Fondeko svijet

Lijepa i opasna

Otpad nije smeće

N A U Č N O P O P U L A R N A R E V I J A O

P R I R O D I , Č O V J E K U I E K O L O G I J I

J e s e n , 2 0 0 9 . , b r o j 2 9 , g o d i n a X I I I

Fondeko Svijet XX naslovna.indd 1-2 10/2/09 1:55:38 PM

FONDEKO SVIJET/29/2009.

2

FONDEKO SVIJETNaučno popularna revija o prirodi,

čovjeku i ekologijiSarajevo, jesen 2009., broj 29, godina XIII

Izdavač: Udruženje za podsticanje uravnoteženog razvoja i kvalitet života

„Fondeko“ SarajevoSuizdavač: Federalno ministarstvo

okoliša i turizmaUpravni odbor Fondeko: Dr.sci.Tatjana Neidhardt, (predsjednik); dr.sc.Nevenko

Herceg (kooptirani član), Hajdar Arifagić, novinar; akademik Ljubomir Berberović;

prof.dr. Vladimir Beus; prof.dr. Esma Habul - Velagić; Ana Mrdović, dipl.ing.hort; mr.teh.

nauka Faruk Muštović; akademik fra Petar Vidić; Nermin Zubčević, dipl.vet., mr.sc. Mehmed Cero (kooptirani član) i Mate

Bandur,dipl.ing (kooptirani član).Za izdavača: Halida Vuković

Glavni i odgovorni urednik: Alma Džinović Zamjenik glavnog i odgovornog urednika:

Tomislav Lukić, prof.Uredništvo: Hajdar Arifagić, novinar, akademik Ljubomir Berberović, dr. sc.Nevenko Herceg, prof.dr.Aleksandar

Knežević, mr. Esma Kreso-Bešlagić, doc.dr.Šekib Sokolović, dr.sc.Čedomil Šilić, prof.

dr.Dubravka Šoljan, akademik fra Petar Vidić, Vojislav Vujanović, likovni kritičar,

Danijela Petrović, prof.Unos teksta: Admir TihićLektor: Nada Franjković

Korektor: Sabaheta AbadžićSekretar redakcije: Zumreta Begović

Prvi glavni i odgovorni urednik Nijaz Abadžić laureat Povelje časti UNEP „Global 500“

Adresa redakcije: Revija „Fondeko svijet“ Branilaca Sarajeva 47, 71000 Sarajevo-

Bosna i Hercegovina, tel/fax: ++387 33 21 13 54e-mail: [email protected], www.fondeko.ba

Rukopisi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju.

Tehničko uređenje: Shift, Mostar (www.shift.ba)Štampa: BLICDRUK Sarajevo

Za Štampariju: Muhamed Hrlović, graf.ing.U skladu sa Zakonom o javnom informisanju, revija „Fondeko svijet“ upisana je u Registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i

informisanja Kantona Sarajevo kao nekomercijalno glasilo. Registarski broj

NKM 14/99, od 19.05.1999.Naslovna strana: Otpad u okolišu

Foto: Tomislav Lukić, prof.Posljednja strana: Ambrozija Foto: Tomislav Lukić, profIlustracije: Božo Stefanović

Tiraž: 3.000Revija se štampa na recikliranom papiru

ISSN 1512-634X

SADRŽAJ Veliki okean – Vrtlozi smeća privlače istraživačeBrian Handwerk za National Geographic News; July 31, 2009.Odlagalište smeća u Paci�čkom okeanu, koje je svojom površinom dva puta veće od Teksasa, je ovoga ljeta glavna destinacija za istraživače. Takozvani Eastern Paci�c Garbage Patch ili Istočno-paci�čki kolaž od smeća, smješten u udaljenim vodama između Kalifornije i Havaja, djelo je struja iz okeana koje pokupe milione tona sveukupne svjetske odbačene plastike. Dvije odvojene ekspedicije će se uputiti prema ovom kolažu od smeća, kako bi

dokumentovale opseg ovog problema i privukle globalnu pažnju ka katastrofal-nom zagađenju okeana.

Isticanje na�e zahtijeva evakuaciju australijske obaleDenny �omas & James Jukwey, (Reuters); Avgust 21, 2009. Sidnej (Reuters) – Curenje na�e na zapadnoj obali Australije zahtijeva evakuaciju desetina radnika s bušotine, kaže operater PTTEP Australasije. Veličina ove na�ne mrlje još nije poznata, ali je u toku nesreće oko 40 barela na�e ispušteno u vidu mlaza, kažu u svojoj izjavi vlasnici ove bušotine. Curenje se pojavilo tokom prioblanog bušenja u moru u Timoru.

Britanski kontejneri prepuni otpada vraćeni iz Brazila u Veliku BritanijuFarah Master (Reuters); August 22, 2009. Brod natovaren britanskim kontejnerima, za koje se sumnjalo da sadrže toksični otpad, ilegalno izvezen u Brazil, vraćen je nazad u Veliku Britaniju u petak. Brazilski zdravstvni krugovi kažu da je ova isporuka, za koju se tvrdilo da prenosi reciklirani otpad, ustvari puna prezervativa, injekcija i kućanskog otpada. Ovaj materijal su otkrili brazilski službenici u tri državne luke u toku proteklih par mjeseci. Britanska agencija za okoliš kaže da je 71 od ukupno

89 kontejnera stiglo na Felixstowe dokove u Su�olku, dok se ostatak očekuje slijedeći utorak. Ova Agencija još nije dala konkretnu izjavu o ovom slučaju, mada su naglasili da će morati izvršiti dezinsekciju kontejnera u toku naredne sedmice, prije nego provedu potpunu istragu.

Iznenađujuće, izmjerena najviša temperatura okeana za mjesec juliR. Greenway, ENN; Avgust 15, 2009. Prema studiji koju je objavila Nacionalana administracija za okeane i atmosferu (National Oceanic and Atmospheric Administration), ovog jula je temperatura na površini okeana bila najviša ikada izmjerena za mjesec juli, time obarajući rekordnu temperaturu prethodno izmjerenu 1998. godine. Globalna prosječna temperatura zemljine površine i površine okeana za mjesec juli 2009. godine dostigla je peto mjesto na ljestvici najviših zabilježenih temeperatura. Ova mjerenja su širom svijeta počela 1880. godine.

Ribe širom SAD-a zagađene živomRoger Greenway, ENN; Avgust 20, 2009. Geološko istraživaje provedeno u SAD-a obavilo je rezultate koji pokazuju da je svaki uzorak ribe uzet iz 291-og potoka širom zemlje kontaminiran živom. Ovo istraživanje je dio Nacionalnog programa o kvalitetu vode, koji omogućava bolje razumijevanje stanja kvaliteta vode, u smislu da li se to stanje vremenom poboljšava ili ne i kako prirodne pojave i ljudske aktivnosti djeluju na te uslove.

Domaćinstva kao uzročnici zagađenjaEurekalert; Avgust 19, 2009. 11:55 AM Poznata je izreka: „Nigdje kao kod kuće!“ Međutim, naučnici objavljuju neugodne vijesti o domovima u pojedinim dijelovima Kalifornije. Prema novoj studiji, objavljenoj na 23-em Nacionalnom susretu američkog društva za hemiju (National Meeting of the American Chemical Society), tipične kuće tamo – a vjerovatno i u drugim dijelovima zemlje – su alarmantan i prilično potcije-njen izvor zagađenja vode.

Nakon skoro decenije odsustva, losos se opet vraća u rijeku SenuReuters ; Avgust 14, 2009. Francuski naučnici kažu da se losos nakon skoro decenije odsustva ponovo vraća u Senu, jer je ova rijeka, koja protiče kroz Pariz, proteklih godina postala čistija. Nekada brojan u rijeci, atlantski losos je iz Sene nestao ranih godina 20-og stoljeća, čemu su jednim dijelom kriva zagađenja iz

kanalizacija Pariza. Ipak, naučnici slave poboljšanja u kvaliteti vode u Seni, jer vraćaju zaštićene vrste ponovo u Pariz.

Kiselina u okeanima: opasnost u porastu za morski životRichard Harris, NPR; Avgust 13, 2009. Kada sagorijevamo fosilna goriva, ne šaljemo karbon dioksid samo u atmosferu. Veliki dio odlazi u more. Tamo se karbon dioksid pretvara u karbonsku kiselinu, zbog koje voda u okeanima postaje korozivna, i posebno nagriza školjke i koralje.

Stotine novih vrsta pronađeno u Istočnim HimalajimaScienceDaily; Avgust 11, 2009. Više od 350 novih vrsta otkriveno je u Istočnim Himalajima, uključujući najmanjeg jelena na svijetu, „leteću žabu“ i geka, odnosnu vrstu malog guštera koji pripada porodici Gekkonidae, za kojeg je poznato da je egzistirao još prije 100 miliona godina. Ovom biološkom blagu sada prijete klimatske promjene.

Zagađenje zraka povezano sa smanje-njem IQ kod djeceIzdavač: ENN, Science Daily i drugi izvori; Juli 21, 2009.Novo istraživanje koje su objavili pedijatri u avgustu 2009. godine pokazuje moguću povezanost između povećane zagađenosti zraka u urbanim sredinama i smanjenja procenta inteligencije (IQ) kod djece. Istraživanje navodi da hemikalije ispuštene u zrak sagorijevanjem uglja, dizela, na�e i plina, ili drugih organskih supstanci kao što je duhan, predstavljaju glavne uzročni-ke gradskog zagađivanja zraka, posebno usmjeravajući pažnju na štetan utjecaj motornih vozila.

Lavovi u Keniji bi mogli nestati u narednih deset godinaShanta Barley, NewScientist; Avgust 20, 2009. Kenija godišnje gubi 100 lavova u proteklih sedam godina, čime u zemlji postoji još samo 2.000 ovih slavnih velikih mački, kaže Centar za divljinu Kenije (KWS – Kenya Wildlife Service) i zaključuje da bi zemlja u potpunosti mogla izgubiti ove divlje lavove u narednih 20 godina. Za ovo najviše optužuju uništava-nje staništa, bolesti i sukob sa ljudima. Biolog za divljinu sa Kalifornija Univerziteta, Laurence Frank kaže da lavovi u Keniji, ali i ostatku Afrike, nestaju takvom brzinom da će, ako se ubrzo ne poduzmu hitne mjere, nestati iz Kenije za manje od 10 godina.

EKOLOŠKE VIJESTIPripremila i odabrala: Anida Džanko

REGIONALNA SARADNJA U UPRAVLJANJU OTPADOM

Dr. sc. Nevenko Herceg

Evidentno je da postoji kriza upravljanja otpadom koja će, ako se ne učine krupne promjene, prerasti sektorske okvire...

SVE U SKLADU SA ZAKONOMUspostava sustava upravljanja otpadom, odvojenog sakupljanja i iskorištavanja korisnog dijela otpada javlja se kao nužnost...

Mladen Rudež

OTPAD JE SIROVINA NA POGREŠNOM MJESTUUtvrđivanje količina i sastava otpada koji se produkuje u određenoj oblasti skupljanja je od posebne važnosti...

Prof. dr. Jovan Sredojević SPOJ TRADICIJE I ZANIMLJIVIH RJEŠENJA

BIJAMBARE SLIJEDE KONVENCIJUKonvencija se odnosi na sve oblike pejzaža od prirodnih, ruralnih do urbanih, a obuhvata kopno...

Elma Karović, dipl. ing. šum.

NOVE ALEJE SARAJEVAZahvaljujući izuzetnom zalaganju uposlenika KJKP Park uz mnoge od ovih saobraćajnica ponovno su formirane aleje, u cijelosti ili ...

Prof. dr. Vladimir Beus

ZNANJEM PREKO BARIJERAAzrudin Husika

Izdavanje ovog broja revije financijski je pomoglo Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo

03

AMBROZIJA INVAZIVNA I ALERGOGENA BILJKA

Prof. dr. Sulejman Redžić

13

19 23

30 43

50 56

Povijest zbrinjavanja otpada u Re-publici Hrvatskoj može se podijeliti na razdoblja: od 50tih do 1970. godine...

Danko Fundurulja, dipl.ing.građ.

U organizaciji Regionalnog centra za edukaciju i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu u Fojnici je održana 5. Međunarodna ljetna škola...

Raste veoma brzo na kultivisanom, obradivom zemljištu kao korov. Za kratko vrijeme u stanju je da prekrije i čitave njive...


“Neodrživa potrošnja, posebno kod indu-strijalizovanih nacija, povećava vrste i ko-ličinu otpada. Može se očekivati povećanje količine otpada četiri do pet puta do 2025. godine. Spriječite ili minimizirajte stvara-nje otpada... Osigurajte da zagađivači plate troškove čišćenja.”4 Agenda 21, Rio de Janeiro 1992. Konferencija posvećena okolišu i održivom razvoju

Nagomilavanja otpada i neadekvatno zbrinjavanje postalo je globalni problem čovječanstva, sa tendenci-

jom sve izraženijeg ugrožavanja razvoja održivog okoliša. Posljednjih decenija za-konski propisi razvijenih zemalja prate in-tenzivan razvoj koncepcije integralnog upravljanja otpadom, sa težištem na redu-ciranju količina odloženog otpada. Direk-tivama o otpadu EU i rezolucijom o politi-ci otpada zahtijeva se od država članica da prije svega reduciraju proizvodnju otpada, zatim da recikliraju, te namjenski izgrađu-ju postrojenja sa najsavremenijim sofistici-ranim tehnologijama uz primjenu načela “zagađivač plaća”, odnosno, pokriva troš-kove upravljanja otpadom. Ovakvim tre-tmanom vlade ovih zemalja ne samo da iskazuju odgovornost prema životu u zdra-vom okolišu, već ukazuju na činjenicu da se svako “svetogrđe” skupo plaća.Upravljanje otpadom u Federaciji Bosne i Hercegovine zakonski je uređeno, ali su u pripremi izmjene i dopune tog za-konodavstva i predviđena obaveza do-nošenja federalnog plana upravljanja otpadom s kojim moraju biti usaglašeni kantonalni planovi. Zbog izgradnje no-vih regionalnih deponija, a na osnovu realizacije Strategije upravljanja čvr-stim otpadom, izmjenama je definiran «centar za upravljanje otpadom” kao dio odlagališta.Uvođenje takvog centra je važno zbog smanjenja otpora lokal-nog stanovništva koje se otvoreno su-protstavlja izgradnji novih regionalnih deponija. Izmjene i dopune legislative su u parlamentarnoj proceduri, a u na-crtu su već odobrene početkom jula u

Domu naroda Federalnog parlamenta.Urgencija naravno ni ovaj put nije identifici-rana kao a priori, nažalost okolišna politika u ovoj zemlji ima neuglednu reputaciju i pored simptoma akutnog oboljenja i argumentacija koje ukazuju na enormnu destrukciju.Kao prvo, postojeća mjesta za odlaganje otpada su nedovoljna u poređenju s količi-nama, što za posljedicu ima odlaganje uglavnom pored puta, na obalama rijeka, u koritima potoka, pokraj izvorišta,… baca se gdje god se stigne. Drugo, ova mjesta predstavljaju opasnost za podzemne vode koje obezbjeđuju pitku vodu za stanovniš-tvo, a samimi tim i rizik za ljudsko zdravlje usljed spiranja i curenja zagađujućih mate-rija. Smetljišta često gore, proizvodeći ma-terije koje zagađuju vazduh; smetljišta su

često neograđena, tako da ljudi i životinje ulaze i time povećavaju rizik od širenja in-fektivnih bolesti.To su fakti koji zabrinja-vaju i pozivaju na ekspeditivna rješenja, posebno ako se uzmu u obzir svjetska kre-tanja. Očekuje se da će srazmjerno sa pri-vrednim rastom, rasti i količina otpada, tako da će 2020. dostići 770 miliona tona godišnje (OECD).Dakle, samo ovaj podatak dovoljno govori da moramo poduzeti sve mjere da zaštiti-mo kvalitet našeg okoliša, koji ne zavisi samo od naših vlada, komunalnih predu-zeća, već i od nas, građana. Samo odgovor-nim odnosom prema otpadu i razvojem kulture pravilnog postupanja s otpadom možemo kreirati zdrav okoliš kao osnovu za zdrav život.

GOSPODARI OTPADANagomilavanja otpada i neadekvatno zbrinjavanje postalo je globalni problem čovječanstva, sa tendencijom sve izraženijeg ugrožavanja razvoja održivog okoliša. Posljednjih decenija zakonski propisi razvijenih zemalja prate intenzivan razvoj koncepcije integralnog upravljanja otpadom, sa težištem na reduciranju količina odloženog otpada

Alma Džinović

1


Riječ urednice

Akademik Ljubomir Berberović

Ove godine se obilježava dvjestogodišnji-ca rođenja Čarlsa Darvina i stopedeseta obljetnica izlaska njegovog najznačajni-jeg djela, knjige “O postanku vrsta po-moću prirodnog odabiranja ili o održa-vanju povoljnijih rasa u borbi za život” (“ON THE ORIGIN OF SPECIES BY MEANS OF NATURAL SELECTION, OR THE PRESERVATION OF FAVOU-RED RACESING THE STRUGGLE FOR LIFE”)*

U kasnu jesen 1859. godine, 24. no-vembra, pojavilo se u knjižarskim izlozima Londona prvo izdanje

Darvinovog “Postanka vrsta”. Knjiga je iza-zvala neviđeno zanimanje javnosti, jer je donijela temeljit i obrazložen novi pogled na tokove razvoja živog svijeta na Zemlji. Knjiga je doživjela bezbroj izdanja na prak-tično svim svjetskim jezicima. Šesto izda-nje iz 1872. godine, posljednje za piščevog života, smatra se potpunim, jer sadrži i jedno čitavo novo poglavlje. Zanimljivo je da tek u tom izdanju Darvin prvi put upo-trebljava riječ evolucija.

U “najvažnijoj biološkoj knjizi svih vreme-na” Čarls Darvin (Charles Darvin, 1809. - 1882.), na zanimljiv i pristupčan način is-crpno izlaže svoju teoriju transformacije vrsta putem prirodnog odabiranja, kao i objektivna posmatranja vlastita i tuđa, na kojima teorija počiva. Autorova postavka je jednostavna i jasna, poduprta očigled-nim istinama: (1) svi organizmi proizvode neuporedivo više potomaka nego što ih može opstati; (2) jedinke iste vrste su me-đusobno različite i stoga nejednako prila-gođene uslovima preživljavanja; (3) prila-gođenije jedinke imaju veće izglede na preživljavanje i razmnožavanje; (4) pošto su razlike među jedinkama nasljedne, nove generacije liče na prethodne, ali su u isti mah izmijenjene, u smislu bolje prilagođe-nosti – u populacijma postepeno postaju dominantniji bolje adaptirani organizmi, sve do potpunog iščezavanja jedinki i oso-bina niže adaptivne vrijednosti. Ishod ovog procesa je evolucija, dugoročni istorijski razvoj organizama, koji proizilazi iz ispre-pletenog i zajedničkog djelovanja tri glav-na faktora – promjenljivosti, nasljedivosti i prirodnog odabiranja osobina živog svije-ta. Darvinova logika ima silnu ubjedljivost, on analizira duboko i mnogostrano, u nje-ga su premise i zaključci čvrsto i sugestiv-no povezani.Darvinu je bila strana svaka površnost ili ishitrenost. Trebalo je da prođe punih dva-deset godina od njegovog povratka sa pu-tovanja brodom “Biglom” (1836.), kada je već imao dovršenu zamisao svoje teorije, dok nije počeo pisati djelo o činjuenici i mehanizmima evolucije (1856.). Za njegov rad se dobro znalo u krugovima stručnja-ka. Naučna javnost se službeno upoznala sa osnovnim crtama Darvinove teorije ne-što prije izlaska “Porijekla vrsta”, iz članka koji je pročitan 1. jula 1858. pred čuvenim londonskim naučnim društvom “Linnean Society”, a objavljen u časopisu istog udru-ženja otprilike dva mjeseca kasnije. Sama prezentacija je požurena da Darvinu ne bi bila ugrožena čast prvog tvorca teorije, po-što je do gotovo identičnih ideja došao ugledni engleski zoogeograf Alfred Rasel Voles (Alfred Russel Wallace, 1823. - 1913.) i pripremio ih za objavljivanje. Dva nauč-

nika su lako sklopila sporazum da zajedno i istovremeno saopšte svoja otkrića, pri čemu je Voles uvijek spremno priznavao Darvinu nepobitno prvenstvo u pogledu autorstva evolucione teorije. Sjaj Darvino-ve ličnosti izvanredno se ogleda u njego-vom odnosu prema mlađem kolegi, s kojim je svojevremeno bio spreman podijeliti sla-vu otkrića organske evolucije.Darvinovo djelo predstavlja vrhunac ek-spanzije prirodne znanosti u poletnom, bezgranično optimističnom i plodnom de-vetnaestom vijeku, vijeku u kojem je nauka konačno i neopozivo zaposjela mjesto ključne ljudske djelatnosti, najodgovornije za cjelokupni budući razvoj čovječanstva. Vladajuća shvatanja o prošlosti, sadašnjo-sti i budućnosti prirode i čovjeka u njoj pretrpjela su korjenitu preobrazbu. Selek-cionistička teorija evolucije pokreće gran-diozni napredak prirodnih nauka u razdo-blju koje je uslijedilo i presudno utiče na uobličavanje sveukupnog modernog nači-na mišljenja, pružajući posebno krupan doprinos naglom i trajnom porastu autori-teta nauke u društvenim kretanjima. U tome se ogledaju epohalne zasluge Čarlsa Darvina. Istaknuti rani zagovornik darvi-nizma Tomas Haksli (Thomas Henry Huxsley. 1825. - 1895.) nije ni najmanje pretjerao sa svojom proročanskom ocje-nom da je Darvinov rad “predodređen da predvidi biološka i psihološka razmišljanja u naredne tri ili četiri generacije”. A vrije-me daje za pravo i Ričardu Dokinsu (Ric-hard Dawkins, 1941. - …), značajnom mi-sliocu moderne biologije, kada tvrdi da je Darvin “otkrio način na koji zakoni fizike – po kojima se stvari tek tako događaju – mogu sami, tijekom geološkog vremena, ostvariti slike što podsjećaju na razumno projektovanje”. Darvinov evolucionizam daje realno objašnjenje nastanka složenih organskih struktura, čije bi se porijeklo inače moralo tražiti u domenu intervencije natprirodnih sila. * Ključna riječ “Origin” u naslovu Darvino-vog djela prevodi se na naš jezik i kao “posta-nak” (ili “nastanak”) i kao “porijeklo”.

DARVINOVO SUPER REMEK DJELO

Faksimil naslovne strane prvog izdanja “Porijekla vrsta”

Čarls Darvin - slika iz vremena izlaska “Porijekla vrsta”

Darvinova logika ima silnu ubjedljivost, on analizira duboko i mnogostrano, u njega su premise i zaključci čvrsto i sugestivno povezani

2


Dvijehiljadedeveta — godina Darvina


Jedan od većih okolišnih problema, kako u Bosni i Hercegovini tako i u re-giji, predstavlja upravo upravljanje

opasnim i neopasnim otpadom. Danas je više nego jasno da od toga koliko ćemo učinkovito i brzo riješiti sadašnje probleme upravljanja otpadom, ovisi ne samo kakvo-ća življenja naših građana već jednako tako i privlačnost BiH kao turističke destinacije te zadržavanje njezine međunarodne per-cepcije kao zemlje očuvanog okoliša i proi-zvodnje zdrave hrane. Zato je, za pokreta-nje promjena i usmjeravanje prema održivom upravljanju otpadom, ali i za razmjenu iskustava te usvajanje europskih propisa o otpadu u domaći pravni sustav, od iznimne važnosti održavanje konferen-cije “Upravljanje opasnim i neopasnim ot-padom u regiji“ koja će u organizaciji Fede-ralnog ministarstva okoliša i turizma, biti održana početkom slijedeće godine.

Dugogodišnja nebrigaSustavna, dugogodišnja nebriga i minimal-no ulaganje u oblast upravljanja otpadom stvorili su vrlo lošu ukupnu sliku okoliša, ali i proizveli cijeli niz crnih točaka na ko-jima su nekontrolirano odložene veće koli-čine otpada koje direktno ugrožavaju život i zdravlje ljudi. Količina otpada svakod-nevno raste, a postojeća infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nedostat-

na je. Postojeći sustavi upravljanja komu-nalnim otpadom opterećeni su problemom loše tehnološke opremljenosti, a ni sustavi naplate zbrinjavanja komunalnog otpada nisu unificirani. Porazno zvuči podatak da je, u 90 posto slučajeva krajnjeg odlaganja komunalnog otpada u regiji, riječ o traj-nom pohranjivanju na mjesta koja su u stvari divlja odlagališta bez ikakve obrade. Sustavi odvajanja korisnog dijela komu-nalnog otpada tek se ustrojavaju i postoji cijeli niz dilema o cijeni koštanja i efika-snosti. Činjenica je da u Bosni i Hercegovi-ni ne postoji niti jedno postrojenje za spa-ljivanje opasnog i neopasanog otpada, niti postrojenje koje na bilo koji način, termič-ki i energetski, doprinosi boljem iskorišta-vanju otpada. Sustavi upravljanja opasnim otpadom uglavnom su orijentirani na izvoz u razvijene zapadne zemlje koje imaju spa-lionice ili tehnologije za obradu otpada. Također, činjenica je i da postoji cijeli niz tzv. “crnih točaka” na kojima se nalaze veli-ke količine vrlo opasnih materijala za koje u postojećim materijalnim okvirima gotovo da i nema rješenja. Uz sve navedeno, u BiH trenutno ne postoji niti jedno ozbiljnije po-strojenje za sustavno rješavanje upravljanja animalnim i medicinskim otpadom.Iako postoje sustavi financiranja napretka u zbrinjavanju i reciklaži otpada, nova teh-nološka i gospodarska dostignuća vrlo

REGIONALNA SARADNJA U UPRAVLJANJU OTPADOMČinjenica je da u Bosni i Hercegovini ne postoji niti jedno postrojenje za spaljivanje opasnog i neopasanog otpada, niti postrojenje koje na bilo koji način, termički i energetski, doprinosi boljem iskorištavanju otpada. Sustavi upravljanja opasnim otpadom uglavnom su orijentirani na izvoz u razvijene zapadne zemlje koje imaju spalionice ili tehnologije za obradu otpada

MENADŽMENTMenadžment upravljanja otpadom, ali i sustavi financiranja, nisu na dovoljno kvalitetan način ušli u svakodnevni život te još uvijek predstavljaju nepoznanicu za lokalnu i regionalnu upravu.

sporo ulaze na tržišta Jugoistočne Europe. Sistematiku stanja upravljanja okolišem i više detalja o pobrojanim problemima mo-žete pročitati u dokumentu “Strategija za-štite okoliša Federacije BiH” koja se nalazi na web stranici http://www.fmoit.gov.ba.

Nužne korjenite promjeneEvidentno je da postoji kriza upravljanja otpadom koja će, ako se ne učine krupne promjene, prerasti sektorske okvire te će sadašnji problem otpada u BiH postati i problem javnog zdravstva, turizma, itd. Iako najšira javnost otpad i postupanje s otpadom u pravilu percipira kao problem, spremnost na djelovanje, osim na deklara-tivnoj razini, gotovo sve društvene skupine pokazuju samo onda ako su same izravno ugrožene. Zbog svega naprijed navedenog, a s ciljem rješavanja postojećih dilema oko različitih sustava upravljanja otpadom te promoviranja novih tehnologija upravlja-nja otpadom, smatramo nužnim organizi-ranje konferencije “Upravljanje opasnim i neopasnim otpadom u regiji”. Podršku za održavanje konferencije dobili smo od svih nositelja vlasti u BiH te od relevantnih in-stitucija Republike Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Od gospodarstvenika očekuje-mo značajnije uključenje u organizaciju konferencije, kako u stručnom tako i u

3


Međunarodna konferencija o upravljanju opasnim i neopasnim otpadom u regiji

Azra Bašić, Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Moderni stil života i sve njegove pogodnosti postoje zahvaljujući industriji, koja proizvodi i bilione

tona otpada svake godine. Dio ovog otpada je opasni otpad kojeg čine sporedni pro-dukti koji su opasni za ljudsko zdravlje i okoliš zato što su otrovni, eko-toksični, ek-splozivni, korozivni, zapaljivi ili infektivni. Ispitivanja o štetnosti osobina proizvoda, tehnoloških procesa, pa samim tim i otpa-da su sve opsežnija i dugotrajnija, ali se štetnost često dokazuje tek kad su ozbiljno oštećeni ili ugroženi pojedini dijelovi oko-liša ili ljudskog zdravlja.

Baselska konvencijaKrajem 1980. stroga okolinska legislativa u industrijaliziranim zemljama dovela je do dramatičnog porasta troškova za odlagnje opasnog otpada. Tražeći jeftiniji način zbri-njavanja otpada transportne kompanije za zbrinjavanje opasnog otpada su započele sa transportom opasnog otpada u zemlje u ra-

materijalnom smislu. Budući da gospodarski subjekti u procesu stvaranja novih vrijedno-sti istovremeno rade i veliki pritisak na oko-liš, cijenimo kako je ova konferencija najbolji način da zajednički potražimo odgovor na pitanje koja se poboljšanja odnosno promje-ne moraju učiniti na planu jačanja sustava upravljanja otpadom i njegovog funkcionira-nja na način da se osigura zaštita zdravlja ljudi i okoliša te racionalnije korištenje resur-sa, ali i otvore nove gospodarske mogućnosti što je osobito bitno u ovom vremenu global-ne recesije koja ni nas nije mimoišla. Uspo-stava kvalitetnog sustava gospodarenja otpa-dom i njegovo kasnije funkcioniranje može se ostvariti samo ako dođe do krupnih pro-mjena sadašnjeg ponašanja svih aktera. Stoga međunarodna konferencija “Upravljanje opasnim i neopasnim otpadom u regiji” koja će, u organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma, biti održana od 18. do 21. studenoga 2009. u Zenici ima za cilj poticanje gospodarstva i drugih segmenata društva za postupanje s otpadom u suglasju s okolišem i u okviru održivog razvoja.

OPASNI OTPAD U REGIONALNOM KONTEKSTURegionalna saradnja, razmjena iskustava i transfer tehnologija imaju veliki značaj za jačanje sektora upravljanja opasnim otpadom

4

FONDEKO SVIJET/29/2009.FONDEKO SVIJET/29/2009.

Baselska konvencija o prekograničnom prometu opasnog otpada i njegovom odlaganju

zvoju i istočnu Evropu. Uslijed porasta ova-kvih aktivnosti, a da bi se spriječio nelegalan izvoz otpada u industrijski nerazvijenije ze-mlje pripremljena je i usvojena 1989. godine u Baselu, Švicarska - Baselska konvencija o prekograničnom prometu opasnog otpada i njegovom odlaganju.Prva dekada implementacije Konvencije (1989.-1999.) posvećena je uspostavljanju sistema za kontrolu prekograničnog kre-tanja opasnog otpada. Takođe su se razvi-li kriteriji za upravljanje opasnim otpa-dom na okolinski prihvatljiv način. Sistem kontrole je baziran na prethodno pisanoj obavijesti o namjeri prekograničnog kre-tanja otpada.Za vrijeme sadašnje dekade (2000.-2010.) izgrađeni su mehanizmi za jačanje potpu-ne implementacije Konvencije i njenog sprovođenja u praksi. Područje fokusa je takođe i smanjenje proizvodnje opasnog otpada. Radi se na promociji i uvođenju čistije proizvodnje, smanjenje prekogra-ničnog kretanja otpada, kontroli ilegalnog transporta otpada, unaprjeđenju instituci-onalnih i tehničkih kapaciteta posebno za zemlje u razvoju i sa ekonomijom u tranzi-ciji, kao i razvoj Regionalnih centara za obuku i transfer tehnologija. Glavni cilj Ba-selske konvencije je okolinski prihvatljivo upravljanje otpadom na način da se zaštiti ljudsko zdravlje i okoliš smanjenjem proi-zvodnje opasnog otpada, primjenjujući pristup praćenja “životnog ciklusa otpada” koji označava strogu kontrolu od proizvod-nje otpada do njegovog skladištenja, tran-sporta, tretmana, ponovnog korištenja, re-ciklaže, obnavljanja i konačno odlaganja.U dolazećoj dekadi daće se više značaja na uspostavljanje partnerskih odnosa između industrije i istraživačkih institucija sa ci-ljem jačanja inovativnih pristupa za oko-linski prihvatljivo zbrinjavanje opasnog otpada. Posebno je važno postići smanje-nje uticaja proizvodnje i usluga kojima na-staju opasni otpadni sporedni produkti. Potrošače treba obučiti o načinu korištenja i proizvodnim procesima tako da budu svjesni šta kupuju svakog dana.Kako je opasni otpad štetan po ljudsko zdravlje i okoliš, jedan od vodećih princi-pa Baselske konvencije je smanjenje po-trebe za tretmanom, odnosno zbrinjava-nje opasnog otpada što bliže mjestu njegovog nastanka. Zbog toga Konvencija nalaže obavezno prethodno pisano oba-vještenje o namjeri prekograničnog pro-meta opasnog otpada od ovlaštene insti-tucije zemlje izvoznice prema tranzitnim zemljama i zemlji uvoza. Svaka pošiljka otpada koja ne posjeduje odgovarajuću propratnu dokumentaciju propisanu Ba-selskom konvencijom smatrat će se ilegal-nom i snositi odgovarajuće sankcije za kršenje odredaba Baselske konvencije.

Regionalni centri Integralni dio implementacije Baselske konvencije je uspostavljanje kapaciteta za

rukovanje i odlaganje opasnog otpada. Treningom i transferom tehnologija ze-mlje u razvoju i zemlje sa ekonomijom u tranziciji dobivaju potrebna iskustva i alate za upravljanje otpadom koji same proizvo-de. U vezi sa ovim Baselska konvencija je uspostavila Regionalne centre za obuku i transfer tehnologija. Za region centralne i istočne Evrope uspostavljen je 1996. Regi-onalni centar u Bratislavi R Slovačka, gdje se nalazi i naša zemlja.Jedan od primjera dobre saradnje naše ze-mlje sa Regionalnim centrom za imple-mentaciju Baselske konvencije je uspješno sprovedeni projekat pod nazivom “Razvoj instrumentalnog okvira, plana realizacije i smjernica za okolinski prihvatljivo uprav-ljanje otpadnim uljima u Bosni i Herce-govini”. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je realiziralo ove projektne ak-tivnosti uz finansijsku potporu UNEP/MAP i stručnu pomoć Sekretarijata Ba-selske konvencije, u periodu od 2006. do 2008. godine.Baselska konvencija ima 172 članice od kojih svaka ima obavezu da putem svojih kompetentnih institucija za okoliš izvje-štava Sekretarijat Baselske konvencije jednom godišnje o ispunjavanju obaveza i kontroli proizvodnje, izvoza i uvoza opa-snog otpada.

Zbrinjavanje otpadaPrepoznavši potrebu zaštite ljudskog zdravlja i okoliša, kao i dugoročne štetnosti koje prouzrokuje opasni otpad, Bosna i Hercegovina je ovom važnom okolinskom dokumentu pristupila 2000. godine, odno-

OPASNI OTPAD U REGIONALNOM KONTEKSTU

sno postala punopravna članica Baselske konvencije. Uzimajući u obzir da smo ze-mlja u tranziciji koja nema razvijene teh-ničke kapacitete za zbrinjavanje opasnog otpada, pristupanje ovoj konvenciji omo-gućilo nam je legalan izvoz opasnog otpada u zemlje Evropske unije koje posjeduju moderne kapacitete za okolinski prihvatlji-vo zbrinjavanje opasnog otpada. Tako od 2000 godine do danas iz Bosne i Hercego-vine putem entitetskih kompetentnih in-stitucija za okoliš, izvezeno je i zbrinuto preko 40 000 t opasnog otpada u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj i Sloveniji.Preko teritorije naše zemlje iz nama su-sjedne R Crne Gore, koja je takođe članica Baselske konvencije redovno se odvija tranzit opasnog otpada, za što se u nadlež-nim entitetskim ministarstvima za okoliš izdaju tranzitne dozvole i ostvaruje odgo-varajuća koordinacija.Osim postrojenja za zbrinjavanje otpadnih akumulatora koji se nalaze u Bosni i Her-cegovini i Sloveniji, te u Austriji, Švicar-skoj, Njemačkoj i Francuskoj imamo naj-bliža postrojenja u regionu za zbrinjavanje svih vrsta opasnog otpada.Uzimajući u obzir ekonomske cijene obra-de opasnog otpada u modernim Evropskim spalionicama, te troškove i opasnosti tran-sporta, potrebno je razvijati domaće kapa-citete za zbrinjavanje opasnog otpada, što je i obaveza prema odredbama Baselske konvencije. Tako je Federalna strategija upravljanja otpadom predvidjela izradu studije izvodljivosti za utvrđivanje prihvat-ljivih alternativa zbrinjavanja pojedinih vrsta opasnog otpada.

5


Baselska konvencija o prekograničnom prometu opasnog otpada i njegovom odlaganju

Dr. sc. Nevenko Herceg Tomislav Lukić, prof.

U većini zemalja u regiji sustavi uprav-ljanja komunalnim otpadom i orga-nizirano primarno prikupljanje ne

razlikuju se u bitnim elementima. U organi-zacijskom smislu suština procesa je obuhva-titi što veći broj stanovnika sustavom priku-pljanja otpada čiji je nositelj, u većini slučajeva, komunalna tvrtka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. U nekim je zemljama uznapredovao i sustav dodjeljiva-nja koncesija za ovakve poslove, što se u

praksi pokazalo vrlo kvalitetnim rješenjem. Primjer takvog upravljanja je Republika Hrvatska koja je u vrlo kratkom roku po-stigla rezultate koji su na razini zemalja Europske unije. Drugi sistem koji se dija-metralno razlikuje u zemljama u okruže-nju je sustav upravljanja korisnim dijelom otpada. Ova djelatnost uvelike je bitna zbog opredjeljenja gotovo svih zemalja u regiji za krajnje mehaničko biološko zbri-njavanje otpada. Metodologija reciklaže,

tj. odvajanje korisnog od nekorisnog ot-pada, smanjuje pritisak na konačno odla-ganje i produžuje vijek odlagališta.

Zagađivač plaćaProcesi primarnog prikupljanja otpada i njegovog konačnog zbrinjavanja na različi-te načine skup su proces. Po osnovnom načelu zaštite okoliša “zagađivač plaća”, troškove ovoga procesa snose sami građani koji su u ovom slučaju i zagađivači. Zbog

RAZVOJ INFRASTRUKTURE za cjeloviti sustav gospodarenja komunalnim otpadomZa rješavanje problema zbrinjavanja komunalnog otpada potrebno je uspostaviti stabilan organizacijski, ekonomski i regulatorni okvir s postupnim dostizanjem stvarne cijene odlaganja i novim poticajima za kućanstva i industriju, kako bi se stalno smanjivala količina otpada i povećavala oporaba, te financiralo uvođenje novih tehnologija za postupanje s otpadom. I konačno najvažnije, načelo “zagađivač plaća” vrijedi za sve

6


BiH u potrazi za najboljim sustavom upravljanja komunalnim otpadom

različite sociološke strukture društva pro-ces prikupljanja i naplate ove usluge razli-čit je od sredine do sredine, a u Bosni i Hercegovini se kreće od 15% do 60%. U ve-ćini slučajeva sama cijena prikupljanja nije komercijalna nego socijalna tako da teško može funkcionirati sustav koji bi bio oslo-njen na isključivo ekonomsko poslovanje. Djelatnost prikupljanja otpada traži apso-lutnu profesionalizaciju koja se može po-stići dodjelom koncesija, što zasigurno donosi novi udar na standard građana, a traži i jačanje svijesti o potrebi zbrinjava-nja otpada, kako pojedinačne i tako kolek-tivne. Upravljanje primarnim prikuplja-njem otpada u ovlasti je lokalne samouprave i traži unificiranje sustava pri-kupljanja i naplate na razini cijele Bosne i Hercegovine što će biti iznimno teško po-stići. Postoji cijeli niz prijepornih mome-nata koji će ove procese usporavati, ali opredjeljenje cijele društvene zajednice ni-jednog trenutka ne smije biti upitno. Svoj okoliš možemo dovesti u red jedino ako poboljšamo sustave i obuhvatnost primar-noga prikupljanja otpada.

Odvajanje korisnog od nekorsnog otpadaDrugi problem koji proizlazi iz upravljanja otpadom su sustavi odvajanja korisnog di-jela otpada od nekorisnog. Praksa u svijetu poznaje nekoliko načina, ali su najzastu-pljenija tri sustava. Sustav integralnog upravljanja prenosi skrb nad otpadom koji se stavlja u promet na teret proizvođača tj. onoga koji predmetni otpad stavlja u pro-met (trgovac i uvoznik). Proizvođači i tr-govci se organiziraju u interesnu skupinu koja ima primarni zadatak ispuniti ciljeve količina prikupljenih materijala (guma, PET ambalaže, elektronskog i elektronič-kog otpada, akumulatora) u odnosu na stavljeni u promet koje pred njih postavi vlada države ili Direktiva Europske unije. Ovaj sustav je u primjeni u većini zemalja Europe, a od zemalja u regiji u primjeni je u Austriji, Mađarskoj i Sloveniji. Drugi su-stav, sustav depozitnog upravljanja otpa-dom, skrb i trošak postupka prenosi na potrošača kao krajnjeg zagađivača koji kroz povećanu cijenu proizvoda sudjeluje u financiranju sustava. Sustav garantira vrlo brzi rezultat, ali u konačnici postaje vrlo skup u funkcioniranju jer cijene arti-kala koji su pakirani u ambalažu budu uve-ćane gotovo 30% čime se izravno i nepo-sredno utječe na standard građana. Sustav ima još jednu ozbiljnu manu budući da ne prepoznaje druge vrste ambalaže osim PET-a, stakla i aluminija. Republika Hrvat-ska ima u primjeni ovaj sustav koji je polu-čio izrazito kvalitetne rezultate. Međutim, cijena koja je plaćena za njegovu uspostavu nije beznačajna i mogu si je priuštiti samo bogate zemlje. Treći sustav, sustav odvaja-nja otpada na mjestu primarnog odlaganja, trošak koštanja upravljanja otpadom pre-nosi na primarnog sakupljača otpada koji

kroz povećanje cijene prikupljanja financi-ra obradu otpada sustavom mehaničkog razdvajanja. Ovaj je sustav zaživio u Tur-skoj i pokazao se efikasnim za kvalitetne sastave otpada. Azijski dio Istambula po-sjeduje cijelu tvornicu koja na mjestu odla-ganja dnevno obrađuje oko 1000 t otpada. Efikasnost sustava je vrlo velika, a eko-nomska opravdanost dobra. Sustav iziskuje velika inicijalna ulaganja koja se kroz gos-podarsku aktivnost vraćaju u dužem vre-menskom roku.

Konačno zbrinjavanje otpadaNajvažniji i ishodišni problem od kojega se kreće u svaki sustav upravljanja otpadom je njegovo konačno zbrinjavanje. Bosna i Hercegovina, kao i gotovo sve zemlje u okruženju, opredijelila se za mehaničko biološku obradu i konačno odlaganje. Fe-deralno ministarstvo okoliša i turizma pro-vodi projekt Upravljanje komunalnim ot-padom, a strateško opredjeljenje Federacije Bosne i Hercegovine je sustav regionalnih centara za upravljanje otpadom. Kroz na-vedeni projekt u Federaciji su do sada iz-građena tek dva takva centra, Mošćanica u Zenici i Buća Potok u Sarajevu, dok velika većina općina otpad odlaže na privremene lokacije. Po uspostavi projektom planiranih centara za upravljanje otpadom biti će nužno sani-rati sva privremena odlagališta. Pojedini gradovi imaju apsolutno neprimjerene lo-kacije koje direktno ugrožavaju živote i zdravlje ljudi, te će rješenje upravo odlaga-lišta biti prioritet kroz projekte koje provo-di Federalno ministarstvo okoliša i turiz-ma. Najeklatantniji primjeri loše odabranih lokacija za privremena odlagališta su opći-ne Čapljina, Olovo, Kladanj i Kiseljak.

