Republika HrvatskaDRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

www.meteo.hr

ISSN 1334-3017god. XXXII

112 0 1 8

METEOROLOŠKI IHIDROLOŠKI BILTEN

Fotografiju na naslovnici snimila Iva Jila Mahalec

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVODZAGREB, GRIČ 3

UDK 551.5.63 551.506.1 551.509.617 551.510.4 551.515 551.519.9 551.577.13 551.582.2 551.586 556.04 627.51 628.11 630.431.1

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

11 / 2018

GODINA XXXII STUDENI 2018.

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

IZDAJE

Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, Grič 3 telefon: (01) 45 65 782 telefax: (01) 45 65 757 www.meteo.hr e-mail:dragojlovic@cirus.dhz.hr

Glavna i odgovorna urednica dr. sc. Branka Ivančan-Picek Glavni urednik mr. sc. Dragoslav Dragojlović Zamjenik glavnog urednika Davor Nikolić, dipl.inž. Uređivački odbor mr. sc. Oliver Curić dr. sc. Cleo Kosanović dr. sc. Krešo Pandžić Borivoj Terek, dipl.inž. dr. sc. Vlasta Tutiš Davor Tomšić, dipl.inž.

Lektorica mr. sc. Ivančica Mihovilić Grafičko tehnički urednik Ivan Lukac, graf.inž. Stalni suradnici Ivan Bertović, prof. Tomislava Bošnjak, inž. mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin Ivona Igrec, dipl.inž. Lovro Kalin, dipl.inž. mr. sc. Dražen Kaučić dr. sc. Tanja Likso Marinko Marelja, mag. ing. min. Marko Marić, dipl.inž.* Domagoj Mihajlović, dipl.inž. Krunoslav Mikec, dipl.inž. Marija Mokorić, dipl.inž. Damir Peti, dipl.inž. Dunja Plačko-Vršnak, dipl.inž. mag. inž. Ružica Popović Tatjana Radanović, mag.ing.cheming. dr. sc. Ksenija Zaninović

* vanjski suradnik iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

Sadržaj

VREMENSKE PRILIKE ............................................................................................................................... 7 Sinoptička situacija (Marija Mokorić, dipl. inž.) ........................................................................ 7 Analiza jeseni 2018. godine po tipovima vremena (Dunja Plačko‐Vršnak, dipl. inž., Marija Mokorić, dipl. inž., Krunoslav Mikec, dipl. inž.) ......... 9 Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) ................................................................................... 15 Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin, Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ................................................................................................. 23

HIDROLOŠKE PRILIKE ............................................................................................................................. 25 Površinske vode (Tomislava Bošnjak, inž.) ................................................................................. 25 Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) ........................................................................................ 29

EKOLOŠKE PRILIKE .................................................................................................................................. 31Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ......................................................................... 31Onečišćenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inž.) ....................................................................................... 32Kakvoća zraka (Marko Marić, dipl. inž.) ......................................................................................................... 34

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (dr. sc. Ksenija Zaninović) ...................................................................... 37

SUNČEVO ZRAČENJE (Marinko Marelja, mag. ing. min.) ......................................................................... 39

PRIZEMNI OZON (Tatjana Radanović, mag.ing.cheming.) ........................................................................ 42

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (mr. sc. Dražen Kaučić) ...................................................................... 43

OBRANA OD TUČE (Damir Peti, dipl. inž.) ............................................................................................... 44

KNJIŽNICA DHMZ-a (mr. sc. Ivančica Mihovilić) ...................................................................................... 51

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U STUDENOM 2018. GODINE(Davor Nikolić, dipl. inž.) ............................................................................................................................... 54

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI(pripremila Sunčica Švaco, dipl. komp. i etnol.) .............................................................................................. 57

7

BILTEN 11 / 2018

VREMENSKE PRILIKE

Sinoptička situacijaMarija Mokorić, dipl. inž.

1. i 2. studenog je bilo promjenljivo oblačno s više oblaka na Jadranu i u područjima uz Jadran. Mjestimice je bilo kiše. Nastavilo se iznadprosječno toplo vrijeme s maksimalnom temperaturom zraka uglavnom od 17 do 22°C.

U jugozapadnoj visinskoj struji pritjecao je topao i povremeno vlažan zrak, a ciklona se svojom glavni-nom premještala južnije od naših krajeva. Stoga je naj-oblačnije, ponegdje s kišom bilo na Jadranu i u gorskoj Hrvatskoj. U unutrašnjosti je bilo mjestimice jutarnje magle ili slojevitih oblaka, a najviše sunčanog vremena je bilo u sjevernim i istočnim predjelima. Na Jadranu je bilo juga i jugozapadnjaka.

Zatim je 3. studenog bilo djelomice ili pretežno sunčano, ujutro i prijepodne u unutrašnjosti i po-negdje na sjevernom Jadranu s maglom ili slojevitim oblacima. Bilo je toplo, osobito na istoku zemlje, a južni vjetar i jugo su malo oslabili. Na vrijeme je utjecalo polje srednjeg ili malo sniženog tlaka zraka.

Od 4. do 6. studenog na Jadranu i u gorju je bilo umjereno i pretežno oblačno s povremenom kišom. U središnjim i istočnim predjelima je bilo djelomice

sunčano, povremeno s više oblaka i mjestimičnom kišom. Bilo je razmjerno toplo. Jugo je na Jadranu pojačalo.

U zapadnom Sredozemlju se nalazilo središte pro-strane ciklone koja je zahvaćala zapadnu Europu i dio srednje Europe. Frontalni sustavi povremeno su zahva-ćali i naše predjele. U južnoj i jugozapadnoj visinskoj struji pritjecao je topao i povremeno vlažan zrak.

U takvim sinoptičkim situacijama najoblačnije s najviše kiše je na Jadranu i u područjima uz Jadran. U unutrašnjosti je mjestimice bilo magle. Oborine je naj-više bilo potkraj 5. i 6. studenog, ali kiša uglavnom nije bila obilna.

Između 7. i 9. studenog je bilo uglavnom suho s dugotrajnom maglom i niskim oblacima u nizinama unutrašnjosti. Samo ponegdje je bilo slabe kiše ili ro-sulje. Bilo je razmjerno toplo.

Na vrijeme je utjecalo polje povišenog tlaka zraka, a po visini je s juga pritjecao topao zrak. Sunčanog vre-mena je bilo na Jadranu i u gorju. Vjetar je bio uglav-nom slab.

Slika 1. Prizemna sinoptička situacija 25. studenog 2018. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 2. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 25. studenog 2018. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

8

BILTEN 11 / 2018

Od 10. do 13. studenog je bilo barem djelomice sunčano i razmjerno toplo. Uz povremeno više obla-ka mjestimične slabe kiše je bilo ponajprije na sjever-nom Jadranu i u najzapadnijim predjelima.

Nad našim predjelima je bilo polje povišenog i srednjeg tlaka zraka. Izražena anticiklona nalazila se na sjeveroistoku i istoku Europe, a greben se pružao nad naše predjele, dok se istovremeno nad Atlantikom i dijelom zapadne Europe nalazila prostrana i duboka ciklona. U visinskoj struji u naše krajeve je pritjecao topao, a tek povremeno i nešto vlažniji zrak. U unu-trašnjosti je vjetar bio uglavnom slab, te je ujutro bilo magle, a na Jadranu je povremeno puhao jugozapadni i jugoistočni vjetar.

Između 14. i 17. studenog je bilo djelomice ili pretežno sunčano, ali osjetno hladnije. Puhao je po-vremeno umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a na Jadranu umjerena i vrlo jaka bura, mjestimice s oluj-nim udarima.

Prizemno je nad Hrvatskom i dalje bio ogranak anticiklone koja je zahvaćala srednju i istočnu Europu. Visinski termobarički greben se povukao zapadnije od naše zemlje, te je visinsko strujanje bilo sjeverno i sjeve-roistočno. Istočnije od naših krajeva je bila visinska do-lina i visinska ciklona. Stoga je pritjecao razmjerno hla-dan zrak, te je ujutro u unutrašnjosti bilo slabog mraza, a usljed pritjecanja i malo vlažnijeg zraka ponajprije u gorju i slabih oborina, slabog snijega. Gradijenti u tlaku zraka su bili povećani, pa je bilo vjetrovito.

Zatim je od 18. do 20. studenog bilo promjen-ljivo i pretežno oblačno, ponegdje s kišom, u unu-trašnjosti i snijegom, a na Jadranu je lokalno bilo gr-mljavine. Na sjevernom i srednjem Jadranu je puhala umjerena i vrlo jaka bura. Bilo je razmjerno hladno.

Polje visokog tlaka zraka nad našim područjem je oslabilo, a ciklona iz zapadnog Sredozemlja se premje-štala preko Tirenskog mora na istok. Po visini je bilo ciklonalno polje u kojem je pritjecao vlažniji, ali i raz-mjerno hladan zrak. Bilo je povremenih oborina. Na južnom Jadranu je povremeno puhao južni vjetar i jugo.

21. studenog je bilo uglavnom suho s maglom i povećanom naoblakom u unutrašnjosti. Na Jadranu je bilo djelomice sunčano uz slabljenje bure.

Ciklona se pomakla nad jugoistočni Balkan, a sa sjeverozapada je jačao ogranak anticiklone. Ujutro i prijepodne je mjestimice u unutrašnjosti i na južnom Jadranu bilo malo kiše.

Slika 5. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 9. studeni 2018. godine u 08 UTC

(izvor EUMETSAT)

Slika 3. Prizemna sinoptička situacija 27. studenog 2018. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 4. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 27. studenog 2018. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

9

BILTEN 11 / 2018

22. i 23. studenog na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti bilo je većinom umjereno do pretežno oblačno i uglavnom bez oborina, dok je u Dalmaciji bilo duljih sunčanih razdoblja.

Bilo je razmjerno toplo. Na vrijeme je utjecalo polje povišenog tlaka zraka, a po visini je povremeno prodirao malo vlažniji zrak, pa je stoga ponegdje 22. studenog bilo slabe kiše.

Između 24. i 26. studenog je bilo umjereno do pretežno oblačno s povremenom kišom, na Jadranu lokalno i grmljavinom. U najvišem gorju je potkraj razdoblja bilo i snijega. Najviše oborine, pa i obilne je bilo 25. studenog. Obilne kiše je bilo na Jadranu i u područjima uz Jadran, primjerice u Imotskom je u 24 sata palo oko 130 mm kiše. Puhalo je umjereno i vrlo jako jugo, mjestimice s olujnim udarima koje je krajem 25. i 26. studenog na najvećem dijelu Ja-drana okrenulo na sjeverozapadnjak i buru. Bilo je razmjerno toplo.

Ciklona koja je nastala u području Atlasa premje-stila se nad Tirensko more i produbila. Zatim je kre-nula na sjeveroistok kontinenta preko Jadrana i naših krajeva. 25. studenog premještala se atmosferska fron-ta, a s odmicanjem ciklone na njezinoj stražnoj strani pritjecao je malo hladniji zrak. 26. studenog oborine je bilo uglavnom na Jadranu, posebice južnom i na istoku zemlje.

Zatim je 27. i 28. studenog bilo razmjerno hlad-no i vjetrovito. Na Jadranu je bilo jake i olujne bure, ponajprije u Velebitskom kanalu s olujnim udarima. Ponegdje je bilo slabih oborina. 28. studenog se dje-lomice razvedrilo.

Nova ciklona iz zapadnog Sredozemlja se premje-štala svojom glavninom južnije od Jadrana prema istoč-nom Sredozemlju. Nad sjevernom i sjeveroistočnom te srednjom Europom je bila jaka anticiklona. Njezin gre-ben se pružao prema jugu. U sjevernoj struji pritjecao je na naše područje razmjerno hladan zrak. Kao posljedica takve sinoptičke situacije mjestimičnih oborina je bilo ponajprije na Jadranu, te u gorju i na istoku zemlje. U unutrašnjosti je bilo malo snijega. Zapuhao je umjeren, na udare jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a na Jadranu jaka i olujna bura.

Na vrijeme u Hrvatskoj je utjecalo polje visokog tlaka zraka.

29. i 30. studenog je bilo uglavnom suho i raz-mjerno hladno, osobito ujutro. Vjetar je postupno slabio.

Za studeni su karakteristične izmjene utjecaja anti-ciklona i ciklona, ali su se ciklone iz zapadnog Sredoze-mlja često svojom glavninom kretale južnije od Hrvat-ske, te stoga u unutrašnjosti nije bilo obilnih oborina. Na Jadranu je povremeno bilo jake bure.

Slike 1, 2, 3 i 4 su prizemna i visinska (AT 500 hPa) sinoptička situacija 25. i 27. studenog 2018. (izvor Njemačka meteorološka služba-DWD).

Slika 5 je satelitska snimka oblaka 9. studenog 2018. (izvor EUMETSAT).

Analiza jeseni 2018. godine po tipovima vremena

Dunja Plačko‐Vršnak, dipl. inž.Marija Mokorić, dipl. inž.

Krunoslav Mikec, dipl. inž.

Općenito o tipovima vremena i vremenskim režimima

Uvod

Pregledom sinoptičkih situacija te meteoroloških prilika povezanih s njima uočava se da je u sva tri jese-nja mjeseca bilo duljih razdoblja kada je u naše krajeve pritjecao u visinskoj, ali i u prizemnoj struji topao zrak s juga i jugozapada.

U rujnu je uz utjecaj termobaričkog grebena i ju-gozapadne visinske struje prizemno prevladavajući bio utjecaj polja povišenog i srednjeg tlaka zraka. Stoga je uz iznadprosječnu toplinu u cijeloj zemlji bilo dosta sun-čanog vremena. Povremenih prodora vlažnog i svježeg zraka uslijed prolaska atmosferskih fronti i ciklona bilo je u prvoj dekadi, a s njima je ponegdje bilo i obilne kiše. Izraženo zahladnjenje zbog prolaska izražene hlad-ne fronte i promjene visinskog strujanja dogodilo se 24. rujna, te je do kraja mjeseca bilo razmjerno hladno.

I u listopadu je bilo razdoblja iznadprosječno to-plog vremena koje je, kao i u rujnu, bilo najizraženije u drugoj dekadi mjeseca.

Međutim u listopadu je i u tom razdoblju bilo ma-njih prodora vlažnog i svježijeg zraka te je ponekad bilo i mjestimične slabe kiše, a uz prizemno povremeno jača-nje grebena anticiklone na Jadranu bure i sjeverozapad-njaka. U prvoj dekadi te posebice od 21. listopada na Sredozemlju je bilo ciklonalne aktivnosti, pa je i u našu zemlju povremeno prodirao vlažan, ali i dalje razmjerno topao zrak. Stoga je, ponajprije na Jadranu i u područ-jima uz Jadran, bilo povremene kiše, lokalno i obilne. S premještanjem ciklona na istok i jugoistok od Jadrana te s istovremenim jačanjem prizemnog grebena antici-klone sa zapada i sjeverozapada kontinenta na Jadranu je bilo jake i olujne bure. Potkraj listopada, 29. i 30. 10., na vrijeme u cijeloj zemlji je utjecala duboka ciklona iz Genovskog zaljeva te su zabilježene dvije kišne epizode s lokalno obilnim oborinama.

Prvi i veći dio druge dekade studenog karakteri-ziralo je razmjerno toplo vrijeme s prevladavajućim

10

BILTEN 11 / 2018

južnim i jugozapadnim visinskim strujanjem. Nad Sredozemljem je bila prisutna ciklonalna aktivnost, ali su se ciklone svojom glavninom premještale južnije od Hrvatske. U takvim okolnostima najoblačnije je bilo na Jadranu i u priobalju te je ponegdje bilo kiše, dok je u unutrašnjosti bilo magle ili slojevitih oblaka. 18., odnosno 19. studenog s premještanjem hladne fronte i promjenom visinskog strujanja na većinom sjeverno i sjeverozapadno osjetno je zahladilo te je do kraja mjese-ca bilo utjecaja hladnih fronti i ciklona koje su donijele kišu na Jadran, a u kontinentalnim predjelima bilo je povremene kiše, ali i snijega. Ipak je osnovna značajka vremena u trećoj dekadi studenog bila hladnoća.

Klimatološka analiza temperaturnih i oborinskih prilika za jesen (rujan, listopad, studeni) može se vidjeti na web stranici DHMZ, meteo.hr.

Daljnje sinoptičke analize, posebice srednjih mje-sečnih visinskih strujanja dat će dodatni uvid u vremen-sku sliku u jesenskoj sezoni.

Analiza vremenskih prilika u jesenskim mjesecima 2018.

godine preko srednjih mjesečnih visinskih stanja

Na vrijeme osim sinoptičkih prilika u prizemnom sloju atmosfere, odnosno prizemnog polja tlaka zraka, utječe i stanje atmosfere u višim slojevima.

Posebno je važna situacija na visini oko 5.5 km – na izobarnoj plohi AT 500 hPa, te na visini oko 1.5 km – na izobarnoj plohi AT 850 hPa.

Na njima se mogu uočiti strujanja po visini i vi-sinski atmosferski sustavi koji u značajnoj mjeri utječu na vrijeme u prizemnim slojevima. Pri tome je srednje mjesečno stanje atmosfere po visini pokazatelj srednjeg

mjesečnog strujanja nad određenim područjem, odno-sno nad sjevernom hemisferom.

Za takvu analizu korišteni su podaci Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze u Readingu (ECMWF) u 12 UTC.

Rujan 2018.

Prema srednjem mjesečnom stanju u rujnu se na izobarnoj plohi AT 500 hPa (slika 6) iznad Atlantskog oceana od krajnjeg sjevera pružala dolina s gradijenti-ma u polju izohipsi - većim iznad britanskog otočja i Skandinavije, a manjim iznad Pirinejskog polutoka (uz zonalnu, odnosno jugozapadnu zračnu struju). Od sje-vera se Afrike preko Sredozemlja pa do Karpata pružao greben, a istočnije od Crnog mora pa do istočnog Sre-dozemlja bila je dolina. Na izobarnoj plohi AT 850 hPa prema srednjem mjesečnom stanju iznad južne je polo-vine Europe bio greben pod čijim su utjecajem bili i naši krajevi. Pritom je u grebenu bilo gotovo bezgradijentno polje. Od Islanda se pružala dolina s jakim gradijentima iznad sjeverozapadnog dijela Europe, kao i na AT 500 hPa.

Listopad 2018.

Prema srednjem mjesečnom stanju atmosfere na izobarnoj plohi AT 500 hPa u listopadu (slika 7) je za-padnije od naših krajeva bila os doline koja je zahvaćala veći dio zapadne Europe. Naši su krajevi bili na pred-njoj strani doline pri čemu nam je s jugozapada pri-tjecao topao zrak. Kao i u rujnu, u sjevernijim su kra-jevima Europe bili izraženi gradijenti u polju izohipsi uz zonalno i jugozapadno strujanje. Na izobarnoj plohi AT 850 hPa također je iznad južne polovine Europe do-

Slika 6. Srednje mjesečno stanje atmosfere u RUJNU 2018. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF).

11

BILTEN 11 / 2018

minantan utjecaj imala dolina koja je zahvaćala i naše krajeve, pri čemu je iznad zapadnog Sredozemlja bila zatvorena visinska ciklona. Od jugoistoka kontinenta se do Panonske nizine i Karpata pružao greben. U takvim okolnostima i na ovoj visini u atmosferi većinom je k nama pritjecao topao zrak s juga.

Studeni 2018.

U studenom se na izobarnoj plohi AT 500 hPa (sli-ka 8) prema srednjem mjesečnom stanju iznad Atlant-skog oceana i krajnjeg zapada Europe pa sve do zapad-nog Sredozemlja pružala duboka dolina. Od istočnog Sredozemlja pa sve do sjeveroistoka kontinenta i Skan-dinavije pružao se greben. Na njegovoj stražnjoj strani u naše je predjele ponovno pritjecao većinom topao zrak, povremeno bogat vlagom. Na izobarnoj plohi AT 850 hPa južnije od Grenlanda je bila duboka visinska ciklo-

na koja je pružala dolinu sve do Sredozemlja, odnosno dijelom i do Apeninskog poluotoka i Jadranskog mora. Istočnije od naših krajeva bio je greben koji je zahvaćao gotovo cijelu istočnu polovinu kontinenta pri čemu su naša područja bila na njegovoj stražnjoj strani.

