4
Sredinom prošloga tjedna raspu iteua je Narodna skupštinu. Raspi- miii HU za 11. rujna izbori; k6f<S Će' voditi'jedna vlada, u kojoj nema n i j e d n o g a Hrvala ni Sloven- ca, jer Grga Anđelinović danas ne predstavlja ni ono šest hiljada gla- sovi; kojima je ispod količnika 1925. Frita o naSem parlamentarizmu promjenu ptlitićkoga kurza. T o m o - žemo uzeti i kao dobro, ali onda treba objektivnosti. A ne ovako, kao za izbore 1925. g, kad intere- sirana koalicija „Nacionalnoga" bloka vodi izbore. Taj nas sistem vodi ka slavno poznatom sutemu u Rumunj- skoj, gdje Biatianu gubi većinu od g. izabrknV Mi mb^^o' ponovno Ha ***** a t o t i p e m a D d a t a 1 b l v » redaci- najogorfceuije protestiramo protiv te činjenico Krivi izborni red daje Sr- bijancima dvadesetak maudaia više. skoro 200 generala utma ni leđnoga Hrvata ni Slovenca« Sada, kad se biraju odbori za štednju itd„ ulaze a »je srpski predstavnici — za- pravo predstavnici srpske velike bur- goafijel — U nesrazmjernog broj«. tVožnata je stvar, Kako Hrvati j S|o- fenpl u drfavnom savjetu » glavnoj kontroli imaju po toliko članova, |o |iko bismo lako n » prstima jedne ran na Izborima na p »r poslanika u korist Avereseu-a, a sad bi opet Brati auu, bude li na vladi, mogao dobiti većinu u Skupštini 1 To više postaje i smiješno, i mi, i ako smo u rodbini s Rumunjskom već i radi svoga balkanizma, ne bismo smjeli nikako ići njezinim stopama. U par lamentarnom sistemu treba i elasti- citeta i strogosti, treba objektivnosti. Inače je sve obična autokratija. Nove talijanske iniriqe i laži. Rimski „Giornale d' Itana" u jed- nom izvještaju iz Carigrada javlja, da je poslije £ego što je izbio Ulijun* sko-jugoslftvenski spor i poslije Pa- šićeve smrti, a naročito poslije pre- kida rusko-englestfih. diplomatskih odnosa pojačana na Balkanu bolj- ševička propaganda (?). Sovjetska se vlada pri tome služi dvovrsnim metodama: S jedne strane nastoji fm Hrvali i Slovenci te ^ {i ^ pr ^i ^bi p ^ 4amisn ^e^ ^nj^ slslavćnskim balkanskim dr- žavama, a s druge sirane opet na- stoji da na Uataunu stvori «arwto komunistitui« propagande, odakle bi se imalo da prodre dalje u srednju Evropu. Pod konac prošle godine zapaženo je, da sovjetska politika počinje da traži kontaktna oalkau- «kim državama. Dok je prije toga podupirala makedonski pokret i na- stojala da posije mržnju izmetu bu- garske i Jugoslavije, sada sovjetska vlada živo radi na tome, da se iz- među Bugarske i Jugoslavije E$wjj sva »pdr.ua, p%uja » ^a se na tai način, na Balkanu obnoyi paosj^vi« sličiti pokret. Pri { u m s e Moskva slugi raznim puteviuu. Jedan ide U državi, ali zato na njih Mm »razmjerno manje novca za razne prene àr|avnp#a ^spodapslva i privrede. Ml ttoptfe osjećamo danks, da snao kao Hrvati za- postavljeni i d a u Beogradu tako rade, k a o d a j e o v a drža- va samo srpska. Takvo mišljenje beogradskih krugova trekia najodlu- čnije odbiti, jer nas H^ata i Slove- nija ima vis* nego Srba i jer ovi imm »** t0 roa »j e oc * 4 ,f ^-Prt^P l ^noyp #ve naše države. #alosno ¡1' 4a u deve |oj gopMni državnoga ^4»r»|va »oramo o tome ponqvjift gojiti, jijj toni« Hrvali nijesu krivi, tirìv je sistem, kriv je mo* Nastojanje sovjetske vlade za zbližeujem slavenskih država proiz- velo je u Turskoj izvrsnu «am/inu- tbšf> tJ Rigori se boje obnovljenoga z*k beogradske Čar šije i dok to ne p r e k o B e o g r a d a (71), drugi preko Tur prestane, nema ni govora, da može 8 ke, a treći preko Nieniačke. i, jedan fyrvat da sjedi u srpskoj radikalnoj, demokratskoj i zemljo- radničkoj stranci, jer ove pokazuju, ftakooraynos£| ^ ^aV^ ^ l M g ftlječ }e o naKem pariamenuri- imu. Po Ustavu je država ustavna Mri^e^ai-na!»ob§ r 1?»J>» tfo tonja bj se državna vlada imala birati iz parlamentarna većina S pvp7narTaj r pVrncip ima tu iznimku, a kralj može dati vladu i manjini, ako apelira na narod putem izbora, Dakako da se ta iznimka ne smije naJSati, jer bi to značilo izigrava- nje historičkoga parlamentarizma. M| nemamo, d * * am pjyiom raspuštenom skupštinom, jer ja bila »bWla lijena i neaktivna, ali dini nam »e, da krpanje i formacija izborna v»a4a odgovara objefc tivndm postupku. fcborne vlade da- kako »ikafco ne dobiva Hrvaj, To panslavizma koji, smatraju opasnim po mir. Zaziranje od talijanske po- litike kud i kamo je manje, od o- pasnoati, koja bi za Tursku nastala, kad bi Jugoslavija i Bugarska po- stale nosiocem slavenskog imperi- jalizma, koji teži za Carigradom!?!). U ovom času Turska pred ovom °- pasnosti nastoji da zaštiti leđa, pa pokušava da uspostavi dobre odnose sa Engleskom i Grčkom i da se pri- bliži t,igi Naroda. Komunistička cen- trala tta Balkanu razdijelila se u nekoliko frakcija. Ona se najprije na- lazila u Beču, a po tome je prene-, sena u Solun. Prije nekoga viotnena komunisti su ođalaaii za svoje sje- di$*e Carigrad. Međutim njihova su nastojanja una pred osuđena na« n e - uspjeh, pošto nema v&s pne kom- paktnost £04« je prije nekoliko go- dina vladala. Boljševičku prc^Mtgau- du aktivno podupire boljševičko, poslan^?o u Carigradu. C.tV« sc, da »e lirska vlada najspremnije oda- zv aMv prijedlogu grč*e vlade, da se nieđu balkanskim državama, uakle između Bugarske, Grćaie, Turske i Jugoslavije, organizira zajednička borba protiv komunističke propa- gande. Taao Talijani počinju novom ofenzivom laži i intriga proUv nasi pa se dodvore Engleskoj, sud na- jednom otkrivaju boljševičke