Fakultet strojarstva i brodogradnje Ivana Luia 5, 10 000 Zagreb

Leajevi

Radni materijal za pomo pri konstrukciji

Napomena: - Ovaj materijal nastao je sistematizacijom vie radnih materijala koji su dostupni na internetu. Autor: Branimir Tadi Kontakt: btadic@riteh.hr

Leajevi slue za prenoenje sile izmeu dijelova koji se nalaze u relativnom gibanju jedan prema drugome. Obzirom na vrstu trenja u leaju dijele se na:

Klizne leajeve djeluju na principu trenja klizanja Izmeu dijelova u relativnom gibanju nalazi se samo tanki sloj ulja (uljni film) debljine 2 do 50 m.

Valjne leajeve djeluju na principu trenja valjanja Izmeu dijelova u relativnom gibanju nalaze se valjna tijela (kuglice, valjci, konusi, bavice ili iglice) promjera 2 do 50 mm.

Prema vrsti optereenja leajevi se dijele na:

Radijalne leajeve Optereenje je okomito na os leaja Aksijalne leajeve Optereenje djeluje uzdu osi leaja

Klizni leajevi Definiranje osnovnih pojmova Trenje je otpor koji se javlja izmeu povrina nalijeganja dvaju tijela i koji se suprotstavlja meusobnom gibanju klizanjem, kotrljanjem ili valjanjem (trenje gibanja kinetiko trenje), ili onemoguuje gibanje (trenje mirovanja statiko trenje). Obzirom na podmazivanje razlikuju se slijedee vrste trenja: Suho trenje - pri kojem se fizikalno iste povrine nalijeganja (bez oksidacijskog sloja, sloja vlage niti bilo kojeg drugog stranog sloja) dodiruju u pojedinim tokama. Granino trenje pri kojem se povrine nalijeganja koje na sebi imaju tanki granini sloj oksida, vlage, neistoa ili maziva dodiruju u tokama gdje je probijen granini sloj (tanki sloj maziva na povrini nalijeganja ije se osobine, zbog utjecaja molekularnih sila povrine nalijeganja (vrstog tijela) znatno razlikuju od osobina maziva izvan tog sloja). Mjeovito trenje pri kojem se povrine nalijeganja dodiruju, ali ne direktno nego preko graninih slojeva Tekue trenje pri kojem se povrine nalijeganja ne dodiruju, a vrhove neravnina njihovih povrina razdvaja tanki sloj fluida. Trenje koje pri tome nastaje uzrokovano je ilavou (viskozitetom) nosivog meusloja. Tekue trenje moe biti:

hidrodinamiko trenje - ako se potrebni pritisak za noenje stvara samo gibanjem tijela.

hidrostatiko trenje ako se potrebni pritisak za noenje stvara pumpom s posebnim pogonom.

Na krivulji su prikazani tri osnovna sluaja podmazivanja dvaju tijela. granino podmazivanje (I), mjeovito podmazivanje (II), hidrodinamiko podmazivanje (III),

Pri manjim brzinama i veim optereenjima dijelova u relativnom gibanju dolazi do mjestiminog probijanja graninog sloja granino trenje. Poveanjem brzine probijanja su sve rjea, te se konano granini slojevi sasvim izdignu i klize jedan po drugome mjeovito trenje. Daljnjim poveanjem brzine gibanja granini slojevi zahvaaju i povlae za sobom mazivo koje ulazi izmeu dva granina sloja tekue trenje. Na slici je prikazana Stribeckova krivulja kojom se pokazuje ovisnost faktora trenja o brzini pomicanja slojeva.

Slika 8.6 prikazuje princip hidrodinamikog podmazivanja jednostavnog radijalnog kliznog leaja.

Odgovarajuim oblikom blazinice leaja, koji odstupa od kruga, moe se osigurati vie uljnih klinova po obodu leaja, ime su rukavci osovine ili vratila poduprti u vie toaka, slika 8.7.

