se delovi transportuju sa jednog mesta na
drugo - transportni kanban (TK), ili
2. da se ovlasti proizvodnja delova, podsklopova ili
sklopova - proizvodni kanban (PK).
Kartice se koriste kao fizički signali kojima se odobrava
zamena potrošene količine materijala novom.
• Prilikom upotrebe kartica, u praksi, javlja se strah da se
ona može izgubiti, ukrasti ili poslati na pogrešno mesto.
Takve situacije se mogu izbeći ukoliko se na zadnjoj strani
kartice navedu informacije o tome šta bi trebalo uraditi u
slučaju pronalaženja kartice i, ukoliko se izvrši
upoznavanje svih zaposlenih sa svrhom kartice u
organizaciji.
Kanban-obavezni planovi
Kanban sistem podrazumeva da se ispuni odgovarajući
plan – tromesečni planski horizont, a mesečni planski
ciklus.
Glavni proizvodni plan (na engl. master production
schedule – MPS) je zamrznut u periodu od 2-4 nedelje, a
mesečni zahtevi se razbijaju u dnevne zahteve. Kada se
MPS promeni, novi skup kartica se unosi u sistem.
PRIMER PRIMENE KANBAN-SISTEMA U PRAKSI
• Kanban-sistem je široko prihvaćen, prvo u Japanu
a zatim i u ostalim industrijski razvijenim
zemljama. Ovaj sistem je široko prihvaćen i u
američkoj auto industriji. General Motors je jedna
od kompanija koja koristi Kanban-sistem za
upravljanje materijalnim tokovima.
Vizuelna kontrola toka materijala - Tabla za vizuelnu kontrolu Kanban-kartica u General Motors-u
INFORMACIJEDeo # 14089234
Crvena zona
Žuta zona
Zelena zona
Zamajac
Standardno pakovanje
30 kom
Broj kartica 15 kartica
Deo # 17086910
Osovina
Standardno pakovanje
100 kom
Broj kartica 10 kartica
Za svaki proizvod tabla je podeljena i čine je tri zone: crvena,žuta i zelena
• Crvena zona označava da je dobavljač na granici da ne ispuni zahteve
kupaca. Održava se vrlo nizak nivo zaliha. Žuta zona označava da su
potrebe kupaca zadovoljene. Održava se nizak nivo zaliha. Zelena zona
označava da su potrebe kupaca u potpunosti ispunjene. Dobavljač
proizvodi više nego što je kupcu potrebno i moguće je da treba zaustaviti
proizvodnju dok se ne uskladi tražnja sa raspoloživim zalihama.
▫ Za svaki proizvod na tabli je postavljeno više kuka na koje se kače prazne
signalne kartice. Ukupan broj kuka je jednak broju kartica u sistemu.
Kartice se koriste na sledeći način:
• Prazan kontejner se napuni standardnom količinom delova
(označenom na kartici).
• Uzima se kartica sa kontrolne table i postavlja na napunjeni
kontejner.
• Kontejner se isporučuje kupcu.
• Kupac vraća ispražnjeni kontejner.
• Skida se kartica sa kontejnera i postavlja na prvu slobodnu kuku
na kontrolnoj tabli (prva slobodna kuka posmatrana odozdo).
• Kontejner se postavlja na radno mesto radi punjenja.
Dijagram za praćenje broja Kanban-kartica je projektovan poput table
za vizuelnu kontrolu, sa tri zone: crvenom, žutom i zelenom. Na dijagramu
je prikazan broj Kanban-kartica koje se nalaze na tabli za vizuelnu
kontrolu. Na horizontalnoj osi je prikazan protok vremena, u danima,
a na vertikalnoj, broj kartica na tabli za svaki dan. Izlomljenom linijom
je prikazano kretanje broja Kanban-kartica na tabli za vizuelnu kontrolu
tokom vremena. Nekoliko primera dijagrama za praćenje Kanban-kartica i
analize materijalnih tokova je dato na slikama, u nastavku.