Rezultati i diskusija

Unutrašnjost Hrvatske

Analiza vremenskih režima za jesen 2018. u unu-trašnjosti Hrvatske (slika 9) pokazuje kako je najveću relativnu čestinu imao radijacijski režim koji je zabilje-žen u više od 60% dana. Pritom je u rujnu čak 22 dana imalo neki od tipova vremena koji pripadaju ovom reži-mu, a u razdoblju od 3. do 16. 9. zabilježen je niz od 14 dana s ovim režimom. U studenom je njegova učestalost

Slika 7. Srednje mjesečno stanje atmosfere u LISTOPADU 2018. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF).

Slika 8. Srednje mjesečno stanje atmosfere u STUDENOM 2018. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF).

12

BILTEN 11 / 2018

Slika 10. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za JESEN 2018. i za jesensko razdoblje 1971. – 2000. za unutrašnjost Hrvatske

bila malo manja (20 dana), a u listopadu je zabilježen tijekom 16 dana u mjesecu.

Potom slijedi režim advekcije s jugoistoka (SE ad-vekcija) koji je najčešći bio u listopadu kada je čak 10 dana bilo obilježeno ovim režimom. Uglavnom je to bilo u sinoptičkoj situaciji djelovanja istočneuropske anticiklone na čijoj stražnjoj strani je k nama u jugoi-stočnoj zračnoj struji pritjecao topao zrak.

Oborinski je režim, u usporedbi s referentnim raz-dobljem 1971. – 2000. bio manje čest nego što je bilo uobičajeno s relativnom čestinom oko 13%. Ostali reži-mi bili su vrlo malo zastupljeni uz učestalost manju od prosječne za razdoblje 1971. – 2000., pri čemu je režim advekcije sa sjeverozapada, kao i tijekom ljeta, potpuno izostao.

Analiza vremenskih tipova (slika 10) pokazuje da je tip greben visokog tlaka (g) bio uvjerljivo najčešći ti-jekom jeseni uz relativnu učestalost od oko 31% (puno veću od prosječnih 13%). Gotovo je polovina studenog

bila obilježena ovim tipom (ukupno 14 dana u mjese-cu), a u listopadu i osobito rujnu bio je manje čest. Od ostalih tipova koji pripadaju radijacijskom režimu raz-mjerno su česti bili tipovi vezani uz bezgradijentno po-lje, osobito anticiklonalno (Ba). Isto tako, tipovi vezani uz djelovanje anticiklone imali su relativnu učestalost oko prosječne za jesenske mjesece u referentnom raz-doblju 1971. – 2000. No, zato je tip stražnja (zapadna) strana anticiklone (V3), koji pripada režimu advekcije s jugoistoka (SE advekcija) s učestalosti od oko 17% bio gotovo dvostruko češći nego što je bilo uobičajeno, i to osobito u listopadu.

Od ostalih je tipova malo veću relativnu učestalost od uobčajene imao tip prednja strana doline (Dol1) koji pripada oborinskom režimu. Ostali tipovi koji spadaju pod ovaj režim, kao i općenito većina drugih tipova, bili su rijetki tijekom ove jeseni.

Slika 9. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za JESEN 2018. i za jesensko razdoblje 1971. – 2000. za unutrašnjost Hrvatske

13

BILTEN 11 / 2018

Slika 11. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za JESEN 2018. i za jesensko razdoblje 1971. – 2000. za sjeverni Jadran

Slika 12. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za JESEN 2018. i za jesensko razdoblje 1971. – 2000. za sjeverni Jadran

Sjeverni Jadran

Analiza vremenskih režima na sjevernom Jadranu pokazuje kako je ove jeseni prosječno čest bio radijacij-ski režim koji se pojavio u gotovo 50% dana. Najčešći je bio u rujnu, pri čemu je kao i u unutrašnjosti, u prvoj polovini rujna zabilježen niz od 14 uzastopnih dana pod utjecajem radijacijskog režima.

Oborinskog je režima bilo manje od uobičajenog za razdoblje 1971. – 2000. (oko 14%). Najčešći je bio u listopadu, i to u zadnjoj dekadi, kada su 4 dana za redom imala oborinski režim.

Vjetrovni je režim, s druge strane, bio dvostruko učestaliji od prosjeka i bio je zabilježen u 14% dana, po-djednako kao i oborinski. Pojačana ciklonalna aktivnost na Sredozemlju te izraženi gradijenti u polju tlaka iznad Jadranskog mora najjače su bili izraženi u studenom kada je 7 dana u mjesecu imalo vjetrovni režim.

Još je jedan vremenski režim znatnije odstupao od prosjeka i bilo ga je gotovo dvostruko više od uobičaje-nog – to je advekcija s jugoistoka (SE advekcija) koja je

bila zastupljena u 20% dana ove jeseni kao posljedica utjecaja istočnoeuropske anticiklone.

Analiza učestalosti vremenskih tipova na sjever-nom Jadranu (slika 12) pokazuje kako je ove jeseni, kao i u unutrašnjosti, najzastupljeniji bio greben visokog tlaka (g). Njegova je učestalost bila ipak nešto manja nego u unutrašnjosti (22%), iako je to dvostruko više od uobičajenog (10%). Relativna frekvencija bezgradi-jentnog anticiklonalnog polja (Ba) bila je oko 10%, ma-nja od uobičajenog (14%). Bezgradijentno ciklonalno polje (Bc) bilo je uobičajeno često, dok su drugi tipovi koji spadaju u radijacijski režim uglavnom imali manju relativnu frekvenciju u usporedbi s višegodišnjim pro-sjekom.

S druge strane, treba izdvojiti tipove vremena veza-ne uz advekciju s jugoistoka, dakle stražnju (zapadnu) stranu istočnoeuropske anticiklone (V3) te jugoistočno prijelazno stanje (SES) koji su odstupali od normale, u slučaju V3 i znatno (17% u usporedbi sa prosjekom od 9%).

14

BILTEN 11 / 2018

Slika 14. Relativne čestine tipova vremena za JESEN 2018. za srednji i južni Jadran

Mnogo učestalije od uobičajenog bilo je i istočno prijelazno stanje ES (10% u odnosu na prosječnih 1%) koje je povezano sa vjetrovnim režimom, a koje je naj-češće bilo u listopadu (tijekom 4 dana). Vjetrovni režim vezan je i uz ciklonalnu aktivnost u Sredozemlju uz ne-što veću relativnu čestinu tipa vremena gornje (sjeverne) strane ciklone (N4) od uobičajenog.

Od vremenskih tipova koji pripadaju oborinskom režimu učestalost oko prosječne imala je prednja strana doline (Dol1). Ostali su oborinski tipovi bili manje za-stupljeni (npr. prednja (istočna) strana ciklone N1) ili su potpuno izostali.

Od ostalih tipova vremena izdvojiti se može stra-žnja strana zonalne doline (zodol3) koja je vezana uz specifičnu dolinu u polju tlaka koja pruža os od istoč-nog Sredozemlja preko Jadrana.

Srednji i južni Jadran

Analiza vremenskih režima na srednjem i južnom Jadranu (slika 13) pokazuje da je relativna frekvencija svakog pojedinog vremenskog režima bila podjedna-

ka na ta dva područja. Najveću je učestalost, kao i u ostalim krajevima, imao radijacijski režim (oko 45%). Pritom je najčešći bio u rujnu (gotovo dvije trećine mje-seca), dok se tijekom trećine mjeseca javljao u listopadu i studenom.

Zatim slijedi advekcija s jugoistoka, s oko 19%, za razliku od protekle dvije godine (jesen 2017. i 2016.) kada je taj režim bio vrlo malo zastupljen (sa svega ne-koliko posto).

I učestalost vjetrovnog režima bila je razmjer-no velika, samo malo veća na južnom (15%) nego na srednjem Jadranu (14%), što je jednako relativnoj fre-kvenciji na sjevernom Jadranu. Za razliku od sjevernog Jadrana gdje je vjetrovni režim bio najviše zastupljen u studenom, na srednjem i južnom Jadranu bio je gotovo podjednako čest u sva tri mjeseca (4 ili 5 dana u svakom mjesecu).

Oborinskog režima bilo je u tek 13% dana tijekom sezone, isto kao i u unutrašnjosti, dok su vremenski ti-povi koji spadaju u režim ostalo bili zastupljeni s oko 9%. Advekcija sa sjeverozapada potpuno je izostala.

Slika 13. Relativne čestine vremenskih režima za JESEN 2018. za srednji i južni Jadran

15

BILTEN 11 / 2018

Od vremenskih tipova na srednjem i južnom Ja-dranu (slika 14) najveću je učestalost, kao i u ostatku Hrvatske, imao greben visokog tlaka (g) (oko 20%). Od drugih tipova koji spadaju u radijacijski režim češći je bio utjecaj bezgradijentnog anticiklonalnog (Ba) polja nego ciklonalnog (Bc), a tipovi vezani uz djelovanje an-ticiklone bili su još rjeđi.

Međutim, treba izdvojiti razmjerno veliku (13% do 14%) relativnu frekvenciju stražnje strane anticiklo-ne (V3) kao i u ostatku Hrvatske, koja spada u režim advekcije s jugoistoka.

Istočno prijelazno stanje (ES) imalo je sličnu re-lativnu frekvenciju tijekom jeseni kao i stražnja strana anticiklone, što je za posljedicu imalo, uz pritjecanje razmjerno toplog zraka s jugoistoka, i vjetrovito vrijeme uz izražene gradijente tlaka zraka pri tlu.

Tipovi vremena vezani uz oborinski režim bili su u oba područja rijetki (prednja (istočna) strana ciklo-ne (N1) i južno prijelazno stanje (SS) s oko 5%), a na južnom Jadranu nije zabilježen ni jedan slučaj vezan uz prolazak doline (Dol1, Dol2, Dol3), odnosno direktni utjecaj prolaza frontalnog poremećaja.

Stražnja strana zonalne doline (zodol3) koja je ve-zana uz specifičnu dolinu u polju tlaka zabilježena je u oko 5% dana, nešto više nego na sjevernom dijelu Jadrana.

Zaključak

Ove jeseni nad Hrvatskom je radijacijski režim bio dominantan, uz veću relativnu čestinu u unutrašnjosti (gdje je bio za 10-ak % češći od prosjeka) nego na Ja-dranu. Uz to je najčešći tip vremena bio greben visokog tlaka (g).

U svim krajevima advekcija s jugoistoka bila je če-šća nego inače. Posljedica je to s jedne strane utjecaja istočnoeuropske anticiklone na čijoj je stražnjoj strani (tip vremena V3) nad naše krajeve u jugoistočnoj struji pritjecao topao zrak, a s druge, jugoistočnog prijelaznog stanja (SES) (manje učestalog nego V3) između dva ve-lika barička sustava, anticiklone iznad istočne Europe i ciklone iznad središnjeg i zapadnog Sredozemlja.

Pojačana ciklonalna aktivnost u Sredozemlju nije donijela povećanu učestalost oborinskog režima u na-šim područjima. Naime, putanje ciklona bile su južnije od naših krajeva, pa su tipovi vremena koji pripadaju oborinskom režimu izostali ili imali manju učestalost (prednja (istočna) strana ciklone (N1) i donja (južna) strana ciklone (N2). S druge strane, u kombinaciji s djelovanjem anticiklone ili grebena sa sjevera i sjevero-zapada, povećana je bila učestalost vjetrovnog režima na Jadranu, osobito tipa vremena istočno prijelazno stanje (ES) te gornja (sjeverna) strana ciklone (N4).

Literatura

DWD, 2018., Europäische WetterberichtLončar E. i A. Bajić, 1994: Tipovi vremena u Hrvat-skoj. Hrv. Meteor. Čas., 29, 31-41Lončar E. i V. Vučetić, 2003: Tipovi vremena i nji-hova primjena na sjeverni Jadran. Hrv. Meteor. Čas., 38, 57-81Poje D., 1965: Glavni tipovi vremena u Jugoslaviji i njihova ovisnost o cirkulaciji atmosfere nad Jugosla-vijom. Disertacija na Sveučilištu u Zagrebu, 215 str.

Klimatološka analiza

dr. sc. Tanja Likso

Na svim analiziranim postajama srednja mjesečna temperatura zraka za studeni 2018. godine bila je iznad višegodišnjeg prosjeka 1961. – 1990. Odstupanja sred-nje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 1.3°C (Daruvar) do 2.6°C (Pazin).

Apsolutne maksimalne temperature zraka za stude-ni 2018. godine bile su više od odgovarajućeg prosjeka (1961. – 1990.), a odstupanja su se nalazila u raspo-nu od 0.1°C (Ogulin) do 5.7°C (Rijeka). Usporedba s raspoloživim nizom analiziranih postaja pokazuje da u studenom 2018. godine nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne maksimalne temperature zraka (tablica 1).

Apsolutne minimalne temperature zraka u stude-nom 2018. godine bile su na većem broju analiziranih postaja više od odgovarajućeg prosjeka (1961. – 1990.), a odstupanja su se nalazila u rasponu od -3.4°C (Da-ruvar) do 6.4°C (Gospić). Usporedba s raspoloživim nizom analiziranih postaja pokazuje da je u studenom 2018. nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne mini-malne temperature zraka (tablica 2).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hr-vatskoj za studeni 2018. godine opisane su sljedećim kategorijama: normalno (šire područje Daruvara), vrlo toplo (južni Jadran te dio sjevernog i srednjeg Jadrana) i toplo (preostali dio Hrvatske).

Studeni 2018. obilježile su pozitivne anomalije srednje dnevne temperature zraka na svim analiziranim postajama. U prvoj polovici studenog srednja dnevna temperatura zraka bila je viša od prosjeka i to razdoblje pozitivnih anomalija trajalo je od 15 do 16 dana. Na-kon toga uslijedila je izmjena kratkotrajnih razdoblja negativnih odnosno pozitivnih anomalija srednje dnev-ne temperature zraka. Krajem studenog srednja dnevna temperatura zraka bila je niža od prosjeka i to razdoblje negativnih anomalija trajalo je od 3 do 4 dana.

Najveća pozitivna odstupanja srednje dnevne tem-perature zraka u studenom 2018. u odnosu na više-

16

BILTEN 11 / 2018

godišnji prosjek kretala su se od 5.4°C (Split-Marjan, 2. studeni) do 10.1°C (Ogulin, 12. studeni). Najveće negativno odstupanje srednje dnevne temperature zraka zabilježeno je u Ogulinu (30. studenog) kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 6.0°C niža od višegodiš-njeg prosjeka (1961. – 1990.).

U studenom 2018. srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka nalazila se u rasponu od 4.2°C na Zavižanu do 19.3°C u Hvaru. U odnosu na višegodišnji prosjek (1961. – 1990.) srednje mjesečne maksimalne

temperature zraka bile su na svim analiziranim posta-jama iznad prosjeka. Odstupanja su se kretala od 0.4°C (Ogulin) do 2.4°C (Dubrovnik). Apsolutni temperatur-ni maksimumi bili su u rasponu od 15.0°C na Zavižanu (3. studenog) do 24.3°C u Rijeci (3. studenog).

Srednje mjesečne minimalne temperature zraka u studenom 2018. bile su u rasponu od 0.1°C na Zavi-žanu do 13.2°C u Dubrovniku i Komiži. U odnosu na višegodišnji prosjek (1961. – 1990.) srednje mjesečne minimalne temperature zraka bile su iznad spomenutog

Tablica 1. Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura zraka za STUDENI 2018. godine i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene

u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj.

Naziv meteorološke

postaje

Godina od kada su raspoloživi

podaci

Vrijednost najviše izmjerene

temperature (°C) u studenom (do

2017.) u razdoblju od kada su

raspoloživi podaci

Datum kada je postignuta najviša

vrijednost(* označava

nepotpuni niz)

Vrijednost najviše izmjerene

temperature (°C) u studenom

2018.

Datum kada je postignuta

vrijednost najviše izmjerene

temperature u studenom

2018.Dubrovnik 1961. 25.4 3.11.2004.* 24.0 3.11. Senj 1948. 26.9 16.11.2002.* 24.0 3.11.Šibenik 1949. 28.4 1.11.2004. 23.8 4.11.Slavonski Brod 1963. 26.4 5.11.2012. 22.9 12.11.Knin 1949. 27.6 1.11.2004. 24.2 4.11.Rijeka 1948. 25.5 2.11.2004. 24.3 3.11.Karlovac 1949. 26.4 16.11.1963. 20.6 13.11. Osijek 1899. 25.8 16.11.1963.* 21.6 1.11.Hvar 1858. 25.7 3.11.2004.* 24.0 14.11.Pazin 1961. 25.2 3.11.2004. 21.3 3.11.Split - Marjan 1948. 25.8 2.11.2004. 21.6 3.11. i 4.11.Ogulin 1949. 27.2 9.11.2015. 19.4 13.11.Komiža 1981. 25.6 4.11.2004. 22.6 14.11.Sisak 1949. 25.0 16.11.1963. 21.8 12.11.Daruvar 1978. 25.0 9.11.2015. 23.4 1.11.Mali Lošinj 1961. 23.1 1.11.2004. 21.6 5.11. Poreč 1981. 24.0 2.11.2004.* 22.4 4.11.Zagreb - Maksimir 1949. 25.4 16.11.1963. 20.8 12.11.Bjelovar 1949. 25.4 15.11.2002. 22.0 12.11.Zagreb - Grič 1861. 25.0 16.11.1963.* 20.4 12.11.Varaždin 1949. 24.3 16.11.1963. 19.8 12.11.Gospić 1872. 25.7 1.11.2004.* 19.6 3.11.Lastovo 1948. 24.2 1.11.2008.* 20.7 3.11.Zadar 1961. 25.0 4.11.2004. 21.5 3.11.Parg 1950. 21.7 11.11.1977.* 15.2 8.11.Puntijarka 1981. 20.5 9.11.2015. 16.4 3.11.Zavižan 1953. 19.2 4.11.2004.* 15.0 3.11.

17

BILTEN 11 / 2018

Tablica 2. Pregled apsolutnih minimalnih temperatura zraka za STUDENI 2018. godine i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene

u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj.

Naziv meteorološke

postaje

Godina od kada su raspoloživi

podaci

Vrijednost najniže izmjerene

temperature (°C) u studenom (do

2017.) u razdoblju od kada su

raspoloživi podaci

Datum kada je postignuta najniža

vrijednost(* označava

nepotpuni niz)

Vrijednost najniže izmjerene

temperature (°C) u studenom

2018.

