1

Foto

: Ro

ber

t Ku

nšte

k

2

PAPA GOVORI - PAPA GOVORI - PAPA GOVORI 4/2004

KOMENTAR - KOMENTAR - KOMENTAR

Obitelj danas, također i u Hrvatskoj, tražipovlaštenu pozornost i jasne mjere, kojeće promicati i štititi njezin ustroj, razvoj istalnost. Mislim, između ostaloga, naozbiljno pitanje stambenoga prostora i napitanje zaposlenosti. Ne smije se zaboravitida se preko pomoći pružene obiteljipridonosi također rješavanju drugih velikihteškoća, kao što su - na primjer - skrb zabolesnike i starije osobe, način kakospriječiti širidbu kriminala i kako naćiustuk upotrjebi droge.

Vi se pak, kršćanske obitelji, neustručavajte - posebno svjedočećinačinom vlastitoga života - predlagatiistinski Božji naum s obitelji kaozajednicom života utemeljena na ženidbi,to jest na postojanome i vjernomezajedništvu muškarca i žene, međusobnovezanima javno očitovanom i priznatomsvezom.

Na vama je da na sebe preuzmeteodgovornost ljudskoga i kršćanskogaodgoja svoje djece, koristeći se takođerpomoći odgojnih stručnjaka te ozbiljnih idobro pripravljenih vjeroučitelja. Ovdje se,u gradu Rijeci, kao zaštitnik štuje sveti Vid,mladić, koji se nije ustručavao položitivlastiti život kako bi očuvao svoju vjernostKristu u kojoj su ga bili poučili njegovi svetiroditelji Modest i Krescencija. I vi, poputnjih, pomažite svojoj djeci da idu u susretIsusu, kako bi ga bolje upoznala i slijedilaposred kušnji kojima su izložena na putu,što vodi k pravoj radosti.

OBITELJ TRAŽI POVLAŠTENUPOZORNOST

Ne umarajte se u ispunjenju svoje roditeljskeslužbe, ponavljajući pri tome zaziv, što gaRiječani već sedam stoljeća s pouzdanjemupravljaju čudotvornomu križu štovanuu riječkoj prvostolnici: “Pomogao namsveti Križ svetoga Vida!”

Današnje je društvo dramatičnorascjepkano i podijeljeno. Upravo je zato itako očajno nezadovoljno. Ali kršćaninse ne miri s umorom i samim tijekomzbivanja. Budite narod nade! Buditenarod koji moli: “Od sva četiri vjetradođi, Duše, i dahni u ova trupla daožive” (Ez 37, 9). Budite narod kojivjeruje u Riječ, koju nam je dao Bog ikoja se je ostvarila u Kristu: “I Duh svojudahnut ću u vas da oživite, i dovest ćuvas u vašu zemlju, i znat ćete da ja,Gospodin, govorim i činim” (Ez 37, 14).

Kristova je želja da u Njemu svi budujedno, kako bi u svima prebivala puninanjegove radosti (usp. Iv 15, 11; 17, 13).Ovu svoju želju On i danas očituje za Crkvu,koja smo mi sami osobno. Zbog toga je On,zajedno s Ocem, poslao Duha Svetoga.A Duh neumorno djeluje kako bi ukloniosvaku raspršenost i ponovno sastaviosvaku raskomadanost.

Sveti nas Pavao podsjeća da je “plod Duhaljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost,dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost”(Gal 5, 22-23). Ove darove Duha Svetogadanas Papa ište za sve kršćanskesupružnike u Hrvatskoj, kako bi svojim

uzajamnim darivanjem, u vjernostiženidbenim obećanjima i u služenju stvariEvanđelja, mogle u svijetu biti znak ljubaviBoga prema čovječanstvu.Ove darove ište Papa za sve vas, kojisudjelujete u ovome slavlju i koji ovdjeponovno potvrđujete da ćete se zalagati usvjedodžbi za Krista i njegovo Evanđelje.”Dođi, Duše Sveti, ispuni srca svojih vjernikai u njima užezi oganj svoje ljubavi” (Pjesmaprije Evanđelja).

Dođi, Duše Sveti! Amen.

(Rijeka, 8. lipnja 2003.)

KAKO SAČUVATI VJERU I DOSTOJANSTVO NARODA?

USPRKOS HAAGU I VRAGU!Ostaje nam samo zdrava logika: sačuvati i u okrilju Europeupravo ono što ona gubi, sačuvati, kako nas uči Bl. AlojzijeStepinac, katoličku vjeru koja je najveće dobro hrvatskognaroda, kao što svjedoči bjelodano čitava povijest naša.Samo tako i takvi bit ćemo interesantni narodima s kojimaćemo dijeliti sadašnjost i budućnost, bez obzira na mukekoje nam stižu od Haaga, ali i od Vraga.

ada je koncem prošlog tisućljeća (6. ko-lovoza 2000.) Sveti Otac Ivan Pavao II.“odobrio i svojim autoritetom na plenar-

noj sjednici potvrdio da se publicira” dokumentDominus Iesus - Gospodin Isus bilo je jasnoda Crkva, neumoljivom logikom i snažnom bib-lijsko-teološkom argumentacijom, potvrđujebaštinjeni nauk: Jedna i jedincata Kristovacrkva nalazi se u Katoličkoj crkvi (DI 16-17).Taj jedini ispravan nauk izazvao je brojne ner-

K

3

KOMENTAR - KOMENTAR - KOMENTAR4/2004

Ne bi uopće biloneprimjereno, zbogkulturnog i pastoralnogdoprinosa, redatelja MelaGibsona (a preko njega isve glavne aktere njegovafilma) nagraditi počasnimzvanjem doktora nekogod naših sveučilišta ilikatoličkih fakulteta.Hrvati bi mu za ovaj film injegov konstruktivanumjetnički opus moglizahvaliti na još jedannačin: proglasiti gapočasnim građaninomnaše metropole ili nekogdrugog grada.

nije dužnosnike iz naše vlasti. Narod je zbu-njen i također šuti. Nitko ne zbori detaljnije uime kakvih interesa se to čini: tek podsviješćuodzvanja temeljni cilj - priključenje Europskojuniji! Čast don Živku Kustiću koji jasno zapisau Jutarnjoj propovijedi: “Ima li smisla zavara-vati se da i dalje možemo s tim sudom surađi-vati za dobro svoje države? Kad bi odgovorniu Haagu iole cijenili poniznu suradnju našihdržavnika, ne bi sada iskoristili prigodu da

ponovno optuže hrvatsko državno vodstvozato što je u vojnoredarstvenim pothvatimaoslobodilo svoje međunarodno priznatodržavno područje. (...) Svijet bi trebao...zgražati se nad zločestim Hrvatima. A mibismo se za svu budućnost morali stidjetipredsjednika Tuđmana i mnogih koji su snjim na čelu oslobodili hrvatsku državu. Tonarod ne može podnijeti, i nema cijene zakoju bi naše državno vodstvo to smjelo dopu-stiti. Oni koji pokreću takve postupke Haagau odnosu na Hrvatsku očito ne odustaju. Zarim doista ne smijemo reći da su prešligranicu podnosivoga? Nije više riječ samo opolitici i taktici, nego to postaje pitanjesavjesti prema uzrečici: Sve za obraz, a obrazni za što!” (JL, 10. 3. 2004.)Priča može svakako završiti, ali u najboljemslučaju doživjet ćemo tragikomediju, makarveć sutra zakoračili u obećanu Europsku uniju.Europski se moćnici, zar to već nismo iskusili,prema nama ponašaju u skladu s onom latin-skom: Quod licet Jovi, non licet bovi! (Što jedopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu!)Mora biti jasno: imperativ u budućnosti bit će,premda smiješno i pomalo zastrašujuće zvuči- izbjeći sudbinu volova!Ostaje nam samo zdrava logika: sačuvati i uokrilju Europe upravo ono što ona gubi, saču-

vozne reakcije i na ovim našim prostorima. No,osporavateljima je prebrzo ponestalo pravihargumenata i sve je utihnulo. Na dogmatskojrazini sve je opet, na dulje vrijeme, ostalo kri-stalno jasno. Slijedili su drugi dokumenti i onisu, uglavnom, blagonaklono ili uz manja ne-godovanja primljeni i prihvaćeni. Činilo se, jermnoge teme su već dokumentirano apsolvi-rane, da više ništa neće izazvati polemikepoput Dominus Iesus.A onda se dogodila Pepelnica 2004. Na jednojdrugoj razini, putem filmske umjetnosti, naspektakularan način o Kristu i njegovoj porucimuke i uskrsnuća progovorio je Mel Gibsonfilmom Muka Isusova (koji je kod nas nespret-no preveden kao”Pasija”). I nije trebalo dugočekati negativne reakcije: spomenutom pro-jektu nastoji se svašta podmetnuti, ali nemapotrebe da ulazimo u te polemike. O filmu susvoj sud dali i daju milijuni gledatelja i to, uglav-nom, pozitivno. Među ostalima predsjednikBiskupske konferencije BiH mons. dr. FranjoKomarica javno je čestitao i zahvalio svima kojisu radili na tome filmskom ostvarenju, jer će“mnogi na ovaj način ponovno naći istinu vjerei doživjeti obraćenje”. Vrijedi kao znakovitostspomenuti još jedan paradoks: prema pisanjuJutarnjega lista uskoro će određene snage uAmerici iz povijesne ropotarnice izvući filmBrienov život sumnjivih cirkusanata MontyPythona koji izruguje Krista iz Nazareta, ascenaristi se nadaju da će njihov film biti dozaprotuotrova zbog filma Mela Gibsona. Stra-šno i zabrinjavajuće. Sapienti sat!Umjetničko viđenje i prikaz posljednjih Krist-ovih dvanaest sati, očito je, ostavit će neizbrisivpečat na početku trećeg tisućljeća, a, uz potre-bnu dozu opreza, može se već sada ustvrditida je cjelokupna kršćanska kultura tim spek-taklom dobila umjetnički dokument koji bi sezbog svoje težine i značaja mogao, naravnona razini filmske umjetnosti, također usporeditis dogmatskim dokumentom “Dominus Iesus”.O drugim pojedinostima prosudit će svatko posvojoj savjesti. Svakako, ne bi uopće bilo nepri-mjereno, barem zbog kulturnog i pastoralnogdoprinosa, redatelja Mela Gibsona (a prekonjega i sve glavne aktere njegova filma), nagra-diti počasnim zvanjem doktora nekog od našihsveučilišta ili katoličkih fakulteta. Hrvatski krš-ćani bi mu za ovaj film i njegov konstruktivanumjetnički opus mogli zahvaliti na još jedannačin: proglasiti ga počasnim građaninom na-še metropole ili nekog drugog grada. Ne mora-mo mi u tome biti prvi, ali to će sigurno mnogiučiniti.Istodobno, u ozračju stvarne korizmene mukegrca naša Domovina. Izložena je strašnom pri-tisku Međunarodnog suda u Haagu i prisiljenabez pogovora tamo poslati svakog koga Tuži-teljstvo optuži za bilo što. Na optuženičku klu-pu nastoji se dovesti cijela hrvatska država irevidirati njezina povijest. Pravna i politička drs-kost podržana, očito je, ekonomskim i integra-cijskim ucjenama prisilila je na šutnju i najglas-

3

vati, kako nas uči Bl. Alojzije Stepinac, kato-ličku vjeru koja je najveće dobro hrvatskognaroda, kao što svjedoči bjelodano čitavapovijest naša. Upravo to aktualizira veličan-stveni dokument “Dominus Iesus”, a ovih danai Gibsonov film o Isusu. U tom smislu valjanapraviti svakovrsnu inventuru (čine to dobroi naše biskupijske sinode!) te ponovno svratitipozornost na potrebu osnaživanja laičkihkatoličkih društava koja bi poštujući načelazajedničke molitve, rada i rekreacije pomoglada novi polet i životna radost prokola sklero-tičnim krvotokom. Ipak, kada se u život zagle-damo ozbiljno, brzo će nam ruka poći premaprsima i morat ćemo najprije priznati vlastitukrivnju, osobito zbog svagdašnjih propusta.Brzo ćemo shvatiti da nismo iskoristili i da neželimo sve mogućnosti koje nam se nude:katolici se uvlače u svoju ljušturu i ne krećemou svijet i prema svijetu s jasnom kršćanskomporukom - ni privatno, a još manje organizi-rano. Zato, upravo stvaranje jačeg laičkog kato-ličkog lobija iza kojeg bi, bez fige u džepu, sta-la cijela Crkva, naša je neodgodiva potreba.Dakle, stvaranjem javnog katoličkog društva,naravno uz već postojeće organizacije, vjernicilaici bi postali daleko učinkovitiji, njihov glasbi se tada u našoj cjelokupnoj javnosti višeslušao. Čini se, ovo (ne)zaboravljeno pitanjemože se slobodno izdići na razinu osnovnogvjeronauka koji Crkva provodi u župama i ško-lama. Tko zrelo promotri našu sadašnju situ-aciju brzo će zaključiti da bez organizacijevjerska i duhovna obnova ne može ići u želje-nom smjeru, jer stare metode propovijedanjadanas traže osvježenje i sofisticiranu novost.Bez toga, također, ne može biti ni riječi o evan-gelizaciji kulture (i evangelizaciji kulturom),koju zagovaramo i posvješćujemo njezinuulogu već dvadeset godina. Nužna je novamatrica djelovanja i potreban radikalnijizahvat. Samo tako ostat ćemo svoji, jedinotako ostat ćemo vjerni Bogu, Crkvi i Domovinii u novim integracijama u kojima ćemo se naći.Samo tako i takvi bit ćemo interesantni naro-dima s kojima ćemo dijeliti sadašnjost i buduć-nost, bez obzira na muke koje nam stižu odHaaga, ali i od Vraga.

MatMatMatMatMate Kre Kre Kre Kre Krajinaajinaajinaajinaajina

Foto

: Ro

ber

t Ku

nšte

k

4

USKRS 2004 - USKRS 2004 - USKRS 2004 4/2004

skrs je vrijeme kršćanske radosti i rado-sti kršćana. No u našoj tzv. kršćanskojkulturi svi su blagdani već uvelike komer-

cijalizirani i materijalizirani, pa tako i najvećikršćanski blagdan. Teško je oteti se dojmu dase u obilju predblagdanske užurbanosti da bise blagdančilo u dokolici i obilju negdje zamet-nula radost. Zašto je u jednom kršćanskomnarodu teško biti kršćanski radostan? Može lise danas uopće govoriti o kršćanskoj radosti?Dvije su moguće krajnosti u koju može upastikršćanin. Jedna je hinjena, usiljena radost. Samnom je sve u redu, što me se tiče svijet kojigrezne u zlu, ja sam u prijateljstvu s Bogom,svak je kovač svoje sreće, spašen sam, nećuse opterećivati onim što me se izravno ne tiče.Druga je krajnost suprotna: uopće se više nemogu radovati; ćutim stalnu tjeskobu zbog zlaoko mene i u meni samom, ne mogu se oslobo-diti osjećaja da je čitav svijet proklet i prepuš-ten zlu – tko se u svemu tome može spasiti?Prva je krajnost rjeđa, ali možda zato i primjet-nija. To su kršćani koji su stalno u nekoj vrstiegzaltacije, nikad ne skidaju smiješak s lica,

SMIJU LI SE HRVATI RADOVATI?

SURSUM CORDA!

Današnji čovjek tjeskobnose pokušava osloboditipatnje divinizacijom tijela.“Tjelesne vježbe” uvelikesu stoga nadmašilepotrebu duhovnih vježbijer se zaboravilo da jetijelo hram Duha Svetoga(1 Kor 6, 19), da je čovjekhram Boga živoga.

Hrvatska je duša više korizmena nego uskrsna. Povijesnenevolje i patnje s koje god strane dolazile naš su puk višesenzibilizirale u duhu križnoga puta i golgote negoli što suga oblikovale mentalitetom uskrsne pobjede. Naši su ljudinavikli nositi “križ cijele jedne nacije” (Matoš). Ali Kristovput ne završava na križu. Ako je Krist kažiput osnovamanaše budućnosti, onda se valja preko križa usmjeriti nanjegovu preobrazbenu životvornu snagu

napadno su veseli i ne govore ni o čemu negoo Isusu. Druga je masovnija, stoga gotovo ne-primjetna. Mnogi zdvajaju zbog osjećaja da zlopobjeđuje. Pod takvim dojmom čovjek možepasti u stanje očaja, kršćanin može pomislitida je Kristova žrtva bila uzaludna. Naš je velikipjesnik Kranjčević svoje umjetnički najuspjelijepjesme ispjevao u toj tjeskobi zbog uzaludnostiKristove žrtve. “- Šuti nebo, uvijek šuti, a saglavnog križa tamo/Hristova se desna rukaotpustila s trula klina,/Nad divljom se njišetravom, ko da pipa, da li ima/Za umornujednu glavu jošte kakav kutić kamo.//Vjekovni je izraz patnje zadnji osto povrhsvega/Izdišući, krčajući iznad suza i grobi-šta,/Nepotrebna ko i život, neponjatna ko iništa -/U očajnoj zjeni svijeta svejedno s Nji-me il bez Njega” (“Groblje na umoru”). Krležazbog istoga osjećaja nije mogao uzvjerovati,postavši u osnovi nihilist, najagilniji propa-gator kaosa - koji nas “melje lud strašan i vje-čit” (“Kaos”) - i “Pobjednice Smrti” (“Plamenivjetar”).Druge se krajnosti danas valja svakako višekloniti. Valja se upitati: kako to da je u današ-njega čovjeka kršćanske uljudbe tako malo

radosti, a tako mnogo straha i tjeskobe? To jeneobično gledano već s naravnoga motrišta.Znamo li da živimo u društvu obilja i “neslu-ćenih mogućnosti”, kako to da se mnogih brigaoslobođen čovjek, kojega ništa ne sputava,čovjek uz to “slobodne misli” i “slobodna mo-rala” – ne zna radovati? Umjesto radosti, pri-klanja se surogatima, koji ga “zadovoljavaju”i “opuštaju”. Iluzija samodovoljnosti s prvihstranica Biblije – bit ćete kao bogovi – danasje masovna mogućnost. Živjeti kao Bog –kakva privlačnost! Ili bar živjeti kao da Boganema – tada je sve dopušteno.

POPOPOPOPOZICIJZICIJZICIJZICIJZICIJA OSOBEA OSOBEA OSOBEA OSOBEA OSOBEPolazeći od svetopisamske riječi “za slobodunas Krist oslobodi” (Gal 5, 1), mora se prijesvega reći da slobodan čovjek, a samim tim ikršćanin, ne robuje nikakvim surogatimaslobode što se iscrpljuju u “djelima tijela” (4,19), kako god razvikana i privlačna bila. Suvre-meni praktični materijalizam neuspjela jenegacija Velikoga petka. Stalni pokušaji da sekriž zbaci s leđa čine ga još težim. To ne značida se čovjek treba nijemo prepustiti patnji.Današnji čovjek tjeskobno se pokušava oslo-boditi patnje divinizacijom tijela. “Tjelesnevježbe” uvelike su stoga nadmašile potrebuduhovnih vježbi jer se zaboravilo da je tijelohram Duha Svetoga (1 Kor 6, 19), da je čovjekhram Boga živoga (2 Kor 6, 16). Ali ne samoda se tako utukao duh čovjekov, nego je i tijelo,u očajnoj želji da se oslobodi patnje, zanema-reno kao modus subličavanja otkupiteljskojpatnji Kristovoj. Eutanazija je vršak takvoganastojanja – uzeti čovjeku prigodu da semakar kroz posljednju patnju suobliči Kristuspasitelju. U času kad je patnja neizbježnasamo se predanjem Bogu može ublažiti iosmisliti.Suvremeni praktični materijalizam takvimpristupom čovjekovoj tjelesnosti ujedno jeneuspjela negacija Uskrsnuća. Kult tijelaprakticiran različitim u osnovi “mumifika-cijskim” tretmanima tijela znakovito odajutjeskobu nad prazninom iza smrti. Nevjera uuskrsnuće, nevjera da će nas Krist suobličitislavnomu tijelu svome, podvrgava tijeloreinkarnacijskoj materijalističkoj “duhovnosti”.No Krist je tijelo integrirao u misterij uskrsnuća,ne ostavivši ga tek predmetom propadanja,bolesti, patnje i smrti. U vezi s tim, autonomija

U

Foto

: Dav

id Iv

ić

5

USKRS 2004 - USKRS 2004 - USKRS 20044/2004

zemaljskih vrijednosti i tjelesnih stvarnosti neznači njihovu ontičku osamljenost. Kršćaninkoji je odvojio svoju ljudsku autonomiju odBožjega autoriteta, koji se Boga “oslobodio”,a tjelesnost osamio od duha već je zapravoumro. Drugim riječima, ako kršćanin napustivjeru u to da je Bog zahvatio u njegovu i općupovijest, da ju je svojim utjelovljenjem u njuposvetio, da je ju Radosnom viješću preo-brazio, da ju je žrtvom na križu otkupio, da juje uskrsnućem otvorio za nov život, da su svabića, stvari i stvarnosti time transcendencijskipredimenzionirani, čime će onda posvjedočitiistinsku radost svoje vlastite nove stvarnostida u slobodi bude dijete Božje, iznova rođenod vode i Duha, i da je takav sposoban svojustvarnost i stvarnost oko sebe sukreirati sBogom!? Jer, da nije Krist uskrsnuo, uzalud bibila vjera naša – bila bi smrt sve što gledamo.

POPOPOPOPOZICIJZICIJZICIJZICIJZICIJA NA NA NA NA NARARARARARODODODODODAAAAAPozicije pojedinih naroda nisu bitno drukčijeod pozicije osoba. Iskustvo svetopisamskogaIzraela trebalo bi da bude dovoljno poučno svimnarodima u njihovu traganju za odgovorom napitanje o tome kako opstati u transformacijamapovijesti. Zadržimo li se u okviru suvremeneEurope, možemo vidjeti da se duhovna ontoge-neza europskih naroda derivira - oni napuštajukršćansku matricu. Njihova religioznost nenestaje, ali kršćanska religioznost žrtve iuskrsnuća, isključivost Kristova spasenjskogaputa, nije im više privlačna. I hrvatski narodsuočen je s takvim duhovnim raslojavanjemsvoga bića. Kršćanski kriteriji promatranja ivrednovanja života i svijeta nemaju gotovonikakav utjecaj u javnosti. Sekularizirano dru-štvo znalački se brani od kršćanskih utjecaja.U takvu stanju sve snažnijega odvajanja odsvoje kršćanske duhovne baze hrvatski senarod suočava s izazovima koji, ugrožavajućiga, ujedno nadmašuju naravna sredstva nje-

gove borbe za opstanak i razvoj. Velika zaduže-nost, demografska implozija, nezaposlenost,haški pritisci, strah od mogućega terorizma…“Realnost” se pokušava nadići projekcijama“bolje” budućnosti, budućnosti koja se proji-cira u nove političke entitete, koji poprimajusoteriološku dimenziju. Ali kad bi to i bilo spa-senje od nekih vremenitih zala, ne bi nas ipakmimoišla propast zbog naših antidekaloškihgrijeha, ponajstrašnije psovke i pobačaja. “Obezumni Galaćani, tko li vas opčara? A predočima vam je Isus Krist…”, Pavao će Gala-ćanima (Gal 3,1). “Da se možda nisam uzaludtrudio oko vas!” (4, 11).Malo se što tako sporo mijenja kao konstanteljudskoga duha. Narodi ne mogu izmaknuti timkonstantama. Sve zemaljske nevolje kojeprolazi Hrvatska, napisao je Viktor Vida, pro-izlaze iz njezina značaja. Naše nas karakterneosobine snažno usmjeruju u percepciji života.Jedna je od njih stalno očekivanje da ćeodnekud doći spasenje, kao da postoji neki

povijesni deus ex machina što će jednimpotezom presjeći sve naše povijesne teškoćei osloboditi nas odgovornosti za sebe same.Tako se i danas “kod nas još uvijek ljudiuzdaju u desno ili lijevo, očekuju od ovogaili onoga, od ‘situacije’ ili ‘skore budućnosti’,od onih koji vladaju ili od onih koji će vladati,od onoga, što je bilo, ili od onoga, što će biti– umjesto da svu svoju nadu polože u onoga,koji vlada jučer, danas i u sve vijeke vjekova.Nije li On svemogući i ne drži li on u svojojruci sva blaga svemira? Nije li On jedini kojividi kroz neprozirne magle naše vlastite sud-bine i budućnosti naroda i zemalja?” Tako jepisao veliki katolički laik Ljubomir Marakovićpočetkom jedne teške godine, 1941. Ali nijezdvojio, nego je uskliknuo “sursum corda!”,znajući da je “neizmjerno duboko dno, s koje-ga možemo i moramo svakodnevno crpstinovu snagu i nove milosti”.