Jačanje svijestiFederaciji BiH predstoji vrlo složen i kom-pliciran posao oko određivanja lokacija regionalnih centara za upravljanje otpa-dom. Veliki problem predstavlja NIMBY efekt koji je rezultat niske razine svijesti o

značaju izgradnje ovakvih objekata. Ra-stom stupnja razvijenosti okolišne svijesti društva, NIMBY gubi na snazi i važnosti. Kroz provođenje kampanje jačanja svijesti, koju planira provesti Federalno ministar-stvo okoliša i turizma u suradnji sa doma-ćim i inozemnim razvojnim agencijama, očekujemo značajniji napredak i smanje-nje NIMBY efekta (Not in My Backyard – Ne u mom dvorištu!) te postizanje opće prihvaćenog konsenzusa po pitanju sma-njenja pritisaka komunalnim otpadom na okoliš. Uz to, domaća javnost još uvijek ne vidi poslovne mogućnosti koje, za lokalnu zajednicu i društvo u cjelini, proizlaze iz izgradnje i korištenja centara za upravlja-nje otpadom.Za rješavanje problema zbrinjavanja ko-munalnog otpada potrebno je uspostavi-ti stabilan organizacijski, ekonomski i regulatorni okvir s postupnim dostiza-njem stvarne cijene odlaganja i novim poticajima za kućanstva i industriju, kako bi se stalno smanjivala količina ot-pada i povećavala oporaba, te financiralo uvođenje novih tehnologija za postupa-nje s otpadom. I konačno najvažnije, na-čelo “zagađivač plaća” vrijedi za sve te stoga moramo uvijek imati na umu da smo mi obični građani Bosne i Hercego-vine proizvođači otpada i glavni zagađi-vač u slučaju komunalnog otpada.

BIZNISOtpad je danas u svijetu veliki biznis te se već naveliko poznaju dobrobiti odvojenog prikupljanja otpada u smislu očuvanja okoliša, vode, prirodnih resursa i prostora potreb-nog za odlaganje.

7


BiH u potrazi za najboljim sustavom upravljanja komunalnim otpadom

UTICAJI KOMUNALNOG OTPADA NA BIODIVERZITETAlarmantna je ugroženost biološke raznolikosti u cijelome svijetu. U svjetskim okvirima to znači, da cijela planeta postaje sve ugroženija i “nezdravija”. Na biodiverzitet Bosne i Hercegovine djeluje čitav niz pritisaka sa nacionalnog i globalnog nivoa

8


Upravljanje komunalnim otpadom

Azra Korać-Mehmedović, dipl.biolog

Alarmantna je ugroženost biološke raznolikosti u cijelome svijetu. Brojni naučni argumenti upozo-

ravaju da ubrzano osiromašenje vrsta i ekoloških sistema izravno ugrožava op-stanak čovjeka na planeti. Smanjivanjem biološke raznolikosti nekog područja, smanjuje se i njegova ekološka stabilnost i ravnoteža te ono postaje sve ugroženije i neotpornije na negativne vanjske uticaje. U svjetskim okvirima to znači, da cijela planeta postaje sve ugroženija i “nezdravi-ja” kako za biljne i životinjske vrste, tako i za samog čovjeka.Prema Zakonu o upravljanju otpadom (“Službene novine FBiH”, br. 33/03) otpa-dom se smatraju sve materije ili predmeti koje vlasnik odlaže, namjerava odložiti ili se traži da budu odložene u skladu sa jed-nom od kategorija otpada navedenoj u listi otpada i utvrđenoj u provedbenom prop-isu. U skladu sa istim, komunalni otpad je otpad iz domaćinstava kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode ili sastava sličan otpadu iz domaćinstava. Komunalni otpad u većoj ili manjoj mjeri sadrži:- Otrovne, zapaljive i eksplozivne tvari- Teške i otrovne metale- Stare lijekove- Patogene bakterije koje ga čine opasnim otpadom i zbog čega ga je potrebno izolira-ti od okoliša i prirode.Na biodiverzitet Bosne i Hercegovine dje-luje čitav niz pritisaka sa nacionalnog i glo-balnog nivoa. U fokusu dole navedenog teksta izneseni su dugogodišnji uticaji ko-munalnog otpada na biodiverzitet, s po-sebnim osvrtom na upotrebu ambalažnog otpada, odnosno plastičnih vrećica.Iz odloženog otpada, zbog dugotrajne raz-gradnje njegovih razgradivih komponenti, mogući su dugogodišnji negativni uticaji na komponente okoliša (vodu, zrak, tlo) i na prirodu, tj. na biljni i životinjski svijet.Rezultati negativnih uticaja na biljni i živo-tinjski svijet nastali dejstvom odloženog otpada su: poremećaj lanaca ishrane, gubi-tak staništa i nestanak osjetljivih vrsta, te lokalno povećavanje populacija invazivnih i korovskih vrsta.Američki zavod za zaštitu okoliša procje-njuje da je godišnja svjetska potrošnja iz-među 500 i hiljadu milijardi plastičnih vrećica. U prilog proizvodnji i korištenju ovih vrećica idu činjenice da je, u odnosu na papirnate vrećice, za njihovu proizvod-nju nužno manje energije, te posljedično stvara manje zagađenje zraka i vode, kao i manje čvrstog otpada.Također, u proizvod-nji se ne koristi papir, što u konačnici znači i manje stradanja šuma. Ovo naizgled predstavlja dovoljno snažne argumente za njihovo korištenje, čak i u ekološkim okvi-rima. No, dugoročno gledano, ekološke implikacije korištenja ovog ambalažnog proizvoda su iznimno nepovoljne, te anuli-

UTICAJI KOMUNALNOG OTPADA NA BIODIVERZITET

raju sve eventualne povoljnosti za okoliš.Ambalaža je vrsta proizvoda koja može imati značajan uticaj na okoliš koji se ogleda u iskorištavanju prirodnih resursa, nastan-ku emisija tokom proizvodnje ili reciklaže, te transportu i konačnom zbrinjavanju, na-kon što njena upotreba prestane.Jedan od najmasovnijih i najkorištenijih proizvoda današnje civilizacije su plastične vrećice. Plastične vrećice se prave od polie-tilena, naftnog derivata kojemu treba goto-vo 1.000 godina da se razgradi. Prilikom njegove razgradnje nastaju mikroskopske otrovne čestice koje prodiru u hranidbeni lanac, kontaminirajući ekosisteme i, po-sljedično, hranu i vodu. Čak i bez razgrad-nje, posljedice za životinjski svijet su kata-strofalne - naime, procjenjuje se da milioni morskih ptica i sisara godišnje ugibaju zbog plastičnih vrećica koje često zamjene za hranu misleći da je, na primjer, meduza. Najčešće se to odnosi na morske sisare kao što su kitovi, dupini i tuljani. Oko 100.000 morskih sisara godišnje ugine zbog plastič-nih vrećica. Životinje prolaze agoniju guše-ći se plastičnim otpadom koji im onemo-gućava disanje ili dopire u njihove probavne organe. Kad jedanput proguta plastične vrećice, životinja ih ne može pro-baviti, te one ostaju u crijevima. Tamo sprečavaju probavu hrane, uzrokujući bol-nu i vrlo sporu smrt. S obzirom na sporost razgradnje plastičnih vrećica, one “preživ-ljavaju” smrt životinje, te nakon raspada trupla ponovo dospijevaju u slobodno more te ubijaju druge životinje. Ptice se obično zapletu u plastičnu vrećicu. Tada ne mogu letjeti pa umiru od gladi.

U avgustu 2000. godine Byrdeov kit od osam metara umro je nedugo nakon na-sukavanja na plaži. Obdukcijom je usta-novljeno da je njegov želudac sadržavao 6 kubnih metara plastike. Ova, kao i mnoge druge vrste kitova hrani se guta-njem velike količine morske vode iz koje njen organizam izdvaja plankton. No, s vodom progutaju i plastični otpad, uz već opisane posljedice.Evropska unija je regulisala postupanje sa ambalažnim otpadom kroz posebnu direk-tivu, te postavila specifične ciljeve koje tre-ba dostići u određenom periodu. Zahtjevi koje je postavila Evropska unija u okviru Direktive 94/62/EC, o ambalaži i ambalaž-nom otpadu, odnose se prije svega na oba-vezu zemalja članica da poduzmu mjere na prevenciji nastanka ambalažnog otpada i širenju mreže infrastrukture za prihvat i ponovno korištenje.Za sada, u Bosni i Hercegovini nije regu-lisana proizvodnja i distribucija amba-lažnog otpada. Međutim, Federalno mi-nistarstvo okoliša i turizma i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske već duži pe-riod na sjednicama Međuentitetskog ti-jela za okoliš, vode aktivnosti oko prona-laženja rješenja, u skladu sa entitetskim zakonima o upravljanju otpadom, o do-nošenju podzakonskih akata koji će defi-nisati način upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom, obaveze učesnika sistema upravljanja ambalažom i amba-lažnim otpadom, visinu i način obraču-navanja i plaćanja naknada za ambalažu i ambalažni otpad.

Ambalaža je vrsta proizvoda koja može imati zna-čajan uticaj na okoliš koji se ogleda u iskorištava-nju prirodnih resursa, nastanku emisija tokom proizvodnje ili reciklaže, te transportu i konačnom zbrinjavanju, nakon što njena upotreba prestane.

9


Upravljanje komunalnim otpadom

Dr. sc. Nevenko Herceg Mr. sc. Mehmed Cero Tomislav Lukić, prof.

Sačuvati zemljište kao komponentu okoliša, zabraniti ili smanjiti štetne utjecaje na zemljište te osigurati traj-

no gospodarenje ovim općim prirodnim dobrom, jedan je od prioritetnih zadataka politike zaštite okoliša kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini gdje je sve više prisu-tan proces degradacije i gubitka zemljišta. U tzv. Trećoj zajedničkoj poruci UNEP-a (Program Ujedinjenih naroda za okoliš) i EEA (European Environmental Agency - Europska agencija za okoliš) i, s ciljem pro-moviranja jedne paneuropske (i globalne) strategije u vezi sa zemljištem, kao osnove za razvoj legislative, monitoringa i uprav-

ljanja zemljišnim resursima. Istovremeno postoji urgentna potreba da se stimulira i proširi ozbiljna diskusija o ulozi zemljišta u odnosu na globalna ekološka i ekonom-ska pitanja i trendove, prvenstveno veza-no za klimatske promjene, industrijski razvoj i trgovinu.

Uzroci gubitka zemljištaKao oskudan resurs, zemljište je predmet zaštite okoliša s ciljem prevencije daljnjeg propadanja i očuvanja funkcija zemljišta promjenom praksi upravljanja na samom izvoru. U BiH se godišnje gubi preko 3000 ha zemljišta (NEAP BiH, 2003) s tendenci-jom povećanja ovih gubitaka tijekom na-rednog razvojnog ekonomskog ciklusa. Uzroci degradacije i gubitka zemljišta su različiti, ali jedan od većih pritisaka na ze-mljište svakako predstavlja neadekvatno

upravljanje otpadom svih vrsta i kategori-ja. U dosadašnjoj praksi, zemljište kao ključna komponenta eko-sustava, uglav-nom se tretiralo indirektno kroz druge ekološke medije i aktivnosti (voda, zrak, zaštita prirode, upravljanje šumama, upravljanje otpadom i dr.) što ga prividno stavlja u drugi plan. Ovo je posebno izraže-no u Bosni i Hercegovini, gdje imamo pri-lično zapuštenu situaciju, kako vezano sa funkcionalno neusklađenom postojećom legislativom na međusektorskoj razini, tako i u vezi sa neplanskim i nekontrolira-nim korištenjem zemljišta, slabim kadrov-skim kapacitetima i organizacijom institu-cija, nedostatkom financijskih sredstava i dr. Slijedom svojih opredjeljenja za član-stvo u Europskoj uniji, u posljednjoj deka-di Bosna i Hercegovina je u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja pokrenula či-tav niz reformi u mnogim sektorima. No-vom okolišnom legislativom koja je koor-dinirano donesena na području cijele Bosne i Hercegovine, kroz posebne zakone u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Dis-triktu Brčko, uvedeni su novi ekološki standardi i načela, primarno bazirani na direktivama i uredbama Europske unije i međunarodnim konvencijama. Na tim osnovama u Federaciji BiH urađena je Fe-deralna strategija zaštite okoliša, sa akcij-skim planom za deset godina, u kojoj su kao njezine sastavne komponente, između ostaloga, obrađeni zemljište i upravljanje otpadom. Posebno poglavlje posvećeno je zemljištu kao komponenti okoliša, a za upravljanje otpadom urađena je posebna strategija, koja je sastavni dio Federalne strategije zaštite okoliša. I za jednu i za drugu komponentu, kao i za sve ostale komponente okoliša, u okviru Federalne strategije urađeno je izvješće o stanju oko-liša po metodologiji Europske agencije za okoliš, identificirani su specifični ciljevi i mjere odnosno aktivnosti bazirane na glavnim okolišnim načelima, europskim standardima i filozofiji održivog razvoja, sa odgovarajućim prioritetima, ekonomskim instrumentima, izvorima financiranja i di-namičkim akcijskim planom. Pojava gubitaka zemljišta u Bosni i Herce-govini uzrokovana je naglom urbanizaci-

MODELI NOVOG SUSTAVA

Kao oskudan resurs, zemljište je predmet zaštite okoliša s ciljem prevencije daljnjeg propadanja i očuvanja funkcija zemljišta promjenom prakse upravljanja na samom izvoru

Posebno poglavlje posvećeno je zemljištu kao komponenti okoli-ša, a za upravljanje otpadom urađena je posebna strategija, koja je sastavni dio Federalne strategije zaštite okoliša.

10


Zemljište i otpad u zaštiti okoliša Bosne i Hercegovine

jom, industrijalizacijom te primjenom no-vih tehničko-tehnoloških dostignuća u privrednom razvoju, gdje su uključeni i krupni skokovi u razvoju poljoprivrede i šumarstva. Najveći i najčešći pojedinačni uzročnici fizičkog nestanka zemljišta pre-ma Resuloviću (NEAP, ožujak 2003) dani su u tabeli br. 1.Kao što se vidi iz tabele kao glavni problemi vezani za oštećenja zemljišta se mogu na-značiti oštećenja uslijed eksploatacije raznih sirovina; deponije raznog otpada; izgradnja naselja, industrijskih i drugih objekata; za-kiseljavanje zemljišta; erozije, klizišta i de-forestacija; miniranost zemljišnih površina i drugo. Zbog površinske eksploatacije sirovi-na (ugalj, željezna ruda, boksit itd.) u BiH danas ima oko 15.000 ha oštećenih površi-na. Posljedica ovakve eksploatacije sirovina je stvaranje velikih količina krovinskog ma-terijala, koji se najčešće odlaže po površini zemljišta čime se ove površine isključuju iz daljnje proizvodnje.

Otpad - najveći pritisak na zemljišteOtpad se odlaže po zemljišnim površina-ma čime se one isključuju iz dalje proi-zvodnje. Naročito je interesantan industrij-ski otpad gdje posebno treba izdvojiti pepeo i šljaku iz TE (4 termoelektrane u BiH: Lukavac, Kakanj, Ugljevik, Gacko). Deponije pod ovim otpadom zauzimaju prostor od preko 500 ha površine. Također, interesantan je i crveni mulj iz tvornica gli-nice (Mostar, Zvornik) te jalovišta rudnika. Izuzetno je značajno naglasiti da upravo zbog prirodnih karakteristika Bosne i Her-cegovine, a posebno područja Federacije BiH, zemljište predstavlja izuzetno ranjiv i osjetljiv resurs s kojim se mora raspolagati s osobitom pažnjom. Zbog toga je od izu-zetnog značaja zaustaviti dosadašnju prak-su raspolaganja i korištenja zemljišta. Ta-kva praksa stvara pojačan pritisak na najbolje kategorije zemljišta (kojih je veo-ma malo), što rezultira značajnim ošteće-njima zemljišta, prirodnog i graditeljskog nasljeđa, smanjuje mogućnosti za razvoj ekonomskih aktivnosti u ruralnim područ-jima, a sve to povećava nivo/rizik od siro-maštva i potiče neformalnu ekonomiju, koja po pravilu ne koristi po okoliš ugodne proizvodne tehnike (tehnologije). Učinko-

vita politika zaštite zemljišta najznačajnija je na primjeru odlagališta otpada budući da proizvodnja otpada ubrzano raste u svim područjima ljudskog života. Zbog toga je važno kvalitetno upravljati svim vr-stama otpada te osigurati primjerena odla-gališta koja trebaju biti na zakonski uvjeto-vanim lokacijama. Takvo upravljanje

otpadom, bazirano na postojećoj legislati-vi, strategijama i planovima, dugoročno će osigurati općenito manji pritisak na okoliš, ali i na samo zemljište. To je dugotrajan i skup proces, koji primarno treba osigurati održivi sustav upravljanja otpadom od same lokalne zajednice do institucija na višoj razini.

Uzrok destrukcije Oštećene površine (ha) Oštećene površine (%)

Površinski kopovi 900 30Deponije 300 10Naselja 600 20Vodne akumulacije 300 10Prometnice 300 10Industrijski objekti 300 10Erozija, klizišta i dr. 300 10Ukupno 3.000 100,00

Kao što se vidi iz tabele kao glavni problemi vezani za oštećenja zemljišta se mogu naznačiti oštećenja uslijed eksploatacije raznih sirovina...

11



Zemljište i otpad u okolišnom zakonodavstvuPrema zakonima o zaštiti okoliša odno-sno životne sredine u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, zemljište odnosno tlo se tretira kao komponenta okoliša, koja kao i druge komponente okoliša treba biti zaštićena odgovarajućim mjerama, prav-nim instrumentima i odgovarajućim ak-tivnostima. U vezi s upravljanjem otpa-dom okvirni entitetski zakoni kao “lex generalis” zakoni, postavljaju osnovne principe, instrumente, strategije i plano-ve, ali se detaljno upravljanje otpadom uređuje u entitetskim “lex specialis” za-konima o upravljanju otpadom i njihovim provedbenim propisima. U svim gore navedenim zakonima odre-đuju se obveze vršenja monitoringa za pojedine komponente okoliša kao i izrada periodičnih izvješća o stanju okoliša, ba-ziranih na pravovremenim, pouzdanim, točnim i usporedivim podacima. Nada-lje, prema entitetskim zakonima koji tre-tiraju planiranje i korištenje svih vrsta zemljišta, ili samo poljoprivrednog ze-mljišta (npr. Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Zakon o prostornom planira-nju i korištenju zemljišta na razini Fede-racije BiH), predviđa se uspostava inte-gralnog informacijskog sustava o zemljištu, što pretpostavlja prethodno formiranje katastara, tehničkih karata i različitih registara (npr. zagađivača i sl.). Međutim, ova zakonska obveza još uvijek nije funkcionalna jer nisu određene insti-tucije koje trebaju izvršiti ove obveze, niti se planiraju financijska sredstva neop-hodna za izgradnju ovakvog informatič-kog sustava. Najbolje rješenje za prevla-davanje ovoga problema u Federaciji BiH je da se, na primjer, daju odgovarajuća sistemska zaduženja Federalnom agrope-dološkom zavodu i Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove, a kada su u pitanju podaci i informacije ve-zane za otpad da to bude u Federalnom zavodu za statistiku. Sa sličnim rješenjem u Republici Srpskoj, bilo bi moguće lako i jednostavno transfe-rirati relevantne informacije, podatke i iz-

vješća prema državnoj razini, gdje bi ih u konačnici integrirala i obrađivala buduća Agencija za okoliš BiH. Ukoliko, iz politič-kih razloga, ne bude moguće uspostaviti Agenciju za okoliš BiH (kakva je trenutna situacija).

Uspostava integralnog sustavaUspostava integralnog sustava održivog upravljanja zemljištem te funkcionalnog upravljanja otpadom, kao dijelom inte-gralnog okolišnog sustava, prioritetni je zadatak politike zaštite okoliša. Iako su problemi vezani za zaštitu i unaprjeđenje kvaliteta zemljišta veoma raznovrsni i kompleksni, oni se prema uzrocima mogu svrstati u nekoliko skupina, pa se u tom smislu mogu koncipirati odgovarajuće mjere za poboljšanje stanja kako slijedi: - Usuglašavanje postojeće i izrada nove le-gislative, koja treba biti usuglašena, hori-zontalno i vertikalno, kao i sa odgovaraju-ćim međunarodnim normama, posebno propisima Europske unije - Izrada planske, analitičke i tehničke do-kumentacije- Koordinacija i efikasna komunikacija iz-među institucija- Uspostava integralnog zemljišnog infor-macijskog sustava (ZIS), koji će imati kom-patibilnu funkcionalnu vezu sa jedinstve-

nim integralnim okolišnim sustavom- Uspostava i funkcionalnost konzisten-tnog sustava sufinanciranja okolišnih pro-jekata, baziranih na ekonomskim instru-mentima, kroz fondove za zaštitu okoliša.Modeli ovoga sustava uvjetovani su odre-đenim političkim zahtjevima, koji ne smiju biti prepreka za provođenje urađenih enti-tetskih strategija i planova, kao i državne strategije Bosne i Hercegovine za proces stabilizacije i pridruživanja Europskoj uni-ji. Sveukupni zadaci neće biti ostvareni bez uključivanja civilnog društva, te jačanja kapaciteta lokalnih zajednica, čiji će zada-tak biti kreiranje i implementacija projeka-ta ruralnog razvoja u procesu pridruživa-nja EU, kao i najneposrednijih aktivnosti u svezi s upravljanjem otpadom, posebno komunalnim. Iskustva Slovenije i drugih država koje su nedavno postale članice EU, govore da veli-ki dio problema vezanih za kvalitetu i za-štitu zemljišta, kao i za upravljanje otpa-dom, može biti riješen kroz programe ruralnog i regionalnog razvoja. Međutim, za uspješno “povlačenje nov-ca” iz ovih fondova neophodno je imati sposobnu lokalnu zajednicu, kao i držav-nu administraciju na višim razinama vlasti, te planirati sufinanciranje takvih projekata. U tom smislu jačanje uloge i aktivnosti nevladinog sektora je od izu-zetnog značaja.

Uspostava integralnog sustava održivog upravljanja zemljištem te funkcionalnog upravljanja otpadom, kao dijelom integral-nog okolišnog sustava, prioritetni je zadatak politike zaštite okoliša.

12



Mladen Rudež, Sektor za okolišne dozvole, Federalno ministarstvo okoliša i turizma Sarajevo

U Bosni i Hercegovini od 2003. godi-ne, uvođenjem suvremenog zako-nodavstva u oblasti zaštite okoliša,

otpočinje vrijeme uspostavljanja održivog razvoja na okolišnim načelima prevencije, zaštite i kontrole od prekomjernog zagađi-vanja svih sastavnica okoliša: zraka, vode i tla. Da bi se postigao navedeni cilj usposta-vom novog okolišnog zakonodavstva, uvo-di se važan pravni instrumentarij kojim se omogućava praktična primjena navedeno-ga zakonodavstva u praksu suvremenih država, pa tako i naše zemlje. Taj novi pravni instrumentarij zove se, okolišna do-zvola, utemeljena na odrednicama Zakon o zaštiti okoliša (Sl. novine Federacije BiH, broj: 33/03 i 38/09).Osim toga i upravljanje otpadom ima zna-čajnu ulogu u prevenciji i kontroli zagađi-vanja okoliša. Ovaj aspekt je posebice prav-no reguliran i razvijen u Zakonu o upravljanju otpadom (Sl.novine Federacije BiH, broj: 33/03). Direktna povezanost i praktična primjena upravljanja otpadom u gospodarstvu društvene zajednice se defi-nira odredbama navedenog zakona i nje-govih provedbenih propisa, bilo da se radi o otpadu stvorenom u domaćinstvima – komunalnom otpadu, industrijskom otpa-du ili drugim vrstama otpada.Jedan od najvažnijih separata koji se do-stavlja uz zahtjev za okolišnu dozvolu je i Plan upravljanja otpadom. To je zakonski utemeljeno, kako Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša (čla-nak 54a), isto tako i Zakonom o upravlja-nju otpadom (članak 19), kako za postoje-ća, tako i za nova postrojenja koja će se tek graditi. Naime, prema navedenoj za-konskoj odrednici postojeći pogoni i po-strojenja su bili u obvezi da nakon 6 mje-seci stupanja na snagu Zakona o upravljanju otpadom dostave nadležnim ministarstvima Planove upravljanja otpa-dom. Kako se to nije u praksi desilo, to su isti gospodarski subjekti kao i novi koji se tek trebaju graditi bili u obvezi to učiniti prilikom zahtjeva za okolišnu dozvolu kao jedan od preduvjeta u postupku izdavanja okolišne dozvole.

Sukladno navedenim zakonima operator pogona ili postrojenja za koje je potrebna okolišna dozvola izrađuje Plan upravljanja otpadom koji sadrži:- dokumentaciju o otpadu koji proizvodi poduzeće (porijeklo, vrste otpada suklad-no listi otpada, sastav, količina);- mjere koje se trebaju poduzeti radi sprje-čavanja proizvodnje otpada, posebice kada se radi o opasnom otpadu;- odvajanje otpada, posebice opasnog otpa-da od drugih vrsta otpada kao i od otpada koji će se ponovo koristiti;- odlaganje otpada na odlagalištu,- metode tretmana i/ili odlaganja.Dakle, treba naglasiti da kod novih po-strojenja plan upravljanja otpadom je obavezni dodatak zahtjeva za okolišne dozvole sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša.Također, prema odredbama Zakona o upravljanju otpadom (članak 20.), opera-tor postrojenja za kojeg je potrebna okoliš-na dozvola kao proizvođač, mora odrediti odgovornu osobu za poslove upravljanja otpadom. Nadležni organ ovoga zakona bit će obaviješten o imenovanju odgovorne osobe.Odgovorna osoba je dužna:- izraditi i ažurirati nacrt Plana upravljanja otpadom;- provesti Plan upravljanja otpadom;

- predložiti mjere za poboljšanje prevenci-je, ponovnog korištenja i reciklaže otpada,- nadzirati ispunjenje utvrđenih uvjeta za upravljanje otpadom i o tomu izvješćivati operatora.Plan definira preduvjete za sustavno dugo-ročno upravljanje otpadom, uz mogućnost da se u toku njegove realizacije mogu vršiti prilagodbe u skladu sa izmijenjenim uvje-tima uz uvažavanje vremenskih i ekonom-skih ograničenja. Analiza problematike uspostave Plana upravljanja otpadom omogućuje usposta-vu osnovnih preduvjeta za razvoj jednog takvog sistema, a potom na uvođenju učin-kovitijih mehanizama za zbrinjavanje ot-pada operatora. Struktura Plana upravljanja otpadom nema

U SKLADU SA ZAKONOMUspostava sustava upravljanja otpadom, odvojenog sakupljanja i iskorištavanja korisnog dijela otpada javlja se kao nužnost u funkciji smanjenja ukupnih troškova i uvećanja prihoda, ali i obveza koja može proizaći iz drugih zakona

ODGOVORNOSTOdgovornost osobe ne oslobađa operatora financijske i pravne odgovornosti za po-štovanje zahtjeva za upravljanje otpadom.

13


Plan upravljanja otpadom u okolišnoj dozvoli

strogo definiranu formu, ali svaki plan mora sadržavati elemente koji su propisani važećom zakonskom regulativom. Plan upravljanja otpadom sadrži: dokumentaci-ju o otpadu koji će se proizvoditi u poduze-ću, porijeklo, vrsta, količina, sastav, mjere koje treba poduzeti radi sprječavanja proi-zvodnje otpada, posebice ako se radi o opa-snom otpadu, odvajanja otpada, posebno opasnog otpada od drugih vrsta otpada, odlaganje otpada na deponiju, metode tre-tmana. Plan upravljanja otpadom sadrži sva nače-la, definicije i odredbe Zakona o upravlja-nju otpadom, kao što je npr. sprečavanja proizvodnje otpada i smanjenja količina otpada kroz sljedeće postupanje:- racionalno korištenje materijala i energije;- čuvanje materijala i ostataka unutar procesa proizvodnje i potrošnje što je više moguće; - korištenje sirovina i pomoćnih materijala koji produciraju najmanju količinu otpada i stvaraju najmanje štetnih utjecaja;- zamjena i/ili smanjenje količina sirovina ili pomoćnih materijala koji stvaraju rizik kada postanu otpad (posebice treba voditi računa pri nabavci pomoćnih materijala). Granice između izbjegavanja, smanjiva-nja, recikliranja, obrade i odlaganja otpa-da nisu čvrsto određene, već ovise o mnogim elementima kao što su na pri-mjer: ekonomski, tehnološki, ekološki te ostali faktori specifični za utjecaje na određenom području. Postupci upravljanja otpadom su među-sobno povezani i ne mogu se pojedinačno razmatrati. U cjelovitim i sveobuhvatnim sustavima upravljanja otpadom razvijenih

zemalja posebno mjesto zauzima i obrada preostalog otpada.Dakle, Plan upravljanja otpadom je temelj za uspostavljanje suvremenog sustava upravljanja otpadom. Njegov osnovi cilj je dati prikaz tokova svih vrsta otpada i dava-nje smjernica za njegovo konačno zbrinja-vanje na način da se utjecaji na okoliš sve-du na minimum. Planom se trebaju definirati ciljevi u okviru sustava upravlja-nja otpadom, a koji se sastoji od: Usklađivanja sa zahtjevima upravljanja ot-padom sukladno važećoj zakonskoj regula-tivi u Federaciji BiH, uzimajući u obzir va-žeće strateške dokumente i najnoviju zakonsku regulativu EU;Pregleda usklađenog sa zakonskom klasifi-kacijom svih tokova otpada, kao i prikaz količina otpada nastalog na lokaciji u cilju uspostavljanja rješenja i mehanizmima za tretman svih vrsta otpada.Uspostava sustava upravljanja otpadom, odvojenog sakupljanja i iskorištavanja ko-risnog dijela otpada javlja se kao nužnost u funkciji smanjenja ukupnih troškova i uve-ćanja prihoda, ali i obveza koja može proi-zaći iz drugih zakona. Plan utvrđuje periode revizije koja obu-hvata periodično ažuriranje, svake tri go-dine ili nakon promjene u radu postroje-nja, te daje periodičnu ocjenu uspješnosti stanja upravljanja otpadom, prati imple-mentaciju poduzetih aktivnosti, ocjenjuje njihove rezultate i predlaže dodatne aktiv-nosti sa ciljem poboljšanja stanja. Revizija Plana se vrši najkasnije dvije godine prije isteka važnosti okolišne dozvole. Dakle, Planom se definiraju aktivnosti koje

se trebaju implementirati kao kratkoročne – svakodnevne i dugoročne – u periodu tri godine. Na kraju, može se konstatirati da su gore navedeni ciljevi Plana upravljanja otpadom usklađeni sa važećom lokalnom zakon-skom regulativom odnosno sa dva relevan-tna okolišna zakona, Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o upravljanju otpadom, te da je ovaj Plan veoma važna sastavnica okolišnog akta.

Plan utvrđuje periode revizije koja obuhvata periodično ažuriranje, svake tri godine ili nakon promjene u radu postrojenja, te daje periodičnu ocjenu uspješnosti stanja upravljanja otpadom, prati implementaciju poduzetih aktivnosti, ocjenjuje njihove rezul-tate i predlaže dodatne aktivnosti sa ciljem poboljšanja stanja.

14


Plan upravljanja otpadom u okolišnoj dozvoli

Prof. dr. Jovan Sredojević, Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici

Direktivom Evropske unije 2002/96/EC o električnom i elektroničkom otpadu (u daljem tekstu EE otpad)

propisana su osnovna načela upravljanja ovim otpadom. U Bosni i Hercegovini do danas nije donesen Pravilnik o upravljanju EE otpadom, mada je donošenje ovog Pra-vilnika, što je vezano za Zakon o upravlja-nju otpadom, veoma bitan i veoma hitan.Zbrinjavanje ovih otpada najčešće se vrši odlaganjem na deponije otpada. Osnovni preduslov da bi se pristupilo bilo kakvoj obradi na okolinski prihvatljiv način je raz-dvojeno skupljanje po vrstama ovih otpa-da. Poseban problem vezan za zaštitu oko-liša od EE otpada je taj što ti otpadi sadrže nekoliko stotina različitih materijala. Neki se od njih nakon korištenja EE uređaja mogu ponovno koristiti, dok najveći broj ovih materijala nije moguće koristiti. Ona sadrže veoma široku lepezu štetnih sup-stanci koje imaju veoma izraženo štetno dejstvo na osnovne elemente okoliša (vode, zemljište i zrak). Da bi se spriječio štetan utjecaj tih supstanci na okoliš i zdravlje lju-di, vrlo je bitno da se EE otpad sakuplja odvojeno od komunalnog i zatim zbrinjava na ekološki prihvatljiv način.

Definicija i mjesta produkcije EE otpadaEE otpad postao je problem svjetskih raz-mjera zbog dvije osnovne karakteristike:- EE otpad sadrži preko 1.000 različitih materijala, od kojih su neki veoma štetni i imaju veoma negativno dejstvo na osnovne elemente okoliša (vode, zemljište, zrak).- Produkcija EE otpad ima alarmantnu tendenciju povećanja, prvenstveno zbog brze zastare ovih proizvoda. Popravak EE uređaja i proizvoda često je neracionalna, nego se jednostavno zamjenjuje novom što je jednostavnije i često jeftinije.- Prosječni radni vijek kompjutera (PS)

smanjio se sa četiri do pet godina na samo dvije godine.Mjesta produkcije EE otpada u principu se mogu podijeliti u tri osnovne grupe:- Domaćinstva i mala preduzeća - Velika preduzeća, državne i slične institucije - Proizvođači originalne opreme i uređajaDomaćinsva i mala preduzeća rješavaju se EE opreme i uređaja, a posebno PS kom-pjutera i nekih uređaja bijele tehnike, ne iz razloga što je određena oprema i uređaji pokvareni nego jednostavno zato što je na-pretkom tehnologije zastarjela. Zbog jasno nedefinisane i nedosljedne primjene po-stojeće legislative vezano za upravljanje otpadom u Bosni i Hercegovini najveće ko-ličine EE otpada se zbrinjava zajedno sa komunalim otpadom i to odlaganjem u de-ponije komunalnog otpada (najčešće u ne-uređene deponije – smetljišta). Prema pro-cjenama oko 50% teških metala u deponijskom filtratu na deponijama ko-munalnog otpada potiče od nekontrolisa-no odloženog EE otpada. Velika preduzeća, državne i slične insti-tucije svojim zaposlenicima redovno mije-njaju informatičke uređaje, po pravilu, sva-ke tri do pet godina.Proizvođači originalne opreme i uređaja produkuju EE otpad u toku proizvodnog ciklusa. Neki proizvođači EE opreme i

uređaja imaju ugovore sa ovlaštenim ope-ratorima za reciklažu, dok drugi imaju vlastite pogone za reciklažu (Hewlett Pac-kard i IBM).

Vrste i sadržaj štetnih supstanci u EE otpaduPrema direktivi Evropske unije 2002/96/EC EE otpad se dijeli na sljedeće vrste:Veliki kućanski uređaji: velike rashladne vitrine, frižideri, zamrzivači, ostali veliki uređaji za hlađenje, konzerviranje i spre-manje hrane, mašine za pranje i sušenje rublja, električne peći, mikrovalni uređaji, ostali uređaji za kuhanje i pripremu hrane, električni uređaji za grijanje, električni ventilatori, klima uređaji, ostali uređaji za ventilaciju i klimatizaciju.Mali kućanski uređaji: usisivači, ostali uređaji za čišćenje, uređaji za šivanje, ple-tenje, tkanje i ostalu obradu tkanina, pe-glanje i sl., tosteri, mlinovi, aparati za kafu, električni noževi, uređaji za šišanje i suše-nje kose, pranje zuba, brijanje, masiranje i ostali uređaji za njegu tijela, satovi, ručni satovi i uređaji za mjerenje, pokazivanje i zapisivanje vremena, vage.Oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunkiacije srednjeg ni-voa obrade podataka: veliki računari, mali računari, lična računarska oprema

POSEBNO SAKUPLJANJE I ODVOJENO ZBRINJAVANJEZbrinjavanje ovih otpada najčešće se vrši odlaganjem na deponije otpada. Osnovni preduslov da bi se pristupilo bilo kakvoj obradi na okolinski prihvatljiv način je razdvojeno skupljanje po vrstama ovih otpada. Poseban problem vezan za zaštitu okoliša od EE otpada je taj što ti otpadi sadrže nekoliko stotina različitih materijala

DIJELOVI I SKLOPOVIU električni i elektronički otpad spadaju svi proi-zvodi, uključujući sklopove i sastavne dijelove, na kraju radnog vijeka koji za svoje pravilno djelovanje zavise o električnoj energiji ili elektro-magnetskim poljima, kao i uređaji za proizvod-nju, prenos i mjerenje električne struje ili jakosti elektromagnetskog polja i namijenjeni su za napone do 1.000 V za naizmjeničnu i 1.500 V za istosmjernu struju.

15


Električni i elektronički otpad

(CPU, miš, zaslon i tastatura), računar „laptop“, pisači, kopirna oprema, električni i elektronički pisaći uređaji, džepni i stoni kalkulatori i ostali uređaji za prikupljanje, spremanje, obradu i predstavljanje podata-ka ili komuniciranje podacima, korisnički terminali, faks uređaji, teleks uređaji, tele-foni, telefoni s karticama i kovanicama, bežični telefoni, ostali uređaji ili oprema za telekomunikacije.Oprema široke potrošnje: radioaparati, televizijski aparati, videokamere, videore-korderi, hi-fi uređaji, muzički instrumenti, ostali proizvodi ili oprema za snimanje ili reprodukciju zvuka ili slika.Rasvjetna oprema: rasvjetna tijela za flu-orescentne svjetiljke, osim svjetiljki za do-maćinstva, ravne fluorescentne svjetiljke, kompaktne fluorescentne svjetiljke, svje-tiljke s izbijanjem uključujući visokotlačne svjetiljke s natrijevim parama, niskotlačne natrijeve svjetiljke, ostala rasvjetna opre-ma ili oprema za širenje ili upravljanje svjetla, osim sijalica sa žarnom niti. Električni i elektronički alati (osim velikih nepokretnih industrijskih alata): bušile, pile, šivaći uređaji, uređaji za okretanje, mljevenje, brušenje, poliranje, rezanje, sje-čenje, bušenje, prošupljivanje, previjanje, savijanje ili za sličnu obradu drveta, metala i drugih materijala, alati za zakivanje, spaja-nje ekserima, spajanje vijcima, alati za ski-danje zakovica, eksera ili vijaka ili za slične namjene, alati za zavarivanje, lemljenje ili sličnu upotrebu, oprema za pjeskanje, nano-šenje, raspršavanje i ostalu drugačiju obra-du tečnih i plinovitih materijala, alati za košenje ili za druge vrtne poslove.Igračke, oprema za razonodu i sportska oprema: električni kompleti na šinama ili automobilima, ručne konzole za videoigre, videoigre, računari za biciklizam, ronjenje, trčanje, veslanje i sl., sportska oprema s električnim ili elektroničkim komponenta-ma, automati s kovanicama za igranje.Medicinski uređaji (osim implantiranih uređaja): radioterapijska oprema, kardio-loški uređaji, uređaji za dijalizu, plućni ventilatori, uređaji nuklearne medicine, laboratorijska oprema za dijagnostiku in vitro, analizatori, uređaji za ispitivanje oplodnje, ostali uređaji za otkrivanje, spre-čavanje, nadgledanje, obradu, ublažavanje bolesti, povreda ili nemoći.Instrumenti za nadzor i upravljanje: de-tektori dima, regulatori grijanja, termosta-ti, uređaji za mjerenje, vaganje ili ugađanje za domaćinstva ili laboratorije, ostali in-strumenti za nadziranje i upravljanje koji se upotrebljavaju u industrijskim instalaci-jama (npr. na kontrolnim pločama).Samoposlužni aparati: automatski uređa-ji za izdavanje toplih napitaka, automatski uređaji za izdavanje toplih i hladnih boca ili kutija, automatski uređaji za izdavanje čvrstih prozvoda, automatski uređaji za iz-davanje novca, svi uređaji koji automatski izdaju sve vrste proizvoda. U EE opremi i uređajima, odnosno u EE

otpadu mogu da se nalaze supstance štetne po okoliš (vode, zemljište i zrak) i zdravlje ljudi:- Teški metali: olovo, živa, kadmij, berilij, cink, bakar i dr.- Opasne supstance: nezapaljiva sredstva koja sadrže brom (plastična kućišta), PVC, polihlorinski bifenili (PCB), hlorfluoru-gljik (CFC)

Štetni uticaj opasnih supstanci u EE otpadu na okoliš i zdravlje ljudiOlovo – uzrokuje oštećenje centralnog nervnog i perifernog nervnog sistema, krvnog sistema, bubrega i reproduktivnih organa. Najveće količine olova nalazi se u monitorima od 1,5 do 4,0 kg i štampanim pločama.Kadmijum – uzrokuje trajne posljedice na ljudski organizam pošto se taloži u bubre-zima. Nalazi se u raznim čipovima elektro-ničkih uređaja i kao stabilizator u plastič-nim dijelovima.Živa – uzrokuje oštećenje raznih organa, a posebno oštećenje mozga i bubrega te fetu-sa. Najopasnije zagađenje živom je zagađe-nje vodom, pošto se živa lako taloži u živim organizmima, a posebno je karakteristično ugrožavanje zdravlja ljudi preko ribe kroz lanac ishrane (čovjek je posljednja karika u lancu ishrane). Prema procjenama oko 22 % svjetske proizvodnje žive koristi se za proizvodnju elektroničke opreme i uređaja: termostati, senzori, releji, mobini uređaji, baterije, LCD ekrani i sl. Heksavalentni hrom – koristi se za zaštitu od klorozije i kao ukras ili učvršćivač želje-znih kućišta EE opreme i uređaja. Lako se apsorbuje u stanicama i može uzrokovati oštećenja DNA.Polivinilhlorid (PVC) – se koristi za proi-

zvodnju kućišta EE opreme i uređaja. Samo u kućištu PS računara ima ga oko 7,0 kg. U procesu sagorijevanja dolazi do stvaranja dioksina i furana, koji su kancerogeni.Barij – je mekani srebreno-bijeli metal i koristi se u CRT monitorima za zaštitu od zračenja. Prema istraživanjima barij nega-tivno utiče na oštećenje mozga, slabljenju mišića, oštećenje srca, jetre i slezine.Berilij – je veoma lagani metal, tvrd i do-bar provodnik te nije magnetičan. Zbog ovih osobina dosta se koristi u matičnim pločama. Međutim, ima i štetnih osobina pošto je klasifikovan kao kancerogen jer je dokazano da utiče na pojavu raka pluća.Fosfor – se koristi kao premaz na CRT mo-nitorima pošto poboljšava rezoluciju i osvjetlenje slike. Međutim, fosfor spada u veoma snažne otrove.Toneri – glavni sastojak crnog tonera je pigment. Pri udisanju tonera dolazi do iri-tacije disajnih puteva. Klasifikovan je kao kancerogen. Direktiva o otpadu od električne i elektro-ničke opreme 2002/96/EC ima za cilj da smanji količinu EE otpada, poveća vraća-nje u proces i recikliranje i poboljša ekološ-ke performanse svih lica koja su uključena u životni ciklus EE uređaja, odnosno da smanji štetni uticaj EE otpada na okoliš i zdravlje ljudi. Ova direktiva nalaže:- Zemljama članicama Evropske unije da ohrabruju projektovanje i proizvodnju EE opreme i uređaja tako da se uzme u obzir i oklakša rasklapanje i vraćanje u proces, posebno ponovno korištenje i reciklaža ot-padne opreme i uređaja. - Uspostavljanje sistema razdvojenog sku-pljanja otpadne EE opreme i uređaja.- Da se krajnjem korisniku omogući be-splatno vraćanje EE otpada. - Proizvođačima da snose veći dio troš-

16



kova sakupljanja, obrade, reciklaže i od-laganja svojih proizvoda kada oni posta-nu otpad – primjenjuje se na proizvode koji su stavljeni na tržište poslije avgusta 2005. godine.- Za EE otpade koji su stavljeni na tržište prije avgusta 2005. godine proizvođači moraju da podijele troškove srazmjerno svom udjelu na tržištu.- Da distributeri EE opreme (uglavnom tr-govci na malo) preuzmu stare uređaje be-splatno kada kupce snadbiju novom (ekvi-valentnom) opremom i uređajima. - Norma za skupljanje EE otada iznosi 4 kg/stanovniku/godišnje trebala je da se ostvari do 31. decembra 2006. godine.- Norme koje se odnose na vraćanje u pro-ces i reciklažu treba da se ispune prema kategorijama proizvoda – norme se odno-se na razdvojeno skupljene dijelove i vari-raju između 50% i 80%.