U tom sluaju radi se o radijalnim kliznim leajevima s vie toaka, koji dobro centriraju rukavac u odnosu na blazinicu leaja (miran hod). Prvenstveno se upotrebljavaju u vratilima turbina, vratilima preciznih obradnih strojeva i svugdje tamo gdje se zahtijevaju velike brzine vrtnje. Utori za podmazivanje uvijek su izvedeni u mirujuem dijelu leaja (obino u blazinici leaja), a kod mirujuih osovina nalaze se u rukavcu osovine koji mora imati odgovarajue kanale za dovod maziva.

Prikaz sastavnih djelova kliznog leaja.

Materijali za klizne leajeve Pri odabiru materijala za klizne leajeve, potrebno je, pored o materijalu blazinice leaja, voditi rauna i o materijalu rukavca i materijalu maziva. Triboloki sustav bi trebao imati slijedea svojstva: da omoguava meusobno uglaavanje materijala rukavca i osovine da ulje dobro prianja na materijale rukavca i osovine da pri radu na suho ne doe do zaribavanja prilagodljivost leaja elastinim i plastinim deformacijama, otpornost na troenje, otpornost na nagrizanje kliznih povrina, sposobnost razraivanja leaja, otpornost na utiskivanje krutih (otpalih) dijelova u povrinu Osim navedenih tribolikih svojstava, klizni leajevi moraju imati sljedea svojstva: sposobnost odvoenja vika topline otpornost na dodirni pritisak odgovarajuu dinamiku vrstou da se to jednolinije rasteu pri povienim temperaturama i da ne bubre da se kao materijal za platiranje dobro veu za podlogu Materijali za rukavce Kod kliznih leajeva se tei tome da povrina rukavaca bude priblino tri do pet puta tvra od povrine blazinice leaja. Obzirom da su rukavci leajeva obino i dijelovi osovine ili vratila, izraeni su od jednakih materijala (konstrukcijski elici, poboljani elici i elici za cementiranje i kaljenje, 10.1). Najvanije je da se rukavci mogu kvalitetno obraditi, obzirom na odabrani materijal, te da se tako na njima moe postii to tvra i glatkija povrina

preporuuje se tvrdoa 64 HRc 810 HV

S time su bolji elici za cementiranje i kaljenje s obzirom na mogunost postizanja vee tvrdoe povrine. Rukavci kliznih leajeva se nakon grube mehanike obrade (struganje, grubo bruenje, itd.) i toplinske obrade (cementiranje i kaljenje, poboljanje, povrinsko kaljenje, itd.) prije ugradnje jo i fino mehaniki obrade (fino bruenje, honovanje, lepovanje, itd.) ime se postiu vrlo glatke klizne povrine. Materijali za blazinice leaja

Poseban problem pri obradi predstavljaju dijelovi koji otpadaju jer se pri obrade utiskuju u povrinu, te je oteuju. S ovog aspekta, za blazinice leaja primjerenije je upotrijebiti legure za gnjeenje, a ne legure za lijevanje, koje se inae lake obrauju. Za blazinice leaja najvie se koriste neeljezni metali (kositar, cink, olovo, bakar, aluminij) i njihove legure zbog dobrih kliznih svojstava pri nedovoljnom podmazivanju. Obzirom da su njihova svojstva vrstoe ovisna o temperaturi, upotrebljavaju se samo u odreenom temperaturnom podruju: legure olova i kositra: do 80 C legure cinka: do 100 C legure aluminija: do 150 C legure bakra (bronce) za lijevanje: do 250 C legure kositra za gnjeenje: do 300 C Radijalni klizni leajevi Kod radijalnog kliznog leaja uvjeti za postojanje hidrodinamikog pritiska u sloju maziva ostvareni su zranou leaja, tj. ekscentricitetom.