OD KOD KOD KOD KOD KORIZME K USKRSUORIZME K USKRSUORIZME K USKRSUORIZME K USKRSUORIZME K USKRSUHrvatska je duša više korizmena nego uskrs-na. Povijesne nevolje i patnje s koje god stranedolazile naš su puk više senzibilizirale u duhukrižnoga puta i golgote negoli što su ga obliko-vale mentalitetom uskrsne pobjede. Naši suljudi navikli nositi “križ cijele jedne nacije” (Ma-toš). Ali Kristov put ne završava na križu. Akoje Krist kažiput osnovama naše budućnosti,onda se valja preko križa usmjeriti na njegovupreobrazbenu životvornu snagu. Valja namdopustiti prementalizirati se tako da nas sveviše oblikuje duh vazma. To uostalom i jest in-tencija korizme. Stoga, riječ je apostola Petra,“radujte se kao zajedničari Kristovih patnja”,ali zato “da i o Objavljenju njegove slave mog-nete radosno klicati” (1 Pt 4, 13). Radosnaje vijest Kristova – Bog nam je dao život vječni(1 Iv 5, 11). Ištimo stoga to što Krist daje i primitćemo, da radost naša bude potpuna! (usp. Iv16, 24).Sursum corda!

VVVVV. L.. L.. L.. L.. L.Fo

to: D

avid

Ivić

Foto

: Dav

id Iv

ić

5

6

AKTUALNO - AKTUALNO - AKTUALNO 4/2004

goslovljene i sretne Hrvatske u NATO-u! Nećebiti problema sa susjedima i kod eventualnograta ćemo sigurno pobijediti, jer će nam NATOpomoći. U svim kriznim situacijama mladi ćeHrvati biti počašćeni da u ime (ne)poznatih in-teresa na svojim ljesovima nose visoka odličjaza uspostavu demokracije u nekoj njima nepo-znatoj zemlji. Sve to bi moglo i puno koštati.Na koncu to je cijena integracije i činjenice danas Europa konačno želi prihvatiti kao puno-pravne članove. Oni koji pitaju za račune su pro-blematični, jer zbog velike ideje se mora naj-češće šutjeti. Važno je umiriti savjest, te svojuslobodu i odgovornost položiti u ruke onih kojisu već splanirali naše mjesto pod suncem.Hrvatska nema izbora. Ona mora ući u Europ-sku Uniju i to do godine 2007. Ulaznica u Eu-ropu ima nekoliko karakteristika:• prvo, o ulasku ne odlučujemo mi nego drugi;• drugo, cijena ulaska je nepoznata. Ona ovisio burzovnom stanju na kraju dana. Kao i mo-derni manageri na burzi i naši političari poredsilnog stresa još uvijek ne znaju kako će za-vršiti dan. Svaki potez može biti krivi, svaki po-tez može dovesti do pada vrijednosti dionica.I vidljivo je: uhvatio ih je silan strah! Računajusa prilivom dobrovoljnog europskog priloga ko-ji će pokrpati naše stare dugove. Kao hipnoti-zirani čekaju vijesti iz Den Haaga za koji 90%Hrvata prije par godina nije ni znalo da postoji.Neumoljiva božica pravde može bilo kojegaHrvata optužiti za sudjelovanje u kolektivnoj

HOĆEMO LI UĆI U EUROPU KAO SUDIONICIZLOČINAČKOG POTHVATA?

I DEN HAAG JEU EUROPI!

Odgovornost za istinu o hrvatskoj borbi zaslobodu i sve poteze koji odlučuju o sudbininaroda moraju preuzeti oni koji danas odlučuju.Odgovornost ne mogu, poput nekakvih fatalista,olako prebaciti na cijeli narod. Kakvi su to višiinteresi pred kojima moramo klečati? Narod bito, svakako, željno želio čuti!

Cijena ulaska je nepoznata. Ona ovisi o burzovnom stanjuna kraju dana. Kao i moderni manageri na burzi i našipolitičari pored silnog stresa još uvijek ne znaju kako ćezavršiti dan. Svaki potez može biti krivi, svaki potez možedovesti do pada vrijednosti dionica. I vidljivo je: uhvatio ihje silan strah!

krivnji i time dovesti u opasnost čitavu državui narod. Kao na žrtvenom oltaru onih koji vjeru-ju u svemoć materije i boga tame taj doprinosse mjeri ljudskim žrtvama. Što su žrtve većeto je ulaznica vjerojatnija, ali to još ne značida je ona već osigurana. Igra je jednostavna:prinositelju žrtve se stalno govori kako beskraj-no pravedni moćnici još uvijek nisu zadovoljnii traže još više odanosti i poštivanja. Kakvi ćebiti rezultati žrtvenih doprinosa saznat će tekoni koji tu žrtvu budu proučavali sa povijesnedistance.Kada nakon 100 godina preostala hrvatskadjeca (možda kao članovi zajednice EU, akoona do tada bude opstala) budu čitala hrvat-sku povijest i nastanak hrvatske države moždaće se upitati kako to da su Hrvati jedini narodkoji je oslobađajući svoju zemlju optužen zazločinački pothvat i kako to da su Hrvati jedinazemlja koja je one koji su je oslobodili poslalada im sude moćnici koji su pod lažnim ispri-kama vodili osvajačke ratove u zemljama kojenisu njihove.Odgovor bi mogao biti ovakav: U ono vrijeme,kad se vodila rasprava o budućnosti Hrvatskesvi njeni pučani su bili složni da moraju ući uEuropsku Uniju. To je bio jedini zadatak svakeVlade. Hrvatski političari su danonoćno ras-pravljali o toj tematici. Novine su 70% svogaprostora posvećivale pitanju hoće li parlamentneke zemlje ratificirati privolu za hrvatski pris-tup toj zajednici izabranih. Na žalost, neke sudruge zemlje bile prije Hrvatske u poziciji bla-ženih, a to je za Hrvate bila nacionalna sramo-ta i kompleks. Hrvatskom su vladale slobodnoizabrane vlade i predsjednici koje je narod de-mokratski ovlastio da u njegovo ime govore.Istodobno gospodarstvo je bilo u jako lošemstanju. Tajkunski vuci su ga doslovno rastrgali.Globalni terorizam je vladao svijetom i za hrvat-ske političare i druge vodstvene snage nije bilopuno izbora. Instruirani od arhitekata novog

bog pomanjkanja samopoštovanja i si-gurnosti pojedinac traži ukorjenjenostu nekom većem, navodno boljem sus-

tavu, koji će mu samim sudjelovanjem u tomnadređenom identitetu pružiti onu vrijednostkoju sam nema. Iz toga razloga mnogi poje-dinci traže identificiranje s idejama i pokre-tima. Povijesno gledano ti sustavi identifikaciječesto su dovodili do diktatura u kojima pojedi-nac nije bio svjestan svojih postupaka a višaideja ga je iskoristila kao hranu za svoje ciljeve.Pojedinac se tako gubi u masi i prestaje bitiono što on jest: osoba stvorena na sliku i prilikuBožju, osoba odgovorna za svoja djela. U iza-branom gubitku slobode pojedinac se oprav-dava odgovornošću kolektiva i ne želi preuzetiodgovornost za svoja djela, jer nije kriv on negozajednica. Sloboda time postaje opterećenjekojega se želimo osloboditi, jer je jednostavnijekrivnju prebaciti na zajednicu nego li sam pre-uzeti posljedice za vlastito djelovanje.I danas oni koji u ime naroda moraju donositiodluke i dignuti svoj glas za pravo i pravdu oba-vili su se velom nemoći. Postali su i sami žrtvenetransparentnog kalkulantstva. Već unaprijedsu pronašli isprike za svoje eventualne neus-pjehe i nemoć koju su sami izabrali. Oni ne že-le preuzeti osobnu odgovornost. Šutnja protivneistine opravdava se višim interesima.Trenutni hrvatski cilj koji sliči hipnozi jest pri-stup euroatlantskim integracijama. Čitava na-cija je opčarana tim izgledima. Zamislite bla-

ZFo

to: D

avid

Ivić

7

AKTUALNO - AKTUALNO - AKTUALNO4/2004

poretka vođe hrvatskog naroda su odlučili slo-bodu svoje odluke prepustiti drugima. Cijenaulaska u Europsku Uniju je bila jasno defini-rana. Hrvati su pristali na sve uvjete. U čitavojtoj situaciji je bilo jasno da se zbog viših inte-resa ne može javno reći da oslobođenje Hrvat-ske nije bio zločinački pothvat. Po procjenihrvatskih političara jedan takav oštar stavuništio bi sve ono što je do tada postignuto.Hrvatska je, naime, uspjela ući u predvorje začekanje u dugom redu, koji i nije bio neki red.Neki su prolazili pored nas iako su uvjeti bilineispunjeni. Ipak, i hodnik čekaonice je diozgrade. Hrvati su se odlučili za lobiranje i bez-pogovorno ispunjenje europskih uvjeta. Biloje i nekih rasprava u Saboru koje su više služilesmirivanju vlastitog sela nego li kreiranju vanj-ske politike. Europski političari su im iza zatvo-renih vrata, uz ribu i vino, govorili kako Hrvati,naravno, imaju neka prava, ali su im sugeriralida ne dižu glas kako ne bi prokockali kredibi-litet. Budući da je u to vrijeme bilo premalo Hr-vata koji su ozbiljno shvatili da nema kolek-tivne odgovornosti i digli svoj glas protiv nepra-

vednih optužnica, božica pravde je digla svojprst i preko optuženika dovela cijelu hrvatskudržavu u jedan mali dio Europe, u jedan mali injima, do tada uglavnom, nepoznati gradić.Oni Hrvati koji su željeli vidjeti čitavu Europubili su egoistično uvjereni da je najbolje da ne-koliko optuženika ode u Haag i tako ostalimaotvore vrata. Nije bila najbitnija istina i pravda,nego jednostrana nekritička poslušnost:makar je postojala opasnost da svi kolektivnouđu u obećanu zemlju kao sudionici zloči-

ijemi krik, film koji je posljednjih danapostao tema broj jedan u hrvatskoj jav-nosti zbog eksplicitne scene pobačaja

koji se u njemu prikazuje, po svemu sudećidanas će od ministra Dragana Primorca dobiticrveno svjetlo za daljnje prikazivanje u okviruvjeronauka. Međutim, istina o abortusu nakonafere koja je stvorena poslije prikazivanja Nije-mog krika u jednoj zagrebačkoj gimnaziji i šoki-ranih srednjoškolaca, unatoč svim negativnimkomentarima i halabuke sa strane neoliberal-nih i partijskih krugova zgroženih filmom o po-bačaju, nezadrživo kuca na naše osobne i kole-ktivnu savjest nacije. Abortus je ubojstvo nero-đenog djeteta i to je istina koju ne zastupa sa-mo katolički moralni nauk, već i svaki imaloozbiljan znanstvenik.Prije pet godina Obiteljski centar s Kaptola ob-javio je uz pomoć ministarstva znanosti teministarstva prosvjete, jednu malu publikacijus naslovom “Što tvrdi moderna znanost o po-četku života pojedinog čovjeka”. U njoj skupinaautora pod zajedničkom egidom Znanstveniciza život, donosi više različitih mišljenja o ovojtemi. Liječnik A.E. Hellegers kaže: “Čini mi se

IN MEDIAS RES - IN MEDIAS RES - IN MEDIAS RES

Tko god dira u nerođeno dijete, htio on to priznatiili ne, ubija ga, a ne vrši nikakvo “čišćenje”. U tomje Nijemi krik glasan, i zato ga treba “ugasiti”. No,istinu se ne može zaustaviti.

ABORTUS JE UBOJSTVO

da je sljedeća či-njenica temeljna.Svaki život, biolo-ški gledano, započi-nje začećem. Bit ćukratak: fetus je živ, nijemrtav. Ljudski je, nije ma-čji, konjski ili slonovski. Biolo-ški, sve su vrste definirane svojom genetičkomkompozicijom, i fetus je ljudski od začeća.Ukratko, biološki gledano, to je ljudsko biće”.S druge strane, znanstvenik Joseph Fletcher,jedan od vodećih zagovaratelja “prava na po-bačaj”, tvrdi slično prethodnom: “Naravno darasprave o tome da je ljudski fetus na nivouhomo sapiensa nema; to se biološki može vrlolako odrediti. Isto tako, nema mjesta bilo kak-voj sumnji u to da je živ”.Zanimljivo je u istoj knjižici pročitati i mišljenjeameričke Organizacije za planirano roditelj-stvo, koja širom svijeta promiče pobačaj. “Zaabortus je potrebna operacija. On ubija životdjeteta nakon što je već započeo”. I na krajujoš jedan stav, liječnika Johna C. Vaughana:“Jednom kada je došlo do oplodnje, stvorene

su sve mogućnosti za novu dušu, novu indivi-duu, započet je jedan individualni život, koji bitrebali štititi isti zakoni koji štite sva ljudskabića”. Pa ipak, gotovo svuda u svijetu pa takoi u Hrvatskoj, nerođeni nemaju ista prava kaoi mi koji imamo sreću da smo rođeni i živi. Asvakome od nas već kod začeća određeni suboja očiju i kose, stas i spol. Tri tjedna nakonzačeća djetetu već kuca srce. Sa šest tjedanadijete miče rukama i nogama...Tko god dira u nerođeno dijete, htio on to pri-znati ili ne, ubija ga, a ne vrši nikakvo “čišće-nje”. U tom je Nijemi krik glasan, i zato ga treba“ugasiti”. No, istinu se ne može zaustaviti.(Slobodna Dalmacija, 1. ožujka 2004.)

IvIvIvIvIvan Ugrinan Ugrinan Ugrinan Ugrinan Ugrin

NFo

to: D

avid

Ivić

načkog pothvata. Jasno je i sigurno: odgo-vornost za istinu o borbi za hrvatsku slobodu isve poteze koji odlučuju o sudbini naroda mo-raju preuzeti oni koji danas odlučuju. Odgo-vornost ne mogu, poput nekakvih fatalista,olako prebaciti na cijeli narod i nekakvu nje-govu tužnu sudbinu. Kakvi su to viši interesipred kojima moramo klečati? Narod bi to,svakako, željno želio čuti!

MrMrMrMrMr. V. V. V. V. Vinkinkinkinkinko Vo Vo Vo Vo Vukukukukukadinadinadinadinadin

Kada nakon 100 godina preostala hrvatska djeca(možda kao članovi zajednice EU, ako ona do tada budeopstala) budu čitala hrvatsku povijest i nastanak hrvatskedržave možda će se upitati kako to da su Hrvati jedininarod koji je oslobađajući svoju zemlju optužen zazločinački pothvat i kako to da su Hrvati jedina zemlja kojaje one koji su je oslobodili poslala da im sude moćnici kojisu pod lažnim isprikama vodili osvajačke ratove u zemljamakoje nisu njihove.

8

MI I VJERA - MI I VJERA - MI I VJERA 4/2004

ri su najsvetija dana u godini, koja imajuposebnu važnost za čovječanstvo. Poz-vani smo da na njih obratimo posebnu

pozornost. To su Veliki četvrtak, Veliki petak iVelika subota. Sve što jest, što je bilo i što ćebiti, u mikro i makro svijetu, milijarde galaksija,“crne rupe”, mikrobi, geni, kvarkovi, sve je totajanstveno zapleteno s onim što se je tih danadogodilo i što se i danas događa. To je os svije-ta, axis mundi, središte oko kojeg se okrećesvemir. U Napuštenom, koji je uskliknuo skriža, je Alfa i Omega, početak i kraj svega.Na Veliki petak, koga u nekim krajevima svijetanazivaju, pomalo paradoksalno, Dobrim pet-kom (Good Friday), priliči razmišljati pod križemi o paraboli o rasipnom sinu, o samovoljnommladiću, o raspikući. Odlučan da dostigne zvi-

VELIKI PETAK - DOBRIPETAK!

Veliki petak zapravo potičesve nas da (konačno)dođemo k sebi. Ponajprijezato da bismo shvatili da jeistina o raspetom Isusuistina i o nama samima.Spoznaj sebe!, govorili sustari filozofi. No, o sebimožemo najistinitije(sa)znati samo poznavajućiKrista i Njegovu žrtvu.

jezde, da skrši, kako vjeruje, nametnuta muograničenja života, dolazi ocu i traži dio dobarakoji mu pripada (Lk 15,12). Otac slomljenasrca, i s dubokom slutnjom nesreće, daje sinušto traži. Tako lako, tako nestrpljivo, nagaomladić napušta očevu ljubav, koja mu je dalaživot, i odlazi od očeve kuće u daleku zemlju(Lk 15,13). Rasipajući energiju i trateći mla-dost troši sav novac. Konačno lišen svega prisi-ljen je otimati hranu svinjama. I nakon svega,susrećemo se u Evanđelju s nenadanim čude-snim obratom iskazanim u riječima DošaDošaDošaDošaDošavšivšivšivšivšik sebi... k sebi... k sebi... k sebi... k sebi... (Lk 15,17). Nakon svoje ludosti mla-dić iz tame obmane okreće svoje lice premasvojem domu, prema ocu koji ga strpljivo da-nima očekuje. Stoga i ne začuđuje da dobriotac opaža sinovljev povratak dok je još biodaleko (Lk 15,20). Došavši k sebi, rasipni sesin skrušeno vraća ocu, koji mu sve oprašta.Vrlo poticajna priča za razmišljanje vezano uzVeliki petak.A Veliki petak zapravo potiče svsvsvsvsve nase nase nase nase nas da(konačno) dođemo k sebi. Ponajprije zato dabismo shvatili da je istina o raspetom Isusuistina i o nama samima. Spoznaj sebe!, govo-rili su stari filozofi. No, o sebi možemo najisti-nitije (sa)znati samo poznavajući Krista iNjegovu žrtvu. Upravo stoga Krist Otkupitelj[...] sasvim otkriva čovjeka samome čovjeku.To je – smijemo li se tako izraziti – ljudskadimenzija otajstva Otkupljenja. U toj dimen-ziji čovjek ponovno nalazi veličinu, dostojan-stvo i vrijednost svoje čovječnosti, poručujepapa Ivan Pavao II. u enciklici Redemptor ho-minis. Samo je Isusov križ logični odgovor nasve, kao što je to, primjerice sustavnim razmiš-

ljanjem zaključila Edith Stein, suvremena sve-tica. To je i put prema domu gdje nas čekastrpljiv otac pun ljubavi. Ako ste došli k sebi,poručuje nam Otac, dođite i slijedite me. Poru-ka križa kuca na srce svakoga čovjeka, a samoje pitanje je li sposoban i pripravan primiti tuporuku.Oče, oprosti im, ne znaju što čine! (Lk 23,34)poruka je s Križa. Razmišljamo li za koga seto moli Isus na križu? Dakako, za vođe svoganaroda, za jadnog Pilata, za sve koji su gaosudili i tražili njegovo razapinjanje, za vojnikekoji su mu se izrugivali i mučili ga te konačnopribili na križ, ali Isus se moli i za svza svza svza svza sve nase nase nase nase nas, jersmo i svi mi također tamo bili. Da, svi smo su-djelovali u Isusovom razapinjanju. No, što jeprvi Adam uništio drugi Adam je popravio. Očeoprosti im jer ne znaju što čine! Dakle prekokriža dolazimo Očevoj kući, k istini o nama.Dolazimo do istine o tome što je Bog učinio izljubavi bez obzira na naše grješne čine. Riječje o Božjem daru spasenja, koji nam je doni-jela Isusova muka. I stoga shvaćamo, ili poči-njemo shvaćati, zašto se taj stravičan i punstrahopoštovanja petak može zvati ipak i Do-brim petkom. Taj nam naziv nudi prikladnupoduku pretpostavimo li da dobar ujednoznači i sretan. Naravno, Crkva je oduvijekshvaćala Veliki petak kao dan žalovanja, aliunatoč svoje žalosti taj je dan istinski dobar.Dobri (Veliki) petak doziva nam u pamćenjeveličanstvenost i čudesno djelo Božje ljubavi iizaziva uvijek ljudsku dobrotu. Podsjeća nasda u sučeljavanju s grijehom naša dobrotaipak puno ne pomaže. Samo je Jedan dovoljnodobar da nas spasi. I to je velik razlog za slav-lje. Bog je trijumfirao u Isusovoj smrti i trijum-firat će u svim svakodnevnim smrtima svojihvjernih. Prema čudesnom Božjem planu spa-senja Krist otkupljuje i sa sobom zaručujedušu istim sredstvima po kojima je ljudskanarav bila pokvarena i upropaštena. Kao štoje, naime, u raju uživanjem zabranjenog voćaljudska narav bila razorena i predana pro-pasti, tako se pod stablom Križa po njemuotkupljuje i vraća u prvotno stanje (EdithStein, Znanost križa)

MrMrMrMrMr. Kr. Kr. Kr. Kr. Krešimir Cerešimir Cerešimir Cerešimir Cerešimir CerooooovvvvvacacacacacT

Foto

: Dav

id Iv

ić

8

9

MI I ŽIVOT - MI I ŽIVOT - MI I ŽIVOT4/2004

oram priznati da me je od osnovno-školskih dana mojega života krozosobnu bibliomaniju nekako pratio

imaginarni lik engleske spisateljice Sue Town-send po imenu Adrian Mole. Čitajući dnevniktoga simpatičnog lika koji je genijalno kreiralata spisateljica, nekako mi je palo na pametda s jedne vrste, ne toliko katoličkog kolikohumanističkog aspekta, promotrim toga čovje-ka i njegov život obrađen od pubertetskih da-na do zrelih tridesetih godina. Adrian Mole injegov život, koliko god su plod ljudske maštejedne spisateljice, ipak su jedan pokazateljrealnoga života i činjenice da se njegov stil ži-vota i sudbina svakome može dogoditi. Adrianje dječak koji potječe iz engleskog provincij-skog gradića Leicester, odrastao je u priličnonesređenoj obitelji, roditelji žive neurednimnačinom života, osobito na moralnom planu.Baš takav jedan nesređeni obiteljski odnos iozračje te socijalno-moralni problemi u kojimase nalaze njegovi roditelji imaju veliki utjecajna Adrianovo odrastanje, njegovu psihu, men-talni sklop, njegove želje. Čak bih rekao da seu njemu nalazi spoj jedne vrste gubitničkog

egocentrizma i podsvjesnog kom-pleksa manje vrijednosti.

CVIJEĆE NE RASTE UHLADNJAKU!

Adrian opisuje svoje odnose sroditeljima, da je on neželjenodijete te da je ono negativnoozračje preljubničke provenijencijekoje je vladalo između njegovihroditelja pokazatelj njegovepsihičke nestabilnosti i jedne vrsteegzistencijalne nesigurnosti.