prste na Balkanul Politički položaj. Utiazom, datiranim sa 15. t. mj. raspuštena je Nar. Skupština, ras- isanl su novi skupštinski izbori za 11. rujna, a nova Skupština sa- zvana na izvanredan saziv za 5. li- stopada. Izbore će provesti sadašnja djelomično izmijenjena vlada, sasta- vljena od radikalskih Jovanovićevaca \ Iflarinkovieevih demokrata. Ra- spust Nar. Skupštine obrazlaže vlada time, da „dosadašnja zakonodavna aktivnost nije zadovoljila stvarne potrebe državnog i narodnog života i da je čitav jedan niz ustavnih na- ređenja ostao u stvari do danas ne- i da „konstatujući neopho- pitalo »koro pravdom, jer ^ t f i t i z v r 8 e i l j a zakonodavnoga pro |itmaavelg0di<nja praksa, No ia- g r a m | | v l a d a ko nstatuje u isto vrl- itAv iabornlb vla4a, pa i dauafnie i e m e ^ j e Q n t a k o o g r o m a n { d a VikU&evtfove, ne odgovara, opčojf narodnoj struji, situaciji itd. Vuki- čevičeva vlada ima interes,, da do- bije većina na izborima* a ne uživa povjerenje bivše Skupštine, Qna kao neke vrsti zainteresirana stranka ne bi smjela da. dođe u položaj, da uzmogne utjecati na izborni rezultat, jar jed.au stanoviti broj izbornika uvijek inkllnira ka vladi. Predavanje vlade Vakičeviću i MarinkOviću mati, da jadan ustavni faktor želi obuhvaća pitanja velike važnosti, da ga nije moguće izvršiti sa sada- šnjom Nar. Skupštinom, kojoj je veČ isteklo više od polovine ustavne periode, koja je birana prije više od dvije godine na jednom pitanju, koje već davno nije više na dnev- nom redu." Zato, što Boža Maksimović nije ušao u vladu ministar pravde bo- sanski radikal dr Srškić dao je o* Vukičevićcva izborna, vlada o- vako je popunjena: Ministar vjera Dragomir Obradović (radikal van parlamenta i dosadašnji pomo- ćnik ministra prosvjete); ministar nar. zdravlja dr Ajeksa S a v i ć (ra- dikal); ministar pravde dr Dušan S u b o t i ć (radikal van parlamenta i predsjednik kasacije); ministar kon- stituante i za izjednačenje zakona dr Grga Anđelinović (demo- krat); ministar pošta i brzojava Vlajko K o c i ć (radikal). Osim ovih novih lica u Vukićevićevoj izbornoj vladi još je ta promjena, da je dr N i n k o P e r i ć (radikal) preuzeo mi- nistarstvo prosvjete. Od ministara u ! izbornoj vladi 9 su radikali, 7 iz Demokratske Zajednice. Što se tiče parlamentarnoga principa 5 mini- stara su van parlamenta, među ko- jima dvojica generali. Iz Hrvatske i Slovenije nema nijednoga ministra! Pošto su izbori raspisani, prva zadaća nove vlade bila je, da udesi policajni aparat Izmijenjen je ogro- mni broj oblasnih velikih župana i sreskih poglavara. Što se tiče Hr- vatske, izmijenjeni su odreda svi oblasni veliki župani, te je za veli- koga župana za Osijek imenovan Dan katoličke Stampe. Jedan od najvažnijih dana u godini, koji nam pokazuje, koliko je pravo shvaćanje najširih hrvat- skih slojeva za današnje potrebe katoličanstva, jest svakako Dan katoličke Štampe, koji sla- vimo evo već po devetu godinu na blagdan apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla. Danas biti pravi katolik znači boriti se za kraljev- stvo Božje na zemlji, koje podri- vaju paklene sile na najrazličnije načine i najrafiniranijim sredstvi- ma. A najjače i najodlučnije oru- žje te borbe danas je Štampa. Jedan je Englez rekao: „Dajte mi Štampu u ruke, i bit ću najjači Vladar na svijetu." U tim se rije- čima krije ono. Sto nas mora tako silno začuditi, d a j e glas bezvjer- stva danas u svijetu jači negoli glas vjere. Ta bezvjerci imadu preko devedeset postotaka cijele Štampe po svijetu u svojim ruka- ma. Oni po avojoj bezvjerskoj Štampi vladaju svijetom i ravnaju sudbinom svijeta. A u našoj do- movini? U tjedan dana raširi se među hrvatski narod preko milijun bezvjerajkih novina, a katoličkih Slamo oko dvadeset tisuća. Dakle na stotinu bezvjerskih novina do- laze samo dvije katoličke. Treba li veće strahote od toga? Z a r d a se tie pitamo: kuda to nas kato- like Hrvate vodi? U propast. A zar smijemo mirno gledati, kako se u hrvatskom narodu trese Petro- va Pećina? Nel Moramo skupiti svoje katoličke snage, da podi- gnemo i stvorimo jaku katoličku Štampu. Ona treba pomoći sviju nas. Tome je eto namijenjen Dan katoličke Štampe. Saberimo Štogod možemo višel Žrtvujmo za katoličku štampu t U tom je jedini spas ka- toličanstva u hrvatskom narodu. PUEVO DRUŠTVO U ZAGREBU. odvjetnik, iz Donjega Miholjoa da- vidovićevac dr Ivan Frančić, za Za- greb zagrebački odvjetnik davidovi- če vac dr Bogdan Sto par, za Vuko- var stalni sudija vojnoga suda za cficire u Beogradu sudski potpu- kovnik Vladimir Jeftić, a za Karlo- vae županijski tajnik i šef redarstva u Karlovcu Marijan Hanžeković. Kako u vladu nijesu ušli ni paši- ćevci ni radlkalski centrum oko U- zunovića, to su obje ove frakcije protiv nove vlade, što ih ne smeta, da se one i međusobno mrze. Pi- tanje je dakle, koji su od njih pravi radikali, a koji krivi. Najglavnije je sada, kako će se prema vladi poni- jeti glavni odbor radikalske stranke, koji se sastaje 20. t. mj,. a u kojemu imaju većinu pašićevci. Da li će glavni odbor uopće Vukičevićevu vladu htjeti priznati kao svoju? Prema sadanjem položaju izgleda, da će svaka od ovih triju radikal- skih grupa poći posebno u izbore. NaS spor s Albanijom. Budući da Albanija nije niti na- kon našeg odgovora upućenog se- kretarijatu Saveza Naroda, u kojem je naša vlada izložila naše stanovište i protumačila svoj postupak u ovom