U stanju mirovanja rukavac promjera d lei u blazinici leaja promjera D (slika a). Rukavac i blazinica se dodiruju u toki A, debljina uljnog sloja u toki B je Z = D d. Dakle, rukavac je u odnosu na blazinicu postavljen s ekscentritetom e = Z/2, te je s tim ostvaren klinasti oblik kliznih povrina. Prostor izmeu rukavca i blazinice mora biti ispunjen mazivom.

Kad se rukavac zapone okretati, suho trenje prelazi u mjeovito trenje. Povrina rukavca tlai ulje u klinast procjep, pri emu raste pritisak u ulju, koji rukavac premjeta (ekscentrino) u jednu stranu (slika b) i pokuava odvojiti rukavac od leaja.

Taj pritisak je tim vei to je vea brzina vrtnje rukavca. Dostizanjem prijelazne brzine vrtnje nk pritisak u ulju se povea dovoljno da razdvoji rukavac od leaja (slika c), pa mjeovito trenje prelazi na taj nain u tekue trenje. Daljnjim rastom brzine vrtnje poveava se debljina uljnog filma h0 u toki A, te smanjuje ekscentrinost e = Z/2 h0.

Kod zamiljene beskonano velike brzine vrtnje rukavac bi ak centrino rotirao u blazinici (slika d).

Proraun kliznih leajeva Polazi se od poznatog promjera leaja (jednak promjeru vratila) i poznatog optereenja.

Ovaj dio je u izradi.

Valjni leajevi

Valjni leajevi omoguuju, slino kao i klizni leajevi, voenje pokretnih strojnih dijelova, umetnutih u odgovarajue kuite. Sastavljeni su od unutarnjeg i vanjskog prstena (ili ploe kod aksijalnih leajeva), izmeu kojih se u odgovarajue oblikovanom kavezu vrte valjna tijela. Meu valjnim tijelima prevladava trenje valjanja. Valjni leajevi mogu istovremeno prenositi radijalno i aksijalno optereenje (slika 8.16a), samo radijalno (slika 8.16b) ili samo aksijalno optereenje (slika 8.16c). Obzirom na optereenje koje prevladava razlikuju se radijalni i aksijalni valjni leajevi.

Valjna tijela su jednostavna geometrijska tijela, a smjetena su u kavezu, koji onemoguuje njihov meusobni dodir.

Oznaavanje valjnih leajeva Osnovna oznaka valjnih leajeva je sastavljena prema DIN 623 od odgovarajue kombinacije brojeva i slova, kao to to prikazuje slika 8.22.

- Prvi broj ili slovo u osnovnoj oznaci predstavlja vrstu leaja, koja moe biti:

0 dvoredni kuglini leaj s kosim dodirom

1 samopodesivi kuglini leaj

2 radijalni i aksijalni bavasti leajevi

3 konini leajevi

4 jednostavni dvoredni kuglini leajevi

5 aksijalni kuglini leajevi

6 jednostavni jednoredni kuglini leajevi

7 jednoredni kuglini leajevi s kosim dodirom

8 aksijalni valjkasti leajevi

N jednoredni valjkasti leajevi (s obzirom na izvedbu moe i NJ, NU, NUP, itd.)

NA igliasti leajevi

NN dvoredni ili vieredni valjkasti leajevi

QJ kuglini leajevi s dodirom u etiri toke

- Drugi i trei broj zajedno predstavljaju dimenzijsku seriju. Pri tome trei broj znai red vanjskog promjera (brojevi 8, 9, 0, 1, 2, 3 i 4), prema kojoj odabranom promjeru uvrta d odgovara precizno odreeni vanjski promjer leaja D. Broj na drugom mjestu definira za svaki pojedini red vanjskog promjera odgovarajui red irine za radijalne leajeve (brojevi 0, 1, 2, 3, 4 i 5 koji definiraju irinu leaja B ili T), odnosno red visine za aksijalne leajeve (brojevi 7, 9 i 1 koji definiraju visinu leaja H). Geometrijske dimenzije valjnih leajeva, koje moraju odgovarati dimenzijskoj seriji, standardizirane su prema DIN 616. Vrsta leaja i dimenzijska serija zajedno predstavljaju seriju leaja.