Čovjek koji sanja da će biti slavan pjesnik ipisac, a cijeli život je neobjavljeni romanopisac,godinama je zaljubljen u djevojku iz svoga mje-sta Pandoru, a kasnije postaje samohraniroditelj dvoje djece sa dvije različite žene, tesam na neki način koliko god pokušavaodgovorno raditi svoj posao i kasnije izvršavatisvoje roditeljske obaveze, ne može sa sebeskinuti breme neurednog života svojih roditeljaGeorga i Pauline Mole. Plod neurednog moral-nog života njegovih roditelja su polubrat sočeve strane i polusestra s majčine strane. UAdrianovom životu ipak postoji nešto ple-menito, a to je dugogodišnja briga i skrb zastarca Berta Baxtera te privržena ljubav pre-ma svojoj baki. Međutim, baš ono što se is-prepliće u obiteljskim odnosima njegoveobitelji jest to da se kroz čitav dnevnik dobijadojam, dok imaginarni Adrian opisuje svojeodnose s roditeljima, da je on neželjeno dijetete da je ono negativno ozračje preljubničke pro-venijencije koje je vladalo između njegovihroditelja pokazatelj njegove psihičke nesta-bilnosti i jedne vrste egzistencijalne nesigur-nosti. Čitajući dijelove dnevnika Adriana Moleau nekoliko svezaka koji obuhvaćaju vrijeme odnjegove trinaeste do tridesete godine životadobivam dojam da je spisateljica koja je nazgodan i simpatičan način dočarala taj lik iučinila ga vrlo konkretnim i stvarnim čitatelju,htjela zapravo reći mnogim obiteljima kakvene trebaju biti i koji plodovi mogu zadesiti djecuu obiteljima razvodničko-preljubničkog menta-liteta. U Adrianu se zapravo dogodio lom nje-govog unutarnjeg svijeta, jer je teško podniosvađe svojih roditelja, što i jest izvor njegovihpsihičkih i egzistencijalnih problema. SueTownsend u opisu imaginarnog Adriana pro-

žela je segmente tragike i komedije, duhovi-tosti i sažaljenja, te jedne vrste pouke da sudjeca veliko blago svake obitelji, i ako se s nji-ma ne postupa s ljubavlju i nježnošću rezultatje duhovno i emocionalno hendikepirani AdrianMole. Roditelji, ako nisu emocionalno i duhov-no zreli za odgovornost kao što je brak i rodi-teljstvo moraju biti svjesni da im se može dogo-diti jedan Adrian Mole. A vjerujem da nitko nebi htio imati u obitelji mentalnog Adriana Mo-lea, jer to znači imati jedan egzistencijalni hen-dikep vrijedan ničega drugog nego sažaljenja.

PPPPPaaaaavle Primorvle Primorvle Primorvle Primorvle Primoracacacacac

M

Foto

: Dav

id Iv

ić

9

Čitajući dijelove dnevnikaAdriana Molea u nekolikosvezaka koji obuhvaćajuvrijeme od njegovetrinaeste do tridesetegodine života dobivamdojam da je spisateljicakoja je na zgodan isimpatičan način dočaralataj lik i učinila ga vrlokonkretnim i stvarnimčitatelju, htjela zapravoreći mnogim obiteljimakakve ne trebaju biti i kojiplodovi mogu zadesitidjecu u obiteljimarazvodničko-preljubničkogmentaliteta.

10

AKTUALNO - AKTUALNO - AKTUALNO 4/2004

«PASIJA» JE UZBUNILA SVEZLODUHE OVOG SVIJETA!Naši generali odlaze u Haag i tamo se klanjaju «časnome sudu». Djelujemo preplašeno,izgubljeno. Dosta je bilo lutanja, dosta je bilo drijemeža u Getsemanskom vrtu. Dosta jebilo nijekanja Krista. Krenimo za Gospodinom, makar kao Šimuni Cirenci, krenimo zaKristom, budimo odvažni i jedino tako možemo doći na vrh gdje nam je Krist otvorio vrataneba. Jedino tako možemo vratiti svoje kršćansko dostojanstvo. Netko bi trebao kazatinašim generalima u Haagu: braćo, umjesto da se klanjate i zahvaljujete kadiji koji vas i tuži isudi, uspravite se dostojanstveno i recite da ste ponosni što ste hrvatski generali koji suoslobađali svoju domovinu.

aista, čudesni su putovi Božji. Svijetnovoga poganstva, svijet idolopoklon-stva gradi u osjećaju svemoći poredak

bez Boga, poredak antikristovskoga nada-hnuća, i kad su njegovi vladari postali uvjerenida je njihova pobjeda neupitna, da je njihovoslavlje sigurno, da su u svojim utvrdama oho-losti pomoću novca i velike promidžbe osigu-rali budućnost za nadmoć vlastite bezbožneideologije, dogodi se jedan jedini film koji imporuši i poremeti čitavu strukturu moći, koji ihuznemiri, i pokaže da je sav njihov poredakutemeljen na opsjeni i laži.

Film «Muka Kristova» Mela Gibsonauzbunio je sve zloduhe ovoga svijeta. Tako

snažno, potresno, slikovito prikazuje zadnjihdvanaest sati Gospodinova zemaljskoga hoda,onog hoda u neizrecivoj muci, trpljenju i patnjikoju je podnio za nas, i izvršio otkupiteljski činza čovjeka. Film je snimio čovjek koji jepoznata svjetska filmska zvijezda, i to mu dajedodatnu težinu, ne samo zbog pozornosti kojuje na sebe privukao, nego ponajviše zbogčinjenice da je u svijetu Hollywooda mogaoopstati jedan uvjereni katolik, ne podilazećifilmskom svijetu, nego usprkos njemu. Gibsonje pokazao kako se katolik može boriti za svojuvjeru, za Krista. Pokazao je i odvažnost i

darovitost. I stvarateljsko nadahnuće, i du-boku vjeru. Jer takav film mogao je snimitisamo čovjek nadahnut Duhom Božjim. I zato,rekoh, čudesni su putevi Božji, da usred togbabilonskog svijeta, nađe jednoga vjernikakoji je imao odvažnosti svijetu pokazati slikeGospodinove muke! Gibson je uložio svojnovac, svoj trud, svoju pamet. Kad bi bilo višetakvih katolika u svijetu javnih osoba! Kadbi u Hrvatskoj bilo onih koji bi s takvomodvažnošću svjedočili Krista! Zamislite,prkositi jednom moćnom Hollywoodu, kojimože uništiti svakoga, pa tako i čovjeka kojiima i novac i slavu. Ali ne može onoga komesnagu i slavu daje sam Krist Gospodin!

Z

10

11

AKTUALNO - AKTUALNO - AKTUALNO4/2004

Hrvatima treba jedanovakav film. Kad bi biloviše načina da nas setrgne iz ovoga drijemeža!Da nas se potakne naborbu, jer postajemonarod koji se više ne bori,koji se prepustio silama ivjetrovima da nas nose iraznose, koji se ne opire,koji se više ne brani, kojigubi svoj prkos, ponos,kao da mu je sve ubijenou protekle četiri godine, isada trpi šutke dok gagaze sa svih strana.

OVOVOVOVOVAAAAAJ FILM JE MILJ FILM JE MILJ FILM JE MILJ FILM JE MILJ FILM JE MILOSOSOSOSOST I DT I DT I DT I DT I DAR BOŽJIAR BOŽJIAR BOŽJIAR BOŽJIAR BOŽJIGibson je sa svojim filmom čitavu Ameriku di-gnuo na noge. Kršćani su ustali u obranu filmakoji svjedoči o Isusovoj muci, a liberali i nekežidovske udruge napadaju ga s argumentomda je antisemitski. Hollywood je pobjesnio.Njegova ohola elita priprijetila je Gibsonu.Pokušali su ga oklevetati, nisu mu htjeli po-moći u distribuciji filma. Ali ovo je film kojidistribuira srce kršćana, ovo je film koji idejedino u distribuciju srca i vjere. U prvom tjednuprikazivanja u Americi zaradio je pedeset mili-juna dolara. Prvi put je prikazan na Pepelnicu,i već sada se može reći da je jedan od najgle-danijih filmova svih vremena! Jedan film! Je-dan film naspram tona i tona hollywoodsko-ga smeća punoga nasilja, bludničenja i laži okršćanima! Jedan film koji je porazio najmoć-niju industriju na svijetu. Ne govori li nam samGospodin, kolika je snaga u vjeri velikoj kolikoje gorušičino zrno? Nisu li to čuda suvreme-noga doba koja svjedoče o svemoći Gospo-dinovoj? Ne govori li nam Krist i preko jednogafilma: vidite da uz mene i sa mnom možetesve! Malovjerni, zašto se plašite? Uronite u mo-ju muku, pratite me do vrha Kalvarije i tamoćete naslutiti tajnu otkupljenja. Tako ćete doćido spasenja! I do uskrsnuća! Blaženi AlojzijeStepinac u najtežim vremenima za hrvatskinarod neprestano je ponavljao: nakon Golgote– uskrsnuće! Nakon Golgote – uskrsnuće! Zakršćanina je najveća sramota mlakost, nedo-statak duhovne borbenosti, a u današnjemsvijetu kao da je sve usmjereno na to da gaotupi i omlitavi u borbi za istinu. Da ga se prisilina vječito uzmicanje, na strah i predaju, našutnju i skrivanje. Čini se kao da smo u stanjui raspoloženju pospanih Isusovih učenika ugetsemanskoj noći. Čini se da nas još ništanije dovoljno uzdrmalo da bismo bili pripravnina nove Duhove i novu borbu.Zato je ovaj film Mela Gibsona, u korizmi 2004.godine u svijetu, veliko čudo, milost i dar Božji,

jer milijuni će vidjeti istinu o Gospodinu, milijuniće gledati najznačajnije prizore u povijestičovječanstva, i milijuni će moći predočiti mukuGospodinovu u svom srcu i nositi je u mislimatrajno, sa snažnim emotivnim pečatom, u vre-menima kad se govor o Isusu na svim strana-ma potiskuje, i kad su legije zloduha slavilenad čovječanstvom koje Bogu okreće leđa, ko-je Krista zaboravlja, iznova raspinje i odbacuje.Film je krenuo i u Europu, Poljaci su ga međuprvima pogledali, i stižu vijesti pune odušev-ljenja. Dvorane su ispunjene, unaprijed raspro-dane, i dok pišem ovaj tekst, negdje u sredinikorizme, počelo je i njegovo prikazivanje uHrvatskoj. Katolici će dobiti jedan veliki poticajsrca na buđenje, dobit će trenutak duhovnezadovoljštine, dobit će prigodu za nova svjedo-čenja! Napadači i protivnici su svugdje isti. Nekiveć licemjerno govore kako je film prenasilan!Đavolska dvoličnost! Zgražaju se nad filmomo muci Kristovoj, a ne zgražaju se nad onimšto im djeca svaki dan mogu gledati nateleviziji.

HRHRHRHRHRVVVVVAAAAATIMA TREBA OTIMA TREBA OTIMA TREBA OTIMA TREBA OTIMA TREBA OVVVVVAKAAKAAKAAKAAKAV FILMV FILMV FILMV FILMV FILMZlodusi i moćnici poraženi su na vlastitom te-renu! Bog ih je porazio tamo gdje su se osjećalisvemoćnima – na terenu filma kojim su ovla-dali kao moćnim ideološkim, antikršćanskimsredstvom. Gospodin je razotkrio svu njihovuoholost. Pokazao im je da je sav njihov lažnisjaj obična isprazna bijeda, da su ljudi prije-tvornih života, da su sapeti strahovima i nemi-rima, kao svi idolopoklonici, i novi svećenicipoganstva. I da ih može poniziti kad god hoće.Uistinu, suvremeni hollywoodski film nije samosredstvo zabave, on je i jedan oblik neopogan-skoga kulta, proizvođač filozofije lagodnogaživljenja, bezbožnog svjetonazora, središte

liberalnih duhovnih hramova. Čitav svijet jeuhvaćen u mrežu industrije opsjene. I opet,jedan jedini film uruši im sav svijet laži! Nije lito doista čudesno?Hrvatima treba jedan ovakav film. Kad bi biloviše načina da nas se trgne iz ovoga drijemeža!Da nas se potakne na borbu, jer postajemonarod koji se više ne bori, koji se prepustiosilama i vjetrovima da nas nose i raznose, kojise ne opire, koji se više ne brani, koji gubi svojprkos, ponos, kao da mu je sve ubijeno uprotekle četiri godine, i sada trpi šutke dok gagaze sa svih strana. Naši generali odlaze uHaag i tamo se klanjaju «časnome sudu».Djelujemo preplašeno, izgubljeno. Dosta je bilolutanja, dosta je bilo drijemeža u Getseman-skom vrtu. Dosta je bilo nijekanja Krista.Krenimo za Gospodinom, makar kao ŠimuniCirenci, krenimo za Kristom, budimo odvažni ijedino tako možemo doći na vrh gdje nam jeKrist otvorio vrata neba. Jedino tako možemovratiti svoje kršćansko dostojanstvo. Ne plaši-mo se svjedočiti. Netko bi trebao kazati našimgeneralima u Haagu: braćo, umjesto da seklanjate i zahvaljujete kadiji koji vas i tuži i sudi,uspravite se dostojanstveno i recite da steponosni što ste hrvatski generali koji su oslo-bađali svoju domovinu, i da ne nosite nikakvukrivnju. Recite svijetu da ste ponosni na svešto ste učinili za svoju domovinu! Ne skrivajmose vječito iza maslina u Getsemaniju! Budimohrabri!

KRENIMO NAPRIJED S NADOM!KRENIMO NAPRIJED S NADOM!KRENIMO NAPRIJED S NADOM!KRENIMO NAPRIJED S NADOM!KRENIMO NAPRIJED S NADOM!Kao da se bojimo uzeti svoj križ i krenuti, kaoda se bojimo priznati da smo Kristovi, i kao dase bojimo boriti u strahu pred skrivenim silamasvijeta i nevidljivim njegovim rukama! A samojedan film nam pokazuje koliko je silan Bog!Ta što bi samo Gospodin za nas učinio i zaviše od jednoga filma! Pomolimo se i za togčovjeka, Mela Gibsona, koji je imao snage ihrabrosti nadići i sebe samoga i svijet u kojemuje živio i radio. Pomolimo se i vjerujmo, da sva-tko od nas u svome pozivu i zvanju, može uči-niti barem nešto malo za Boga i za sebe, zasvoju dušu. Da ne bude kršćanin za kojeganitko ne zna da je kršćanin, koji će se ponašatikao da se stidi Krista i svoje vjere. Gdje su namodvažna svjedočenja u Hrvatskoj? Na poslu,na ulici, na televiziji, u školama? Gdje stehrvatski katolici? Gdje ste, dok nam Hrvatskui dalje raspinju? Hoće li nas ova korizma trgnutii opametiti, hoće li nas barem malo pročistiti ipripraviti za jedan veliki, istinski Uskrs, kojinam se nudi, koji nam svijetli, a mi prolazimonijemi i slijepi! Bez malodušja, bez straha, bezosjećaja poraza, krenimo kroz Veliki tjedanprema novome životu u Kristu, o kojemu govoriSv. Pavao, potražimo u sebi novoga čovjeka!Jedino tako Hrvatskoj možemo udahnuti jedannovi život, život preobraženja u njoj samoj,ususret novim Duhovima!

ZorZorZorZorZoran Van Van Van Van VukmanukmanukmanukmanukmanFoto

: Ro

ber

t Ku

nšte

k

12

MI I KULTURA - MI I KULTURA - MI I KULTURA 4/2004

ratko nakon što su naša djeca upoznaladinosaure, počeo sam im naglas čitatibajke. I dok su ih slušala, kako je vri-

jeme prolazilo, svatko bi od njih priču čuo narazličitoj razini. Zanimljivo je pritom kako jeponekad petogodišnjak shvatio neki detalj kojije promakao starijem bratu ili sestri, no sva-kako je bilo jasno kako svi odreda shvaćajučudesnu snagu priče. Pretraživao sam tavane,te rasprodaje u knjižnicama i antikvarijatimau potrazi za što je moguće starijom književ-nošću. Čak sam počeo uranjati i u “tavane” i“ostave” vlastite mašte, izmišljajući im pričeza laku noć. To je ponešto opteretilo moju maš-tu, te su neke priče bile bolje od drugih, ali uobitelji se sve lijepo prihvaćalo. Djeca su i samapočela izmišljati priče, te je bilo večeri kada je

ZAŠTO TREBA DJECI ČITATI BAJKE?

Oblici vjere u pričama koje slušamood najranijih dana života mogupodrazumijevati raskošne kostime inemoguće zaplete, ali ljubitelju pričaomogućavaju nakratko iskoračiti izsebe kako bi promotrio svoj vlastitizakrabuljeni svijet.

Prava je vjera traganjeduše za Bogom kako bimu se predala, tražilanjegovu volju i ispunjavalaje; traganje za istinom,kako bismo bili u suglasjus njome. Kriva vjera jeupravo suprotno. Sebečini božanstvom, svojuvlastitu volju proglašavanormom, te nastojistvarnost prilagoditivlastitim željama. Pravavjera predstavljapredanje, a krivajednostranu racionalnukontrolu.

Pod time se misli kako je čovjek, kao odrazsvoga božanskog Stvoritelja, obdaren daro-vima uprizoravanja nevidljivih stvarnosti uoblicima koji ih čine razumljivima.Na primjer, čarolija se tradicionalno koristi ubajkama kako bi dala vidljivo obličje nevid-ljivim duhovnim silama. No, potrebno je napra-viti ključnu razliku između “dobre magije” i “zlemagije” u obliku u kojem se one pojavljuju ubajkama, jer za nas u stvarnome svijetu nepostoji dobra magija, već jedino molitva, daroviDuha Svetoga, i pouzdanje u Božju providnost.“Dobra magija” u tradicionalnim bajkamapredstavlja upravo te stvarnosti, simbolizirajućiBožju intervenciju u živote dobrih ljudi stav-ljenih na kušnju. Riječ je zapravo o metaforiza milost i čudo. Dokidanje naravnoga zakonačinom duhovnog autoriteta rezultira osnaže-nim moralnim poretkom.Zla magija u tradicionalnim pričama predstav-lja zlu silu kojom se pokvareni ljudi koriste kakobi se domogli nečega što im ne pripada, biloda je riječ o svjetovnoj moći, bogatstvu, ili čakljubavi. Riječ je također i o metafori za uplitanjeBožjih neprijatelja, zlih duhova, u živote zlihljudi. Kako kaže sveti Pavao: “Jer nije nam seboriti protiv krvi i mesa, nego protiv Vrhovniš-tava, protiv Vlasti, protiv upravljača ovoga mra-čnoga svijeta, protiv zlih duhova po nebesima”

vrijeme za spavanje postajalo značajan doga-đaj. Pričanje “izmišljenih” priča prirodno je po-taklo prepričavanje čitave bujice stvarnih do-gađaja. Djeca su na svakodnevne događaje izsvoga života stala gledati kao na materijal zasvoje priče. Razgovor je rastao, a komunikacijase širila. Kako smo postali prava pripovje-dalačka obitelj, primijetio sam nešto zanimljivou svezi s igrom naše djece. Kao prvo, sama imje igra sada bila uzbudljivija. Nadalje, u igri biproživljavali temeljnu dramu kozmičke bitkeizmeđu dobra i zla, uljepšavajući je i preina-čujući s upravo začuđujućom domišljatošću.Postupno sam shvatio ljubav što je svi ljudidijele prema “bajkama”.U svome izvrsnom eseju “O bajkama” J.R.R.Tolkien opisuje vitalnu ulogu što je te pričeigraju u kulturama svijeta. One sadrže bogatoduhovno znanje. Sunce može biti zeleno, a ribeletjeti zrakom, ali, koliko god fantastičan biotaj zamišljeni svijet, on svejedno zadržava vjer-nost moralnome redu stvarnoga svijeta. Meta-fore što ih pronalazimo u književnim likovimanisu toliko proizvoljne maštarije koliko odrazinašeg vlastitog nevidljivog svijeta, onog nad-naravnog. Bilo u snovima ili svjesnome mašta-nju, snaga uma (u kojoj nam je promatratisnagu ljudskoga duha) uključena je u ono štose naziva “sub-kreacijom” (“pod-stvaranjem”).

K

PRAVA JE VJERA TRAGANJEDUŠE ZA BOGOMPRAVA JE VJERA TRAGANJEDUŠE ZA BOGOM

13

MI I KULTURA - MI I KULTURA - MI I KULTURA4/2004

(Ef 6,12). Prava je vjera traganje duše za Bo-gom kako bi mu se predala, tražila njegovuvolju i ispunjavala je; traganje za istinom, kakobismo bili u suglasju s njome. Kriva vjera jeupravo suprotno. Sebe čini božanstvom, svojuvlastitu volju proglašava normom, te nastojistvarnost prilagoditi vlastitim željama. Pravavjera predstavlja predanje, a kriva jednostranuracionalnu kontrolu.Većina nas ne uči o naravi stvarnosti kroz teo-logiju, filozofiju, ili višu matematiku, ali smo zatosvi kadri smjesta razumjeti jezik prispodobepreuzet iz svekolike ljudske priče. Oblici tih pričapritom mogu podrazumijevati raskošne ko-stime i nemoguće zaplete, ali ljubitelju pričaomogućavaju nakratko iskoračiti iz sebe kakobi promotrio svoj vlastiti zakrabuljeni svijet.Koja je vrijednost tog privremenog odmaka?Riječ je o povlačenju, putem mašte, od tiranijeneposrednog, poplave riječi i osjetilnih podra-žaja koji često preplavljuju (a jednako tako čes-to i ograničavaju) naše razumijevanje stvarnogsvijeta. Promatranje borbe toga svijeta za is-pravnu duhovnost može nam omogućiti iznim-nu objektivnost i uvid. U svijetu bajki, čitateljsvoje male borbe može prepoznati u ratovimatitana ili vilenjaka, te prvi put postati svjestanvlastite vrijednosti. Biva uključen ne u lažni ilipatvoreni svijet, već u sub-kreaciju stvarnijegasvijeta (iako, dakako, ne i doslovnoga). Kažemstvarnijega, jer dobar autor uklanja gomilu ne-važnih detalja koji tvore svakodnevicu, opte-rećuju naš um i zamagljuju nam viđenje. On

Po sebi ništa nemamo, niti išta možemo. Svugdje nam jepotrebna poniznost, a osobito ovdje na duhovnom našemputu. Koliko nas Gospodin vidi ocijepljen od sebe,pokopane u našem ništavilu, toliko se više spušta do nas idiže nas k Sebi i napunja svojom posebnom milošću. Isusosobito u nama ljubi poniznost i hoće da nas vidi utvrđeneu toj kreposti. Moramo neprestano raditi i truditi se, dastečemo ovu najpotrebitiju krepost. Uz svetu molitvu imamosjediniti svagdano nepresteno vježbanje. Neka te ne smetakako združiti nutarnju i valjsku poniznost sa borbom usvijetu, sa čuvanjem svojih prava, svoga položaja, svojihideja, itd. Sve to lijepo uči i pokazuje složiti Duh Sveti, samoako duša iskreno traži Njegovo vodstvo. Najbolji je primjernaš Gospodin, koji je sve to krasno i izgledno složio ipokazao u svom svetom životu. Ovo više daje nutarnjamilost i prosvjetljenje nego da čovjek može metnuti upravila, i ako i ona ne fale u duhovnim knjigama. Ja, spomoću Božjom, želim da ti sve gradiš na ovoj evanđeoskojkreposti. Promisli također, da ti je Gospodin dao i nutarnje ivanjske darove, da Ga s njima i po njima proslaviš i Njemusavršenije služiš. Kako to najbolje radiš? Po svetojponiznosti. Najveću slavu daješ Bogu kad priznaješ da jesve Njegovo i Njemu opet sve čisto i velikodušno vraćaš.Ništa za se ne ustavljaš ili u čemu potajno sebe tražiš.

o. fro. fro. fro. fro. fra Anta Anta Anta Anta Ante Antiće Antiće Antiće Antiće Antić

SVETA PONIZNOST

13

pozorno odabire i stavlja u žarište kako bismojasno mogli vidjeti skriveni oblik stvarnosti.Pojam “bajka’’ razmjerno se široko koristi, jerbrojne od ovih priča ne govore samo o vilama,već i o različitim drugim nadnaravnim bićima iizmišljenim događajima. Drevne priče o juna-cima, priče za laku noć, zagonetke, legende,mitovi - sve to ima svoje mjesto u tom zapravovrlo širokom žanru književnosti. Postoje nebro-jene priče koje potječu iz stotina različitih naro-da i jezičnih skupina, od kojih su neke stare iviše tisuća godina. Uz vrlo malobrojne iznimke,pokazuju neobičnu podudarnost u prikaziva-nju dobra i zla: dobro je uvijek dobro, a zlo zlo.Kroz stoljeća je stvorena prava riznica takvefikcije. Pojavio se obrazac simbola koji podra-zumijevaju stvarnu prisutnost u nevidljivomesvijetu. Prekrasna krilata bića tako prikazujunevidljive čuvare i glasonoše. Na suprotnomekraju toga spektra, zmajevi (i nebrojena drugačudovišta) prikazuju zlokobno lukave duhovekoji žele uništiti čovjeka. Navedeni su simbolizajednički tolikim narodima i kulturama da supraktično univerzalni. No, jednako se tako do-bro uklapaju u duhovne spoznaje kršćanskecivilizacije. Oblikovanje tih simbola čitatelju ukratko vrijeme pruža neke temeljne informacijeo nevidljivome svijetu - svijetu koji uvelikeprethodi judeo-kršćanskoj civilizaciji, te odsamih svojih početaka predstavlja duhovnopoprište.