Značaj primjene bazelske konvencije na zbrinjavanje EE otpadaZa konačno zbrinjvanje EE otpada poseb-no je važna primjena Bazelske konvencije o kretanju opasnih otpada i njegovog odla-ganja, koja je provedena u praksu 1992. godine. Osnovni cilj ove konvencije je spr-ječavanje ekonomski poticajno odlaganje i izvoz opasnih otpada iz bogatih zemalja u siromašne zemlje. Bazelsku konvenciju do danas je ratifikovalo preko 150 zemalja.Potpisnice Bazelske konvencije su usagla-sile dvije liste otpada: Lista A za opasne otpade i Lista B za neopasne otpade, od-nosno one otpade koji se ne kontrolišu sporazumom.Na Listi A opasnih otpada koji se mogu naći kao dijelovi EE otpada su: - A1010 – metalni otpad koji se sastoji od legura koji sadrži bilo koji od elemenata: antimon, arsen, berilijum, kadmijum, olo-vo, živa, selen, telijum, talij- A1160 – baterije sa olovnom kiselinom- A2010 – stakleni otpad od katodnih cijeviBazelska konvencija o zabrani izvoza za-branjuje sav izvoz opasnog otpada iz zema-lja članica OECD-a, Evropske unije i Lin-henštalna u bilo koju drugu zemlju. Jedina zemlja među članicama OECD-a koja nije potpisala Bazelsku konvenciju su SAD, koja je istovremeno i najveći svjetski proizvo-đač EE otpada.

Pravci zbrinjavanja EE otpadaNa današnjem stepenu razvoja tehnike i tehnologije zbrinjavanje EE otpada vrši se sljedećim sistemima:Odlaganjem na deponije otpada. Ovaj način zbrinjavanja EE otpada ima veoma negativno dejstvo na okoliš, posebno na zagađenje voda i zemljišta. Iz ovog razloga u deponijskom filtratu ovih deponija otpa-da mogu se pronaći oko 70% svih teških metala, uključujući živu i kadmij.Spaljivanjem – u spalionicama otpada.

Ovaj način zbrinajvanja je veoma proble-matičan iz razloga što se u ovim spalioni-cama produkuje dioksin (kancerogen), a tome pospješuje i prisustvo bakra u EE ot-padu, koji ima ulogu katalizatora u procesu obrazovanja dioksina.Ponovna upotreba – je praktično zane-marljiva, pošto se svega oko 3% ovih EE otpada vraća u proces ponovne upotrebe.Proces reciklaže – je tek u početnom sta-diju. Reciklaža EE otpada, a posebno elek-troničkog otpada je veoma kompleksna. Dobri rezultati se postižu u oblasti recikli-ranja električnog otpada, odnosno otpada bijele tehnike.Izvoz – EE otpada, posebno iz SAD u azij-ske zemlje je u stalnom porastu i to iz slje-dećih razloga:- niska cijena rada (u Kini dnevna cijena rada iznosi do 2 $/dan)- u azijskim zemljama nisu kvalitetno defi-nisani i ne sprovode se zakoni o zaštiti oko-liša i u SAD je dozvoljen izvoz EE otpada, odnosno SAD nisu potpisale Bazelsku kon-venciju o kontroli kretanja opasnih otpada i njegovog odlaganja.Pozitivna iskustva u zbrinjavanju EE otpa-da u Evropi ostvarena su u SR Njemačkoj, posebno u oblasti zbrinjavanja električnog otpada. Zakon o električnom otpadu u SR Njemačkoj stupio je na snagu 2005. godi-ne, prema kome je obavezno razdvojeno skupljanje električnih uređaja koji imaju utičnicu ili prekidač, a to su:- Kućanski veliki uređaji (sve vrste mašina za pranje i sušenje, sve vrste peći i sl.)- Kućanski mali uređaji (aparati za brija-nje, metalne pegle, četkice za zube i sl.)- Informacioni i telekomunikacioni uređaji (telefoni, kompjuteri, štampači, đepni ra-čunari i sl.)- Uređaji za informacione komunikacije (TV aparati, radio uređaji, videorekorderi i sl.)- Rasvjetna tijela (neonske sijalice, sijalice za štednju energje i sl.)- Igračke i sportski uređaji (videokonzole, kompjuteri za bicikla i sl.)- Alati ( mašine za šišanje trave, bušilice i sl.)- Instrumenti za kontrolu i daljinsko uprav-ljanje (kućne vage, dojavljivači dima i sl.)Godišnje se u SR Njemačkoj skupi oko 1,800.000 tona električne opreme, koja se upućuje na konačno zbrinjavanje uz oba-veznu obradu raznim oblicima reciklaže, pri čemu se dobivaju korisne komponente, posebno metali.

Zbrinjavanje EE otpada postupcima reciklaže Jedan od najperspektivnijih načina zbri-njavanja EE otpada sa stanovišta ekonom-skih i ekoloških kriterijuma su postupci reciklaže. Na današnjem nivou tehnike i tehnologije razvile su se četiri osnovne metode zbrinjavanja EE otpada postupci-ma reciklaže:- Demontaža opreme: ručna demontaža dijelova koji se mogu opraviti i ponov-no koristiti.- Mehanička obrada: odstranjivanje dijelo-va koji sadrže opasne otpade, a potom obrada ostatka usitnjavnjem i rezanjem u cilju dobivanja korisnih materijala, npr. ra-znih vrsta plastike i metala.- Spaljivanje: nakon spaljivanja gorivih di-jelova EE otpada dobivaju se korisni dijelo-vi, odnosno metali.- Hemijska obrada: plemeniti metali se mogu dobiti iz štampanih ploča putem he-mijskih procesa. Svaki od ovih metoda zbrinjavanja EE ot-pada predstavlja određeni vid reciklaže, koji se zasnivaju na ekološkoj i ekonomskoj opravdanosti. Osnovni uslovi za reciklažu EE otpada su:- Da li je to tehnički moguće?- Odnos troškova proizvodnje određenog proizvoda u poređenju sa troškovima proi-zvodnje sa primarnom sirovinom?- Ima li tržište za dobivene proizvode ili se mora tražiti?- Da li ponovno korištenje korisnih kompo-nenti iz EE otpada ima prednost za okoliš u odnosu na druge postupke zbrinjavanja?Razvoj tehnologije reciklaže EE otpada od-vija se u pravcima:- Identifikacija – usavršavanje metoda prepoznavanja vrste i sastava materijala u EE otpadu.- Sortiranje – razvoj mehaničkih, fizičkih i hemijskih metoda izdvajanja s povećanom čistoćom separata.- Razvoja materijala – utvrđivanje svojsta-va (karakteristika materijala) koji omogu-ćuju podobnost ponovnog korištenja i ispi-tivanje svojstava recikliranog materijala.- Toplinsko razlaganje materijala – ra-zvoj toplinskih postupaka obrade naročito opasnih materijala.- Automatizacija demontaže – razvoj au-tomatizovanih postupaka rasklapanja i raz-vrstavanja materijala uz primjenu robota.Jedan od važnijih postupaka reciklaže EE otpada je postupak demontaže, kojim se ostvaruju glavni ciljevi:a) Održavanje:- opravka,- čišćenje i ispitivanje.b) Proizvodna reciklaža:- ispitivanje,- čišćenje,- ugradnja u drugi aparat.c) Materijalna reciklaža:- obrada,- sortiranje po vrstama materijala.

Glavni sastojak crnog tonera je pigment. Pri udisanju tonera dolazi do iritacije disajnih puteva. Klasifikovan je kao kancerogen.

17



Mr.sc. Danijela Petrović

Dvadeset deveti svibanj 1998. godine je dan koji će Richard Weber pam-titi kao dan kada i najstrašnije noć-

ne more postanu stvarnost. Kao ravnatelj Zavoda za prirodne resurse u okrugu Lou-doun, država Virginia (SAD) bio je zadu-žen za deponij koji se punio otpadom gra-đana iz predgrađa Washingtona (60.000 ljudi), a koji je za oko 14 mjeseci trebao biti potpuno pun. „Otpad“, kazao je Weber, “poprilično je nezahvalan posao. Nikada nemaš toliko vremena koliko misliš da imaš. Mogu živjeti na rubu kao i svatko drugi ali volim znati na čemu sam. Po zani-manju sam pedolog i ravnam se po karta-ma, pa sam dao izraditi studiju o pravom stanju na terenu. Rezultati su stigli 29. svibnja. Odlagališta će biti puna za 28 dana, a ne za 14 mjeseci.“Žongliranjem novcem dobivenim iz dona-cija Weber je uspio proširiti deponiju. Nije mogao produljiti rok. Sjeća se da su on i njegovi suradnici lopatama iskopavali dije-love deponija da bi dodali novi plastični oklop koji sprječava kontaminaciju podze-mnih voda. Kada su završili s poslom otvo-rili su novi dio, a ostala su samo dva dana do popune kapaciteta staroga deponija. Weber je tada uspio da otpad ostane zako-pan do 2000. godine. Kada su ga pitali da predvidi slijedeću krizu, odgovorio je rije-čima: „To ovisi o tomu koliko ćemo dobro izbjegavati otpad“.

Izbjegavanje otpadaDrugim riječima redukcija izvora. Ni jedan od ta dva termina ne govori nam ništa. Oni su postali“ glazba za uši“ novoj vrsti struč-njaka za otpad.Prosječnoj osobi je vjerojatno prihvatljivija ideja smanjenja otpada nego smanjenja izvora (izbjegavanje). U „rječniku smeća“ smanjenje otpada je godinama značilo pa-ljenje, recikliranje, kompostiranje… Sma-njenje izvora znači smanjenje dotoka ili prema riječima Diane Wesman (bivše di-rektorice Ureda za gospodarenje otpadom u Minnesoti): „Najbolji je način gospoda-renja otpadom ne stvarati ga uopće.“A ona

bi trebala znati. Agresivnom politikom Minnesota je postigla jednu od najmanjih brzina punjenja deponija u SAD. Jedna na-oko jednostavna taktika – naplaćivanje po vreći smeća zvanoj „Plati kako bacaš“ – dala je nevjerojatne rezultate: pokazala se kao najbolja, najdjelotvornija strategija. Ona mijenja stari fiksni način plaćanja od-voza smeća tako što naplaćuje po kanti ili vreći otpada. Prvi s tom strategijom je po-čeo Seattleu, 1981. godine kada je zamije-nio mjesečnu naknadu od 18 dolara s na-platom po kanti bačenoga smeća. Sada prosječno kućanstvo u Seattleu baca jednu kantu smeća u tjednu što je puno manje od početnih tri i pol kante. Kada su vlasti u gradu Perkasiea (SAD) počele naplaćivati 9 centa po kilogramu smeća, odlaganje smeća je smanjeno za nevjerojatnih 60 %. I uprkos ovim izoliranim uspjesima većina Amerikanaca i dalje nastavlja bacati veliku količinu smeća. Ken iz države Minnesota davno je kazao: „Donosili smo odluke kao da su naši izvori neograničeni, sada je vri-jeme da se suočimo s posljedicama.“

PLATI KAKO BACAŠAgresivnom politikom Minnesota je postigla jednu od najmanjih brzina punjenja deponija u SAD. Jedna naoko jednostavna taktika – naplaćivanje po vreći smeća zvanoj „Plati kako bacaš“ – dala je nevjerojatne rezultate: pokazala se kao kao najbolja, najdjelotvornija strategija

Ne želimo otpad! Polaznici ROS- KAR - ove škole za upravljanje otpadom

Prvi s tom strategijom je počeo Seattleu, 1981. godine kada je zamijenio mjesečnu naknadu od 18 dolara s naplatom po kanti bačenoga smeća. Sada prosječno kućanstvo u Seattleu baca jednu kantu smeća u tjednu što je puno manje od početnih tri i pol kante.

18


Jednostavna taktika

Prof. dr. Jovan Sredojević, Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici

Postojeće stanje u Bosni i Hercegovini karakterišu nepouzdani i nepotpuni podaci o količini produkcije i kvali-

tetu otpada. Utvrđivanje količina i sastava otpada koji se produkuje u određenoj obla-sti skupljanja je od posebne važnosti za donošenje strateških odluka o njegovom konačnom zbrinjavanju na okolinski pri-hvatljiv način i na principima održivog ra-zvoja. Samo na osnovu pouzdanih kvalita-tivno-kvantitatvnih parametara otpada moguće je pristupiti projektovanju savre-menih sistema za:- Reciklažu otpada- Instaliranje savremenih sistema za mini-mizaciju otpada- Usvajanje savremenih sistema za uprav-ljanje otpadom- Definisanje podloga za izradu zakona, pra-vilnika i strategija za upravljanje otpadom. Prema literaturnim podacima približno trećinu komunalnog otpada čini bioraz-gradljiv otpad (npr. ostaci hrane i prehram-

benih artikala, zeleni otpad – cvijeće, trava i sl.). Oko jednu trećinu čine papir i karton. Stakleni otpad čini oko 8%, plastika oko 8%, a maseni udio metala iznosi oko 2%. U komunalnom otpadu nalazi se oko 1-2 % probelmatičnog otpada, koji se mora zbri-njavati odvojeno od ostalih komponenti ovog otpada. Teoretski iz komunalnog ot-pada može se iskoristiti preko 80% kori-snih komponenti, iz čega slijedi definicija: Otpad nije smeće ili Otpad je sirovina na pogrešnom mjestu.

Kvalitativno-kvantitativni parametri otpadaU kvalitativno-kvantitativne parametre ot-pada spadaju: vrsta, sastav, količina, to-plotna moć i dr. Na osnovu tih parametara potrebno je za svaku oblast skupljanja ot-pada izraditi katastar otpada, na bazi koga se vrši izrada kataloga otpada (slika 1).Industrijski posebni otpadi se određuju po vrsti i količini iz bilansa proizvodnih postrojenja u kojima ti otpadi nastaju. Ovi otpadi se razdvojeno sakupljaju i obrađuju posebnim postupcima ili se od-

lažu na posebne deponije. Kod specifika-cije neindustrijskih posebnih otpada, kao što su posebni kućni otpadi, posebni ot-padi iz industrijsko-trgovačko-ugostitelj-skih objekata i drugih javnih ustanova, koji su slični kućnom otpadu, posebni ot-padi iz drugih potrošačkih centara, kori-sti se slučajno uzorkovanje i procjena tih otpada. Vrsta, količina i sastav ovih otpa-da zavisi od godišnjeg doba, kao i od stan-darda i načina življenja građana, razvije-nosti privrede u razmatranoj regiji i drugih uticajnih faktora.Sastav otpada – pod sastavom otpada po-drazumijeva se sadržaj pojedinih vrsta ma-terijala u ukupnoj masi tog otpada izražen u procentima. Sastav otpada ima dinamič-ki karakter, jer je podložan stalnim pro-mjenama u zavisnosti od veličine oblasti sakupljanja, godišnjeg doba, socijalne strukture stanovništva te vrste privredne djelatnosti i niza drugih uticajnih faktora. Sastav otpada se utvrđuje na osnovu poje-dinačnih uzoraka i analiza, na osnovu ko-jih se formira prosječni reprezentativni uzorak. Prosječni reprezentativni uzorak se formira iz više pojedinačnih uzoraka koji se dobiju iz različitih zona i sistema sakupljanja otpada.Za donošenje strategije konačnog zbrinja-vanja otpada potrebno je odrediti karakte-ristične grupe materijala u njima:a) Kućni otpad:- Grupa materijala 1: materijali, koji gore ili se mogu kompostirati (veličina zrna 8– 40 mm, organski kućni otpad, vegetabilni otpad, papir, tanki papir, slama, tekstil, ko-sti)- Grupa materijala 2: materijali, koji samo mogu goriti (drvo, tvrdi karton, koža, guma, plastične mase)- Grupa materijala 3: materijali, koji ne mogu gorjeti i niti se mogu kompostirati, metali, stakleni krš, porculanski krš, gline-ni krš, stijene, komadi cigle)- Grupa materijala 4: fini otpad granulacije < 8 mm, pogodan za djelimično sagorije-vanje ili kompostiranje (pepeo, pijesak, organski dijelovi)b)Krupni otpad koji gori iz industrijsko-tr-Slika 1. Šematski prikaz katastra otpada

OTPAD JE SIROVINA NA POGREŠNOM MJESTUUtvrđivanje količina i sastava otpada koji se produkuje u određenoj oblasti skupljanja je od posebne važnosti za donošenje strateških odluka o njegovom konačnom zbrinjavanju na okolinski prihvatljiv način i na principima održivog razvoja

19


Nije sve za smeće

govačkih, ugostiteljskih i javnih ustanovac) Industrijski otpad koji gorid) Otpad sa ulica i vrtova

Količina otpada – za određenu oblast sku-pljanja utvrđuje se mjerenjem mase ili zapemine otpada. Masa otpada se utvrđu-je vaganjem punih i praznih vozila koja transportuju taj otpad. Gustina otpada – pod gustinom otpada podrazumijeva se masa otpada u jedinici zapremine. U praksi se koriste sljedeće gu-stine otpada:- Nasipna gustina otpada, ρn (t/m3) – masa otpada u jedinici zapremine posude za sakupljanje,- Zbijena gustina otpada, ρz (t/m3) – masa otpada u jedinici zapremine nakon određenog zbijanja (zbog dinamičkih sila zbijanja šupljine u otpadu se popunjavaju odnosno otpad se zbija – smanjuje se za-premina otpada):- u transportu ρz.t. (t/m3),- pri istresanju i pretovaru ρz.p. (t/m3),- odlaganju ρz.o. (t/m3) i sl.Nasipna gustina otpada ρn, se utvrđuje sta-tističkom procjenom za različite oblasti skupljanja sa specifičnom produkcijom ot-pada po stanovniku. Prosječne vrijednosti nasipne gustine nekih vrsta otpada date su u tabeli 1.

Određivanje ostalih kvalitativno-kvantita-tivih parametara otpada te hemijske i fizič-ke osobine, opasnost po zdravlje ljudi (tok-sicitet), ekotoksicitet i djelovanje na okoliš (npr. biorasprostranjenost, biorazgradlji-vost, bioakumulacija i dr.) određuje se la-boratorijskim ispitivanjima reprezentativ-nog uzorka otpada.

Formiranje reprezentativnog uzorka čvrstog otpadaFormiranje reprezentativnog uzorka čvr-stog otpada vrši se uzorkovanjem i obra-dom uzetih uzoraka. Broj i masa pojedi-načnih uzoraka zavisi od vrste, sastava,

Max.veličina

zrnaotpada

Minimalni broj pojedinačnih uzorakasa pokretne trake iz

vozila

iz privremene deponije

< 50 t > 50 t < 50 t 50-150 t >150 t

< 20 mm 5 1 na 10 t3 na vozilo

5 1 na 10 t 15

> 20 mm 3 3 na 50 t 3 3 na 50 t 8

Tabela 2. Minimalni broj pojedinačnih uzoraka

Max. veličinaZrna otpada

Minimalna masa pojedinačnog uzorka iz

homogenog otpada, kg heterogenog otpada, kg

> 120 mm-120 + 30 mm-30 + 10 mm-3 + 0 mm

50,0010,001,000,15

100,0030,001,500,15

Tabela 3. Minimalna masa pojedinačnog uzorka

Vrsta otpadaNasipna gustina,

ρn, kg/m3

Vrsta otpadaNasipna gustina

ρn, kg/m3

Papir 220 Organski otpad iz vrtova 210Papir za pakovanje 100 Organski kuhinjski otpad 240Drvo, masivno 110 Inertni otpad 280Fe metali 450 Otpad sa građevina 930Metali nemagnetični 30 Otpad iz radionica 1.020Metalne trake 10 Kabasti otpad 240Staklo, ravno 320 Krupni otpad 160Staklo, šuplje 510 Otpad iz štamparija 210Plastične mase, folije 160 Otpad od renoviranja stanova 70Plastične mase, vreće 170 Otpad granulacije,a

max < 8 mm 990

Vještačke mase, stiropor 10 Otpad granulacije, a = 60+8mm 360

Tabela 1. Prosječne vrijednosti nasipne gustine otpada

mjesta uzimanja, načina transporta i dru-gih uticajnih faktora (tabela 2 i 3). Uzeti uzorci čvrstog otpada formiraju za-jednički uzorak, čija masa treba da iznosi 1.000 do 2.000 kg. Tako formirani zajed-

nički uzorak čvrstog otpada se obrađuje po šemi datoj na slici 2. Uzimanje reprezenta-tivnog uzorka iz obrađenog zajedničkog uzorka vrši se ručnim ili automatskim če-tvrtanjem prema slici 3.


20 Nije sve za smeće

Slika 3. Šema skraćivanja do potrebne mase reprezentativnog uzorka

Slika 2. Šema obrade i uzimanja reprezentativnog uzorka

21


Nije sve za smeće

Mr. Esma Kreso-Bešlagić

Sa nastojanjem da se upravljanje otpa-dom dovede u što veći red, što bi zna-čilo da se formiraju regionalne, sani-

tarne deponije, da se uz deponije prave i sadržaji koji će promovisati ponovno kori-štenje i reciklažu otpada, i da se provodi efikasno i uredno prikupljanje otpada, jav-lja se pitanje na koji način napraviti tu tranziciju da bude što uspješnija. Problemi razbacanog otpada i divljih odlagališta se često pripisuju kulturi stanovanja, i sma-traju se neriješivim problemom. Međutim, iskustva i poruke koje pristižu iz svijeta, pa čak i onog najrazvijenijeg, ne govore da loš odnos prema otpadu nije dio i njihove kul-ture. Ali govore o načinima kako da se kul-tura propisnog odlaganja otpada razvije, i

to putem dva načina – mrkve i štapa tj. na-grade i kazne, dok se kroz oba paralelna pristupa provlači jaka nit edukacije i podi-zanja svijesti. Problem “litter”-a (engl. razbacani, nepro-pisno odbačeni otpad) je izražen i u razvi-jenijim zemljama koje su članice Evropske Unije, pa čak i u Sjedinjenim američkim državama. U Engleskoj je recimo, u prote-klim godinama, potrošeno preko 450 mili-ona funti kako bi se počistilo 30 miliona tona razbacanog otpada. Najčešći oblici razbacanog otpada uključu-ju opuške, ambalažu od cigareta, ambalažu od “brzih” prehrambenih artikala, pića, žvakaćih guma, dok je zabrinjavajuće da raste količina otpada povezanog sa narko-manijom. U kombinaciji sa otvorenim kontejnerima, divljim deponijama i nepro-pisno zaštićenim odlagalištima otpada, mogućnost zaraze i širenje iste putem živo-tinja – golubova, pacova, pa čak i pasa i mačaka lutalica, je značajna. Prema istraživanju koje je sproveo Uni-verzitet u Bazelu za potrebe Švicarskog

udruženja gradova (SSV), problem urba-nog, razbacanog otpada se javlja radi pro-mjena u potrošačkim navikama stanov-ništva. Zbog užurbanog tempa života, više se hrane i pića konzumira u pokretu, te je ta vrsta ambalažnog otpada odgovorna za više od 52% razbacanog otpada u Švicar-skoj. Izletišta i rekreativna područja su izloženija ovoj vrsti otpada od drugih po-dručja. U istraživanju je također zaključe-no da ovaj problem nije direktno povezan sa nedostatkom kapaciteta za prihvat ot-pada, jer se često dešava da pored polu-praznih kontejnera stoji razbacani otpad. U Švicarskoj razbacani otpad ne potiče iz domaćinstava, iako su uveli plaćanje obi-lježenih kesa za odlaganje otpada iz do-maćinstava, što je predviđeno kao jedan od razloga budućeg povećanja količina razbacanog otpada. Prema zaključcima istraživanja Univerzi-teta u Bazelu, potreban je sveobuhvatan pristup u borbi protiv razbacanog otpada. Kao prvi korak je identificirano informi-sanje i obrazovanje stanovništva, počev od najmlađih uzrasta. Paralelno sa ovim segmentom, ističe se potreba za izradu pravilnika, te jasnog komuniciranja sa stanovništvom o mjerama koje ti pravil-nici nalažu. Finansijski poticaji su tako-đer bitni za stanovništvo i privrednike koji čine i više od zahtjeva propisa, dok se kao krajnja mjera ističu kazne i efikasan način sprovođenja istih. Kao primjeri aktivnosti za podizanje svije-sti i edukaciju stanovništva navode se or-ganizovane akcije u kvartovima, nagradne igre za djecu, igre za mobilne telefone, te kampanje sa kreativnim sloganima koje se ističu od brojnih drugih reklamnih sloga-na. Finansijski poticaji se uglavnom nude pravnim ili fizičkim licima koji većinu svog otpada sortiraju i nude za reciklažu. Dok su kazne u većini slučajeva veoma stroge, a sistem prijave prekršioca uključuje prijave putem telefona, sms i mms poruka. U cilju osiguranja svog mjesta u lancu pro-izvodnje hrane putem zaštite tla i vode od zagađenja, ali i osiguranja atraktivnosti ze-mlje kao turističke destinacije Irska je na-pravila nacionalnu strategiju borbe protiv razbacivanja otpada. U njihovoj strategiji, slično zaključcima iz Bazela, navodi se stroga primjena zakonskih odredbi para-lelno kao mjere za informisanje, educira-nje i kulturološku promjenu kao ključ za uspjeh ove strategije. Strategija se poziva na 5 okolinski akcioni

plan EU, koji navodi da je moguće uvesti tržne poticaje za okolinski-prihvatljivo po-našanje, te da korištenje ekonomskih i fi-skalnih instrumenata igra veliku ulogu u ovom pristupu. Što se tiče konkretnih pro-izvoda koji zagađuju okoliš, ovi instrumen-ti se trebaju koristiti kako bi napravili po-trebne promjene na tržištu tih proizvoda. Na ovaj način Irska strategija pokušava da se uhvati u koštac sa plastičnim kesama, ambalažom od prehrane i pića, ali i sa žva-kaćim gumama. Žvakaće gume u Irskoj, se nalaze na 88% javnih površina i jako su komplikovane i samim tim skupe za ukla-njanje. Strategija nalaže da proizvođači ili uvoznici žvakaćih guma osmisle načine konačnog zbrinjavanja ili da u cijenu proi-zvoda uključe i iznos potreban za čišćenje istih sa javnih površina. Kao zaključak Irske strategije, predlaže se da prihodi ostvareni od ekonomskih in-strumenata ili kazni se koriste za kampanje čišćenja, dodatne edukativne programe i jače provođenje zakonskih odredaba. Uzimajući u obzir Bosnu i Hercegovinu i njene zakone, može se samo preporučiti opšta primjena svih zakonskih odreda-ba, jačanje svijesti stanovništva i paralel-no uvođenje sistema upravljanja otpa-dom u ruralna područja sa kampanjama podizanja svijesti, gdje bi ključna parola trebala da bude ta da sve što bacimo u prirodu nam se veoma brzo i vrati – pu-tem hrane, putem vode ili putem zraka koje konzumiramo.

Prema Zakonu o upravljanju otpadom FBiH -Članak 52.Tko prikuplja, tretira, pohranju-je, prijevozi i odlaže otpad bez dopuštenja i time uzroči opasnost po život i zdravlje ljudi, ili zagađenje zraka, vode ili tla, ili rizik za biljni i životinjski svijet čini kazneno djelo i kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.Prema Zakonu o upravljanju otpadom RS novčanom kaznom u iznosu od 1,000 do 10,000 KM kazniće se za prekršaj svako pravno ili fizičko lice ako... odlaže otpad suprotno odredbi člana 40. Komunalni redari su najaktivniji na području Sarajeva.

Kazne u Engleskoj variraju od 75 funti koje komunalni redar može da naplati na licu mjesta (ili u roku 14 dana) do 20,000 funti u slučaju nezakonitog odlaganja otpada na divlju deponiju i pet godina zatvora u slučaju nezakonitog odlaganja opasnog otpada. U Americi se kazne razlikuju od države do države, u iznosima od 50 do 25,000 dolara, zatvorske kazne ili društveno-korisnog rada.

STRAH I TREPET ZA DIVLJE DEPONIJEIrska strategija pokušava da se uhvati u koštac sa plastičnim kesama, ambalažom od prehrane i pića, ali i sa žvakaćim gumama


22 Iskustvo Irske


Otpad je jedan od ključnih problema moderne civilizacije, neizbježna posljedica našeg načina života. Pi-

sani dokumenti o zbrinjavanju otpada u Hrvatskoj vrlo su stari. Problem rješavanja smeća (otpadaka) u gradu Zagrebu datira odredbom iz najstarijeg i do danas sačuva-nog gradskog propisa (Statuta) vezanog za brigu o urednosti i čistoći gradskih ulica iz 1425. godine. Nadalje način zbrinjavanja otpada određen je odlukom od 01. 12.

1611. godine kada je Gradska uprava doni-jela odluku da se “trula zemlja, otpaci i smeće mogu slobodno bacati u kut s istoč-ne strane iza kapele Blažene Djevice Marije uz gradski bedem”. Takva odluka je donije-ta u Zagrebu za ondašnjih približno četiri tisuće stanovnika.Otpaci-smeće se ručno odnosilo na odre-đena odlagališta i to je trajalo oko 250 go-dina, a zatim se pristupilo organiziranom sakupljanju i odvozu natkrivenim kolima sa konjskom vučom. Grad Zagreb je 11. 01. 1898. godine (br.44.109./IV) objavilo odlu-ku da su “stanari dužni smeće u drvenim

STRAH I TREPET ZA DIVLJE DEPONIJE

SPOJ TRADICIJE I ZANIMLJIVIH RJEŠENJA

23


Povijest zbrinjavanja otpada u Republici Hrvatskoj može se podijeliti na razdoblja: od 50tih do 1970. godine, do 1985. godine, do 1995. godine, do 2005. godine i razdoblje nakon 2005. godine

Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj

škrinjama na glas zvonca kod izvoza posta-viti u dvorište ili vežu kuće, a nikako na ulicu ili pločnik”. “Moderno” zbrinjavanje otpada počelo u gradu Rijeci gdje je izgra-đena prva peć za spaljivanje otpada na po-dručju Hrvatske, koja je proradila davne 1905. godine s kapacitetom od 1,38 tone/sat. Služila je za spaljivanje kućnog otpada, a proizvodila je struju nominalne snage 102 KW. 1938. god. u Zagrebu usvojilo je Pravilnik o odvozu kućnog smeća na po-dručju grada koji je odredio pojmove, na-čin skupljanja, područje skupljanja kao i broj posuda po kućama, dan i vrijeme od-voza te kazne za prekršitelje. Komunalno poduzeće „Čistoća“ Zagreb, zaprežnu konj-sku vuču zadržala je do 1950./51. godine. Od te godine uveden je kamionski prijevoz otpadaka s tim da su prvi kamioni bili s dr-venom nadogradnjom (drveni sanduci sa poklopcima). Uvođenjem organiziranog odvoza otpada iz naselja počeo se pojavlji-vati i problem mjesta i prostora na kojem se otpad treba odložiti.Povijest zbrinjavanja otpada u Republici Hrvatskoj može se podijeliti na razdoblja: od 50tih do 1970. godine, do 1985. godine, do 1995. godine, do 2005. godine i razdo-blje nakon 2005. godine.

Razdoblje od 50-tih do 1970. godineKarakteristika je potpuna nebriga za otpad. Bitno je bilo pronaći lokaciju što udaljeniju od naselja, a u pravilu su birane depresije, napušteni iskopi, vrtače, rupe i grabe gdje se otpad samo istresao. Ovaj način sa zdravstvenog stajališta udovoljava uz uvjet da se ne zagađuju podzemne vode, i da je lokacija udaljena najmanje 2 km od nase-lja. Poznate su 3 metode: Obično nasipanje – smeće se dovozi vozilima te se istresa na deponij. Kontrolirano sanitarno zasipanje – istreseno smeće prekriva s 30 cm zemlje, pepela ili sličnog materijala. Potapanje – je prisutno u primorskim gradovima. Smeće se odlaže u brod ili šlep, odvlači se na puči-nu i istresa, odnosno moguće je i direktno istresanje otpada u more. “Smeće-otpad, se jednostavno navozi u jame, grabe i depre-sije te u jezera nastala iskopom tla i tu osta-je čekajući prirodnu razgradnju. Povreme-no ga se pali kako bi se smanjio volumen.” Citat iz Studije o rješavanju i uništavanju kućnog smeća u gradu Osijeku, 1975. go-dine kada je prvi put izrađen elaborat o postojećim količinama otpada te je izvrše-no sortiranje otpada. Ovo razdoblje se može prikazati na primjeru Dubrovnika gdje je „Čistoća“ istresala komunalni otpad na lokaciji Dubac na vrlo „čudnovat“ na-čin. Kamioni su otpad istresli u strmi be-tonski kanal dužine 30-40 m sa strmim nagibom po kojem je smeće klizilo skoro na obalu mora, gdje je gorjelo, a kiša i česte bujice nakon padalina su svu šljaku i često nesagorivi svježi otpad odnosili u more. Kao rješenje ovog problema predviđeno je kompostiranje pa je nastao problem što

dalje, te je ovo rješenje utvrđeno kao pro-mašaj. Ovi objekti postoje još i danas. (2)Procjenjuje se da je u ovom razdoblju na-stajalo oko 110 kg smeća/st./god. Sastav otpada je 10-14% kuhinjskog otpada i 60-65% običnog smeća. Smeće se skupljalo standardnim limenim posudama (poklo-pac i kuka za iznošenje) veličine 100 litara i 2-3 m3. Skupljanje i odvoz smeća obavlja se dvaput tjedno. Postoje dva načina odvo-za: u prvom se posude prazne pred kućom, a u drugom se pune posude odvoze na mjesto konačne dispozicije, a na njihovo mjesto s vozila se stavljaju čiste posude. Smeće se odvozi motornim (kapacitet 3 m3) i zaprežnim (1,5 m3) vozilima.

Razdoblje od 1970. godine do 1985. godinePrvi projekt koji se bavio zbrinjavanjem otpada izrađen je 1969. godine pod nazi-vom Spaljivanje smeća – rješenje za ukla-njanje otpadne tvari u gradu Poreču. Već 1970. godine izrađen je idejni projekt po-gona spaljivanja smeća i drugih otpadaka, karakteristika peći 2 t/h. Istra, predstavlja jedinu iznimku u zbrinjavanju otpada u tom periodu. Osim Poreča, koji je sagradio tada jedino legalno odlagalište otpada (1976. god.), osamdesetih godina krenulo sa prvim projektima sanacije postojećih odlagališta u Puli, Rovinju i Opatiji, a 1984. godine sagrađeno je i odlagalište u Umagu (izrađena projektna dokumentacija), te je ishođena građevinska dozvola. Ovaj period karakterizira nesnalaženje u odabiru načina gospodarenja otpadom. Osim izbora lokacije na kojima se grade odlagališta, prisutno je razmišljanje o iz-gradnji spalionica kao i pogona za recikli-ranje otpada s kompostiranjem. Izrađivani su investicijski elaborati i tenderi, obiđeno je niz pogona u Italiji, Francuskoj, Nizo-zemskoj, Njemačkoj pa i u Kanadi, ali iz razloga nedostatka volje i novaca svi pro-

jekti su zaustavljeni. Rješavanje problema rada s otpadom prepušteno je gradovima i zajednicama općina, a “zanimljivo rješe-nje” predstavlja odlagalište “Abesinija” - Dugo selo. Lokacija deponija nalazila se u inundaciji rijeke Save tako da je za vrijeme visokih vodostaja rijeka Sava odnosila ot-pad. Otpad se odlagao od 1972. do 1989. godine i odloženo je oko 100.000 m3 otpa-daka. Može se pretpostaviti da je otpad odnijela Sava tako da nije bilo potrebe za sanacijom deponija. U ovom razdoblju nije postojalo nikakvo zakonodavstvo koje regulira područje zbri-njavanja otpada. Skupljanje i odvoz otpada bilo je slabo razvijeno i obuhvaćalo je samo širi centar velikih gradova. Nije bilo aktiv-nosti vezanih za sakupljanje podataka o otpadu već je isto prepušteno Općinama i Gradovima. Procjenjuje se da je u tom raz-doblju nastajalo oko 180 kg smeća/st/god. Sastav na bazi sortiranja iz 1981. godine je 19% papira, 16% biorazgradivi kuhinjski otpad, kruh 3%, 5% staklo, 3% metali, 7% plastika, 3% tekstil, 44% otpad manji od 30 mm. Smeće se skuplja u limenim posuda-ma sa poklopcem veličine 40, 80, 770 i 1100 litara kao i u netipiziranim posuda-ma. Skupljanje i odvoz smeća obavlja se dvaput tjedno.

Razdoblje od 1985. Godine do 1995. GodineU trećem razdoblje od 1985. do 1995. godi-ne se državni organi aktivno uključuju u rješavanje problema, ali niti u ovom razdo-blju nije donesen niti jedan zakon koji se direktno odnosi na otpad, međutim mjero-davne državne institucije se pozivaju na niz drugih zakona koji se mogu neizravno primijeniti na ovo područje kao npr. Za-kon o gradnji, Zakon o vodama te Pravil-nik o procjeni utjecaja na okoliš. Pri pro-jektiranju i izgradnji odlagališta traži se primjena njemačkog zakonodavstva i stan-


24 Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj

darda. Karakteristična je pojava NIMBY sindroma (ne u mom dvorištu). Niti jedna procjena utjecaja na okoliš koja se odnosila na odlagališta nije prošla bez velikog pro-tivljenja stanovništva, a kulminirala je de-vedesetih godina izlascima lokalnog sta-novništva na ulaze odlagališta, što je dovelo do blokade rada velikog broja odlagališta (Zagreb, Velika Gorica, Samobor, Osijek, Bjelovar). Problem nije riješen niti danas. Izgrađeno je nekoliko novih odlagališta sa svima potrebnim dozvolama (Sisak, Gareš-nica, Slavonski Brod, Požega, Ivanić Grad). Započelo se sa sanacijom najvećeg proble-ma u ovom dijelu Europe – sanacijom od-lagališta grada Zagreba koje je zauzelo po-vršinu od oko 80 ha s volumenom od oko 5000000 m3 neadekvatno odloženog otpa-da. Pokrenuti su radovi i na sanaciji drugih velikih odlagališta (Koprivnica, Osijek, Krapina, Pula, Split, Virovitica, Velika Go-rica). (2)1990. god. organiziran je I. simpozij “Zbri-njavanje komunalnog otpada” kada je prvi put u uporabu ušao pojam – gospodarenja otpadom, a koji prerasta u tradicionalan simpozij gospodarenja otpadom koji se održava svake druge godine. U ovom peri-odu aktivno se radi na uvođenju reciklaže. Recikliranje na mjestu nastanka uvodi se u općini Trešnjevka (Zagreb) još 1988. godi-ne kao Pilot projekt, a naročito se razvija osnivanjem tvrtke ZGO (osnovane 1991. godine u gradu Zagrebu) kada su posti-gnuti i najbolji rezultati s izdvajanjem oko 15 % otpada. Ukidanje tvrtke 2000. godine reciklaža bitno pada.Nastaje 978.542 tona komunalnih otpada-ka uključujući i otpad turističke privrede. Od ove količine organizirano se skuplja 614.823 tone ili 63% i odlaže na “službena odlagališta”, a ostatak završava na “divljim odlagalištima” (smetlištima) u blizini mjesta gdje i nastaje. Specifična količina organizirano sakupljenog i odloženog ko-munalnog otpada po stanovniku iznosi 225 kg/god (0,62 kg/dan). Organiziranim sakupljanjem bilo je obuhvaćeno 57% sta-novnika. Poduzeća koja organizirano sku-pljaju i odvoze otpad (137) u pravilu su dobro opremljena i skupljanje obavljaju s 442 kamiona smećara i 197 kamiona au-topodizača. Sastav otpada na bazi sortira-nja iz 1992. godine je 23% papira, 32% biorazgradivi kuhinjski otpad, 5% staklo, 4% metali, 14% plastika, 6% tekstil, 16% otpad manji od 30 mm. Smeće se sakuplja u plastičnim vrećama različitog volumena (20%), posudama sa poklopcem na podi-zanje veličine 80, 900 i 1.100 litara (50%) kao i na ostale načine (30%). Skupljanje i odvoz smeća obavlja se jedanput, dvaput i triput tjedno. Otpad se odlaže na službena odlagališta koja su u pravilu neuređena i kod većine postoji znatan negativan utje-caj na okoliš. Registrirano je 120 “službe-nih odlagališta” koja zauzimaju površinu od oko 434 hektara i na kojima je odlože-no 15.197.460 tona otpada. Od svih ovih

odlagališta 5 se vode kao sanitarna odla-gališta i imaju sve potrebne dozvole (gra-đevinsku i uporabnu).

Razdoblje od 1995. godine do 2005. godineU 1995. godini počinje stvarno rješava-nje problema otpada, a u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i sta-novanja formirana je Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, kojoj je povjere-na opća politika zaštite okoliša i koja je postala dio Ministarstva. Sredinom 2002. godine osnovana je Agencija za zaštitu okoliša kao centralna ustanova za priku-pljanje i objedinjavanje podataka, a Od-sjek za otpad prikuplja i objedinjuje po-datke o otpadu i odlagalištima te vodi informacijski sustav gospodarenja otpa-dom. Također je osnovan Fond za zaštitu okoliša kao izvan proračunski i to 1.1.2004. godine s ciljem osiguranja do-datnih sredstava za financiranje projeka-ta, programa i aktivnosti iz područja za-štite okoliša. Za ovaj period karakteristična je i pojava NIMET sin-droma odnosno problem lokacije odla-gališta se ne rješava u moje izborno vri-jeme. Prvi pravi podatci o otpadu i odlagalištima nastaju 1995. godine kada je izrađena studije “Pregled postojećeg stanja u postupanju s komunalnim otpa-dom u Republici Hrvatskoj”. U njoj je prikazano cjelovito stanje postupanja s komunalnim otpadom. Otpad je progla-šen jednim od najvećih ekoloških pro-blema u RH. Donesena je većina zakono-davstva o otpadu koja je uglavnom sukladna s EU direktivama i sukladno regulativi izrađuju se projekti odlagali-šta. Lokacije odlagališta i centara za gos-podarenje otpadom određene se prostor-no planskim dokumentima. Izgrađena su nova odlagališta u Bjelovaru, Rovinju i Otočcu. Završena je sanacija najvećeg smetlišta – Jakuševca. Svi radovi izvode se temeljem tehničke dokumentacije i ishođene građevinske dozvole. Započi-nje sanacije velikih odlagališta u Du-brovniku, Makarskoj, Šibeniku, Puli, Po-reču, Umagu, Karlovcu, Požegi, Virovitici, Koprivnici, Osijeku i Vinkov-cima. Prvi put je proveden i Pilot projekt izdvojenog skupljanja biorazgradivog ot-pada od domaćinstava.Procijenjeno je da je u 2004. godini na-stalo ukupno 1.310.643 t komunalnog i njemu sličnog otpada (otpad iz turističke djelatnosti čini 44.362 t, odvojeno saku-pljeni komunalni otpad od stanovništva 26.935 t i obrađeni zeleni otpad s javnih površina oko 15.000 t).Specifična količina organizirano sakuplje-nog i odloženog komunalnog otpada po stanovniku, bez uključenih količina turi-stičkog otpada, u prosjeku iznosi 260 kg/god (0,71 kg/dan), a kreće se u rasponu 0,49-1,01 kg/stan/dan. Organizirano saku-pljanje otpada provodilo je 209 poduzeća s

PROCENATOrganiziranim sakupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćeno je 86% stanovništva.