- Zadnja dva broja osnovne oznake oznauju unutranji promjer leaja (jednak promjeru rukavca) d, koji istovremeno definira veliinu leaja. Promjeri od 17 mm do 480 mm oznaavaju se tako da se brojana vrijednost promjera podijeli s 5. Promjeri iznad 480 mm oznaavaju se stvarnim brojem milimetara, a za promjere manje ili jednake 17 mm vrijedi: 00=10 mm, 01=12 mm, 02=15 mm, 03=17 mm.

Radijalni valjni leajevi Radijalni valjni leajevi su u osnovi namijenjeni za prenoenje radijalnih optereenja, iako neke izvedbe omoguavaju i prenos aksijalnih optereenja. U praksi se najvie upotrebljavaju kuglini leajevi u kojima su valjna tijela kuglice. Slika 8.19 shematski prikazuje izvedbe radijalnih kuglinih leajeva.

Jednostavni kuglini leajevi Jednoredni kuglini

- Standardizirani su prema ISO 15, DIN 625 i HRN M C3.600. - Doputaju velike brzine vrtnje, te su primjereni za prenoenje obostranih radijalnih i

aksijalnih optereenja. - Valjna tijela su voena u dubokim utorima u unutarnjem i vanjskom prstenu. - Imaju priblino jednaku radijalnu i aksijalnu nosivost - Najvie se primjenjuju za vee brzine vrtnje

Dvoredni kuglini - U usporedbi s jednosrednim imaju veu radijalnu nosivost - Brzine vrtnje na kojima rade su neto nie - U praksi se sve manje koriste

Samopodesivi kuglini leajevi

- Standardizirani su prema ISO 15, DIN 630 i HRN M. C3.68. - Imaju kutnu pokretljivost pa su zato neosjetljivi na kutna odstupanja i savijanje vratila - Optimalna unutarnja konstrukcija osigurava malo trenje valjnih povrina, veu

nosivost i dugi ivotni vijek leaja. - Izrauju se s cilindrinim i koninim provrtom s konusom 1:12

Kuglini leajevi s kosim dodirom

- standardizirani su prema ISO 15, DIN 628 i HRN M - Optimalna unutarnja konstrukcija osigurava veliku tonost vrtnje, veliku nosivost u

radijalnom i jednom (jednoredni i dvoredni s T-rasporedom) ili oba (dvoredni) aksijalna smjera,

- velike brzine vrtnje i miran hod - Aksijalna nosivost leaja raste s kutom dodira izmeu kuglice i prstenova leaja. -

Jednoredni kuglini leajevi s kosim dodirom

- imaju kut dodira 40, - nerastavljivi su i doputaju velike brzine vrtnje. - Na raspolaganju su u dvije izvedbe - normalnoj i univerzalnoj - Dok su leajevi normalne izvedbe primjereni za uleitenja u kojima je za svaki

oslonac potreban samo jedan leaj koji prenosi aksijalno optereenje samo u jednom smjeru, leajevi univerzalne izvedbe predvieni su za uleitenje dvaju ili vie leajeva zajedno u nizu, s proizvoljnim meusobnim rasporedom. Valjkasti leajevi

Standardizirani su prema DIN 5412 i HRN M.C3.631 do 642. Geometrija dodira izmeu valjaka i prstenova leajeva poboljana je takozvanim logaritamskim profilom dodira, koji omoguuje optimalno podmazivanje i pravilno kretanje kotrljajuih tijela. Posljedica toga je dui ivotni vijek, pouzdaniji rad i manja osjetljivost na odstupanja od idealnih odnosa.