Datum kada je postignuta

vrijednost najniže izmjerene

temperature u studenom

2018.Dubrovnik 1961. -1.0 30.11.1973.* 6.1 30.11. Senj 1948. -4.9 20.11.1993.* 1.8 30.11.Šibenik 1949. -6.6 30.11.1957. 1.9 30.11.Slavonski Brod 1963. -13.7 24.11.1988. -6.0 30.11.Knin 1949. -8.5 23.11.1995. -4.3 30.11.Rijeka 1948. -4.5 15.11.1983. -1.2 29.11.Karlovac 1949. -14.2 25.11.1965. -7.3 29.11. Osijek 1899. -15.7 24.11.1988.* -6.0 30.11.Hvar 1858. -3.0 29.11.1915.* 3.5 30.11.Pazin 1961. -10.5 25.11.1975. -5.1 29.11.Split - Marjan 1948. -4.5 30.11.1957. 3.0 30.11.Ogulin 1949. -19.1 25.11.1965. -5.0 29.11.Komiža 1981. 2.4 11.11.1981. 6.3 19.11.Sisak 1949. -15.6 25.11.1965. -6.4 30.11.Daruvar 1978. -18.1 24.11.1988. -9.0 30.11.Mali Lošinj 1961. 1.1 21.11.1998. 6.6 29.11. i 30.11.Poreč 1981. -7.6 15.11.1983.* -3.1 29.11.Zagreb - Maksimir 1949. -13.5 24.11.1988. -4.8 29.11.Bjelovar 1949. -16.4 24.11.1988. -5.9 30.11.Zagreb - Grič 1861. -9.7 27.11.1884.* -2.4 30.11.Varaždin 1949. -19.6 24.11.1988. -6.8 29.11.Gospić 1872. -23.2 25.11.1965.* -4.1 30.11.Lastovo 1948. -2.8 30.11.1957.* 7.2 28.11.Zadar 1961. -1.8 21.11.1993. 3.1 30.11.Parg 1950. -13.4 24.11.1988.* -7.3 29.11.Puntijarka 1981. -13.7 15.11.1983. -8.8 30.11.Zavižan 1953. -16.8 24.11.1988.* -9.9 29.11.

prosjeka. Odstupanja srednje mjesečne minimalne tem-perature zraka u studenom 2018. su se kretala od 1.4°C (Daruvar) do 4.3°C (Pazin). Apsolutni temperaturni minimumi su se nalazili u rasponu od -9.9°C na Zavi-žanu (29. studenog) do 7.2°C u Lastovu (28. studenog).

U skladu sa standardnom operativnom praksom provedena je analiza izuzetnosti srednjih dnevnih tem-peratura zraka i pokazala je da u studenom 2018. nije bilo izvanrednih srednjih dnevnih temperatura zraka za postaje Rijeka i Split-Marjan. Za postaju Zagreb-Grič

samo je jedan dan studenog (12. studeni) svrstan u ka-tegoriju izvanredno toplih dana što je vidljivo iz tablice 3.

Analiza količina oborine za studeni 2018. godine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg pro-sjeka (1961. – 1990.) pokazuje da su količine oborine bile većinom ispod prosjeka. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za studeni 2018. godine nalaze u rasponu od 34% višegodišnjeg

18

BILTEN 11 / 2018

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

PERCENTILIekstremno hladno < 2vrlo hladno 2 - 9hladno 9 - 25normalno 25 - 75toplo 75 - 91vrlo toplo 91 - 98ekstremno toplo > 98

Dubrovnik1.8

91

1.8

95Lastovo

Komiža2.0

95

Hvar1.9

93

Split2.1

95

Zadar1.8

92Knin1.9

88

Šibenik1.8

90

Gospić1.7

79

Zavižan1.4

82

Senj1.5

82

M. Lošinj1.5

90

Rijeka1.9

91Pazin2.6

96Poreč2.1

92Ogulin

1.7

78

Parg1.6

79 KarlovacSisak

2.0

82

Zagreb2.4

88 Bjelovar2.3

86Daruvar

1.3

71

Slavonski Brod2.0

83

Osijek1.9

83

Varaždin2.3

85

PERCENTILIekstremno sušno < 2vrlo sušno 2 - 9

sušno 9 - 25normalno 25 - 75kišno 75 - 91

vrlo kišno 91 - 98ekstremno kišno > 98

količina oborine (%)postajapercentili

A

P

Dubrovnik110

63

190

91Lastovo

Komiža76

41

Hvar143

80

Split112

63

Zadar105

59Knin140

77

Šibenik109

62

Gospić70

33

Zavižan63

28

Senj67

34

M. Lošinj104

59

Rijeka154

87Pazin71

34Poreč79

39Ogulin65

29

Parg96

53 Karlovac66

34 Sisak67

34

Zagreb92

52 Bjelovar54

26Daruvar

34

8

Slavonski Brod49

16

Osijek44

15

Varaždin83

47

Slika 15. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (°C) za mjesec STUDENI 2018. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

Slika 16. Odstupanje mjesečne količine oborine (izražene u%) za mjesec STUDENI 2018. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

19

BILTEN 11 / 2018

Slika 17. Maksimalne i minimalne temperature zraka (°C) i dnevne količine oborine (mm) za STUDENI 2018. godine

Maksimalne dnevne temperature zraka (°C)

Minimalne dnevne temperature zraka (°C)

Dnevne količine oborine (mm)

20

BILTEN 11 / 2018

Slika 18. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961. − 1990. za STUDENI 2018. godine

Srednje dnevne temperature zraka (°C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka (°C)

21

BILTEN 11 / 2018

prosjeka u Daruvaru (28.1 mm) do 190% višegodišnjeg prosjeka u Lastovu (147.2 mm).

Oborinske prilike u Hrvatskoj za studeni 2018. go-dine opisane su sljedećim kategorijama: vrlo sušno (šire područje Daruvara), sušno (istočna Hrvatska), kišno (šire područje Rijeke, Knina i dio južnog Jadrana) i nor-malno (preostali dio Hrvatske).

Najveća dnevna količina oborine u studenom 2018. izmjerena je 25. studenog na postaji Rijeka i iznosila je 90.3 mm. Postaja Rijeka ujedno je imala i najveću mjesečnu količinu oborine (268.6 mm) za stu-deni 2018. godine. Broj dana s dnevnom količinom oborine R ≥ 0.1 mm u studenom 2018. nalazio se u rasponu od 7 dana (Knin) do 15 dana (Gospić i Parg). Usporedba s raspoloživim nizom postaja Knin, Parg i Gospić pokazuje da je broj dana s R ≥ 0.1 mm u Kni-nu manji od višegodišnjeg prosjeka (sr = 11.9) dok je u Pargu neznatno ispod prosjeka (sr = 15.7) a u Gospiću malo iznad prosjeka (sr = 13.8).

Broj dana sa snježnim pokrivačem ≥ 1 cm nalazio se u rasponu od 1 dan (Bjelovar, Daruvar, Zagreb-Gič i Zagreb-Maksimir) do 6 dana (Puntijarka i Zavižan). Maksimalna visina snijega za studeni 2018. izmjerena

Tablica 3. Izvanredno topli dani za postaju Zagreb-Grič, STUDENI 2018.

ZAGREB-GRIČ - izvanredno topli

Izvanredno topli dani 12.11.Srednja dnevna temp. (°C) 15.8

Najviša srednja dnevna tem-peratura, u raspoloživom nizu (1862. – 2017.)

17.61969.

t t-+σ t

-+2σ

t-

t--σ

t--2σ

Slika 19. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-Grič, Split-Marjan i Rijeku za STUDENI 2018. godineu usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ).

je u Ogulinu (18 cm), zatim slijedi Puntijarka (17 cm), Gospić (10 cm), Zavižan (9 cm), itd.

U studenom 2018. broj sati sijanja Sunca bio je većinom niži od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.). Odstupanja su se kretala od -40.5 sati u Ogulinu gdje je zabilježeno ukupno 35.9 sati sijanja Sunca do 34.1 sat u Osijeku gdje je mjesečna suma sijanja Sunca iznosila 103.4 sata Negativna odstupanja broja sati sijanja Sunca u skladu su s pozitivnim odstupanjima srednje mjesečne naoblake i obratno.

Temperaturne anomalije na području Hrvatske u jesen 2018. godine

Srednje temperature zraka na sezonskoj skali (je-sen) bile su svim analiziranim postajama iznad višego-dišnjeg prosjeka 1961 – 1990. godina. Odgovarajuće temperaturne anomalije za jesen (rujan, listopad, stude-ni) 2018. godine bile su u rasponu od 1.2°C (Daruvar) do 2.5°C (Zagreb-Grič).

Prema raspodjeli percentila toplinske prilike u Hr-vatskoj za jesen 2018. godine opisane su sljedećim ka-tegorijama: toplo (šire područje Daruvara), ekstremno toplo (šire područje Bjelovara, Zagreba, Rijeke i Zadra te dio južnog Jadrana) i vrlo toplo (preostali dio Hr-vatske).

Količine oborine na području Hrvatske u jesen 2018. godine

Analiza količina oborine za jesen 2018. godine, izražena u % višegodišnjeg prosjeka 1961 –1990, po-kazuje da su količine oborine bile većinom ispod pro-sjeka. Odgovarajuće količine oborine za jesen 2018. godine bile su u rasponu od 41% u Slavonskom Brodu

22

BILTEN 11 / 2018

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

PERCENTILIekstremno hladno < 2vrlo hladno 2 - 9hladno 9 - 25normalno 25 - 75toplo 75 - 91vrlo toplo 91 - 98ekstremno toplo > 98

Dubrovnik2.2

99

2.0

99Lastovo

Komiža1.8

98

Hvar2.0

99

Split2.0

98

Zadar2.1

>99Knin1.8

98

Šibenik1.9

98

Gospić2.1

98

Zavižan1.7

96

Senj2.3

99

M. Lošinj1.6

97

Rijeka2.2

99Pazin1.9

98Poreč1.9

96Ogulin

1.5

91

Parg1.8

96 KarlovacSisak

1.9

97

Zagreb2.5

99 Bjelovar2.4

99Daruvar

1.2

85

Slavonski Brod1.9

94

Osijek1.8

95

Varaždin1.9

96

PERCENTILI

ekstremno sušno < 2vrlo sušno 2 - 9sušno 9 - 25

normalno 25 - 75kišno 75 - 91vrlo kišno 91 - 98ekstremno kišno > 98

količina oborine (%)postajapercentili

A

P

Dubrovnik126

80

86

41Lastovo

Komiža48

12

Hvar117

70

Split97

50

Zadar64

21Knin109

62

Šibenik65

22

Gospić76

27

Zavižan60

13

Senj75

30

M. Lošinj118

70

Rijeka101

55Pazin116

68Poreč76

28Ogulin63

12

Parg94

44 Karlovac64

12 Sisak71

18

Zagreb84

33 Bjelovar76

23Daruvar

73

21

Slavonski Brod41

1

Osijek45

4

Varaždin88

34

Slika 20. Odstupanje srednje temperature zraka (°C) za JESEN 2018. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

Slika 21. Odstupanje količine oborine izražene u (%) za JESEN 2018. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

23

BILTEN 11 / 2018

do 126% višegodišnjeg prosjeka za ovu sezonu u Du-brovniku.

Prema raspodjeli percentila, količine oborine za jesen 2018. godine opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno sušno (šire područje Slavonskog Broda), vrlo sušno (dio istočne Hrvatske), sušno (dio sjevero-zapadne Hrvatske, središnja Hrvatska, dio sjeveroistoč-ne Hrvatske te dio srednjeg i južnog Jadrana), kišno (šire područje Dubrovnika) i normalno (preostali dio Hrvatske).

Praćenje kišnih i sušnih uvjetamr. sc. Ksenija Cindrić Kalin

Domagoj Mihajlović, dipl. inž.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na dnevnoj skali

U studenom 2018. godine su sušni i kišni uvjeti na dnevnoj skali analizirani na 25 postaja u Hrvatskoj na način da su kumulativne količine oborine od početka do kraja studenog uspoređene s teorijskim percentilima, koji su izračunati pomoću srednjih mjesečnih vrijedno-sti količina oborine za studeni iz 40-godišnjeg razdoblja (1961.-2000.). Analizirana su i trajanja sljedova sušnih i kišnih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, ma-njom i većom od 1 mm.

U Slavoniji su, prema kumulativnoj količini obo-rine, u studenom prevladavale sušne prilike (percen-til 9 do 25). Tijekom prve dvije dekade studenog nije zabilježena oborina i to je uzrokovalo ekstremno suš-ne prilike (percentil < 2). Na postajama kontinentalne unutrašnjosti su u studenom, zbog sušnog razdoblja u trajanju do 16 dana, prevladavali sušni uvjeti. Ipak, kra-jem mjeseca zabilježeno je trodnevno kišno razdoblje, pa je ukupna količina oborine u studenom bila u grani-cama normale.

Na najvišoj postaji Gorskog kotara (Parg) u prvoj dekadi studenog zabilježene su vrlo kišne (percentil 91 do 98) i kišne prilike (percentil 75 do 91), a do kraja mjeseca je kumulativna količina oborine bila u granica-ma normale. Naime, početkom studenog zabilježena je jedna kišna epizoda u trajanju od tri dana, a potom je uslijedio sušni niz u trajanju od 12 dana. Na području Ogulina, Like i u najvišem gorju (Zavižan) početkom studenog zabilježene su kišne prilike, dok su u drugoj polovici mjeseca, zbog sušnog razdoblja u trajanju od 14 do 16 dana, prevladale sušne prilike.

Na području Rijeke su u prvoj dekadi studenog prevladavale vrlo kišne prilike, potom je uslijedio sušni niz u trajanju od 12 dana tijekom kojeg su se oborin-ske prilike stabilizirale. No, zbog petodnevnog kišnog slijeda krajem mjeseca, prevladale su kišne prilike. U Istri, na sjevernoj obali Jadrana i na području Zadra ti-jekom prve dekade studenog prevladale su kišne prilike,

a do kraja mjeseca je kumulativna količina oborine bila u granicama normale. Sušni slijed trajalo je od 12 do 16 dana. Na dalmatinskim postajama i dubrovačkom području kumulativna količina oborine tijekom prve dvije dekade studenog ukazivala je na vrlo sušne prili-ke, a potom je do kraja mjeseca količina oborine bila u granicama normale. Samo je na poručju Knina i Lastova kumulativna količina oborine tijekom zadnje pentade ukazivala na kišne prilike. Na svim postajama je tijekom studenog zabilježen po jedan dulji sušni slijed u trajanju od 11 do 14 dana te po dvije kišne epizode u trajanju od dva i tri dana.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U studenom 2018. godine zabilježeni su vrlo sušni uvjeti u Daruvaru (SPI1; -1.51), a umjereno sušni uvjeti u Osijeku i Slavonskom Brodu (SPI1; -1.16 i -1.07). Oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelo-varu, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždi-nu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI1; -0.75, 0.36, -0.51, 0.60, -0.39, 0.74, -0.27, 0.19, -0.56, 0.05, -0.35, 0.84, -0.42, -0.52, 0.30, 0.32, -0.10, 0.23, 0.12 i -0.75).

Tijekom jeseni 2018. godine zabilježeni su eks-tremno sušni uvjeti u Slavonskom Brodu (SPI3; -2.40). Vrlo sušni uvjeti su prevladavali u Osijeku (SPI3; -1.97), a umjereno sušni uvjeti u Daruvaru, Karlovcu, Križevcima, Ogulinu, Sisku i Zavižanu (SPI3; -1.12, -1.26, -1.20, -1.26, -1.10 i -1.30). Oborinski uvjeti u granicama normale bili su u Bjelovaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Kninu, Malom Lošinju, Pargu, Pazi-nu, Rijeci, Senju, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru i Zagreb Maksimiru (SPI3; -0.87, 0.84, -0.83, 0.44, 0.28, 0.36, -0.25, 0.43, -0.05, -0.69, -0.14, -0.93, -0.45, -0.92 i -0.11).

Ekstremno sušni uvjeti su na vremenskoj skali od 6 mjeseci bili na Zavižanu (SPI6; -2.02) a umjereno sušni uvjeti u Gospiću, Karlovcu, Križevcima, Oguli-nu i Senju (SPI6; -1.12, -1.43, -1.08, -1.25 i -1.29). Oborinski uvjeti unutar granica normale zabilježeni su u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Hvaru, Kninu, Malom Lošinju, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Sisku, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Varaž-dinu, Zadru i Zagreb Maksimiru (SPI6; -0.58, -0.44, 0.85, -0.07, 0.25, 0.20, -0.02, -0.34, 0.45, -0.05, -0.99, -0.90, -0.62, -0.22, -0.50, -0.86 i -0.32).

Na 12-mjesečnoj vremenskoj skali oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Hvaru, Karlovcu, Križevcima, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Senju, Slavonskom Brodu, Split Marja-nu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i

24

BILTEN 11 / 2018

Slika 22. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci za STUDENI 2018.

25

BILTEN 11 / 2018

Slika 23. Kumulativne količine oborine (mm) za STUDENI 2018., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb – Maksimir, Rijeku, Zavižan, Split – Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961. − 2000.

sušnovrlo sušno normalno kišno vrlo kišno

Zavižanu (SPI12; 0.73, 0.24, 0.67, 0.40, -0.03, 0.51, -0.21, 0.12, 0.83, 0.13, 0.16, 0.27, 0.39, 0.66, 0.37, 0.52 i -0.33). Umjereno kišni uvjeti su prevladavali u Gospiću, Malom Lošinju, Pazinu, Rijeci i Sisku (SPI12; 1.06, 1.22, 1.45, 1.01 i 1.17) a vrlo kišni uvjeti u Kninu (SPI12; 1.57).

Umjereno sušni uvjeti na 24-mjesečnoj vremen-skoj skali zabilježeni su u Split Marjanu (SPI24; -1.26). Oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Bje-lovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Kar-lovcu, Kninu, Križevcima, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Šibe-niku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI24; -0.87, -0.55, -0.70, 0.39, -0.05, -0.21, 0.01, -0.50, -0.70, -0.59, -0.32, 0.98, 0.51, 0.23, 0.71, 0.11, -0.21, 0.17, 0.79, 0.08 i -0.51) a vrlo kišni uvjeti u Ma-lom Lošinju (SPI24; 1.78).

Na 48-mjesečnoj vremenskoj skali oborinski uv-jeti unutar granica normale bili su u Bjelovaru, Daru-varu, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Va-raždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru, Zavižanu (SPI48; -0.45, 0.09, -0.24, 0.77, 0.42, 0.91, 0.22, 0.20, 0.12,

0.29, -0.81, 0.77, 0.33, -0.05, 0.64, -0.60, 0.87, 0.60, 0.72, 0.53, -0.33). Umjereno kišni uvjeti su prevladava-li u Malom Lošinju (SPI48; 1.41) a vrlo kišni uvjeti u Sisku (SPI48; 1.58).

Klasifikacijaska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase 2.0 i više ekstremno kišno 1.5 − 1.99 vrlo kišno 1.0 − 1.49 umjereno kišno -0.99 − 0.99 u granicama normale -1.0 − -1.49 umjereno suho -1.5 − -1.99 vrlo suho -2.0 i više ekstremno suho

HIDROLOŠKE PRILIKE

Površinske vodeTomislava Bošnjak, inž.

Nakon dužeg razdoblja u studenom je zabilježen značajniji porast vodostaja, a time je zabilježena i nešto veća vodnost u odnosu na protekle mjesece.

26

BILTEN 11 / 2018

Dva vodna vala zabilježena na Savi u prvoj i za-dnjoj dekadi mjeseca donijela su nešto više vodostaje u odnosu na protekle mjesece. Oba su imala vrhove vala u granicama srednjih voda.

Nakon sredine prve dekade vodostaji su kontinui-rano opadali sve do početka zadnje dekade mjeseca kada su se vodostaji spustili do granica niskih voda. Počet-kom zadnje dekade počinje lagani porast vodostaja, a najveći porast bilježi se sredinom te dekade kada su se vodostaji do kraja mjeseca ponovo digli do razina unu-tar granica srednjih voda. Tijekom studenog zabilježena je malovodnost Save. U gornjem dijelu toka, kod Zagre-ba, malovodnost je bila malo ispod prosjeka, a spušta-

jući se nizvodno po Savi bila je sve izraženija, tako da je kod Županje deficit otjecanja iznosio oko 45%.

Na Dravi su najviši vodostaji zabilježeni početkom mjeseca kada su se razine vodostaja kretale u rasponu srednjih voda. Već sredinom prve dekade vodostaji po-činju opadati i taj trend se nastavio sve do početka za-dnje dekade. U zadnjoj dekadi zamijećen je neznatan porast duž cijelog toka prema kraju mjeseca. Najveći dio toka Drave imao je vodostaje unutar granica srednje niskih voda. U studenom je vodnost Drave bila iznad prosjeka tako da se suficit otjecanja kretao oko 20%. Na Dunavu je bilo mirno. Samo početkom mjeseca za-bilježen je manji vodni val čije su vrijednosti vodostaja

Rijeka Postajastudeni 2018. studeni 1961. − 2015.

Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/s

Sava

Zagreb 104 22.11. 53,5 143 344Jasenovac 302 19.11. 141 369 1238Slavonski Brod - - 182 522 1636Županja 287 01.11. 223 595 1745

KupaKamanje 18,0 18.11. 6,01 24,2 77,5Jamnička Kiselica 41,2 19.11. 10,4 60,2 156

Mura Mursko Središće 99,0 18.11. 49,2 98,1 237

DravaBotovo 243 20.11. 105 228 510Donji Miholjac 368 21.11. 168 322 598

Qsred nQsred sQsred vQsred

Sava

Zagreb 392 88,4 404 1081Jasenovac 597 191 813 1593Slavonski Brod - 238 1007 2282Županja 632 294 1132 2678

KupaKamanje 78,0 13,5 106 207Jamnička Kiselica 149 28,6 227 476

Mura Mursko Središće 144 60,1 144 286

DravaBotovo 581 225 491 1046Donji Miholjac 627 228 510 1044

Qmax nQmax sQmax vQmax

Sava

Zagreb 931 27.11. 114 1150 2484Jasenovac 1075 29.11. 254 1395 2422Slavonski Brod - - 318 1594 3444Županja 1178 30.11. 384 1820 3956

KupaKamanje 378 03.11. 32,5 513 1123Jamnička Kiselica 477 27.11. 51,6 578 1125

Mura Mursko Središće 286 01.11. 71,4 292 747

DravaBotovo 1547 01.11. 405 964 2071Donji Miholjac 1260 03.11. 305 848 1672

Qmin = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok u razdoblju sQmin = srednji minimalni protok u razdobljuvQmin = najveći minimalni protok u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred = najmanji srednji protok u razdoblju sQsred = srednji srednji protok u razdobljuvQsred = najveći srednji protok u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u mjesecu (srednja vrijednost)nQmaks = najmanji srednji protok u razdoblju sQmaks = srednji srednji protok u razdobljuvQmaks = najveći srednji protok u razdoblju

Tablica 4. Minimalni, srednji i maksimalni protok za STUDENI 2018. i pripadajući protoci u razdoblju 1961. − 2015.

27

BILTEN 11 / 2018

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

Slika 24. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u STUDENOM 2018. s primjerom pripadajućihkarakterističnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks) za razdoblje 1961. − 2015.

Qmin studeni 2018. studeni 1961. − 2015.

Qsred studeni 2018. studeni 1961. − 2015.

Qmaks studeni 2018. studeni 1961. − 2015.

28

BILTEN 11 / 2018

Slika 25. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijekau STUDENOM 2018.

Slika 26. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijekau STUDENOM 2018.

29

BILTEN 11 / 2018

bile unutar granica srednje niskih voda. Od sredine prve dekade mjeseca vodostaji na Dunavu su počeli konti-nuirano opadati i spustili se na razine niskih vodostaja.

Na Kupi su tijekom studenog zabilježena dva vod-na vala, jedan početkom mjeseca, a drugi nešto veći sre-dinom zadnje dekade mjeseca. U oba slučaja vrhovi vala dosegli su razine unutar granica srednje niskih voda. Veći dio mjeseca vodostaji su imali lagani trend opada-nja i kretanje unutar granica niskih voda. Vodnost Kupe tijekom studenog bila je mala, deficit otjecanja iznosio je oko 30%.

Minimalni protoci bili su na Savi i Kupi manji, a na Dravi veći od srednjih minimalnih protoka u stude-nom u razdoblju 1961. – 2015.

Srednji protoci bili su na Savi i Kupi manji, a na Dravi veći od prosječnih protoka u studenom u raz-doblju 1961. – 2015.

Maksimalni protoci bili su na Savi i Kupi manji, a na Dravi veći od srednjih maksimalnih protoka u stude-nom u razdoblju 1961. – 2015.

Podzemne vodeIvan Bertović, prof.

Analizom nivograma mjernih postaja savskog pod-ručja (Borovje i Mičevec) uviđa se da su tijekom stude-nog na prihranjivanje zagrebačkog vodonosnika utjecala dva manja vodena vala. Vrh prvog je registriran u prvoj dekadi mjeseca te predstavlja maksimalni mjesečni vo-dostaj za obje mjerne postaje. Od tada vodostaji opada-ju do polovice treće dekade mjeseca, kada je zabilježen

minimalni mjesečni vodostaj na obje mjerne postaje. Vrh drugog vodenog vala je evidentiran krajam mjese-ca. Razlike između ekstremnih mjesečnih vrijednosti su iznosile 56 cm za Borovje i 43 cm za Mičevec. Vrijedno-sti minimalnih, srednjih i maksimalnih vodostaja objiju mjernih postaja su bile niže od prosječnih vrijednosti u studenom za razdoblje obrade podataka 1990. – 2014. godine.

Mjerne postaje dravskog aluvijalnog područja (Gornja Šuma, Čađavica i Gornji Miholjac) su tijekom mjeseca zabilježile na svojim nivogramima vrlo slabo kretanje razine podzemne vode. Uspoređujući razlike između minimalnih i maksimalnih mjesečnih vodostaja svake postaje pojedinačno, primjećuje se da se kretanje vodostaja odvijalo u okviru manjem od 20 cm. Za ra-zliku od spomenutih, mjerna postaja u Repašu je zabi-lježila malo izraženiju dimaniku podzemne vode sa ra-zlikom između mjesečnog maksimuma i minimuma od 62 cm. Čađavica i Gornja Šuma su zabilježile minimal-ni mjesečni vodostaj na početku mjeseca, a maksimalni vodostaj u prvoj dekadi mjeseca. Repaš i Gornj Miho-ljac su evidentirali maksimalni mjesečni vodostaj počet-kom mjeseca, a minimalni u trećoj dekadi mjeseca. Vri-jednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodostaja na mjernim postajama Gornja Šuma, Gornji Miholjac i Čađavica su bile niže od prosječnih mini-malnih, srednjih i maksimalnih vodostaja u studenom za razdoblje obrade podataka 1988. – 2014 godine. U Repašu su minimalan i srednji mjesečni vodostaj tako-đer bili niži od prosječnih minimalnih i srednjih vri-jednosti, dok je maksimalan mjesečni vodostaj bio viši od prosječne maksimalne vrijednosti u studenom za već spomenuto razdoblje obrade podataka.

Područje PostajaSTUDENI 2018. STUDENI 1990. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

SAVA

Zagreb Borovje 103,93 24.11. 102,87 104,29 106,21Zagreb Mičevec 101,23 24.11. 100,33 101,71 103,47

SV SVmin SVsr SVmaksZagreb Borovje 104,25 103,19 104,86 107,19Zagreb Mičevec 101,47 100,60 102,10 103,82

VV dan VVmin VVsr VVmaksZagreb Borovje 104,49 06.11. 103,35 105,40 108,71Zagreb Mičevec 101,66 07.11. 100,77 102,51 105,05

Tablica 5. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaj podzemne vode za STUDENI 2018. na području Save te pregled istih za razdoblje 1990. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

30

BILTEN 11 / 2018

Slika 27. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za STUDENI 2018. godine na području Save-Mičevec,Borovje kod Zagreba i području Drave-Gornji Miholjac, Čađavica, Repaš, Gornja Šuma.

31

BILTEN 11 / 2018

EKOLOŠKE PRILIKE

Meteorološke karakteristikeDomagoj Mihajlović, dipl. inž.

Visine sloja miješanja tijekom studenog 2018. na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u terminima 00 i 12 UTC prikazane su na slici 28. Na osnovi proračuna vidljivo je da je tijekom noći visina sloja miješanja u Zagrebu i Zadru bila najveća 28. i 17. studenog (953 m i 978 m). U Zagrebu i Zadru najveća visina sloja mije-šanja u terminu 12 UTC proračunata je 18. studenog i 16. studenog (1484 m i 1897 m). Prosječna mjeseč-na visina sloja miješanja u terminu 00 UTC u Zagre-bu iznosila je 267 m, a u Zadru 147 m. U terminu 12 UTC prosječna vrijednost visine sloja miješanja iznosila je 635 m (Zagreb) i 837 m (Zadar).

Na postaji Zagreb tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio je umjereno labilan, malo labi-lan, neutralan, malo stabilan i umjereno stabilan (B, C, D, E, F i G klase stabilnosti; s čestinom 3%, 13%, 44%, 13% i 27%, tablica 7). U terminu 12 UTC najučestalije

klase stabilnosti bile su A, B, C i D (10%, 30%, 33% i 27%). Na postaji Zadar je tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio neutralan, malo stabilan, umje-reno stabilan i jako stabilan (D, E, F i G klase stabilno-sti; s čestinom 37%, 18%, 41% i 4%). U terminu 12 UTC najučestalije su bile klase stabilnosti jako labilno (A), umjereno labilno (B), malo labilno (C) i neutralno (D) (14%, 24%, 21% i 41%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U Zagrebu su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (39 slučajeva; 56%), prizemne inverzije (17 slučajeva; 24%), podignute inverzije (13 slučaja; 19%) i situacije bez inverzije (1 slučaj; 1%). U terminu 12 UTC zabi-lježeno je 37 slučajeva s visinskom inverzijom (62%), 18 slučajeva s podignutom inverzijom (30%), 3 slučaja s prizmenom inverzijom (5%) i 2 slučaja bez inverzije (3%). U Zadru su tijekom noći najčešće bile visinske in-verzije (33 slučaja, 80%), podignute inverzije (4 slučaja; 10%) te 4 slučaja s prizemnom inverzijom (10%). U terminu 12 UTC zabilježena su 22 slučaja s visinskom inverzijom (60%), 5 slučaja s podignutom inverzijom (13%) i 10 slučaja bez inverzije (27%).

Područje PostajaSTUDENI 2018. STUDENI 1988. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

DRAVA

Repaš 115,60 24.11. 115,19 115,61 116,44Gornja Šuma 115,86 01.11. 115,46 115,89 116,81Gornji Miholjac 104,42 28.11. 103,10 104,46 105,79Čađavica 96,37 01.11. 95,82 96,96 98,34

SV SVmin SVsr SVmaksRepaš 115,79 115,25 115,81 116,76Gornja Šuma 115,99 115,50 116,02 116,93Gornji Miholjac 104,46 103,17 104,53 105,86Čađavica 96,43 95,87 97,09 98,35

VV dan VVmin VVsr VVmaksRepaš 116,22 02.11. 115,30 116,08 117,17Gornja Šuma 116,04 10.11. 115,56 116,16 117,26Gornji Miholjac 104,50 01.11. 103,22 104,61 105,97Čađavica 96,51 05.11. 96,02 97,23 98,37

Tablica 6. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode za STUDENI 2018. na području Drave te pregled istih za razdoblje 1988. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

32

BILTEN 11 / 2018

ZAGREB

Sloj inverzijenoć dan

N % N %A – jako labilno 0 0 3 10B – umjereno labilno 1 3 9 30C malo labilno 4 13 10 33D neutralno 13 44 8 27E malo stabilno 4 13 0 0F umjereno stabilno 8 27 0 0G jako stabilno 0 0 0 0

ZADAR

Sloj inverzijenoć dan

N % N %A – jako labilno 0 0 4 14B – umjereno labilno 0 0 7 24C malo labilno 0 0 6 21D neutralno 10 37 12 41E malo stabilno 5 18 0 0F umjereno stabilno 11 41 0 0G jako stabilno 1 4 0 0

Tablica 7. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za STUDENI 2018. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

Onečišćenje zraka i oborine

Ivona Igrec, dipl. inž.

Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzor-cima oborine određuju se glavni ioni (kloridi, sulfati,

nitrati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magne-zija). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo one-čišćenja zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekim područjem ovisi i o meteorološkim uvjetima.

Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opisa-no, ioni u nju dospijevaju na dva načina: antropoge-

Slika 28. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadaru STUDENOM 2018. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

ZAGREB

Sloj inverzijenoć dan

N % N %ne postoji 1 1 2 3prizemna 17 24 3 5podignuta 13 19 18 30 visinska 39 56 37 62

ZADAR

Sloj inverzijenoć dan

N % N %ne postoji 0 0 10 27prizemna 4 10 0 0podignuta 4 10 5 13

visinska 33 80 22 60

Tablica 8. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebui Zadru za STUDENI 2018. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

33

BILTEN 11 / 2018

nim djelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda...) ili prirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozija tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemo SO2 i NOX, poljoprivredi NH3 i K, eroziji tla Ca i Mg, morskom aerosolu Cl, Na i Mg, ali i značajnu koncen-traciju sulfata koja potječe iz morskog aerosola. Stoga se za sve postaje koje su od obale udaljene oko pedeset kilometara vrši korekcija na morske sulfate sukladno EMEP-ovom pravilniku.

Međusobnim reakcijama (uz ultraljubičasto zra-čenje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve koji mogu formirati čestice koje apsorbiraju ili reflektiraju sunčevu svijetlost. S druge strane, s vodom iz atmos-fere neki od spojeva (oksidi sumpora i dušika) stvaraju kiseline. pH vrijednost takve oborine pada, odnosno oborina postaje kisela. Mokrim taloženjem svi ti spojevi opterećuju sustav.

Uzorkovanje oborine provodi se u mreži postaja DHMZ-a otvorenim uzorkivačem (bulk uzorkivač). U tablici 9 za studeni prikazane su količina oborine, udio oborine analiziran na glavne ione i pH, vrijednosti koncentracija glavnih iona, ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata te udio kiselih kiša s obzirom na analiziranu količinu oborine.

Ukupna mjesečna količina oborine za studeni bila je nešto viša od one u listopadu, maksimum je zabilje-žen u Rijeci i iznosi 268.6 mm, a minimum je zabi-lježen u Slavonskom Brodu i iznosi 30.5 mm. Kisela oborina u studenom zabilježena je na svim postajama osim na postaji u Zadru i Dubrovniku. Najviše kisele oborine bilo je u Karlovcu (87%). Potrebno je naglasiti da oborina bez obzira na udio kisele oborine spada u tek neznatno kiselu kategoriju, a kisela oborina s mjeseč-nom pH vrijednošću manjom od 5 zabilježena je samo u Karlovcu. U studenom je pH vrijednost određena u 99% oborine, dok je koncentracija glavnih iona određe-na u 98% oborine.

Na slici 29 su prikazane srednje mjesečne pH vri-jednosti i srednja mjesečna koncentracija sumpora iz sulfata za studeni. Koncentracija sulfata utječe na pH vrijednost - veće koncentracije sulfata uzrokuju niži pH oborine. pH vrijednosti za studeni kretale su se od 4.31 (u Karlovcu 23. studenog u 2.1 mm oborine) do 7.54 (na Bilogori 4. studenog u 0.2 mm oborine). Valja spo-menuti da se maksimalna dnevna koncentracija sumpo-ra iz sulfata ne poklapa s minimalnom pH vrijednošću. Maksimalna dnevna koncentracija sulfata zabilježena je na Bilogori 19. studenog u 2.8 mm oborine i iznosila je

Postaja RRmm

RR/RR(pH)

RR/RR(GI)pH pHmin-pH-

max

Cl- NO3--N SO4

2--S Na+ NH4+-N K+ Mg2+ Ca2+ SO3

2--S NO3--N

udio kiselih kiša

mg/dm3 kg/ha (%)Puntijarka 89,2 99 / 99 5,44 4.81 - 7.0 0,376 0,164 0,316 0,242 0,192 0,176 0,033 0,586 0,282 0,146 55%Krapina 68,8 100 / 98 5,56 5.14 - 7.41 0,200 0,150 0,329 0,118 0,142 0,082 0,110 0,502 0,227 0,103 53%Bilogora 43,2 98 / 97 6,10 5.48 - 7.54 0,362 0,468 0,794 0,212 0,612 0,294 0,115 1,968 0,343 0,202 4%Slav. Brod 30,5 95 / 94 5,51 5.22 - 6.56 0,679 0,494 1,033 0,445 0,384 0,211 0,324 1,256 0,315 0,151 41%Karlovac 79,1 100 / 99 4,98 4.31 - 6.94 0,226 0,217 0,338 0,128 0,198 0,102 0,037 0,331 0,268 0,171 87%Ogulin 114,2 100 / 99 5,41 4.86 - 6.06 0,250 0,196 0,304 0,160 0,167 0,150 0,055 0,510 0,347 0,224 54%Zavižan 140,0 100 / 100 5,55 5.31 - 6.26 0,441 0,236 0,291 0,250 0,221 0,096 0,077 0,608 0,408 0,331 60%Rijeka 268,6 100 / 100 5,27 4.62 - 6.84 0,890 0,146 0,282 0,544 0,048 0,055 0,092 0,448 0,757 0,393 80%Zadar 124,0 100 / 99 6,12 5.71 - 6.92 8,706 0,177 0,187 5,111 0,134 0,273 0,600 2,306 0,232 0,219 0%Dubrovnik 167,0 99 / 99 6,00 5.69 - 6.85 18,486 0,226 0,263 10,764 0,106 0,470 1,224 2,684 0,438 0,378 0%

Tablica 9. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za STUDENI 2018.

Slika 29. Srednja mjesečna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfataza STUDENI 2018. godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine pH<5.6)

34

BILTEN 11 / 2018

Slika 30. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za STUDENI 2018.

4.05 mg S/L. Maksimalna dnevna koncentracija nitrata zabilježena je u Karlovcu 19. studenog u 1.1 mm obori-ne i iznosila je 2.64 mg N/L.

Maksimalna mjesečna koncentracija sulfata od 1.033 mg S/L i nitrata od 0.494 mg N/L za studeni za-bilježena je u Slavonskom Brodu. Minimalna mjesečna vrijednost sumpora iz sulfata od 0.187 mg S/L zabilje-žena je u Zadru, dok je minimum nitrata od 0.146 mg N/L zabilježen u Rijeci.

U studenom je ukupno mjesečno taloženje sum-pora iz sulfata i dušika iz nitrata bilo slično onome u listopadu. Na grafu prikazanom na slici 31 može se vi-djeti da su maksimumi ukupnog mjesečnog taloženja za sumpor u obliku sulfata i dušik u obliku nitrata za-bilježeni u Rijeci. Minimalna vrijednost ukupnog mje-sečnog taloženja sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata zabilježena je u Krapini.

Kakvoća zraka

Marko Marić, dipl. inž.

Mjerenja na automatskoj mjernoj postaji-Mirogojska 16, Zagreb

Na postaji Mirogojska cesta 16 prate se koncen-tracije sljedećih onečišćujućih tvari u zraku: dušikov

monoksid (NO), dušikov dioksid (NO2), ugljikov mo-noksid (CO), sumporov dioksid (SO2), prizemni ozon (O3). Tijekom studenog 2018. godine satne koncen-tracije dušikovog dioksida (NO2) nisu prekoračile gra-ničnu vrijednost 200 µg/m3, donji prag procjene 100 µg/m3, gornji prag procjene 140 µg/m3 te prag upo-zorenja 400 µg/m3. Kretale su se od min. 2.99 µg/m3 do max. 72.10 µg/m3, dok je srednja mjesečna koncen-tracija iznosila 22.44 µg/m3. Najviše dnevne osmosatne srednje vrijednosti prizemnog ozona (O3) nisu prekora-čile ciljnu vrijednost od 120 µg/m3. Ukupno od siječnja do studenog 2018. zabilježeno je 26 prekoračenja ciljne vrijednosti (prema Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17), ciljna vrijednost ne smije biti prekoračena više od 25 dana u kalendarskoj godini usrednjeno na tri godine). Satne i dnevne vrijed-nosti sumporovog dioksida (SO2) i maksimalne dnevne osmosatne srednje vrijednosti ugljikovog monoksida (CO) bile su očekivano dosta niže od svojih graničnih vrijednosti.