644 kamiona smećara i 234 kamiona auto-podizača, uz kamione razne namjene, či-stilice, traktori i sl. Učestalost sakupljanja je od 1 puta/dan do 1 puta u 2 tjedna.Odvojeno sakupljanje je zastupljeno u samo 2 %, odnosno 26.935 t, kompostira-nje u 1%. Prosječni udio biorazgradivog otpada u ukupnom otpadu od domaćin-stava u RH kreće se između 30 i 45%. Ko-risne komponente otpada sakupljaju se po tzv. “hold sistemu”. Sortirane komponen-te otpada odlažu se na za to predviđeno mjesto (kontejneri 1-3 m3) smješteni na javnim površinama, reciklažna dvorišta, reciklažne otoke.Najzastupljeniji način postupanja s ko-munalnim otpadom je odlaganje koje je zastupljeno s 97 %. Otpad se odlaže na 154 odlagališta od kojih je 12 zatvoreno i 918 divljih odlagališta na površini od cca 580 ha. Samo 18 (14%) “službenih” odla-gališta zadovoljava važeće zakonske pro-pise. Građevinsku dozvolu ima 36 odlaga-lišta (22%). Veliki dio odlagališta ima ishođenu lokacijsku dozvolu te izrađene glavne projekte, ali imaju probleme s rje-šavanjem imovinsko pravnih odnosa na lokaciji. Skoro sva odlagališta koja imaju građevinsku dozvolu započela su radove na sanaciji.

Razdoblje nakon 2005. godineU 2005. godini počinje briga za cjelokupno gospodarenje otpadom. Ministarstvo zašti-te okoliša, prostornog uređenja i graditelj-stva ima u ustroju upravu za gospodarenje okolišem i upravu za strateške i integracij-ske procese u zaštiti okoliša. Fond za zašti-tu okoliša i energetsku učinkovitost sufi-nancira sanaciju svih odlagališta i smetlišta te crnih točaka. Otvaranjem pregovora između RH i EU o pristupu Uniji, od 2006. do 2008. godine svi zakonski i podzakonski akti koji se od-nose na gospodarenje otpadom usklađeni su s Direkivama Europske unije. Donesena je Strategija gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2007. - 2015. god. Strategija i Plan gospodarenja otpadom predviđaju sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta do kraja 2011. godi-ne te izgradnju Županijskih i regionalnih centara za gospodarenje otpadom, a od 2017. godine više se niti na jedno odlagali-šte neće moći odlagati neobrađeni otpad. Razvijaju se objekti za predobradu otpada (plastika, gume, papir, staklo, metali).

25


Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj

Amela Hrbat, BIHPAK

Izgradnja sistema upravljanja ambala-žom i ambalažnim otpadom i njegovo funkcionisanje u praksi jedan je od ve-

likih izazova kako za državu tako i za pri-vredne subjekte, a tiče se najšire društvene zajednice i svih građana.Bosna i Hercegovina je počela sa izgrad-njom sistema upravljanja ambalažnim ot-padom u vrlo nepovoljnim ekonomskim uvjetima globalne ekonomske krize. Doda-jući tome nerazvijenu privredu, nizak stan-dard građana, činjenicu da je manje od 50% stanovništva pokriveno organizira-nim prikupljanjem komunalnog otpada, da je u zemlji evidentirano preko 2.000 divljih deponija, onda se s pravom može reći da je ovo pitanje zaista izazov koji se postavlja pred entitetska ministarstva oko-liša i pred privredu, kako bi rješenje koje se bude implementiralo u našoj zemlji, imalo pozitivne efekte po okoliš, a ne bi značajno uticalo na privredne subjekte i na građane.Rukovodstva 13 kompanija koje svoje pro-izvode u ambalaži stavljaju na tržište BiH, svjesna svoje odgovornosti za ambalažni otpad koji nastaje nakon konzumiranja njihovih proizvoda, osnovali su nacionalnu asocijaciju Bihpak, za upravljanje ambala-žom i ambalažnim otpadom u BiH. Cilj Bihpaka je da uzme aktivno učešće u rješa-vanju ovog pitanja, tj. da u partnerstvu sa Federalnim ministarstvom okoliša i turiz-ma i sa Ministarstvom za prostorno uređenјe, građevinarstvo i ekologiju repu-blike Srpske radi na uspostavi modela pri-kupljanja, povrata i obnove ambalažnog

otpada sa teritorije cijele zemlje, tj. da se dođe do rješenja koje će biti:• prihvatljivo za stanovništvo, tj. one koji generišu ambalažni otpad,• ekonomski opravdano, tj. racionalno po troškovima• osigurati će zaštitu okoliša, što i jeste svr-ha uspostave sistema upravljanja ambalaž-nim otpadom.Bihpak su osnovali privredni subjekti iz BiH iz oblasti proizvodnje hrane i pića, te sektora trgovine: Bihaćka pivovara, Bimal Brčko, Sarajevski kiseljak, Prerada i pro-met mlijeka Tuzla, Vitinka Kozluk, DK TRADE - članica grupacije Droga Ko-linska, Ilidžanski dijamant, Mercator BH, Sarajevska pivara, Teloptic, Zvijezda, Klas i Coca-Cola HellenicBihpak je formiran krajem 2007. godine, ali je zvanično počeo sa radom sredinom prošle godine, nakon što je registriran u Ministarstvu pravde BiH, kao udruženje koje djeluje na teritoriji cijele BiH i u skla-du sa zakonima BiH.Do sada je realizovano niz aktivnosti, od kojih su najvažnije:- Bihpak je od strane entitetskih ministar-stava okoliša prihvaćen kao partner za rje-šavanje ovog važnog pitanja.- Postali smo član EUROPEN-a, krovne evropske organizacije za ambalažu i okoliš sa sjedištem u Briselu, što znači da su prin-cipi za koje se Bihpak zalaže u potpunoj saglasnosti sa principima EUROPEN-a.- Organizovali smo okrugli sto na temu ”Upravljanje ambalažom i ambalažnim otpa-dom – iskustva zemalja Evrope” sa učešćem međunarodnih eksperata iz Češke, Austrije, Rumunije, Njemačke, te direktora EURO-PEN-a iz Brisela, koji su podijelili iskustva

izgradnje sistema prikupljanja i povrata am-balažnog otpada u svojim zemljama. - Bihpak je u aprilu 2009. godine na Sjed-nici međuentitetskog tijela za okoliš pre-zentirao svoje viđenje rješenja upravljanja ambalažnim otpadom u BiH. Prijedlog Bi-hpaka da je integrirani, multimaterijalni sistem rješenje za našu zemlju, podržan je od strane Federalnog ministarstva okoliša. - Organizovano je studijsko putovanje u Sloveniju za predstavnike oba entitetska ministarstva okoliša, s ciljem upoznavanja sistema implementiranog u ovoj zemlji, te korištenja slovenačkih iskustava kod uspo-stave našeg sistema.- Organizirano je obilježavanje datuma značajnih za zaštitu okoliša, 22. aprila - Dana Planete Zemlje i 5. juna - Svjetskog dana zaštite okoliša. Ciljana skupina kod organiziranja ovih aktivnosti bili su naj-mlađi, učenici osnivnih škola iz Doboja i Sarajeva. Djeca su pozvana da pokažu koli-ka je njihova svijest o zaštiti okoliša, koliko znaju o ambalažnom otpadu, šta se sve može napraviti od recikliranih materijala, zašto su ljudi počeli da recikliraju, kako se štiti okoliš kad se reciklira, šta bi se desilo kad bi ljudi prestali sa recikliranjem. Svoju kreativnost i odgovore na postavljena pita-nja su pokazali tako što su poslali svoje li-kovne radove, fotografije, literarne radove i skulpture od odbačene ambalaže, a stručna komisija je odabrala najbolje, koji su i na-građeni. Manifestacije su podržane od strane oba entitetska ministarstva okoli-ša, koji su se odazvali pozivu Bihpaka i uzeli učešća na završnim manifestacijama ispred BBI Centra u Sarajevu i na doboj-skoj tvrđavi u Doboju.Kako bi došli do najoptimalnijeg modela za prikupljanje, povrat i obnovu ambalaž-nog otpada sa tržišta Bosne i Hercegovine Bihpak kreće sa implementacijom pilot projekata, koji u suštini znače simulaciju budućeg modela, onako kako ga vidi Bih-pak, na odabranoj mikrolokaciji. Svrha pokretanja projekta je da se dobiju odgo-vori na niz otvorenih pitanja, koja će u konačnici biti ulazne informacije za krei-ranje nacionalne šeme upravljanja amba-lažnim otpadom:- Doći će se do podataka o kvantitativnom i kvalitativnom sastavu prikupljenog otpa-da. U periodu od godinu dana će se evi-dentirati količina, te vrste prikupljenog ambalažnog otpada sa teritorije sa defini-ranim brojem stanovnika, što je i najvažiji podatak kod postavljanja ciljeva za priku-pljanje i reciklažu,- spremnost stanovništva da prihvati novi način postupanja sa ambalažnim otpadom, tj da prihvati primarnu selekciju u svojim domaćinstvima i ispred svojih zgrada,- da se utvrdi način na koji će se zatvoriti životni ciklus prikupljenog i sortiranog ambalažnog otpada, tj naći krajnja odredi-šta za njegovu reciklažu ili obnovu na neki drugi način,- sve ostale prednosti i poteškoće koje će trebati rješavati kod dalje izgradnje nacio-nalnog sistema.Uz sve navedeno potrebno je napraviti sve-obuhvatnu analizu postojeće infrastruktu-re (deponije, komunalna preduzeća sa svo-

PRIKLJUČAK NA ZELENU TAČKU


26

Svrha projekta je da se dobiju odgovori na niz otvorenih pitanja kao podloga za kreiranje nacionalne šeme

Integralni sistem upravljanja ambalažnim otpadom

Odabrala i pripremila: Anida Džanko

U kratkim crtama vam predstavljamo osnovne pojmove vezane za otpad, objavljene u brošuri “Šta treba znati

o otpadu? Nije sav otpad smeće!“, koju su zajedno izdali Kanton Sarajevo, Ministar-stvo prostornog uredenja i zaštite okoliša, UNV/UNDP, Udruženje za zaštitu i una-predenje okoliša, prirode i zdravlja “Eko-tim” i KJKP “RAD” Sarajevo.Otpad – Odbačena stvar koja se više ne upotrebljava, odnosno neupotrebljiva u pr-vobitnom obliku. Otpad je svaka stvar koje se vlasnik riješio (odložio),ili mora riješiti (odložiti). Prema Zakonu o Upravljanju otpadom FBiH, “otpad znači sve materije ili predmete koje vlasnik odlaže, namjera-va odložiti ili se traži da budu odložene u skladu sa jednom od kategorija otpada”.Prema mjestu nastanka razlikuju se dvije osnovne vrste otpada:- Komunalni otpad (nastaje u domaćin-stvima, uredima i drugim mjestima)- Tehnološki otpad (nastaje u industrijskim i raznim uslužnim djelatnostima)Opasni otpad – Stare baterije, ulja, akumula-tori, antifriz, boje i lakovi, lijekovi, a često i ambalaža u kojima su bili upakovani pred-stavljaju opasni otpad koji ne bi trebalo odla-gati u uobičajene posude za smeće ili bacati u kanalizaciju. Opasni otpad je u stvari svaki otpad koji ima neko od ovih svojstava: ek-splozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadra-žljivost, toksičnost, ekotoksičnost, štetnost, infektivnost, kancerogenost, teratogenost, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova hemijskom reakcijom ili bi-ološkom razgradnjom. Ove osobine mogu da imaju komunalni, industrijski, gradevinski, ambalažni i drugi otpad.Opasni otpad se, u Strategiji upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom, koju je pripremilo Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sara-jevo, prema svojim osobinama dijeli na:- TOKSIČAN otpad koji može prouzroko-vati oštećenja ili smrt živih bića;- OPASAN/specijalan otpad;- BOLNIČKI otpad koji može izazvati infekci-ju jer je na razne načine zagađen.Organski otpad – otpad organskog porijekla: otpalo lišće, ostaci hrane, ostaci trave, i sl.Kompostiranje – proces razgradnje i pretva-ranja organskog otpada u kompost (humus).Upravljanje otpadom – ekonomski i eko-loški razumno upravljanje tokom otpada od njegovog nastanka, sakupljanja, prevo-za, iskorištavanja i obrade do konačnog odlaganja uz zakonsku odgovornost i oba-vezu smanjivanja otpada.Cjelovit sistem upravljanja otpadom, za-snovan na savremenim evropskim isku-stvima zahtijeva, prije svega, slijedeće ak-tivnosti:- izbjegavanje i smanjivanje nastanka otpada,- reciklaža, kao i ponovno korištenje (ma-terijalno i energetsko) nastalog otpada,

jim potencijalima, reciklažne potencijale..) koje treba uključiti u proces, jer su iskustva pokazala da su zemlje koje su koristile po-stojeću infrastrukturu imale najviše uspje-ha. Takođe, bitne informacije su odnos ur-banog i ruralnog stanovništva, projekcija rasta dohotka... Na osnovu svih navedenih informacija, do kojih će se doći implementacijom pilot projekta, može se početi sa kreiranjem šeme prikupljanja, povrata i obnove amba-lažnog otpada.Da bi došli do što relevantnijih informacija Bihpak u prvoj fazi kreće sa implementaci-jom pilot projekta “Primarna selekcija am-balažnog otpada iz komunalnog čvrstog otpada na teritoriji Općine Gračanica”. Pro-blemi sa kojima se ova općina susreće, kad je riječ o zbrinjavanju komunalnog otpada, su višestruki. Prije svega, organiziranim prikupljanjem komunalnog otpada pokri-veno samo oko 50% stanovništva. Gradsko odlagalište otpada Grabovac je na dosta primitivnom nivou i ima niz nedostataka, a najveći problem je da njegov kapacitet dostigao kritični nivo, tj. da prema procje-nama može biti u funkciji još maksimalno dvije godine. Veliki problem predstavljaju i tzv. divlje deponije. Prema svemu naprijed rečenom Gračanica je ilustracija manje ra-zvijenih opština u našoj zemlji. Sa druge izražena je velika zainteresova-nost i spremnost rukovodstva uprave Op-ćine, naročito načelnika, da se sa ovakvim projektom starta upravo u Gračanici, kao i veoma aktivan nevladin sektor, kroz Udru-ženje Eko Oaza. Od velike važnosti je činje-nica da je i Federalno ministarstvo okoliša i turizma dalo podršku projektu.Projektom je planirano postavljanje tzv. re-ciklažnih dvorišta u naseljima u gradu, te eko otoka u rubnim dijelovima općine. Značajno je istaći da će projekat obuhvatiti i svih 13 osnovnih, te 2 srednje škole sa te-ritorije općine, tj. oko 10.000 učenika.Osim tehničkog dijela, uređivanja površina i postavljanja kanti za primarnu selekciju ot-pada, pilot projekat podrazumijeva i eduka-tivni dio koji će biti usmjeren u dva pravca:- seminari i radionice na temu primarne selekcije otpada- medijske kampanje usmjerene na diza-nje svijesti stanovništva o značaju i razlozi-ma učešća u ovakvom projektu.U slijedećoj fazi razvoja projekta fokus će biti na urbanoj sredini, koja ima ra-zvijenu infrastrukturu, kako bi se i u ta-kvim uslovima uvjerili u mogućnost funkcioniranja integriranog, multimate-rijalnog sistema upravljanja ambalažnim otpadom.Sve ove aktivnosti treba shvatiti kao je-dan proces, koji neće preko noći dati re-zultate, ali koji će vremenom imati uzla-znu putanju. Proces u Austriji, koja ima veoma dobar sistem, je počeo 1994. i da-nas se u toj zemlji prikupi preko 70% ambalažnog otpada.Osnivači Bihpaka čvrsto vjeruju da se Bo-sna i Hercegovina po pitanju upravljanja ambalažnim otpadom može organizirati kao moderna evropska država, tj. priključi-ti sistemu tzv “Zelene tačke“ i sve aktivno-sti su usmjerene u tom pravcu.

- obrada neiskorištenog otpada,- odlaganje (trajno i privremeno) neiskori-štenog i obradenog otpada.U Bosni i Hercegovini egzistiraju tri vrste deponija otpada:- deponije koje su nastale neodgovornim odlaganjem i bacanjem otpadaka uz rijeke i izletišta;- deponije koje zvanično koriste komunalna preduzeća, iako se na njima ne primjenjuju nikakve mjere zaštite okoliša;- sanitarne deponije koje se grade u novije vrijeme za potrebe većih regija i koje uglav-nom ne ugrožavaju okoliš.Smetljište – Otvoreno, neuređeno odlagali-šte smeća, sa puno štetnih posljedica po okolinu i zdravlje čovjeka.Sanitarno odlagalište – Posebno uređen prostor, izgrađen i opremljen za trajno, kon-trolisano, organizovano i sigurno odlaganje otpada (smeća). Nepropusni slojevi folije i gline onemogućavaju prodor procjednih voda u podzemne vode. Sistem skupljanja procjednih voda dopušta njihovu kontrolu. Plinovi koji se stvaraju u dubini odlagališta odvode se u posebno postrojenje.Deponijski plin – je jedan od uzročnika stvaranja takozvanog “efekta staklenika” koji djeluje na promjenu klime.Reciklaža – je izdvajanje materijala iz ot-pada i njegova ponovna upotreba ili postu-pak sakupljanja odbačenih proizvoda, raz-vrstavanje i njihovo pretvaranje u nove materijale za izradu novih proizvoda slične ili iste namjene.Ponovna upotreba – višekratna upotreba proizvoda u istom obliku i za istu ili razli-čitu namjenu. Primjer: staklene boce i te-gle. Spalionica – postrojenje za kontroli-sano spaljivanje smeća i otpada. Na taj način se smanjuje volumen i težina otpa-da, a moguće je na taj način proizvoditi i električnu energiju.Izbjegavanje otpada – skup postupaka ko-jima se prilikom nastanka pojedinih proi-zvoda vodi računa da se stvara što manje otpada, da proizvod što duže traje, da ima što manje ambalaže i da se može reciklira-ti.Obnovljivi izvori – prirodni izvori koji se obnavljaju prirodnim načinom. Mogu biti biljnog i životinjskog porijekla.Neobnovljivi izvori – prirodni izvori koji su rezultat geoloških procesa dugim milio-ne godina. Naprimjer: rude, minerali, fo-silna goriva (nafta, plin, ugalj,...).Okolina – prirodno okruženje (zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet i čo-vjek), kao i okruženje što ga je stvorio čo-vjek (gradovi, sela i ukupna materijalna kultura).Vrijeme potrebno za razgradnju pojedinih vrsta otpada:

- Staklo 4.000 g.- Plastične vrećice 1.000 – 10.000 g.- Plastične boce 100 – 1.000 g.- Limenke 10 – 100 g.- Novine 3 – 12 mjeseci- Ogrisci od jabuke 3 – 6 mjeseci

ŠTA TREBA ZNATI O OTPADU?

27


Nije sav otpad smeće

Prof. dr. Emira Zovkočlan Radne grupe za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost - IAEA (Međunarodna agencija za atomsku energiju), Prirodno-matematički fakultet Univerzitet Sarajevo

Prema izvještaju UNEP-a (Program ujedinjenih nacija za zaštitu okoli-ne), na područje BiH plasirana je

određena količina uranske municije koja je ostala na terenu.UNEP je potvrdio postojanje municije sa osiromašenim uranom u Hadžićima, Han Pijesku, brdu kod Pjelugovića, oko kasarne “Koran“ na Palama, u Vogošći, oko mosta u Foči, Kalinoviku, i na Platou Bjelašnice.Preporuka iste organizacije je da se sve te lokacije istraže i da se izvrši dekontami-nacija terena. Dekontaminacija je urađe-na samo u Hadžićima i to djelimično.Sigurno je da će se problemu dekontami-nacije svih navedenih lokacija, kao i mnogih drugih važnih pitanja u vezi sa radioaktivnošću prići sa puno više odgo-vornosti nego što je to bio slučaj do sada, jer je na nivou Bosne i Hercegovine osnovana Državna regulatorna agencija za zaštitu od zračenja.Naime, do sada su taj posao obavljali ek-

spertni timovi koji su djelovali isključivo na nivou entiteta, pa su podaci o urađenom uglavnom međusobno bili nedostupni.I institucije u BiH odgovorne za pitanja ra-dioaktivnosti, a i javnost, površno su se bavile ovim problemom.U radu Agencije će uzeti učešće kompeten-tni ljudi oba entiteta, kao i distrikt Brčko.Zadaci ove Agencije su mnogobrojni:- da ubuduće nadzire sve izvore zračenja u BiH, počevši od radioaktivnog otpada, pa do svih uređaja koji se koriste za mjerenje radioaktivnosti,- da ima nadzor nad skladištenjem radio-aktivnog otpada u skladu sa zakonskom regulativom,- da ima nadzor na granicama u BiH po pitanju radioaktivnosti.Treba napomenuti da je iz oblasti radioak-tivnosti napisana knjiga, “Radioaktivnost u prirodi, uran i osiromašeni uran”. Autori knjige su: Prof. dr. Emira Zovko i akade-mik Prof. dr. Zdravko Pujić.Knjiga će pomoći svima da se upoznaju sa: elementarnim problemima iz domena ra-dioaktivnosti, kao i sa problemom urana, prirodnog i osiromašenog, da razriješe di-leme oko radioaktivne kontaminacije ura-nom i opasnosti koju ona nosi, kao i opa-snosti od njegove hemijske toksičnosti. RadioaktivnostTo je svojstvo nekih vrsta atoma (tzv. izoto-pi) da im se jezgre spontano raspadaju i pri

tome emituju energiju u obliku zračenja.Postoje tri tipa zračenja: alfa, beta i gama zračenje koja nisu ista, niti su podjednako opasna za žive organizme.

Kosmičko zračenjeKosmos je značajan izvor zračenja za ljude na zemlji. Nešto manje od polovine čovje-kove izloženosti spoljnoj prirodnoj radija-ciji potiče od kosmičkih zraka.Kosmičko zračenje velikih energija nastaje kao posljedica nuklearnih procesa u ko-smosu. Oko ekvatora kosmičko zračenje je niže za oko 10 odsto od onog u srednjim širinama. Sa nadmorskom visinom inten-zitet zračenja se povećava 100 odsto na svakih 1,5 km visine.

Tako, naprimjer, ljudi koji žive na nivou mora primaju nekoliko puta manju dozu zračenja od onih koji žive na visini iznad 2000 m.Također, prilikom vožnje u avionu, putnici

ŽIVJETI SA ZRAČENJEMUNEP je potvrdio postojanje municije sa osiromašenim uranom u Hadžićima, Han Pijesku, brdu kod Pjelugovića, oko kasarne “Koran“ na Palama, u Vogošći, oko mosta u Foči, Kalinoviku, i na Platou Bjelašnice. Preporuka iste organizacije je da se sve te lokacije istraže i da se izvrši dekontaminacija terena

JAČINAJačina ovih zračenja varira prema geografskom položa-ju i nadmorskoj visini i u pojedinim oblastima plane-te može biti vrlo velika.


28 Tragom osiromašenog urana

su izloženi većim dozama zračenja, mada za kraće vrijeme, pa ne postoji opasnost od ozračenja.Na visinama interkontinentalnih letova, na obroncima Mont Everesta (12.000 m), izloženost kosmičkoj radijaciji je znatno povećana.

Šta je uran?Uran je prirodni radioaktivni element koji se nalazi svuda oko nas.Prisutan je u razli-čitim hemijskim formama u zemlji, stije-nama, morima i okeanima.Uran je danas u fokusu pozornosti mnogih istraživača, jer je osnovno gorivo nuklearne energetike.Činjenica da je prirodni uran hemijski ele-ment sa najvećom specifičnom težinom, koji je do danas pronađen u prirodi, omo-gućila je da se on plasira kao materijal veli-ke mase gdje god je to bilo moguće.

Da bi se uran mogao komercijalno kori-stiti, neophodno je izvršiti njegovu kon-centraciju. Uran ima tri oblika (izotopa: U-238, U-235 i U-234), koji su u hemij-skom pogledu isti, a razlikuju se po nu-klearnim karakteristikama.

Šta je osiromašeni uran?To je ustvari, otpadni produkt iz procesa obogaćivanja prirodnog urana u cilju upo-trebe u nuklearnom reaktoru.

U poređenju sa prirodnim uranom, koji sadrži 0,7 odsto izotopa U-235, osiromaše-ni uran ima za trećinu manju radioaktivnu vrijednost. To što je osiromašenom uranu smanjena radioaktivnost, ne znači da nije radioaktivan, već da je manje radioaktivan od prirodnog urana (30-40 odsto).Jedan od prvih faktora za razmišljanje o ovoj problematici je taj, da li je izlaganje uranu i osiromašenom uranu bilo vanjsko ili unutrašnje.Što se tiče vanjskog izlaganja organizma osiromašenom uranu, mogući zdravstveni rizik je mnogo niži, nego u slučaju unu-trašnjeg izlaganja.Što se ljudskog organizma tiče, glavni put za unos urana i uranskih produkata su in-halacija i ingestija, koji su uglavnom he-mijski toksikološki problem, prije nego ra-

diološki. Iznos inhaliranog ili ingestiranog urana zavisi od mjesta gdje ljudi žive, hra-ne koju jedu i vode koju piju.Prilikom ulaska urana i njegovih kompo-nenti u tijelo, jedan dio će biti rastvoren zahvaljujući njegovim fizičkim i hemijskim karakteristikama. Čak su i metalni fra-gmenti iz municije, koji se mogu ugraditi u tijelo podližni polaganom rastvaranju.Smatra se da je bubreg organ najviše osjet-ljivosti na hemijske efekte iz suvišnog izla-ganja uranu.Naime, unošenjem velikih količina urana inhalacijom ili konzumiranjem hrane koja sadrži uran (50-150 mg) može biti uzrok smrti bubrežnih ćelija, koje više nisu u sta-nju uspješno filtrirati nečistoće u krvi.

Zašto se osiromašeni uran koristi u vojne svrhe?U cilju oslobađanja velikih količina nu-klearnog otpada koji se godinama nago-milavao, mnoge zemlje su počele koristi-ti osiromašeni uran u vojne svrhe za proizvodnju oružja i municije.Smatralo se da će ugradnja ovog najtežeg prirod-nog elementa na vrh granate omogućiti njenu veću probojnost.Osiromašeni uran legiran sa 2 odsto mo-libdena i 0,75 odsto titana, nakon poseb-nog termičkog tretmana postaje tvrd kao čelik. Napravljeni su različiti kalibri ove

municije (od 7,6 mm do 120 mm) i vje-ruje se da je do danas proizvedeno preko milion metaka ove municije. Slika 1.

Kontaminacija od penetratora napunjenog sa osiromašenim uranomOd 1970. godine, nakon brojnih istraživa-nja i testiranja na efikasnost primjene osi-romašenog urana, imajući u vidu njegovu visoku gustoću, kao i zapaljivost na relativ-no niskim temperaturama, prešlo se na njegovu upotrebu za izradu udarne igle (penetratora) projektila, kao i za izradu oklopa tenkova.Udarna igla u trenutku udara u čvrstu metu, oklop ili betonski blok, proizvodi ostatke (fragmente) igle različitih veličina.Fragmenti su napravljeni od metalnog urana sa dodacima rijetkih zemalja, rela-tivno su teški i padaju u neposrednoj bli-zini pogođene mete i mogu intenzivno djelovati na okoliš.Udar penetratora u tvrdu metu ima za posljedicu formiranje prašine osiromašenog urana. 10-35 odsto originalnog materijala se aerosolizira, a 60-69 odsto od te frakcije je udahnuto, ako su ljudi u neposrednoj blizini. U mo-mentu udara municije u metu razvija se visoka temperatura, čak i do 12000 C. Dio udarne igle se zapali, pri čemu se čak 70 odsto od ukupno prisutnog urana tran-sformira u oksidne čestice.Od načina na koji se hlade aerosolne če-stice, zavisi mehanizam djelovanja na živi svijet, iz razloga što su te čestice malih di-menzija pa se lako raznose vjetrom.

Gdje je sve korištena municija osiromašenog uranaMunicija sa osiromašenim uranom je prvi put upotrijebljena u borbi u Persijskom zali-vu 1991. godine, a zatim u ratovima na Bal-kanu i Avganistanu.Veteran američke mornarice Den Fehi, mno-go je pisao o potencionalnim opasnostima osiromašenog urana, tvrdeći da je takva mu-nicija mnogo korištena u posljednjem Irač-kom ratu i to u gusto naseljenim područjima. Tvrdio je da su proučavanja pokazala da izlo-ženost osiromašenom uranu povećava rizik oboljenja, tj. da izaziva rak, oštećenje DNK i smrt ćelija. Može izazvati i neurološke i re-produktivne poremećaje.

Siguronosna udaljenost od uranske municijeEksperimenti urađeni sa uranskom mu-nicijom pokazuju da: siguronosna dis-tanca od uranske municije iznosi oko pola metra. Znači, ukoliko se neko nađe na jednom od navedenih prostora, gdje je djelovala mu-nicija sa osiromašenim uranom, potrebno je da se udalji od nje na distancu oko pola metra da bi bio potpuno bezbjedan.Na udaljenosti pola metra od uranske mu-nicije doza je oko 200 puta manja, nego na površini uranske municije.Moramo naučiti živjeti sa zračenjem!

Slika 2. Shematski prikaz metka

Slika 1. Korištena municijaPredpostavka je da će ukupna svjetska proizvodnja urana do 2020 godine biti 1.245 miliona tona urana (1997. - 2020.).

29


Tragom osiromašenog urana

Prof. dr. Sulejman RedžićČlan ANUBiH

Ambrozija, limundžik, fazanka (Am-brosia artemsiifolia L., Asteraceae) je korovska jednogodišnja biljka.

Veoma brzo raste. Postiže enoromno viso-ku produkciju biomase. Od niskih primje-raka u aprilu mjesecu izrastu biljke visoke i do 1,5 metar. Veoma su razgranate. Čitava biljka je obrasla kratkim i krutim dlačica-ma. Na poprečnom presjeku stabljika je četveouglasta. Svojim habitusom uveliko podsjeća na grm. Listovi su naspramni, ja-joliki, dlakavi i višestruko perasto dijeljeni. Kako je vrsta varijabilna, kod nekih pri-mjeraka listovi su svijetlozeleni do žućka-sti, a kod nekih, tamnije zelene boje. Cvje-tovi su sitni, grupisani u glavice raspoređene u grozdaste cvasti na vrhu stabljike i postranih grana. Cvjeta u kasno

ljeto i jesen, od početka jula do ranih mra-zeva (i do kraja oktobra) dajući ogromne količine polena. Samo jedna individua ge-nerira i do dvije milijarde polenovih zrna. U Evropu je već dospjelo više od 10 vrsta ambrozije. Kod nas postoje najmanje tri vrste ove invazivne korovske biljke. Obična ili pelinolika ambrozija (A. artemisiifolia L.) je znatno rasprostranjenija. Raste veo-ma brzo na kultivisanom, obradivom ze-mljištu kao korov. Za kratko vrijeme u sta-nju je da prekrije i čitave njive. Kao opasna korovska biljka sprječava razvoj svih dru-gih biljaka i tako ozbiljno smanjuje prinos. Zbog visoke stope adaptacije, ambrozija je i veoma varijabilna kao genetički resurs. U prirodi već postoje veoma adaptibilni, pa i morfološki veoma različiti ekotipovi kao rezultat svojevrsne genotipsko-fenotipske interakcije u datim uvjetima staništa. Am-brozja spada u najreproduktivnije biljke. Svaka jedinka je u stanju da produkuje i do 150 hiljada zdravih sjemenki, promjera 1-2

mm. Sjeme zadržava klijavost i do 40 godi-na. Zbog toga se ambrozija veoma brzo širi i izuzetno teško potiskuje.

Recentna distribucija u BiHU Bosni i Hercegovini prvi put je registro-vana u okolini Dervente u sjevernoj Bosni od strane poznatog austrijskobosanskog botaničara Karla Malý-a 1935. godine. Ka-snije je ustanovljena i kod Bosanskog Šamca. Za veoma kratko vrijeme osvojila je čitavu Posavinu. U međuvremenu se spustila dolinama velikih rijeka i u samu unutrašnjost zemlje. Od prije 15-tak godi-na dospjela je i na obale bosanskogherce-govačkog Jadranskog mora. Danas, ne po-stoji dio naše zemlje u kojem u većoj ili manjoj mjeri nije prisutna ova pridošlica. Centar distribucije je Posavina, zatim peri-panonski dio sa tendencijom širenja prema jugu zemlje. U Posavini je najbrojnija u sa-stavu kultura kao i napuštenih staništa, što ujedno predstavlja svojevrsnu „vruću zonu“. Na vertikalnom profilu ide sve do oko 1000 m nadmorke visine, gdje još uvi-jek ne postiže visoku brojnost. Prema do-sadašnjim ekološkim trendovima izgleda da je ova vrsta najmanje otporna na niske temperature koje još uvijek koče njenu germinaciju. Jedno od značajnih žarišta njenog širenja je prostor sliva rijeke Nere-tve, gdje uz puteve i u kulturama postiže sve veću brojnost i pokrovnost. Od prije nekoliko godina registrovana je i na obali bosanskohercegovačkog mora, gdje se proširila veoma brzo na različita staništa, u pojasu uvijek zelenih šuma i šikara če-smine, šuma trojanskog hrasta, medunca i bjelograbića.

Gdje raste ambrozija?Ambrozija nema prirodnih neprijatelja (kompetitora), a i veoma je prilagodljiva, raste na različitim mjestima (staništima). Ipak je najbrojnija na žalovima ravničar-skih rijeka, u svim vrstama kultura, žitari-cama, kukuruzu, krompiru, povrtnjacima. A veoma je česta i uz puteve, napuštena mjesta, smetljišta, najčešće na svježim na-

AMBROZIJAINVAZIVNA I ALERGOGENA BILJKA


30

Raste veoma brzo na kultivisanom, obradivom zemljištu kao korov. Za kratko vrijeme u stanju je da prekrije i čitave njive. Kao opasna korovska biljka spriječava razvoj svih drugih biljaka i tako ozbiljno smanjuje prinos

Svijet biljaka

sipima. Izuzetno se dobro prilagođava i na urbane predjele tako da se može naći uz tramvajsku i željezničku prugu, ceste, par-kove, cvjetnjake, groblja, dvorišta. Ambro-zija je izuzetno vjeran pratilac čovjeka i uglavnom osvaja svaki pedalj čovjekove ži-votne sredine.

Ekološko-vegetacijska diferencijacijaU ekološkom pogledu populacije vrste Ambrosia artemisiifolia diferenciraju se na više skupina, snažno razdvojenih s ob-zirom na hidrotermički režim staništa, te prisustvo različitih jedinjenja nitrogena i fosfora u tlu. U tom pogledu mogu se razli-kovati sljedeće populacije:- hidro-nitrofilne, na vlažnim i nitrificira-nim antropogeniziranim tlima u poplav-nom pojasu rijeke Save i donjih tokova njenih pritoka;- hidro-termofilne na nitrificiranom ze-mljištu u području ravničarskog toka rije-ke Nerteve i njenih pritoka;- mezofilno-nitrofilne u kontinentalnom dijelu brdskog pojasa BiH;- termofilne na nitrificiranim toplijim sta-ništima. U fitocenološkom i sintaksonomskom po-gledu populacije vrste Ambrosia artemisi-ifolia na prostoru BiH ulaze u izgradnju velikog broja zajednica nivoa asocijacije, sveze, reda i razreda. Najvlažnije populaci-je uz vodotoke velikih rijeka ulaze u sastav zajednica sveze Bidention tripartiti, reda Bidentetalia i razreda Bidentetea koje ostvaruju singenetski i ekološki kontinui-tet sa klimatogenim zajednicama higrofil-nih poplavnih šuma vrba i topola sveze Salicion albae, te šuma johe sveze Alnion glutinosae. Na ovim staništima ambrozija je veoma invazivna i često pokriva i do 80% raspoložive površine zemljišta. Populacije mezofilnog i nitrofilnog karaktera koje op-timum imaju u okopavinskim i strnim kul-turama sveze Polygono-Chenopodion i Panico-Setarion gdje ova vrsta dostiže i najveću brojnost i pokrovnost, često pokri-vajući i do 100% površine. Na ovim stani-štima ova vrsta ostvaruje sve svoje propa-gativne prednosti kroz proces germinacije koji sukcesivno traje tokom čitavog vegeta-cijskog perioda do kasno u jesen. Populaci-je uglavnom termofilnijeg karaktera koje se javljaju u značajnojoj brojnosti uz pute-ve, željezničku prugu, napuštena staništa sveze Sisymbrion, Onopordion acanthii, Onopordion illyricae (u submediteranu i Mediteranu), te Artemision absinthii u kontinentu. Populacije ambrozije koje ula-ze u izgradnju i antropogeniziranih livada sveze Agrostion albae i Agropyro-Rumi-cion, na umjereno-vlažnim i nitrificiranim tlima kao rezultat stalnih poplava, te an-tropogenih aktivnosti.

Zašto je ambrozija opasna?Osim što je opasan korov, ambrozija je jed-na od najalergenijih biljaka našeg podne-

blja. Alergenost izaziva polenov prah. Sva-ko polenovo zrno ima naročitu građu i biohemijski sastav. Površina polenovog zrna (tapetum) ambrozije je građen od mnoštva izraštaja, šiljaka, poput kandžica pomoću kojih se polenovo zrno lako zakači za sluzokožu gornjih disajnih organa i tako uvjetuje velike alergijske probleme praćene kihanjem (i više od deset puta uzastopno), svrab u nosu, curenje iz nosa, suzne i crve-ne oči, kašalj, otežano disanje sa osjeća-njem nedostatka vazduha, te niz drugih

tegoba. Osim tegoba disajnih organa kod nekih osoba se dešavaju i promjene na koži u vidu crvenih pečata i svraba. Nisu rijetke i komplikacije na organima za varenje, praćene povraćanjem, grčevima i jačim proljevima, naročito ako postoje unakrsne reakcije sa hranom koja potencira njenu alergogenost i dovodi do pogoršanja akut-nog stanja. To su u prvom redu lubenice, banane, dinje, tikvice, krastavci, kesten, paradajz, zelena salata, a ponekad i riža i kukuruz. Osim mehaničkog draženja, po-lenova zrna ambrozije izlučuju i naročite materije tipa sporopolenina koje također svojim djelovanjem na sluzokožu još više povećavaju alergenost ambrozije.

Kako nastaje alergija?Kako ambrozija proizvodi ogromne količi-ne polena, a samo 20-30 zrna po jednom kubnom metru vazduha može izazvati alergijsku reakciju i simptome rinitisa. U pojedinim dijelovima u vrijeme masovnog cvjetanja ambrozije čak i 90% ljudi poka-zuje odredjene alergijske reakcije. Sklonost alergijama je nasljedna. Ako jedan roditelj pati od alergije šanse da će je imati i dijete su 25%. Ako oba roditelja pate od alergije,

mogućnost da će je dijete imati čak je 75 do 80%. Najčešće počinje u djetinjstvu, a može se pojaviti u svakom životnom dobu. Pre-ma podacima Laboratoije za palinologiju Centra za ekologiju i prirodne resurse Pri-rodno-matematičkog fakulteta Univerzite-ta u Sarajevu polen ambrozije u antropos-feri Sarajeva dospijeva već od jula mjeseca pa sve do kraja oktobra.Sam boravak osoba osjetljivih na ovaj alergen u ovakvoj sredini izaziva različite oblike alergija. Iako ne postoje zvanične statistike, kod liječnika je svake godine sve više oboljelih od polenskih alergija. Najveća proporcija je upravo u vrijeme cvjetanja ambrozije.

Mjere održivog upravljanjaKao efikasne mjere dugoročnog održivog upravljanja ambrozijom su:Razvoj monitoring sistema kroz postavlja-nje instrumenata koji će registrovati polen ambrozije u donjim dijelovima atmosfere (jedan od takvih instrumenata postoji pri Centru za ekologiju i prirodne resurse Pri-rodno-matematičkog fakulteta Univerzite-ta u Sarajevu);Izrada karte distribucije sa identifikacijom centara njene invazije i biodiverziteta;Identifikacija mjera biološkog i hemijskog načina upravljanja (fizička eleminacija, primjena ekološki pihvatljivijih herbicida u kulturama, primjena prirodnih materija fitoncidnog djelovanja);Razvoj stimulativnih mjera kroz masovnu edukaciju lokalne zajednice.

Kakve su dalje tendencije?Imajući u vidu visok stupanj adaptibilnosti na različita staništa, te brzo zauzimanje slobodnih ekoloških niša, jaku kompeticiju u odnosu na prirodne vrste, niz pogodno-sti u uvjetima klimatskih promjena, cijeni se da će ambrozija imati trend širenja i osvajanja novih staništa, pa čak i u planin-skim područjima. Zbog toga je neophodna izrada plana održivog upravljanja na čemu Federalno ministarstvo okoliša i turizma BiH uveliko radi, te njegove konzistentne implementacije.

OTKUD AMBROZIJA?Ambrozija je dospjela na prostor zapadnog Balkana iz Sjeverne Amerike u obliku sjemena zajedno sa sjeme-nom crvene djeteline, odmah iza Prvog svjetskog rata. Od tada pa do danas se širila munjevitom brzinom, tako da je danas prisutna na čitavom Balkanu.

ZRNAKoncentracija polena dose-že vrijednosti i do 600 zrna po jednom kubičnom metru.

Izgled polenovih zrna ambrozije pod stereoskan elektronskim mikroskopom

31


Svijet biljaka

Mr. Dražen Kotrošan Zemaljski muzej Bosne i HercegovineNa osnovu naučno odabranih kriterija svjetska organizacija za zaštitu ptica (BirdLife) je razvila sistem međunarodno prepoznatih područja koja su označena kao IBA. Trenutno su u Bosni i Hercego-vini svega tri područja uvrštena na listu IBA, dok znatan broj ovakvih područja još uvijek čeka da budu “otkrivena”.

Vjerujem da je većina mojih bosan-skohercegovačkih savremenika upo-znata sa težnjama “evropeizacije”

Bosne i Hercegovine i obavezama koje nas očekuju prije nego li otvorimo vrata Evrop-ske Unije. Negdje na dnu, ali ne zato manje

značajna, liste obaveza nalazi se i Natura 2000. Međutim, put do uspostavljanja mre-ža zaštićenih područja označene kao Natura 2000 vodi preko niza drugih, ne manje zna-čajnih akcija. Jedna od takvih je i identifika-cija “Područja od značaja za ptice” ili skraćeno nazvanih IBA (Important bird areas) područja. Šta su zapravo IBA po-dručja?Svjetska organizacija za zaštitu ptica (BirdLife) je na osnovu naučno odabranih, međunarodno prihvaćenih i standardizo-vanih kriterija razvila sistem međunarod-no prepoznatih područja koja su označena kao IBA. Navedeni sistem uključuje pro-cjenu stanja populacija ugroženih vrsta ptica i značaj određenih staništa za njihovu

zaštitu. Pri tome, izabrana područja mora-ju biti dovoljno velika da omogućavaju očuvanje populacije pojedinih vrsta ptica. Možemo reči da su IBA područja zapravo alati za praktičnu zaštitu ptica. S druge strane, IBA uključuju područja odabrana za zaštitu sljedećih grupa ptica: vrste koje su ugrožene na svjetskom nivou, vrste sa malim arealima, vrste koje su ograničene sa biomima, vrste koje se udružuju u velika jata, vrste koje su evropskog interesa za za-štitu, vrste koje su obuhvaćene Direktivom za zaštitu divljih ptica Evropske Unije.Trenutno je u 170 zemalja izdvojeno 7500 područja označenih kao IBA. U Evropi je izdvojeno 4000 IBA područja što predstav-lja oko 7% evropskog teritorija.