Frita o naSem parlamentarizmu Dan katoličke Stampe.212.92.192.228/digitalizacija/novine/narodna-straza_1927... · 2011. 4. 13. · miii HU za 11. rujna izbori; k6f

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • Sred inom prošloga t jedna r a spu i teua j e N a r o d n a skupš t inu . Raspi -miii H U za 11 . rujna izbori ; k6f

  • 8TB. a.

    sporu , učinila n ikakav korak, da da de zadovoljšt inu za svoj n e o p r a v d a ni pos tupak p r e m a našem d r a g o m a -nu , odlučila je naša v lada prek inu t i sve veze s Albanijom. Stoga je d a n nalog naš im konzul ima u Skadru , Valoni i Kcrč i , da likvidiraju svoje pos love i bezc d v l a č no napus te albanski teri tori j . U isto d o b a su bile dos tavl jene putn ice a lbanskom pc-slaniku na našem d v o r u Cena-begu, koji je čekao d o zadnjega časa, j e r se n a d a o , da će se spor ipak m i r n o riješiti, poš to su se njegova nas to j a n j a pokazala bezuspješnim, poš to je on zbog nutarnj ih a lbanskih zapleta izgubio povjerenje svoga šurjaka A h m e d bega Zogu.

    Međut im prijedlog f rancuske vlade Eng le sko j ' i Njemačkoj , d a se jo š pokuša sa d ip lomatskom in te rvenci jom u Ti ran i , p r ihvaćen je i u Že-nevi na sas tanku gg. č e m b e r l e n a , Đriana i S t rezemana . O t o m e j e z v a -m č n o obavješ tena i naša v l ada i umol jena , d a se ne žuri sa drugim mje rama , koje su p r e d v i đ e n e kao posl jedice p rek ida diplomatskih o d nosa .

    Na osnovu tih prijateljskih sugestija naša v lada je suspendova la d o dalnje n a r e d b e mjeru o p o t p u n o m zatvaranju granice p r e m a Albaniji. Sa svoje s t rane ministarstvo saobra ćaja saopći lo je J a d r a n s k o j P lov idb i i d rug im naš im pa rob roda r sk im d ru š tvima, da p o odluci v lade ne t reba da prekidaju podržavan je saobraća ja i zmeđu naše d ržave i Albanije m o rem, Bo janom i Skadarsk im jezer o m . P rek id diplomatskih odnosa zasad se lokalizuje n a ovim mjeram a : na opozivanju d ip lomatskoga preds tavnika i konzula iz Albanije te n a obus tav i viza a lbanskim po dan ic ima u našim diplomatskim i konzula rn im preds tavniš tv ima u ino-strunstvu.

    Velike se sile nadaju , da će uspjeti s o v o m svojom n o v o m intervenci jom u Ti ran i , ako a lbanska v lada pokaže s a m o malo d o b r e vo lje.