Michael O’BrienMichael O’BrienMichael O’BrienMichael O’BrienMichael O’BrienFoto

: Iva

n Iv

ić G

olo

grča

n

14

INTERVIEW - INTERVIEW - INTERVIEW 4/2004

PrPrPrPrPreuzvišeni Očeuzvišeni Očeuzvišeni Očeuzvišeni Očeuzvišeni Oče bise bise bise bise biskkkkkupe, šupe, šupe, šupe, šupe, šttttto to to to to to to to to to tolikolikolikolikoliko lo lo lo lo ljutijutijutijutijutineknekneknekneke le le le le ljude da žjude da žjude da žjude da žjude da žestestestestestokokokokoko napadaju Cro napadaju Cro napadaju Cro napadaju Cro napadaju Crkvu ikvu ikvu ikvu ikvu innnnnjezin nauk krjezin nauk krjezin nauk krjezin nauk krjezin nauk kroz pooz pooz pooz pooz povivivivivijest i danas?jest i danas?jest i danas?jest i danas?jest i danas?- Korizmeno vrijeme, u kojem se spominjemomuke i smrti Isusove na križu, daje odgovorna to pitanje. Isus je činio ljudima samo dobro,no moćnici ovoga svijeta u svojoj mržnji premaNjemu išli su tako daleko da su ga osudili nasmrt. Čovjek se stoga opravdano pita: Što jeto u nekim ljudima da progone istinu, da mr-ze dobrotu, da uništavaju pravednika? Tu jetajna čovjekove zloće, njegova grijeha, koji jeizvor svih zala tijekom povijesti.Odgovor na Vaše pitanje također je u Isusovugovoru uglednom židovskom učitelju Niko-demu, koji je od straha pred ljudima došaoIsusu po noći. Govorio mu je o razlogu zaštoga mnogi ne prihvaćaju pa je rekao: “Svjetlostje došla na svijet, ali ljudi su više ljubili tamunego svjetlost, jer djela im bijahu zla. Uistinu,tkogod čini zlo, mrzi svjetlost i ne dolazi k svjet-losti, a tko čini istinu, dolazi k svjetlosti, nekbude bjelodano da su djela njegova u Boguučinjena.” Upravo je tu objašnjena tajna otpora

MONS. JURAJ JEZERINAC, VOJNI ORDINARIJ U HRVATSKOJ

QUO VADIS,HRVATSKA?

Kad vidimo da se najnovijimoptužnicama hrvatskih generala uHaagu želi staviti na optuženičkuklupu i sama hrvatska država, da sepokušava izmijeniti čak i povijest,onda takav postupak postaje jakozabrinjavajući tako da se pitamo:“Quo vadis, Hrvatska?”, a prijesvega: “Quo vadis, Europa?” Sve tei slične pojave, ponavljam,razotkrivaju sadašnje duhovnostanje svijeta i suvremenecivilizacije.

Osobito bi katolički intelektualci svakodnevno trebaliulaziti u tu “arenu” mišljenja. Također, kad bi i ostalivjernici koristili svoje demokratsko pravo prigovaranjaurednicima televizija, radija i novina na kojekakvim štetnimi blasfemnim sadržajima, uvjeren sam da bismo tada živjeli uznatno zdravijem medijskom okruženju od današnjega.

Bogu kroz cijelu povijest. Zlo u ljudima i zloćaNapasnika došla je do vrhunca na Veliki petak.Međutim, Isusovo uskrsnuće bilo je Božjapobjeda nad smrću i grijehom.Ne treba se čuditi što neki ljudi žestoko napa-daju Crkvu i njezin nauk kroz stoljeća, jer Crkvanastoji biti vjerna Kristovu nauku. Kad se nebi trudila u tome, izdala bi samu sebe i Kristakoji ju je ustanovio. Uostalom, Isus Krist nijeobećao Crkvi lagodan život, kad je rekao: “Akovas svijet mrzi, znajte da je mene mrzio prijevas. Kad biste pripadali svijetu, svijet bi ljubiosvoje. Budući da ne pripadate svjetu - ja vasizabrah od svijeta - zato vas svijet mrzi.”Želim također istaknuti da ne smijemo bitižalosni što nas napadaju, jer Isus je rekao:“Blago vama kad vas – zbog mene – pogrde iprognaju i sve zlo slažu protiv vas!” Dapače,ako Crkvu i kršćane nitko ne uznemiruje, značida s njima nešto nije u redu. O tome je takođerSv. Otac vrlo jasno progovorio u svojoj sjajnojknjizi Prijeći prag nade, istaknuvši kako i zaštou svijetu paralelno s evangelizacijom tečeproces antievangelizacije.

VLASVLASVLASVLASVLASTITTITTITTITTITO SO SO SO SO SVVVVVJEDOČANSJEDOČANSJEDOČANSJEDOČANSJEDOČANSTTTTTVVVVVOOOOOKKKKKolikol ikol ikol ikol iko i ko i ko i ko i ko i ka ka ka ka ka ko Cro Cro Cro Cro Crk vk vk vk vk va na ta na ta na ta na ta na to odgoo odgoo odgoo odgoo odgovvvvva ra ra ra ra ra ?a ?a ?a ?a ?PPPPPonekonekonekonekonekad se čini da šutnad se čini da šutnad se čini da šutnad se čini da šutnad se čini da šutnja nija nija nija nija nije uvije uvije uvije uvije uvijekjekjekjekjekkkkkkonstronstronstronstronstruktivna.uktivna.uktivna.uktivna.uktivna.- Još nam nije dovoljno ušlo u svijest da smosvi mi Crkva. Zato se mnogi ponašaju kao Niko-dem, dok se nije približio Isusu. Valja poputNikodema prići Isusu, dopustiti da se u namarodi želja ostati s njime, jer ta je želja danas učovjeku zagušena bukom svijeta i zavodniš-tvom užitaka, kako kaže Papa. Najbolji odgo-vor Crkve na sva blaćenja jest, po receptu Sv.Petra, njezino vlastito svjedočanstvo, životnoobrazloženje nade koja je u nama, ali blago i spoštovanjem, tako da oni koji nas ozloglašuju,upravo onim budu postiđeni za što nas potva-raju. Dakako, kad se pokaže razboritim, valjai odgovoriti. Jer naša šutnja može braću kojasu slaba u vjeri navesti na pomisao da su nepri-jatelji Crkve u pravu. Zar nije i Isus, udaren odstražara, rekao: “Ako sam krivo rekao, dokažida je krivo. Ako li pravo, zašto me udaraš?”Uvjeren sam također da bi odgovor vjernikadobro došao i onima koji Crkvu prikazuju u laž-nom svjetlu, jer bi im mogao pomoći da otkrijunjezinu stvarnu sliku i upoznaju pravo liceIsusa Krista. Stoga se ne treba bojati, dapače,osobito bi katolički intelektualci svakodnevnotrebali ulaziti u tu “arenu” mišljenja. Također,kad bi i ostali vjernici koristili svoje demokrat-sko pravo prigovaranja urednicima televizija,radija i novina na kojekakvim štetnim i blas-femnim sadržajima, uvjeren sam da bismotada živjeli u znatno zdravijem medijskomokruženju od današnjega.

Foto

: Ro

ber

t Ku

nšte

k

15

INTERVIEW - INTERVIEW - INTERVIEW4/2004

KKKKKakakakakako oco oco oco oco ocjenjenjenjenjenjujujujujujejejejejettttte paste paste paste paste pastorororororalno dalno dalno dalno dalno djelojelojelojelojelovvvvvanananananjejejejejenaše Crnaše Crnaše Crnaše Crnaše Crkvkvkvkvkve, osobite, osobite, osobite, osobite, osobito na planu ko na planu ko na planu ko na planu ko na planu katatatatatoličkoličkoličkoličkoličkogogogogoglaiklaiklaiklaiklaikatatatatata i fa i fa i fa i fa i fororororormacimacimacimacimacije mladeje mladeje mladeje mladeje mladeži?ži?ži?ži?ži?- Najodgovorniji u Crkvi stalno su u molitvi irazmišljanju o tome te poduzimaju sve kakobi Kristovim vjernicima - laicima pojačali svijestodgovornosti za Crkvu i njezin život. Dogodilesu se velike promjene stvaranjem slobodne inezavisne države Hrvatske. Sve je više laikakoji studiraju na teološkim fakultetima. Sadase može potpuno slobodno, premda s drugestrane to nije nimalo lakše, živjeti javno svojuvjeru. Zatim, stvaraju se različiti programi kakolaike uključiti u život Crkve.Ovaj veliki Papa, koji nas je triput pohodio,naglasio je važnost angažmana laika u Crkvitime što nam je svima, osobito mladima, daoza uzor i primjer nasljedovanja dr. Ivana Merza,koji je bio sveučilišni profesor, a prije toga vojničasnik. Proglasivši upravo Merza blaženim,želio je istaknuti veliku ulogu laika – neklerika- u životu Crkve. Ali, ovo posebno želim istak-nuti, ne treba Crkva u prvom redu tzv. laikaprofesionalca, što neki naglašeno forsiraju,nego Kristova svjedoka i evangelizatora naj-prije u svojoj obitelji te u društvenom i javnomživotu gdje se ostvaruje njegovo ljudsko i krš-ćansko poslanje, a gdje ne može kao navjes-titelj stići svećenik ili biskup. Osobito, dakle,područje medija, kulture i znanosti danasvapije za takvim laičkim angažmanom.

OSOSOSOSOSTTTTTVVVVVARITI SARITI SARITI SARITI SARITI SVVVVVOOOOOJE PRAJE PRAJE PRAJE PRAJE PRAVVVVVO!O!O!O!O!Bili stBili stBili stBili stBili ste nedae nedae nedae nedae nedavno na isvno na isvno na isvno na isvno na isp rp rp rp rp raćaju dvaćaju dvaćaju dvaćaju dvaćaju dvooooojicejicejicejicejicehrhrhrhrhrvvvvvatsatsatsatsatskih generkih generkih generkih generkih generala u Haag. Opala u Haag. Opala u Haag. Opala u Haag. Opala u Haag. Optužnicetužnicetužnicetužnicetužnicekkkkkoooooje im se stje im se stje im se stje im se stje im se staaaaavlvlvlv lv ljaju na tjaju na tjaju na tjaju na tjaju na tererererereeeeet dalekt dalekt dalekt dalekt daleko suo suo suo suo suširširširširšire i ope i ope i ope i ope i optužutužutužutužutužuju ciju ciju ciju ciju cijelu drjelu drjelu drjelu drjelu držažažažažavu. Kvu. Kvu. Kvu. Kvu. Kakakakakakaaaaav je Vv je Vv je Vv je Vv je Vašašašašašstststststaaaaav o tv o tv o tv o tv o tome vome vome vome vome velikelikelikelikelikom prom prom prom prom problemu?oblemu?oblemu?oblemu?oblemu?- U vrijeme agresije na Hrvatsku jedan je ame-rički novinar, koji je tih dana bio u Poljskoj, pos-lao preko mojeg faksa nekoliko pitanja za kar-dinala Kuharića. Među ostalima bilo je i pitanjekako tumači “agresiju hrvatske vojske na Mas-lenicu”? Kardinal mu je odgovorio protupita-njem: Može li se nazvati agresijom npr. akcijapoljske vojske na Varšavu, ukoliko bi netkou Varšavi činio velike nerede, ili je okupirao,a poljska vojska pokušala normalizirati sta-nje u zemlji? Novinar se kasnije zahvalio kardi-nalu na jasnoći odgovora.Dakle, nitko pametan i istinoljubiv ne može rećida je Hrvatska izvršila agresiju na samu sebe.Znamo dobro tko je izvršio agresiju na Hrvat-sku i počinio tolika zlodjela. Hrvatska je bilaprisiljena na samoobranu, a to je pravo svakedržave. Svaka pak pravna država dužna jeosigurati normalan život svojim građanima.Poznato je da je taj život u Hrvatskoj bio za-ustavljen prekidom vitalnih prometnica i opte-rećen neprestanim prijetnjama.Činjenica je da Hrvatski narod nije želio rat.Želio je ostvariti svoje pravo, koje imaju i druginarodi: pravo da bude slobodan i neovisan usvojoj državi. Također, Hrvatska nije dala nika-kav povod za rat. Kad je bila napadnuta, nje-

zino je pravo bilo da se brani. Stoga možemoreći da je Hrvatska bila žrtva nepravednog,terorističkog napada.Zatim, činjenica je da svijet nije htio zaustavitirat, koji je mogao biti zaustavljen na samompočetku. Stoga se može s pravom zaključiti dasu “u igri” bili neki drugi čimbenici. Jesu li de-mokratske zemlje Europe i Amerika znale dase radilo o prirodnom i neotuđivom pravu jed-nog naroda na slobodu, za koju se demokrat-ski izjasnio? Ako jesu, a vjerujem da jesu, onesu trebale jasno dati do znanja onima koji susilom htjeli spriječiti demokraciju, da to ne čine.Da je tzv. slobodni i demokratski svijet takoreagirao, ne bismo imali danas tolike ljudskežrtve i materijalne štete. Nažalost, činjenica jeda europska diplomacija nije odigrala svojuulogu kako je trebalo. I to će joj ostati trajnamrlja u povijesti čovječanstva (koja nije jedina).Slično je bilo i sa Srebrenicom i drugim grado-vima u BiH. I nitko se, nažalost, od najodgo-vornijih nije još našao na optuženičkoj klupi.Umjesto toga pokušava se prebaciti krivnja nadruge, dapače na žrtve.Kad se Hrvatska odlučila na oslobađanjeokupiranih područja, kako bi vratila građaneodakle su protjerani, neki su moćnici ovogasvijeta govorili o svojoj zabrinutosti i počeli

prijetiti sudom što se Hrvatska “drznula” oslo-bađati svoj vlastiti prostor. Kad su bili bombar-dirani Vukovar, Vinkovci, Sisak, Osijek, Karlo-vac i drugi gradovi, nismo čuli ni osjetili ništaod te njihove “zabrinutosti”.Eto, to je odraz današnje civilizacije koja neželi priznati objektivnu istinu. Zato su mnogiljudi ostali nezaštićeni, prepušteni sami sebi,poglavito terorizmu koji je harao na ovim pro-storima. Da stvar bude gora, nismo to zabora-vili, kad je Hrvatska krenula u obranu svojihsvetinja, kad su hrvatski branitelji stali u obra-nu svojih obitelji i kućnog praga, bio nam jenametnut embargo. S ciničnim obrazloženjem“da se sukob ne bi razbuktao”!Zato danas, kad vidimo da se najnovijim optuž-nicama hrvatskih generala u Haagu želi stavitina optuženičku klupu i sama hrvatska država,da se pokušava izmijeniti čak i povijest, ondatakav postupak postaje jako zabrinjavajućitako da se pitamo: “Quo vadis, Hrvatska?”, aprije svega: “Quo vadis, Europa?” Sve te i sli-čne pojave, ponavljam, razotkrivaju sadašnjeduhovno stanje svijeta i suvremene civilizacije.Bilo je i pokušaja da se rat na našim prosto-rima okvalificira kao vjerski rat. “Nije li ovovjerski rat?”, postavio mi je pitanje TV-suradnikiz Toronta, u trenutku bombardiranja Banskihdvora u Zagrebu. Tog sam se, naime, trenutkazatekao pred našom katedralom. Odgovoriosam mu da su to priče za malu djecu, da ovonije vjerski rat nego sukob između demokracijei komunizma. “Hrvatski je narod spreman iumrijeti za demokaciju da bi oni koji o njoj tolikogovore mogli mirno živjeti”, odgovorio sam mu.Ta je izjava bila objavljena i u televizijskim vije-stima u Kanadi.Da to nije bio vjerski rat odlučno su ne samodemantirali predstavnici svih vjera kod nas,nego su se i sastajali u crkvama i sudjelovaliu prigodama obilježavanja blagdana, posebnou gradu Zagrebu. Dapače, rado su se družiliiskreni pravoslavni vjernici s katolicima i obrat-no. Pazite, ja govorim o vjernicima, kršćanima.Kad se isključi dimenzija vjere, kad se stavena prvo mjesto sebični interesi nacije, klana,elite, korporacije, ili možda osobni interesi,onda se uvijek mogu očekivati katastrofalneposljedice. U dnu svih ratnih agresija nalazise rušenje svih načela.Dakako, u svakom su ratu mogući i pojedi-načni zločini, koji se i događaju, koje valja oštroosuditi, ali je bitna razlika u moralnoj kvali-

Nitko pametan i istinoljubiv ne može reći da je Hrvatskaizvršila agresiju na samu sebe. Znamo dobro tko je izvršioagresiju na Hrvatsku i počinio tolika zlodjela. Hrvatska je bilaprisiljena na samoobranu, a to je pravo svake države. Svakapak pravna država dužna je osigurati normalan život svojimgrađanima. Poznato je da je taj život u Hrvatskoj biozaustavljen prekidom vitalnih prometnica i opterećenneprestanim prijetnjama.

16

INTERVIEW - INTERVIEW - INTERVIEW 4/2004

fikaciji čina, je li se određeni (zlo)čin dogodiou obrani ili u namjernom uništavanju imovineili ubijanju nedužnih građana. Stoga je veomasumnjivo kad se nekome koji se branio sudiviše, a drugome, koji je napadao i počinio veli-ke zločine, puno manje. Uostalom, mi biskupinekoliko smo se puta o tome javno očitovali ibili u medijima napadani. Stav naše Crkve otome dobro je svima poznat. Druga je stvarkako će ga tko tumačiti.

ARARARARARGUMENTGUMENTGUMENTGUMENTGUMENTAAAAACIJCIJCIJCIJCIJA HRA HRA HRA HRA HRVVVVVAAAAATTTTTSKE VLADESKE VLADESKE VLADESKE VLADESKE VLADEJestJestJestJestJeste li zadoe li zadoe li zadoe li zadoe li zadovvvvvolololololjni arjni arjni arjni arjni argumentgumentgumentgumentgumentaciaciaciaciacijom našejom našejom našejom našejom našeVlade o surVlade o surVlade o surVlade o surVlade o suradnadnadnadnadnji s Haagom i kji s Haagom i kji s Haagom i kji s Haagom i kji s Haagom i kakakakakako oco oco oco oco ocjenjenjenjenjenju-ju-ju-ju-ju-jejejejejettttte današne današne današne današne današnju političkju političkju političkju političkju političku situaciu situaciu situaciu situaciu situaciju?ju?ju?ju?ju?- Sigurno je da Vlada u okvirima mogućega po-kušava učiniti sve kako bi opravdala povjere-nje koje su joj dali građani naše države. Među-tim, ovdje bih naveo riječi Sv. Pavla, što ih jeuputio svom učeniku Timoteju, kojemu savje-tuje da potakne vjernike da svojom molitvompomognu, poglavito onima koji su na vlasti,kad piše: “Preporučujem prije svega da seobavljaju prošnje, molitve, molbenice i zahval-nice za sve ljude, za kraljeve i sve koji su navlasti, da provodimo miran i spokojan život usvoj bogoljubnosti i ozbiljnosti.”

bom.” Naš narod za takve ne kaže da su mud-raci, nego da su “mudrijaši”.Zato nas moraju zabrinjavati također izjavedanašnjih svjetskih mudrijaša koji žele da seBog izbaci iz Ustava buduće Europe. Čemu semožemo nadati ako se Boga istjera iz Europe?I što ćemo mi onda u njoj bez Boga? Nikakvevojne ili političke asocijacije bez Boga neće nasspasiti i donijeti nam “zemaljski raj”. Velika jeto zamka i poznata još iz Raja zemaljskog: “Vićete biti kao bogovi, koji razlučuju dobro i zlo”,poručio je đavao našim praroditeljima. Znamokako je taj “ugovor” završio.

OBLJETNICOBLJETNICOBLJETNICOBLJETNICOBLJETNICA VA VA VA VA VOOOOOJNE BISKUPIJEJNE BISKUPIJEJNE BISKUPIJEJNE BISKUPIJEJNE BISKUPIJEDuhoDuhoDuhoDuhoDuhovno svno svno svno svno skrkrkrkrkrbitbitbitbitbite o hre o hre o hre o hre o hrvvvvvatsatsatsatsatskkkkkoooooj vj vj vj vj vooooojsci i po-jsci i po-jsci i po-jsci i po-jsci i po-liciliciliciliciliciji. Ovih dana Vji. Ovih dana Vji. Ovih dana Vji. Ovih dana Vji. Ovih dana Vaša bisaša bisaša bisaša bisaša biskkkkkupiupiupiupiupija slaja slaja slaja slaja slavi svvi svvi svvi svvi svooooojujujujujuobloblobloblobljejejejejetnicu. Jesttnicu. Jesttnicu. Jesttnicu. Jesttnicu. Jeste li zadoe li zadoe li zadoe li zadoe li zadovvvvvolololololjni učinjni učinjni učinjni učinjni učinjenim ijenim ijenim ijenim ijenim ikkkkkakvi su Vakvi su Vakvi su Vakvi su Vakvi su Vam planoam planoam planoam planoam planovi za budućnost?vi za budućnost?vi za budućnost?vi za budućnost?vi za budućnost?- To je vrlo široka tema, zato ću kratko istaknutinajosnovnije. Doista, u travnju ove godine obi-lježavamo našu sedmu obljetnicu. Naime, Sve-ta je Stolica dekretom Qui Successimus Zboraza biskupe od 25. travnja 1997. godine osno-vala Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj.Otada se piše povijest službene duhovne skrbiza katolike vojno-redarstvenih snaga u Hrvat-

nim zvanjima. Sve to činimo usporedno sasvim promjenama, jer smo svjesni da su svipreustroji u povijesti nakon određenog vreme-na ponovno bili “preustrojeni”, a zadaća evan-gelizacije se u bitnom nimalo ne mijenja. Novesu samo okolnosti u kojima treba svjedočitiEvanđelje, kao i zapreke na tom putu. Dosadsmo postigli najvažnije: naši vjernici su integri-rani u “vojnu Crkvu”, kako kažu Talijani, pa sponosom možemo istaknuti da imamo divnihsvjedočanstava življenja vjere i među najnižimčasnicima i među generalima, a isto je tako upoliciji.