GNIJEZDAPRIRODNIH VRIJEDNOSTIOstavimo budućim generacijama više nego što su legende u kojima bi spominjali jata ptica koja su slijetala na naša kraška polja, planine i močvare


32 Područja od značaja za ptice u Bosni i Hercegovini

IBA područja u Bosni i HercegoviniU Bosni i Hercegovini trenutno su svega tri područja označena kao IBA: Hutovo blato, Bardača i Boračko jezero.Park prirode Hutovo blato je uvršten na listu IBA na osnovu gniježđenja patke njorke (Aythya nyroca) i malog kormo-rana (Phalacrocorax pygmaeus). Prema novim podacima i pored problema sa (krivo)lovom na Hutovu blatu još uvijek se gnijezdi zadovoljavajući broj malih kormorana, te ovo područje ispunjava navedeni kriterij po pitanju ove vrste. Bardača je od 1969. godine u Bosni i Hercegovini označena kao područje od posebne važnosti za ptice. Glavni kriteri-jum za uvrštavanje Bardače na IBA listu je bio gniježđenje patke njorke i kosca (Crex crex). Boračko jezero, iako je ne-dovoljno proučeno, na listu IBA područ-ja je uvršeno na osnovu gniježđenja ja-strebače (Strix uralensis), planinskog djetlića (Dendrocopos leucotos) i crve-noglavog djetlića (Dendrocopos medi-us). Da li ovo područje zaista u potopu-nosti ispunjava kriterije IBA pokazat će buduća istraživanja. Ima li kod nas još IBA područja?Uzimajući u obzir broj izdvojenih područja u drugim evropskim zemljama, ne može se reći da trenutno izdvojena područja u Bo-sni i Hercegovini oslikavaju realno stanje, a kamoli da zadovoljavaju potrebe zaštite lo-kalne i svjetske ornitofaune. Novija istraživanja ukazuju da u Bosni i Hercegovini postoji veliki broj potencijal-nih IBA. U spomenutu skupinu ubrajaju se močvarna staništa (npr. ribnjaci Saničani, kompleks ribnjaka kod Prnjavora, Velika i Mala Tišina, Mostarsko blato i dr.), kraška polja (Popovo polje, Dabarsko polje, Li-vanjsko polje i dr.) i planinska područja (Prenj, Čvrsnica, Igman, Bjelašnica i dr.). Najbolji primjer potrebe dopune liste IBA područja u Bosni i Hercegovini je Livanj-sko polje. Poznato je da je ovo područje od 2008. godine uvršteno na RAMSARS listu.

GNIJEZDAPRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Međutim, još uvijek nije uvr-šteno na IBA listu. Na Livanj-skom polju je registrovano 205 vrsta ptica, odnosno 128 gnjez-darica. Između ostalog značaj-no je istaći gniježđenje kosca (Crex crex), bukavca (Botau-rus stellaris), patke njorke (Aythya nyroca), kao i vjero-vatno gniježđenje velikog ron-ca (Mergus merganser). Ta-kođer, bitan kriterij za nominaciju Livanjskog polja za IBA područje je i redovito prisustvo više od 20.000 vode-nih ptica.

Strategija za IBA u Bosni i HercegoviniPitanje IBA područja u Bosni i Hercegovini je razmatrano u okviru radionice održane u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovi-ne 17. 07. 2009. Radionicu je organizovalo, pod pokroviteljstvom Federalnog mini-starstva okoliša i turizma, Ornitološko društvo “Naše ptice” u sklopu projekta koji je između ostalog imao za cilj i prikuplja-nje prvih podataka o datim područjima. Uz učešće predstavnika vladinog i nevladi-nog sektora iz cijele BiH, kao i gostiju iz Slovenije, Njemačke i SAD-a konstatovano je da postoje veliki potencijali za proglaše-nje novih IBA područja u Bosni i Hercego-vini, ali i da treba što hitnije započeti nauč-nu valorizaciju ptičijih zajednica na pojedinim područjima kako bi ona bila no-minovana na IBA listu. Prvi korak u tom smislu je nominacija Livanjskog polja za IBA područje koja bi trebala biti urađena do kraja 2009. godine, a na čijoj pripremi rade Ornitološko društvo “Naše ptice” i EURONATUR.Vjerujem da će nova istraživanja pokazati da u Bosni i Hercegovini ima još znatan broj područja koja ispunjavaju IBA kriterij,

a trenutačno su “skrivena” od očiju javno-sti. Istovremeno, nadam se da do tih za-ključaka nećemo doći prekasno kada ova područja dožive drastične izmjene usljed neadekvatno planiranih zahvata (osobito po pitanju zadovoljenja elektro industrije) ili pak postanu mjesto stradanja ptica zbog nesprječavanja nelegalnog lova. Podrška razvijanju IBA sistema u Bosni i Hercego-vini je neophodna od strane nadležnih mi-nistarstava koja bi trebala omogućiti timo-vi vladinih institucija (npr. Zemaljski muzej BiH, Muzej RS-a i dr.) i nevladinih organizacija (Ornitološko društvo Naše ptice i dr.) što prije sastave listu potencijal-nih IBA područja, a potom pristupe nauč-noj obradi njihovog značaja za ptice i no-minaciji na IBA listu.Proces identifikacije IBA područja je zna-čajan korak prema Naturi 2000, ali i eko-nomskom vrednovanju prirodnih vrijed-nosti kod nas. Na kraju, to je obaveza ukoliko narednim generacijama želimo ponuditi više od legendi u kojima bi spo-minjali jata ptica koja su slijetala na naša kraška polja, planine i močvare.

Brojnost IBA područja u pojedinim evropskim zemljamaZemlja Broj IBA područjaŠpanija 391Njemačka 285Slovenija 14Hrvatska 23Srbija 35Crna Gora 13+7 (potencijalnih)Makedonija 10Andora 1Bosna i Hercegovina 3

Svjetska organizacija za zaštitu ptica (BirdLife) je na osnovu naučno odabranih, međunarodno prihvaće-nih i standardizovanih kriterija razvila sistem međunarodno prepo-znatih područja koja su označena kao IBA.

33


Područja od značaja za ptice u Bosni i Hercegovini

VATRA SUNCA U BOKORU IMENAHercegovina, u čijoj egzistencijalnoj osebujnosti on nalazi svoje nadahnuće i u kojoj oživotvoruje svoju inspiraciju, nije tek prostor koji se može iskustveno pojmiti, nisu one nadrealne slike uznemirenog stijenja oblikovanog nekim davnašnjim demijurškim energijama...


34 Na izvoru lijepe riječi

Vojislav Vujanović

Široko je i rapsodično pjesmovno go-vorenje Pere Pavlovića, otjelovljeno u raskošju zvukovnih spregova jezi-

ka na kojem ispisuje svoju pjesmu i od motivske mozaičnosti iz koje se oslobađa njegova inspirativna snaga kao ono što se oslobađa iz njegova bića tražeći da se uko-tvi u kozmičko prostranstvo svijeta stvari i bića. Raznolike u svojoj pojavnosti, te stvari i bića su prisiljavali pjesnika da u njihovom “pozađu”, u dubini njihovih metafizičkih zasada, traži onu hipostazu iz koje sve potječe, nju transponirao u sopstveni mit iz čije smisaone nutrine ispreda niti od kojih, potom, oblikuje svo-ju pjesmu. Zbog takve karakterologije svoje pjesme, Pero Pavlović se ne može svoditi u bilo kakve regionalne okvire, bu-dući da se ta njegova pjesma prelijeva pre-ko regionalnih beočuga i teži za tim da uspostavi komunikaciju sa svijetom svih meridijana, sa svima onima koji imaju unutarnje moći da uspostave dijalog sa onim etičkim nabojima u kojima njegova pjesma pokušava naći svoj “raison d’être”, razlog svoje opstojnosti u sunčevom svje-tlosnom ozarju, kojom se ispisuje druga-čija povijesna parabola i same čovjekove opstojnosti. Pjesma Pere Pavlovića nastaje na srazu urođenog jezičkog osjećanja i motivske građe koju mu nudi rodni prostor, zapravo one motivike razuđenosti kojoj je on dao mitske odrednice. Hercegovina, u čijoj eg-zistencijalnoj osebujnosti on nalazi svoje nadahnuće i u kojoj oživotvoruje svoju in-spiraciju, nije tek prostor koji se može iskustveno pojmiti, nisu one nadrealne sli-ke uznemirenog stijenja oblikovanog ne-kim davnašnjim demijurškim energijama, nije prostor koji su opijevali drugi uvlačeći u svoje vidno polje ono što se nudi u isku-stvenom obzorju i od kojega su nastojali ispisati pjesmu zasnovanu na deskribiranju vizualnog, nije prostor mučne čovjekove istrajnosti na paklenoj sunčevoj usplamtje-losti i beskrajne škrtosti plodovima za odr-žanje gole egzistencije, nije to svijet sveden u sliku drveta sa paklenih vrata. Istina, ima i toga u povijesnom tkanju Hercegovine. Ali, Pero Popović je pjesnik dubokih etič-kih pobuda i on nastoji da dosegne onu ži-votodajnu energiju kojom se čovjek vezuje za njeno tlo, da u njenoj izdašnosti oblika i formi pronađe onu energiju kojom se, reci-mo, nadahnjuje slikar fra Perica Vidić kada slika svoje motive, ali ne sa ciljem da de-skribira već da u pojavnom svijetu otkrije onu božansku silu kojom se ti oblici i te forme opredmećuju kao realiteti. Oni, da-kle, ne žive po sebi, i Pero Pavlović ih, kao i fra Perica Vidić, ne deskribira, ne opisuje, ne objektivira ono što se nudi u svojoj sva-kodnevnoj pukosti, on u svemu tome traži onu dublju razložnost kojom se održava

svijet drevnog Huma. Treba se obratiti bilo kojoj pjesmi ovoga pjesnika, prislušati njen unutarnji romor, zapravo, treba imati u sebi dovoljno duhovne snage da se čuje taj romor pa da se shvati pjesmovno zborenje ovog pjesnika. Pjesma Pere Pavlovića je priziv one skrive-ne tajnovitosti u dubini smisla održanja svega što na sebi nosi obilježje božanskog tvorstva. Upravo tom karakterologijom se određuju brojne njegove pjesme. Posluži-mo se jednim primjerom: pjesmom “Nije to vrijes”. Već sam naslov govori da se pje-sma realizira u otklonu od onoga što se moglo smjestiti u prostor deskriptivnog. Ono što je pojavno, nudi se kao privid, stvarnost je u dubini:

Nije to vrijesTo se vatra suncaRasprsla u zrelinu i krijesU modrujice,U cvijetno mirisno milje.

To nije svijet neposredno iskustvenog, već svijet dostupan drugim čulima, u snazi prepoznavanja skrivene istine. A ta skrive-na istina jestre vatra sunca, oslobođena tvoračka energija koja se raspojasava da bi se svijet učinio duhovnijim, sa etičkom re-zonancom koja se očituje na rubovima pje-sničkog govora. Za ilustraciju smo namjer-no izabrali onu pjesmu koja svoje utjelovljenje nalazi u krajnje istančanoj li-ričnosti. To je ono što će u drugoj pjesmi reći:

Tajna jesiI ispjevan ne prestaješ sjatiSvi putoviDubljine i visine pune su svjetlosti tvoje.

Ali, kad svome lirskom zborenju doda iz-vjesne “retoričke otmjenosti”, onda će nje-gov izričaj postati i direktniji, kao u pjesmi “Proljeće duše”:

Zamirisan zazrcaljen zaigran danJavom snovidna uskriljenjaNadaje se u nebesku nisku dragosti i nuja

Prh udivljenjaPrasak bajkovitih riječiOdaju se svijetu probuđene ljubaviBokoru imena

Sav ocvjetan rani rujanRazmilio seI proljeće duše cviće.

Međutim, rekli smo već, pjesma se Pere Pavlovića ne opredmećuje na jednoj ravni: svoju istinsku zornost, svoje istinsko utje-lovljenje, ona traži, i nalazi, u jeziku. Jezik u njegovoj pjesmi nije samo telos, svrha, jezik je živa materija od koje se modelira pjesma i za taj karakter jezika Pero Pavlo-vić ima začudan sluh: jezik se rastvara u svoje ritmičke dionice, od glasovnog sup-

strata on razvija svoje rapsodične sklado-ve i, da bi tu svoju stvaralačku “igru” do-veo do začudnosti, on razbuđuje usnule lekseme iz jezičke baštine svoga rodnog prostora da bi ih upleo u svoje poetske ni-ske. Jedna od najljepših pjesama u uku-pnom njegovom pjevu, a posebno u se-gmentu jezičke igre jeste njegova pjesma “Rujan” u kojoj je glas “R” postao izvorište jedne velike melodije i o mjesecu rujnu, ali i ekspresivnosti glasa “r” kojim počinje naziv ovog mjeseca:

Rujan rujRujan runRomoran rominjav resast rujan

Raste rudi ruji rubiRosanRodanRazigran rascvao raspuknut rasprsnut rujan.

Samo, ova zvukovna igra nije svedena na kenoovsku igru jer svaka riječ, koju je unio u ovu pjesmu, iako se sklada u melodijsko – ritmičku cjelinu, ima i svoje realno zna-čenje, svoje “sadržinsko” određenje. Pri tom, treba reći i ovo: kada se pjesma poda magiji jezičkih izričajnih mogućnosti, tada dolazi do pune amalgamacije jezika i moti-va i tada Pero Pavlović svoju stvaralačku magiju zadržava na predmetnom sloju svo-jih stvaralačkih htijenja da bi i sam motiv razigrao u suglasju sa jezičkim zazivima i tada bismo, možda, mogli govoriti i o nje-govim pjesmama kao lirskim zazivima sa-mog predmetnog svijeta. To je posebno uočljivo u njegovim kratkim pjesmama.

Čili časi časkom čileČežnja oćuh prvi slutiSlatke sanje miljem mileZarak sreće tijelo ćuti

Sićan cijuk noćcom cviliTiho trne ciča trnjaŽarom žića u nuj kriliDavne riječi tomi šutnja.

No, kako god pristupili pjesmi Pere Pavlo-vića, mora se zaključiti da je on jedan od rijetkih pjesnika koji je prirodi ispjevao istinsku himnu i potiče našu svijest da u prirodi tražimo dublju istinu o čovjeku, za-snovanu na visokom etičkom činu.

Pjesma Pere Pavlovića nastaje na srazu uro-đenog jezičkog osjeća-nja i motivske građe koju mu nudi rodni prostor...

35


Na izvoru lijepe riječi

Ana Mrdović, dipl. ing. hort.

Iako relativno mala zemlja Bosna i Her-cegovina ima bogat biljni biološki di-verzitet. Prema podacima u BiH raste

preko 4000 vrsta viših biljaka, od čega su oko 10 % endemi. Time se rijetko koja ze-mlja može pohvaliti.Međutim, i u BiH ulazi sve više biljaka po-rijeklom sa drugih geografskih područja. Korisnici tih biljaka su (osim poljoprivrede i šumarstva) uglavnom vrtlari odnosno hortikultura kao struka. Vrtni centri, kojih i kod nas svakim danom ima sve više, za potrebe hortikulture nude veliki izbor vrt-nih biljaka iz cijeloga svijeta. Kupci biljaka, pasionirani vrtlari, skloni su egzotama, jer time obogaćuju izbor biljaka u svome vrtu. To je u principu dobro sve dotle dok se te biljke uzgajaju u okviru vrta. No, često se dešava da neke od tih biljaka koje su našle povoljne uvjete za rast i razvoj u našim kli-matskim uvjetima “pobjegnu» iz vrtova i nekontrolirano se šire u prirodi potiskujući naše autohtone- domaće vrste. Brzo se raz-množavaju najčešće sjemenom i vegetativ-

no tako da ih možemo naći na nekim loka-litetima već danas u velikom broju. Navesti ću samo jedan primjer. PAJASEN [Ailanthus altissima (Mill.) Swingle] je biljka porijeklom iz Kine, koja je u Evropu unešena početkom 18. stoljeća kao ukrasna biljka, koja se danas raširila po mnogim predjelima Evrope pa i naše ze-mlje. Izlučuje jednu vrstu otrova koji sputa-va rast drugih biljaka u njegovoj okolini. Razmnožava se vegetativno korjenovim iz-bojima koji mogu izbijati i do deset metara od stabla,ali još opasnije je njegovo razmno-žavanje sjemenom jer jedno drvo može da proizvede i preko 300.000 sjemenki, koje ra-znosi vjetar. Skroman je u pogledu uvjeta uzgoja pa se brzo širi i “prima» i u skro-mnim uvjetima kao što je plitko tlo pa i suša. Kod nas ga ima u cijeloj zemlji, a naročito na zapuštenijim prostorima, na ruševinama i sl.. Iako je po izgledu relativno lijepa biljka svi oni koji se bave primjenom ukrasnih bi-ljaka trebali bi da znaju da je to invazivna biljka i da ju ne treba saditi već uništavati. I još jedan primjer invazivne biljke.AMBROZIJA (Ambrosia artemisiifolia L.) porijeklom je iz Amerike. Kod nas je

biljka alergent za čije suzbijanje se zalažu svi svjesni građani, ekološka udruženja, a u mnogim zemljama je to već regulirano za-konskim propisima. Ona je u stvari korov na zapuštenim tlima, ali i u vrtovima.U BiH je do sada registrirano oko 50 vrsta invazivnih biljaka.Problematikom invazivnih biljaka se kod nas, koliko je meni poznato, danas nitko intenzivno ne bavi, što nije dobro.Smatram se pozvanom da o tome napišem ovaj prilog i da one dobronamjerne ljude koji vole našu prirodu upoznam i upozo-rim na problem.Kako svatko od nas može spriječiti širenje invazivnih biljaka?Evo nekoliko načina:- Pratiti na internetu i u stručno-popular-noj literaturi koje su invazivne biljke u na-šem regionu i provjeriti da li su te iste bilj-ke raširene i kod nas,- Treba upoznati biljke koje su invazivne,- U vrt i na ostale zelene površine ne saditi i unositi invazivne biljke,- Ako ih već netko ima i voli ne dozvoliti da se osjemene i tako šire nekontrolirano,- Kompostirati pravilno korove i invazivne biljke u vrtu i ne bacati ih u prirodu,- Znanje o stranim invazivnim biljkama proslijediti i drugima da se spriječi njihovo širenje,- Kupovati biljke na mjestima na kojima će vam znati preporučiti prave biljke za vaše uvjete.U mojoj struci, hortikulturi, se uvijek zala-žem za primjenu autohtonih – domaćih vrsta biljaka u vrtovima i na zelenim povr-šinama jer su one u međusobnom skladu, pružaju utočište životinjskom svijetu kao i korist i ugođaj čovjeku.Nova saznanja dokazuju da sam u pravu pa u tom smislu treba obrazovati mlade gene-racije stručnjaka, jer i u našoj struci važi: “Domaće je najbolje“.

PRIJETNJAInvazivne biljke se po važnosti smatraju drugom najvažnijom prijetnjom smanjenju biloške raznoli-kosti. Prva je uništenje staništa biljaka.

AUTOHTONE BILJKE U ODBRANI

U mojoj struci, hortikulturi, se uvijek zalažem za primjenu autohtonih – domaćih vrsta biljaka u vrtovima i na zelenim površinama jer su one u međusobnom skladu, pružaju utočište životinjskom svijetu kao i korist i ugođaj čovjeku


36 Ugrožavanje biodiverziteta

Mr. Meliha Beganović Provence, Francuska

U ovom radu izloženi pristup ekološ-koj problematici se može uvrstiti među istraživanja iz socijalne ko-

munikacije, definisane također kao “aktiv-na i društvenokorisna komunikacija” (Ber-nard 2006.). Time podrazumijevamo cjelinu komunikacijskih djelovanja koja imaju za cilj odgovoriti na važne društvene probleme, a ujedno i podstaći promjenu stavova i ponašanja ljudi u tom smislu. Ov-dje prezentirana studija ima cilj pridonijeti boljem razumijevanju sociokomunikacij-skih promjena u bosanskohercegovačkom društvu, naročito u kontekstu evropskih integracija. Samim time, naša ambicija je predložiti jedan teoretski, analitički i prak-tični okvir primjenljiv u projektima/akcija-ma koji se tiču važnih društvenih promje-na. Ovim pristupom ujedno želimo i razmotriti faktore/uslove za pojavu jedne nove kulture koju možemo nazvati “kultu-ra ekološke odgovornosti”.

Nauka u akciji: angažman kao pokretač promjenaKada se radi o povezivanju teoretskog i empirijskog pristupa, danas često je zastu-pljen naučnoistraživački stav, pozivamo se na pojam “istraživanje-akcija” koji definiše naučnu metodologiju koju je utemeljio je-dan od prvih sociopsihologa, Kurt Lewin. Naime, radi se o postulatu da su istraživački rad i akcija dvije neodvojive naučne prak-se. Prema ovom postulatu, u okviru društvenih nauka, ljudski i socijalni faktor, kao predmeti istraživanja, zahtijevaju du-binsku i obostranu implikaciju, to jeste učestvovanje i kooperaciju, kako od naučnika tako i od subjekata istraživanja (individualnih i kolektivnih). Kako kaže i sam njen naziv, karakteristika ove metodo-logije je njen dvojni zadatak , to jes-te, transformacija jednog određenog društvenog problema ili situacije, kao i re-formulacija postojećih mobilisanih znanja i produkcija novih saznanja stečenih to-kom čitavog istraživačkog procesa (cf. Hu-gon, Seibel, 1988.).

Empirijsko istraživanje: kakvo je ekološko stanje na području Stolac? Po pitanju ekološke svijesti i građanske inicijative u Bosni i Hercegovini, u širem kontekstu njene buduće pripadnosti Evropskoj uniji, a i u konkretnoj perspek-tivi pokretanja jedne lokalne ekološke ak-cije, te evaluacije njenog utjecaja, u toku je participativna i empirijska studija na području opštine Stolac, a otpočela je u prvoj polovici 2008. godine.Izbor upravo ove teritorije za izvođenje ovog projekta je donešen na osnovi global-nog političkodruštvenog konteksta, kao jedan od najekstremnijih primjera u Bosni i Hercegovini. Faktori nesređenih politič-kih odnosa i rezultirajućih društvenih ten-zija, još uvijek su prisutni na ovim prosto-rima i značajno utječu na (ne)rješavanje svih ostalih društvenih pitanja, kao što su i ekologija ili zaštita čovjekove sredine. Dru-gi razlog za ovaj izbor je izuzetno i još uvi-jek bogato historijskokulturno naslijeđe, kao i pogodnost klimatskih uslova i razno-likost prirodnih resursa ovih prostora. Tre-ći, i ne manje važan razlog, su ljudski fak-tori, spremnost lokalnih aktera civilnog društva i stanovnika da aktivno učestvuju u ovom projektu, kao i njihova povezanost, kroz njihovu tradiciju življenja, sa brigom i očuvanjem njihove životne sredine.Uz potporu Francuskog kulturnog centra “André Malraux” i u kooperaciji sa lokal-nim udruženjima, “Orhideja” (udruženje žena), “Troja” (udruženje za zaštitu prirod-nog i kulturnog naslijeđa) i “Svi Zajedno” (udruženje mladih), izvršene su ankete sa stanovnicima, a naročit fokus je predstav-ljala mlada populacija. Paralelno sa realizi-ranim pojedinačnim intervjuima i gru-pnim razgovorima, urađena je i detaljna observacija javnih mjesta, njihovog kori-štenja i njihovog ekološkog stanja (školsko dvorište i njihova okolina, parkovi, ulice, šetalište pored rijeke Bregave i njeno kori-to, periferne zelene površine itd.). Predmet istraživanja su također bila i kućanstva, uključujući njihovu bližu okolinu (dvori-šta/avlije, bašte/povrtnjaci, itd.). Faktori te observacije su strukturisani prema četiri oblasti ili prakse povezane sa ekološkim

problematikama: potrošnja energije, po-trošnja vode, rukovođenje otpadom i prak-se u domaćinstvu, u urbanoj i prirodnoj sredini. Prema etnološkoj metodi istraži-vanja, izvršena je identifikacija i klasifika-cija individualnih i kolektivnih, tradicio-nalno prenešenih, novonastalih ili novonastajućih ekoloških praksi, kao i observacija/prepoznavanje stavova (spo-znajni proces) i ponašanja (akcioni proces) građana prema okolišu. Proizlazeći iz kvali-tativne analitičke metode (spontana i dekla-rativna identifikacija akcije, te diskursivna i semantička analiza), rezultati preliminar-nog istraživanja pokazuju da većina stanov-nika jeste zabrinuta ekološkim problemima i da se smatra njima ugroženim. Izdvojimo još nekoliko opažanja koja proizlaze iz ovog uvodnog istraživanja:- Prilično slab nivo znanja iz oblasti ekolo-gije (kao što su globalni/ lokalni okolišni problemi i rizici, ekološko povoljne akcije ili navike), a naročito među mladom populaci-jom.- Postojanje određenih ekološko povoljnih djelovanja koje su tradicionalno integrisane u domaćinske prakse (kompost i malokoli-činska produkcija đubriva od organičkog otpada, ekonomičan način grijanja, saku-pljanje kišnice, navodnjavanje zemljišta, itd.), ali koje nisu identifikovane niti dekla-risane kao ekološki usmjerene. Utvrđena je i globalna tendencija gubljenja te prakse uzrokovane novim načinom konzumacije, građenjem, renoviranjem ili opremljiva-njem kućanstava (“moderniji”, ekonomsko pristupačniji materijal za konstrukciju, ugrađivanje “klima” uređaja, itd.)- Agresivno i destruktivno ponašanje po-jedinaca prema prirodnim elementima, a i prema javnoj imovini i infrastrukturi na-mijenjenoj za održavanje zelenih gradskih površina. Uočene su posljedice bacanja ot-pada u rijeku Bregavu koja prolazi kroz grad, uništavanja klupa, korpi za otpad i drugog urbanog mobilijara. - Postojanje kolektivne i individualne gra-đanske inicijative u cilju zaštite okoliša, kao i pojedinačne i prilično redovne gra-đanske akcije (čišćenje, zasađivanje i ure-đivanje gradskog parka, šetališta, kultur-nohistorijskih spomenika, čišćenje toka rijeke od otpada, etc.). Međutim, te pojedi-

GRADOVI DOBROG ŽIVLJENJAAgresivno i destruktivno ponašanje pojedinaca prema prirodnim elementima, a i prema javnoj imovini i infrastrukturi namijenjenoj za održavanje zelenih gradskih površina. Uočene su posljedice bacanja otpada u rijeku Bregavu koja prolazi kroz grad, uništavanja klupa, korpi za otpad i drugog urbanog mobilijara. Postojanje kolektivne i individualne građanske inicijative u cilju zaštite okoliša, kao i pojedinačne i prilično redovne građanske akcije

37


Ekološka istraživanja

načne mjere se pokazuju nedovoljne, u smislu njihovog periodičnog karaktera, kratkotrajnog efekta, slabe dugotrajnosti (institucionalizacije) i time nedovoljnog utjecaja na nepovoljno ponašanje pojedi-naca. Prema tome, favorizacija novih navi-ka i ponašanja prema okolišu je još uvijek na niskom nivou.- Neadekvatan pravni okvir i njegovo spro-vođenje na lokalnom nivou, te slabo rješenje od strane komunalne službe u vezi odlaga-nja i deponovanja otpada. S toga rezultiraju mnogobrojne neregularne deponije unutar i izvan grada, na urbanim (često devastira-nim) i prirodnim površinama.- Situacija, političke i institucionalno-administrativne blokade i segregacije u ovom gradu, sprječava dobre veze između građana, između građana i lokalnih vla-sti, kao i između nadležnih institucija. Uočena situacija stvara i poteškoće u uspostavljanju zajedničkih akcija i proje-kata kooperacije civilnog društva i lokal-ne javne službe.

Ekološka i građanska akcija: Stolac i BerkovićiUslijed prethodnog empirijskog istraživanja i adekvatne analize prikupljenih podataka, pod nazivom “ Stolac, grad ekologije i do-brog življenja ” / “ Berkovići, grad ekologije i dobrog življenja “, osmišljen je projekat s ciljem senzibilizacije građana o ekološkim problemima i podsticanjem mijenjanja određene prakse štetne za okoliš. Konkret-no, kroz ovu akciju, građani su bili uključeni u projekat promjene svakodnevnih navika štetnih za okoliš. U njenom okviru poseban fokus je predstavljalo prelaženje sa korištenja plastičnih vrećica na korištenje platnenih.Koncepcija i realizacija ovog projekta je ostvarena u okviru saradnje i već postojećih partnerskih odnosa između Francuskog kulturnog centra “André Malraux” i udruženja iz Stoca “Orhideja”, “Troja”, “Svi Zajedno” kao i sa opštinom Berkovići i udruženjem mladih iz te opštine, koji su se pozitivno odazvali i uključili u ovaj proje-kat. Ovaj projekat podržali su Odraz – Fon-dacija za održivi razvoj u Bosni i Hercego-vini, Direkcija za Evropske Integracije, francuska fondacija Agnès b. i mnoge dru-ge bosanskohercegovačke i internacional-ne organizacije. Odvijanje ove ekološke akcije je bilo uključeno u programaciju ljetne manifestacije Francuskog kulturnog Centra pod nazivom “Vrtovi Stoca – Vrt Evrope”, a održana je u periodu od 19. jula do 9. avgusta 2009. u Stocu i jednim dije-lom u Berkovićima. U sklopu te manifesta-cije, u potpunosti pod znakom ekologije, prikazani su dokumentarni filmovi, održane eko radionice za mlade, održane radionice sa stručnjacima iz hortikulture i uređenja pejsaža, te organizovan konkurs za najuređeniju i najraznovrsniju baštu/vrt. Što se tiče samog koncepta i realizacije ekološke akcije, raspoređena je na dvije lo-

kacije, a radi se o kvazieksperimentalnoj metodologiji ispitivanja dva različita ko-munikacijska pristupa i mjerenja njihove efikasnosti. Na području opštine Berkovića, ona je rea-lizovana pomoću “klasičnih” komunikaci-jskih suporta i medijske kampanje (oglašavanje na radiju, u štampi, na inter-netu, plakati, brošure, standovi, distribui-ranje papirnih i platnenih vrećica). Na području opštine Stolac, ova ekološka ak-cija je realizirana na isti način kao i na području opštine Berkovići, sa jednim do-datnim dispositivom “angažirajuće komu-nikacije” (Joule, 2000.; Bernard & Joule, 2005.). Prema njenim teoretskim i metodološkim principima, a radi se o kom-portmentalnoj (koja se odnosi na ponašanje) angažirajućoj osnovi ove kam-panje, stanovnici Stoca su pozvani da učine još jedan “mali korak u pravom smjeru”, naime, da izaberu neke od ponuđenih ekoloških navika (kao što su: koristiti pla-

tnene vrećice pri kupovini, ne bacajte plastičnu ambalažu u prirodu, upotrebljiva-jte što manje hemijskih sredstava, isključivati električne aparate, a ne ih ostavljati da bdiju, itd.) i da zatim potpišu dokument o angažmanu za njihovo ispunjenje.Evaluacija provedenih akcija i mjerenje nji-hovog djelovanja u Stocu i Berkovićima je još uvijek u toku. Oni će biti analizirani i upoređeni sa rezultatima sličnih akcija pro-vedenih u južnoj Francuskoj. Za sada, možemo reći da rezultati ovakve vrste istraživanja pokazuju da kampanje koje pri-mjenjuju principe i metode “angažirajuće komunikacije” znatno povećavaju efikas-nost komunikacijskog djelovanja ( za 30% do 40%), kao i trajanje njenih efekata. Reali-zovane u svrhu ekologije i očuvanja okoliša, pored ohrabrujućih rezultata, takve akcije ukazuju i na moguću dugotrajnost ekološke građanske participacije, kao i na moguće oformljivanje jedne “ekološke i građanske kulture odgovornosti”.

STOLAC,GRAD EKOLOGIJE

I DOBROG ŽIVLJENJA

OP[TINA BERKOVI]I – UDRU@ENJE «TROYA» – GRADSKA LIMENA GLAZBA-MUZIKA STOLAC – UDRU@ENJE «SVI ZAJEDNO» – UDRU@ENJE «ORHIDEJA»

Moja vreæica

Moj grad

Moja planeta

Poziv za uèešæe:

Centar André Malraux i Udruženja Vrtovi Stoca – Vrt Evrope, Orhideja, Svi Zajedno, Troja i Mak Dizdar, u partnerstvu sa Direkcijom za Evropske Integracije i sa fondacijom za izdrživi razvoj Odraz, te sa istraživaèkim centrom IRSIC sa Univerziteta Provanse u Francuskoj, prema principu «obavezujuæe i participativne komunikacije», poduzimaju kampanju aktivnog informisanja i osvješæivanja o ekološkim pitanjima. Graðani su pozvani da postanu partneri ovog projekta zaštite okoliša.

«Anga`ujmo se svi zajedno i promijenimo naše ponašanje prema okolišu!»

Prema principu kooperacije i razmjene iskustava izmeðu graðana, institucija i aktera civilnog društva, cilj ove kampanje je razviti ekološko graðansko ponašanje, kao primjer za èitav prostor Bosne i Hercegovine, Zapadnog Balkana, a i Evrope. Ova akcija æe se održati na prostoru opština Stolac i Berkoviæi.

Ekipe i volonteri Centra André Malraux, Udruženja Vrtovi Stoca – Vrt Evrope, Orhideja, Svi Zajedno, Troja i Mak Dizdar æe biti prisutne i aktivne u interakciji sa graðanima.


38 Ekološka istraživanja

Dr. sc. Čedomil Šilić

Nakon duže i teške bolesti 17. ožuj-ka/marta 2009., u 89. godini pre-stalo je kucati srce velikog znan-

stvenika-botaničara, akademika Ernesta Mayera iz Ljubljane.Iznijet ćemo nekoliko osnovnih podataka iz njegovog bogatog životopisa.Rođen je 10. studenog/novembra 1920. neda-leko Kamnika u Sloveniji. Njegov otac i sam učitelj je još u nižim razredima uočio njegov afinitet prema botanici pa je, kao iskusan pe-dagog, pustio da se ova sklonost kod mladog Ernesta sve više produbljuje i razvija.Krajem 1939. godine maturirao je na I. dr-žavnoj gimnaziji u Ljubljani. Već u gimnazij-skim danima bio je aktivan član prirodoslov-ne sekcije, prikupljajući i determinirajući predstavnike biljnoga svijeta. Uoči Drugog svjetskog rata upisuje studij filozofije na Uni-verzi u Ljubljani i to pod A botaniku i zoolo-giju i pod B fiziologiju i geologiju. Nastavnici su mu bili poznati profesori dr. Jovan Hadži, dr. Stjepan Horvatić i dr. Mladi i poletni Mayer je u studentskim danima dobio zna-čajnu studentsku nagradu za studiju Pregled flore istočnih kamniških Predalpa što poka-zuje njegovu ranu opredijeljenost za floristič-ka istraživanja. Ratna zbivanja su prekinula redovni studij na ljubljanskoj Univerzi te na-stavlja studij biologije na Filozofskom fakul-tetu univerziteta u Beču u periodu od 1942 -1944. Svakako, botanika je bila na prvom mjestu što su zapazili vodeći profesori bota-nike koji su mu povjerili dužnost demonstra-tora na botaničkim vježbama. I studij u Beču je morao prekinuti da bi se pridružio parti-zanskim jedinicama u domovini. Nakon de-mobilizacije, u junu 1946. ponovno odlazi na Bečki univerzitet gdje početkom 1947. zavr-šava započeti studij i doktorira u klasi vode-ćih profesora E. Janchena i K. Schnarfa.Profesor Mayer je ostvario dugogodišnju sa-radnju na Univerzi u Ljubljani gdje je radio sve do 1978. godine. Od listopada/oktobra te godine je imenovan za znansvenog savjetni-ka Biološkog instituta Jovana Hadžia Sloven-ske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU), a od 1981. godine je institut preimenovan u

Znanstvenoistraživački centar SAZU (ZRC SAZU), u kojem je još 1974. izabran za dopi-snog, a 1983. za redovnog člana ove vrhunske slovenske institucije. U tom zvanju je radio i djelovao sve dok mu je zdravstveno stanje dozvoljavalo. Od 1993. je član Europske akademije znano-sti i umjetnosti u Salzburgu.Koliki je utjecaj akademik Mayer imao na mlade kadrove botaničara pokazuje činjenica da je na mnogim univerzitetima ex Jugoslavi-je (Beograd, Sarajevo, Podgorica) imao svoje doktorante koji su u svojim sredinama radili po istim znanstvenim principima kako ih je učio i vodio njihov mentor.S tim u vezi treba reći da je bio mentor za 18 doktoranata, kako u Sloveniji tako i izvan nje, te brojnim magistrantima i diplomantima. Posebno je značajna suradnja sa Botaničkim odsjekom Prirodoslovnog odjeljenja Zemalj-skog muzeja u Sarajevu koja je došla do pu-nog izražaja njegovim učešćem na obradi nekih rodova za nastavak Beckove Flore Bo-sne i Hercegovine na kojoj je radila tadašnja načelnica Prirodoslovnog odjeljenja dr. Želj-ka Bjelčić. Pri obilježavanju 100. obljetnice ove značajne bosanskohercegovačke institu-cije profesoru Mayeru je dodijeljeno prizna-nje za ovu značajnu suradnju. Suradnja sa ovom znanstvenom, obrazovnom i kultur-nom bosanskohercegovačkom institucijom se odrazila i kroz njegovo mentorstvo mla-dog stručnjaka Botaničkog odsjeka koji je, nakon višegodišnjeg rada, odbranio doktor-sku disertaciju pod pokroviteljstvom ovog uvaženog znanstvenika. Kao jedini doktorant iz sarajevske sredine Čedomil Šilić je imao izuzetnu sreću i čast da više upozna znan-stvene i pedagoške kvalitete akademika Mayera. U čestim međusobnim kontaktima u njegovim najzrelijim godinama posebno je osjetio i doživio svu raskoš ljudskih kvaliteta koji su zračili iz njega koje je on, uz golemo stručno znanje, prenosio na svoje doktoran-te, magistrante, studente i brojne suradnike..Za vrijeme svojeg višegodišnjeg uspješnog znanstvenog rada profesor Mayer je bio aktivan član brojnih domaćih i inozemnih društava. Samo ćemo spomenuti nekoliko najvažnijih. Bio je predsjednik Međuakade-mijskog odbora za projekt Catalogus flore i

faune Jugoslavije za koji je izvršio obradu no-menklature, taksonomije i horologije nekoli-ko teško obradivih familija i rodova; pred-sjednik savjeta ZRC SAZU; predsjednik savjeta Biološkog instituta Jovana Hadžia; re-gionalni savjetnik za Jugoslaviju u međuna-rodnom projektu Flora Europaea u Cembrid-geu, te član više redakcijskih kolegija i izdavačkih odbora vodećih europskih bota-ničkih glasila.Mayerovo znanstveno djelovanje obuhvaća područje morfologije, taksonomije, fitogeo-grafije i botaničke nomenklature vaskularne flore, što se može vidjeti u 95 njegovih znan-stvenih radova objavljenih u brojnim doma-ćim i inozemnim botaničkim vodećim publi-kacijama. U botaničkim studijama posebnu pažnju je pridavao rasčlanjenju brojnih poli-morfnih viših i nižih taksona biljnih vrsta rasprostranjenih na Balkanu i u Europi. Puno bi nam prostora trebalo ako bi samo nabraja-li rodove i vrste koje je profesor Mayer kritič-ki obradio. Samostalno ili u suautorstvu s kolegama je taksonomsko-floristički obradio preko 50 taksona različitog sistematskog ran-ga. Osim odličnog uvida u stariju i noviju botaničku literaturu profesor Mayer je prida-vao veliku pažnju botaničkim ekskurzijama koje je neumorno izvodio na prostorima on-dašnje Jugoslavije i Europe. Pri tome je ofor-mio bogatu herbarsku zbirku.Tako je s botaničarima Zemaljskog muzeja u Sarajevu botanizirao u više navrata na bosan-sko-hercegovačkim planinskim masivima (Ja-horina, Velež, Vran i dr.), a tako isto sa kolega-ma iz svih republika ondašnje Jugoslavije.Za svoje pedagoško i znanstveno djelovanje primio je brojne značajne državne nagrade. Za njegova značajna dostignuća na polju bio-loških znanosti dodijeljena mu je 1986. Ki-dričeva nagrada za životno djelo. Priznanje su mu dodijelile brojne stručne organizacije kako u Sloveniji tako i u drugim republikama ondašnje Jugoslavije.Smrt akademika Ernesta Mayera je veliki gu-bitak, ne samo za Sloveniju, već i za prostore južne Europe, posebice za zemlje Balkanskog poluotoka, jer je kroz blizu stotinjak znan-stvenih radova pokazao da je najbolji pozna-valac vaskularne flore i fitogeografije ovih nadasve bogatih i raznolikih krajeva.

Veliki gubitak za znanostAKADEMIK PROF. DR. ERNEST MAYER (1920. - 2009.)Smrt akademika Ernesta Mayera je veliki gubitak, ne samo za Sloveniju, već i za prostore južne Europe, posebice za zemlje Balkanskog poluotoka, jer je kroz blizu stotinjak znanstvenih radova pokazao da je najbolji poznavalac vaskularne flore i fitogeografije ovih nadasve bogatih i raznolikih krajeva

39


In memoriam

Ismet Dedić, dipl.ecc.

Da je Bosna i Hercegovina vodom jedna od najbogatijih zemalja u Evropi, dobro je poznato. Dovoljno

je pogledati slivove Une i Sane, Vrbasa, Bo-sne, Drine i Neretve, pojedine ponornice, jezera... Gotovo da nema grada i sela koji nisu vezani za jedan od ovih slivova, ili u čijoj neposrednoj blizini ne protiče neka rijeka, rječica, potok, potočić, ima neko je-zero... Uz čistu i zdravu vodu koja na Ze-mlji život znači, BiH i Skopaljska dolina, još uvijek imaju nezagađeno plodno tlo, povoljne klimatske uslove, čist zrak, na što se nadovezuje bujno i šumsko bogatstvo. Poznato je, da je iza rudarstva, stočarstvo do sredine 16. stoljeća, bila druga privred-na/gospodarska grana. Od tada zemljorad-nja preuzima primat i tako je Skopaljska dolina postala jedna od glavnih srednjobo-sanskih žitnica. Bugojno je prije II svjet-skog rata bilo centar trgovine žitaricama.

Skopaljska ili Uskopaljska dolina (dugačka 40 i široka 2-3 km, pravcem jug-sjever, proteže se od područja Gornjeg do Donjeg Vakufa, s centrom Bugojnom), bogato je slivno područje. Vrbas teče skoro sredi-nom ove doline. S ravnomjerno raspoređe-nim pritokama, u hidrološkom smislu, predstavlja prirodni irigacioni sistem ko-jim se natapa plodno zemljište ove pitome doline. U privrednom/gospodarskom smi-slu rijeka je života Skopaljske doline.Vrbas je zlatonosna rijeka, poznata još iz rimskog perioda. Nadaleko je bio poznat po bogatstvu salmonidnim vrstama riba (pastrmke, lipljana i mladice), da ne govo-rimo ciprinidima za koje kod takvog bo-gatstva u dobra stara vremena, nije posto-jao skoro nikakav interes žitelja Skopaljske doline. Lovišta ovog sliva smatraju se jed-nim od najbogatijih u Evropi.Vrbas izvire ispod Zec planine, obronka

masiva Vranice, sa tokom dugim 250 km. S visinskom razlikom od 1.700 m kod izvori-šta do 88 m kod ušća u Savu, predstavlja rijeku s najvećim padom od svih pritoka rijeke Save. Zato je plahovit i silovit, naro-čito u kanjonu od Donjeg Vakufa do Banja Luke. Jedina je rijeka, među našim rijeka-ma, muškog roda.