Dobar način upravljanja materijalnim tokom
Bro
j Kan
ban
-kar
tica
na
tab
li
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ...
Maksimalan broj kartica u sistemu
Dijagram za praćenje broja Kanban-kartica
Crvena zona
žuta zona
Zelena zona
Dani
Zalihe ispod sigurnosnog nivoaB
roj K
anb
an-k
arti
ca n
a ta
bli
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ...
Maksimalan broj kartica u sistemu
Dijagram za praćenje broja Kanban-kartica
Crvena zona
žuta zona
Zelena zona
Dani
Visok nivo zalihaB
roj K
anb
an-k
arti
ca n
a ta
bli
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ...
Maksimalan broj kartica u sistemu
Dijagram za praćenje broja Kanban-kartica
Crvena zona
žuta zona
Zelena zona
Dani
Sistem izvan kontroleB
roj K
anb
an-k
arti
ca n
a ta
bli
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ...
Maksimalan broj kartica u sistemu
Dijagram za praćenje broja Kanban-kartica
Crvena zona
žuta zona
Zelena zona
Dani
➢ Na osnovu iznetog primera primene Kanban-sistema u
General Motors, jasno se vidi uspešna primena Kanban-
sistema u proizvodnoj organizaciji.
Postoje mnoge varijacije Kanbana i JIT u primeni.
Kompanije kao što su Renault u Francuskoj, General
Electric, Hewlett Packard, Harley-Davidson u SAD, i
mnoge druge u svetu, uspešno su primenile osnovni
koncept razvijajući mnoge prilagođene sisteme koji su dali
rezultate u praksi.
Proizvodna funkcija
• Za bilo koji proizvod proizvodna funkcija (globalna) može
se predstaviti tabelarno, grafički ili putem jednačine koja
pokazuje maksimalni autput proizvoda koji se može
postići na osnovu bilo kog skupa (kombinacije)
upotrebljenih inputa.
• Proizvodna funkcija se uvek vezuje za odgovarajuću
proizvodnu tehnologiju i budući da tehnologiju
posmatramo kao makro i mikro fenomen, proizvodne
funkcije posmatramo kao:
Globalna proizvodna funkcija
• kada ona jednoznačno ukazuje na kombinaciju proizvodnih faktora da bi se
dobio određeni autput, pri čemu to nije bilo kakva kombinacija koja dovodi
do proizvodnje nekog autputa, već je to isključivo efikasna kombinacija
inputa. To je projektovana proizvodna funkcija za određenu tehnologiju;
• Efikasna kombinacija proizvodnih faktora da bi se dobio određeni autput;
• Pokazuje mogućnosti, potencijalni odnos inputa i autputa;
• Pokazuje optimalni, projektovani odnos između ulaza i izlaza;
• Tehnologija se posmatra kao makrofenomen.
Partikularna proizvodna funkcija
• kada ona u konkretnim situacijama primene
tehnologije u preduzeću pokazuje upotrebljene
kombinacije inputa u proizvodnji autputa, pri čemu
su moguća odstupanja u odnosu na projektovani,
efikasni model;
• pokazuje upotrebljene kombinacije inputa u
proizvodnji autputa;
• tehnologija se posmatra kao mikrofenomen.
Primer:
• Ukoliko se sa 2 jedinice L i 3 jedinice K može
proizvesti 1 jedinica P, ova kombinacija inputa
i autputa neće se smatrati validnom za globalnu
proizvodnu funkciju ukoliko se utvrdi da je
moguće 1 jedinicu P proizvesti sa 2 jedinice L
i 2 jedinice K.
• Prva kombinacija predstavlja partikularnu
funkciju, koja NE PREDSTAVLJA i najefikasniji
model proizvodnje sa datom tehnologijom.