USKRS - IZVUSKRS - IZVUSKRS - IZVUSKRS - IZVUSKRS - IZVOR SNOR SNOR SNOR SNOR SNAAAAAGEGEGEGEGEMolim VMolim VMolim VMolim VMolim Vas, na kras, na kras, na kras, na kras, na kraju, za naše čitaju, za naše čitaju, za naše čitaju, za naše čitaju, za naše čitatatatatateleleleleljejejejejekrkrkrkrkratkatkatkatkatku usu usu usu usu uskrkrkrkrkrsnu porsnu porsnu porsnu porsnu porukukukukuku.u.u.u.u.- Prije svog polaska u Haag general Markač jedarovao jedno raspelo predstavniku Speci-jalne policije. To mu je raspelo prije svoje smrtipoklonio pokojni Gavran. Taj dar poginuloghrvatskog branitelja davao je generalu snagui hrabrost u cijelom Domovinskom ratu, jer gaje stalno nosio sa sobom. Zato je generalizrazio nadu da će se i iz te “bitke” vratiti kaopobjednik.Međutim, bez obzira na to kad i kako će senaši heroji vratiti iz toga globalnog zatvora,možemo reći da su oni već pobijedili! Jer križ,ako ga se vjerom prihvati, postaje spasono-san. Onaj tko dragovoljno prihvati razapinjanjeza svoju braću, njemu je uskrsnuće zagaran-tirano. Isus nam je zajamčio da nema većeljubavi nego život svoj dati za prijatelje svoje.Uskrsa ne bi bilo da prije toga nije bilo Velikogpetka. Uskrs je novi izazov za čovjeka. Načinjenici uskrsnuća stoji i naša vjera. Petar ćereći mnoštvu na Duhove: “Toga Isusa uskrisiBog! Svi smo mi tome svjedoci!” A Petar i Ivanpred Velikim vijećem u Jeruzalemu, a to je bilajedna vrsta tribunala, rekoše: “Mi doista nemožemo ne govoriti što vidjesmo i čusmo.”Stoga možemo reći da vjera u uskrsnuće ibesmrtnost naše duše budi u nama nadu. Bezobzira na kušnje i teškoće čovjek može stajatiuspravno i ne padati u očaj. To je optimizamkršćanina koji ne živi od nekakvih utopija, negosvoju vjeru i povjerenje u Boga ugrađuje usmisao svoga života, u plan što ga Bog ima sčovjekom. Zato je kršćanin uvijek konstruk-tivan graditelj društva i zajednice u kojoj živi.A društvo koje kršćanina marginalizira ili gura“u sakristiju”, samo sebe hendikepira i lišavase milosne Božje “infuzije”.Svim čitateljima želim sretan i blagoslovljenUskrs, sa željom da svi svjedočimo jedni dru-gima Isusovo uskrsnuće, da budemo novi,uskrsnuli ljudi. A našim generalima i svim uzni-cima u Haagu, koji prolaze svoj križni put, želi-mo i Gospodina molimo da hrabro iznesu svojkriž do kraja te da se što prije sretno vrate svo-jim obiteljima. Uskrsnuli Krist neka nam svimabude izvor snage i radosti!

RazgoRazgoRazgoRazgoRazgovvvvvarararararao: Matao: Matao: Matao: Matao: Mate Kre Kre Kre Kre Krajinaajinaajinaajinaajina

skoj. Želio bih i ovom prigodom zahvaliti mojimsvećenicima na marljivu trudu i žaru zalaganjaza one koji su, kako kaže dokument II. vatikan-skog sabora, “zbog posebnih okolnosti njihovaživota” izloženi težim kušnjama i izazovima ne-go ostali vjernici. Bez obzira na naše ljudskeslabosti i različita ograničenja, ipak je, takođerrazumijevanjem odgovornih u oba ministar-stva, mnogo učinjeno. Tako, nekoliko je tisućazrelih muškaraca i žena obavilo duhovnevježbe, mnogi kojima to prije nije bilo mogućeprimili su sakramente kršćanske inicijacije,drugi su sredili svoje brakove.Zatim, velik naglasak stavljamo na pastoralhodočašća, budući da već 12 godina redovitosudjelujemo na međunarodnom vojnom hodo-čašću u Lurd te organiziramo nacionalno hodo-čašće u Mariju Bistricu. Sada, međutim, nagla-sak pomičemo na obiteljski pastoral, jer tu su,među ostalim i zbog izbivanja jednog ili drugogsupružnika, velike duhovne potrebe. Zatim,kao veliko i važno polje rada otvara nam se ubudućnosti pastoral mladih te rad na duhov-

Apostol Pavao, očito, vidi rješenje mnogih dru-štvenih pa i političkih pitanja u svjetlu usmjere-nosti čovjekove prema Bogu. Uvjeren je, dru-gim riječima, da će društveni život biti kvali-tetniji ako naša djela i naš govor budu prožetiBožjim mislima, a ne ljudskom mudrošću.Isto tako, veličina svakog političara jest u tomekoliko se ravna po vječnim načelima, a ne vlas-titim probitkom ili interesom stranke i nekoglobija. Stoga nam je, kao vjernicima, u ovomtrenutku itekako velika obveza moliti se za lju-de koji upravljaju našom zemljom, kako bimogli donijeti najbolje odluke i rješenja nadobro građana naše države i za sve naše suna-rodnjake ma gdje bili, ako im je naša pomoćpotrebna. Čini se, međutim, osobito u novijevrijeme, da se sve više oslanjamo jedino navlastite snage i vlastitu mudrost, a zaborav-ljamo da je Bog izvor snage i istinske mudrosti.Postoji mudrost ovozemaljskih mudraca, kojimisle da je spas u čovjeku a ne u Bogu. Zatobiblijska Knjiga izreka veli: “Jao onima koji sumudri u svojim očima i pamtni sami pred so-

Postoji mudrost ovozemaljskih mudraca, koji misle da jespas u čovjeku a ne u Bogu. Zato biblijska Knjiga izrekaveli: “Jao onima koji su mudri u svojim očima i pamtni samipred sobom.” Naš narod za takve ne kaže da su mudraci,nego da su “mudrijaši”. Zato nas moraju zabrinjavatitakođer izjave današnjih svjetskih mudrijaša koji žele da seBog izbaci iz Ustava buduće Europe. Čemu se možemonadati ako se Boga istjera iz Europe? I što ćemo mi onda unjoj bez Boga? Nikakve vojne ili političke asocijacije bezBoga neće nas spasiti i donijeti nam “zemaljski raj”.

17

PODLISTAK ZA PETRA BARBARIĆA - PODLISTAK ZA PETRA BARBARIĆA4/2004

ašoj katoličkoj javnosti u Hrvatskoj vrloje dobro poznato koliko je zla mladežiLijepe naše nanijelo uzimanje droge.

Toliki su mladi životi ugašeni. Tolikim mladi-ćima i djevojkama zdravlje je narušeno. Tolikeobitelji je droga bacila u tugu i nemir. Neod-godiv je zahtjev i ljudske solidarnosti i kršćan-skoga rodoljublja da zarobljenicima drogepomognemo osloboditi se strašnoga zla. Odsvih sredstava najjača je molitva. Možemo sena tu nakanu moliti i sluzi Božjem Petru Barba-riću koji je i u toj potrebi već pokazao moć svogzagovora. Radi se o mladiću iz Zagreba koji sepo Petrovu zagovoru oslobodio robovanja dro-gi. Imao sam priliku ove godine podijeliti musakramenat pomirenja. Čitav slučaj opisala jenjegova tetka koju osobno poznam i koja mi jepredala sljedeću zahvalnicu.

VVVVVicepostulaticepostulaticepostulaticepostulaticepostulatororororor

HVHVHVHVHVALA PETRALA PETRALA PETRALA PETRALA PETRU ŠTU ŠTU ŠTU ŠTU ŠTO MI JE NEĆAKAO MI JE NEĆAKAO MI JE NEĆAKAO MI JE NEĆAKAO MI JE NEĆAKAIZBAIZBAIZBAIZBAIZBAVIO OD DRVIO OD DRVIO OD DRVIO OD DRVIO OD DROGEOGEOGEOGEOGEObitelj M. bila je 1990. godine u velikoj krizi.Muž je pio, a sin sa svojih 11-12 godina izbivaoje iz kuće i bježao iz škole. Majka je bila navelikoj kušnji, u strahu i poteškoći: Kakopostupiti i što učiniti? U pitanju je bilo četverodjece koja su proživljavala razne traume.Majka i ja kao rođene sestre često smo o tomerazgovarale, molile se i Bogu sve predavale.Bog je meni po svojoj milosti od malena davaohrabrosti u teškim situacijama i pouzdanje uNjega da tražim pomoć za izbavljenje. Tupomoć za izbavljenje tražila sam, utječući seBlaženoj Djevici Mariji i drugim svecima da mipo njihovu zagovoru Bog pomogne. Kao i uvijektako i tada kada sam gledala sestru u teškojnevolji, tražila sam od Boga za nju pomoć daiziđe iz krize.U to vrijeme došao nam je u ruke “Bilten PetraBarbarića”, uzela sam ga u ruke i počela sestričitati. Tu smo upoznale divna svjedočanstvao Petrovu zagovoru koja su me ponukala dakrenemo s devetnicom njemu u čast i za smi-renje situacije u obitelji, a posebice za sina S.Sestra je tada počela post o kruhu i vodi četvrt-kom i do danas tako posti četvrtkom koji jeposvećen Petru Barbariću. Kad smo tu prvudevetnicu obavile, osjetile smo duhovnupomoć preko Petra Barbarića. Jednoga dana

sestrin muž je bio strašno pijan, došao je ukuću i tjerao iz nje ženu i sina S. Cijela obiteljbila je uplašena. Oni su izišli van, a bilo jekasno u noć. Polako su nekako ušli u jedanmali hodnik. Bili su u strahu da ih on ne vidi ida ih ponovo ne potjera. Čekajući rasplet teškesituacije S. i njegova majka počeli su se molitiPetru Barbariću. Galama se smirila, i on jezaspao. Ujutro kad su se probudili, bilo je kaoda se ništa nije dogodilo. Petar Barbarić smirioje situaciju u kući.Od tada sestra posti i moli se Petru da je zago-vara i da duhovno vodi S. Puno toga je pretrp-jela od S. On je upao u drogu i razne ovisnosti.Išao je tri-četiri puta u komunu na liječenje, alinije ustrajavao. U prosincu prošle godinedošao je u Zagreb iz komune. Okružen našommolitvenom zajednicom došao je u kapelicu naFratrovac da zajedno s nama moli pred Presve-tim i klanja mu se. Sada se češće ispovijeda ipričešćuje te skoro svakodnevno sudjeluje nasvetoj misi. Drogu nikako ne uzima. Vjerujemoda je to djelo sluge Božjega Petra Barbarićakojemu se S.-ova majka stalno utječe. Vjeruje-mo da je S. po Petru stigao u klanjateljskuskupinu na Fratrovac. Vjerujemo da će mupomoći ustrajati u obraćenju. Vjerujemo da ćega Bog osloboditi i izliječiti do kraja i da će tobiti čudo za proglašenje blaženim Petra Barba-rića. Hvala Gospodinu što se proslavio po PetruBarbariću.Molimo se Petru da nas zagovara i budimopoput njega vjerni Bogu, svojoj Katoličkoj Crkvii Domovini. Molimo se za Crkvu, za svoje i svedruge obitelji te za Lijepu našu.

ZagrZagrZagrZagrZagreb, 1eb, 1eb, 1eb, 1eb, 15. v5. v5. v5. v5. veleleleleljačjačjačjačjače 2004.e 2004.e 2004.e 2004.e 2004.J. GJ. GJ. GJ. GJ. G.....

IZIŠLIZIŠLIZIŠLIZIŠLIZIŠLO X. IZDO X. IZDO X. IZDO X. IZDO X. IZDANJE PETRANJE PETRANJE PETRANJE PETRANJE PETROOOOOVVVVVAAAAAŽIVŽIVŽIVŽIVŽIVOOOOOTTTTTOPISOPISOPISOPISOPISAAAAADoktor psihologije p. Josip Weissgerber napisaoje kraći životopis sluge Božjega Petra Baraba-rića USKRSNA ZVONA u kojem je psihološki iznalački obradio najvažnije činjenice iz Petrovaživota. Pok. prof. Svevlad Slamnig ocijenio jetaj životopis brilbrilbrilbrilbriljantnimjantnimjantnimjantnimjantnim. Njegovu briljantnosti prihvaćenost potvrđuje i činjenica da je ovegodine doživjelo X. jubilarno izdanje u nakladiod 5.000 primjeraka kao i IX. izdanje prije dvijegodine. A o učinkovitosti USKRSNIH ZVONA

mogli smo čitati u ovom PODLISTKU. Zato: Tolleet lege! Uzmite i čitajte i ponudite drugima daga čitaju. Naručuje se na niže navedenoj adresiVicepostulature.

UČINIMO NEŠTUČINIMO NEŠTUČINIMO NEŠTUČINIMO NEŠTUČINIMO NEŠTO ZA PETRA UZO ZA PETRA UZO ZA PETRA UZO ZA PETRA UZO ZA PETRA UZGODIŠNJICU NJEGOGODIŠNJICU NJEGOGODIŠNJICU NJEGOGODIŠNJICU NJEGOGODIŠNJICU NJEGOVE SMRVE SMRVE SMRVE SMRVE SMRTITITITITI111115. TRA5. TRA5. TRA5. TRA5. TRAVNJVNJVNJVNJVNJA 2004A 2004A 2004A 2004A 2004.Vicepostulatura S. B. Petra Barbarića moli svesvećenike, vjeroučitelje i vjeroučiteljice daupozore svoje vjernike i učenike na godišnjicuPetrova prijelaza u vječnost, reknu im koju riječo njemu kao uzoru i zagovorniku te ih pozovuna molitvu Sv. Josipu, našem domovinskomzaštitniku za Petovu beatifikaciju. U misnojmolitvi vjernika toga dana može se izreći ijedan zaziv na tu nakanu.

PETPETPETPETPETAR JE OSLAR JE OSLAR JE OSLAR JE OSLAR JE OSLOBOBOBOBOBODIO ASODIO ASODIO ASODIO ASODIO ASTMETMETMETMETMEKad sam bila djevojčica od oko 7 godina,stalno sam trpjela od bronhitisa. Posljedicatoga bila je astma i to u teškom obliku. Mojapok. mama Nelka počela je moliti devetnicuPetru Barbariću za moje ozdravljenje. Bronhitisi astma posve su isčezli i nikada se više nisupojavili - evo, već pedesetak godina. Uvijek seu svojim duhovnim i tjelesnim potrebamautječem Petru i uvijek sam uslišana. Zato muod srca hvala!

Split, 1Split, 1Split, 1Split, 1Split, 19. studenoga 19. studenoga 19. studenoga 19. studenoga 19. studenoga 1985.985.985.985.985.M. PM. PM. PM. PM. P.....

HVHVHVHVHVALA VLALA VLALA VLALA VLALA VLČ. J. KAPŠU I DRČ. J. KAPŠU I DRČ. J. KAPŠU I DRČ. J. KAPŠU I DRČ. J. KAPŠU I DRUGIMUGIMUGIMUGIMUGIMDOBRDOBRDOBRDOBRDOBROČINITELJIMAOČINITELJIMAOČINITELJIMAOČINITELJIMAOČINITELJIMASvećenik Gospićko-senjske biskupije vlč. JosipKapš iz Trnovca blizu Gospića vrlo je mnogoučinio i čini za Petrovu stvar šireći pomoću sliči-ca štovanje sluge Božjega i obilno pomažući utvarnim potrebama Petrovu stvar. Njemu i svimdobročiniteljima i revniteljima za raširenjePetrova štovanja Vicepostulatura izriče velikuzahvalnost preporučujući ih Petrovu zagovorui želeći da njihov primjer bude poticaj drugima.

PETAR OSLOBAĐAOD DROGE !

suuređuje: p. Vladimir Pribanić, vicepostulatorbr. 98, travanj 2004.

N

Dopise, upitDopise, upitDopise, upitDopise, upitDopise, upite, zahe, zahe, zahe, zahe, zahvvvvvalnice i naralnice i naralnice i naralnice i naralnice i narudžbe Pudžbe Pudžbe Pudžbe Pudžbe Peeeeetrtrtrtrtrooooovih živvih živvih živvih živvih živoooootttttopisa (1opisa (1opisa (1opisa (1opisa (10 kn) i sličica s de0 kn) i sličica s de0 kn) i sličica s de0 kn) i sličica s de0 kn) i sličica s devvvvveeeeetnicom izvtnicom izvtnicom izvtnicom izvtnicom izvolitolitolitolitolite slatie slatie slatie slatie slatina adrna adrna adrna adrna adresu: Vesu: Vesu: Vesu: Vesu: Vicepostulaturicepostulaturicepostulaturicepostulaturicepostulatura S. B. Pa S. B. Pa S. B. Pa S. B. Pa S. B. Peeeeetrtrtrtrtra Bara Bara Bara Bara Barbarića, Fbarića, Fbarića, Fbarića, Fbarića, Frrrrratratratratratrooooovvvvvac 38, 1ac 38, 1ac 38, 1ac 38, 1ac 38, 10000 Zagr0000 Zagr0000 Zagr0000 Zagr0000 Zagreb, teb, teb, teb, teb, tel: 0el: 0el: 0el: 0el: 01/231/231/231/231/2346-146-146-146-146-18888844444MOLBA

18

SUSRETI - SUSRETI - SUSRETI 4/2004

EDITA MAJIĆ, POZNATA HRVATSKA GLUMICA I BUDUĆAREDOVNICA BOSONOGIH KARMELIĆANKI

Upoznavanje katoličke vjere jeneprocjenjiv dar. Neizmjerno samzahvalna Isusu na svemu što je učinio zamene. Svjesna sam koliku sam primilamilost. On mi je darovao sve. Život,svoju beskrajnu ljubav, obitelj,prijatelje koje mi je stavio na put...Sve dobro na ovom svijetu Božji je dar!Stoga sam se pitala što ja Njemu mogudarovati zauzvrat... Jedino ljubav zaljubav, život za život! Želim Mu darovatinajviše koliko mi On dozvoljava. ŽelimMu dati sve što imam – svoj život. On ćeodlučiti što će s njime.

Bog je neiscrpno vrelo ljubavi i sreće. Jedino nas On možeispuniti i usrećiti. Ali u traženju Boga i služenju Njemumoramo biti postojani i ustrajni. Tko stoji treba paziti da nepadne, poučava nas Sv. Pavao. Nikada ne smijemo odustajatima kako se činilo bezizgledno. Trebamo se utjecati Bogu danas oslobodi straha. Strah nas sputava i koči. Međutim uljubavi nema straha. Strah je samo nedostatak ljubavi i vjere.Ne bojmo se darovati svoj život Bogu.

“UPOZNAVANJEKATOLIČKE VJEREJE NEPROCJENJIVDAR!”

EditEditEditEditEdita, vi sta, vi sta, vi sta, vi sta, vi ste se odlučili pre se odlučili pre se odlučili pre se odlučili pre se odlučili prekinuti umekinuti umekinuti umekinuti umekinuti umjejejejejet-t -t -t -t -ničkničkničkničkničku i glumačku i glumačku i glumačku i glumačku i glumačku ku ku ku ku kariariariariarijerjerjerjerjeru u Hru u Hru u Hru u Hru u Hrvvvvvatsatsatsatsatskkkkkoooooj ij ij ij ij iposvposvposvposvposveeeeetiti se rtiti se rtiti se rtiti se rtiti se redoedoedoedoedovničkvničkvničkvničkvničkom pozivu. Odlučiliom pozivu. Odlučiliom pozivu. Odlučiliom pozivu. Odlučiliom pozivu. Odlučiliststststste oe oe oe oe otići u jedan od najstrtići u jedan od najstrtići u jedan od najstrtići u jedan od najstrtići u jedan od najstrooooožih kžih kžih kžih kžih karararararmelićan-melićan-melićan-melićan-melićan-ssssskih samostkih samostkih samostkih samostkih samostana, onaj u Aana, onaj u Aana, onaj u Aana, onaj u Aana, onaj u Avili, u Španvili, u Španvili, u Španvili, u Španvili, u Španjol-jol-jol-jol-jol-ssssskkkkkoooooj, kj, kj, kj, kj, koooooji je utji je utji je utji je utji je utemelemelemelemelemeljila svjila svjila svjila svjila sveeeeettttta Ta Ta Ta Ta Terererererezieziezieziezija Aja Aja Aja Aja Avil-vil-vil-vil-vil-ssssskkkkka. Mnoge sta. Mnoge sta. Mnoge sta. Mnoge sta. Mnoge ste iznenadili ali i odušee iznenadili ali i odušee iznenadili ali i odušee iznenadili ali i odušee iznenadili ali i oduševilivilivilivilivilisvsvsvsvsvooooojom odlukjom odlukjom odlukjom odlukjom odlukom. Je li tom. Je li tom. Je li tom. Je li tom. Je li to za vo za vo za vo za vo za vas bila tas bila tas bila tas bila tas bila tešešešešeškkkkkaaaaaodlukodlukodlukodlukodluka?a?a?a?a?- - - - - Odluka nije bila iznenadna. Rekla bih da jeto bio nekako logičan nastavak moga rasta uvjeri. Shvatila sam da je to Božja volja. Iako senekima možda to čini malo neobičnim, Bogu

je sve moguće. Svaki Božji poziv je drukčiji iOn za svakoga ima jedinstven recept. Uvijektražim Njegovu volju i s pouzdanjem se prepu-štam Njegovoj providnosti. Znam da će bititeško ali isto tako vjerujem da nam Bog darujedostatnu snagu da izvršimo ono na što naspoziva.

19

SUSRETI - SUSRETI - SUSRETI4/2004

Počelo je mojim obraćanjem prije više od petgodina. Bila sam krštena, ali ne i poučena ukatoličkoj vjeri. Cijeli sam život tragala zaistinom, smislom, ljubavlju, srećom... U puninito nisam uspjela prepoznati i pronaći u ovomesvijetu u kojem je sve prolazno. Čak i ono naj-bolje tek je odsjaj nečeg savršenog. Kad sampronašla Isusa u njemu sam prepoznala sveono za čim sam tragala. U njemu sam pronašlaodgovore na sva svoja pitanja. Prije je sveuglavnom bilo lutanje. Osjetila sam da imamnekoga u koga se mogu pouzdati, u čije se rukemogu predati... S Isusom ne možemo skrenutina krivi put jer je On - Put, Istina i Život. Upozna-vanje katoličke vjere je neprocjenjiv dar. Neiz-mjerno sam zahvalna Isusu na svemu što jeučinio za mene.Svjesna sam koliku sam primila milost. On mije darovao sve. Život, svoju beskrajnu ljubav,obitelj, prijatelje koje mi je stavio na put... Svedobro na ovom svijetu Božji je dar! Stoga samse pitala što ja Njemu mogu darovati zauz-vrat... Jedino ljubav za ljubav, život za život!Želim Mu darovati najviše koliko mi On dozvo-ljava. Želim Mu dati sve što imam – svoj život.On će odlučiti što će s njime.