Sestre vrbe i brat VrbasSamo ime rijeka Vrbas dobila je, prema nekim predanjima po Vrbi bijeloj (Salix alba L., Fam.Salicaceae), čijoj velikoj ra-sprostranjenosti pogoduju niži predjeli korita Vrbasa: aluvijalno zemljište s dosta vlage i dovoljno svjetlosti, čega najviše ima od Gornjeg do Donjeg Vakufa, zbog toga što teče sredinom doline, koja nije zaklonjena brdima.Vrba izraste visoko do 30 m sa širokom krošnjom koja uz Vrbas, u kombinaciji s rakitama i johama, ljeti pravi debelu hla-dovinu. Na ljetnim žegama hladovina dobro dođi težacima na njivama, čobani-ma i stoci da se sklone od popodnevne ljetne žege...Pogled na dolinu i korito Vrbasa, bilo s okolnih brda ili neposredne blizine, čije su obale dekorisane brojnim vrbama i rakita-ma, vrlo je impresivan. Posebno kad se pod uticajem toplih proljetnih vjetrova u mar-tu/ožujku ili aprilu/travnju pođu javljati prvi pupovi. To je u Skopaljskoj dolini je-dan od prvih vijesnika dolaska proljeća. Opet, posebno, obilježje proljeću i znak da su vrbe pustile sokove, davale su trube sa-vijene od vrbove kore. Trube su savijali, najčešće, čobani, tek zamomčeni, što je bilo drevni tradicionalni rustikalni običaj u Skopaljskoj i Plivskoj dolini. Trubači su uveliko upotpunjavali proljetni vrbaski ambijent, odašiljući mladima poruke da je došlo proljeće i da je nastupio “vrbopuc”, kako se u narodu ovih dana govorilo.Posebno romantičnu sliku vrbaskom pej-zažu i vrbama, davala je igra proljetnih ju-gozapadnih vjetrova. Pod njihovim naleti-ma vrbove grane su se povijale i lelujale, tako da bi tada naličja vrbovih listova (sive

OJ VRBASU, VODO HLADNAUz čistu i zdravu vodu koja na Zemlji život znači, BiH i Skopaljska dolina, još uvi-jek imaju nezagađeno plodno tlo, povoljne klimatske uslove, čist zrak, na što se nadovezuje bujno i šumsko bogatstvo. Poznato je, da je iza rudarstva, stočarstvo do sredine 16. stoljeća, bila druga privredna/gospodarska grana. Od tada ze-mljoradnja preuzima primat i tako je Skopaljska dolina postala jedna od glavnih srednjobosanskih žitnica

Ribolovci na Vrbasu


40 Ekologija i ekonomija

boje) prirodno okrenuta prema zemlji, okretali čas na jednu, čas na drugu stranu. Neprestano talasanje i lelujanje vrbovih grana, stvaralo naizmjenične boje listova. Čas bi sve krošnje izgledale pepeljasto sive (od naličja listova), čas bi opet dobile svoju prirodnu tamnozelenu boju, kakvo je u stvari lice lista, uvijek okrenuto prema nebu i suncu. To je nešto slično kao kada se na ljetnjem povjetarcu talasaju žitna polja i livade, što u nekom magnovanju dočarava ugodnu fatamorganu.

Vrbas sluša, obale govoreŠta se sve događalo; šta doživljavalo; koliko je suza radosnica i žalosnica proliveno; koli-ko je Vrbas krvi saprao na svojim obalama; kakve su ljudske sudbine doživljene u životu brojnih generacija dobre zemlje Bosne i sa suzama i krvlju oteklo u Crno more? To se nikad neće saznati. Vrbas je samo „slušao i gledao“, a obale su govorile. Eh, kad bi Vrbas mogao biti pričljiv?!Kao i drugim bosanskohercegovačkim rije-kama, pravim draguljima i biserima, kojima još uvijek (na svu sreću) značajnim dijelom teku kao suze bistre i čiste vode, mnoge su priče ispričane i milozvučne sevdalinke ispjevane. Zato, priču o Vrbasu, počeli smo poetičnim naslovom, kao odu vodi, najvaž-nijem resursu na planeti Zemlji.O Vrbasu hladnoj vodi, vrbama i vrbacima, johama i debeloj hladovini, njegovim pito-mim obalama, ima dosta priča – zanimlji-vih kazivanja, prijatnih sjećanja za nostal-gičnu ljudi koji su se životnim stazama otisnuli u bijeli svijet. Od brojnih prenosi-mo samo jednu iz života „običnih ljudi“, preko čijih je ruku i leđa prešlo puno teš-kog tereta.Jedan radnik S.P., iz sela Vrsa, podno zapadne strane Vranice, ispod kojeg teče Vrbas, radnik jednog građevinskog preduzeća na radu u Libiji, pričao je:„... Nije mi teško izdržati fizički rad. Čovjek se zaista umori, ali i odmori. Ipak, najteže mi je izdržati žegu Libijske pustinje i žeđ kad „zvizdan“ pripeče, kako mi to narodski kažemo. Bilo čega da se napijem, ništa ne može da zamijeni našu bistru i čistu vodu s Vranice, koja potočićem protiče pored moje kuće i odlazi u obližnji Vrbas. Kad zaspem, odmah pođem sanjati Vrbas i po-red Vrbasa vrbe širokih krošanja pod koji-ma je puno debele hladovine, a ja okrenut prema nebu ležim na minderu pokošenog sijena, uživam u njegovom mirisu, zagle-dan u plavetno nebo, zapažam ševu i slu-šam njenu pjesmu koja upotpunjava svu ljepotu našeg svježeg bosanskog ljeta. Kad se probudim u afričkoj vrućini, rastužim se vidjevši da je sve to bio samo sanak pusti. Kad nam je najteže nastojim da kolege ohrabrim i „rashladim“ njihovu dušu, onim riječima koje oni najviše žele čuti, riječima: „Naš Vrbasu, naša debela hlado-vino, brzo ćemo mi kući, dočepati se se prvih vrba i ako Bog da pod njima spavati, slušati žubor Vrbasa, odmarajući se u de-beloj hladovini!“

Atraktivna turistička regijaDanas, s jedne strane, posmatrano global-no, cijela planeta se nalazi u jednoj tragič-noj ekološkoj situaciji. Na drugoj strani, svjetskom tržištu s rastućom kupovnom moći i brojem stanovništva, potrebno je sve više hrane, a naročito kvalitetne zdrave hrane. Očito, u svijetu danas postoji kriza prirodnih resursa. Zato treba trezveno (i vizionarski) razmišljati kako prirodna bo-gatstva odnosno sirovinsku osnovu razvi-jati da bi se tržištu moglo ponuditi ono što se danas i što će se u budućnosti tražiti.Bosna i Hercegovina ima raskošnu i najo-čuvaniju prirodu u Evropi, a bogata je i kulturno-historijskim naslijeđem. Ta po-godnost kao Božija blagodat, nameće pita-nje: kako da od toga bolje živimo i kako naša ekonomija od takvog bogatstva može ostvarivati što bolje efekte, a da pri svemu tome očuva raskošnu prirodu i biološku raznolikost. To je šansa, prije svih – za pri-marni sektor privrede/gospodarstva sa što višim stepenom prerade domaćih sirovina. (Napomenimo samo da je poljoprivreda osnova ekonomije svake zemlje. Hrana je danas nova nafta na svjetskom tržištu. Prošlo je vrijeme jeftine hrane, a samo vla-stita proizvodnja obezbjeđuje kakvu-takvu sigurnost...)Odmah zatim, dolazi tercijarni sektor, a u okviru kojeg, opet, turizam ima najveće šanse: eko-turizam, seoski, elitni, rekrea-tivni, kulturni, vjerski, lovni, ribolovni, zimski... U ekonomiji je poznato da je turi-zam komplementarna djelatnost koja vrši multiplikativan uticaj na više sektora pri-vrede/gospodarstva na što se veže veći broj društvenih djelatnosti.Primjera radi – samo kada bi htjeli i znali gospodariti našim rijekama, sačuvali bi bi-stre i čiste vode, koje bi ponovo bile atraktiv-ne za ribolovni turizam. Privukli bi sportske ribolovce širom Evrope. Imamo veliki broj naših Soča (Slovenija) i Gacka (Hrvatska). To su prije svih gornji tokovi naših slivnih rijeka Save i Jadrana, a da ne spominjemo

njihove pritoke i kraške rijeke – ponornice.Samo na našem Vrbasu to su Bistrička rije-ka, Kruščica, Bunta, Vesočnica, Semešnica, Pliva, Ugar..., pa Sanica i Dabar na Sani, ponornice Milač, Šuica, Sturba, Trebižat i mnoge, mnoge druge, postale bi daleko poznate i privlačne salmonidne vode. (Ovakvim primjerima, mogli bi ilustrovati i druge pomenute potencijalne oblike turi-stičke ponude, koje posjeduju naši turistič-ki resursi. Ali prije toga, moramo stvoriti preduslove za „društvenu infrastrukturu” koju zahtijeva globalizacija, znanstveni, tehnološko-tehnički progres i tako biti spremni za sve oblike međunarodnih ko-munikacija i saradnje.)Ovaj kraj – Vrbaska dolina i u njoj Skopalj-ska dolina imaju značajna prirodna dobra i očuvane prirodne ljepote te spada među najatraktivnije turističke regije na Balka-nu. Samo našim vizionarskim i odgovor-nim odnosom prema ovim Božijim blago-datima, možemo savladavati prijeteću ekološku katastrofu i narednim generacija-ma pružiti sreću i radost uživanja u prirod-nim dobrima i ljepotama, kakve smo do nedavno imali. U protivnom ovi redovi po-etičnog naslova, mogu postati samo me-mento jednom vremenu, kojem se te gene-raciju mogu samo čuditi, kako njihovi antropocentrični preci, te blagodati nisu znali sačuvati.

Areal uzajamnosti - Sestre vrbe i brat Vrbas

Pogled na dolinu i kori-to Vrbasa, bilo s okol-nih brda ili neposredne blizine, čije su obale dekorisane brojnim vrbama i rakitama, vrlo je impresivan.

41


Ekologija i ekonomija


Na temelju Evropske konvencije o pejsažu (Europian Landscape Con-vention/COE/2000.) proisteklo je

shvatanje pejsaža kao bitnog elementa ži-votne sredine. Glavni ciljevi Konvencije su da promoviše zaštitu, upravljanje i planira-nje pejsaža na principima održivog razvo-ja, i da organizuje evropske kooperacije o pitanjima pejzaža.Konvencija se odnosi na sve oblike pejzaža od prirodnih, ruralnih do urbanih, a obu-hvata kopno, područja kopnenih voda i morska područja.S obzirom na postanak, stepen antropoge-nih promjena i način korišćenja prostora, pejzaž se uopšteno, može podijeliti na pri-rodni, kultivisani i izgrađeni.

Prirodni pejzaž odnosi se na prostore u koji-ma među elementima vlada određeni struk-turni red i određene zakonitosti razvoja. Na području Sarajevskog kantona Ministarstvo prostornog uređenja Kantona Sarajevo daje prijedlog za proglašenje područja Bijambara Zaštićenim pejzažem tako da je na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj 25. 09. 2003. godine, donesen Zakon o proglašenju zaštićenog pejzaža Bijambare (“Službene no-vine Kantona Sarajevo“, br. 21/03).Pored Zakona o proglašenju područja zašti-ćenim, Prostorni plan i Plan upravljanja predstavljaju glavne smjernice u upravljanju i razvoju područja.Prema definiciji Međunarodne unije za kon-zervaciju prirode (IUCN, str. 41.), Plan uprav-ljanja je “instrument kojim se ukazuje na to kako područje treba štititi, koristiti, razvijati i njime upravljati“.

Plan se zasniva na postojećem stanju zašti-ćenog područja sa akcentom na zaštitu prirodnih specifičnosti i postojećeg kultur-no-istorijskog nasljeđa.Ovim dokumen-tom se opisuju i vrednuju potrebe i ugroža-vajući faktori koji se mogu pojaviti u prostoru. Funkcija Plana upravljanja je da uputi i razvije strategiju i aktivnosti u skla-du sa ugrožavajućim faktorima.Razvoj upravljanja Zaštićenim pejzažem Bijambare je definisan Planom upravljanja prema utvrđenoj strategiji koja je razrađe-na u akcionim planovima. Odnosno, akcio-ni planovi su osnovni alat za upravljanje u narednih deset godina.Ciljevi upravljanja u skladu sa Zakonom o proglašenju Zaštićenog pejzaža Bijambare:- Održavanje skladnih interakcija na relaciji prirodnih vrijednosti i antropogenih aktiv-nosti kroz funkcionalnu zaštitu pejzaža;

BIJAMBARE SLIJEDE KONVENCIJUPrirodni pejzaž odnosi se na prostore u kojima među elementima vlada određeni strukturni red i određene zakonitosti razvoja. Na području Sarajevskog kantona Ministarstvo prostornog uređenja Kantona Sarajevo daje prijedlog za proglašenje područja Bijambara Zaštićenim pejzažem tako da je na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj 25. 09. 2003. godine, donesen Zakon o proglašenju zaštićenog pejzaža Bijambare (“Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 21/03)


42 Zaštićeni pejzaži

- Podržavanje načina života i ekonomskih aktivnosti koje su u skladu sa prirodom i očuvanjem društvenih i kulturnih vrijed-nosti lokalne zajednice;- Očuvanje fizičkogeografskih vrijednosti i biodiverziteta pejzaža i staništa i sa njima povezanih vrsta i ekosistema;- Upotreba prostora i aktivnosti koje se od-vijaju na zaštićenom području u skladu sa namjenama pojedinih zona;- Ostvarivanje nesmetanih ekoturističkih i sportsko – rekreativnih posjeta;- Podsticanje naučnih i obrazovnih aktiv-nosti koje će doprinijeti ekonomskom prosperitetu i dugoročnom blagostanju lo-kalne zajednice.Pored navedenih ciljeva upravljanja mogu se izdvojiti uži ciljevi koji se oslanjaju na bazne elemente prirode koje karakterišu Zaštićeni pejzaž Bijambare i koje Upravljač na osnovu Plana upravljanja planira prove-sti u tekućoj godini. Angažovanjem struč-njaka sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu i Zavoda za javno zdravstvo Kantona Saraje-vo, te kvalitetne saradnje sa speleolozima počinje realizacija Plana upravljanja veza-na za primarni cilj. Plan monitoringa sa metodikom snimanja biodiverziteta šum-skih ekosistema, livadskih ekosistema i tresetišta provodi se preko oglednih ploha koje su položene na području. Uz rad stručnjaka sa fakulteta educiraće se i upo-slenici Upravitelja registovaće se prisutnost viših biljaka, ugroženih i rijetkih. Preko trajnih eksperimentalnih ploha po Braun-Blanquet metodi izvršiće se fitocenološka snimanja i određivanje ukupnog indeksa diverziteta i izjednačenosti fitocenoza. Po istoj metodi izračunavaće se i indeks diver-ziteta i izjednačenosti prizemne flore.

Ciljevi upraviteljaZaštita specifičnih prirodnih/kulturnih objekata

Očuvanje i monitoring šumskih ekosistemaPored čuvanja i nadzora zbog sprječavanja bespravnih sječa, pojave požara i uočavanja bolesti, te oštećenja šumskih ekosistema, od strane Upravitelja na osnovu eksperimental-nih ploha dobiće se informacije koje će do-datno poboljšati kvalitet gazdovanja šum-skim ekosistemima u zaštićenom području

Očuvanje i monitoring livadskih ekosistemaPored redovnog košenja i nadzora radi spr-ječavanja fizičkog oštećenja, praćenja ste-pena sukcesije i pojave invazivnih vrsta, počelo se sa determinacijom i klasificira-njem zeljastih i grmolikih vrsta dendroflo-re i formiranjem herbara.

Zaštita ekosistema tresetištaTresetište močvarno-glejnog zemljišta sa sfagnumom predstavlja jedan od specifič-nih vrijednosti područja. Do sada su sprije-čena fizička oštećenja tresetišta i te površine su pod budnim nadzorom rendžerske služ-be Upravitelja. Angažmanom naučnih ek-sperata iz ove oblasti, unaprijedit će se gaz-dovanje ovim specifičnim ekosistemom.

Zaštita vodenih ekosistemaU okviru zaštićenog područja Bijambare stalni potok Bjelila uvire u Dimšinu peći-nu. U proljetnom i jesenjem periodu, u vri-jeme otapanja snijega i većih kišnih obori-na, ponori ne mogu primiti toliku količinu vode tako da dolazi do formiranja jezera značajnih dimenzija. Imajući u vidu činjenicu da su Bijambare područje krša (interna drenaža putem veli-kog sistema špilja ili kanala/pukotina), koncept čiste vode može biti problemati-čan. Svjesni te činjenice, u toku tekuće go-dine svaki mjesec se vrši analiza kvaliteta vode sa aspekta fizičko-hemijskih i bakte-rioloških karakteristika.

Zaštita geomorfoloških vrijednostiAnganžovani su eksperti iz oblasti speleo-logije u realizaciji projekta uređenja bijam-barskih pećina, gdje su postavljeni instru-menti za praćenje vlažnosti i temperature unutar pećine, kao i registrovanje promje-ne kiseonika usljed većeg broja posjetilaca u pećini. Pored nadzora turističkog vodiča u sprječavanju devastacije prostora i spre-čavanju ulaska više od 30 posjetilaca u da-tom momentu, staze su opremljene granič-nicima koji usmjeravaju i ograničavaju kretanje posjetilaca. Dalji radovi na istraži-vanjima kompleksa bijambarskih pećina su u toku, gdje će rezultati istraživanja predstavljati dalje smjernice prilikom upravljanja tim objektima. Raznovrsnost-raznolikost se sve više uzima kao vrijednost i bogatstvo neke zemlje.

43


Zaštićeni pejzaži

Detalj iz Glavne bijambarske pećine

Detalj iz Glavne bijambarske pećine

Alma Hrasnica, GREEN ART

Spoj umjetnosti i prirode je moja veli-ka ljubav. Studirajući umjetnost čija nadahnuća često dolaze direktno iz

prirode, a samo posmatrajući je, vi učite. Tim pogledom obuhvatam zelenilo oko sebe i uživam u miomirisima, šireći zjenice u nadi da ću upiti više. I onda tu tik uz mene ima jedna boja koju bi definisala kao uljeza. Drečeća, jarko roza malo ublažena kišama što su je kvasile. Pogledam bolje i vidim da je to ambalaža od žvakaće gume. Mali papir, nije eto ni plastificiran, dakle razgradit će se jednom. Nije to u meni pro-budilo ovu snažnu emociju, već jedna snažna poruka koju je slala baš ta strana: „Nakon konzumiranja žvakaće gume papir baciti u smeće“. Moj kolega dizajner je to profesionalno nacrtao, čista forma. Sam proizvođač je čitavu poleđinu rezervisao za upute kako pravilno postupati sa amba-lažom artikla koji proizvodi. Dizajner kva-litetan, proizvođač savjestan, i štampa je čista. Dalje nema, jedino da i bace tamo gdje treba za nas, kad bi mogli.Postoje vojske ljudi posvećenih osvješćava-nju i educiranju drugih pravilnom postu-panju sa otpadom koji proizvodimo nemi-lice. Postoje načini ublažavanja neželjenih efekata na prirodu, samim tim i na nas. I nije istina da pojedinačni postupci nemaju učinka na globalnu sliku.Priroda i sva njena ljepota opisana u svim tim knjigama i opet nedorečena. Ne pre-sušni izvor inspiracije senzibilitetu jednog umjetnika. Razmišljam o Michelangelu i njegovoj Sikstinskoj kapeli. Njegovoj po-trazi za inspiracijom umjetnika koji ne pri-staje na kompromis, na zadovoljavanje normi i mecena, niti ulagivanju ukusima. Ta potraga ga je odvela u bijeg od istih. Od-vela ga je duboko u planine, u bijeg od sve-ga jer jednostavno to nije bilo rješenje koje ga je ispunjavalo. Taj postupak je direktno ugrozio njegov život, i potraga za njim je bila organizira-na. On je bio izdajnik. Svjestan vremena u kojem je živio i posljedica koje su nemi-novno uslijedile, nisu sputavale njegov duh i tu žeđ za nadahnućem. To je upravo i našao! Nadahnuće koje ga je preplavilo u potpunosti i pokrenulo onu gromadu od umjetnika u njemu. Taj veličanstveni pri-

SENZIBILITET I IMPRESIJA

zor koji je zatekao duboko u planinama. Ta razigranost oblaka u svoj svojoj različi-tosti boja, formi, oblika. Sunčevi zraci koji se probijaju kroz njih i time oslikavaju ta-kav prizor koji odiše onom snagom priro-de koja pokreće. Shvata da je pronašao ono za čim je tragao, vraća se i predaje svojoj potjeri, insistirajući da mu se do-zvoli da radi, da slika. To nadahnuće je sa svom briljantnošću prenio na strop Sik-stinske kapele koja nas i danas plijeni svo-jom snagom i ljepotom.U mom slučaju također jedan odlazak u planine na cjelodnevni izlet nedaleko od Sarajeva, imao je učinak zaokreta u mom profesionalnom životu. Prolazeći, tačnije truckajući se makadamom do našeg odre-dišta, do mojih nozdrva je dopro takav smrad, da vas uplaši prizor koji bi mogli vidjeti, jer jedino lešina može tako da smrdi! Ugledah neke velike ptice koje kruže onim laganim letom strvinara. Zbunjenost do krajnjih granica. Od kada imamo lešinare u Bosni? Dobila sam sve odgovore. Klaonica! Divlja deponija koja obuzima sve okolo i kiša koja širi opasni otpad nadaleko, lako i brzo niz strme stra-ne u netaknutu prirodu, kao tamna sjen-ka bez upozorenja.

Da se ta impresija zaglavila u meni tako snažno, bolno, i sama sagledavam kroz idejni koncept ekološke kampanje koju sam vrlo brzo nakon tog mog bijega u pri-rodu za čistim zrakom, kreirala. Dobila sam poziv od strane SAPPI-ja , najvećeg proizvođača finog papira za štampu, da učestvujem u konkursu na svjetskom ni-vou samo za grafičke dizajnere u njihovoj inicijativi IDEAS THAT MATTER, i da snagom svoje ideje dokažem da mogu pro-mijeniti svijet jer IDEJA JE BITNA! Uslov je da vaša kreativna kampanja bude za do-brobit svih nas, koju će nevladina organi-zacija realizirati i time joj pomoći kroz printani materijal u njenom radu.Dakle, svaki segment ove inicijative mi od-govara, i zdušno uzimam učešće u kreira-nju kampanje. Slogan je eksplicitan: «CLE-AN UP! OČISTI!»što zapravo oslikava pejzaže naše budućnosti.Neću pretjerati ako kažem da mi je učešće na konkursu SAPPI-jeve inicijative pro-mjenilo profesionalni put.Spojila sam moje dvije velike ljubavi-umjetnost i prirodu. Boriti se umjetnošću za prirodu, naći mo-dus kako se zalagati za zdrav odnos prema okolišu, podsticati druge da to isto čine, mene danas čini sretnom.

Postoje vojske ljudi posvećenih osvješćavanju i educiranju drugih pravilnom postupanju sa otpadom koji proizvodimo nemilice. Postoje načini ublažavanja neželjenih efekata na prirodu, samim tim i na nas. I nije istina da pojedinačni postupci nemaju učinka na globalnu sliku


44 Bitna je ideja

Amir Variščić, Udruženje za zaštitu okoline „Zeleni Neretva“, Konjic U nekoliko slučajeva konstatovano je da investitori svojevoljno odustaju od proje-kata pomjerajući elemente uzvodno ili nizvodno. Tokom posljednjih nekoliko godina u BiH je prisutna prava ekspan-zija mini hidrolektrana. Iako se iste sma-traju obnovljivim izvorima energije i nemaju veliki negativan uticaj na okoli-nu kod nas se uglavnom ne poštuju eko-loški principi prilikom njihove izgradnje i korištenja. Stoga i ove vrste elektrana vrše značajnu destrukciju okoliša u BiH

Posljednjih godina u Bosni i Hercego-vini prisutna je prava ekspanzija mini hidroelektrana (mHE) koje su

u postupku od projektovanja, dodjele kon-cesije i izgradnje. Prema nepotpunim po-dacima u planu je realizacija oko pet stoti-na mHE širom BiH. Ilustracije radi samo na teritoriji općine Konjic na pritokama Neretve planira se izgradnja 40 mHE. U BiH postoje različita tumačenja o tome šta se podrazumijeva pod pojmom mini hi-droelektrane (mHE). Ne postoji strogo određena definicija o klasifikaciji mHE izuzev ona koja se izražava u snazi elektra-ne. Prema relevantnoj literaturi, ali i prema domaćem zakonodavstvu (sa aspekta ni-voa nadležne vlasti), najčešće se spominje granica do 5 MW. Ispod nje su mHE, a iznad ovog nivoa snage elektrane podrazu-mijevaju se velike hidroelektrane. Među-tim, nerijetko postoje primjeri kada ova klasifikacija ne važi, odnosno neke elektra-ne sa većom snagom mogu biti mHE i obratno. Međutim, ono što najviše karak-teriše mHE jeste nepostojanje vodne aku-mulacije pa je ova determinanta često ključna prilikom klasifikacije. Najčešće je kod mHE prisutan tzv. tirolski tip elektra-na pri čemu se koristi prirodni pad vodoto-ka, a ustava ne služi za akumuliranje već za usmjeravanje vode cjevovodom – bajpa-som i njeno odvođenje na turbinsko kolo. U prvoj polovini XX stoljeća u BiH je egzi-stirao veliki broj mHE koje su mahom na-puštene izgradnjom velikih elektro-ener-getskih objekata (HE i TE).U savremenom svijetu energija dobijena iz

mini hidroelektrana, sunca, vjetra i bioma-se se smatra obnovljivom energijom, od-nosno ovi izvori se tretiraju kao obnovljivi izvori energije koji nemaju veliki negativan uticaj na okoliš. Stoga se u principu ni eko-loški pokreti ne protive izgradnji mHE. Naravno, i ovdje postoje izuzeci, na primjer ukoliko se ovakvi projekti realizuju na vo-dotocima velike prirodne vrijednosti ili ukoliko bi njihova realizacija prouzrokova-la značajnije negativne posljedice po lokal-nu zajednicu i okoliš. Međutim, zbog nezainteresovanosti veli-kih državnih elektroprivrednih preduzeća, zbog slabe ili nikakve strategije, te zbog ne-jasnih propisa i procedura ulazak u ovaj proces izgradnje mHE kod nas teče prilič-no stihijski. Doda li se tome činjenica da su investitori najčešće iz drugih djelatnosti, bez minimuma znanja iz oblasti energeti-ke, ne čudi niz pogrešnih poteza, kao i veo-ma spor proces realizacije. Ovome treba dodati i činjenicu da se mHE projektuju u gornjim tokovima rijeka, a to su uglavnom prostori bez osnovne infrastrukture (pute-vi, el. mreža i sl.) što značajno poskupljuje izgradnju. Zbog toga se dešava da je od više stotina projekata, koji su u nekoj od faza realizacije u BiH, trenutno samo njih dese-tak pušteno u pogon. Prisutni problemi pri realizaciji mHE su višestruki: od nespremnosti vlasti, nedefi-nisane nadležnosti, nepoznavanja samih projektnih troškova, pa sve do činjenice da

KONTROLA JE NAJVAŽNIJATokom posljednjih nekoliko godina u BiH je prisutna prava ekspanzija mini hidrolektrana. Iako se iste smatraju obnovljivim izvorima energije i nemaju veliki negativan uticaj na okolinu kod nas se uglavnom ne poštuju ekološki principi prilikom njihove izgradnje i korištenja. Stoga i ove vrste elektrana vrše značajnu destrukciju okoliša u BiH

Međutim, zbog nezain-teresovanosti velikih državnih elektropri-vrednih preduzeća, zbog slabe ili nikakve strategije, te zbog neja-snih propisa i procedu-ra ulazak u ovaj proces izgradnje mHE kod nas teče prilično stihijski.

45


Mini hidroelektrane i ekologija

najveći broj vodotoka na kojima se planira gradnja mHE nema podatke višegodišnjeg praćenja protoka, a što je ključni element za projektovanje, odnosno proizvodnju el. energije. Zbog nedostatka valjanih podata-ka o protoku vodotoka mjerenjem na duži vremenski period pristup projektovanju je uglavnom baziran na neutemeljenoj hidro-loškoj održivosti. Također, prisutno je če-sto predimenzioniranje objekata (promjer cjevovoda, tehnički elementi turbine) u odnosu na prvobitni projekat. U nekoliko slučajeva (Konjic, Fojnica i dr.) konstatova-no je da investitori svojevoljno odstupaju od projekata pomjerajući elemente (ustavu i strojaru) uzvodno ili nizvodno, čime se bitno reducira mogućnost izgradnje više energetski održivih mHE. Na ovaj način elektrana vrši veći negativan uticaj na oko-linu koji se ogleda u smanjenju vode u glavnom koritu vodotoka, posebno u suš-nom periodu. Na žalost, ove radnje se vrše bez sankcionisanja, a rezultat su slabog nadzora inspekcijskih službi. Mada je ranije rečeno da mHE predstavlja-ju obnovljive izvore energije i da ekolozi uglavnom odobravaju ove projekte mora se istaći da postoje neke bitne odrednice za konačni pozitivan stav. Prije svega, ovakvi projekti se ne bi smjeli realizirati na mjesti-ma visoke prirodne vrijednosti koja su, ili tek trebaju da budu, pod zaštitom države. Drugo, osnovni ekološki zahtjev je da se u glavnom (starom) koritu vodotoka održi ekološki prihvatljiv protok (tzv. biološki minimum) za vrijeme najnižih vodostaja u ljetnom periodu. Često je ova veličina eko-

loški prihvatljivog protoka upitna (zbog pomenutog nedostatka dugogodišnjeg mjerenja) kao što je i upitna činjenica da ovu veličinu putem ekološke studije odre-đuju hidrolozi, a ne biolozi. Potrebno je da državni organi strogo kontrolišu i provode ovu mjeru tako što će se putem uređaja au-tomatske regulacije, neovisno o volji vla-snika, propisana količina vode usmjeravati u staro korito čak i po cijenu privremenog zaustavljanja rada elektrane. Također, je-dan od okolinskih zahtjeva je i da se cjelo-kupni objekat ambijentalno uklopi u pri-rodno okruženje. Nažalost, ma kako se u okolinskoj dozvoli insistiralo na tome vla-snici i izvođači radova se uglavnom toga ne pridržavaju, naravno, zbog smanjenja troškova, pa se nerijetko dešava da svi iskopi (za cjevovod, pristupne puteve, usta-vu, strojaru) završavaju u koritu vodotoka pri čemu se rijetko pokušava vratiti ambi-jent narušene okoline u prvobitno stanje. Osnovni razlog za to je nedostatak nadzora od strane nadležnih organa. Ipak, jedan od temeljnih ekoloških zahtjeva je da se od starta projektnih aktivnosti uža lokalna za-jednica uključi u proces donošenja odluka, da se svi zainteresirani upoznaju sa projek-tom, te da se prihvate svi zahtjevi mještana koji su realni, ali i životno važni: od pra-vednog obeštećenja za nastale štete do pra-va na korištenje vode iznad ustave. Naža-lost, ove aktivnosti su slabo zastupljene te lokalna zajednica najčešće sazna za projek-te kada su već u poodmakloj fazi pa stoga ne čudi da najveći dio projekata nije od strane mještana prihvaćen kao prijateljski.

Svi ovi silni problemi koji se javljaju samo se djelimice analiziraju na raznim vrstama skupova. Ti skupovi (savjetovanja, javne rasprave) najčešće su inicirani od strane koncesionara - investitora koji postavljaju uglavnom pitanja u vezi svojih prava (pra-va proizvodnje i prodaje energije) prema regulatornoj agenciji za električnu energi-ju. Također je veoma malo domaćih struč-nih tekstova koji tretiraju ovu oblast. Stoga bi trebali ozbiljno razmisliti, prvenstveno privrednici i vlasti, o mogućnosti formira-nja domaćeg instituta koji bi se bavio is-ključivo ovom problematikom, ali nije zgo-reg razmisliti i o pokretanju proizvodnje agregata za mHE na našem tlu, obzirom da su u pitanju stotine ovih objekata koji su u nekoj od faza realizacije.

Prije svega, ovakvi projekti se ne bi smjeli realizirati na mjestima visoke prirodne vrijed-nosti koja su, ili tek trebaju da budu, pod zaštitom države.


46 Mini hidroelektrane i ekologija

Faruk Muštović, M. Sc. Eng.Centar za alternativna goriva MONTERY - IBC, Dover, (De), - Sarajevo

Procjenjuje se da danas u svijetu pro-metuje oko 900 milijuna vozila sa pogonom na fosilna goriva proizve-

dena iz sirove nafte, benzina i dizela, tro-šeći oko 1/3 ukupne svjetske energije.Njihovim korištenjem se emitira ogromna količina ugljičnog dioksida CO2, koje je jedan od glavnih komponenti staklenič-kih plinova, uzročnika globalnog zato-pljenja Zemlje. I pored dosadašnjih akcija sprovedenih ši-rom svijeta u cilju smanjenja emisije CO2, mnoge stručne institucije upozoravaju da će 2010 godine emisija CO2 iz transportnih sredstava biti za preko 30% veća od regi-striranih količina 1990 godine. S druge strane očekivano povećanje broja vozila i potrošnje goriva u budućnosti će ubrzati nestajanje rezervi sirove nafte, izazivajući krizne situacije sa nepredvidljivim nestaši-cama goriva i rastom njihovih cijena.Nakon dvadesetogodišnjeg iskustva u ra-zvoju i komercijalnoj primjeni, alternativ-na motorna goriva, kao zamjena za benzin i dizel, mogu da se klasificiraju u nekoliko grupa;- Biogoriva proizvedena iz bioloških sirovi-na novijeg porijekla;- Plinovita goriva proizvedena iz sirove nafte, prirodnog plina i bioloških sirovina;- Sintetska goriva proizvedena iz prirodnog plina i bioloških sirovina.

BIOGORIVAU oko 80 milijuna tona biogoriva proizve-denih u svijetu 2008 godine najzastupljeni-ji je bioetanol (67 milijuna tona), uglav-nom proizveden i korišten u S.A.D. i Brazilu (oko 90%) te biodizel (13 milijuna tona), najviše korišten u Evropi (oko 65%). Prva EU Direktiva u vezi poticaja proizvod-nje biogoriva donesena je početkom ovog stoljeća, sa postavljenim ciljem da 2005

godine učešće biogoriva bude oko 2%, što je djelomično postignuto. Početkom 2006 godine donesena je “EU strategija za bio-goriva”, kojom se uspostavljaju temeljne postavke za povećanje učešća biogoriva 2010 godine na 5,75%, sa dugoročnom projekcijom na 10% učešća 2020 godine.

BioetanolDosadašnja iskustva upućuju da je bioeta-nol po obimu proizvodnje i primjene lider među motornim gorivima biološkog pori-jekla.Bioetanol je visokorafinirani alkohol proi-zveden iz različitih biljnih sirovina, (Brazil – šećerna trska, SAD - melasa i kukuruza, u drugim dijelovima svijeta pšenica, je-čam, raž i druge žitarice). Šećerna trska kao biljna sirovina bogata šećerima, vrlo je pogodna za proizvodnju bioetanola, budući da u sebi sadrži jedno-stavne šećere (glukoza i fruktoza), koji se direktno fermentiraju u bioetanol. Fer-mentacija se obavlja na višim temperatura-ma uz dodatak enzima, te se nakon par desetina sati fermentiranja i destilacije do-biva bioetanol. Prema jednostavnom materijalnom bilan-su proizvodnje iz 100 kg škroba H(C6H10O5)nOH se u procesu fermentacije, uz dodatak enzima (pekarski kvasac, na primjer) dobi-je 120 kg šećera (glukoza ili fruktoza), nC6H12O6, a od njega se destilacijom dobije oko 50 kg bioetanola, 2nC2H5OH isto toliko ugljičnog dioksida kao nusproizvoda (CO2), koji se koristi u industriji.Za proizvodnju komercijalnog bioetanola kakav se koristi u mješavini sa benzinom kao motorno gorivo, dodaje se benzen, te se kao finalni proizvod dobije bioetanol vi-soke čistoće. Kod proizvodnje bioetanola iz žitarica kao biljnih sirovina bogatih škrobom, prvo se vrši razlaganje velikih molekula ugljikovo-dika u jednostavne šećere (saharizacija), pa takva proizvodnja ima nešto veće troš-kove od sirovina bogatim šećerima.Bioetanol ima za 30% niži sadržaj energije od fosilnog benzina, što znači i toliko ma-nju autonomiju vožnje motornog vozila. Sa

bioetanolom se može postići bolja kom-presija motora, čime se povećava njegova efikasnost. Veći sadržaj kiseonika u bioeta-nolu rezultira čišćem sagorijevanju na rela-tivno nižim temperaturama. Sa nižim par-nim pritiskom (u odnosu na benzin) kod bioetanola su manji rizici od eksplozije, ali i veće šanse za stvaranje problema kod startanja motora pri nižim temperatura-ma, naročito kada se kao motorno gorivo koristi benzinska mješavina sa većim uče-šćem bioetanola.

NOVIM AKCIJAMA PROTIV LOŠIH TRENDOVA

REZULTATISvjetske aktivnosti oko poticanja proizvodnje drugih motornih goriva kao zamjene za benzin i dizel, u cilju smanjenja ovisnosti od sirove nafte i smanjenja emisije stakleničnih plino-va, otpočete prije više od 20 godina, već sada pokazuju neke pozitivne rezultate i upućuju na potrebu novih akcija na poticanju proi-zvodnje alternativnih motornih goriva, kako bi se bar ublažile neminovne nestašice motornih goriva fosilnog porijekla i zausta-vili trendovi nekontrolira-nog zatopljenja Zemlje, uzročnikom nepredvidljivih klimatskih promjena, štetnih za živa bića i mate-rijalna dobra.

Sirovinska baza u biomasi u Evropi je tolika da bi se iz nje moglo proizvoditi dovoljno FT sintetskog biodizela za podmirenje 50 posto ukupnih potreba za tim gorivom 2030. godine

47


Status i razvoj alternativnih motornih goriva (1)

Navedene osobine bioetanola upućuju da je njegovo korištenje kao alternativnog go-riva najpogodnije u motorima sa električ-nim paljenjem smjese goriva i zraka (ben-zinski motori), a radi niskog cetanskog broja u praksi se koristi mješavina fosilnog dizela sa maksimalno 10% bioetanola u motorima sa kompresionim paljenjem (di-zelski motori).Kao alternativno motorno gorivo bioetanol se koristi samo u mješavinama sa fosilnim benzinom u različitim omjerima, od kojih su najčešće:E 85 – (85% etanol, 12% fosilni benzin, 2% MTBE, 1% isobutanol) – mješavina koja se preporučuje za korištenje u vozilima sa fleksibilnim gorivima (FFV-Flexible Fuel Vehicle), tako da ona mogu da koriste ili čisti fosilni benzin, ili ovu mješavinu;E 5 – (mješavina od 5% bioetanola i 95% fosilnog benzina) koristi se u benzinskim vozilima svih vrsta bez bilo kakve preinake;E 10 – (mješavina 90% benzina i 10% bio-etanola) koristi se u klasičnim benzin-skim vozilima;E – Diesel – (mješavina od oko 88% fosil-nog dizela, 7-10% biotanola i 1-2% aditiva koji poboljšavaju stabilitet mješavine i njen cetanski broj), koristi se kao alternativno gorivo za klasična dizelska vozila.Neki podaci sa Interneta upućuju da se danas u svijetu bioetanol koristi kao alter-nativno motorno gorivo (u raznim mješa-vinama) u oko 10 milijuna vozila, uglav-nom u SAD i Brazilu i to uglavnom u vozilima sa manjim ili višim stupnjem prerade u cilju fleksibilnog korištenja bio-goriva, (FFV).Ostala biogoriva koja se koriste kao alter-nativna goriva u benzinskim motorimaBio Etil Tercijarni Butil Eter (Bio ETBE – Ethyl Tertiary Butyl Ether).Radi se o biogorivu nastalom miješanjem količine od 48% (vol.) bioetanola i 52% (vol.) tercijarnog butanola ili izobutilena, a uz pomoć specijalnog katalizatora. To je bezbojni bioeter, vrlo zapaljiv, viso-kog oktanskog broja (112), koji se upotre-bljava u klasičnim benzinskim motornim vozilima bez njihove bilo kakve modifika-cije, omogućujući visoke performanse mo-tora i ekološke koristi povoljnije od fosilnih benzina. Bio ETBE je vrlo prihvatljiv i u operacijama rafinerijskog blendinga, a nje-gove karakteristike mu omogućuju tran-

sport, skladištenje i druge operacije u istoj infrastrukturi koja se koristi i za klasične fosilne benzine.

BiometanolOd davnina se proizvodi pirolizom drveta te je poznat kao “drveni alkohol”. Kao i etanol, ima visok oktanski broj, po-godan je za skladištenje, transport i mije-

Struktura proizvodnje biogoriva (2008.)

Regija/DržavaBioetanol

(mil. tona)Biodizel

(mil. tona)Sjeverna i Južna Amerika 62,20 2,70

SAD 34,00 1,80

Brazil 27,00 0,80

Argentina - 0,80

Kanada 0,90 0,10

Kolumbija 0,30 0,20

Evropa 2,80 8,00

Francuska 1,20 1,60

Njemačka 0,50 2,20

Španije 0,40 0,30

Italija 0,13 0,30

Švedska 0,14 0,10

Poljska 0,12 0,10

V. Britanija - 0,20

Ostale Evropske Države 0,31 1,20

Kina 1,90 1,10

Tajland 0,30 0,40

Indija 0,30 0,10

Ostatak svijeta 1,50 0,70

SVIJET UKUPNO 67,00 13,00

Plantaža za uzgoj algi za proizvodnju biogoriva u S.A.D.

Postrojenje za proizvodnju biodizela u Merilendu, S.A.D.


48 Status i razvoj alternativnih motornih goriva (1)

PROIZVODNJAU Evropi se godišnje proizvede oko dva milijuna tona biodize-la, a najveći su proizvođači Francuska, Njemačka, Šved-ska i Švicarska. Za njegovu sirovinu najviše se u Evropi koriste ulje uljane repice (82%) i suncokreta (12%), a u Americi ulje soje. U azijskim zemljama je najzastupljenije palmino ulje.

šanje sa fosilnim benzinom, ali se radi svo-je toksičnosti i korozivnosti i težeg miješanja sa fosilnim benzinom manje ko-risti od etanola. Kao biometanol se proizvodi pirolizom raznih plinova nastalih iz organskih si-rovina. Radi visokog stupnja iskorištenja (preko 75%) sirovine, metanol proizve-den iz biosintetskog plina je komercijal-no i ekološki prihvatljiviji od drugih go-riva. Međutim, takva proizvodnja se može realizirati samo u ogromnim po-strojenjima, koji se mogu realizirati samo uz velike investicije u proizvodnju sirovine i procese proizvodnje.

BiobutanolJoš jedan od alkohola sličnih etanolu i metanolu, a namjenski opredijeljen kao alternativno motorno gorivo. Proizvodi se fermentiranjem biomase uz pomoć enzi-ma, a u procesu se kao nusproizvod dobi-va vodik, aceton, izopropanol i etanol, kao široko upotrebljive kemijske supstance. U odnosu na bioetanol i biometanol ima bolji energetski sadržaj (za 40%), ali niži oktanski broj (78%). U manipulaciji je bioetanol pogodniji od etanola, a naroči-to od metanola. Najčešće se koristi kao mješavina od 90% fosilnog benzina i 10% biobutanola, a ne zahtjeva preinake motornog vozila.

BiodizelBiodizel je komercijalni naziv za tečno gorivo proizvedeno iz biljnih ulja ili recikliranog otpadnog jestivog ulja, koje može da zamijeni fosilni dizel u dizelskim vozilima. U kemijskom smislu biodizel se klasificira kao metil ester masnih kiselina (FAME – Fatty Acid Methyl Ester).Biodizel se dobiva iz biljnih ulja (soje, uljane repice, suncokreta, palme), kao i iz otpad-nih ulja i masti, procesom trans-esterifika-cije, uz prisustvo katalizatora. Može se kori-stiti nezavisno ili u mješavini sa fosilnim dizelom. U zavisnosti od udjela bio-goriva u mješavini, biodizeli se nazivaju B100 (100% biodizel), B5 (5% biodizel i 95% fosilni di-zel), B20 (20% biodizel i 80% fosilni dizel).U usporedbi sa fosilnim dizelom, korište-nje biodizela obezbjeđuje pozitivne eko-loške efekte u smanjenju stakleničkih pli-nova, sumpornih oksida, suspendiranih čestica i ugljenmonoksida.Biodizel ima svojstva slična dizelskom go-rivu te se može koristiti u suvremenim i klasičnim dizelskim motorima bez ikakve dorade. Ogrijevna vrijednost je oko 10% niža od fosilnog dizela, ali mu je gustoća nešto veća. Prednost je i u višem plamištu, nižoj viskoznosti i boljoj mazivosti. Najve-ća je prednost što se brzo i potpuno razgra-đuje, što znatno smanjuje opasnost od za-gađenja okoliša, a pri uzgoju biljke uljarice upijaju najmanje polovinu količine ugljič-nog oksida koja se oslobađa izgaranjem tog goriva u motoru. Biodizel je sklon upijanju vlage daleko više od fosilnog dizela, a dije-lom ubrzava razgradnju motornog ulja.Korištenje iskorištenog biljnog ulja iz pre-hrane kao sirovine za biodizel, poskupljuje proizvodni proces ali može biti komercijal-no prihvatljivo kod manjih kapaciteta (kućna ili poluindustrijska postrojenja).