Rezultati mjerenja pokazuju da je zrak tijekom stu-denog 2018. godine u odnosu na koncentracije duši-kovog dioksida (NO2), sumporovog dioksida (SO2) i ugljikovog monoksida (CO) bio čist ili neznatno one-čišćen, a u odnosu na koncentracije prizemnog ozona (O3) zrak je za razdoblje od siječnja do studenog 2018. onečišćen.

Slika 31. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za STUDENI 2018.

35

BILTEN 11 / 2018

Tablica 10. Pregled dnevnih vrijednosti kakvoće zraka za Zagreb u STUDENOM 2018.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3SO2

μg/m3O3

μg/m3O3 8mμg/m3

CO 8mmg/m3

01/11/18 13,79 28,01 4 33,28 54,01 0,45

02/11/18 39,82 27,71 2,07 9,33 20,11 0,7203/11/18 19,39 18,96 1,84 7,76 11,65 0,5404/11/18 8,38 14,49 1,8 11,01 13,67 0,5105/11/18 16,43 16,12 2,02 11,18 17,65 0,5406/11/18 51,39 30,64 3,06 7,44 10,46 107/11/18 41,54 34,2 2,57 5,28 7,06 1,108/11/18 32,63 23,15 2,1 7,54 9,76 0,709/11/18 26,39 31,46 2,01 8,32 11,57 0,7110/11/18 18,02 27,31 1,6 25,05 36,23 0,5211/11/18 9,44 19,26 1,77 44,67 65,07 0,4812/11/18 15,87 28,28 1,95 43,14 56,86 0,3813/11/18 21,22 26,87 1,96 35,09 51,8 0,4714/11/18 25,47 30,36 2,33 14,85 21,75 0,5115/11/18 22,65 30,67 2,43 26,34 41,89 0,4416/11/18 7,95 13,32 2,09 49,52 56,22 0,4117/11/18 4,32 8,51 3,44 50,96 59,19 0,2718/11/18 4,37 8,67 3,89 41,7 55,22 0,3419/11/18 12,25 14,77 1,86 25,19 38,42 0,5220/11/18 20,77 21,46 3,85 17,56 29,94 0,6821/11/18 37,4 30,28 2,36 4,89 5,69 0,8322/11/18 31,74 28,2 1,98 4,35 4,66 0,8323/11/18 12,87 21,62 2,17 10,7 13,99 0,6724/11/18 18,03 18,53 11,32 10,21 15,33 0,9825/11/18 24,33 20,22 3,29 5,19 6 1,1126/11/18 25,71 20,27 2,5 8,89 14,29 0,7827/11/18 8,43 11,73 2,09 30,01 40,42 0,4928/11/18 13,39 21,61 2,73 42,85 57,03 0,4829/11/18 19,22 27,73 2,43 29,29 45,58 0,630/11/18 6,66 18,77 3,85 30,74 36,53 0,56

Legendazapis bez GVzapis < 0zapis < GVzapis > GVprovjeravanje analizatoraobuhvat <75%nema zapisa

36

BILTEN 11 / 2018

Tablica 11. Statistička obrada dnevnih vrijednosti kakvoće zraka u Zagrebu za STUDENI 2018.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3SO2

μg/m3O3

μg/m3O3 8mμg/m3

CO 8mmg/m3

STATISTIČKI PODACIObuhvat dana 30 30 30 30 30 30Valjanih izračuna 30 30 30 30 30 30Obuhvat podataka 100 100 100 100 100 100Prosjek 20,329 22,439 2,779 21,744 30,268 0,621Granična vrijednost 125 120 10Iznad GV 0 0 0Minimum 4,32 8,51 1,6 4,35 4,66 0,27Maksimum 51,39 34,2 11,32 50,96 65,07 1,11Percentil 98 45,677 32,611 7,074 50,125 61,66 1,104Medijan 18,625 21,615 2,25 16,205 25,845 0,54Donji prag proc. 50Iznad DPP 0Gornji prag proc. 75Iznad GPP 0

Tablica 12. Statistička obrada satnih vrijednosti kakvoće zraka u Zagrebu za STUDENI 2018.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3NOX

ppbSO2

μg/m3O3

μg/m3CO

mg/m3O3 8hμg/m3

CO 8hmg/m3

STATISTIČKI PODACIObuhvat sati 720 720 720 720 720 720 720 720Ispravnih uzoraka 720 720 720 720 720 720 720 720Obuhvat podataka 100 100 100 100 100 100 100 100Prosjek 20,328 22,439 27,943 2,779 21,744 0,484 21,664 0,483Granična vrijednost 200 350Iznad GV 0 0Minimum 1,46 2,99 2,8 1,26 3,29 0,17 3,84 0,22Maksimum 160,22 72,1 165,17 31,64 77,39 1,25 65,07 1,11Percentil 98 83,1 53,388 88,529 9,195 61,506 1,056 56,738 0,986Medijan 12,965 20,565 21,69 2,165 13,855 0,43 15,46 0,43Donji prag proc. 100 5Iznad DPP 0Gornji prag proc. 140 7Iznad GPP 0

Legendazapis bez GVzapis < 0zapis < GVzapis > GVprovjeravanje analizatorapogreška

37

BILTEN 11 / 2018

Slika 33. Grafički prikaz dnevnih vrijednosti dušikovog monoksida (NO), dušikovog dioksida (NO2) i ugljikovog monoksida (CO) u STUDENOM 2018.

Skraćenice:98 percentil vrijednost ispod koje se nalazi 98% izmje-

renih vrijednostiMedijan vrijednost ispod koje se nalazi 50% izmjerenih

vrijednostiProsjek aritmetička sredina satnih vrijednosti od 0:00 do

24:00Granična vrijednost (GV) razina onečišćenosti koju treba

postići u zadanom razdoblju, ispod koje, na teme-lju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući rizik od štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kada je postignuta ne smije se prekoračiti.

Donji prag procjene (DPP) razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti samo tehnika modeliranja ili tehnika objektivne procjene.

Gornji prag procjene (GPP) razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti kombinacija mjerenja na stalnom mjestu i tehnika modeliranja i/ili indikativnih mjerenja.

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE

dr. sc. Ksenija Zaninović

Studeni je u nizinskom dijelu unutrašnjosti bio hladan, u gorskoj Hrvatskoj vrlo hladan, a na obali

Slika 32. Grafički prikaz dnevnih vrijednosti sumporovog dioksida (SO2) i prizemnog ozona (O3) u STUDENOM 2018.

38

BILTEN 11 / 2018

Slika 34. Osjet ugodnosti prema fiziološkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod, Gospić, Rijeku i Split-Marjan za STUDENI 2018. godine

Zagreb Slavonski Brod Gospić Rijeka Split-Marjan

Odstupanje

izvanredno hladnije od normale

znatno hladnije od normale

hladnije od normale

normalno

toplije od normale

znatno toplije od normale

izvanredno toplije od normale

vrlo hladno

hladno

svježe

ugodno svježe

ugodno

ugodno toplo

toplo

vruće

vrlo vruće

4

8

13

18

23

29

35

41

PET (°C) Osjet ugode

39

BILTEN 11 / 2018

svjež. U usporedbi s prosječnim studenim iz referentnog klimatskog razdoblja 1961. – 1990. bio je u granicama normalnih prilika.

Prva dekada bila je natopliji dio ovogodišnjeg stu-denog. U unutrašnjosti su jutra i večeri bili hladni ili svježi, a u drugom dijelu dekade u Slavonskom Brodu i Gospiću vrlo hladni. Na obali je istovremeno bilo svje-že ili ugodno svježe. Popodneva su u većem dijelu Hr-vatske bila svježa do ugodna, a u nekoliko navrata čak ugodno topla. U gorskom je dijelu bilo nešto hladnije, pa je u popodnevnim satima, uz prevladavajući osjet svježe ili ugodno svježe, u nekoliko navrata bilo hladno. Ova je dekada najvećim dijelom bila toplija od prosječ-ne. Znatno toplija od normale bila su jutra i večeri u Zagrebu te jutra u Splitu.

U drugoj su dekadi jutra u unutrašnjosti bila hlad-na ili vrlo hladna, dok su u drugom dijelu dekade jutra i večeri postali vrlo hladni i na obali. U popodnevnim satima početak druge dekade nalikovao je prvoj, s pre-vladavajućim osjetom svježeg ili ugodno svježeg, a u Slavonskom Brodu je 11. i 13. studenog bilo čak ugod-no toplo. U drugom dijelu dekade je zahladilo, pa je u unutrašnjosti bilo vrlo hladno tijekom čitavog dana, dok su na obali popodneva bila svježa do vrlo hladna u Rijeci, a hladna u Splitu. U usporedbi s prosječnim osjetom ugode u drugoj dekadi studenog, ovogodišnja je bila u granicama normale, a samo su popodneva u Slavonskom Brodu bila toplija od prosječnih.

U posljednjoj dekadi u unutrašnjosti je tijekom či-tavog dana prevladavalo hladno ili vrlo hladno. Na obali su jutra i večeri bili hladni ili vrlo hladni, a u popod-nevnim satima je prevladavalo svježe u Rijeci te svježe ili ugodno svježe u Splitu. Ova je dekada, jednako kao prethodna, bila u granicama normalnih biometeoro-loških prilika, a samo su jutra u Splitu bila toplija od prosječnih.

SUNČEVO ZRAČENJE

Marinko Marelja, dipl. inž.

Globalna ozračenost

Najmanje globalne ozračenosti u studenom 2018. godine izmjereno je u Pargu u iznosu od 9895 J/cm2 što je za više od dvostruko manje u odnosu na Dubrov-nik gdje je ukupna globalna ozračenost iznosila nešto više od 21000 J/cm2. Područje Parga je ujedno i jedino gdje je ozračenost iznosila manje od 10000 J/cm2. Na ostalim kontinentalnim postajama ozračenost je bila do 15000, a na jadranskim postajama iznad 15000 J/cm2. Na većini postaja najviše je ozračenosti bilo u drugoj dekadi. Srednje dnevne vrijednosti bile su u rasponu od 329.8 J/cm2 izmjerenih u Pargu do 707.9 J/cm2 koliko je izmjereno u Dubrovniku. Najniži dnevni maksimum

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZagreb-Maksimir 356,1 817,7 73,3 10681,9 3186,4 5164 2331,5 0Križevci 447,7 887,5 88,9 13431 4719,2 5951,7 2760,1 1Osijek 473,2 848,2 28,7 14195,6 6508,2 5627,7 2059,7 0Parg 329,8 991,7 19,2 9895 4295,1 3611,5 1988,4 0Rijeka 512,8 1021,6 30,4 15384,5 5547,9 6225 3611,6 0Gospić 427,6 880,4 68 12826,6 4013 5898,4 2915,2 7Zadar 657,4 1027,2 122,7 19722,9 6772,8 8280,7 4669,4 0Split 661,7 1008,4 107,5 19852 6695,7 8118,4 5037,9 1Dubrovnik 707,9 1132,2 67,6 21238,3 6941,1 8405,7 5891,5 0

Zagreb-Maksimir 181,5 305,8 55,8 5445,2 2144,5 1868,5 1432,2 0Osijek 186,7 439,6 25,3 5600,1 2853,6 1292 1454,5 0Rijeka 215,9 426,5 26,1 6476 2505,9 2045,6 1924,5 0Gospić 262,7 489 21,9 7880,9 3184,8 2634,4 2061,7 7Zadar 271,3 488,3 102,2 8138 3316,3 2281,9 2539,8 0Split 266,9 473,5 102,2 8007,8 3158,1 2561,4 2288,3 1Dubrovnik 284,3 480,7 64,3 8527,5 3575 2615,3 2337,2 0

(SRED-mjesečna srednja dnevna ozračenost, MAKS-mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, MIN-mjesečni minimum dnevne ozrače-nosti, SUMA-mjesečna ozračenost, SD1, SD2, SD3 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, NP-nedostajući podaci u satima)

Tablica 14. Mjesečna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozračenosti (J/cm2) – STUDENI, 2018.

40

BILTEN 11 / 2018

Slika 35. Dnevne globalne i difuzne ozračenosti u STUDENOM 2018. godine

41

BILTEN 11 / 2018

Slika 36. Ukupna globalna i difuzna ozračenost za STUDENI 2017/18 godine (podaci za 2017 godinu preuzeti iz biltena za studeni 2017 godine.)

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3Zagreb-Maksimir 1,7 7,6 51,4 6,3 38,4 6,7Križevci 2,3 7,6 69,8 16,7 44,7 8,4Osijek 3,4 8,6 103,4 43 51,9 8,5Parg 1,6 6,6 47,1 21,3 17,2 8,6Rijeka 3,0 8,4 89,7 27,3 42,9 19,5Gospić 1,8 7,2 52,6 10,4 35,1 7,1Zadar 4,2 8,5 125,3 35,2 63,9 26,2Split 4,3 8,6 128,8 36,7 60 32,1Dubrovnik 4,2 8,9 127,4 34,3 56,2 36,9

Tablica 13. Mjesečna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) – STUDENI, 2018.

Slika 37. Statistika trajanja sijanja Sunca u STUDENOM 2018. godine i usporedba sa istim razdobljem 2017. godine

42

BILTEN 11 / 2018

izmjeren je u Zagrebu (817.7 J/cm2), a najviši u Du-brovniku (1132.2 J/cm2).

Difuzna ozračenost

Najmanje difuzne ozračenosti u studenom imao je Zagreb u iznosu od 5445.2 J/cm2, a najviše Dubrovnik (8527.5 J/cm2). Najviše difuzne ozračenosti na svim postajama bilo je u prvoj dekadi. Srednje dnevne vri-jednosti bile su u rasponu od 181.5 J/cm2 izmjerenih u Zagrebu do 284.3 J/cm2 izmjerenih u Dubrovniku. Najniži dnevni maksimum, jedini niži od 400 J/cm2, izmjeren je u Zagrebu (305.8 J/cm2). Na ostalim posta-jama dnevni maksimumi su bili u rasponu od približno 420-490 J/cm2.

Trajanje sijanja Sunca

Trajanje sijanja Sunca u studenom 2018. godi-ne bilo je u rasponu od 47.1 h u Pargu do 128.8 h u Splitu. Srednje dnevne vrijednosti trajanja sijanja Sunca na kontinentalnim postajama bile su oko 2h, iznimka je jedino Osijek gdje je srednja dnevna vrijednost bila viša od 3h. Iz toga razloga i ukupna količina insolacije u Osijeku značajno je veća u odnosu na prošlu godi-nu. Na jadranskim postajama samo je Rijeka u prosjeku dnevno imala manje od 4h sijanja Sunca, dok je najviši dnevni srednjak imao Split (4.3h). Dnevni maksimumi bili su u rasponu od 7.2h izmjerenih u Gospiću do 8.9h izmjerenih u Dubrovniku. Na većini postaja najviše in-solacije bilo je u drugoj dekadi.

PRIZEMNI OZON

Tatjana Radanović, mag.ing.cheming.

Vrijednosti koncentracija prizemnog ozona u stu-denom na postaji RC Gradište su najčešće iznosile iz-među 3 i 20 ppb. Srednja vrijednost izmjerenih kon-centracija prizemnog ozona na postaji Gradište iznosila je 14.5 ppb. Maksimalna dnevna srednja vrijednost od

25.16 ppb izmjerena je 6. studenog dok je minimalna srednja vrijednost od 3.59 ppb izmjerena 18. studenog. Na postaji Gradište najniža satna vrijednost koncentra-cije prizemnog ozona izmjerena je 4. studenog u 3h i iznosila je 0.69 ppb, dok je maksimalna satna vrijednost izmjerena 1. studenog u 15h u iznosu od 41.17 ppb. Na RC Gradište u studenom nije došlo do prekoračenja vrijednosti od 60 ppb ako u obzir uzimamo dane u ko-jima je osmosatni klizni prosjek bio veći od spomenute vrijednosti, te ovaj mjesec imamo petnaest nedostajućih podataka u satima.

Srednja vrijednost izmjerenih vrijednosti koncen-tracija ozona u studenom na postaji GMP Makarska je iznosila 31.6 ppb. Po danima u mjesecu najnižu srednju vrijednost mjerenja imamo 19. studenog kada je izno-sila 14.85 ppb, a najvišu 6. studenog kada je iznosila 42.24 ppb. Maksimalna izmjerena satna vrijednost kon-centracije prizemnog ozona na postaji Makarska izmje-rena je 6. studenog u 16h kada je iznosila 49.20 ppb, dok je minimalna satna vrijednost izmjerena 19. stu-denog u 2h i iznosila je 9.01 ppb. Na postaji Makarska nije došlo do prekoračenja vrijednosti od 60 ppb ako u obzir uzimamo dane u kojima je osmosatni klizni pro-sjek bio veći od spomenute vrijednosti i nije nedostajalo satnih podataka.

Najniža vrijednost temperature na RC Gradište iz-mjerena je u iznosu od -5.6°C 30. studenog u 7h, dok je maksimalna temperatura izmjerena 1. studenog u 13h u iznosu od 21.4°C. Minimalna izmjerena vrijednost temperature u Makarskoj iznosila je 4.5°C 30. studenog u 12h, dok je maksimalna iznosila 24.9°C 5. studenog u 6h. Na grafičkim prikazima (slike 38 i 39) ovisno-sti koncentracije ozona o meteorološkim parametrima – temperaturi i relativnoj vlažnosti vidljivo je da je u periodima povišene temperature zraka i niske relativ-ne vlažnosti koncentracija ozona povišena te obrnuto. Tijekom studenog vrijednosti relativne vlažnosti zraka i vrijednosti temperature zraka su oscilirale, no krajem mjeseca zabilježen je znčajan pad vrijednosti u odnosu na početak mjeseca. Na GMP Makarska najveća vrijed-nost relativne vlažnosti u iznosu od 93% izmjerena je 20 i 26. studenog u vremenu od 2 do 3h, dok je na RC

postaja Maks-D Dan Maks-H Dan / Sat ND(>60) ND(>55) NPGradište 25,16 06. 41,17 01./15h 0 0 15Makarska 42,24 06. 49,20 06./16h 0 0 0

Tablica 15. Značajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb) za STUDENI 2018.

Maks-D – najveća srednja dnevna vrijednost, Maks–H – najveća srednja satna vrijednost, Dan/Sat – vrijeme pojave najvećih vrijednosti, ND(>60) – broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veći od 60 ppb, ND(>55) – broj dana sa srednjom vrijednošću većom od 55 ppb, NP – broj nedostajućih podataka u satima

43

BILTEN 11 / 2018

Slika 38. Grafički prikaz povezanosti koncentracije ozona sa temperaturom i relativnom vlažnošću u Gradištu

u STUDENOM 2018.

Slika 39. Grafički prikaz povezanosti koncentracije ozona sa temperaturom i relativnom vlažnošću u Makarskoj

u STUDENOM 2018.

Gradište čak 100% izmjereno od 3. do 5., 10., 11., 21., 22. i od 24. do 28. studenog tijekom cijelog dana. Naj-niža vrijednost na postaji Makarska je iznosila 25% ko-liko je izmjereno 16. studenog u 15h, a na RC Gradište 37% koliko je izmjereno 14. studenog u 15h. Zahvalju-jem se Odjelu za automatska i posebna mjerenja koji su obradili i ustupili mi podatke mjerenja meteoroloških parametara koji su korišteni prilikom izrade grafičkih prikaza.