Jednoredni valjkasti leajevi

- Mogu biti s kavezom ili bez. - Prvi imaju valjke voene u kavezu, koji je privren na jednom od prstenova leaja. - Prsten leaja s privrenim kavezom odvojiv je skupa s valjcima od drugog prstena,

to omoguuje jednostavnu montai i demontau leajeva. - Ovi leajevi prenose velika radijalna optereenja, a primjereni su i za velike brzine

vrtnje. - Osnovne izvedbe nisu primjerene za dodatna aksijalna optereenja, ali s

odgovarajue oblikovanim prstenima ovi leajevi mogu prenositi mala optereenja i u aksijalnom smjeru.

Jednoredni valjkasti leajevi bez kaveza

- Imaju povean broj valjaka to omoguuje izradu vrlo kompaktnih sklopova s leajevima.

- Odlikuju se malom visinom poprenog presjeka, u usporedbi sa irinom (malen prostor za ugradnju), te su primjereni za vrlo velika radijalna optereenja.

- Slaba strana su im neto manje doputene brzine vrtnje Dvoredni valjkasti leajevi

- Izrauju se u pravilu bez kaveza i imaju slina svojstva kao i jednoredni leajevi, osim to su primjereni za jo vea vanjska optereenja. Konini leajevi

- Standardizirani su prema DIN 720 i HRN M.C3.735. - Mogu istovremeno prenositi radijalno i aksijalno optereenje. - Obino se izrauju u jednorednoj izvedbi, a aksijalna optereenja mogu prenositi

samo u jednom smjeru. - Ako aksijalne sile djeluju u oba smjera, potrebno ih je pri montai namjestiti zrcalno u

odnosu jednog prema drugom - Leajevi su rastavljivi i omoguuju odvojenu ugradnju unutarnjeg prstena s valjnim

vijencem i vanjskog prstena. Bavasti leajevi

- Standardizirani su prema DIN 635 i HRN M. C3.651 do 657. - Slino kao i samopodesivi kuglini leajevi, kutno su pokretljivi i zato neosjetljivi na

kutno odstupanje vratila, ali u usporedbi s njima imaju viu nosivosti u radijalnom i u aksijalnom smjeru.

- Bavasti leajevi su openito leajevi upotrebljivi za velika optereenja.

Igliasti leajevi

- Standardizirani su prema ISO 1206 (DIN 617). - Valjna tijela su valjci manjih promjera (iglice) koji osiguravaju relativno veliku nosivost

unato malim poprenim presjecima. - Izrauju se s unutarnjim prstenom ili bez njega, a primjereni su svugdje tamo gdje je

u radijalnom smjeru na raspolaganju malo prostora za ugradnju. - Igliasti leajevi s unutarnjim prstenom su upotrebljivi za uleitenja kod kojih nije

mogue ili nije ekonomski opravdano kaljenje i bruenje vratila. - Igliasti leajevi bez unutarnjeg prstena (slika 8.20f) predstavljaju optimalno

rjeenje za uleitenja kod kojih je vratilo mogue kaliti i brusiti. - Jedni i drugi su primjereni samo za radijalna optereenja.

Aksijalni valjni leajevi Aksijalni valjni leajevi u pravilu prenose samo velika aksijalna optereenja. Izmeu sebe se razlikuju prema obliku valjnih tijela. Standardne izvedbe aksijalnih valjnih leajeva shematski prikazuje slika 8.21

Aksijalni kuglini leajevi

- Standardizirani prema ISO 104 (DIN 711) i HRN M.C3.701/705. - Mogu prenositi sam-o aksijalna optereenja. - Izraeni su kao jednoredni (slika 8.21a) ili dvoredni (slika 8.21b) leajevi. - Prvi prenose aksijalna optereenja u jednom, a drugi u oba smjera. - Jedni i drugi doputaju relativno velike brzine vrtnje. - Leajevi su rastavljivi to omoguuje odvojenu ugradnju pojedinih sastavnih dijelova i

time laku montau.