    Rusko-poljski sukob. Rusko-poljski odnos i još uvijek

    su dos ta na tegnut i . Aten ta tor Ko-v e r d a bio je o s u đ e n na dož ivotnu t a m n i c u . Odluka sovjetske vlade, da ne šalje više svoga preds tavnika u Varšavu zbog nedovo l jne osude a tenta tora Koverd" , koia n e daje

    dovol jno j ams tvo za l ičnu sigurnos t novoga poslanika, smat ra se kao pr ikr iveni prek id odnosa izmeđ u sovjetske Rusije i Pol jske . G. Li tv inov j e izjavio, d a je poljska v lada učinila veliku pogrješku, što je išla na ruku , d a presuda b u d e

    blaga te je o p o m e n u o Poljsku, d a ovo snižavanje kazne m o ž e doves t i d o ozbilinih komplikacija. Ruski v o j ni sud u H a r h o v u osud io j e n a smrt dvoj icu Pol jaka, Knet inskog i Ker-bov ića zbog špi junaže u pri log Pol jske. P r e s u d a j e već izvršena .

    Pučke Stranke

    D jacki orlovski tečaj na Košljunu na Krku Bez sumnje je, da će ovogodišnji đački

    orlovski tečaj na KoSlj inu na otoku Krka biti do sada najveći i najpotpuniji tečaj , što ga je naSe orlovsko đaStvo priredilo. Nakon tečajeva u Đakovu, Krapnju 1 Požegi, koji su dali tol iko života cijelom orlovskom gibanju i koji su tol iko uspjeli, za ovaj tečaj vlada toliki interes među đa-Stvom, kako za nijedan do sada. Prijave stižu svakodnevno, tako, da će na tečaju biti zastupane skoro sve naSe srednje i visoke Škole u hrvatskim krajevima. Raspored tečaja udeSen je tako, da će biti petnaest načelnih referata, a usto će učesnici imati posebne debatne sastanke u formi seminara, na kojim« će referenti biti naSi srednjoškolci za srednjoškolce, a bogoslovi , te akademičari i viSe stručnjaka za bogoslove, akademičare, te ostale učesnike.

    Za danas objelodanjujemo samo općeniti dio programa toga tečaja, t. j . načelne referate za sve učesnike tečaja:

    I. U č e t v r t a k 7. srpnja dolazak u Krk i Ko?ljun te svečano otvorenje tečaja uveče. 1

    II. U pe ) tak 8. srpnja iza sv. Mise u pol osam sati prvo predavanje: Dr Josip S r e b r n i ć , krčki b iskup: Krist Kralj naroda. Nakon gimnastike od 10 do U sati debatni sastanak (seminar), kupanje, odmor. Poslije podne nakon gimnastike drugo predavanje: Dr Ivo P r o t u l i p a c : Savremeni đak u svijetlu orlovske nauke. Nakon predavanja debatni sastanak.

    Ovaj raspored uglavnom ostaje za sve dane, koliko posebno nije dalje Sto rečeno.

    III. U s u b o t u 9. srpnja treće preda-danje: Dr I. M e r z : Putevi d o rekristianl-zacije naSe i našega naroda. Popodne Čet v r t o predavanje: Dr Ivan R o g i ć : Naše intelektualne dužnosti.

    IV. D n e d j e l j u 10. srpnja ujutro izlet lađom u Aleksandrovo. T a m o zajednička sv. Misa sa propovijeda o sv. ć ir i lu i Metodu. Popodne izlet u Vrbnik, gdje se nakon razgledanja mjesta, crkve, knjižnice Vitezić dri l u 8 sati uveče svečana Orlovska Akademija u zajednici sa orlovskim druStvom iz Vrbnika. Potom povratak na KoSljun,

    V. U p o n e d j e l j a k 11. srpnja do podne peto predavanje: Dr AleS U S e n i č n i k : Principi naSe sociologije. Popodne šesto predavanje: Dr Drago č e p u l i ć : Principi katoličke književnosti.

    VI. U u t o r a k 12. srpnja: Sedmo predavanje: Dr AleS U S e n i č n i k : KrSćanska demokracija i savremeno društvo.

    VII. U s r i j e d u 13 . srpnja: Osmo predavanje: Dr Josip J e r a j : Ideal or lovskog viteStva, popodne deveto predavanje: Jo

    sip G u n č e v i ć : Kritički pogledi na našu proSlost i nade budućnosti .

    VIII. U č e t v r t a k 14. srpnja: Do podne deseto predavanje: Presvij. Dr Josip S r e b r n i ć : Svećenstvo naša najveća dužnost. Popodne jedanaesto predavanje: D. K u k a 1 j : Selo i grad pred oč ima orlovskoga radnika.

    IX. 0 p e t a k 15. srpnja: Do podne dvanaesto predavanje: Josip G u n č e v i ć : Savremeni đak pred idealom potpunog or-lovstva . Po podne trinaesto predavanje: Naše đaStvo u krugu internacionalnhi i domaćih kat. organizacija.

    X. U s u b o t u 16. srpnja: Do podne četrnaesto predavanje: D. Z a n k o . Tjelesna kultura i njezine zadaće sa gledišta intelektualnoga radn ika. P o podne izlet na Kornić, nastup u Aleksandrovu.

    XI. U n e d j e l j u 17. srpnja: Polazak u Krk. Sv. Misa sa propovijeđu, razgledavanje grada, popodne javni nastup.

    XII. Odlazak sa Krka u OmiSalj. Razgledanje OmiSaljske spilje. Na večer akademija, pa polazak za Sulak.

    XIII. Dolazak na SuSak. Pos[ . Gospi Trsatskoj. Posjet Eckertova groba na Rijeci.

    Oz ovaj raspored bit će dovoljno vremena za odmor , a program posebnih debatnih sastanaka uglavnom ć e m o naknadno objaviti.