Materijalni bilans klasičnog procesa esteri-fikacije sa zasada od 1 hektara uljane repi-ce u Evropi pokazuje da se dobije prinos oko 3000 kg njenog sjemena, kao sirovine za proizvodnju biodizela.Iz tog sjemena uljane repice se u procesu dobije oko 1300 l biljnog ulja i kao nuspro-izvod oko 1800 kg repičine pogače, izvan-redne sirovine za stočnu hranu. Za esterifikaciju biljnog ulja se dodaje biome-tanol u količini od 0,12 l na 1l biljnog ulja. Prema ovom procesu se nakon esterifikacije dobije oko 1370 l biodizela i kao nusproizvod oko 130 l glicerola, izuzetno kvalitetne sirovi-ne u kemijskog industriji.Potencijal tržišta biodizela se može definirati veličinom postojećeg tržišta fosilnog dizela. Stoga se može zaključiti da nema ograničenja što se tiče supstituiranja dizela biodizelom na tržištu EU. Za sada jedno od ograničenja predstavlja količina dostupnih sirovina.Osnovna ekološka prednost upotrebe bio-dizela kao obnovljivog goriva je značajno smanjenje CO2. Takođe je reducirana emi-sija sumpornih oksida, suspendiranih če-stica i ugljenmonoksida. Prednosti i nedo-staci upotrebe biodizela zavise u mnogome od toga da li se mješavina biodizela i fosil-nog dizela koristi u odgovarajućem tipu dizelskih vozila, a prema preporukama proizvođača goriva i vozila.Promatrano sa tehničkog aspekta biodi-zel predstavlja visoko kvalitetno gorivo za dizel motore. Karakteristike biodizela su slične običnom dizelu, a poboljšanje proizlazi iz sadržaja kiseonika u biodize-lu što omogućuje bolji proces sagorijeva-nja i vodi do smanjenja emisija ispušnih plinova i poboljšava podmazivanje mo-tora, što znači veću efikasnost i trajnost. Ovi činioci dijelom kompenziraju utjecaj nižeg energetskog sadržaja. (Nastavak u slijedećem broju)

U javnom saobraćaju u Švedskoj, Njemačkoj i Francuskoj sve je više vozila na pogon bioetanolom kao alternativnim gorivom, koje je raspoloživo na nekoliko tisuća benzinskih postaja širom Evrope

49


U Evropi je instalirano nekoliko stotina punionica bioetanola ili uz benzinske stanice ili kao posebne punionice

Status i razvoj alternativnih motornih goriva (1)


Polovinom prošlog stoljeća započeto je sa podizanjem novih aleja u gradu Sarajevu, a ove aktivnosti su naročito

izražene izgradnjom ključnih gradskih saobraćajnica u čijem pojasu je KJKP Park formirao aleje sa vrstama drveća. Tokom opsade grada Sarajeva, u ratnom periodu 1992-1995. godine, ove aleje su najvećim dijelom posječene, kao i urbana dendroflo-ra mnogih gradskih četvrti, a drvna masa je poslužila kao energent. Tom prilikom, između ostalih, nestala je i aleja javora u centru Grada u Alipašinoj ulici (bivša ul. Đure Đakovića), podignuta među prvima u Gradu poslije Drugog svjetskog rata. Još u toku ratnih stradanja sačinjen je plan obnove urbanog zelenila Grada, u kome je obnovi aleja dat zaseban značaj. Stručnjaci Šumarskog fakulteta Univerziteta u Saraje-vu zajedno sa stručnjacima KJKP Park u

Sarajevu su sačinili plan obnove aleja duž magistralnih saobraćajnica od različitih vrsta drveća (lipa, divljeg kestena, platana, jasena, javora, graba, breze, divlje trešnje, skandinavske mukinje, sofore, japanske trešnje…)Zahvaljujući izuzetnom zalaganju uposleni-ka KJKP Park uz mnoge od ovih saobraćaj-nica ponovno su formirane aleje, u cijelosti ili djelimično, a na potpuno opustošenim zelenim površinama gradskih četvrti ob-novljeno je urbano zelenilo.

Aleje duž magistralnih saobraćajnicaAleje uz ove saobraćajnice imaju izvanrednu zaštitnu funkciju u ublažavanju klimatskih ek-strema, posebno umanjenja zagrijavanja širo-kih kolovoznih traka i isijavanja toplote iz njih, umanjenju buke i adsorpciji gasova i prašine. Formirane od različitih vrsta drveća pružaju estetske efekte u svim godišnjim dobima i daju skladnu sliku gradskim četvrtima.

Potpunim formiranjem i kompletiranjem aleje uz glavnu gradsku saobraćajnu arte-riju (ul. Zmaja od Bosne i Bulevar Meše Selimovića), zajedno sa različitim kom-pozicijama urbanog zelenila na površina-ma između kolovoznih traka i tramvajske pruge, stvorio bi se jedinstven zeleni kori-dor uz najfrekventniju gradsku saobraćaj-nicu i umanjili izraženi negativni uticaji. I pojas novoizgrađenog dijela sjeverne lon-gitudinale – ulica Put života koju također čine široke asfaltne trake, nužno je horti-kulturno urediti. Šteta je da je za ovu svr-hu projektom ostavljen neadekvatan prostor, što je, inače, česta pojava zbog nepoznavanja ove problematike od strane projektanata, odnosno izostajanja konsul-tacija sa stručnjacima hortikulture prili-kom izrade ovih projekata. I sve transverzale biće “uokvirene” alejama sa različitim vrstama drveća. Aleju lipa uz ulicu Fra Anđela Zvizdovića (bivša Tršćan-ska ulica) treba po izgradnji “nulte” tran-

NOVE ALEJE SARAJEVAZahvaljujući izuzetnom zalaganju uposlenika KJKP Park uz mnoge od ovih saobraćajnica ponovno su formirane aleje, u cijelosti ili djelimično, a na potpuno opustošenim zelenim površinama gradskih četvrti obnovljeno je urbano zelenilo

Šetalište Aleja lipa


50 Urbano zelenilo

NOVE ALEJE SARAJEVA

sverzale produžiti do Vilsonovog šetališta. I za neke druge transverzale po njihovoj definitivnoj izgradnji biće nužna produ-ženja već formiranih aleja ili, pak, njiho-ve dopune, npr. uz ul. Ante Babića (X transverzala) i produžetak ove aleje u na-stavku uz saobraćajnicu Lukavička cesta. Proteklog proljeća formirana je aleja ja-panske trešnje uz ul. Nedima Filipovića (V transverzala) sadnjom 75 stablašica koje će prekrasnim beharom ukrašavati ovu saobraćajnicu.Osim aleja uz magistralne saobraćajni-ce, KJKP Park je podiglo veći broj aleja i drvoreda u gradskim četvrtima: Grba-vice, Hrasna, Čengić Vile, Alipašina po-lja, Dobrinje.

Aleja lipaMeđu novim alejama u Gradu, Aleja lipa u istoimenom šetalištu (bivše šetalište Obala 27. jula) predstavlja omiljeno mjesto za šetnju i rekreaciju građana. Zamišljena kao pandan aleji lipa na desnoj obali rijeke Mi-ljacke u Vilsonovom šetalištu, započeto je sa njenim formiranjem u jesen 1978. godi-ne, a realizacija je bila u sklopu programa rada tadašnjeg Štaba za estetsko uređenje SO Novo Sarajevo. Sadnju lipa i patronat nad alejom obavljali su studenti Šumar-skog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. An-gažmanom KJKP Park aleja je sukcesivno produžena lijevom obalom rijeke Miljacke do Otoke, a prije nekoliko godina u vidu drvoreda lipa do mosta Skenderija. Postoji ideja da se u konačnici formira aleja lipa lijevom obalom rijeke Miljacke od Šeher Čehajine ćuprije do Geodetskog zavoda na Alipašinom polju. Za ovo bi bilo nužno planirati prostor na dionici između mo-stova Ćumurija i Čobanija (ranije Masari-kov most) kod rekonstrukcije ovog dijela grada, te također planirati izgradnju pje-šačke staze i proširenje zelenih površina na površini napuštenog kolovoza od škole “Vladimir Nazor” do mosta Bosmal.Realizacijom ove ideje grad Sarajevo bi do-bio jedinstvenu aleju – šetnicu kao jedno od njegovih prepoznatljivih obilježja. Sa sadržajima koje zahtijeva šetalište, najve-ćim dijelom odvojeno od motornog sao-braćaja, aleja bi u dužini od preko 6 km bila idealan prostor za odmor i rekreaciju.Zbog izvanrednog značaja treba intenzivi-rati kompletiranje ove aleje koja je, ratnim razaranjima i neodgovornim ponašanjem pojedinaca, različito oštećena, te planirati njenu dogradnju za što bi grad Sarajevo morao iznaći finansijska sredstva.

Aleja ambasadoraPrije nekoliko godina je započeto sa po-dizanjem ove aleje na Darivi, uz neka-dašnju cestu za Pale. Ustvari, formiran je drvored lipa uz cestu, na rubu padi-ne. Prva sadnja je obavljena 2002. godi-ne a do sada su desetine ambasadora raznih država ili institucija zasadili “svoju” lipu. Pored svake zasađene lipe

se nalazi ploča sa imenom ambasadora, nazivom države ili institucije i godinom sadnje (neke, nažalost išarane sprejom). Ploče sa podacima su inkorporirane u niski kameni podzid kojim je drvored odvojen od asfaltne trake (bivšeg kolo-voza), koja služi kao šetnica sa označe-nom biciklističkom stazom. Ispod ovih ploča bila je instalirana diskretna ra-svjeta koja je, nažalost, uništena. Na ka-menom podzidu postavljene su drvene štafle za sjedenje, a između, u podzidu formirane “žardinjere” predviđene za

sadnju cvijeća, čije je mjesto spontano “zauzela” različita zeljasta flora. I više stablašica lipa je u fazi propadanja zbog zasjene okolne dendroflore , koju je tre-balo ukloniti i stvoriti uslove za razvoj krošanja lipa.Dobro zamišljena akcija podizanja “ale-je” u ambijentu nekadašnjeg omiljenog sarajevskog izletišta, veoma pogodnog za odmor i rekreaciju, nedovoljnom bri-gom propada i može se pretvoriti u svoju suprotnost, što se ne smije dozvoliti. I sam naziv aleje mnogo obavezuje.

Prije nekoliko godina je započeto sa podiza-njem ove aleje na Dari-vi, uz nekadašnju cestu za Pale. Ustvari, formiran je drvored lipa uz cestu, na rubu padine. Prva sadnja je obavljena 2002. godi-ne, a do sada su dese-tine ambasadora ra-znih država ili institucija zasadili “svoju” lipu. Pored svake zasađene lipe se nalazi ploča sa imenom ambasadora, nazivom države...

Aleja sofore u Hrasnom

51


Detalji u Aleji ambasadora

Urbano zelenilo

Vojislav Vujanović

Boško Kućanski je poput mesopotam-skih rijeka: teče ravnomjerno u dva toka – jedan je onaj znanstvenog ka-

raktera, a drugi oličava njegov umjetnički protok kroz vrijeme. I ni jedan od tih toko-va ne iznevjerava, mada, ponekad, podigne lukove u kojima se sjedinjuju i jedan i dru-gi, kao što se to desilo u njegovoj monu-mentalnoj studiji “Plastična anatomija”.I inače, sve, čega se ovaj umjetnik – znan-stvenik dotakao, poprimalo je karakteristi-ke monumentalnog. I nisu, pri tome, zna-čajne forme i dimenzije koje koristi za oblikovanje svojih ideja, one se doimlju svojom unutarnjom energijom koja se pro-meće u životodajnost koja i ne može dru-gačije egzistirati već kao monument. Ali, začudo, on uglavnom, nije težio za tim da svojim umotvorima obezbjeđuje tu monu-mentalnost, ona je izvirala iz jezgra koje je, svojom nabreklošću, napinjalo vanjske for-

me koje su, za uzvrat, na sebi nosile sva obilježja svoje nutrine, svoga jezgra, čijim se ovaploćenjem manifestira vanjština sa-mog djela. I tako, u neprekidnoj dijalektič-koj ustrajnosti, u skulpturalnom djelu dje-luje ta dinamička energija akcije i protuakcije, a samom umjetniku obezbije-đuje ime skulptora koji se može, bez zazo-ra, smjestiti u red najznačajnijih skluptor-skih umjetnika u našem vremenu. Pogotovo kada se njegovo djelo želi samje-ravati sa situacijom u prostoru u kojem se i odvija njegov stvaralački aktivizam.U svojim skulpturama, u svome najplodni-jem periodu stvaranja, u vrijeme vrhun-skih svojih dosega, Boško Kućanski je sje-dinjavao dvije organske materije, jednako podatne za obradu – drvo i konopce. A nji-hove međuodnose je uspostavljao svojom stvaralačkom magijom i svojim unutar-njim zanosima da bi svojoj misli obezbije-

dio puni plasticitet upravo usklađivanjem međuodnosa između drveta i konopaca.Teško je reći kako se rađa ideja, da li svoju skulpturu umjetnik započinje sa jasno de-finiranom svojom mišlju ili se ona dogra-đuje u samom procesu rada, pa ipak, tok prirodnosti u uspostavljanju toga međuod-nosa tako je logičan i toliko nenametljiv da se čini da su se i misao i njena realizacija toliko između sebe saživljavale da su uslov-ljavale jedna drugu, razvijale se među so-bom, a umjetnik je bio tek “umni posluš-nik”, koji je osluškivao njihov romor i težio da ukomponira taj romor u djelo. Stoga se čini da, dok drugujemo s njegovim skul-pturama, rađenim sa drvetom i konopci-ma, romori taj unutarnji nečujan, bruj koji, kada skulptura bude dovršena, on očvrsne i promeće se u svoju protutežu – u metafo-ru toga bruja, tih slutnji koje su se osloba-đale iz jezgra skulpture i preobražavale u mistiku vizualnog koje se uspinje kao stva-ralačka gordost. To je stvaralačka tajna skulpture Boška Kućanskog čijeg su se go-netanja mnogi prihvatali, ali rijetki uspije-vali da ponude krajnje rješenje ostajući, najčešće na nivou impresije. Jedan od onih koji su dosegnuli do te tajne jeste Lazar Trifunović koji je zapisao: Tematski defi-nisani, ovi oblici intuitivno izrastaju iz dubine prema površini zatvarajući čvr-sto u svojoj unutrašnjosti energijski na-boj i spiritualno značenje.I Pavle Vasić je lucidno pronicao u smisao ovih skulptura Boška Kućanskog: Drvo i uže, to su elementi sa kojima operiše Kućanski. Zarezi dleta, veoma oštri i dinamični, oživljavaju pojedine plano-ve skulptura, daju izvestan dramatičan izgled. Može se reći da je u njima oličen urođen stvaralački nerv, bez čijeg prisu-stva ne bi bile ono što jesu. Svesno ili podsvesno, Kućanski je ovom kompo-nentom dao, bez sumnje, jedan lični pristup, ali i doprinos tokovima savre-mene skulpture...Ove skulpture, rađene sa drvetom i ko-nopcima, iako najznačajnije u njegovom ukupnom opusu, jesu samo jedan se-gment njegovog skulpturalnog rada. Ui-stinu, brojne su forme kojima je posveći-vao svoju imaginaciju, ugrađivao svoj stvaralački elan, svoju misao i svoju emo-tivnu energiju. U posljednje vrijeme se najčešće pojavljuje sa svojim formama ra-đenim u terakoti čiju epidermu prevodi u široke bojene skale.

KOLORIZAM I IGRA LINIJAU svojim skulpturama Boško Kućanski sjedinjuje dvije organske materije, jednako podatne za obradu – drvo i kamen


52 Priroda u djelima likovnih umjetnika

KOLORIZAM I IGRA LINIJA Međutim, u njegovom stvaralaštvu po-stoji još jedna vododjelnica, iz ukupnog umjetničkog toka on izdvaja rukavce svojih crteža i svojih slika. Njih se on ni-kada nije odricao, mada su oni živjeli u sjenci njegovih skulptura. Svoj rad na slikarstvu je posebno intenzivirao u po-sljednje vrijeme. I opet je i njima uspio obezbijediti osobnost do sada nepoznatu u slikarstvu naših prostora. On ih spreže u žive kolorističke likovne sintagme go-tovo magičkim dinamizmom. U svojoj strukturiranosti oni imaju nečega od čipkaste prozračnosti i vizualne lakoće, one trepere na našoj retini, djetinjski po-datni našem doživljaju, sa nečim vilin-skim u svojoj dograđenosti i u svome predmetnom sloju. Svaka boja pledira na svojoj činjeničnosti, na snazi sopstvene izražajnosti, ali, istovremeno, skladaju glazbena zvučanja, kao što to susrećemo u radovima narodnih umotvora.Jesu te slike nastajale na izvorištima lir-ske inspiracije, jednom unutarnjem zvu-kovnom ushićenju, ali, kada se zagleda-mo u preplete tih čipkastih sintagmi, bar u velikom njihovom dijelu, prepoznaje-mo i ponešto iz njegovog biografskog luka Boška Kućanskog, iz njegovih dje-tinjskih doživljavanja u nekadašnjim lič-kim seoskim prostorima u kojima su mu roditelji učiteljevali. Te su slike himnički intonirane u slavu djetinjskih doživljaja koje je očuvao u sebi.Sa svojim crtežima, koje njeguje, tako-đer, tokom cijelog svoga stvaralačkog aktivizma, sa magičkim razigravanjem vidnog polja, Boško Kućanski je zaokru-žio trijadu: monumentalnost, kolorizam, igra linija. Ali svoje crteže Boško Kućan-ski nije stvarao sa željom da se podaje pukosti igre, niti ga je činio ancillom (služavkom) za kompozicije svojih skul-ptura, njegovi crteži imaju, kako je reče-no, “meditativni karakter“ da bi na idej-nom nivou svladavao “haos simbola i asocijacija, izobilja ritmova, strujanja i oblika kojima se priroda rasipa“.

MISLI VELIKIH LJUDI


Na svijetu nema ništa jače... i nemoćnije od riječi. Turgenjev

Živjeti... to znači znati, nadati se, voljeti, diviti se, znači dobro činiti. Najduže je onaj živio koji je to dokazivao duhom, srcem i radom. K. Renon

Postoje ljudi koji žive bez ikakvog cilja i kroz život prolaze kao slamka rijekom; oni ne idu, već njih nose. Seneka

Život nam vrijedi onoliko koliko smo truda u njega uložili. Fransoa Morijak

Ako voliš život, ne trači vrijeme, jer od njega je život sastavljen. Franklin

Onaj koji je plemenito živio, ostavio je potomstvu nepresušni izvor dobra. S. Smajls

Život je neshvatljivo čudo, jer se nepresta-no troši i osipa, a ipak traje i stoji čvrsto... Ivo Andrić

Život se dobija badava. A najvrijedniji je. Stanislav Šimić

Razum se sastoji iz istine koju treba reći i istine koje treba prešutjeti. Rivarol

Ono što je pogrešno rečeno mora otpasti od onoga o kome je rečeno, i pasti na onoga koji je rekao. B. Popović

Onaj koji je zapalio istinitu misao kao buktinju i pronosi je svuda bez odmora i straha, zavladaće svijetom. Milan Vukasović

Ako se ima šta žrtvovati, onda se ni u kom slučaju ne smiju žrtvovati pravda i istina. Tito

Prvo i posljednje što se traži od genija jeste ljubav prema istini. Gete

Ništa nije slađe od istine, pa ipak – istina je gorka. Pol Ervije

Više škodi čovječanstu lažna učenost nego neznanje. Fridrih Veliki

Istinu otkrivamo i srcem, a ne samo umom. Paskal

Otrovne postaju sve one istine koje se prešute. Zaratustra

Krenula je istina; ne može je ništa zaustaviti. Emil Zola

53


Priroda u djelima likovnih umjetnika

Teško je reći kako se rađa ideja, da li svoju skul-pturu umjetnik započinje sa jasno definiranom svojom mišlju ili se ona dograđuje u samom pro-cesu rada, pa ipak, tok prirodnosti u uspostavlja-nju toga međuodnosa tako je logičan i toliko ne-nametljiv da se čini da su se i misao i njena realizacija toliko između sebe saživljavale da su uslovljavale jedna drugu, razvijale se među so-bom, a umjetnik je bio tek “umni poslušnik”, koji je osluškivao njihov romor i težio da ukomponira taj romor u djelo.

Dr. sc. Tatjana Neidhardt, d.i.a.

Slike Branke Jandrić otkrivaju nam ra-dost likovnog stvaranja

Slike arhitektice Branke Jadrić pred-stavljaju suptilni susret prirode, boje i materijala. Likovni jezik au-

torice nije šablon, on slijedi svoju intui-ciju u otkrivanju, pretežno motiva priro-de u svom okruženju, pejsaža svoje svakodnevnice, ma gdje se nalazila.Sve finese i modifikacije detalja na stablu, lišću, prepletu grana, polju lavande ili makova, cvjetnoj livadi, kori drveta, uz-burkanom olujnom nebu.. autorica njež-nim ili snažnim koloritom pretače, zavi-sno od motiva ili unutrašnjeg poriva, na omiljeni medij, svilu. Na njenoj svili doži-vjećemo i raspjevano proljeće i olujnu je-sen, ljepotu ljeta... na jednom, drugom,

Mejasa Dupanović, koordinator Unskih smaragda

Jedanput kad vidite rijeku Unu, nećete nikada zaboraviti njenu smaragdnu boju, brzake i bukove, sedre i sve ono

što je čini jedinstvenom. Ta ljepota, kaže legenda, ostavila je bez daha nekog rim-skog legionara koji, kad ju je ugledao, izu-sti: “Una!”, što znači – jedna, jedina.Vijekovima je ova jedinstvena rijeka inspi-racija slikarima, piscima, koji je ovjekovje-čuju kistom i perom.

MAGIJA PRIRODE NA SVILItrećem kontinentu ili državi, ili u obli-žnjoj bašči, svejedno. Suhi pastel i akrilne boje koje autorica pri tom koristi, materi-jaliziraju onaj snažni zov umjetnice da vizuelizira svoju poetiku života, onako kako je ona doživljava.„Branki Jadrić ovakva stvarnost, poseb-no ova ovdje , baš i ne treba – ona ima svoju svilu, i malo sunce koje je napravi-la za svoje najdraže i sebe, na zidu dnev-ne sobe, za vrijeme kad svima sunce za-treba“, kako je rekla spisateljica Ferida Duraković na otvaranju izložbe u julu te-kuće godine.Svijet svile Branke Jadrić otkriva nam ra-dost likovnog stvaranja osobe koja nije školovani likovni umjetnik, ali je u miro-vini našla smisao svojih dana i radosti za sebe, za brojnu porodicu i prijatelje rasute po cijelom svijetu.

Možda je vrijeme da se svi okrenemo oko sebe i pronađemo svoje malo sunce, jer izgle-da da nam ono veliko prestaje biti zajedničko i sve je manje blagonaklono. Izgleda da ni sunce nije više ono što je nekad bilo.

Bio je veliki školski čas

NACIONALNI PARK EKOLOŠKI KORAKA vi, zastanite samo na tren pred tim nevi-đenim čudom, pa ćete poput slavnog pjesni-ka Skendera Kulenovića reći: “Ljepota, lje-pota, ljepota… malo mi očiju da gledam, malo mi pluća da dišem“.Rijeka Una nije samo jedinstvena po svojoj prirodnoj ljepo-ti, već i po tome što je jedina rijeka na svije-tu koja ima ekološki pokret djece: “Unski smaragdi “ i Dan rijeke Une – 17. maj, naš najveći praznik prirode kojeg, već po 24. put, obilježavamo raznim ekološkim, sport-skim, kulturnim i zabavnim aktivnostima.“Unski smaragdi”, koji su Uni dali naučnu dimenziju, kao i mnogobrojna ekološka udruženja unskog sliva, imaju jedinstven stav: “Hidroelektrane na rijeci Uni i njenim pritokama – NE, a turizam – DA!“Ta činjenica i opredjeljenje naroda unskog sliva da rijeku Unu stavi u funkciju turizma i da od nje lijepo i kvalitetno živi, potvrđe-na je Peticijom građana Unsko-sanskog kantona, protiv izgradnje hidroelektrana, koje bi ugrozile ekosistem rijeke Une, što su potvrdili i naši naučni skupovi:Valorizacija prirodnih i društvenih vrijed-nosti sliva rijeke Une, 1991. godine- Što graditi na rijeci Uni poslije rata, 1996. godine, - Sedra rijeke Une i Una bez sedre, 2000. go-dine- Una – park prirode ili nacionalni park,

2002. godine.Ovi naučni skupovi donijeli su i svoje Zaključke:“Rijeka Una – jedna i jedina, sa svim svo-jim prirodnim znamenitostima i rijetkosti-ma ima sve prirodne potencijale da se upi-še u listu Svjetske prirodne baštine UNESCO-a, a područje do Bihaća se pred-laže za izdvajanje i stavljanje pod zaštitu, kao budući nacionalni park “Una“.Konačno : Unski smaragdi su ostvarili svoj ekološki san 24. jula, 2008. godine, kada je Una proglašena nacionalnim parkom i kada je stupio na snagu Zakon o nacional-nom parku “Una“ kojim se uređuju pitanja: zaštite, unapređenja, korištenja i upravlja-nja NP “Una“, sa ukupnom površinom od 19.800 hektara / Općina Bihać/.Nacionalni park “Una“, kao treći po redu, sada je od značaju za Federaciju Bosne i Hercegovine.Na prijedlog Unskih smaragda, Općinsko vijeće Bihać, proglašava novoizgrađeni pješački most – “Most Unskih smaragda“, što je najveća nagrada djeci “Unskih sma-ragda“ u borbi za proglašenje Une nacio-nalnim parkom. “Most Unskih smaragda“, čija je dužina 48 m, širina 3,5 m, težina 60t, otvoren je 3. oktobra 2008. godine, na po-nos svim Bićanima. “UNA” NACIONALNI PARK – JE NAŠ NAJVEĆI EKOLOŠKI KORAK


54 Potpuno suptilno

Emilija Mažar

Počevši od 1997. godine, Švicarska vlada posredstvom Švicarske agenci-je za razvoj i saradnju (SDC) pruža

podršku općinama unsko-sanskog regiona i kantonalnim/regionalnim institucijama u oblastima voda i zaštite okoliša. U periodu od 1997. do kraja 2005. godine, uspješno su realizovana dva programa: Program vo-doopskrbe i sanitacije i Program razvoja riječnog sliva Une.Projekat dobre uprave u oblasti voda i okoliša (Governance Project in Munici-pal Water and Environmental Develo-pment “GOV-WADE”) Švicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC) povjerila je na upravljanje Udruženju za zaštitu i unapre-đenje čovjekove okoline ”Una-Sana” iz Bi-haća od 1. 1. 2006. godine. Projekat se realizuje u 17 općina unsko-sanskog regiona: Bosanska Krupa, Cazin, Bužim, Velika Kladuša, Bihać, Ključ, San-ski Most, Bosanski Petrovac i Drvar iz Fe-deracije BiH; Ribnik, Bosanska Dubica/Kozarska Dubica, Bosanski Novi/Novi Grad, Bosanska Kostajnica/Kostajnica, Prijedor, Petrovac (Drinić), Krupa na Uni i Oštra Luka iz Republike Srpske.Paralelno sa aktivnostima koje provodi Udruženje “Una-Sana“, na ostvarivanju ci-ljeva i jačanju nevladinog sektora, kroz Projekat je angažovana i Ekološka koalicija unskog sliva “EKUS“.Generalni cilj Projekta je unapređenje ka-paciteta lokalnih vlasti i civilnog društva u svrhu poboljšanja prakse dobre uprave i upravljanja u oblasti voda i okolišne sani-tacije na općinskom nivou i osigurati zala-ganje za bolje okruženje na višim nivoima.Implementacija Projekta “GOV-WADE” povjerena je općinama – učesnicama pro-jekta, što ovaj projekat značajno razlikuje od prethodnih, jer općine preuzimaju

ključnu – rukovodeću ulogu i odgovornost i vode proces implementacije, dok Udruže-nje “Una-Sana” pruža podršku općinama, te u saradnji sa njima planira i koordinira sve aktivnosti vezane za projekat. U toku dvogodišnje implementacije Pro-jekta “GOV-WADE“ kroz participatorno planiranje izrađeni su i usvojeni strateški razvojni planovi za vode i zaštitu okoliša u osam općina prvog kruga na području sli-va rijeke Une (Bihać, Bosanska Krupa, Bu-žim, Drvar, Kostajnica Kozarska Dubica, Novi Grad/Bosanski Novi i Prijedor). Op-ćina Cazin je pripremila nacrt Strateškog plana za vode i zaštitu okoliša koji je u pro-ceduri usvajanja.Pored ovoga, općine su usvojile i imple-mentirale operativne planove za 2007. i 2008., a trenutno su u implementaciji pla-novi za 2009. godinu. Ukupna zajednička financijska sredstva u omjeru 50%:50% Švicarske agencije za razvoj i saradnju i 9 općina za 2007. i 2008. godinu iznosila su 2.560.000,00 KM. 28 projekata infrastrukture realizirano je u četiri oblasti: vodosnabdijevanje, odvodnja i prečišćavanje otpadnih voda, upravljanje krutim otpadom i zaštita okoliša, zaštita od voda. 17 općina u slivu rijeke Une for-miralo je i neformalno tijelo Platforma sli-va rijeke Une s ciljem jačanja inicijative općina za saradnju, u svrhu razmatranja i rješavanja pitanja od zajedničkog interesa,

MOTIV ZA TIMSKI RAD

Dio promotivnih materijala Projekta “GOV-WADE“

Generalni cilj Projekta je unapređenje kapaciteta lokalnih vlasti i civilnog društva u svrhu poboljšanja prakse dobre uprave i upravljanja u oblasti voda i okolišne sanitacije na općinskom nivou i osigurati zalaganje za bolje okruženje na višim nivoima.

Izgradnja glavnog kolektora, kanal 1, Kozarska Dubica, 2008. godine

razmjene iskustava i najboljih praksi i iz-gradnje vlastitih kapaciteta, a javna vodo-vodna i komunalna preduzeća sa sliva rije-ke Une uspostavila su Asocijaciju JKP/JVP s ciljem institucionalnog jačanja preduze-ća, poboljšanja kvaliteta usluga i poboljša-nja atraktivnosti komunalnog sektora u svrhu promocije prema financijskim insti-tucijama. Udruženje “Una-Sana“ pored svih pomenutih aktivnosti zajedno sa opći-nama i preduzećima radi na uspostavljanju sistema monitoringa i evaluacije, geoinfor-macionog sistema (GIS) i baza podataka, mapiranju rizika od poplava za pilot opći-nu, te pruža dodatnu podršku u pripremi projektnih zadataka i prijedloga u svrhu jačanja lokalnih institucija i preduzeća sa područja sliva rijeke Une.

55


Upravljanje vodom i okolišom

Azrudin Husika, CETEOR

U Fojnici je, u organizaciji Regional-nog centra za edukaciju i informi-sanje iz održivog razvoja za Jugoi-

stočnu Evropu (REIC), u periodu od 10 – 22. avgusta održana 5. međunarodna ljetna škola „Obnovljivi izvori energije i energijska efikasnost u Jugoistočnoj Evro-pi“. U programu je učestovavalo 20 pola-znika, za koje je organizator pokrio troško-ve putovanja, smještaja i ishrane, iz zemalja Jugoistočne Evrope (Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Srbije, Makedonije, Bugarske i Rumunije). Uče-snici su mladi stručnjaci različitih zanima-nja koji se na različite načine bave pitanji-ma obnovljivih izvora energije (OIE) i energijske efikasnosti (EE) kako u svojim zemljama tako i na međunarodnom nivou. Predavači su bili vodeći eksperti sa univer-ziteta, državnih organa kao i nevladinih organizacija iz Zapadne i Jugoistočne Evro-pe koji se, slično kao i učesnici, bave razli-čitim aspektima OIE i EE. Bilo je ukupno 20 predavača tokom 10 radnih dana škole. Proces edukacije se sastojao od predava-nja, radionica i posjeta dobrim primjerima korištenja OIE. Tako su učesnici imali pri-liku posjetiti male hidroelektrane u okolini Fojnice u vlasništvu firme Intrade Energija d.o.o. Sarajevo i sarajevsku deponiju ko-munalnog otpada. Tematski, ljetna škola je pokrila OIE i EE sa aspekta njihove uloge u postizanju održi-vog razvoja zemalja Jugoistočne Evrope (povećanje zaposlenosti, sigurnost snab-djevanja, suzbijanje klimatskih promjena i poboljšanje kvaliteta zraka). Razmatrani su okolinski i društveni aspekti korištenja OIE i poboljšanja EE. Glavni cilj ljetne ško-le je bio produbljivanje sektorskih znanja kroz multidisciplinarni pristup koji daje inovativne metode na prevazilaženju bari-jera za korištenje OIE i poboljšanje EE u Jugoistočnoj Evropi. Postignuti ciljevi su:- Edukacija mladih istraživača iz Re-giona iz područja OIE i EE Podrška in-

terdisciplinarnom pristupu pitanjim održivog razvoja Izgradnja kapaciteta za promociju OIE i EE na regionalnom nivou kao elementa održivog razvoja - Podrška diseminaciji informacija o potencijalima OIE i EE u Regionu- Umrežavanje mladih iz Regiona koji se bave OIE i EE.Kao sastavni dio ljetne škole, 20. av-gusta je održan sastanak Upravnog

ZNANJEM PREKO BARIJERA

odbora Udruženja za OIE u FBiH. Po-red toga, održan je i sastanak vodećih eksperata koje je UNDP BiH angažo-vao na izradi Prvog nacionalnog iz-vještaja o klimatskim promjenama u BiH. Navedeni tim eksperata je pre-zentovao učesnicima glavne nalaze i preporuke Izvještaja. Prezentaciji Iz-vještaja su prisustvovali i članovi Udruženja za OIE.

Predavači su bili vodeći eksperti sa univerzite-ta, državnih organa kao i nevladinih organi-zacija iz Zapadne i Jugoistočne EvropeFONDEKO SVIJET/29/2009.

56 Školovanje za energetsku efikasnost

Učestvovalo 20 polaznika iz osam zemalja regije

Ratko Banović, Eko zeleni, Tuzla

Ovo su riječi i vapaj građana Mjesne zajednice Bukinje koja se nalazi u industrijskoj zoni Tuzle.Građani

ove MZ već duži niz godina traže pomoć od svih organa društva, od lokalne zajed-nice do Federacije BiH, da im se pomogne i osiguraju uvjeti života u ekološki čistoj sredini. Molba građana ove MZ da im se pomogne kako bi mogli zdravo živjeti osta-la je bez odgovora.Mjesna zajednica Bukinje nalazi se u urba-nim prostorima u zapadnom dijelu Tuzle. U ovoj MZ živi 3.800 građana uglavnom rudara i izbjeglica.Na prostoru MZ Bukinje nalaze se veliki zagađivači okoliša kao što su Termoelek-trana Tuzla, velike deponije industrijskog otpada Jezero i Divkovići,Rudnik lignita Bukinje, Rudnik kvarcnog pijeska, Hloro alkalni kompleks, Asfaltna baza.Zagađenost zraka, zemljišta i voda je tolika da se osjećaju posljedice po zdravlje građa-na. Veliki broj građana ne samo da je obo-lio već je obolio od neizlječivih bolesti.Ko je imao bilo kakvu mogućnost napustio je ove prostore. Eko zeleni iz Tuzle shvata-jući u kakvim ekološkim uvjetima žive gra-đani na ovim prostorima podržali su vapaj građana i u skladu sa svojim mogućnosti-ma pružili pomoć stvarajući uvjete za si-gurniji i zdraviji život na ovim prostorimaProjektom” I mi imamo pravo na zdrav ži-vot” koji je podržan od strane REC-a BiH i u suradnji sa građanima ove MZ, osnov-nom školom Bukinje , UG Rad Bukinje, radio Vestom i radio Tuzlom obezbjeđeni su osnovni uvjeti za popravljanje kvaliteta okoliša i zdravlja stanovništva.Eko zeleni i građani ove mjesne zajednice zasadili su 2000 komada sadnica raznovr-snog drveća neposredno uz deponije šljake i pepela kako bi se u budućnosti spriječilo raznošenje prašine u samo naselje sa depo-nija Jezero i Divkovići. Ovaj zaštitni zeleni pojas nakon par godina kada drveće odra-ste dati će pozitivne rezultate u popravlja-nju kvalitete zraka.U zaseoku Rapače gdje živi 1500 građana postoji sportsko rekreaciono teren koji je tokom rata devastiran. Da bi pomogli mla-dim sa ovih prostora i sa ulica usmjerili ih da se bave sportom i kulturom, Eko zeleni u saradnji sa UG Rad Bukinja obnovili su i

izgradili betonski most i obezbijedili sigu-ran prelaz preko rijeke Joševice i dolazak na rekreacioni teren na kome je obnovlje-no fudbalsko i košarkaško igralište.Duž vodotoka Joševice sa strane rekreacio-nih prostora zasađeno je 200 komada sad-nica jele. Uz fudbalski stadion postavljeno je sedam betonskih klupa za sjedenje.Prostori oko objekta zdravstvene ambulan-te gdje se skupljaju bolesni, očišćeni su i uređeni. Sa ovog prostora uklonjen je ot-pad, postavljen kontejner za odlaganje ot-pada i info tabla sa uputstvo o načinima odlaganja otpada po vrstama. Oko objekta ambulante posađeni su čempresi i srebrene jele veličine 1,5 m što je i vizualno uljepša-lo ovaj prostor, a postavljena je i betonska klupa na kojem se bolesnici mogu odmara-ti čekajući ljekara. Na prostoru ove MZ na-lazi se šest stajališta-stanica za autobuse. Čekajući prevoz putnici na ovom prostoru odabacuju otpad. Eko zeleni u suradnji sa školom, izveli su akciju čišćenja i uklanjanja otpada sa ovih lokacija na kojima su postav-ljeni kontejneri i info table. Sada putnici otpad odlažu u kontejner i prostori su mno-go ljepši i čišći. U prostorijama ove MZ izvedena je ekološka edukacija građana o suvremenom načinu zbrinjavanja otpada i

Deponija šljake i pepela - Jezero Potok Tuzla

GRIJANJE NA UŠTRB ZRAKAGrađani Bukinja traže da im se toplotna energija isporučuje iz obližnje termoelektrane, jer snose najveće posljedice spaljivanja miliona tona uglja u kotlovima TE Tuzla

uticaju ekoloških faktora na zdravlje ljudi.Na dva treninga prisustvovalo je 260 gra-đana. Na treninzima je potekla inicijativa da se povede javna kampanja o toplifikaciji ovoga naselja. Naime ovo naselje se nalazi uz samu TE Tuzla, a nema centralnog gri-janja. Toplotna energija iz TE se odvodi u Tuzlu i Lukavac a ne obezbjeđuje se za MZ Bukinje čiji građani snose najveće posljedi-ce zagađivanja. Javna kampanja o neop-hodnosti toplifikacije Bukinja vođena je tri mjeseca nakon čega je održan stručni okrugli sto pod nazivom „Toplifikacija ur-banog naselja Bukinje je moralna i ekološ-ka obaveza“.Ovaj stav i zaključak upućen je općinskom vi-jeću Tuzla koji je isto prihvatio i planiro da se u 2010 godini ide u toplifikaciju ovog naselja.Toplifikacijom ovoga naselja ugasiti će se 1500 individualnih ložišta u kojima se spalji-vao ugljen i kvalitet zraka znatno popraviti.Moralna je obaveza da se građanima Bukinja obezbijedi sa izvora TE toplotna energija, jer isti snose najveće posljedice spaljivanja milio-na tona ugljena u kotlovima TE Tuzla.Za pruženu pomoć u popravljanju uvjeta života i samog zdravlja građana Bukinja dobili smo najljepši dar, a to je priznanje i zahvalnosti da smo im zaista pomogli.

57


Aktivnosti nevladinih organizacija

Prim. dr. Vesna Korda-Vidić, udruženje „AGATA“ iz Čapljine

Svaki nagon ili interes može popri-miti ovisničke dimenzijeZlo nije djelo samo onog koji ga čini nego i onoga koji ništa ne čini s ci-ljem da ga spriječi! (Tukidid)

Cilj nam je potaknuti svakog našeg sugrađanina da razmisli o sebi, o svojoj obitelji, zajednici u kojoj živi

i radi i o tome što sam čini kao doprinos općem zdravlju i blagostanju .Nažalost zbog sve većih osobnih nezado-voljstava, nezadovoljstava u društvu i živo-tu općenito, traže se brzi i laki putovi za rješavanje problema i postizanja zadovolj-stva i ugode.Nedvojbeno je da je za kvalitetan i uspje-šan život prijeko potrebna određena samo-disciplina, kultiviranje nagona, kultura odricanja u obliku viših vrednota, kultura življenja i djelovanja, kultura ljubavi.Čitav ljudski život prolazi u traženju ugo-de: svi trebamo nešto umirujuće, nešto što povećava samopouzdanje, daje osjećaj bla-gostanja. Kad god ima mogućnost u sva-kodnevnom životu čovjek će najradije iza-brati ono što mu pričinjava veće zadovoljstvo. No, zadovoljstvo je najčešće tamo gdje su intelektualne funkcije zatu-pljene, gdje caruju osjećaji i primitivniji slojevi ličnosti, koji često izazivaju nasil-ničko i društveno neprihvatljivo ponaša-nje. No, to nije pravi put, često jest najlakši, ali zasigurno takav izbor nije najbolji. Čo-vjek bi trebao težiti za kvalitetnijim rješe-njima, jer opetovano izazivanje trenutne ugode može rezultirati dugotrajnim štet-nim posljedicama.Svi bi si često, prije svake odluke, trebali postavljati najmanje dva pitanja:1. Kako to što radim ili ću uraditi utječe na moje zdravlje?2. Kako to utječe na moj odnos prema dru-gima i kakve posljedice će izazvati?Samo psihički i fizički zdrava osoba može imati dug i kvalitetan život, izgrađivati zdrave odnose s bližnjima, imati zdravu obitelj, podizati i odgajati zdravu djecu s radošću i ljubavlju za zdrav život i zdravu zajednicu. Zbog čega posežemo za psiho-aktivnim sredstvima: alkoholom, duha-nom, drogama, psihoaktivnim lijekovima? Zbog ublažavanja, izbjegavanja i prolaznog

prevladavanje osjećaja neugode koji često svi imamo u svakodnevnom životu: u sta-njima psihičke napetosti, frustriranosti, depresije posežemo za sredstvima ugode. Postojanje te neodoljive potrebe za – ba-rem prividnim – svladavanjem granica po-stavljenih pojedincu u socijalnoj stvarno-sti, pomoću sredstava ili postupaka koji služe poticanju dobra raspoloženja, zbog smanjivanja neraspoloženja, smanjivanja socijalne udaljenosti, odnosno izolacije, jačanja doživljaja vlastite vrijednosti ili po-dizanja učinkovitosti i uspješnosti – vodi u ovisnost. Presudna je. često snažna, povre-meno poremećena želja ili neutaživa čežnja za uzimanjem supstancija ili lijekova, pije-njem alkohola, uživanjem duhana, pretje-ranim uzimanjem hrane, pretjeranom igranju igrica, klađenjem... Svaki nagon ili svaki interes može poprimiti ovisničke di-menzije, tj. kad ne možemo zamisliti život bez zadovoljenja tih nagona ili interesa, kad oni postaju središnji sadržaj i čimbe-nik života. Smisao je: sve podrediti trenu-

tačnoj ugodi, zanemarujući dugoročnu štetu, što svakako nije mudro ponašanje. Sve ovisnosti danas, a osobito ovisnost o drogama, zbog svoje razorne moći i zbog raširenosti, poprimaju zastrašujuće raz-mjere i posljedice. Ovisnost o psihoaktiv-nim drogama se danas nedvojbeno shvaća kao kronična recidivirajuća bolest mozga, a ne samo osobni i društveni problem pri-lagodbe. Droga ugrožava ne samo pojedin-ce, njihove obitelji, nego i cijele narode. Ovisnici su izgubljeni za sve pozitivne vidi-ke ljudskog života i djelatnosti, a iziskuju velike napore za sve razine, u svim skupi-nama - od obitelji preko društvene do vjer-ske zajednice. I, što je najgore, droga uni-štava mladiće i djevojke u cvijetu mladosti, na pragu života.Zašto ići u ulicu bez izlaza? Zašto odustaja-ti od punog razvoja i zrenja, zdrave mlado-sti, zašto pristati na prerano starenje? Za-što spiskati blago života i snagu mladosti, koje se mogu razviti i potvrditi u životu kroz ideale poštenja, rada, požrtvovnosti,

OVISNOST, ŠTO JE TO?