GOSPODIN ME ZGOSPODIN ME ZGOSPODIN ME ZGOSPODIN ME ZGOSPODIN ME ZOOOOOVE BAŠ U KARMEL!VE BAŠ U KARMEL!VE BAŠ U KARMEL!VE BAŠ U KARMEL!VE BAŠ U KARMEL!ZašZašZašZašZašttttto sto sto sto sto ste baš odabre baš odabre baš odabre baš odabre baš odabrali rali rali rali rali red bosonogihed bosonogihed bosonogihed bosonogihed bosonogihkkkkkarararararmelićanki. Pmelićanki. Pmelićanki. Pmelićanki. Pmelićanki. Poznatoznatoznatoznatoznato je da je to je da je to je da je to je da je to je da je to jedano jedano jedano jedano jedanod rod rod rod rod redoedoedoedoedovničkih rvničkih rvničkih rvničkih rvničkih redoedoedoedoedovvvvva s najviše žra s najviše žra s najviše žra s najviše žra s najviše žrtvtvtvtvtve ie ie ie ie iodricanodricanodricanodricanodricanja!ja!ja!ja!ja!----- Puno sam čitala. Sveto Pismo, živote svetacai razne knjige duhovnog sadržaja. Djela kar-melskih svetaca, Svete Terezije Avilske, SveteTerezije od Djeteta Isusa, Ivana od Križa... bilasu mi najdraža. Karmelska duhovnost o kojojsu oni pisali bila mi je jako bliska, prihvatljivai razumljiva. Kad sam razmišljala o tome dapostanem redovnica upoznala sam mnogeredove, njihove karizme... Svaki red je posebani lijep na svoj način. Poslanje je isto - služitiBogu, ali načini služenja su drukčiji. Kad samposjetila Karmel osjetila sam poseban mir iradost, osobito u samostanu Svetog Josipa uAvili.Karmel u Španjolskoj se razlikuje od našihhrvatskih karmela po strožim pravilima. NakonDrugog vatikanskog koncila, kada su strogapravila u karmelima lagano ublažena, samo-stan u Avili, poput nekih drugih, zatražio je po-vratak na izvorna pravila Svete majke TerezijeAvilske. Jedva čekam odlazak nakon Uskrsa.Ostaviti sve za Boga i za bližnjega izazovno jeali me to ispunjava i usrećuje. Ostavljam svojulađu žalu i od sada idem kamo me On šalje.Temeljni poziv sestara karmelićanki je molitva.Moliti za Crkvu, svećenike, sve ljude - za spasduša. Crkvu jako ljubim. Volim molitvu. Molimza ljude da nađu i upoznaju Boga.Želim živjeti u predanju Bogudo kraja i sudjelovati s Isusomu spasu duša. Vječnost jejedina važna. Sve drugoprolazi. Samo je Bog vječan!

ODLAZIM RADOSNOODLAZIM RADOSNOODLAZIM RADOSNOODLAZIM RADOSNOODLAZIM RADOSNOUUUUUpoznati stpoznati stpoznati stpoznati stpoznati ste s pre s pre s pre s pre s praaaaavilima u samostvilima u samostvilima u samostvilima u samostvilima u samostanu.anu.anu.anu.anu.Čega ćeČega ćeČega ćeČega ćeČega ćettttte se more se more se more se more se morati odrati odrati odrati odrati odreći nakeći nakeći nakeći nakeći nakon odlason odlason odlason odlason odlaskkkkkaaaaaiz Hriz Hriz Hriz Hriz Hrvvvvvatsatsatsatsatskkkkke u Ae u Ae u Ae u Ae u Avilu. Štvilu. Štvilu. Štvilu. Štvilu. Što vo vo vo vo vas tas tas tas tas tamo očamo očamo očamo očamo očekekekekekuuuuuje?je?je?je?je?- - - - - Bosnoge karmelićanke su kontemplativnired. Trenutno ih u samostanu Sv. Josipa u Aviliima trinaest, a po karmelskom pravilu ne smijeih biti više od dvadeset i jedne. Ulaskom u sa-mostan obvezujem se poštivati stroga pravilareda. Pokornički život, šutnja, žrtva, odricanjeali i sabranost, molitva, mir, razmišljanje...Šutnja je neophodna kako bismo utišini mogli čuti Božji glas. Sestre suzatvorene u klauzuri i ne izlaze izsamostana osim u iznimnimslučajevima. Posjeti su mogućiali u obliku razgovora u tzv.govornici kroz guste rešetkebez bilo kakvog fizičkogdoticaja.

KKKKKakakakakako su ro su ro su ro su ro su reagireagireagireagireagirali vali vali vali vali vaši priaši priaši priaši priaši prijatjatjatjatjatelelelelelji, kji, kji, kji, kji, kolege,olege,olege,olege,olege,obitobitobitobitobitelelelelelj?j?j?j?j?- - - - - Bili su ganuti i iznenađeni. Oni koji su me boljepoznavali, očekivali su nešto slično, ali kad po-jasnim zahtjevni način života na koji sam seodlučila, ipak su zatečeni. Misle da će mi tamobiti teško. Ne razumiju u potpunosti moj načinrazmišljanja. No, vide moju radost i raduju sesa mnom. Najteže će mi biti ostaviti obitelj.Rastanci su uvijek bolni, ali Bog nadoknađujesvaki gubitak. Za sve što mu darujemo, On ćenam uzvratiti stostruko. On će se za sve pobri-nuti. Ja ću za sve njih i za sve vas moliti.

LJUBALJUBALJUBALJUBALJUBAV POBV POBV POBV POBV POBJEĐUJE SJEĐUJE SJEĐUJE SJEĐUJE SJEĐUJE STRAHTRAHTRAHTRAHTRAHŠtŠtŠtŠtŠto bisto bisto bisto bisto biste pore pore pore pore poručili čitučili čitučili čitučili čitučili čitatatatatateleleleleljima našeg listjima našeg listjima našeg listjima našeg listjima našeg lista ia ia ia ia inašim mionašim mionašim mionašim mionašim miovvvvvcima, s kcima, s kcima, s kcima, s kcima, s kooooojima ćejima ćejima ćejima ćejima ćettttte tre tre tre tre trajno bitiajno bitiajno bitiajno bitiajno bitipopopopopovvvvvezani kezani kezani kezani kezani kao članica Srao članica Srao članica Srao članica Srao članica Središnedišnedišnedišnedišnjeg brjeg brjeg brjeg brjeg bratim-atim-atim-atim-atim-ssssskkkkkog viog viog viog viog vijeća HKZ “MI”?jeća HKZ “MI”?jeća HKZ “MI”?jeća HKZ “MI”?jeća HKZ “MI”?----- Ima jedna molitva koju često volim čuti a onaotprilike glasi: “Gospodine daj da te nađu svioni koji te i ne znajući traže, a kad te nađu date traže još više!” Bog je neiscrpno vrelo ljubavii sreće. Jedino nas On može ispuniti i usrećiti.Ali u traženju Boga i služenju Njemu moramobiti postojani i ustrajni. Tko stoji treba pazitida ne padne, poučava nas Sv. Pavao. Nikadane smijemo odustajati ma kako se činilo bez-izgledno. Trebamo se utjecati Bogu da nasoslobodi straha. Strah nas sputava i koči.Međutim u ljubavi nema straha. Strah je samonedostatak ljubavi i vjere. Ne bojmo se daro-vati svoj život Bogu. Tek tada on dobiva nepro-cjenjivu vrijednost.Tko izgubi svoj život poradi Boga i Evanđelja –imat će ga za život vječni, a tko ga bude čuvaoza sebe izgubit će ga!

RazgoRazgoRazgoRazgoRazgovvvvvarararararao: Boao: Boao: Boao: Boao: Božo Skžo Skžo Skžo Skžo Skokokokokokooooo

19

Foto

: Ro

ber

t Ku

nšte

k

20

SUSRETI - SUSRETI - SUSRETI 4/2004

PPPPPoznati stoznati stoznati stoznati stoznati ste ke ke ke ke kao urao urao urao urao urednik rednik rednik rednik rednik redoedoedoedoedovitvitvitvitvite me me me me mje-je-je-je-je-sečne emisisečne emisisečne emisisečne emisisečne emisije ‘Vjerje ‘Vjerje ‘Vjerje ‘Vjerje ‘Vjera u sjeni politika u sjeni politika u sjeni politika u sjeni politika u sjeni politike’ nae’ nae’ nae’ nae’ naRadio MariRadio MariRadio MariRadio MariRadio Mariji. Kji. Kji. Kji. Kji. Kakvakvakvakvakva je uloga ta je uloga ta je uloga ta je uloga ta je uloga takvakvakvakvakve emi-e emi-e emi-e emi-e emi-sisisisisije i kje i kje i kje i kje i kakakakakako je priho je priho je priho je priho je prihvvvvvaćena od slušataćena od slušataćena od slušataćena od slušataćena od slušateleleleleljstvjstvjstvjstvjstva?a?a?a?a?NNNNNedaedaedaedaedavno stvno stvno stvno stvno ste obe obe obe obe objajajajajavili i knvili i knvili i knvili i knvili i knjigu s istim naslo-jigu s istim naslo-jigu s istim naslo-jigu s istim naslo-jigu s istim naslo-vvvvvom. O čom. O čom. O čom. O čom. O čemu se remu se remu se remu se remu se radi?adi?adi?adi?adi?- Krajem 2001.g. novoimenovani urednik Ra-dio Marije o. Stjepan Fridl, upitao me želim liprihvatiti ‘Gospin izazov’ te volonterski voditiemisiju, koja bi jednom mjesečno obrađivalateme koje povezuju vjeru i politiku. Zadatak jebio u emisiji koristiti tekstove s političko-

DAMIR BOROVČAK AUTOR KNJIGE I UREDNIK EMISIJEVJERA U SJENI POLITIKE NA RADIO MARIJI

ZA JAČI GLAS KATOLIKAU HRVATSKOJ!NAPRIJED KATOLIČKI INTELEKTUALCI:ZATRAŽITE NOVE KATOLIČKE FREKVENCIJEI KATOLIČKI TV KANAL OD HRVATSKOGPREMIJERA, VLADE I INSTITUCIJA!

Tko je do sada plaćao sve reforme,sve sanacije, sve gluposti i propustesvih predhodnih vlada koje su svesvoje promašaje plaćale novcem - nasporeznih obveznika! Odluke zaprojekte katoličkih elektronskihmedija ne mogu biti promašaji. Upravoobrnuto! Ako smo potrebni duhovneobnove hrvatskog naroda, a znamo dato itekako jesmo, onda su katoličkielektronski mediji jedini način za jačiglas promicanja dobra, većeg milosrđai pravi katalizator čišćenja svih talogakomunističke prošlosti i liberalno-materijalističke sadašnjosti.

Tko određuje prioritete i čijom je to odlukom Radio Marija,kao prvi katolički radio u Hrvatskoj, ostao prikraćen zasvoju čujnost na cijelom području naše zemlje? Kako ondajače čuti kršćanski glas, ako se taj glas gubi u moruraznoraznih komercijalnih i ‚new age‘ medija? Ima likatolička većina od 88 posto pučanstva u Hrvatskoj pravoodrediti svoje medijske prioritete? Mislim da bi s tihpozicija trebalo početi razmišljati o problemu prioritetadodjele frekvencija.

vjerskim temama, objavljenim u tiskanimmedijima proteklog mjeseca. Uz odabir imenaemisije potrebno je bilo urediti čitani dio, iza-brati glazbenu pratnju te voditi emisiju. Pri-hvatio sam taj izazov, makar nisam niti profe-sionalni novinar, niti radijski voditelj. Emisijusam nazvao Vjera u sjeni politike. Uloga emi-sije je upoznati slušateljstvo s događajima koji

povezuju vjeru i politiku i izazvali su određenereakcije tiskanih medija. Emisija započinjeuvodnikom na temu aktualnog događaja togmjeseca.Vjera se uglavnom, koliko god se mi tome su-protstavljali, najčešće nalazi u sjeni politike,jer bjelosvjetski i domaći vlastodršci politikune podređuju Božjim zakonima, već nažalostnekim ‘svojim zakonima’. I dok naslov emisijeukazuje na tu grubu sadašnjost, njenim sadr-žajem kritiziram i ukazujem na to, kakva poli-tika ne bi trebala biti. Svaka politika trebala bibiti istinita i pravedna te služiti prema Božjemzakonu općem dobru.U knjizi Vjera u sjeni politike čitatelj će moćibarem dijelom doživjeti reprize i naći uvodnarazmišljanja iz svake pojedine emisije. U knjizise također nalazi popis izvornih materijalatiskovnih medija, koje sam koristio u svakojpojedinoj emisiji. Tako knjiga Vjera u sjeni poli-tike pod istim naslovom kao i emisija, postajepisani, a time i trajan podsjetnik na događaje

21

SUSRETI - SUSRETI - SUSRETI4/2004

zanimljive katoličkoj javnosti, koji su se zbivalitijekom dvije godine u vremenu od listopada2001. do listopada 2003. godine. Knjiga i emi-sija, za sada su prihvaćeni vrlo dobro.

KAKAKAKAKATTTTTOLIČKI MEDIJIOLIČKI MEDIJIOLIČKI MEDIJIOLIČKI MEDIJIOLIČKI MEDIJIKKKKKa ka ka ka ka ko oco oco oco oco ocjenjenjenjenjenjujujujujujejejejejettttte sadašne sadašne sadašne sadašne sadašnji trji trji trji trji trenutenutenutenutenutak uak uak uak uak uhrhrhrhrhrvvvvvatsatsatsatsatskkkkkom drom drom drom drom drušušušušuštvu i ktvu i ktvu i ktvu i ktvu i kakakakakako se obro se obro se obro se obro se obraniti odaniti odaniti odaniti odaniti odrrrrraznoraznoraznoraznoraznoraznih mediaznih mediaznih mediaznih mediaznih medijsjsjsjsjskih prkih prkih prkih prkih proooootuktuktuktuktukatatatatatoličkiholičkiholičkiholičkiholičkihnapadaja? Knapadaja? Knapadaja? Knapadaja? Knapadaja? Kolikolikolikolikoliko je pri to je pri to je pri to je pri to je pri tom utjecajanom utjecajanom utjecajanom utjecajanom utjecajanglas Radio Mariglas Radio Mariglas Radio Mariglas Radio Mariglas Radio Marije i emisije i emisije i emisije i emisije i emisija ja ja ja ja VjerVjerVjerVjerVjera u sjenia u sjenia u sjenia u sjenia u sjenipolitikpolitikpolitikpolitikpolitikeeeee?????- Sveopće moralno stanje današnjeg hrvatskogdruštva vrlo je alarmantno, iako se pri prošlompopisu stanovništva u Hrvatskoj čak 88 postopučanstva izjasnilo katolicima! Zato je lakoutvrditi kako svagdašnji medijski zagovorniciprotucrkvenih istina i rušitelji višestoljetnekulturne tradicije hrvatskog naroda proizlazeiz manjine od svega 12 posto nekatolika ilimožda čak iz posve minornih 2,22 postodeklariranih ateista! Ipak takva manjina, očitodobro ukorjenjena u svim relevantnim medi-jima, sustavno širi epidemiju agresivnih protu-katoličkih napadaja i stalno indoktrinira kato-ličku većinsku javnost. Za bolju obranu od raz-noraznih rušitelja katoličkih istina i kulturnihtradicija hrvatskog naroda i za očuvanje hrvat-skog narodnog identiteta i morala, morao bise na cijelom hrvatskom medijskom prostorujače čuti naš katolički glas! A kako ga čuti akonema katoličkih elektronskih medija?Prije sedam godina Radio Marija bio je prvi ijedini katolički radio u Hrvatskoj. Tek potomsu došli drugi. Dakle glas Radio Marije čuje seveć dugo vremena, ali prigodno je pitanje: koli-ko glasno i koliko daleko? A odgovor glasi: Ka-da su se određivale koncesije za radio frekven-cije samo je jedan i to Hrvatski katolički radiodobio koncesiju za cijelu Hrvatsku! Radio Mari-ja pritom je ostao uskraćen i ograničen čujno-šću samo u Zagrebu i okolici. Tek nedavno,jedva je dobio frekvenciju za Split. No i čujnostu blizini Zagreba vrlo je upitna, jer se primjericeRadio Marija gubi već iza Podsuseda, u Zapre-šiću, i cijelom području Hrvatskog zagorja.Postavlja se pitanje zašto se još prije sedamgodina nije mogla dobiti frekvencija RadioMarije za cijelu Hrvatsku? A emisija Vjera usjeni politike je samo djelić kvalitetnogprograma Radio Marije koji bi se trebao čuti ucijeloj Hrvatskoj.

ZA JZA JZA JZA JZA JAČI GLAS KAAČI GLAS KAAČI GLAS KAAČI GLAS KAAČI GLAS KATTTTTOLIKAOLIKAOLIKAOLIKAOLIKASjećamo se da je vSjećamo se da je vSjećamo se da je vSjećamo se da je vSjećamo se da je već prieć prieć prieć prieć prije nekje nekje nekje nekje nekolikolikolikolikoliko godi-o godi-o godi-o godi-o godi-na bilo nekih prna bilo nekih prna bilo nekih prna bilo nekih prna bilo nekih problema okoblema okoblema okoblema okoblema oko dodo dodo dodo dodo dodjela rjela rjela rjela rjela ra-a-a-a-a-dio frdio frdio frdio frdio frekvekvekvekvekvencienciencienciencija. Moja. Moja. Moja. Moja. Možda se ržda se ržda se ržda se ržda se radi o nekimadi o nekimadi o nekimadi o nekimadi o nekimtttttehničkim poehničkim poehničkim poehničkim poehničkim potttttešešešešeškkkkkoćama, pa zatoćama, pa zatoćama, pa zatoćama, pa zatoćama, pa zato to to to to to nio nio nio nio nijejejejejemoguće...moguće...moguće...moguće...moguće...- Tko to tvrdi kako je to tehnički nemoguće?Oni kojima je u interesu samo jedna katoličkafrekvencija, za samo jedan katolički radio ucijeloj Hrvatskoj! Tko određuje prioritete i čijomje to odlukom Radio Marija, kao prvi katoličkiradio u Hrvatskoj, ostao prikraćen za svoju

čujnost na cijelom području naše zemlje? Kakoonda jače čuti kršćanski glas, ako se taj glasgubi u moru raznoraznih komercijalnih i ‘newage’ medija? Ima li katolička većina od 88posto pučanstva u Hrvatskoj pravo odreditisvoje medijske prioritete? Mislim da bi s tihpozicija trebalo početi razmišljati o problemuprioriteta dodjele frekvencija.

Jesu li u HrJesu li u HrJesu li u HrJesu li u HrJesu li u Hrvvvvvatsatsatsatsatskkkkkoooooj prj prj prj prj problem samo roblem samo roblem samo roblem samo roblem samo radioadioadioadioadiofrfrfrfrfrekvekvekvekvekvencienciencienciencije ili moje ili moje ili moje ili moje ili možda ima još pržda ima još pržda ima još pržda ima još pržda ima još problemaoblemaoblemaoblemaoblemaokokokokoko ko ko ko ko katatatatatoličkih medioličkih medioličkih medioličkih medioličkih medija?ja?ja?ja?ja?- Hrvatskoj nisu potrebne samo katoličke ra-dio postaje s čujnosti u cijeloj zemlji, Hrvatskojje potreban i katolički TV-kanal, sa slikom itonom za cijelu Hrvatsku! Svaka vlast uHrvatskoj je u stvari odraz volje hrvatskekatoličke većine, ali posebno bi to trebala bitiova nova. Ukoliko su tri TV-kanala državnatelevizija, od kojih je jedan određen za prodaju,nije li konačno nakon 14 godina od uspostaveHrvatske države došlo vrijeme uspostavitijedan katolički TV-kanal, kao jaki glas i zapravu sliku i priliku duhovnog i tradicijskogprofila hrvatskog katoličkog naroda!

GLAS ZA PRGLAS ZA PRGLAS ZA PRGLAS ZA PRGLAS ZA PROMICOMICOMICOMICOMICANJE DOBRAANJE DOBRAANJE DOBRAANJE DOBRAANJE DOBRADa, da, ali uviDa, da, ali uviDa, da, ali uviDa, da, ali uviDa, da, ali uvijek se jajek se jajek se jajek se jajek se javlvlv lv lv lja i pitja i pitja i pitja i pitja i pitanananananje fje fje fje fje finan-inan-inan-inan-inan-cicicicicija... Tkja... Tkja... Tkja... Tkja... Tko će to će to će to će to će to fo fo fo fo financirinancirinancirinancirinancirati?ati?ati?ati?ati?- Pitate se tko će to financirati? A tko je do sadaplaćao sve reforme, sve sanacije, sve glupostii propuste svih predhodnih vlada koje su svesvoje promašaje plaćale novcem - nas porez-nih obveznika! Odluke za projekte katoličkihelektronskih medija ne mogu biti promašaji.Upravo obrnuto! Ako smo potrebni duhovneobnove hrvatskog naroda, a znamo da to ite-kako jesmo, onda su katolički elektronski me-

diji jedini način za jači glas promicanja dobra,većeg milosrđa i pravi katalizator čišćenja svihtaloga komunističke prošlosti i liberalnomate-rijalističke sadašnjosti. Dakle ako se iz držav-nog proračuna dijeli novac za razne blago reče-no alternativne udruge upitnog katoličkog mo-rala, onda se mogu i moraju pronaći sredstvaza ono što traži katolička većina u hrvatskomnarodu.

ŠtŠtŠtŠtŠto onda zaklo onda zaklo onda zaklo onda zaklo onda zaključiti u duhu jačjučiti u duhu jačjučiti u duhu jačjučiti u duhu jačjučiti u duhu jačeg glasaeg glasaeg glasaeg glasaeg glasakkkkkatatatatatolikolikolikolikolika u Hra u Hra u Hra u Hra u Hrvvvvvatsatsatsatsatskkkkkoooooj? Tkj? Tkj? Tkj? Tkj? Tko se za to se za to se za to se za to se za to tro tro tro tro trebaebaebaebaebaizboriti i kizboriti i kizboriti i kizboriti i kizboriti i kakakakakako?o?o?o?o?- Dakle frekvencija Radio Marije za cijeluHrvatsku i katolički TV-kanal vidljiv u cijelojHrvatskoj, početak su odgovora za jači glaskatolika u Hrvatskoj! Nije potrebno dva putareči kako se za to katolički laici i intelektualcimoraju sami izboriti? Kako? Pa novi se pre-mijer izjašnjava katolikom i u ime svoje vladeizjavio kako neće vladati već služiti svomnarodu! Dakle naprijed katolički intelektualci:zatražite svim demokratskim sredstvima novekatoličke frekvencije od hrvatskog premijera,vlade i institucija, kako bi se hrvatski katoličkiglas jasnije čuo i katolička slika pojavila naTV ekranima u cijeloj Hrvatskoj! I ne treba po-sustati na tom putu, jer bez jakog glasa kato-ličkih laika i intelektualaca, Hrvatska će ući ujoš veći kovitlac protukatoličkih vjetrometina.