    Cijena stana i hrane za vrijeme od 8. do 17. VII. za đake 150 din, za ostale nešto viSe. Za hranu nakon odlaska iz Krka svaki se brine sam Pristup tečaju imadu uz or-ganizovane đake samo lica, koja budu posebno primljena, jer je prostor vrlo ograničen. ĐaStvo iz Slavonije, Bosne i Hrvatske putuje zajednički iz Zagreba u srijedu 6 srpnja u U sati uveče.

    97 stranaka u Poljskoj I A. — Lanjske god ine napisala je u svojoj knjizi o poljskim s t r a n k a m a A. Belcikovvska, d a je u Poljskoj ništa manje nego 96 s t ranaka 1 S a d a iz Poljske javljaju, d a se stvorila i d e -vedese t i sedma. T a j e s t ranku o s n o vao poslanik u Sejmu Chominsk i , koji se sada u v i lnskom okrugu silno zagrijava za svoju n o v u r epub l ikan sku s t ranku . T o inače nije vrlo in teresan tno , ier su u Poljskoj sve s t ranke osim 3 republ ikanske . Ipak pišu, d a nova s t ranka ima već 12.000 članova .

    » V I M OROANIZACIJAMA I POVJERENICIMA STRANKE I Nar. Skupšt ina je ras p u š t e n a 15. o . mj. , a novi izbori zakazan i za U . s e p t e m b r a . Kako vidite, lit d e m o kroz k r a t k o vr i jeme da Izi vel iki p o s a o . Zato s e u prvom redu uprave n a š i h organ izac i ja , a g d j e njih n e m a , na n a š e pov jeren ike , s tav l ja ve l ika dužnos t , da hitro 1 s a v j e s n o izvrše naredbe , koje ta jn i š tvo b n d e na njih \ s tav i lo . Prva d u ž n o s t neka b u d e p r e g l e d a t i k o d o p ć i n e i zborne spisi j e s u 11 svi unesen i , te o d m a h zat i s v e p o t r e b i t e i spravke . Rok, d o koji s e m o ž e reklamirati , traje d o 30. t . D r u g a d u ž n o s t Je svih organ izac i ja , t l čno povjeren ika , o d m a h javit i n a l i ta jn iš tvu čuvare žara (dvoj icu) z a svako b ira l i š te ( ime i p r e z i m e , ime o č e v o i t s t o s t a n o v a n j a ) , a k o t o v e ć n i j e su ućlr Sve će o s t a ' o ta jn i š tvo Javiti b i lo pu š t a m p e b i lo putem okružnica . — TA ŠTVO H P S U ŠIBENIKU.

    Kotarski s a s t a n a k HPS u Spl i tu žan je f a duhovski ' ponedjeljak. Sastanl su prisustvoval i brojni delegati iz 22 mjesta splitskoga kotara. Govoril i su g. I). Ha rt l i c a , d o n B . G a n z a i don N. M a t u l i pojedini delegati izvijestili su o napi pril ikama stranke u s v o m mjestu. U i v u kotarske organizacije uSli s u : Pred nik prof. I. Juras, potpredsjednici D. L linlć i M. Sarolić, tajnici don J. Vodan 1 J. BOnefačić, te blagajnik P. Doko.

    Kotarski sa s tanak HPS u Makar« 6. t mj. održan je kotarski sastanak HPS u Makarskoj, kojemu su sudjelovali gati go tovo iz svih s e la makarske i | čke općine . Sastanak je otvorio don D e 1 i ć , a zatim je prof. I J j i r a s go1* o pol i t ičkom položaju. O kulturnom gramu HPS govor io je dr I. M i l i č i ć . 1 brana je zatim, uprava kotarske orgai čije stranke i t o : Za predsjednika Jal Barić, potpredsjednikom Š. Šlmić, tajnili o. dr A. Crnica, te po dva delegata 1 koga sela.

    Kotarski sa s tanak H P S u Benko Na duhovski ponedjeljak održan je kotarski sastanak HPS u Benkovcu za benkova( kotar. Bile su zastupane mnoge organ cije sela Kotara. Sastanak je otvor io \ sjednik kotarske organizacije B. P e r Dr J. H e r c e g , koji je s d o n J. Vodaj ć o m prisustvovao sastanku u ime vo< održao je dugi g o v o r o naSo] vanjskoj unutrašnjoj politici , a zatim je govorio 1 pokrajinski tajnik V o d a n o v i ć . Nal izvještaja pojedinih delegata birana je c kotarska uprava : Predsjednik BoSkai rica, potpredsjednici Knežević Sitne i I Šime, tajnik don Andrija Raspović, dva delegata za svaku organizaciju i i Na prijedlog predsjednika organisaci VukSiću Josipa Marica poslan je brzo; pozdrav vodstvu HPS u Zagrebu.

    Sas tanak H P S u Vodicama, lzai H P S don J. V o d a n o v i ć i dr J. H e r održali su na Duhove u Vodicama pouzdani sastanak, kojemu je predsje« K. S k o č i ć . U kući pučanina g .N . F r ž izaslanici su bil i pogoSćeni .

    Tratinčice. 23 . A t a v i z a m .

    Oni su se, njih troje, i rodijaci i komšijaci, vrzli okolo c rkve . U to je sa nje i sa njezina k rova prvih pu ta p r h n o v r a b a c golišavac, te će v rčem n a t ra t inu i m e đ u nje u p a d e . I on j e mo j komšija, o t k a d a su mu t a m o na krovu , još prošas toga p ro ljeća, roditelji gnijezdo savili. U njemu« se on izlegfl.