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE

mr. sc. Dražen Kaučić

Tlo na 5 cm dubine ovog je mjeseca prema raspo-djeli percentila bilo uglavnom u klasi vrlo toplo. No, u okolici Gospića bilo je toplo, a na postaji Zagreb-Mak-simira i ekstremno toplo. I zato je najveće odstupanje srednje mjesečne temperature od višegodišnjeg prosjeka bilo u Zagrebu (3.6°C) i Dubrovniku (3.1°C), a naj-

manje u Gospiću (2.0°C). Vrijedno je istaknuti kako je tlo ovog mjeseca ipak bilo u srednjoj i južnoj Dalma-ciji hladnije u odnosu na temperature u listopadu. U odnosu na prošlu godinu ono je također bilo hladnije. Naime, prošle je godine u većem dijelu Hrvatske bilo u klasi normalno, a samo na istoku, te djelomično u središnjoj Hrvatskoj u klasi toplo.

Mjesečna bilanca vode u tlu na sve tri promatrane postaje ovog je mjeseca bila pozitivna, što znači da je ko-ličina efektivne oborine bila veća od gubitka vode pro-cesom evapotranspiracije. U Osijeku je mjesečna količi-na efektivne oborine podjednaka s količinom izgubljene vode iz tla procesom evapotranspiracije. No, u Zadru je mjesečna količina efektivne oborine bila dvostruko veća od izgubljene vode iz tla evapotranspiracijom.

Vrijedno je istaknuti kako su u Osijeku tijekom prve i druge dekade vrijednosti bilance vode u tlu imale negativan predznak, dok je u Zagrebu negativna bilanca vode u tlu bila u drugoj i trećoj dekadi mjeseca, ali u vrlo malim količinama. Na postaji Zadar ističemo prvu

Slika 40. Bilanca vode u tlu, tj. razlika između referentne evapotranspiracije i količina efektivne oborineu STUDENOM 2018. godine

44

BILTEN 11 / 2018

Dubrovnik3.1

Zadar2.6

Knin

2.6

Gospić2.1

Pazin2.5

Poreč2.5

Ogulin

2.8Sisak

2.6

Zagreb

3.6Bjelovar

2.2

Daruvar3.0

Slavonski Brod2.8

Osijek2.7

Varaždin2.5

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalnotoplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

Slika 41. Odstupanje srednje mjesečne temperature tla (°C) na 5cm dubine za STUDENI 2018.od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

i treću dekadu mjeseca s velikom pozitivnom bilancom vode u tlu.

Iz priložene slike zaključujemo kako je vode u tlu ne samo na istoku i zapadu Hrvatske, nego i uzduž Jadrana bilo dovoljno za normalan razvoj ozimih ratarskih, ali i povrtlarskih kultura. No, ponegdje su povrtlarske kul-ture ipak u Dalmaciji trpjele od viška vode u tlu.

OBRANA OD TUČE

Damir Peti, dipl. inž.

Sažetak

Rad sustava obrane od tuče (nadalje OT) u 2018. bio je organiziran isto kao i predhodnih godina, isto tako bio je praćen već uobičajenim problemima koji imaju sve veći negativan utjecaj na funkcionalnost su-stava (manjak zaposlenika, nepovoljna starosna struktu-ra poslužitelja na postajama, nedovoljno finaciranje, ne-dovoljan broj protutučnih raketa). Unatoč tome sezona obrane od tuče i ove godine kao i nekoliko prethodnih prošla je bez većih šteta od tuče na branjenom području.

U pripremnom periodu sezone obrane od tuče 2018. obavljani su uobičajeni tehnički poslovi osposo-bljavanja opreme svih postaja obrane od tuče (nadalje postaja) i radarskih centara (nadalje RC) za rad u sezoni obrane od tuče.

Operativno djelovanje sustava OT, na tučonosne oblake, provodilo se od 1. svibnja do 30. rujna (sezona). Branjeno područje OT je kako po površini tako i or-ganizacijski bilo na nivou prethodnih godina. Tehnički gledano smanjen je broj raketnih postaja i početna op-skrbljenost protutučnim raketama (nadalje rakete) zbog kritičnih zaliha raketa. Djelovanje na tučoopasne oblake provodilo se sa 574 generatorskih postaja (nadalje GP) od kojih je 338 radilo i sa meteorološkim protutučnim raketama/lansirne postaje (nadalje LP).

U sezoni je bilo ukupno 80 dana sa nestabilnosti-ma na branjenom području ili u neposrednoj blizini, od kojih je u 62 bilo potrebe za djelovanjem OT. U 44 dana je bilo pojava sugradice ili tuče u 322 slučaja. U 25 dana bilo je šteta na ukupno 69 postaja. Šteta je bilo manje nego predhodne godine i manje od prosjeka spo-menutih deset godina. Štete su bile manjeg intenziteta i na manjim površinama nego prijašnjih godina.

45

BILTEN 11 / 2018

U djelovanjima OT utrošeno je 1209 komada me-teoroloških protutučnih raketa (nadalje raketa) i 70916 litara meteorološke otopine za prizemne generatore (na-dalje - otopine). Utrošak raketa bio je ove godine manji nego prošle i značajno manji od prosjeka predhodnih 20 godina, dok je utrošak otopine veći od prošlose-zonskog utroška i od prosjeka predhodnih 20 godina. Ovakav odnos bio je posljedica iznadprosječne učesta-losti nevremena i smanjenih zaliha raketa. Budući da nije odobrena nabava novih raketa preostala količina za narednu sezonu se bitno smanjila u odnosu na početak sezone 2018.

Uz poslove na OT obavljali su se i poslovi vezano uz projekt METMONIC (Modernizacije meteorološ-kog motriteljskog sustava RH), obavljeni su admini-strativno pripremni poslovi za modernizaciju i širenje mreže meteoroloških radara na cijelu Hrvatsku, tako da su tijekom godine pokrenuti procesi, rješavanja pravno imovinskih pitanja novih lokacija radarskih centara u primorju, projektiranja, javne nabave i prijema novih zaposlenika za potrebe provedbe projekta.

Po završetku sezone OT nastavljen je rad oko kon-zerviranja opreme i spremanja sredstava djelovanja u centralna skladišta, izrade izvješća o radu OT i planova za narednu sezonu.

Uvod

Poslovi priprema OT za djelovanje u 2018. godini, sanacija opreme na postajama OT i radarskim centrima, obuka novih raketara i poslužitelja prizemnih genera-tora te opskrba postaja sredstvima djelovanja, obavezni pregledi tehničke zaštite LP i gromobranskih instalacija obavljeni su počev od siječnja pa sve do svibnja.

Djelovanje OT se u sezoni 2018. provodilo sa 574 GP od kojih je 338 djelovalo i sa raketama. Broj ra-ketnih postaja, kao posljedica smanjenja raspoloživih raketa, bio je djelomično reduciran u odnosu na pred-hodnu godinu. Sezona je počela 1. svibnja i trajala do 30. rujna. Obrana od tuče se provodila na ukupnoj površini od 26800 km2 sjevernog dijela Hrvatske. Na svakoj postaji radila su dva poslužitelja. Radom postaja upravljalo se preko osam radarskih centara (Puntijarka, Varaždin, Trema, Bilogora, Stružec, Gorice, Gradište i Osijek). Upravljanje poslovima operativne obrane od tuče realizirali su službenici Samostalne službe za pra-ćenje i ublažavanje posljedica nepogoda i Samostalne službe za daljinska mjerenja.

Početkom sezone na raspolaganju je bilo 82872 li-tre otopine i 5891 komad raketa. Postaje su na početku sezone bile opskrbljene sa 60 litara otopine i 6 ili 8 ra-keta, ovisno o tipu raketa.

Sezonu OT 2018. godine obilježile su sljedeće ka-rakteristike:

- prema praćenim pokazateljima aktivnosti OT sezona je bila iznadprosječna po broju dana s ne-stabilnostima (grmljavinom) i djelovanjaima OT u usporedbi s pokazateljima niza od predhodnih 20 godina (tablica 17) kako i od niza posljed-njih 40 godina (slike 42 i 43). Utrošak otopine bio je u okvirima desetgodišnjeg niza, no utrošak raketa bio je značajno niži u odnosu na predhod-nih 20 godina. Broj pojava sugradice ili tuče na postajama OT kao i šteta bio je manji u odnosu na predhodnu sezonu i nešto manji od prosjeka predhodnih 20 godina,

- glavnina aktivnosti vezana uz pojave nestabilnosti i grmljavinskih olujnih oblaka kumulonimbusa događala se u svibnju i lipnju, većinom u zapad-nom i središnjem dijelu branjenog područja,

- ovosezonske pojave tuče kao i zabilježene štete od tuče na branjenom području, bile su ispod pro-sjeka posljednjih desetak godina. Najveći intenzi-tet šteta bio je u središnjim dijelovima branjenog područja u Bjelovarsko-bilogorskoj, Požeško-sla-vonskoj i Brodsko-posavskoj županiji,

- s obzirom na učestali dolazak nevremena, s već oformljenim tučonosnim kumulonimbusima, sa zapada i jugozapada djelovanje je bilo nedovolj-no u pograničnom području zbog zabrane djelo-vanja raketama preko granica i smanjenih zaliha raketa,

- tijekom sezone OT djelovanja su provedena s operativno dovoljnim količinama otopine, ali ne i raketa, te uz povećanu učestalost zabrana kon-trole letenja,

- problem nedovoljnog i neredovitog plaćanja fi-nancijskih obveza županija s branjenoga područ-ja i Grada Zagreba, nije riješen niti ove godine niti je došlo do redefiniranja načina financiranja s ciljem jasnog određenja izvora i iznosa financi-ranja,

- kadrovsko stanje Službi koje provode operativne poslove OT bilo je još nepovoljnije nego prote-klih godina zbog prirodnog odljeva službenika (odlasci u mirovinu) i restriktivnog zapošljavanja novih kadrova.

Vremenske situacije i djelovanje sustava obrane od tuče

U sezoni 2018. je bilo nadprosječno mnogo dana s nestabilnostima na branjenom području ili u neposred-noj blizini kao i dana s tučoopasnim kumulonimbusima i akcijama OT. U 80 dana bilo je nestabilnosti i u 62 potrebe za djelovanjima OT (u 56 prizemnim generato-rima i u 36 raketama). Pojava sugradice ili tuče bilo je u 44 dana na ukupno 322 postaje. Šteta od tuče bilo je u

46

BILTEN 11 / 2018

NAPOMENE! t - broj dana trajanja sezone OT

Korišteni podaci su iz mreže postaja obrane od tuče (OT). Do 1994. godine postaje su bile samo lansirne a od 1994. uvedene su i generatorske postaje. Sezona obrane od tuče redovno traje od 15. 04. do 15.10. tj. 184 dana. Godina 1991., 1992. i 1993. sezona obrane od tuče trajala je kraće (154, 131 i 153 dana). Tih godina obrana od tuče se provo-dila samo na području Sjeverne i Sjeverozapadne Hrvatske. Godine 1994. radilo se sa generatorima na cijelom branje-nom području izuzev UNP-a i okupiranih područja. Sezona je trajala 107 dana. U sezoni 1995. godine uz generatore na području Sjeverne i Sjeverozapadne Hrvatske ponovno su uvedene rakete. Od sezone 1999. pa do danas radilo se od 01.05. do 30.09. (153 dana). U 2004. godini rakete se nisu upotrebljavale do 25.08. Radilo se samo prizemnim generato-rima. Do 1984. godine nisu bile evidentirane pojave sugradice

Tablica 16. Pregled pokazatelja aktivnosti obrane od tuče, niz od 1979. do 2018. Desetgodišnji srednjaci (1979.-1988., 1989.-1998. 1999.-2008., 2009.-2018.) i ukupni srednjak niza.

Poka

zate

lj

Opis

Sred

njak

1

979

- 19

88

Sred

njak

19

89 -

199

8

Sred

njak

19

99 -

200

8

Sred

njak

20

09 -

201

8

Sred

njak

19

79 -

201

8

A Broj dana s grmljavinom. 75,6 75,8 77,6 67,0 74,0

B Broj dana s tučoopasnim kumulonimbusima i akcijama OT. 50,1 46,7 55,5 49,4 50,4

C Broj dana sa sugradicom ili tučom. 31,4 37,5 40,0 33,8 35,7

D Broj dana sa štetama od sugradice ili tuče. 22,9 17,5 18,2 17,7 19,1

G Broj aktivnih postaja OT. 503,8 385,2 536,3 341 502,3

H Broj pojava sugradice na postajama OT. 180,2 300,7 209,7 584,0 197,8

I Broj pojava tuče na postajama OT. 179,2 122,3 276,4 100,4 198,5

J Broj pojavljivanja štete od sugradice ili tuče na postajama OT. 111,5 79,9 106,4 216,2 90,6

K Ukupna branjena površina x1000 (km2). 23,8 21,5 25,1 26,8 24,3

L Ukupno isijano jezgri zaleđivanja x1015. 11607,7 15645,3 32219,1 53814,2 28321,6

M Isijano jezgri zaleđivanja x1010 na hektar u danu s djelovanjem OT . 10,0 14,0 22,5 41,3 22,0

1. Relativna čestina dana s grmljavinom. (A/t)*100 41,1 43,2 50,7 43,8 44,7

2. Relativna čestina dana s tučoopasnim kumulonimbusima i akcijama. (B/t)*100 27,2 27,4 36,2 32,3 30,8

3. Relativna čestina dana s tučom ili sugradicom. (C/t)*100 17,1 21,3 26,1 22,1 21,6

4. Relativna čestina dana sa štetom. (D/t)*100 12,4 10,0 11,9 11,6 11,5

5. Čestina sugradice na postajama OT. (H/G)*100 40,5 73,4 39,8 17,2 42,7

6. Čestina tuče na postajama OT. (I/G)*100 36,1 30,1 50,8 37,0 38,5

7. Čestina pojave štete od sugradice i tuče na postajama OT. (J/G)*100 22,9 19,6 19,6 11,0 18,3

47

BILTEN 11 / 2018

25 dana na 69 postaja, manje nego predhodne godine i manje od prosjeka predhodnih 20 godina.

U djelovanjima je utrošeno 1209 raketa, od kojih su 3 bile neispravne. Uz ovo utrošeno je 70916 litara otopine. Sezone OT 2018. utrošk raketa bio je manji nego prošle i značajno ispod prosjeka predhodnih 20 godina, dok je utrošak otopine veći od prošlosezonskog utroška i od prosjeka predhodnih 20 godina (prosjek

od 2008. do 2017. godine je 68742.5 l otopine mete-orološkog reagensa i 2844.2 komada raketa). Ovakav odnos bio je posljedica iznadprosječne učestalosti nevre-mena i smanjenih zaliha raketa.

U tablici 17 je usporedni pregled pokazatelja ak-tivnosti OT po mjesecima sezone 2018. s prosjecima za prethodnih 20 godina, a u tablici 16 su prikazani desetgodišni srednjaci i srednjak cijelog niza od 1979.

Slika 42. Relativne čestine broja dana s pojavama kumulonimbusa (Cb-a), tučoopasnih Cb-a i djelovanjem obrane od tuče, tuče ili sugradice i štete na branjenom području od 1979. do 2018. godine. Odnose se na ukupan broj dana sezone OT.

Slika 43. Relativne čestine pojavljivanja sugradice, tuče i štete na postajama OT i količina isijanih jezgara zaleđivanja (AIN) po hektaru branjene površine po danu djelovanja od 1979. do 2018. godine.

Relativne čestine se odnose na ukupan broj postaja OT koje su motrile pojave.

48

BILTEN 11 / 2018

Tabl

ica 1

7. P

regl

ed p

okaz

atelj

a ak

tivno

sti o

bran

e od

tuče

po

mjes

ecim

a u

201

8. g

odin

i i u

spor

edba

sa sr

ednj

akom

pre

thod

nih

20 g

odin

a

Mje

sec

Svib

anj

Lipa

njSr

panj

Kolo

voz

Ruj

anSe

zona

Para

met

ar20

18.

Sred

njak

98

-17

2018

. Sr

ednj

ak

98-1

720

18.

Sred

njak

98

-17

2018

. Sr

ednj

ak

98-1

720

18.

Sred

njak

98

-17

2018

. Sr

ednj

ak

98-1

7

Broj

dan

a sa

akc

ijam

a ge

nera

torim

a16

9,8

1811

,510

12,3

77,

75

3,8

5645

,1

Broj

dan

a sa

akc

ijam

a ra

keta

ma

105,

98

8,5

98,

56

4,4

31,

336

28,6

Broj

dan

a sa

sug

radi

com

98,

78

9,9

15,

74

3,5

11,

923

29,7

Broj

dan

a sa

tučo

m13

7,3

107,

87

7,3

83,

44

1,4

4227

,2

Broj

dan

a sa

šte

om9

3,0

75,

15

4,8

32,

31

0,9

2516

,1

Broj

LP

sa s

ugra

dico

m30

43,9

3632

,21

16,5

612

,33

4,9

7610

9,8

Broj

LP

sa tu

čom

9465

,985

75,9

1648

,122

36,5

299,

324

623

5,7

Broj

LP

sa š

teto

m24

14,3

2727

,67

19,0

611

,85

2,1

6974

,8

Utro

šak

otop

ine

(l)27

332

1505

3,4

1904

620

403,

010

908

1930

9,7

9422

1020

7,5

4208

3768

,970

916

6874

2,5

Utro

šak

rake

ta u

kupn

o (k

omad

a)34

656

4,9

481

980,

413

871

7,9

128

522,

511

658

,512

0928

44,2

49

BILTEN 11 / 2018

– 2018. Na slikama 42 i 43 prikazane su sumarne go-dišnje vrijednosti pokazatelja aktivnosti OT u periodu od 1979. do 2018. godine.

Slijedi sažeti pregled vremenskih situacija i djelova-nja po mjesecima u sezoni OT 2018. godine.

SvibanjU 23 dana svibnja na branjenom području ili u bli-

zini bilo je pojava nestabilnosti i kumulonimbusa. Dje-lovanje sustava obrane od tuče provedeno je u 17 dana. Generatorima u 16 dane s djelovanjima, a raketama u 10 dana. Utrošeno je 27332 l otopine i 346 komad raketa, od kojih su 2 bile neispravne. Po navedenim pokazate-ljima aktivnosti obrane od tuče, potreba za djelovanjem OT bila je značajno iznad prosjeka predhodnih deset godina i usporediva sa svibnjem 2007. godine kada je također u 17 dana bilo potrebe za djelovnjima OT.

Pojava sugradice bilo je u 9 dana na 30 postaja OT, a tuče u 13 dana na 94 postaje OT. Šteta od tuče je bilo u 9 dana na 24 postaje. Po broju dana s pojavama sugra-dice ili tuče te šteta ovogodišnji svibanj je iznad prosjeka niza od predhodnih deset godina, dok je po učestalo-sti pojava i šteta na postajama OT u okviru prosjeka. Tučoopasni oblaci dolazili su na branjeno područje najčešće iz južnih smjerova iz Gorskog kotara, Banije i Bosne, a njihov razvoj bio je posledica prisustva ciklone ili visinske doline iznad Sredozemlja okvirom kojih je na branjeno područje pritjecao vlažan i nestabilan zrak. Najintenzivnije nevrijeme bilo je 23. svibnja.

LipanjTijekom lipnja je, na branjenom području ili u ne-

posrednoj blizini, u 20 dana bilo nestabilnosti i poja-va tučoopasnih kumulonimbusa. Nestabilnosti su bile učestalije i intenzivnije u zapadnom i središnjem dijelu branjenog područja. Učestalost tučopasnih nevremena je bila daleko veća nego u lipnju protekle godine.

Djelovanje OT provedeno je u 18 dana. Pri djelo-vanjima je utrošeno 19046 l otopine za prizemne ge-neratore i 481 komad raketa bez pojave neispravnosti. Utrošak otopine bio je nešto ispod prosjeka spomenu-tog niza predhodnih 20 godina, dok je utrošak raketa gotovo dvostruko manji od prosjeka.

Sugradice je bilo u 8 dana na 36 postaja OT, a tuče u 20 dana na 85 postaja. Šteta od tuče je bilo na 27 postaja u 7 dana. Učestalost pojava sugradice ili tuče te šteta u ovogodišnjem lipnju, je bila u okvirima prosjeka spomenutog desetgodišnjeg niza.