58

Nedvojbeno je da je za kvalitetan i uspješan život prijeko potrebna određena samodisciplina, kultiviranje nagona, kultura odricanja u obliku viših vrednota, kultura življenja i djelovanja, kultura ljubavi

Od reklame do navike

Akif Smajlović, prof.

Prije pet godina napisao sam projekat „Park prirode Babina“ i predao nad-ležnom kantonalnom ministarstvu

na usvajanje. Park prirode obuhvata: Sme-tove, Pepelare, Bristovac, Lastavicu i sliv Babine rijeke do vodozahvata, ukupne po-vršine od 50 km2. Na promociji projekta „Park prirode Babina“, održanoj 16. 12. 2004. godine prisustvovalo je više stotina ljubitelja prirode. Recenziju je napisao naš poznati ekolog prof. dr. Mustafa Omanović jednostavnim riječima: „Ovim projektom ostavljamo u amanet najljepše predjele centralne Bosne budućim generacijama“.Smetovi su zbog svoje blizine gradu Zenici predviđeni kao rekreacioni centar za jed-nodnevni boravak. S obzirom da se na Smetovima nalaze dva planinarska doma i jedan izviđački dom, može poslužiti za ra-zvoj planinskog turizma.Visoravan od Smetova do Bijelih voda u dužini od 15 km N.V. od 900 do 1.100 m, podesna je za izgradnju pješačkih, bicikli-stičkih i staza za biatlon (skijaško trčanje). Na tim terenima su održana već dva prven-stva u trčanju na skijama.Pepelari su zbog arhitekture bosanskih kuća predviđeni kao etno-selo, a zbog na-čina uzgajanja poljoprivrednih kultura bez upotrebe pesticida Pepelari su predviđeni da budu i eko-selo. Iznad sela se nalazi je-dan od najljepših planinskih domova u BiH, a u središtu sela raste TISA (Taxuss baccata), čiji je obim 483 cm. Najstarija tisa u Engleskoj stara 1.600 godina ima obim 350 cm, a u Hrvatskoj 275 cm, tako da se pretpostavlja da je pepelarska tisa jedna od najstarijih u svijetu.Bristovac je namijenjen za izgradnju vi-kend naselja, trenutno na tom lokalitetu je izgrađeno oko 100 vikendica. Lastavica je planina visoka 1100 m n.v., a njena visora-van je u vrijeme Bogumila bila zborište, a dolaskom Osmanlija postala je jedno od najpoznatijih dovišta u BiH. prve nedjelje u mjesecu avgustu na tom se dovištu okupi preko 30.000 vjernika iz svih krajeva BiH.Prema projektu na platou bi bila izgrađena džamija i prateći smještajni objekti, tako

da bi Lastavica poslužila za razvoj vjerskog turizma koji je u svijetu u ekspanziji.Sva navedena područja čine sliv Babine ri-jeke koja snabdijeva grad Zenicu pitkom vodom sa 200 litara u sekundi.U proljeće 2009. godine kantonalna Skup-ština je navedena područja proglasila za-štićenom zonom i prepustila općini Zenica da formira upravu parka i da definiše nje-gove osnovne namjene.Od tada je prošlo 6 mjeseci, a Općina se nije oglasila na brojne upite stranke Zele-nih i autora Parka prirode Babina.Prije dva mjeseca Zeleni BiH su organizira-li potpisivanje peticije za proglašenje Parka prirode Babina koju je za 5 sati potpisalo preko 500 građana Zenice.Peticija je dostavljena načelniku Husejinu Smajloviću i predsjedavajućem općinskog Vijeća. Odgovora do danas, prema očeki-vanju nije bilo. Ovim se općinska vlast stavlja iznad interesa građana.Za ovakav stav općinskih vlasti postoje tri moguća objašnjenja:Pretpostavka da je načelnik u službi „šum-skog lobija“ i preduzeća „Krivaja 1884“Autor projekta je u rukovodstvu stranke Zeleni BiH koja se zasniva na principu so-cijalne pravde i principa održivog razvoja.Prije 5 godina autor projekta je bio pred-sjednik štrajkačkog odbora sindikata sred-njeg obrazovanja i vodio štrajk koji je tra-jao mjesec dana i time je stekao negativnu reputaciju u vlasti ZE-DO kantona.Protivnik sam formalne zaštite prirode i upravo zbog toga ću istrajati na formira-nju uprave Parka i na taj način dati skro-mni doprinos našoj zemlji da ispuni jedan od osnovnih zahtjeva EU koji se odnosi da članice imaju najmanje 15% teritorije koja je pod zaštitom. Naslov ovog članka je u stvari naziv magistarskog rada studentice iz Sarajeva kojoj sam kroz niz primjera od ekoloških incidenata u Arcelor Mittalu, do Parka prirode Babina ukazao na kata-strofalan odnos lokalne zajednice sa za-ključkom da će ovakvom ekološkom nepi-smenošću naši političari odložiti naš prijem u EU za više desetljeća.

čistoće i istinske ljubavi. Problem će biti rješiv kada shvatimo da je droga oko nas, da je dostupna, da se ovisnost može dogo-diti svakom od nas, da nema recepta kako to izbjeći, da je “posao” s drogom dobro organiziran i međunarodno povezan i da na njemu mnogi dobro zarađuju.

O čemu ovisi kako ćemo se ponašati?Prije svega o odgoju; kako smo osobno od-gajani u našim obiteljima, kako smo odga-jani u bližem okružju (škola, prijatelji, za-jednica u kojoj živimo i radimo), i kakve primjere dobivamo izvana.Odgoj za zdravi izbor, kao usađeni princip u ljudskoj svijesti, mora početi još u ranom djetinjstvu, u obitelji, u školi. Stoga svi za-jedno moramo učiti cijeli život, kako bismo se i sami znali odgovorno i zdravo ponašati u svim fazama svog života. Često u svojim obiteljima i nismo dobili pravu poduku, ali čovjek ima cijeli život za učenje i mijenja-nje sebe. Izgrađivati sebe kroz pomaganje drugima, pomoći u izboru zdravog življe-nja i ponašanja, djelovanjem za svoje osob-no zdravlje, zdravlje svoje obitelji, dopri-nosimo zdravlju zajednice i društva u cjelini. Svatko od nas ima obvezu i odgovornost prije svega za sebe, svoju obitelj, ali i za druge. Ako radimo svi zajedno za zdravlje i naši rezultati će biti bolji, kao i sam osje-ćaj vrijednosti svakog pojedinca da djeluje pozitivno i za dobro drugih, neovisno o tome, da li su nam bliski ili pak samo po-znanici. Ako i jedno dijete ili čovjeka pota-knemo da si prije odluke postavi ona dva pitanja, mi smo već nešto učinili, a ako us-pijemo više, tim bolje. Ne smijemo ostati slijepi, niti gluhi i nijemi za potrebe ljudi oko nas. Važno je spoznati probleme, tru-diti se riješiti ih na kvalitetan i prihvatljiv način, pružiti pomoć za zdrav izbor svima koji su suočeni s problemom izbora, preve-nirati i ukazati na opasnosti lošeg izbora, kao i pomoći onima koji su krivo izabrali.Spomenimo pušenje, kao najveći uzrok smrti koji se može izbjeći u suvremenom razvijenom svijetu. Stavovi o pušenju s vre-menom su se promijenili. U društvu je po-rasla svijest o štetnosti pušenja, kao i sa-znanje da je to prvi oblik ovisnosti koji ne tako rijetko završava ovisnošću o drogama. No cijeli proces preveniranja i određivanja pušenja kao biološkog procesa ovisnosti, a ne samo kao loše navike, niti danas ne ide lako. Svakodnevno slušamo o protestima zbog zabrane pušenja u Hrvatskoj. U BiH imamo situaciju da su uz prometnice svaki dan niču nove reklame za cigarete, kao pri-jatelja koji je 24 sata uz Vas.MORAMO REAGIRATI, NE MOŽEMO MIRNO GLEDATI I NE ČINITI NIŠTA KAD ZNAMO KAKO SU OPASNE NAMJE-RE ONIH KOJI TRUJU NAŠU MLADOST, A TIME I NAŠU BUDUĆNOST! I ova naša tribina je doprinos UG „AGATA“, svakog od nas i svih zajedno u tom pravcu.

LOKALNA ZAJEDNICA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

59


Lokalne zajednice

Mr. Meliha Beganović Provence, Francuska

Kada se radi o budućnosti života na zemlji, čovjeka i njegove sredine, ulog je velik, jer, radi se o važnim i

kompleksnim društvenim pitanjima. Ali, protivno čestim predrasudama, ta pitanja se tiču ne samo političara ili drugih lidera. Svaki građanin je odgovoran, međutim ne uvijek ili dovoljno aktivno uključen.

Zašto većina kampanja od društvenog interesa nisu dovoljno efikasne?Kako bi podsjetili građanina na njegovu odgovornost i pobudili njegov doprinos društvenom razvoju i okolišnom očuvanju, često su primijenjena sredstva velikih raz-mjera kao što su mediji i medijske kampa-nje. Primjera je mnogo, navedimo neke od najvažnijih kao što su: kampanje posveće-ne zaštiti zdravlja (npr. prevencija konzu-macije duhana, alkohola, ovisnosti o dro-gama, prevencija pandemije side/HIV-a), u

javnoj sigurnosti (npr. sigurnost na rad-nom mjestu, u industriji, u saobraćaju) ili civilnoj i građanskoj odgovornosti (npr. prevencija protiv nasilja u školi, u porodici, ekološko ponašanje, itd.).Internacionalne i državne institucije ulažu konsekventne budžete i uključuju mnogo-brojne stručnjake, to sve naravno, za do-brobit građana i kvaliteta njegove životne sredine. Ali, da li tačno znamo koliko su te kampanje uspješne i koliko one utječu, ne samo na svijest, nego i na konačnu primje-nu datih preporuka, to jeste, na ponašanje i svakodnevno djelovanje građana?Činjenično stanje, što se tiče ovih važnih društvenih pitanja, je dovoljno jasan poka-zatelj uspješnosti poduzetih mjera: duhan se konzumira više nego ikada, virus HIV se i dalje širi, nasilje u školama se nastavlja, a ekološko stanje našeg životnog prostora se i dalje degradira. Jedan dovoljno rječit pri-mjer je i pitanje ekoloških problema. Nave-dimo jedan svakom poznat slučaj: Nismo li dovoljno puta čuli u školi, u porodičnom okruženju, na raznim skupovima, u infor-mativno edukativnim radio/tv programi-

ma, da jednostavanim gestom odlaganja otpadaka u kantu, a ne na ulicu, može znatno doprinijeti ljepoti i kvalitetu življe-nja u našem gradu? To potvrđuju i mnogo-brojne studije koje pokazuju da većina kampanja pokrenutih u svrhu opšte dobro-biti, nisu dovoljno uspješne.Sa stajališta istraživača u oblasti nauke in-formacije i komunikacije, prva konstataci-ja je da su uobičajene prakse koje proizlaze iz socijalne i instituirajuće komunikacije utemeljene na određenim pretpostavkama koje se tiču legitimizacije ideja i vrijedno-sti, a manifestuju se najvećim dijelom pro-dukcijom diskursa i strategija. U tom slu-čaju se radi o instituzirajućem pristupu u okviru kojeg društvene promjene potiču “od vrha”, slijedeći takozvanu vertikal-nu logiku rukovođenja. To jeste, promjene ili potrebe za promjenama su najčešće ko-municirane prema pristupima koji privile-giraju linearni ili kanonički (Bernard, 1997.) model komunikacije. Naime, takvi modeli su zasnovani na stavu da je recep-tor pasivan element komunikacijskog dje-lovanja kojem je dovoljno pružiti jasnu in-formaciju i prikazati dovoljno uvjerljive argumente da bi se utjecalo na njega. Tada je riječ o “nagovaračkoj” komunikaciji.

“Mali korak u dobrom smjeru” vodi na put do akcijeMeđutim, uzimajući u obzir jedan sasvim drugi oblik socijalne komunikacije, naime polazeći od principa autonomije i samood-govornosti primaoca, to jeste građana, iz takve perspektive pojam komunikacija bi mogao biti usko povezan sa pojmom “agir commun” (Bernard, Joule, 2004.), to jeste zajedničkog djelovanja. Prema takvom pri-stupu, društvene promjene bi mogle biti planirane i provedene u potpori sa građan-skom inicijativom, počevši “od izvora” si-tuiranih društvenih problematika, slijedeći takozvanu horizontalnu logiku instituira-jućeg procesa. Time bi se otvorile perspek-tive i građanskim dinamikama, u vidu ne-formalnih institucija, ili kao sto ih je C. Castoriadis formulisao još u 1975. sa poj-mom “sekundarnih institucija”, u smislu društvenog procesa samoostvarenja (auto-poiesis), kao preduslov za formiranje indi-vidualne i kolektivne odgovornosti.

ANALITIČKI PRISTUP KAMPANJAMA SENZIBILIZIRANJA GRAĐANA


60

Sa stajališta istraživača u oblasti nauke informacije i komunikacije, prva konsta-tacija je da su uobičajene prakse koje proizlaze iz socijalne i instituirajuće komuni-kacije utemeljene na određenim pretpostavkama koje se tiču legitimizacije ideja i vrijednosti, a manifestuju se najvećim dijelom produkcijom diskursa i strategija

Angažmanom do promjena

Takvu viziju kolektivnog djelovanja dijele i pojedini (za sada još uvijek u malom bro-ju) stručnjaci za komunikaciju. Oni zastu-paju princip participativnog (Dacheux, 1994.) i kooperativnog (Bernard, 2008.) komuniciranja, prema kojem bi društvene promjene zavisile prvenstveno od kompor-tementalnih i akcionih faktora, tj. ponaša-nja i djelovanja, usporedo sa sociosemio-tičkom i spoznajnom perspektivom. Naime, takav teoretski i metodološki pri-stup je zastupljen i u okviru paradigme “angažirajuće komunikacije” (Joule, 2000.; Bernard & Joule, 2005.). Ona se zasniva upravo na partnerskim odnosima sa pri-maocima komunikacije, koji ustvari posta-ju njen primaoc-akter, sa kojima dijelimo zajedničke ciljeve i zajedničke ambicije.Ako bi se vratili okolišnim problemima i sebe zamislili kao konceptora jedne kam-panje za očuvanje okoliša, za početak bi bilo dovoljno zapitati se : Zar ustvari svi građani ne žele istu stvar, živjeti u čistom i ugodnom okruženju? Zar ustvari svaki ro-ditelj ne želi ostaviti svojoj i njihovoj djeci zdravu i očuvanu sredinu?Na temelju takvog stava, praktični dio “an-gažirajuće komunikacije” može otpočeti. Naravno, informisanje i argumentacija ostaju neizbježan dio jedne kampanje, ali prije toga, potrebno je pripremiti našeg re-ceptora-partnera, tako što ćemo ga usmje-riti na izvršenje jednog “malog koraka u pravom smjeru” (radi se o komportmen-talnoj angažirajućoj osnovi ili još poznati-joj tehnici interpersonalne komunikacije “noga-u-vrata” koju su Freedman i Fraser opisali još u 1966.). U našem slučaju, na zadatku očuvanja okoliša i u ulozi koncep-tora jedne ekološke kampanje, to bi mogla biti jedna uvodna anketa o ekološkim pita-njima, razgovor sa stručnjacima iz te obla-sti ili učestvovanje u jednoj akciji ekološ-kog karaktera. Upravo, izvršenje takvog “malog koraka u pravom smjeru “ može značajno pridonijeti stvaranju veze između njega, receptora-partnera našeg zajednič-kog projekta, to jeste između njegovog čina, i njegovih vrijednosti i ličnosti (a na to nas usmjerava teorija identifikacije akci-je iz oblasti socijalne psihologije, koju su definisali D. M. Wegner i R. R. Vallacher). Mnoga naučna istraživanja potvrđuju veli-

ku vjerovatnost da će osoba, poslije učinje-nog “malog koraka u pravom smjeru”, ostati na dobrom putu, te da će se nastaviti ponašati u skladu sa preuzetim angažma-nom, naročito ukoliko je angažman javnog karaktera, naprimjer pred porodičnim čla-novima, prijateljima, kolegama, itd.Uobičajeno, konceptor jedne klasične kam-panje se pita koji su najbolji argumenti, koje su informacije značajne i koji su su-porti, kanali ili medije najutjecajniji za prenos njegove poruke. Kao konceptor jed-ne kampanje prema pravilima “angažiraju-će komunikacije”, bavićemo se istim pita-njima s time da im dodajemo još nekoliko novih, a to su: Koji pripremni čin zatražiti od mog receptora-partnera, kako ga prido-biti da samovoljno preuzme angažman u pravcu traženog rezultata, te na kojem ni-vou identifikacije akcije, s obzirom da što je on veći to je i njegov angažman od većeg značaja.Teoretski i metodološki doprinos ovog ko-munikološkog pristupa pokazuje da efika-snost jedne kampanje može biti znatno povećana (za 30% do 40%). Navedimo pri-mjer južne Francuske gdje su provedene ekološke kampanje ovog tipa, na lokalnom, regionalnom i evropskom nivou, ujedinile mnogobrojne aktere iz različitih sektora, naučnog, institucionalnog i građanskog. Pored ohrabrujućih rezultata, takve akcije ukazuju i na moguću dugotrajnost ekološ-ke građanske participacije, kao i na mogu-će oformljivanje jedne “ekološke i građan-ske kulture odgovornosti”.

Uobičajeno, konceptor jedne klasične kampa-nje se pita koji su naj-bolji argumenti, koje su informacije značajne i koji su suporti, kanali ili medije najutjecajniji za prenos njegove poruke.

MISLI VELIKIH LJUDI


Ako svi misle jednako, to znači da niko mnogo ne razmišlja. Volter Lipman

Za nas je bolje da se pokažemo kakvi smo, nego da se trudimo da izgledamo kakvi nismo. La Rošfuko

Gordost malih je u tome da govore samo o sebi; sujeta velikih je da nikada o sebi ne govore. Volter

Da bismo bili prirodni, često nam nedostaje malo hrabrosti. Jakobson

Djelovanje dobrog savjeta zavisi skoro uvijek od načina kako je dat. De Eri

Duševna snaga bez duševne veličine stvara zlobne karaktere. Karl J. Veber

Bez velikog karaktera nema ni velikog čovjeka, ni velikog umjetnika, ni velikog čovjeka od akcije. Romen Rolan

Karakter je kruna i slava života.S. Smajls

Bolje je baciti kamen niz vjetar nego riječ. Sekstijus

Ako neko ostane skroman, ne samo kad ga hvale, nego i kad ga kude, onda je zaista skroman. Ž. Paul

Ljudi vole sve svoje, pa i svoje slabosti.Vladan Desnica

Kako izgledaš vidi svako; kakav si zna malo njih. Makijaveli

Ako me neko prezire, to je njegova stvar. Ja ću, što se mene tiče, nastojati da ništa ne kažem i ne učinim što je dostojno prezrenja. M. Aurelije

Pjesnik neće prepisati život, on će ga ponovo stvoriti. Oskar Davičo

U pjesnicima sanja čovječanstvo.Fridrih Hebel

Malodušnost je najveća opasnost. Šiler

Ljubav prema istini je glavna i najvažnija crta karaktera. Onaj koji laže nema karaktera. Kant

Obrazovanje je društveni proces... Ono je razvoj... Obrazovanje nije pripremanje za život; ono je sam život. Džon Čuj

„Bolje su nade obrazovanih nego bogatstva neukih. Demokrit

61


Angažmanom do promjena

Prof. dr. Timi Ećimović

(Nastavak teksta iz prošlog broja pod na-slovom „Naša zajednička budućnost“)

Održivi razvoj kao dominantna glo-balna društvena politika je dvojbe-na iz pozicije mnogih svojih aktual-

nih sadržajnih elemenata.Vrijeme prvih spoznaja je bilo značajno, ali se one nisu mijenjale u skladu sa izazovima sadašnjice i bile sagledavane iz pozicije ra-nijih kratkoročnih vrijednosti. Problemi održivosti ljudske vrste i planete su mnogo kompleksniji u odnosu na to kako su razu-mijevani krajem XX stoljeća.Prvi dio sintagme „održivi razvoj“ – „odr-živost“ je mnogo značajnija i ima posebnu vrijednost za budućnost ljudske rase. Dru-gi dio – „razvoj“ je zloupotrebljavan izraz u ekonomiji od industrijske revolucije i nije upotrebljiv u kontekstu prirode Planete. Izraz „razvoj“ može se odnositi na proi-zvod, građevinarstvo, razne sisteme, opo-ravak, mašine, oružje itd., a kao dio huma-nog društva postindustrijske ere. Priroda nema razvoja u naprijed navedenom smi-slu, a sistem prirode funkcioniše u vlasti-tom kontekstu, međuzavisnosti, ineteakciji i kooperativnim odnosima.Upotrebom modernih metoda mišljenja i istraživanja kompleksnih pojava kao što je humano društvo, priroda Planete, infor-maciona teorija prirode, sistemska razmi-šljanja, analiza, sinteza, sistemska teorija kao primjeri vrhunskih metoda koje se da-nas upotrebljavaju nude humanitetu znat-no više mogućnosti za bolju sutrašnjicu.Ono što je neophodno je Novi pristup kao uvod u sistem odnosa, vrijednosti, etike, sadržaja i mehanizama globalnog društva koji bi pomogao prelazu održivoj buduć-nosti Planete globalnog društva.Ono što smatramo neophodnim za opsta-nak ljudske vrste je nastanak održive bu-dućnosti ljudske vrste kao harmonije lo-kalne i globalne humane zajednice sa svima koji još nisu shvatili pravi lik prirode na Planeti. Lako bi bilo ispisati mnoge stra-nice na temu održivog razvoja ali cilj ove

knjige nije to nego omogućavanje prijelaza od održivog razvoja ka održivoj budućno-sti kao tehnike neophodne za opstanak ljudske vrste.Cilj održive budućnosti je kompleksan kon-cept koji bi bio izveden uz suglasnost cijelo-kupnog čovječanstva i spremnošću da se rea-lizira. Sada dolazimo do potrebe definisanja koncepta održive budućnosti.Indikativno objašnjenje je moguće kratkom definicijom: održiva budućnost čovječanstva je harmonija čovječanstva/civilizacije sa si-stemom prirode/biosfere planete Zemlje.Ovo je kratka definicija veoma kompliko-vanog i kompleksnog sadržaja aktualnog globalnog humanog društva i njegove osnove – biosfere planete Zemlje.Od ovog trenutka potreban je značajan na-por mnogih učesnika koji treba da daju doprinos da bi koncepti održivog razvoja preobrazili u mnogo kompleksniji koncept održive budućnosti.Koncept održive budućnosti podrazumijeva:preusmjeravanje naučnog rada u pravcu

istraživanja sistema prirode planete Ze-mlje, solarnog sistema, Mliječnog puta, zvijezda i galaksija kosmosa/univerzuma i/ili bazične životne sredine kosmosa/uni-verzuma na način nakon što se implemen-tira Informaciona teorija prirode;preusmjeravanje istraživanja klimatskih promjena ka istraživanju tih promjena kao dijela biosfere planete Zemlje i među-zavisnosti, interakcije i kooperacije unu-tar tog sistema i drugih sistema prirode planete Zemlje;napuštanje sadašnjeg obrazovnog sistema u korist sistema razumijevanja upotrebe sposobnosti ljudi i njihovog načina raz-mišljanja u funkciji boljih rezultata. Etika, humane vrijednost, tolerancija, ranija i sadašnja dostignuća, respektujući baštinu i mnogo toga drugog, treba da postane dio obrazovnog sistema. Ne treba ni da pominjemo cjeloživotno obrazovanje, učenje na daljinu i nove metode transfera znanja koje omogućuju suvremena ko-munikacijska sredstva;

STAZA PREMA MLIJEČNOM PUTUOno što smatramo neophodnim za opstanak ljudske vrste je nastanak održive budućnosti ljudske vrste kao harmonije lokalne i globalne ljudske zajednice sa svima koji još nisu shvatili pravi lik prirode na Planeti


62 Ka održivom razvoju (2)

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy potvrdio je da će njegova vlada uvesti po-rez na potrošnju štetnih plinova u okviru borbe protiv klimatskih promjena

Sarkozy je rekao da će porez biti uveden iduće godine i da će se primjenjivati na po-trošnju nafte, plina i ugljena, ali ne i struje, koja se u Francuskoj dobija uglavnom iz nuklearnih elektrana.Dodao je da će na početku visina poreza biti 17 eura po toni ugljičnog dioksida koji je ispušten u zemljinu atmosferu.Plan o uvođenju novog poreza naišao je na oštro protivljenje u Francuskoj, mada je Sarkozy obećao da će siromašni ljudi dobi-ti obeštećenje.Francuski dnevnik Le Monde piše da će se porez primjenjivati na čak 70 posto ispu-

U naranči i njenom soku ima sastojak li-monin glukozid. Nedavno je ustanovljeno da to jedinjenje pomaže u borbi protiv raka usta, kože, pluća, dojke, stomaka i crijeva. U zemljama koje su veliki proizvođači na-ranača, poslije fabričkog cijeđenja soka iz tih plodova ostaje velika količina otpadaka. Kora i dio pulpe naranača prerađuju se u stočnu hranu. Ostaju sjemenke, kao otpa-dak. U novije vrijeme je ustanovljenu da u ulju iz tih sjemenki postoje korisni sastojci, kao što su PMF (polimetoksilirani flavoni-di). Pokazalo se da ova jedinjenja smanju-ju loš holesterol u krvi, pa mogu smanjiti opasnost od ateroskleroze i srčanog i mož-danog udara. (T. Š.)

štenog ugljičnog dioksida u zemlji i da će vladi godišnje donijeti oko 4,3 milijarde eura, prenio je BBC.Francuski predsjednik je rekao da će sred-stva prikupljena ovim porezom biti vraće-na poreznim davateljima smanjivanjem drugih taksi i tzv. “zelenim čekovima”.Sarkozy tvrdi da je cilj novog poreza pro-mjena navika Francuza kako bi se smanjila potrošnja energije.Njegovi protivnici, pak, tvrde da je riječ o pokušaju da se povećaju državni prihodi dok, prema anketama, dvije trećine građa-na također kaže da se protivi novom pore-zu jer strahuju da će im biti teško platiti veće račune.Premijer Francois Fillon je ranije rekao da će porez iznosti 14 eura po toni ispušteno-ga ugljičnog dioksida.

KORISTI OD NARANČE I NJENIH OTPADAKA

odmah od „čovjeka grada“ („homo urba-nus“) ka „čovjeku održive budućnosti“ sa novim pristupom životu dugoročnih vri-jednosti i holističkog načina razmišljanja;uspostavljanje globalnog humanističkog društva neposredne demokracije, svjet-skog parlamenta, konstituisanje Federacije planete Zemlje i svjetske vlade;preobrazba Ujedinjenih nacija u smjeru integracije koja bi bila u funkciji globalnih društvenih potreba u saradnji sa pomenu-tim globalnim institucijama upravljanja;preusmjeravanje funkcija nacionalnih vla-da i birokracije u smjeru zadovoljavanja potreba novog globalnog humanog siste-ma/civilizacije/društva;revidiranje vojnih i sigurnosnih potreba i uspostavljanje odgovornog odnosa prema ovim potrebama u okvirima globalnog hu-manog društva;preispitivanje aktualne istraživačke prakse i prakse industrijske proizvodnje koje ne uzimaju u obzir dugoročne efekte na bios-feru Planete;formiranje novog „homo sapiensa“ za treći milenij sa znanjem i obrazovanjem koje je neophodno za praćenje krupnih planetar-nih promjena u kontekstu sadašnjih i mo-gućih budućih izazova;prestanak ratova i pobuna, prestanak svih vrsta prakse koje ugrožavaju mogućnosti humanog društva da preživi, formiranje filozofije tolerancije i mira, prevazilaženje aktualnog monetarnog i finansijskog siste-ma, koji bi za našu civilizaciju mogao po-stati Monstrum, a okretanju izgradnje no-vog pravednijeg sistema, prevazilaženja sadašnje medijske prakse i načina korišće-nja slobodnog vremena i njihovog utjecaja na čovječanstvo.Naravno, ovo je jedan optimistički scenarij koji iniciramo i podržavamo njegovo jača-nje i dugoročnu realizaciju.Mnoga sjajna iskustva i rezultati iz prošlo-sti i sadašnjosti koji predstavljaju baštinu čovječanstva treba preispitati i staviti u novi okvir potreba trećeg milenija i aktuel-nih izazova koji nastaju na relaciji global-nog humanog društva i prirode. Ova naša vizija prakse nije prihvatljiva sa aktualne poremećene uslove. Vjetrovi mogu dostići brzinu od preko 500 km na sat. Snaga vje-tra mogla bi porasti još i više i uništiti dije-love zemljišta koje sada koristimo u agraru. Poplave i suše će umanjiti mogućnosti pro-izvodnje, tako da se moraju iznalaziti nove tehnike radi zadovoljavanja potreba za hranom i drugim osnovnim potrebama. Zemljotresi, vulkanske erupcije, cunamiji i velike poplave će povećati štete na onome što ljudi stvaraju. Ljudi moraju učiti iz pri-mjera drugih planeta našeg solarnog siste-ma o životnoj sredini ili uslovima života koji su neophodni za život ljudi i ostalih živih vrsta. Rezultati istraživanja prirode mogu biti skraćeni putevi za nove solucije održive budućnosti čovječanstva.

Prevod i adaptacija: F. Šebić

63


FRANCUSKA UVODI POREZ NA CO2

Novosti

NE UBIJAJTE REKE

Ne ubijajte reke tako vam Peruna,tako vam boginje Vesne, Svetovida,na ubijajte reke, mole slavuji,ne ubijajte mole vas kosovi i žune,ne ubijajte to lepote čudo,maticu koja kao vreme huji,ne ubijajte reke uludo. Ne ubijajte,moli se pod bukvom vrutak,moli se u viru drveni belutak,mole se mahovine zelena runa.U reci se kupa boginjica Vesna,njome plove splavovi Svetovida,ona se preliva kao perje žuna. Reke su ljubimice sedoga Peruna,ne ubijajte njihov šum i žubor, ne ubijajte, tako vam pesnika,reka je nebesnica,ne ubijajte je, tako vam zvezda i ptica.Desanka Maksimović

EKO PJESME Odabrala i pripremila: Anida Džanko

VEČE U POLJU

Pognuta vrba, ko stara majka,mršavom rukom na molitvu dade znak.I svud umuknu šum trave i brbljava šaš.

Tada se najstariji popac iz grma javii pred svima moli Očenaš.A šume i trave pobožno odgovaraju.I braća njegova što kleče u travi.

A ja prognanik iz grada osamljenislušam te ponizne zvuke,pa glave prignute i pun svete večeri,ne znam da sam i ja sklopio ruke.

Kad se svrši tiha molitva, sve se opetna svoj večernji posao vrati.Zašumi rosno krošnja nada mnom.I šume, što su molile, umuknu dugim snom.

Grmlje po obroncima opet prikuplja mrak.A mjesečeva užarena plitica zasija.Stričak stričku nastavi da priču priča.A stara vrba opet nad vodom vlažnu maglu čijaNikola Šop

MODRA RIJEKA

Niko ne zna gdje je onaMalo znamo al je znanoIza gore iza dolaIza sedam iza osamI jos dalje i jos gorePreko gorkih preko mornihPreko gloga preko dracePreko zege preko stegePreko slutnje preko sumnjeIza devet iza desetI jos dublje i jos jaceIza slutnje iza tmaceGdje pjetlovi ne pjevajuGdje se ne zna za glas rogaI jos hude i jos ludeIza uma iza bogaIma jedna modra rijekaSiroka je duboka jeSto godina siroka jeTisuc ljeta duboka jestO duljini i ne sanjajTma i tmusa neprebolnaSto godina siroka jeIma jedna modra rijekaIma jedna modra rijekaValja nama preko rijekeMak Dizdar


64 Poezija

65


FONDEKO SVIJETNaučno popularna revija o prirodi,

čovjeku i ekologijiSarajevo, jesen 2009., broj 29, godina XIII

Izdavač: Udruženje za podsticanje uravnoteženog razvoja i kvalitet života

„Fondeko“ SarajevoSuizdavač: Federalno ministarstvo

okoliša i turizmaUpravni odbor Fondeko: Dr.sci.Tatjana Neidhardt, (predsjednik); dr.sc.Nevenko

Herceg (kooptirani član), Hajdar Arifagić, novinar; akademik Ljubomir Berberović;

prof.dr. Vladimir Beus; prof.dr. Esma Habul - Velagić; Ana Mrdović, dipl.ing.hort; mr.teh.

nauka Faruk Muštović; akademik fra Petar Vidić; Nermin Zubčević, dipl.vet., mr.sc. Mehmed Cero (kooptirani član) i Mate

Bandur,dipl.ing (kooptirani član).Za izdavača: Halida Vuković

Glavni i odgovorni urednik: Alma Džinović Zamjenik glavnog i odgovornog urednika:

Tomislav Lukić, prof.Uredništvo: Hajdar Arifagić, novinar, akademik Ljubomir Berberović, dr. sc.Nevenko Herceg, prof.dr.Aleksandar

Knežević, mr. Esma Kreso-Bešlagić, doc.dr.Šekib Sokolović, dr.sc.Čedomil Šilić, prof.

dr.Dubravka Šoljan, akademik fra Petar Vidić, Vojislav Vujanović, likovni kritičar,

Danijela Petrović, prof.Unos teksta: Admir TihićLektor: Nada Franjković

Korektor: Sabaheta AbadžićSekretar redakcije: Zumreta Begović

Prvi glavni i odgovorni urednik Nijaz Abadžić laureat Povelje časti UNEP „Global 500“

Adresa redakcije: Revija „Fondeko svijet“ Branilaca Sarajeva 47, 71000 Sarajevo-

Bosna i Hercegovina, tel/fax: ++387 33 21 13 54e-mail: [email protected], www.fondeko.ba

Rukopisi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju.

Tehničko uređenje: Shift, Mostar (www.shift.ba)Štampa: BLICDRUK Sarajevo

Za Štampariju: Muhamed Hrlović, graf.ing.U skladu sa Zakonom o javnom informisanju, revija „Fondeko svijet“ upisana je u Registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i

informisanja Kantona Sarajevo kao nekomercijalno glasilo. Registarski broj

NKM 14/99, od 19.05.1999.Naslovna strana: Otpad u okolišu

Foto: Tomislav Lukić, prof.Posljednja strana: Ambrozija Foto: Tomislav Lukić, profIlustracije: Božo Stefanović

Tiraž: 3.000Revija se štampa na recikliranom papiru

ISSN 1512-634X

SADRŽAJ Veliki okean – Vrtlozi smeća privlače istraživačeBrian Handwerk za National Geographic News; July 31, 2009.Odlagalište smeća u Paci�čkom okeanu, koje je svojom površinom dva puta veće od Teksasa, je ovoga ljeta glavna destinacija za istraživače. Takozvani Eastern Paci�c Garbage Patch ili Istočno-paci�čki kolaž od smeća, smješten u udaljenim vodama između Kalifornije i Havaja, djelo je struja iz okeana koje pokupe milione tona sveukupne svjetske odbačene plastike. Dvije odvojene ekspedicije će se uputiti prema ovom kolažu od smeća, kako bi

dokumentovale opseg ovog problema i privukle globalnu pažnju ka katastrofal-nom zagađenju okeana.

Isticanje na�e zahtijeva evakuaciju australijske obaleDenny �omas & James Jukwey, (Reuters); Avgust 21, 2009. Sidnej (Reuters) – Curenje na�e na zapadnoj obali Australije zahtijeva evakuaciju desetina radnika s bušotine, kaže operater PTTEP Australasije. Veličina ove na�ne mrlje još nije poznata, ali je u toku nesreće oko 40 barela na�e ispušteno u vidu mlaza, kažu u svojoj izjavi vlasnici ove bušotine. Curenje se pojavilo tokom prioblanog bušenja u moru u Timoru.

Britanski kontejneri prepuni otpada vraćeni iz Brazila u Veliku BritanijuFarah Master (Reuters); August 22, 2009. Brod natovaren britanskim kontejnerima, za koje se sumnjalo da sadrže toksični otpad, ilegalno izvezen u Brazil, vraćen je nazad u Veliku Britaniju u petak. Brazilski zdravstvni krugovi kažu da je ova isporuka, za koju se tvrdilo da prenosi reciklirani otpad, ustvari puna prezervativa, injekcija i kućanskog otpada. Ovaj materijal su otkrili brazilski službenici u tri državne luke u toku proteklih par mjeseci. Britanska agencija za okoliš kaže da je 71 od ukupno

89 kontejnera stiglo na Felixstowe dokove u Su�olku, dok se ostatak očekuje slijedeći utorak. Ova Agencija još nije dala konkretnu izjavu o ovom slučaju, mada su naglasili da će morati izvršiti dezinsekciju kontejnera u toku naredne sedmice, prije nego provedu potpunu istragu.

Iznenađujuće, izmjerena najviša temperatura okeana za mjesec juliR. Greenway, ENN; Avgust 15, 2009. Prema studiji koju je objavila Nacionalana administracija za okeane i atmosferu (National Oceanic and Atmospheric Administration), ovog jula je temperatura na površini okeana bila najviša ikada izmjerena za mjesec juli, time obarajući rekordnu temperaturu prethodno izmjerenu 1998. godine. Globalna prosječna temperatura zemljine površine i površine okeana za mjesec juli 2009. godine dostigla je peto mjesto na ljestvici najviših zabilježenih temeperatura. Ova mjerenja su širom svijeta počela 1880. godine.

Ribe širom SAD-a zagađene živomRoger Greenway, ENN; Avgust 20, 2009. Geološko istraživaje provedeno u SAD-a obavilo je rezultate koji pokazuju da je svaki uzorak ribe uzet iz 291-og potoka širom zemlje kontaminiran živom. Ovo istraživanje je dio Nacionalnog programa o kvalitetu vode, koji omogućava bolje razumijevanje stanja kvaliteta vode, u smislu da li se to stanje vremenom poboljšava ili ne i kako prirodne pojave i ljudske aktivnosti djeluju na te uslove.

Domaćinstva kao uzročnici zagađenjaEurekalert; Avgust 19, 2009. 11:55 AM Poznata je izreka: „Nigdje kao kod kuće!“ Međutim, naučnici objavljuju neugodne vijesti o domovima u pojedinim dijelovima Kalifornije. Prema novoj studiji, objavljenoj na 23-em Nacionalnom susretu američkog društva za hemiju (National Meeting of the American Chemical Society), tipične kuće tamo – a vjerovatno i u drugim dijelovima zemlje – su alarmantan i prilično potcije-njen izvor zagađenja vode.

Nakon skoro decenije odsustva, losos se opet vraća u rijeku SenuReuters ; Avgust 14, 2009. Francuski naučnici kažu da se losos nakon skoro decenije odsustva ponovo vraća u Senu, jer je ova rijeka, koja protiče kroz Pariz, proteklih godina postala čistija. Nekada brojan u rijeci, atlantski losos je iz Sene nestao ranih godina 20-og stoljeća, čemu su jednim dijelom kriva zagađenja iz

kanalizacija Pariza. Ipak, naučnici slave poboljšanja u kvaliteti vode u Seni, jer vraćaju zaštićene vrste ponovo u Pariz.

Kiselina u okeanima: opasnost u porastu za morski životRichard Harris, NPR; Avgust 13, 2009. Kada sagorijevamo fosilna goriva, ne šaljemo karbon dioksid samo u atmosferu. Veliki dio odlazi u more. Tamo se karbon dioksid pretvara u karbonsku kiselinu, zbog koje voda u okeanima postaje korozivna, i posebno nagriza školjke i koralje.

Stotine novih vrsta pronađeno u Istočnim HimalajimaScienceDaily; Avgust 11, 2009. Više od 350 novih vrsta otkriveno je u Istočnim Himalajima, uključujući najmanjeg jelena na svijetu, „leteću žabu“ i geka, odnosnu vrstu malog guštera koji pripada porodici Gekkonidae, za kojeg je poznato da je egzistirao još prije 100 miliona godina. Ovom biološkom blagu sada prijete klimatske promjene.

Zagađenje zraka povezano sa smanje-njem IQ kod djeceIzdavač: ENN, Science Daily i drugi izvori; Juli 21, 2009.Novo istraživanje koje su objavili pedijatri u avgustu 2009. godine pokazuje moguću povezanost između povećane zagađenosti zraka u urbanim sredinama i smanjenja procenta inteligencije (IQ) kod djece. Istraživanje navodi da hemikalije ispuštene u zrak sagorijevanjem uglja, dizela, na�e i plina, ili drugih organskih supstanci kao što je duhan, predstavljaju glavne uzročni-ke gradskog zagađivanja zraka, posebno usmjeravajući pažnju na štetan utjecaj motornih vozila.

Lavovi u Keniji bi mogli nestati u narednih deset godinaShanta Barley, NewScientist; Avgust 20, 2009. Kenija godišnje gubi 100 lavova u proteklih sedam godina, čime u zemlji postoji još samo 2.000 ovih slavnih velikih mački, kaže Centar za divljinu Kenije (KWS – Kenya Wildlife Service) i zaključuje da bi zemlja u potpunosti mogla izgubiti ove divlje lavove u narednih 20 godina. Za ovo najviše optužuju uništava-nje staništa, bolesti i sukob sa ljudima. Biolog za divljinu sa Kalifornija Univerziteta, Laurence Frank kaže da lavovi u Keniji, ali i ostatku Afrike, nestaju takvom brzinom da će, ako se ubrzo ne poduzmu hitne mjere, nestati iz Kenije za manje od 10 godina.

EKOLOŠKE VIJESTIPripremila i odabrala: Anida Džanko

REGIONALNA SARADNJA U UPRAVLJANJU OTPADOM


Evidentno je da postoji kriza upravljanja otpadom koja će, ako se ne učine krupne promjene, prerasti sektorske okvire...

SVE U SKLADU SA ZAKONOMUspostava sustava upravljanja otpadom, odvojenog sakupljanja i iskorištavanja korisnog dijela otpada javlja se kao nužnost...

Mladen Rudež

OTPAD JE SIROVINA NA POGREŠNOM MJESTUUtvrđivanje količina i sastava otpada koji se produkuje u određenoj oblasti skupljanja je od posebne važnosti...

Prof. dr. Jovan Sredojević SPOJ TRADICIJE I ZANIMLJIVIH RJEŠENJA

BIJAMBARE SLIJEDE KONVENCIJUKonvencija se odnosi na sve oblike pejzaža od prirodnih, ruralnih do urbanih, a obuhvata kopno...


NOVE ALEJE SARAJEVAZahvaljujući izuzetnom zalaganju uposlenika KJKP Park uz mnoge od ovih saobraćajnica ponovno su formirane aleje, u cijelosti ili ...


ZNANJEM PREKO BARIJERAAzrudin Husika

Izdavanje ovog broja revije financijski je pomoglo Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo

03

AMBROZIJA INVAZIVNA I ALERGOGENA BILJKA

Prof. dr. Sulejman Redžić

13

19 23

30 43

50 56

Povijest zbrinjavanja otpada u Re-publici Hrvatskoj može se podijeliti na razdoblja: od 50tih do 1970. godine...


U organizaciji Regionalnog centra za edukaciju i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu u Fojnici je održana 5. Međunarodna ljetna škola...

Raste veoma brzo na kultivisanom, obradivom zemljištu kao korov. Za kratko vrijeme u stanju je da prekrije i čitave njive...



66

Lijepa i opasna

Otpad nije smeće

N A U Č N O P O P U L A R N A R E V I J A O

P R I R O D I , Č O V J E K U I E K O L O G I J I

J e s e n , 2 0 0 9 . , b r o j 2 9 , g o d i n a X I I I


Documents

Fondeko svijet