    Iznebušeni oni , te ko o k a m e n j e n i u nj se m u č k e zagledali . Međuto bi to l i šavcu d o k a d a , da omjeri njih i nj ihovu strategiju, a n e t o m se d o sjeti, d a bi se Oni mogli ob leđen i i ogrijati, te na nj n e m o ć n a zajedničkim zaskočajem nasrnut i , a k r o b a t -skom se laganom ges tom stisnu, n a j s tar i jemu i Vladi n a glavu sleti, ć u ć n u i na nju se nasadi .

    Da to nije p o č i n i o ! Sježurio se Vlade i pri z loudesnu

    uvjerenju, t rnci ga prozirniju, da će m u evo on pričeti k l junčićem ćiver icu kljuvati, te se r a z d r e v i : „Držte ga, b r a ć o , p o g i b o b T

    J u r n u us t repetan i nešto niži od Vlade Mikulac, te se uza nj pr ip i -njuć, ht io bi, d a golišavca d l a n o m poklopi . Nu netom* se dosjeti, da ga p o d njim n e m a , već da j e Divu i najs i tni jemu između njih na kapu posjeo, sva tri ih mr tvačk i p o t o b l i , te satrveni a teške m u k e udar i še , kaki ih ovo svesilni udes h o ć e da šatre i u p rah prospe . Teka r , k a d v rabac o tp rhnu i na obližnji zeleni ba j sm i na njegdvu g ranu zasjede, te se s lavodobi tnik uze prvih pu ta ogledat i š a r n o m p r i rodom, u kojoj s ade na bliže nazr i i tri svoja krvoloka — i u nj ima oživi zamrla krv, pa , j u n a -čeć se, iza svih na r amica upregoše , da istežu u ledinu z a b o d e n a koplja, a jezikom se k o r b e j e d a n na d r u g o ga n a d m e ć u : — Da sam ja b io n a tvome mjestu, v idio bi, što bi bilo, i bi li se on sade o n a k o p r p o š n o gran o m bašio 1

    A uist inu su sva tri bila n a istom e razboj ištu s j e d n a k i m zečj im srcem i s mravl jom odvažnOšću.

    A tko j e kriv, d a su t a k i ? Pričaju, koji im u sela s ta ren ike

    pamte , da su im i oni onak i bili. Međe r a tav izam 1 Aj bo re boren i I O tkuda bi to . d a

    iz zamul janih bare t ina š inu mlazovi v ruće k r v i ?

    24. E k o n o m i j a . S taza j e Golubića prošla ispod

    moje kule , pr oni jela b o č i c a i u njojzi d o u polovicu n e k a k u Žutu tekući nu. Opazi la j e sa pendže ra moja d o maća Marta, te će l jubopitna n a n j u :

    — Šta je to d o b r a , Stazo, d a nos i š ? Zli su bilježi te žu te i ta m a š n e š a r e !

    — Baš d a i je t a k o l — nas red pu t a p o p o s t a d e Staza. — Od j u č e napa la m i n a tucnu Matiju Žestoka ognjušt ina kd n a pa r ipa , d a n e z n a š , viri li, piri li, ili se m r t v a s ovoga svijeta rastala. E v o sam pošla d o sestre Cike, d a mi i sporač i o n o ljekarije, što preteklo iza njezina raj n o ga Galana , k a d se o n o n e k i d a n a n đ e l ima pri jat io i nju j e d i n a c o č e m e -r e n u ostavio. Kušat ću je zalijevati , ako n e b u d e kd u p r a z a n mješčić .

    — A zašto je , j a d n a n e bila, n e odneseš Ijekaru u g r a d ?

    — E , d a j e o v i h ! — i tr l jajać

    p r s tom o prst na desno j ruci , jo j z o r n o predoči t i , d a niti j e ni d i n a r a . — A p a k vragu i ljek Koga u g r a d a nije obaŠIa Cika, i se, ruŽeĆ i d u ž e ć ? P a ? Od jo j o v o »žmučal ine* , što u bo pre tek lo .

    Staza bOljnu svojoj kući , a U sus tuknu sa p e n d ž e r a i p o đ e za a j im p o s l o m . I na p re t ek joj ga j a k o će s a m o r e d o m o b r e d i v a t i l

    >' h $ bal / ' S > ? W K > : » J MŠušh a-t at&

    U zoru m e o v o ju t ros i zarana s Svetog Ilije p r o b u d i ob iča jna _ v a m arija, a poza t im u t i h a n o slav nje u o b a d v a zvona . — T o je đeoska zd ravamar i j a , te selu ja djet inje p r e m i n u ć e .

    Kad sam se us tao i p e n d ž e s tvorio, ču j em iz Golub ića koru ka, d a Staza r i m a i nab ra j a vrL_ dražes t i svoje p o k o j n e M a t i j e . . . .

    — M e đ e r n e p o m o g l a njojzi, ko ni r a j n o m e Ga lana , žuta ljekarija! A | b a š n i S t a z i n a sužena ekonomi ja 1 prisluškujuć nabra jan ja , ja sam i tu vina.