SrpanjU 14 dana srpnja, na branjenom području ili u

blizini, bilo je pojava nestabilnosti i tučoopasnih ku-mulonimbusa. Većina tučonosnih kumulonimbusa bila je kratkoživuća i lokalnog karaktera, tako da niti jedan dan s pojavama nestabilnosti ne odskače kao dan sa izrazito intenzivnim nestabilnostima na većem dijelu

branjenog područja. No drugdje, napose u bosanskom dijelu Posavine u Dalmaciji i na Kvarneru, bilo je vrlo intenzivnih razvoja kumulonimbusa praćenih olujnim vjetrom, obiljem oborine i jakom tučom.

Djelovanje sustava obrane od tuče je provedeno u 12 dana. U djelovanjima je utrošeno 10908 l otopine za generatore i 138 meteoroloških raketa što je značajno ispod prosjeka navedenog 20 godišnjeg niza.

Sugradice ili tuče bilo je, na branjenom području, u 7 dana. U 1 danu zabilježena je sugradica na 1 postaji OT i u svih 7 dana tuča na 16 postaja. Šteta je bilo lo-kalnih u 5 dana na 7 postaja.

KolovozU kolovozu ove godine vrijeme je bilo neuobičaje-

no nestabilno. U 15 dana bilo je nestabilnosti na branje-nom području ili u neposrednoj blizini.

Potrebe za djelovanjem sustava obrane od tuče bilo je u 10 dana, što je više nego prošle godine i iznad pro-sjeka navedenog 20 godišnjeg niza. U djelovanjima je utrošeno 128 komada raketa i 9422 l otopine, što je znatno manje od prosjeka prethodnih 20 godina, napo-se po utrošku raketa.

U 8 dana bilo pojave sugradice ili tuče na ukupno 28 postaja. U 3 dana bilo je pojava štete od tuče na 6 postaja. Pokazatelji obrane od tuče za kolovoz ukazuju na to da su nevremena i ovogodišnjeg kolovoza, kao i lani, bila slabijeg intenziteta nego u prosječnom kolovo-zu prethodnih 20 godina.

RujanVrijeme je u rujnu bilo pretežno stabilno i toplo,

osim početkom mjeseca. Ukupno je bilo 8 dana s poja-vom nestabilnosti na branjenom području ili u blizini. Nestabilnosti su, uobičajeno za rujan, bile slabijeg in-tenziteta i lokalnog karaktera, osim onih 1. rujna.

Potrebe za djelovanjem sustava obrane od tuče, u rujnu ove godine, bilo je u 5 dana. U djelovanjima je utrošeno 4208 l otopine za prizemne generatore što je iznad prosjeka deset godišnjeg niza i 116 komada ra-keta što je znatno više u odnosu na navedeni prosjek prethodnih deset godina. Ovo je posljedica, za rujan, neuobičajno intenzivnog razvoja tučonosnih kumulo-nimbusa 1. rujna.

Pojave sugradice ili tuče su zabilježene u 4 dana na 32 postaje. Šteta od tuče bilo je u jednom danu, spome-nutog 1. rujna, na 5 postaja.

Ostale aktivnosti vezano uz sustav obrane od tuče

Uz provođenje operativnih poslova obrane od tuče od 15. travnja do 15. listopada operativno su se obavljali poslovi na poligonu tučomjera smještenom na području između Medvednice i Ivančice na dijelovima poligona RC Puntijarka, RC Varaždin i RC Trema. Na poligonu

50

BILTEN 11 / 2018

dimenzija 20x 30km smješteno je 136 tučomjera raspo-ređenih u međusobnoj udaljenosti oko 2 km tako da se na tom područja dobijaju detaljni podaci intenziteta i raspodjela svih pojava tuče s ciljem stručne analize uvje-ta pojave tuče i djelovanja sustava.

Tijekom cijele godine dio zaposlenika službi koje provode OT napose onih zaduženih za održavanje mete-oroloških radara, pružali su tehnički suport u planiranju i realizaciji modernizacije mreže meteoroloških radara u Hrvatskoj, u okviru projekta METMONIC. Projekt uključuje nabavu i instalaciju 6 novih C-band, doppler radara dvojne polarizacije i sustava za integraciju poda-taka pojedinih radara u prikaz nacionalnog kompozita. Planira se modernizacija postojeće mreže meteoroloških radara u sjevernoj Hrvatskoj (Sljeme, Bilogora i Gradi-šte) te postavljanje tri meteorološka radara na istočnoj obali Jadrana koja je nepokrivena radarskim podacima o vremenu. Stručni tim radio je na odabiru nove mikro-lokacije za instalaciju novih radara u primorju. Umjesto Monte Kope-Pula određena je nova lokacija Goli-La-bin, a umjesto Rote-Pelješac određena je lokacija Ulje-nje-Pelješac. Na žalost, pri pripremnim poslovima za dozvole instalacije radara na navedenim lokacijama, još uvijek nailazimo na nerazumijevanje općinskih čelnika i javnosti, koje proizlazi iz iracionalnog straha od štetnog utjecaja radara na okoliš i ljude, a koji je prevladava-jući unatoč predočenju, od strane stručnih organizacija izrađenih, studije utjecaja na okoliš i studija elektroma-gnetskog zračenja koje pokazuju da štetnih utjecaja neće biti. Planirana dinamika realizacije projekta je ugrožena i sporim rješavanjne te administrativnim preprekama u rješavanju naših zahtjeva od strane nadležnih admini-strativnih ureda za građenje kao i dijela ministarstava.

Predstavnici u EUMETNET projektu OPERA (Operativni program za razmjenu informacija meteo-roloških radara Europe) aktivno su učestvovali u radu skupova eksperata za radarsku meteorologiju i kroz ci-jelu godinu su radili na poslovima unapređenja i ažuri-ranja baze podataka evropskih meteoroloških radara te u suradnji sa zaposlenicima informatike brinuli o redo-

vitosti distribucije podataka naših radara na Bilogori, Osijeku i Puntijarci za potrebe europskog kompozita.

Tijekom ove godine kao i prijašnjih održavani su kontakti i sa službama ostalih zemalja koje u okruženju provode operativne programe djelovanja na vrijeme.

Zaključak

Prema praćenim pokazateljima aktivnosti OT sezo-na je bila iznadprosječna po broju dana s nestabilnosti-ma (grmljavinom) i djelovanja OT. Utrošak otopine bio u okvirima prosjeka, no utrošak raketa bio je ispodpro-sječan. Broj pojava sugradice ili tuče na postajama OT kao i šteta bio je ispodprosječan. Značajnijih posljedica šteta od tuče na branjenom području nije bilo.

Djelovanja sustava obrane od tuče tijekom cijele sezone realizirana su s zadovoljavajućim operativnim količinama otopine ali ne i raketa. Nedovoljna količina raketa, u pojedinim slučajevima jačih grmljavinskih ne-vremena, uzrokovala je ograničeno djelovanje OT.

Sezona je uspješno privedena kraju, uz povoljne statističke pokazatelje o utrošku sredstava djelovanja i pojava krutih oborina te o zabilježenim štetama od tuče na branjenom području. Zaliha protugradnih raketa za narednu sezonu pala je ispod operativnog minimuma, a nabava novih je neizvjesna. Zbog toga je provedba ra-ketne obrane u narednoj godini, na cijelom branjenom području, upitna.

Ograničavajući faktor nabave novih sredstava i brže realizacije svih poslova je, posljednjih godina, neriješen status obrane od tuče i stalno smanjenje prihoda od Grada Zagreba i Županija s branjenoga područja.

Stoga je nužno da se što prije u koordinaciji Mi-nistarstva poljoprivrede sa Zavodom, županijama/Gra-dom Zagreb odredi budući status operativne obrane od truče u RH.

U definiranju Plana rada operativne OT, kao i pret-hodnih godina, za 2019. godinu, iz navedenih razloga potrebno je najracionalnije moguće poslovanje.

51

BILTEN 11 / 2018

KNJIŽNICA DHMZ-Amr. sc. Ivančica Mihovilić

Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom studenoga 2018.

Hrvatska opća enciklopedija, svezak 9 : Pri - Sk / [ilustracije Katarina Tur-kalj... [et al.] ; kartografija Vesna Kušar... [et al.] ; glavni urednik Slaven Ravlić]

Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2007., XX, 842 str. Hrvatska encikopedija, velika opća enciklopedija Leksikografskog zavoda,

njegovo je temeljno izdanje i jedan od trajnih programa nacionalne kulture. Za-početa 1999., peti je takav pothvat na hrvatskome jeziku, nakon Hrvatske enci-kopedije M. Ujevića, Enciklopedije leksikografskog zavoda i dvaju izdanja Opće enciklopedije. Enciklopedija je osvježena i proširena sadržajima hrvatske nacional-ne baštine i suvremenosti. U skladnom omjeru predočuje pojmove raznorodnih disciplina i struka, govori o čovjeku, o živom i neživom svijetu našega planeta, o svemiru i o svim područjima duha, od povijesti, arheologije, jezikoslovlja i mate-matike do kemije i biomedicine, informatike i astronomije. Osobita je pozornost posvećena etimologiji i izgovoru stranih riječi, položaju hrvatske kulture i hrvat-skih naraštaja u bližem i univerzalnom okruženju. To je pregledna, pouzdana, toč-na i vjerodostojna enciklopedija.

Časopisi – strani

Agricultural and Forest Meteorology : vol. 263 (2018) : 12.Naše okolje vol. 25 (2018) : 9.Weather vol. 73 (2018) : 10.

Časopisi – domaći

Agronomski glasnik (2018) : 1-2.Bug (2018) : 12.Hrvatski planinar vol. 110 (2018) : 11.Hrvatske šume (2018) : 11.Šumarski list (2018) : 9-10.Vatrogasni vjesnik (2018) : 10.

Obavijest

Otvoren probni pristup – ProQuest Central i SciTech Premium Collection

ProQuest je otvorio probni pristup na svoje zbirke ProQuest Central i SciTech Premium Collection. 

Pristup na ove baze sada je dostupan i za Državni hidrometeorološki zavod.Probni pristup će trajati do 10.12.2018., a u slučaju problema s pristupom po-

trebno je obratiti se na baze@nsk.hr.

52

BILTEN 11 / 2018

Vremeplov kroz studeni

6. studenoga 2002.

2002. godine UN je uveo obilježavanje međunarodnog dana prevencije izrabljivanja okoliša u vrijeme rata ili oružanog sukoba. Iako se oduvijek broje žrtve oružanih sukoba - ranjeni i mrtvi vojnici, kao i razoreni gradovi, okoliš ostaje neobjavlje-na žrtva rata.

Ujedinjeni narodi nastoje da pitanje okoliša bude dio pre-vencije sukoba, mirovnih strategija i strategija izgradnje mira, jer mir ne može biti trajan ako su prirodni resursi koji podr-žavaju egzistenciju i ekosustave uništeni. Svako takvo nasilje dovodi do velikih gospodarskih posljedica.

Oružani sukobi redovito su povezani s iskorištavanjem prirodnih resursa kao što su šume, zlato, nafta, plodno tlo i pitka voda.

10. studenoga 2002. Svjetski dan znanosti za mir i razvoj

UNESCO je 2001. godine proglasio 10. studenog Svjetskim danom znanosti za mir i razvoj. Ciljevi svjetskog dana znanosti za mir i razvoj su jačanje javne svijesti o ulozi znanosti u postizanju mirnog i održivog društva, promicanje nacionalne i me-đunarodne solidarnosti za zajedničku znanost između zemalja te obnova nacionalnih i međunarodnih obveza kojima se nastoji postići korištenje znanosti za dobrobit druš-tva. Svjetski dan znanosti obilježavaju sve zemlje članice UNESCO-a, a dosada su ga najintenzivnije slavili u Kanadi, Madagaskaru, Portugalu i Tunisu.

11. listopada 2010. Dan hrvatskih knjižnica

Odlukom 37. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva, održane 2010. u Tuhelju, dan proglašenja prvoga hrvatskog Zakona o bibliotekama 11. stu-denoga 1960. obilježava se kao Dan hrvatskih knjižnica. Cij je bio poboljšati vidljivost i prepoznatljivost knjižnica i knjižničnih aktivnosti u javnosti, zatim

upoznavanje s mnogostrukim i važnim poslanjem i ulogom knjižnica u informiranju, obrazovanju i kulturi pojedi-naca i zajednice te razgradnja stereotipnih predodžbi o knjižnicama i knjižničarima.

21. studeni Svjetski dan televizije

Generalna skupština UN-a proglasila je 21. studeni za Svjetski dan televizije u namjeri da potakne svjetske nacije da programe fo-kusiraju na mir i sigurnost. Televizija je postala najutjecajniji medij i čak 98 posto domaćinstava u svijetu svakodnevno gleda televi-zijske programe. Prvi TV prijemnik u Hrvatskoj izradio je Josip Lončar. Njime je s ponosom i velikim smetnjama, 1930. godine, primio signale TV emisije iz Berlina.

53

BILTEN 11 / 2018

30. studeni Međunarodni dan računalne sigurnosti

Internetska zajednica 30. studenog obilježava Dan računalne sigurnosti (Compu-ter Security Day). Obilježavanje Dana računalne sigurnosti započelo je daleke 1988. godine kako bi se podigla svijest korisnika o problemu računalne sigurnosti. Stoga iskoristite taj dan za provjeru i eventualnu izmjenu svojih lozinka kako bi vaši osobni podaci i cijeli sustav ostali zaštićeni.

(Iz digitalnog repozitorija MetelWin)

54

BILTEN 11 / 2018

2. studeni 2018.

Obilna kiša, pala je na riječkom području. Došlo je do prokišnjavanja u Sušaku u bolnici. Nastala je manja šteta.

Početak studenog 2018.

Visoke temperature zraka i mora. Temperature mora su oko 20 do 21°C, pa zbog toga sezona kupanja u moru i dalje traje. Temperature zraka su bile malo više od tem-peratura mora, kretale su se u priobalju od 21 do 24°C. Natprosječno toplo zadržalo se do polovice mjeseca. U Rijeci je zabilježeno da su pojedine voćke (kruške) rodile drugi puta ove godine.

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI IZ NOVINSKIH IZVJEŠĆA U HRVATSKOJ U STUDENOM 2018. GODINE

Davor Nikolić, dipl.inž.

19. i 20. studeni 2018.

Snijeg i ledena kiša. Snijeg je pao u gorskim predje-lima, (Sljeme, Učka, Ćićarija), u Slavoniji, Istri, Gor-skom kotaru i sjevernoj Hrvatskoj. Nije ga bilo puno, tek koji centimetar na Sljemenu, pa do 15 centimetara na istarskim planinama i 17 cm u Delnicama. Krajolik se zabijelio. Većih problema u prometu nije bilo. Mje-stimice je bilo ledene kiše i poledice, koji su usporavali promet. Snijeg je pao i u gornjem Međimurju, među-tim, otopio se za dva dana.

Obilna kiša, pala je u Makarskoj. Poplavljeno je bilo preko 60 objekata, garaža, podruma, ugostiteljskih objekata. Pod vodom su se našli i automobili. U manje od sat vremena palo je oko 100 litara kiše. Voda se izlije-vala iz šahtova, posvuda je nanijela mulj koji je pričinio znatne štete. Namještaj je plivao, kao i frižideri i sve što je bilo u poplavljenim prostorima. Obilna kiša pala je i Franko Murušić, Dubrovnik, početak studenog 2018.

Split, Bačvice, početak studenog 2018.

Rijeka, početak studenog 2018.

Split, Bačvice, početak studenog 2018.

55

BILTEN 11 / 2018

na području Imotske krajine. Lokalne prometnice bile su pod vodom. Voda je ušla u kuće, garaže, podrume. U nekim podrumima voda je bila visoka jedan i pol metar. Voda iz izvorišta rijeke Vrljike se zamutila, i morala se prokuhavati za upotrebu. U Imotskom je u 30 sati palo 137 litara kiše. Rijeka Vrljika izlila se iz korita i popla-vila ceste i okoliš.

Zamutila se i rijeka Jadro iz koje se napaja veliki dio Splita pitkom vodom, pa je vodu trebalo prokuhavati.

26. studeni 2018.

Pijavica, pojavila se kod zračne luke Dubrovnik. Područjem je vladalo jako nevrijeme praćeno obilnom kišom i jakim vjetrom. Pijavica je čupala stabla s kori-

Medvednica, 19. studeni 2018.

Prvi snijeg na Učki i Ćićariji, 20. studeni 2018.

Zračna luka Dubrovnik, 26. studeni 2018.

Požega, 19. studeni 2018.

56

BILTEN 11 / 2018

Cesta iznad Grobnika, 28. studeni 2018.

jenjem, oštetila nekoliko automobila koje je zahvatila. Srušene su neke reklame, dio jednog krova.

28. studeni 2018.

Bura. Na cesti iznad Grobnika olujna bura prevr-nula na bok kamion tegljač. Dijelovi cesta kroz Gorski kotar bili su zatvoreni za sav promet.

57

BILTEN 11 / 2018

Copernicus radionica o sastavu atmosfere i klimi

Program Europske Unije za praćenje Zemlje Copernicus u suradnji s Ministarstvom zašti-te okoliša i energetike i

Državnim hidrometeorološkim zavodom organizirao je radionicu u Zagrebu 13. i 14. studenog 2018. Na radionici je sudjelovao niz pozvanih domaćih stručnja-ka i znanstvenika iz javnog te privatnog sektora koji-ma su informacije iz Copernicus programa značajne za svakodnevni rad naročito u području kvalitete zraka i klime.

Copernicus je vodeći program Europske unije za praćenje Zemlje. Dostavlja slobodno dostupne opera-tivne podatke i informacijske usluge koje korisnicima pružaju pouzdane i ažurne informacije na temu zaštite okoliša. Copernicus se provodi u partnerstvu s Europ-skom svemirskom agencijom (ESA) s ciljem postizanja globalnog, kontinuiranog, autonomnog, visokokvali-tetnog i širokog spektra mogućnosti praćenja i proma-tranja Zemlje. Važnost ovog programa leži u pružanju točnih, pravovremenih i lako dostupnih informacija kojima se osiguravaju kvalitetni preduvjeti za poboljša-njem aktivnosti vezanih uz upravljanje okolišem.

Copernicus je zasnovan na sedam Sentinel satelita u orbiti i šest operativnih tematskih servisa koje pokri-vaju klimu (C3S), kopno (CLMS), more (CMEMS), atmosferu (CAMS), upozorenja (EMS) i sigurnosne as-pekte. Transformira dostupne informacije o Zemljinom okolišu, kao i gospodarstvo utemeljeno na znanju o ser-visima za zaštitu okoliša koje se na tome razvija. Kako bi se to olakšalo, Copernicus ima potpuno slobodnu, otvorenu politiku pristupa podacima koji su temelj za razvijanje različitih poslovnih aplikacija.

CAMS (Coperni-cus Atmosphere Mo-nitoring Service) koji u ime Europske unije provodi Europski cen-

tar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) predstavljen je prvi dan radionice. Ovaj Copernicusov servis pruža kontinuirane podatke i informacije o sasta-vu atmosfere. U svojim izlaganjima vrhunski europski stručnjaci govorili su o poboljšanju podataka u emisi-jama korištenjem satelitskih podataka, peludnim pro-gnozama, proizvodima koji pomažu unaprjeđenju kva-litete zraka u gradovima i doprinose razvoju pametnih gradova te upotrebi prognostičkih podataka u progno-ziranju kvalitete zraka u gradovima i sustavima upozo-

renja. Sonja Vidič iz DHMZ-a predstavila je aktivnosti modeliranja kvalitete zraka u Hrvatskoj te primjenjivost CAMS podataka u Hrvatskoj.