RazgoRazgoRazgoRazgoRazgovvvvvarararararao: Antao: Antao: Antao: Antao: Anton Klimanon Klimanon Klimanon Klimanon Kliman

21

22

KAPI ZA RAZUM - KAPI ZA RAZUM - KAPI ZA RAZUM 4/2004

SSSSSvvvvvakakakakakog dana, sine, sjeog dana, sine, sjeog dana, sine, sjeog dana, sine, sjeog dana, sine, sjeti se Gosti se Gosti se Gosti se Gosti se GospodinapodinapodinapodinapodinaBoga našega; nemoBoga našega; nemoBoga našega; nemoBoga našega; nemoBoga našega; nemoj grij grij grij grij griješiti ili kršiti nješiti ili kršiti nješiti ili kršiti nješiti ili kršiti nješiti ili kršiti nje-je-je-je-je-gogogogogovih zapovih zapovih zapovih zapovih zapovivivivivijedi. Čini prjedi. Čini prjedi. Čini prjedi. Čini prjedi. Čini praaaaavvvvvedna dedna dedna dedna dedna djela svjela svjela svjela svjela sve-e-e-e-e-ga svga svga svga svga svog viog viog viog viog vijekjekjekjekjeka i ne kra i ne kra i ne kra i ne kra i ne kroči putoči putoči putoči putoči putooooovima neprvima neprvima neprvima neprvima nepraaaaavvvvv-----de. Jer akde. Jer akde. Jer akde. Jer akde. Jer ako činiš po istini, uso činiš po istini, uso činiš po istini, uso činiš po istini, uso činiš po istini, uspipipipipijejejejejevvvvvat ćeš uat ćeš uat ćeš uat ćeš uat ćeš udddddjelima svjelima svjelima svjelima svjelima svooooojim, kjim, kjim, kjim, kjim, kao svi oni kao svi oni kao svi oni kao svi oni kao svi oni koooooji čine prji čine prji čine prji čine prji čine praaaaavvvvv-----du. Didu. Didu. Didu. Didu. Dijeli milostinjeli milostinjeli milostinjeli milostinjeli milostinju od svju od svju od svju od svju od svoga dobroga dobroga dobroga dobroga dobra: ka: ka: ka: ka: kadadadadaddididididijeliš milostinjeliš milostinjeliš milostinjeliš milostinjeliš milostinju, nekju, nekju, nekju, nekju, neka ti ne bude oka ti ne bude oka ti ne bude oka ti ne bude oka ti ne bude oko stis-o stis-o stis-o stis-o stis-nutnutnutnutnuto. No. No. No. No. Ne okre okre okre okre okreći lica od sireći lica od sireći lica od sireći lica od sireći lica od siromaha, pa niomaha, pa niomaha, pa niomaha, pa niomaha, pa niBog neće okrBog neće okrBog neće okrBog neće okrBog neće okrenuti lica od tenuti lica od tenuti lica od tenuti lica od tenuti lica od tebe. Od onogaebe. Od onogaebe. Od onogaebe. Od onogaebe. Od onogašššššttttto imaš i pro imaš i pro imaš i pro imaš i pro imaš i prema tema tema tema tema tome kome kome kome kome kolikolikolikolikoliko imaš dio imaš dio imaš dio imaš dio imaš dijelijelijelijelijelimilostinmilostinmilostinmilostinmilostinju: imaš li malo, daj malo, ali neju: imaš li malo, daj malo, ali neju: imaš li malo, daj malo, ali neju: imaš li malo, daj malo, ali neju: imaš li malo, daj malo, ali neoklioklioklioklioklijejejejejevvvvvaj dati milostinaj dati milostinaj dati milostinaj dati milostinaj dati milostinju. Čuvju. Čuvju. Čuvju. Čuvju. Čuvaj se, sine,aj se, sine,aj se, sine,aj se, sine,aj se, sine,svsvsvsvsvakakakakakoga proga proga proga proga preleleleleljuba.juba.juba.juba.juba.U oholosti leU oholosti leU oholosti leU oholosti leU oholosti leži mnoga prži mnoga prži mnoga prži mnoga prži mnoga propast i nemiropast i nemiropast i nemiropast i nemiropast i nemir, a, a, a, a, aod dangube samo je šod dangube samo je šod dangube samo je šod dangube samo je šod dangube samo je šttttteeeeettttta i bia i bia i bia i bia i bijeda, jer jejeda, jer jejeda, jer jejeda, jer jejeda, jer je

RAZGOVOR S TOBIJOM

Evo, primjerice, čedomorstvo je gnjusnizločin, kako se to voli reći. Ali pobačajje pravo žene da raspolaže sa svojimtijelom. Ma nemoj! Zar ubijeno čedo nijenetko drugi, a ne tek nešto ili dio ženinatijela? Zar pobačaj nije ‘izbacivanje’,‘čišćenje’ (od) nekog drugog? Pitajtežene, kad govore o svojoj djeci i svojimtrudnoćama. Što govore? Evo,primjerice: ‘Znaš, kad sam te nosila, jošu prvom mjesecu...’ Kako to da je onanekoga nosila, a ne bilo što? I onaj film‘Nijemi krik’ baš to pokazuje da se radio novom životu kojemu se taj životuskraćuje.

OvOvOvOvOva kna kna kna kna knjiga Stjiga Stjiga Stjiga Stjiga Starararararoga zaoga zaoga zaoga zaoga zavvvvvjejejejejettttta goa goa goa goa govvvvvori o tori o tori o tori o tori o tebi,ebi,ebi,ebi,ebi,ali čini mi se da je u nali čini mi se da je u nali čini mi se da je u nali čini mi se da je u nali čini mi se da je u njojojojojoj jednakj jednakj jednakj jednakj jednako to to to to takakakakako io io io io ir ir ir ir ir iječ o tvječ o tvječ o tvječ o tvječ o tvooooojem ocu i majci.jem ocu i majci.jem ocu i majci.jem ocu i majci.jem ocu i majci.- Dobro primjećuješ. I zapravo sav život mojegaoca i moje majke već su pouka svim narašta-jima, no posebno su poučni očevi naputci koji-ma me je usmjeravao u život. Ono što je zapi-sano u knjizi tek je sažetak najbitnijih očevihuputa. Napokon i ne može se baš sve staviti utako malo stranica. Sam život u obitelji nepre-stano je međusobno prihvaćanje i učenje u pu-nom povjerenju koje struji između osoba. Očitoje da je roditeljska odgovornost za svekolikodobro djece neupitna i smjera upravo prematomu da djeca postupno preuzmu kormilo usvoje ruke. Roditelji samom svojom osobnoš-ću, životom, primjerom, a tek onda riječimautječu na oblikovanje svoje djece. Kad su svete sastavnice usklađene, odnosno kad nemaproturječja između riječi i djela, kako to vi velite,onda se možemo nadati dobrim plodovima isretnom i radosnom rastu djece.

TTTTTo je vro je vro je vro je vro je vrlo lilo lilo lilo lilo lijepo. Ali kjepo. Ali kjepo. Ali kjepo. Ali kjepo. Ali kao šao šao šao šao šttttto smo u obito smo u obito smo u obito smo u obito smo u obiteleleleleljij ij ij ij iupućeni jedni na drupućeni jedni na drupućeni jedni na drupućeni jedni na drupućeni jedni na druge, tuge, tuge, tuge, tuge, takakakakako su i obito su i obito su i obito su i obito su i obiteleleleleljij ij ij ij iupućene jedna na drupućene jedna na drupućene jedna na drupućene jedna na drupućene jedna na drugu i saugu i saugu i saugu i saugu i sav živv živv živv živv živooooot jed-t jed-t jed-t jed-t jed-noga narnoga narnoga narnoga narnoga naroda u međusobnim je isoda u međusobnim je isoda u međusobnim je isoda u međusobnim je isoda u međusobnim je isprprprprpreple-eple-eple-eple-eple-tttttanananananjima rjima rjima rjima rjima različitih utjecaja, znanazličitih utjecaja, znanazličitih utjecaja, znanazličitih utjecaja, znanazličitih utjecaja, znanja, intja, intja, intja, intja, inte-e-e-e-e-rrrrresa, šesa, šesa, šesa, šesa, šttttto se onda poo se onda poo se onda poo se onda poo se onda potttttom odrom odrom odrom odrom odražaažaažaažaažavvvvva i naa i naa i naa i naa i nameđunarmeđunarmeđunarmeđunarmeđunarodnome planu...odnome planu...odnome planu...odnome planu...odnome planu...- Mnogo si to ga nabrojio, što je otprve razvidno,ali je jednako tako jasno da ipak presudnuulogu u razvitku mlada bića ima obitelj. Onikoji to ne žele priznati, zapravo niječu i svojekorijene. Pa i današnji Papa ističe da bi se imeđunarodna zajednica imala iskazivati kaoobitelj narodâ. Sve druge institucije, kako vi tovelite, poput škole, zdrastva, crkvene zajed-nice imale bi biti u službi obitelji i pojedinaca.

nernernernernerad majkad majkad majkad majkad majka gladi. Na gladi. Na gladi. Na gladi. Na gladi. Nekekekekeka ničia ničia ničia ničia ničija zarja zarja zarja zarja zarada neada neada neada neada neprprprprprenoći kenoći kenoći kenoći kenoći kod tod tod tod tod tebe, nego je isebe, nego je isebe, nego je isebe, nego je isebe, nego je isplati odmah.plati odmah.plati odmah.plati odmah.plati odmah.Budeš li služio Bogu, platit će ti se. Raz-Budeš li služio Bogu, platit će ti se. Raz-Budeš li služio Bogu, platit će ti se. Raz-Budeš li služio Bogu, platit će ti se. Raz-Budeš li služio Bogu, platit će ti se. Raz-mišlmišlmišlmišlmišljaj, sine, o svjaj, sine, o svjaj, sine, o svjaj, sine, o svjaj, sine, o svakakakakakome svome svome svome svome svom dom dom dom dom djelu i lijelu i lijelu i lijelu i lijelu i lije-je-je-je-je-po se vladaj. Npo se vladaj. Npo se vladaj. Npo se vladaj. Npo se vladaj. Ne čini nike čini nike čini nike čini nike čini nikome šome šome šome šome šttttto bi to bi to bi to bi to bi tebiebiebiebiebisamomu bilo mrsamomu bilo mrsamomu bilo mrsamomu bilo mrsamomu bilo mrssssskkkkko. No. No. No. No. Ne pie pie pie pie pij vina do pij vina do pij vina do pij vina do pij vina do pija-ja-ja-ja-ja-nosti; neumnosti; neumnosti; neumnosti; neumnosti; neumjerjerjerjerjerenost uklanenost uklanenost uklanenost uklanenost uklanjaj sa svjaj sa svjaj sa svjaj sa svjaj sa svogaogaogaogaogaputputputputputa. Dia. Dia. Dia. Dia. Dijeli svjeli svjeli svjeli svjeli svoooooj krj krj krj krj kruh s gladnima, a svuh s gladnima, a svuh s gladnima, a svuh s gladnima, a svuh s gladnima, a svo-o-o-o-o-jom odjom odjom odjom odjom odjećom odjećom odjećom odjećom odjećom odjeni gologa. Obrjeni gologa. Obrjeni gologa. Obrjeni gologa. Obrjeni gologa. Obraćaj seaćaj seaćaj seaćaj seaćaj seuviuviuviuviuvijek onome tkjek onome tkjek onome tkjek onome tkjek onome tko je mudar i ne odbacuo je mudar i ne odbacuo je mudar i ne odbacuo je mudar i ne odbacuo je mudar i ne odbacujjjjjkkkkkorisna saorisna saorisna saorisna saorisna savvvvvjejejejejettttta. U sva. U sva. U sva. U sva. U sva ka ka ka ka koooooj prilici hj prilici hj prilici hj prilici hj prilici hvvvvval ial ial ial ial iGosGosGosGosGospoda Boga i moli ga da ti uprpoda Boga i moli ga da ti uprpoda Boga i moli ga da ti uprpoda Boga i moli ga da ti uprpoda Boga i moli ga da ti upraaaaavlvlvlv lv ljajajajajaputputputputputooooovvvvve, da sve, da sve, da sve, da sve, da sve tve tve tve tve tvoooooje stje stje stje stje stazazazazaze i name i name i name i name i namjerjerjerjerjere dobre dobre dobre dobre dobrooooozazazazazavrše (Tvrše (Tvrše (Tvrše (Tvrše (Tob 4, 5-1ob 4, 5-1ob 4, 5-1ob 4, 5-1ob 4, 5-19).9).9).9).9).

Dobar dan. Htio bih s tDobar dan. Htio bih s tDobar dan. Htio bih s tDobar dan. Htio bih s tDobar dan. Htio bih s tobom robom robom robom robom razgoazgoazgoazgoazgovvvvvarararararatiatiatiatiatio nekim stvo nekim stvo nekim stvo nekim stvo nekim stvarima karima karima karima karima koooooje i danas mučje i danas mučje i danas mučje i danas mučje i danas muče le le le le lju-ju-ju-ju-ju-de, a ti u tde, a ti u tde, a ti u tde, a ti u tde, a ti u tome imaš isome imaš isome imaš isome imaš isome imaš iskkkkkustvustvustvustvustva.a.a.a.a.- Izvoli samo.

Foto

: Dav

id Iv

ić

Foto: David Ivić

22

23

KAPI ZA RAZUM - KAPI ZA RAZUM - KAPI ZA RAZUM4/2004

No u mnogih nadvlada neki interes, s vreme-nom zastranjuju i na moralnom području, pabi onda i ta zastranjivanja htjeli drugima bašpreko institucija nametati kao jedina ispravna,a tko se s tim ne slaže, nije u ‘trendu’, nazadanje...

NNNNNa ša ša ša ša šttttto ko ko ko ko konkronkronkronkronkreeeeetno misliš?tno misliš?tno misliš?tno misliš?tno misliš?- Mislim na mnoge, čak i žučne rasprave u vasprimjerice o seksualnom odgoju, o pobačaju,o filmu ‘Nijemi krik’. Kao da se pri svemu tomuzaboravlja ljepota naše ljudske naravi i uzviše-nost ljudske odgovornosti koju nam je Bog daoza skladan život. I oni koji gotovo zagovarajupoznatu krilaticu da smiju sve što mogu, to ćedrugima lako osporavati, pa će u jednom slu-čaju to biti istina nad istinama, a u drugom ćese licemjerno sablažanjavati kad se netko takoi ponaša. Evo, primjerice, čedomorstvo je gnju-sni zločin, kako se to voli reći. Ali pobačaj jepravo žene da raspolaže sa svojim tijelom. Manemoj! Zar ubijeno čedo nije netko drugi, a netek nešto, ili dio ženina tijela? Zar pobačaj nije‘izbacivanje’, ‘čišćenje’ (od) nekog drugog? Pitaj-te žene, kad govore o svojoj djeci i svojim trud-noćama. Što govore? Evo, primjerice: ‘Znaš,kad sam te nosila, još u prvom mjesecu...’ Ka-ko to da je ona nekoga nosila, a ne bilo što? Ionaj film ‘Nijemi krik’ baš to pokazuje da seradi o novom životu kojemu se taj život uskra-ćuje. I to od onih koji su najpozvaniji da ga po-drže i pospješuju. Ako se o tome progovori jas-no, onda se uzbuđuju savjesti onih koji su svojusavjest zanijekali. To onda zapravo i nije ništadrugo nego licemjerno sablažnjavanje onih kojise šokiraju nad svojim nijekanjem temeljneistine o životu, njegovu nastanku i odgovornostipred tom radosnom tajnovitošću koja postajestvarnost. Takve ne treba plašiti paklom. Onisu ga već stvorili u sebi i plaše ga se, no, nažalost, žele ga priuštiti i drugima i svojim nasrt-ljivostima, i bezobraznostima, i vikom...

S tim je u vS tim je u vS tim je u vS tim je u vS tim je u vezi i nužno pitezi i nužno pitezi i nužno pitezi i nužno pitezi i nužno pitanananananje o seksu-je o seksu-je o seksu-je o seksu-je o seksu-alnom odgoalnom odgoalnom odgoalnom odgoalnom odgoju.ju.ju.ju.ju.- Točno. I tu vrijedi isto ono što sam već spo-menuo, a kako me je otac upućivao. Kad se,naime, izgubi životni temelj ili stožer, a to jeBog i kad Njemu ne damo prostora u svojemživotu, onda kola lako krenu nizbrdo. Nizbrdose pak lako izgubi kontrola. Tako i kola našihnaravnih sklonosti i obdarenosti lako pođu pozlu, ako ih ne držimo na uzdi odgovornošćukoja nam je dana. Oni koji na tom polju zastra-njuju, ta svoja zastranjivanja proglašavajupravilom, čak statističkim, i ljute se na sve kojibi ih htjeli upozoriti na njihove neispravnosti. Iopet se upotrebljavaju sva moguća sredstvavike, nasrtljivosti, bazobraznosti da se opravdagaženje vlastitoga i tuđega dostojanstva. Tuse i razum upotrebljava zato da se iznađu svasredstva iživljavanja. Kao da seks postaje dog-ma nad dogmama koja nipošto ne smije doćiu pitanje. Ni svetinja vlastitoga dostojanstva,a pogotovo svetinja vlastitoga tijela takvima

ništa ne znači. A oni će se opet prvi licemjernosablažnjavati ako se nešto nezgodno na tompodručju dogodi nekim istaknutim osobama.

PPPPPooooovivivivivijest nas uči da su zastrjest nas uči da su zastrjest nas uči da su zastrjest nas uči da su zastrjest nas uči da su zastranananananjivjivjivjivjivanananananja naja naja naja naja natttttom podrom podrom podrom podrom području uzručju uzručju uzručju uzručju uzrokokokokokooooovvvvvala mnoge bolestiala mnoge bolestiala mnoge bolestiala mnoge bolestiala mnoge bolestis ts ts ts ts tešešešešeškim poslkim poslkim poslkim poslkim posljedicama za poučanstvjedicama za poučanstvjedicama za poučanstvjedicama za poučanstvjedicama za poučanstvo.o.o.o.o.- Zar se tomu treba čuditi? Vi se borite i protivgenetski modificirane hrane, očito svjesni dase zadire u nešto što bi moglo poremetiti svustvarnost. A kad je riječ, primjerice o sidi, ondalicemjeri pozivaju na odgovornost sve samo nevlastitu neodgovornost. Prema bolesniku valjase ponašati kao onome koji zavrjeđuje pomoć,ali proglašavati pravo na seksualno iživljavanjepod pretpostavkom da ćemo o posljedicamaposlije voditi računa, očita je glupost, kako segod pametnima pravite. Kad se radi o pomćibolesnicima, opet je, kao i obično u vas Crkvaprva, dok oni koji viču na nju, ne miču ni prstomda bi pomogli. Tko je izgradio prvu bolnicu zatakve bolesnike? Crkva. I u njoj djeluju Misio-narke ljubavi blažene Majke Terezije.

mogućnostima. Nije se pitao što drugi radi.Zapravo, čini mi se da je uvijek tako, da onajtko čini dobro, to ne ‘razbubnjava’ okolo, negočini ono što može i kako može. Oni pak koji tone čine, a mogli bi, vičući na druge kako bimorali pomoći, zapravo žele ušutkati svojusavjest. Ili pak kad se govori o Crkvi kako imanovaca. Ima. Odakle? Od onih koji imajupovjerenja u nju. Oni pak koji misle da je Crkvabogata, očito nisu Crkvi dali ni jednu kunu. Nijese, dakle, obogatila njihovim darovima. Oni kojidaju Crkvi, to dobro znaju za što daju. Gledašli emisiju ‘Tko želi biti milijunaš?’

Da. ZašDa. ZašDa. ZašDa. ZašDa. Zašttttto pito pito pito pito pitaš?aš?aš?aš?aš?- Vrlo je poučljiva i znakovita. Mislim na onekoji bi nešto zaradili. Čuje se da bi otišli ovamoili onamo, čak na neka daleka egzotična mje-sta. Zamišljam si samo, da slučajno neki sve-ćenik toliko zaradi i da kaže da bi i on na takvamjesta otišao, naišao bi, na sveopće zgražanjei odmah bi se ljudi trudili da mu svjetuju da todade siromasima. Vama je poznat taj prigovorJudin Isusu. A svećenik je također čovjek, mno-gi će reći. Ali on kao čovjek tamo ne bi smio?!Drugi bi ljudi smjeli, kako veli Sv. Jakov, ̋ spis-kati u svojim požudama˝, a za siromahe nekse brinu svećenici. Slično je i s vašim glamu-rom, kako to velite. Toliko se troši za haljine,šminke itd. Ali za siromahe nek se brinu sve-ćenici i časne sestre. Da bi se i u Crkvi nekestvari mogle popraviti, to valjda svatko pame-tan mora priznati. Ali i u tomu valja dozrijevati,kao i u svemu drugomu. No Crkvi se, baš kaozajednici vjernika, nanosi i nepravda.

NNNNNa ša ša ša ša šttttto to to to to to misliš?o misliš?o misliš?o misliš?o misliš?- Mislim na mnoga zdanja koja spadaju u kul-turnu vašu baštinu. Najčešće su čuvari i njego-vatelji te baštine svećenici koji od vjernika jed-va skucaju novac, a time se ponosi šira druš-tvena zajednica. Osim toga vjernicima se nano-si i nepravda kad im se osporava gradnja crkvesredstvima iz proračuna.

MoMoMoMoMožžžžžeš li teš li teš li teš li teš li to poo poo poo poo pojasniti?jasniti?jasniti?jasniti?jasniti?- Vrlo jednostavno. Kad se gradi neko naselje,podrazumijeva se da tu mora biti i škola, ambu-lanta, vrtić. A ne podrazumijeva se da bude icrkva. Tako vjernici dvostruko plaćaju. Odvo-jenost Crkve od države ne znači i nebriga zavjernike i njihove vjerske potrebe. Ako vjernicipridonose proračunu, a iz njega se, primjerice,financiraju programi protivni vjeri, imaju li seoni pravo pobuniti? Još bi se mogla nanizatipitanja koja morate rješaviti u hodu u stvar-nosti u kojoj jeste.

ŠtŠtŠtŠtŠto nam, dakle, pro nam, dakle, pro nam, dakle, pro nam, dakle, pro nam, dakle, preosteosteosteosteostaje?aje?aje?aje?aje?- Činite dobro, i ustrajte u tome unatoč bezo-braznostima i viki onih koji vas pozivaju na ra-čun jer nije zadnja njihova kako se god moćni-ma činili.

PPPPP. V. V. V. V. Vatratratratratroslaoslaoslaoslaoslav Halambekv Halambekv Halambekv Halambekv Halambek, S, S, S, S, SJJJJJ

Mislim na mnoga zdanjakoja spadaju u kulturnuvašu baštinu. Najčešće sučuvari i njegovatelji tebaštine svećenici koji odvjernika jedva skucajunovac, a time se ponosišira društvena zajednica.Osim toga vjernicima senanosi i nepravda kad imse osporava gradnja crkvesredstvima iz proračuna.

KKKKKad si sad si sad si sad si sad si spomenuo Crpomenuo Crpomenuo Crpomenuo Crpomenuo Crkvu, škvu, škvu, škvu, škvu, šttttto bi mogao ro bi mogao ro bi mogao ro bi mogao ro bi mogao rećiećiećiećiećio svim tim napadima na no svim tim napadima na no svim tim napadima na no svim tim napadima na no svim tim napadima na nju pogoju pogoju pogoju pogoju pogotttttooooovuvuvuvuvuglede rglede rglede rglede rglede različitazličitazličitazličitazličite pomoći?e pomoći?e pomoći?e pomoći?e pomoći?- Pozvao bih se na svojega oca koji je, ne pita-jući nikoga, radio ono u što je uvjeren da je do-bro i na korist drugima. Pokapajući mrtve onim je time iskazao, kako vi velite, tjelesno djelomilosrđa, jer zavrjeđuju poštovanje. Dijelećimilostinju, on je to činio sukladno sa svojim

Foto

: Ro

ber

t Ku

nšte

k

24

ODGOJ I VRIJEDNOSTI - ODGOJ I VRIJEDNOSTI - ODGOJ I VRIJEDNOSTI 4/2004

tacija o HKZ-u “MI”. Odgovorili su da će ispra-vak objaviti, ali se zbog opsežnosti mora skra-titi. Skratio sam na malo više od dvije kartice iposlao. Uskoro sam primio odgovor Globusovaglavnog urednika Igora Alborghettija. Odgovo-rio je da ispravak neće objaviti. Tvrdi da suobjavili istinitu informaciju, da to potvrđuje itekst moga ispravka pa bi i njegovo objavlji-vanje bilo protivno “novinaraskoj etici i dobrimobičajima”. Čisti besmisao i ismijavanje etike ietičnosti!Ispravak koji svakim svojim stavkom dokazujeneistinite podatke i interpretacije u napisu “Cr-ni fond za Crkvu”, urednik nekakvim čarobnimštapićem pretvara u dokaz istinitosti tihpodataka i interpretacija. A ako sam vjeruje uono što tvrdi , zašto je odbio objavljivanjeispravka? I još dva pitanja. Ako tekst ispravkapotvrđuje istinitost njihova teksta, zašto binjegovo objavljivanje bilo protivno novinarskojetici i dobrim običajima? A ako ne potvrđujeistinitost, zašto tvrdi da je potvrđuje i zašto jeodbio objaviti ispravak? Urednikove logika ietika, razvidno je, ne mogu dobiti prolazneocjene. To je tipičan primjer kako urednici sapomanjkanjem etičkih i logičkih kriterija, svojeneistine i insinuacije “pretvaraju” u “novinar-sku etiku i dobre običaje”. O tO tO tO tO te me me me me mporporporporpora, oa, oa, oa, oa, omormormormormores!es!es!es!es!U tekstu koji slijedi argumentirano dokazujem,na primjeru HKZ-a “MI”, postojanje diskrimi-nacije prema udrugama katoličke usmjerbe,u razdoblju od početka 2000. do kraja 2003.god. Ako Globusova urednika i novine zani-maju crni fondovi, evo im prilike za nova “skan-dalozna otkrića”.