2L+3K=1P
2L+2K=1P
Tehnološki progres
• Tehnološki progres je stvaranje nove i usavršavanje
postojeće tehnike i tehnologije, a rezultati se
ogledaju u:
▫ stvaranju novih sredstava i metoda proizvodnje koji
dovode do ušteda u živom i opredmećenom radu;
▫ poboljšanju kvaliteta proizvoda;
▫ uvođenju novih proizvoda;
▫ unapređenju organizacije i upravljanja;
Opredmećeni tehnološki progres (R. Solou)
• To je napredak kojim se nivo autputa
(proizvoda) povećava kao direktna posledica
povećanja neto-akumulacije kapitala ili
zamene dotrajale opreme savremenom
• Menja se starosna struktura opreme
Opredmećeni tehnološki progres
Neopredmećeni tehnološki progres (R. Solou)
• Pozitivno pomeranje funkcije proizvodnje, ali bez
novih investicija;
• Rezultat je poslovnih i organizacionih promena,
kao i novih znanja zaposlenih, koji vode
efikasnijem korišćenju faktora proizvodnje, bez
neto akumulacije kapitala.
Neopredmećeni tehnološki progres
Test
1. Prema prirodi svog nastanka sistemi mogu da budu:
1. _________________________
2. _________________________
2. Prema odnosu prema okolini sistemi mogu da budu:
1. _______________________
2. _______________________
3. KANBAN je:
• _______________________________________
4. Cilj operativnog menadžmenta tehnologije je:
a. obezbediti matematičku preciznost u definisanju problema;
b. ostvariti efikasnost raspoložive tehnologije;
c. podstaći inovacije tehnologije;
d. ostvariti vrednost za kupca
5. KANBAN kartica može biti (prema nameni):
1. _____________________________________
2. _____________________________________
6. Globalna proizvodna funkcija:
• ___________________________________________________________________
7. Partikularna proizvodna funkcija:
• ____________________________________________________________
8. Prema transformaciji ulaza u odgovarajući izlaz ili
promenama stanja sistema, sistemi se dele na:
1. __________________________
2. ___________________________
3. ___________________________
9. Međusobno uslovljeni tehnološki sistemi su
sistemi koji su:
1. Povezani jednim ili više zajedničkih ulaznih elemenata
2. Kod kojih izlaz iz jednog predstavlja ulaz u drugi tehnološki sistem
3. Nemaju nijedan zajednički element
Test – Rešenje
1. Prema prirodi svog nastanka sistemi mogu da budu:
1. prirodni i
2. veštački.
2. Prema odnosu prema okolini sistemi mogu da budu:
1. otvoreni i
2. zatvoreni.
3. KANBAN je:
• Informacioni sistem za kontrolu zaliha u svakomkoraku proizvodnog procesa
4. Cilj operativnog menadžmenta tehnologije je:
a. obezbediti matematičku preciznost u definisanju problema;
b. ostvariti efikasnost raspoložive tehnologije;
c. podstaći inovacije tehnologije;
d. ostvariti vrednost za kupca
5. KANBAN kartica može biti (prema nameni):
1. transportni Kanban (TK)
2. proizvodni Kanban (PK)
6. Globalna proizvodna funkcija:
• Efikasna kombinacija proizvodnih faktora da bi se
dobio određeni autput
7. Partikularna proizvodna funkcija:
• Upotrebljene kombinacije inputa u proizvodnji
autputa, pri čemu su moguća odstupanja u odnosu na
projektovani, efikasni model.
8. Prema transformaciji ulaza u odgovarajući izlaz ili
promenama stanja sistema, sistemi se dele na:
1. determinističke;
2. stohastičke i
3. slučajne.
9. Međusobno uslovljeni
tehnološki sistemi su sistemi:
1. Povezani jednim ili više
zajedničkih ulaznih elemenata
2. Kod kojih izlaz iz jednog
predstavlja ulaz u drugi
tehnološki sistem
3. Nemaju nijedan zajednički
element