Drugi dan radionice na rasporedu je bio servis C3S (Copernicus Climate Change) koji daje informacije o proš-losti, sadašnjosti i budućnosti klime u Europi i ostatku svijeta koji također pro-vodi ECMWF. Copernicusovi stručnjaci

govorili su o važnosti podataka servisa posebno nakon Pariškog sporazuma, poboljšanju pristupa podacima i proizvodima kao i značaju klimatskih podataka u sluča-ju požara, poplave i suše. Razvoj klimatskog modelira-nja u Hrvatskoj i proizvode predstavio je Ivan Güttler iz DHMZ-a, a Melita Perčec Tadić (DHMZ) govorila je o budućnosti nacionalnih klimatskih servisa s obzirom na mogućnosti C3S-a.

Na radionici je bio održan i okrugli stol te dvije rasprave o mogućnostima koje pružaju servisi CAMS i C3S, koristima za korisnike od sličnih produkata razli-čitih razina koje izrađuju ovi Copernicus servisi i naci-onalne meteorološke službe, koliko su informacije koje pružaju dostupne i razumljive obrazovanim nestručnja-cima i sl.

Godišnji sastanci konzorcija ALADIN i RC LACE

Ravnatelji nacionalnih meteoroloških službi čla-nica konzorcija ALADIN (Međunarodni konzorcij za provedbu projekta razvoja i korištenja visoko razlučive numeričke prognoze vremena) i RC LACE (Regionalna suradnja zemalja Srednje Europe na području numerič-kog modeliranja atmosferskih procesa) održali su sastan-ke 19. i 20. studenog 2018. u Zagrebu. U pozdravnom govoru ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek naglasila je ulogu koju numeričko modeliranje ima za operativne prognoze vremena, koliko je napredak teh-nologije unaprijedio mogućnosti i dostupnost meteo-roloških informacija te kako će METMONIC i AIRQ, strukturni projekti DHMZ-a u tijeku, dodatno podići kvalitetu i dostupnost informacija.

Na 23. općoj skupštini ALADIN-a dan je pregled rada u 2018. te su dogovorene nove aktivnosti za 2019., analiziran je proračun te udio ljudstva iz pojedinih ze-malja članica. ALADIN grupa iz DHMZ-a je u pregle-du rada za 2018. istaknula primjenu prognoze brzine vjetra modelom ALADIN za potrebe vjetroelektrana te njihovu pouzdanost u odnosu na prognoze ECMWF modelom. Na skupštini se razgovaralo o daljnjoj među-sobnoj suradnji između ALADIN i HIRLAM zajednice,

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI

58

BILTEN 11 / 2018

koja je započela 2005. godine, zajedničkoj deklaraciji te mogućnostima ustupanja ALADIN-HIRLAM pro-gramskog koda nacionalnim meteorološkim službama koje nisu dio konzorcija te znanstvenim institucijama.

Na sastancima su dogovorene buduće aktivnosti među kojima je najvažnije potpisivanje novog ugovora u suradnji članica konzorcija kojim će se dodatno pro-dubiti i poboljšati međunarodna suradnja u cilju una-prjeđenja produkata numeričkog modeliranja.

Potpisan novi ugovor o suradnji europskih meteoroloških i hidroloških službi

Ravnatelji 31 europske meteorološke i hidrološke službe okupljene u udruženju EUMETNET na 21.

godišnjoj skupštini potpisali su novi ugovor o suradnji. Skupština je održana od 21. do 23. studenoga 2018. u Zagrebu u organizaciji DHMZ-a.

Na sastanku je usvojen radni i financijski plan za novo petogodišnje razdoblje (2019. – 2023.) za aktiv-nosti koje provode članice EUMETNET-a kao što su izrada upozorenja na opasne meteorološke i hidrološ-ke pojave (portal METEOALARM u sklopu projekta EMMA), klimatski program, suradnja za razmjenu ra-darskih podataka (OPERA), koordinacije za numeričke prognoza vremena (C- SRNWP) i dr.

Prvi dan sastanka, 21. studenoga 2018. održana je i 47. generalna skupština ECOMET-a (Europska eko-nomska interesna organizacija nacionalnih meteorološ-kih i hidroloških službi) na kojoj su ravnatelji dogovori-li i usuglasili raspoloživost meteoroloških i hidroloških podataka te suradnju s privatnim sektorom.

Priopćenje WMO o stanju klime u 2018. Znakovi i utjecaji klimatskih promjena

nastavljaju se u 2018.

Prenosimo priopćenje Svjetske meteorološke orga-nizacije od 29. 11. 2018. povodom COP24 (UN-ovih pregovora o klimatskim promjenama).

Dugoročni trend zatopljenja nastavio se u 2018. godini, uz očekivanu četvrtu najvišu prosječnu global-nu temperaturu u povijesti mjerenja. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), dvadeset najtoplijih godina u povijesti mjerenja zabilježeno je u protekle 22 godine, a među njima su najtoplije četiri zabilježene u prošle četiri godine.

Nastavila se i pojava ostalih pokazatelja klimatskih promjena, uključujući porast razine mora, zagrijavanje

Ravnatelji nacionalnih meteoroloških službi i voditelji grupa za numeričko modeliranje ALADIN grupe

Potpisivanje novog ugovora: ravnatelj meteorološke službe Cipra, Kleanthis Nikolaides, ravnateljica DHMZ-a, Branka

Ivančan-Picek i izvršni ravnatelj EUMETNET-a, Eric Petermann

59

BILTEN 11 / 2018

i zakiseljavanje oceana, topljenje morskog leda i lede-njaka, a ekstremni vremenski događaji ostavili su razo-ran trag na svim kontinentima, stoji u Privremenom izvješću WMO-a o stanju klime u 2018. Ono obuhvaća pojedinosti o utjecajima klimatskih promjena temeljene na podacima dobivenim od brojnih UN-ovih partnera.

Izvješće potvrđuje da je globalna prosječna tem-peratura zraka u prvih deset mjeseci 2018. godine bila za gotovo 1°C viša od referentne vrijednosti predindu-strijskog razdoblja (1850. - 1900.), što se temelji na pet neovisno održavanih skupina podataka o globalnoj tem-peraturi.

„Nismo na dobrom putu da ispunimo ciljeve u po-dručju klimatskih promjena i zauzdamo poraste tem-perature, rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. Koncentracije stakleničkih plinova opet su dosegnule rekordne razine, a ako se trenutačni trend nastavi, do kraja stoljeća mogli bismo zabilježiti poraste tempera-ture od 3-5°C. Ako budemo iskorištavali sve poznate resurse fosilnih goriva, porast temperature bit će znatno veći“, rekao je. „Vrijedi još jednom ponoviti da je naša generacija prva koja u potpunosti razumije klimatske promjene i posljednja koja će moći nešto poduzeti u vezi s njima“, rekao je g. Taalas.

U posebnom izvješću o globalnom zatopljenju od 1,5°C Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) ističe se da je prosječna globalna temperatura u desetljeću od 2006. do 2015. bila za 0,86°C viša od referentne vrijednosti predindustrijskog razdoblja. Pro-sječni porast u odnosu na istu osnovnu vrijednost u po-sljednjem desetljeću, od 2009. do 2018., iznosio je oko 0,93°C, a u proteklih pet godina, od 2014. do 2018., porast je iznosio 1,04°C u odnosu na osnovnu vrijed-nost predindustrijskog razdoblja.

„To je više od pukih brojeva“, rekla je zamjenica glavnog tajnika WMO-a Elena Manaenkova. „Svako zatopljenje od jednog djelića stupnja utječe na ljudsko zdravlje, pristup hrani i svježoj vodi, na izumiranje ži-votinjskih i biljnih vrsta te na preživljavanje koraljnih grebena i morske flore i faune. Utječe na gospodarsku produktivnost, sigurnost hrane i otpornost naše infra-strukture i naših gradova. Utječe na brzinu topljenja ledenjaka i na zalihe vode, kao i na budućnost otoka na malim nadmorskim visinama i obalnih zajednica. Svako i najmanje povećanje je bitno“, rekla je gđa. Manaen-kova.

Izvješće WMO-a nadopunjava dokaze znanstve-nih autoriteta predstavljene na UN-ovim pregovorima o klimatskim promjenama (COP24), održanima od 2. do 14. prosinca u Katowicama u Poljskoj. Ključni cilj tog sastanka bio je usvojiti smjernice za implementaciju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, čiji je cilj porast globalne temperature zadržati što je moguće bliže brojci od 1,5°C.

U izvješću IPCC-a o globalnom zatopljenju od 1,5°C stoji da je taj cilj fizički moguće dostići, no to bi zahtijevalo dosad neviđene promjene u našem stilu života te u našim energetskim i transportnim sustavima. Izvješće potvrđuje da bi se zadržavanjem porasta tem-perature ispod 2°C smanjili rizici koji prijete dobrobiti ljudi, kao i ekosustavima i održivom razvoju.

Nacionalne meteorološke i hidrološke službe dale su svoje doprinose nacionalnim procjenama klime. U novom federalnom izvješću iz SAD-a detaljno se navodi kako klimatske promjene utječu na okoliš, poljoprivre-du, energiju, resurse zemlje i vodne resurse, prijevoz i ljudsko zdravlje i dobrobit, uz rizike da će to dovesti do sve većih gubitaka za američku infrastrukturu i imovi-

Razlika globalnih srednjih temperatura 1850.-1900. (°C)

60

BILTEN 11 / 2018

nu te negativno utjecati na stopu gospodarskog rasta u ovom stoljeću.

U procjeni iz Ujedinjenog Kraljevstva, objavljenoj 26. studenog, upozorava se da bi ljetne temperature mogle porasti za do 5,4°C i da bi se ljetne količine obo-rine mogle smanjiti za do 47 % do 2070., dok bi razine mora u Londonu mogle porasti za 1,15 m do 2100. U švicarskom izvješću o različitim scenarijima klimatskih promjena, objavljenom 13. studenog, kaže se da Švicar-ska postaje sve toplija i sve suša, no da će se u budućno-sti također suočiti s problemom obilnijih količina kiša, a na njenim poznatim skijalištima bit će manje snijega.

„WMO-ova zajednica jača prevođenje znanosti u usluge. Time će se pomoći državama u izradi nacional-nih scenarija i predviđanja povezanih s klimatskim pro-mjenama te u razvoju specijaliziranih klimatskih usluga kojima će se smanjiti rizici povezani s klimatskim pro-mjenama i sve češćim pojavama ekstremnog vremena. WMO također radi na razvoju integriranih alata za nadzor stakleničkih plinova i ponora ugljika te uprav-ljanje njima“, rekao je WMO-ov glavni znanstvenik i direktor istraživanja Pavel Kabat.

Najvažnije točke privremenog izvješća o stanju klime

Temperatura zraka: 2018. godina započela je do-gađajem La Niña slabog intenziteta koji se nastavio do ožujka. Međutim, do listopada temperature površine mora u istočnom tropskom dijelu Tihog oceana poka-zivale su znakove povratka uvjeta koji se povezuju s El Niñom, iako je u atmosferi zasad prisutan tek slab od-govor. Ako se razvije El Niño, 2019. vjerojatno će biti toplija nego 2018.

Staklenički plinovi: Koncentracije ugljičnog di-oksida, metana i dušikovog oksida u 2017. dosegnule su nove rekorde, stoji u WMO-ovom Biltenu o stakle-ničkim plinovima. Podaci s brojnih lokacija, uključuju-ći Mauna Lou na Havajima i Cape Grim u Tasmaniji, ukazuju na to da su nastavile rasti i u 2018.

Oceani: Oceani upijaju više od 90 % energije za-robljene stakleničkim plinovima i 25 % antropogenih emisija CO2, što ih čini toplijima i kiselijima. U sva-kom od tromjesečnih razdoblja do rujna 2018., količi-na topline u oceanima bila je najviša ili druga najviša u povijesti mjerenja. Globalna srednja razina mora u raz-doblju od siječnja do srpnja 2018. bila je za dva do tri centimetra viša nego u istom razdoblju 2017.

Morski led: Površina arktičkog morskog leda kroz cijelu 2018. godinu bila je daleko ispod prosjeka, pri čemu su rekordno niske razine zabilježene u prva dva mjeseca ove godine. Godišnji maksimum zabilježen je sredinom ožujka i bio je treći najniži u povijesti mjere-nja. Minimalna površina u rujnu bila je šesta najmanja u povijesti mjerenja, što znači da je svih 12 najmanjih rujanskih površina zabilježeno u proteklih 12 godina. Površina antarktičkog morskog leda također je bila do-brano ispod prosjeka tijekom 2018. Godišnja minimal-na površina zabilježena je kasno u veljači i označena je kao jedna od dvije najmanje u povijesti vremena.

Slika WMO 3. Globalna srednja razina mora

Ekstremni vremenski događaji

Tropske oluje: Broj tropskih ciklona bio je iznad prosjeka u sva četiri bazena na sjevernoj polutki. Do 20. studenog zabilježeno ih je 70, u usporedbi s dugoroč-nim prosjekom od 53, što je za posljedicu imalo brojne

Anomalija površinske temperature zraka, siječanj-listopad 2018.

61

BILTEN 11 / 2018

žrtve. Sjeveroistočni pacifički bazen bio je naročito akti-van, uz najvišu akumuliranu energiju ciklona od počet-ka pouzdanih satelitskih mjerenja.

Dva najjača tropska ciklona bili su Mangkhut, koji je pogodio Filipine, regiju Hong Kong i Kinu te Yutu, čija je razorna snaga pogodila Marijanske otoke. Jebi je naziv najjačeg tajfuna koji je pogodio Japan od 1993. Son-Tinh je uzrokovao poplave u Vijetnamu i Laosu, dok je Soulik pridonio poplavama na korejskom poluo-toku. Uragani Florence i Michael povezuju se s velikom gospodarskom štetom a odnijeli su i brojne ljudske ži-vote u Sjedinjenim Državama. Gita u Južnom Pacifiku bila je najintenzivniji i najskuplji ciklon koji je ikada pogodio Tongu.

Poplave i kiše: Jugozapadnu indijsku državu Kera-la u kolovozu su pogodile najgore poplave od dvadesetih godina 20. stoljeća, koje su prisilile 1,4 milijuna ljudi da napuste svoje domove i utjecale na još 5,4 milijuna lju-di. Velike dijelove zapadnog Japana pogodile su razorne poplave krajem lipnja i početkom srpnja, u kojima je poginulo najmanje 230 ljudi i razorene su tisuće do-mova. U ožujku i travnju poplave su pogodile brojne dijelove istočne Afrike, uključujući Keniju i Somaliju, koje su prethodno zabilježile velike suše, kao i Etiopiju i sjevernu i središnju Tanzaniju. Intenzivni sustav niskog tlaka zraka u Sredozemlju koncem listopada prouzročio je poplave i snažne vjetrove te odnio ljudske živote.

Toplinski valovi i suše: Veliki dijelovi Europe su-očili su se velikim vrućinama i sušama u kasno proljeće i ljeto 2018., koje su u Skandinaviji dovele do šumskih požara. U srpnju i kolovozu sjeverno od Arktičkog kru-ga zabilježene su brojne rekordno visoke temperature i rekordno duga razdoblja visokih temperatura, uključu-jući 25 uzastopnih dana temperatura viših od 25°C u

Globalna srednja razina mora

finskom Helsinkiju. U dijelovima Njemačke zabilježena su duga razdoblja dana s temperaturama višim od 30°C, dok se s toplinskim valom u Francuskoj dovode u vezu brojni smrtni slučajevi. U Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj također je zabilježeno iznimno toplo i suho raz-doblje. Kratki, ali snažni toplinski val pogodio je Špa-njolsku i Portugal početkom kolovoza.

Sušni uvjeti posebno su dugo trajali u Njemačkoj, Češkoj, zapadnoj Poljskoj, Nizozemskoj, Belgiji i dijelo-vima Francuske. Rajna se do sredine listopada približila rekordno niskim vodostajima, što je dovelo do ozbiljnih poremećaja u riječnom prometu.

Istočna Australija tijekom 2018. suočila se s veli-kim sušama, osobito Novi Južni Wales i južni Queen-sland, pri čemu je u većem dijelu regije palo manje od polovice uobičajene količine kiše u razdoblju od siječnja do rujna. Snažna suša pogodila je Urugvaj te sjevernu i središnju Argentinu krajem 2017. i početkom 2018., prouzročivši velike gubitke u poljoprivredi.

Japan i Republika Koreja zabilježili su nove na-cionalne temperaturne rekorde od 41,1°C, odnosno 41,0°C.

Oman je zabilježio jednu od najviših poznatih mi-nimalnih noćnih temperatura od 42,6°C u lipnju. U Alžiru je u srpnju zabilježen novi nacionalni rekord od 51,3°C.

Hladnoća i snijeg: Koncem veljače i početkom ožujka Europu je pogodio jedan od najznatnijih hlad-nih valova proteklih godina.

Šumski požari: 23. srpnja Atenu u Grčkoj pogodi-li su veliki šumski požari u kojima je poginuo velik broj ljudi. Britanska Kolumbija u Kanadi premašila je rekord za najveće opožareno područje u jednoj sezoni požara drugu godinu za redom. Kaliforniju su pogodili razorni

62

BILTEN 11 / 2018

šumski požari. Požar poznat pod nazivom Camp Fire u studenom bio je najsmrtonosniji požar zabilježen u SAD-u u više od stoljeća.

Drugi utjecajiPrivremeno izvješće obuhvaća pojedinosti o utjeca-

jima klimatskih promjena temeljene na podacima dobi-venim od UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), UN-ove međunarodne organizacije za migracije (IOM), Programa UN-a za okoliš (UNEP), Međuvladi-ne oceanografske komisije UNESCO-a (IOC), Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) i Svjetskog programa za hranu (WFP). Ovaj dio proširit ćemo u konačnom izvješću koje ćemo objaviti u ožujku 2019.

Postoji opasnost da će izloženost poljoprivrednih sektora klimatskim ekstremima zaustaviti sve što je po-stignuto u sprečavanju pothranjenosti. Novi dokazi po-kazuju da je glad u svijetu u porastu nakon duljeg raz-doblja pada. Procjenjuje se da je broj pothranjenih ljudi u svijetu 2017. godine porastao na 821 milijun prema Stanju sigurnosti hrane i prehrane u svijetu, koje su sa-stavili FAO, WFP, Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj, Fond UN-a za djecu i Svjetska zdravstvena orga-nizacija. Afrika je regija gdje su klimatski događaji najvi-še utjecali na akutnu nesigurnost hrane i pothranjenost u 2017. godini, pri čemu su utjecali na 59 milijuna ljudi

u 24 države i zahtijevali hitno humanitarno djelovanje. Veći dio osjetljivosti na varijabilnosti klime povezuje se sa suhim ratarstvom i pastoralnim sustavima pašnjaka o kojima ovisi 70-80 % stanovništva ruralnih krajeva na tom kontinentu.

Od 17,7 milijuna međunarodno raseljenih osoba koje prati IOM, 2,3 milijuna raseljeno je uslijed kata-strofa povezanih s vremenskim i klimatskim događajima od rujna 2018. UNHCR je u Somaliji zabilježio oko 642 000 novih interno raseljenih osoba između siječnja i srpnja 2018., za što su vodeći uzroci bile poplave (43 %), suše (29 %) i sukobi (26 %).

Agencije Ujedinjenih naroda, uključujući UNES-CO-IOC i UNEP, prate utjecaje na okoliš koji se pove-zuju s klimatskim promjenama, uključujući blijeđenje koralja, smanjene razine kisika u oceanima i gubitak „plavog ugljika“ koji se povezuje s obalnim ekosusta-vima kao što su mangrove i slane močvare. Klimatske promjene također izlažu tresetišta koja trenutačno šti-te permafrost (vječni led) od otapanja i mogućih viših emisija metana te gubitka ugljika, a s time povezani porasti razine mora povećava rizik od obalne erozije i salinizacije slatkovodnih tresetišta.

Priopćenje WMO-a

Globalna temperatura u proteklih 5 i 10 godina