PRPRPRPRPROGRAM PRIORITETNE VOGRAM PRIORITETNE VOGRAM PRIORITETNE VOGRAM PRIORITETNE VOGRAM PRIORITETNE VAŽNOSAŽNOSAŽNOSAŽNOSAŽNOSTITITITITIHKZ “MI” je, kao registrirana udruga, redovitoprijavljivao programe na javne natječaje Uredaza udruge Vlade RH. Godine 2001. prijavio jeprogram: “Zaštita i kreativni razvitak djece imladeži kroz raznovrsni djelatni angažman uslobodnom vremenu”; 2002. program: “Odgoj,preventivna zaštita i kreativni razvitak djece imladeži kroz raznovrsne izvanškolske oblikeodgoja i obrazovanja u slobodnom vremenu”,a 2003.: “Odgoj, njegovanje kulturnog stvara-laštva, razvitak stvaralaštva, razvitak stvara-lačkih sposobnosti i preventivna zaštita mladihu slobodnom vremenu”. Svi su prijavljeni za

DISKRIMINACIJE UREDA ZA UDRUGE I ZAVODA ZA OBITELJ

Postoje dokazi i može sedokazati da su dužnosniciDržavnog zavoda za zaš-titu obitelji, materinstva imladeži i Ureda za udru-ge, u razdoblju od počet-ka 2000. do kraja 2003. ,protuzakonito i protuus-tavno diskriminirali udru-ge katoličke usmjerbe(neke smo označili i uovom tekstu) i golemimiznosima poreznih obvez-nika iz državnog proraču-na protuzakonito financi-rali brojne feminističke,homoseksualne, lezbij-ske, anarholiberalne i dru-ge udruge, njihove “pro-grame”,”projekte” i akci-je, koje su s antikatoli-čkih, antihrvatskih i anti-moralnih pozicija razaralebrak, obitelj i hrvatskodruštvo.

natječajem predviđeno područje: “Potporadjeci i mladima”, a ono je usklađeno s djelokru-gom rada Državnoga zavoda za zaštitu obitelji,materinstva i mladeži. Po svojoj nacionalnojvažnosti i prioritetu, razradi i obrazloženju pro-grami su bili takvi da im se nije mogla uskratitifinancijska potpora, a uskraćena je i svi suodbijeni.Program za 2003.god. o komu smo šire pisaliu listu MI (br.4/2003.), sastojao se iz dvijeusklađene sastavnice: izdavanja, odgojnog ipreventivnog zaštitnog djelovanja Lista mladihMI i isto takvog djelovanja Kluba mladih MI.List MI mjesečna je revija za kulturno stvara-laštvo mladih. Okuplja mladež, razvija smisaoza vrijednosti, omogućuje kulturno provođenjeslobodnog vremena i štiti mlade od fizičkog ,psihičkog i moralnog stradanja. Klub mladihMI ima prikladan prostor u središtu grada. Pro-gram je predviđao da postane središtem oku-pljanja mladeži u komu će oni kreirati, organi-zirati i sudjelovati u najraznovrsnjim kulturnimi zabavnim manifestacijama i tako kulturnoprovoditi svoje slobodno vrijeme, a to je najboljinačin preventivne zaštite od tjelesnog, men-talnog i moralnog stradanja. Obuhvaćao jebrojne književne i glazbene večeri, večeri poe-zije, izložbe , tribine, promocije knjiga, preda-vanja, prikazivanje filmova,zabavne programe,plesne tečajeve, susrete, druženja i dr.U obrazloženju programa pisalo je: Izvan-školsko slobodno vrijeme najslabija je točkaodgojnog sustava. Mladi su premalo anga-žirani na vrijednim programima. Prepušteni sudjelovanju ulice i asocijalnih skupina. Zbog to-ga mnogo stradaju fizički, psihički i moralno;postaju ovisnici i sudionici destruktivnog i kri-minalnog djelovanja. Širenje alkohola, droga,nasilja, nekulturnog i kriminalnog ponašanjamladih - dnevno to potvrđuje. Stoga odgojmladeži, njihovo pedagoški vrijedno i korisnoangažiranje u izvanškolskom slobodnomvremenu, koje razvija stvaralačke sposobnostii preventivno štiti mlade od pogubnog utjecajaulice i lošega društva - vitalna je i najprimarnijadruštvena potreba danas.

LAŽNI RAZLLAŽNI RAZLLAŽNI RAZLLAŽNI RAZLLAŽNI RAZLOOOOOZI ODBIJZI ODBIJZI ODBIJZI ODBIJZI ODBIJANJANJANJANJANJAAAAAObrazlažući odbijanje programa Ured zaudruge je napisao, a predstojnica CvjetanaPlavša-Matić potpisala: “Radi se o projektuvelikih razmjera za koje je potrebna znatna fi-nancijska potpora”. Konstatacija je u cijelostinetočna! Niti je riječ o “ projektu velikih razmje-ra”, niti je tražena “znatna financijska potpo-ra”. Prijavljen je program, a uključivao jeizdavanje Lista mladih MI i djelovanje KlubaMI. Za obje sastavnice zamoljena je potpora

prošlom broju lista MI pisao sam oGlobusovim neistinama o Hrvatskomkatoličkom zboru “MI” objelodanjenim

u napisu “Crni fond za crkvu” (Globus, 23. sije-čnja 2004) i pokazao da taj opsežni nedobro-namerno sročeni tekst, na pune četiri stranicesa ilustracijama, sadrži mnogo neistina, obma-na, netočnih interpretacija i pogrešnih zaklju-čaka o udrugama katoličke usmjerbe. Takvopisanje je, zaključio sam, podrška diskrimi-naciji tih udruga od početka 2000. do kraja2003. god.

NELNELNELNELNELOGIČNOGIČNOGIČNOGIČNOGIČNA LA LA LA LA LOGIKA I NEETIČNOGIKA I NEETIČNOGIKA I NEETIČNOGIKA I NEETIČNOGIKA I NEETIČNA ETIKAA ETIKAA ETIKAA ETIKAA ETIKATaj svoj tekst, opsega pet kartica, najavio samuredništvu Globusa kao ispravak, prema zako-nu o medijima, netočnih podataka i interpre-

U

URED ZA (U)DRUGE!?URED ZA (U)DRUGE!?

Foto: David Ivić

24

25

ODGOJ I VRIJEDNOSTI - ODGOJ I VRIJEDNOSTI - ODGOJ I VRIJEDNOSTI4/2004

od 247.900 kn.,a propozicije natječaja supredviđale potporu od 50.000- 250.000. poprogramu. Dakle, tražena sredstva bila su uskladu s propozicijama, a Ured je te godinemnogima odobrio i veća sredstva nego je HKZ“MI” zamolio. Razlog odbijanja je lažan!Napisali su da “cijene namjeru predloženogprograma da okupi mlade u kreiranju aktiv-nosti usmjerenih kvalitetno provođenju slobo-dnog vremena i višegodišnje iskustvo Hrvat-skoga katoličkog zbora “, a tri godine zaredom,uporno i dosljedno, odbacuju takve njegove

Nije razlog odbijanja programa što je Ured zaudruge napisao. U tri godine napisali su tri razli-čita razloga, a rezultat je uvijek bio isti: odba-čen program, ni kune potpore. Pravi razlog jeideološka nesnošljivost, mržnja prema vjeri,poglavito katoličkoj. Ona je, razvidno je vrlosnažna. Čak i u propozicijama natječaja pišeda se ne mogu natjecati projekti i programi kojisu “usmjereni k vjerskim ciljevima i aktivnosti-ma”. Na temelju tog izrazito, ideološko-politi-čkog i protuustavnog, eliminirajućeg kriterijauskraćene su financijske potpore ne samo

programe i uskraćuju mu bilo kakvu finan-cijsku potporu. Napominju, međutim, kako senadaju da to “neće utjecati na našu daljnjusuradnju”. Što reći na sve to? Logički - protu-rječno! Moralno - neiskreno, lažno i cinično!

ČISČISČISČISČISTTTTTA DISKRIMINA DISKRIMINA DISKRIMINA DISKRIMINA DISKRIMINAAAAACIJCIJCIJCIJCIJAAAAAU obrazloženju odbijanja programa Ured i nje-gova predstojnica se pozivaju na stručnu rad-nu skupinu , a stručna ekspertiza nije ni učinje-na. Na program je doslovno primjenjen elimini-rajući tekst iz natječaja o projektima “velikihrazmjera za koje je potrebna znatna financij-ska potpora”. Oni se ne mogu financirati. Poka-zao sam da program HKZ “MI” nije bio takav,ali mu je, bez stručne analize i prosudbe, nalije-pljena eliminirajuća etiketa i on je, po kratkompostupku, unaprijed, a priori diskvalificiran!

programima HKZ “MI”, nego i programima broj-nih drugih udruga katoličke usmjerbe. Nisu eli-minirani ideološki programi iza kojih stoje pos-ve male skupine ateista, agnostika, anarho-liberala, feministkinja, homoseksualaca, lez-bijki, a diskvalificirani su i odbačeni brojni pro-grami iza kojih stoji 87,83% hrvatskih katolika.To su protuzakoniti i protuustavni postupci kojise moraju podrobno istražiti i zakonski sank-cionirati.

PRIMJENPRIMJENPRIMJENPRIMJENPRIMJENA ZAKA ZAKA ZAKA ZAKA ZAKONSKIH SONSKIH SONSKIH SONSKIH SONSKIH SANKANKANKANKANKCIJCIJCIJCIJCIJAAAAAGlobus je pokrenuo pitanje odgovornosti i san-kcioniranja protuzakonitih postupaka dužnos-nika u Državnom zavodu za zaštitu obitelji, ma-terinstva i mladeži glede financijske potporeustanovama Katoličke crkve i udrugama kato-ličke usmjerbe krajem devedesetih godina pro-šloga stoljeća. Ako su protuzakoniti postupcipostojali i ako se mogu dokazati, zakonskaodgovornost je legitimna. Međutim, što vrijedi

za jedne mora vrijediti i za sve druge. A postojedokazi i može se dokazati da su dužnosniciDržavnog zavoda za zaštitu obitelji, materin-stva i mladeži i Ureda za udruge, u razdobljuod početka 2000. do kraja 2003. , protuzako-nito i protuustavno diskriminirali udruge kato-ličke usmjerbe (neke smo označili i u ovom tek-stu) i golemim iznosima poreznih obveznika izdržavnog proračuna protuzakonito financiralibrojne feminističke, homoseksualne, lezbijske,anarholiberalne i druge udruge, njihove “pro-grame”, ”projekte” i akcije, koje su s antikatoli-

Napisali su da “cijene na-mjeru predloženog progra-ma da okupi mlade u kre-iranju aktivnosti usmjere-nih kvalitetno provođenjuslobodnog vremena i više-godišnje iskustvo Hrvat-skoga katoličkog zbora “,a tri godine zaredom,uporno i dosljedno,odbacuju takve njegoveprograme i uskraćuju mubilo kakvu financijsku pot-poru. Napominju, među-tim, kako se nadaju da to“neće utjecati na našudaljnju suradnju”. Što rećina sve to? Logički - protu-rječno! Moralno - neiskre-no, lažno i cinično! čkih, antihrvatskih i antimoralnih pozicija raza-

rale brak, obitelj i hrvatsko društvo.Nakon višegodišnjeg diskriminiranja udrugakatoličke usmjerbe i pokušaja legalizacije tediskriminacije te proglašenja pružanja finan-cijske potpore udrugama katoličke usmjerbe -protuzakonitim, hrvatska javnost mora znatiistinu o diskriminaciji i o protuzakonitim pos-tupcima u Državnom zavodu i Uredu za udru-ge. Globus ima priliku za “novo skandaloznootkriće”, a ovo je javni poziv diskriminiraneudruge Državnoj reviziji i Financijskoj policiji,koje su “tijekom 2000. godine pročešljale pos-lovanje Zavoda za zaštitu obitelji i materin-stva”, da sada isto tako “pročešljaju” financij-sko poslovanje toga Zavoda i Ureda za udrugeza razdoblje 2000. do 2003. god. Opravdanirazlozi i dokazi kršenja zakona i Ustava RH,razvidni su.

PrPrPrPrProf. drof. drof. drof. drof. dr. Ant. Ant. Ant. Ant. Ante Ve Ve Ve Ve Vukukukukukasoasoasoasoasovićvićvićvićvić

Foto

: Dav

id Iv

ić

25

26

AKTUALNO - AKTUALNO - AKTUALNO 4/2004

27

IZ ZAJEDNICA “MI” - IZ ZAJEDNICA “MI” - IZ ZAJEDNICA “MI”4/2004

UUUUUrrrrrednišednišednišednišedništvtvtvtvtvo i upro i upro i upro i upro i upraaaaavvvvva: Ilica 29 /I, Zagra: Ilica 29 /I, Zagra: Ilica 29 /I, Zagra: Ilica 29 /I, Zagra: Ilica 29 /I, Zagrebebebebebtttttel: 0el: 0el: 0el: 0el: 01/4833-360, f1/4833-360, f1/4833-360, f1/4833-360, f1/4833-360, faks: 0aks: 0aks: 0aks: 0aks: 01/4831/4831/4831/4831/4831-3601-3601-3601-3601-360

e-mail: e-mail: e-mail: e-mail: e-mail: hkz-mi@zg.htnehkz-mi@zg.htnehkz-mi@zg.htnehkz-mi@zg.htnehkz-mi@zg.htnet.hrt.hrt.hrt.hrt.hrUUUUUrrrrredoedoedoedoedovno vrivno vrivno vrivno vrivno vrijeme: 1jeme: 1jeme: 1jeme: 1jeme: 10 - 10 - 10 - 10 - 10 - 13 sati3 sati3 sati3 sati3 sati

OSNIVOSNIVOSNIVOSNIVOSNIVAČ:AČ:AČ:AČ:AČ: Zajednica mladih “MI”IZDIZDIZDIZDIZDAAAAAVVVVVAČ:AČ:AČ:AČ:AČ: Hrvatski katolički zbor “MI”,Zagreb, Mesnička 2/IGLAGLAGLAGLAGLAVNI UREDNIK:VNI UREDNIK:VNI UREDNIK:VNI UREDNIK:VNI UREDNIK: Mate KrajinaODGOODGOODGOODGOODGOVVVVVORNI UREDNIK:ORNI UREDNIK:ORNI UREDNIK:ORNI UREDNIK:ORNI UREDNIK: Jozo Mario ToljUREDNIČKUREDNIČKUREDNIČKUREDNIČKUREDNIČKO VIJEĆE:O VIJEĆE:O VIJEĆE:O VIJEĆE:O VIJEĆE: Mario Jozo Tolj,Mate Krajina, Anton Kliman, LucijaLjubić, Robert Stipetić, Pavle Primorac,Vinko Vukadin, Ivan IvićVVVVVANJSKI SURADNICI:ANJSKI SURADNICI:ANJSKI SURADNICI:ANJSKI SURADNICI:ANJSKI SURADNICI: Melita Crkvenac,Sandra Crkvenac, Kristina Kraljić,Katarina Kraš, Verica Kraš, KrešimirMalarić, Roman Malarić, Franjo Balukčić,Ljubica Duspara, Lada Jurica, AnđelkoKaćunko, Dubravka Lisičak, RiccardoLupo, Michael O‘BRIEN

LISLISLISLISLIST IZLAZI MJESET IZLAZI MJESET IZLAZI MJESET IZLAZI MJESET IZLAZI MJESEČNOČNOČNOČNOČNO

PRETPLAPRETPLAPRETPLAPRETPLAPRETPLATE I UPLATE I UPLATE I UPLATE I UPLATE I UPLATE:TE:TE:TE:TE:TUZEMSTUZEMSTUZEMSTUZEMSTUZEMSTTTTTVVVVVOOOOO::::: UPLATNICOM NAADRESU UPRAVE, 10000 ZAGREB,ILICA 29/I, ILI NA ŽIRO RAČUNZgb. banka: 2360000-1500051124,S NAZNAKOM: ZA LIST “MI”. GODIŠNJGODIŠNJGODIŠNJGODIŠNJGODIŠNJAAAAAPRETPLAPRETPLAPRETPLAPRETPLAPRETPLATTTTTA ZA TUZEMSA ZA TUZEMSA ZA TUZEMSA ZA TUZEMSA ZA TUZEMSTTTTTVVVVVOOOOO::::: 100 KNINOINOINOINOINOZEMSZEMSZEMSZEMSZEMSTTTTTVVVVVOOOOO:::::MOLIMO SVE DEVIZNE UPLATE ŠALJITENA NAŠ NOVI RAČUN: SWIFT ZABA HR2X-2500-3847403 (kopiju uplate nadevizni račun obvezatno poslati naadresu Uprave lista). GODIŠNJGODIŠNJGODIŠNJGODIŠNJGODIŠNJAAAAAPRETPLAPRETPLAPRETPLAPRETPLAPRETPLATTTTTA ZAA ZAA ZAA ZAA ZA INOINOINOINOINOZEMSZEMSZEMSZEMSZEMSTTTTTVVVVVOOOOO:::::BIHBIHBIHBIHBIH - KN 150,00 (primjerak: 15,00);SrSrSrSrSrbibibibibija i Crja i Crja i Crja i Crja i Crna Gorna Gorna Gorna Gorna Goraaaaa - KN 150,00 (15,00);ŠvicarŠvicarŠvicarŠvicarŠvicarssssskkkkkaaaaa - CHF 36,00 (3,60);OstOstOstOstOstale zale zale zale zale zemlemlemlemlemlje je je je je - EUR 25,00 (2,50);KKKKKanada zranada zranada zranada zranada zrakakakakakoplooplooplooplooplovvvvvomomomomom - CAD 48,00 (4,80);USUSUSUSUSA zrA zrA zrA zrA zrakakakakakoplooplooplooplooplovvvvvomomomomom - USD 40,00 (4,00);AAAAAustrustrustrustrustralialialialialija zrja zrja zrja zrja zrakakakakakoplooplooplooplooplovvvvvomomomomom - AUD 52,00 (5,20);OstOstOstOstOstale zale zale zale zale zemlemlemlemlemlje - običnoje - običnoje - običnoje - običnoje - obično - USD 40,00 (4,00)

GRAFIČKGRAFIČKGRAFIČKGRAFIČKGRAFIČKO OBLIKO OBLIKO OBLIKO OBLIKO OBLIKOOOOOVVVVVANJEANJEANJEANJEANJE: Hrvatskikatolički zbor “MI”: Robert KunštekTISTISTISTISTISAK:AK:AK:AK:AK: TISKARA MEIĆ - ROTOOFFSET, ZagrebPoštarina plaćena kod pošte 10000 ZagrebList zaključen: 30. ožujka 2004.

IMPRESSUM

večanom svetom misom koju je u crkviGospe od Otoka predvodio splitsko-ma-karski nadbiskup msgr. Marin Barišić,

22. veljače započelo je obilježavanje osmegodine djelovanja HKZ “MI”-Solin koja u svojimredovima kroz rad nekoliko sekcija okupljapreko 200 mladih.Čestitajući miovcima na njihovoj obljetnicimsgr. Barišić im je zaželio da u godini SvetogDujma svojim radom i dalje promiču temeljnanačela zajednica Bog, Crkva i Domovina.Potom je u domu kulture Zvonimir održana sve-čana skupština na kojoj je izabrano i novopredsjedništvo zajednice. Za predsjednika jeizabran Vedran Torić, dopresjednici su Jasmin-ka Perić i Ilija Kokeza, tajnica je Nela Mešin,rizničarka Josipa Dabro, a članovi predsjed-ništva su još Krešimir Dolić i Roza Katić.Voditeljica cijelog programa bila je Gloria Šarić,članica HKZ “MI” Solin. Duhovnik solinskihmiovaca don Vinko Sanader tom je prigodompozdravio sve nazočne među kojima grado-načelnika Solina Zvonimira Hrgovića, predsjed-ništvo središnjice HKZ “MI” iz Zagreba sa pred-sjednikom svih zajednica HKZ «MI» u Hrvatskojmr. Vladimirom Lončarevićem, gradonačelnikaKaštela Antu Sanadera, dogradonačelnikaOpuzena Mira Vidovića i simpatizera miovaca,sponzore i vanjske suradnike HKZ “MI”- Solin,te sve nazočne miovce izrazivši ponos što sebroj miovaca u Solinu stalno povećava što jeujedno njihov doprinos očuvanju istine o hrvat-skoj katoličkoj mladeži.Okupljenima se obratio i bivši predsjednik HKZ“MI” - Solin Krešimir Dolić koji je iznio izvješćerada u protekloj godini, a novoizabrani pred-sjednik prof. Vedran Torić je istaknuo da novopredsjedništvo nastavlja djelovati u karitativ-nom, vjerskom i kulturnom životu grada.

SOLIN: PROSLAVLJENA OSMAOBLJETNICA HKZ «MI»

Još više ćemo sljediti našega Učitelja i PrijateljaIsusa Krista te sav nauk koji nas uči jedna,sveta, katolička i apostolska Crkva, istaknuoje prof. Vedran Torić.Nazočnima se obratio i mr. Vladimir Lonča-rević, predsjednik HKZ “MI” u Hrvatskoj kojije, između ostalog, rekao da miovci trebaju bitiprimjer žive i kreativne vjere te svjedoci Kristaspasitelja, a u tome će im pomoći redovita mo-litva, pristupanje sakramentima i čitanje Sve-tog pisma.Čestitke miovcima na svemu postignutom uovih osam godina su uputili gradonačelnikSolina Zvonimir Hrgović, Miro Vidović, prof. dr.Ante Vukasović, Blaženko Boban, te telegra-mom dr. Kajo Bućan, predsjednik Gradskogvijeća Solina i saborski zastupnik.U prigodnom programu na skupštini su na-stupili KUD Salona i Papa band koji je ujednopjevao i na svetoj misi.

JasminkJasminkJasminkJasminkJasminka Pa Pa Pa Pa Perićerićerićerićerić

Foto

: M

ia M

ikel

ić

NNNNNooooovvvvvo pro pro pro pro predsjednišedsjednišedsjednišedsjednišedsjedništvtvtvtvtvo HKZ “MI” Solino HKZ “MI” Solino HKZ “MI” Solino HKZ “MI” Solino HKZ “MI” SolinS

28

Foto

: Iva

n Iv

ić G

olo

grča

nFo

to: I

van

Ivić

Go

logr

čan