    Don Marko Ve

  • Sastanak H P S u Stankovc lma. Istoga dana održan je pouzdani sastanak u Stau-kovcirna. Predsjedao mu je B. P e r i c a , a govorili su o stranci i politici izaslanici V o d a n o v i ć i dr H e r c e g te bili burno pozdravljeni. • / * U < f ^ i

    Sas tanak H P S u Dolu na Braću I u Pttćiiću Trojica učesnika splitskoga pučko« polit ičkog tečaja

  • S v r š e t a k š k o l s k e g o d i n e n a s r e d -njim Š k o l a m a . Školska god ina 1926.-2?.°a1NfJrSe*a j e fra1toj^snrai '¥ffcđrfjihl P ško lama 10. o . mj. , a đac i će pri- {

    miti- •8VJedod,šbeBg>ft) RXI> d ^WH u J z -vanj$W đaci pošli su već inom svo-jiiu kućama. N a | s r tdn j im ško l ama u p r a v o su ispili zretaatt i r az redn i ' ispJM*' >n»*n overp« s l ebah

    U n a p r e đ e n j e . Raspisom minis t ra p r a v d e u n a p r e đ e n i su u n i i u « k a | | Q ^ i s t a ^ o ^ « ^ M twć*«grope treia, k a t e » o » i a i ; i i 4 i a * b M i * ^ « W S ^ gftaRiiiBfllamA-ri^^G,, Vftjenttt). tnfb

    Naši poko jn ic i . C M ^ . - I ^ . ^ riifcr un¥fli h sW ! l i tyrff afHoitf ^ B ć g b "

    A n i i r t t i r i t t ' ^ 4 ^ a f f i h ( r v « ' M W k o IvltfK 'S^nfjO/&»žra* Am*e* t t f m f n ' (M'lf^iMIsađeU«' uVi. Je la iž 'KttŠteM I (80 g.); u4 ia i t f i€i?^ l«ini , R«gi i ia t *pW a

    Tm*m F a ^ g « e r ( ^ g . k W o b f » ć ' V i -toia^->:41ekaa i z jKnina ¿25 g.L Glu-m i č i ć o y > o D a m « iz Pe rus ica «(20 g.) , ;Mudrinić Vjce pJ^^aškeiiZfpkla-T!? jsfa^b g ^ B a t i e Kuzman »en. (5. mj k>,i Siklić f r a n e m e z . (1 mj . i 2r>d.), liešicV Mitmpet«ftv».i*iŽi*ai4a ^¿2 j J i o * * ž u l ^ r V ^ ^ J ^ r i k f i v i z ^ j e a n a 2 P s e d a v a n S i e v u n i i « ud . pk. Mate u i PiSicaa^.4.), i«allkBepinaž.,*V. F i auje, zal ivalni spomou na 400 goâ OjR, J^psaus^,^., natou>ike. ̂ qjjyef t y srf toi^) p o č e t a k uove epolie u k a t o l i č k o m r a d u i, najveća kat0iičK..i mauh'estaci ja , Sto ju je vidjel'd"^dkSe' Sarajevo ; " 1 'Hei^ce^-fifolmaL ^ J

    0d9oW . i i^ ' lv sn io* snRflvtrfts onfo-id

    » d o i p l t d a f S k i St ro jevi da L jdh l j auskom volesajmii od 2.^11. julu o. g. Uprava Velesajma izišla je ususre t želji iz lagača i ia ter rescuata^ .Opadajućy^ k ^ k o ^ u a š e ^jj^spodAre^ — zemho'j^adnik'u. osob i to z a n i m a od io go spoda r sk ih strojeva na* dbsadiŠnjrni vfeiž-J

    sa jmovima f k a k o su on i naj lakše doš l i baš na velesa jmu u d o d i r sa p r o d u e e c t i m a / g d j e « nami i iva ju svoje p o t r e b e , t o se, u p r a v a velesajma odluč i la , da i o v e god ine p r ik l juč i j ednu izložbu g o s p o d a r s k i h s t ro jeva i pot repš t ina . J ed ino m o d e r n i m o b r a đ i v a n j e m zemlje »rabžemo jača t i e k s p o r t naš ih pol jop r i v r e d n i h p r o d u k a t a . Naši a tosk i ' gospod a r i t r e b a dak le d a se č i m prije i č im jeftinije, o p s k r b e m o d e r n i m p o m a g a l i m a . Neka dakle idu b i r a t i i k u p o v a t i u Ljubl janu na velesajam. Ako se uavr i j eme ne p o ž u r i m o , pogazi t će naS jeftinija p rodukc i j a , dakle i5'-' opasna k o n k u r e n c i j a s a » s t r a n e a m e r i č k i h ' f a rmera i r u s k o g a muz ika , koji r a d e sa/ t r a k t o r o m i umjetnim, gno jem.

    Lic i tac i ja za popravak starog i novog l u k o b r a n a u V o d i c a m a . Direkci ja Pomor skoga Saobraća ja u Spl i ta rasp i sa la je za li. julu i 1B27. u 11 sati javnu p i s m e n u ofer-t a inu l ic i taci ju za p o p r a v a k s t a rog i n o v o g l u k o b r a n a u Vod icama , koja će se od rža t i u kance la r i j i P o m o r s k o - G r a đ e v i n s k e Sekcije u Š iben iku . P r e d r a č u n s k a svo ta iznosi Din

    »Hrva t sk i R a d i š a w i i m a d e na raspo laganju 15 b r a v a r s k i h ' u a t t č a i k a ' ( š e g r t a ) ; 6 » r l -j a č k i h ; 8 s t r o j o b r a v a r s k i h ; 3 f o t o g r a f s k a ; 2 k i p a r s k a ; 2 | knj ižarska i 6 k r o j a č k i h ; 14 mejhaničarsk ih ; 17 sbro jomehan iča r sk jh ; 2 ( t a p e t a r s k a ; 4 tokars ' i a i r e z b a r s k a i 4 zlat a r ska n a u č n i k a . Molimo gg . p o s l o d a v c e gornj ih Zanimanja, koj i t rebaju n a u č n i k a ' (Šegrta) za svoju radnju , da se ob ra t e ''nrf* „Hrv. Radišu u Zagrebu , Šenoina ul. 16(,) koji će odma,q po narufibi i uv je t ima dječaka poslu ti. — Osim toga i m a d e n l l j v -RaolŠa" raspolož iv ih mjesta za dječake, koji žele uči t i niže n a v e d e n a zvanja, ima-do, >lai;Ui !.T:unih mjosta ' za .5 djdćnka, koji žele učit i b a č v a r s k i zanat; 3 d ječaka

    . D o m a g o j a " . Na g lav . skupš t in i H. K. A. & „ D o m a g o j - , o d r ž a n o j 30. p r . mj. , b io je i zab ran ovaj nov i o d b o r : PiedsjeduiK. S t anko Šarac , p r a v . ; p o t p r e d -nik Cvje tko Nosić , m e d . ; ta j idk F r a n j o Pokaz , t i loz. ; b lagajnik V lad imi r R e d e k o -vić, t e b h . ; kn j ižn ičar St jepan Aldrcvić , ii-l o z . ; a r h i v a r Abte Asmafi, v e t e r . ; r ev i zo r i : ivo Gabr ić , pedag . i ŽTdravko Ikiča, flloz.

    Frije nego poauzmete LJETNO PUTOVANJE

    uzmite ovo do znanja! •~fca -ovogodišnju kupal i šnu sai-

    s o n u 4nabawi | i ; e m p ogfomo«) t količine sve vrsti r obe , koja se odnos i n a pu tovan j e r l jetovanje, kupan je , sport , m o d u i s e Laj u. / Najnovi je k reac i je o v o g o d i šnje-ljetne m o d e na laze se u na šim skladiš t ima, koja opskrbljuju cijelu d ržavu pu tem našeg pozna tog poš tanskog odjela.

    Sve, što Vam treba, može te u najkraće vri jeme dobi t i . Ako pur

    : tuj«te kroz Zag reb , posjet i te nas , aiui n e putuje te za t raž i te j o š d a n a s na š c i j en iK sa i p reko 2.000 slika, koji dobi je te

    b a d a v a . Radio k a t a l o g s a i lus trac i jama Din 5.

    HASTNER 1 UEHLER, ZABREB IV. noo.

    P o s ^ i lacajfii za i/flUpJ« skih i muških odijela

    Ljubljana, Stari tra 19. Z a v o d p o u č a v a k ro j ače i i

    po n a j m o d e r n i j e m i skušanom | p o d v o d s t v o m F . P o t o č n i k a na i n t e rnac iona lne m o d n e ak demi je L o n d o n — P a r i s , koj i je < k o v a n n a m e đ u n a r o d n o j - kro, izložbi u H i m u z l a t n o m kotajn vel ikom p o č a s n o m p a l m o m i n a v o m kro jnoga profesora« , t

    Buduć i l è N i ^ k i i i a ò a i počinješ 30 . l ipnja. Z a g. uči i dame» koje »e žele d a i zobra vlaatitu upo t r ebu , drži se p o specijalni teča j . P o zakl jučku t svaki učesnik d o b i v a po tv rdu , polazio teča j .

    Učenici i učen ice , k o j i , n e d a o s p b n o po laze t eča j , m o g u I svršiti i p i s m e n o pa tenanastav svezaka u svim jezicima.

    Informacije da je

    V o d s t v o posebn ih t e č a j e v a z « I i e n j e

    Ljubljana, Stari t r g 19.

    T _

    3 ———t - r T T N a j l j e p š e v r i j e m e , n a j z g o d n i j a p r i l i k a za

    p o s j e t d i v n i h k r a j e v a S l o v e n a č k e • k l a p a n j c t r g o v a č k i h p o s l o v a

    p r e g l e d p r o i z v o d a d o m a ć e t e t u d j o I n d u s t r i j a 1 z a n a t a jest

    o d 2, - 1 1 . j u l a 1 9 2 7 . ' t o jes t za v r i j eme

    VII. MEDJUNARODNOG VELESAJMA UZORAKA U LJUBLJANI p o d p o k r o v i t e l j s t v o m NJ. V e l . K r a l j a .

    • ovlaJtuJ« 5Q*/o popast na svim brzim J putničkim vlako-—"ava. Lealtimaclle prodavaju po Dla. 30.-

    putaKkl uredi, trg. orunUacile j t. d. . . „...maclle razaliljet

    Pred V e l i k o g s a j m a u Ljubljani,

    S a l a maka l e g i t l m a c l j , vlma te parobrodima jugoSl. parobrod, druitava.

    »vi veći novčani zavodi

    S t a n o v i e a s i g t t r a n t ! U p o t r e b l t e z g o d n u p r i l i k u I

    itti

    Z a d r u ž n a G o s p o d a r s k a B a n k o d . d . u L j u b l j a n i

    ä s i h < IO

    ÜL. KRALJA T Q M I S L M A 1 Q & 1 BRZ. N A S L O V OOSPOBANKA T E L E F O N BR. 16. NOĆNI 07

    P o t o c i : Cm\ Wff0YfW^% NOVI SAD, SARAJEVO, S0MB0R, SPLIT.

    Dionička glavnica i pričuva p r e K o b i n . 1 6 . o o o . o o o . Ulošci nad Din. 250 -000 -000 OvlaSteni prodavaoc srećaka državne lutrije.

    PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE IH UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE

    OPREMA SVE BANKOVNE I BURZOVNE POSLOVE POVOLJNO, TOČNO I BRZO

    http://16.ooo.ooo