Aksijalni valjkasti leajevi

- imaju vrlo jednostavan oblik i grau. - Sastavljeni su od dviju ravnih podloki za leajeve izmeu kojih je aksijalni vijenac

kotrljajuih tijela, slika 8.21c. - Mogu prenositi samo aksijalna optereenja u jednom smjeru, a stvaraju uleitenja

koja su neosjetljiva na udare i zahtijevaju malo prostora. - Leajevi su rastavljivi pa se svi dijelovi mogu montirati odvojeno. - Upotrebljavaju se prvenstveno tamo gdje je nosivost aksijalnih kuglinih leajeva

premala. Aksijalni igliasti leajevi

- stvaraju kruta uleitenja, neosjetljiva na udarce, koja mogu prenositi velika jednosmjerna aksijalna optereenja, a trebaju najmanje prostora za ugradnju u aksijalnom smjeru.

- Za tranice aksijalnog iglinog vijenca u tim leajevima mogu se upotrijebiti i eone povrine strojnih dijelova, ime se dodatno uteuje na prostoru.

Aksijalni bavasti leajevi

- Standardizirani su prema DIN 728 i HRN M.C3.711/715. - Tranice su im postavljene koso na os leaja (slika 8.21e), zbog ega mogu, osim

aksijalnih, prenositi i radijalna optereenja. - Leajevi su kutno pokretljivi, te zato neosjetljivi na kutno odstupanje vratila.

Proraun valjnih leajeva

Na osovine djeluju sile od razliitih tereta, a na vratila jo i sile od zupanika, remenica, lananika, spojki itd., koje leaj mora preuzeti na sebe. Proraunati valjni leaj znai pronai (odabrati) takav leaj koji e biti u stanju da, uz odreenu pouzdanost, ostvari taj zadatak. Nosivost i vijek trajanja leaja Potrebna veliina leaja za odreeno leajno mjesto odreuje se na temelju vrste leaja i njegove nosivosti, prisutnih optereenja, projektnog vijeka trajanja i pogonske sigurnosti. Kao mjerilo nosivosti leaja pri njihovom dimenzioniranju upotrebljavaju se dinamika (C) i statika (C0) nosivost leaja. Obje veliine predstavljaju osnovna obiljeja leajeva i nalaze se u odgovarajuim katalozima proizvoaa (FAG, SKF, INA, itd.). Statika nosivost leaja CO je ono optereenje koje izaziva deformaciju od 0,01% promjera valjnog tijela. Za svaki tip leaja ova vrijednost se nalazi u tablicama. Dinamika nosivost leaja Dinamika nosivost je kriterij nosivosti pri odabiru dinamiki optereenih leajeva, odnosno leajeva kod kojih je prisutna rotacija pod optereenjem. Nominalna trajnost Nn valjnog leaja je onaj ukupni broj okretaja kojeg dostigne ili premai 90 % leaja jedne serije podvrgnutih istim uvjetima pogona. Terminom pogonske vrstoe, kae se: Nominalna trajnost valjnog leaja pri odreenom, konstantnom optereenju, je broj ciklusa kontaktnih naprezanja za vjerojatnost preivljavanja 90 %. Iz jednadbe ove (preureene) Woehlerove krivulje za vjerojatnost preivljavanja od 90 % proizlazi Nn [okr] vijek trajanja leaja, u okretajima jednog prstena u odnosu na drugi C [N] dinamika nosivost leaja, optereenje pri kojem nominalna trajnost iznosi 106 okretaja, konstanta leaja; odabire se iz kataloga proizvoaa F [N] ekvivalentno dinamiko optereenje leaja, poglavlje 8.2.6.2 eksponent trajnosti, konstanta leaja = 3 ako je teorijski dodir valjnog tijela i staze kotrljanja u jednoj toki (npr. kuglini leajevi) = 3,33 za teorijski dodir u liniji (npr. valjkasti leajevi).

proizlazi izraz za odreivanje nominalnog vijeka trajanja valjnog leaja:

Budui da je vijek trajanja leaja obino zadan u satima, a njegova veza s vijekom trajanja u okretajima iznosi: Lh [h] vijek trajanja valjnog leaja, u satima n [okr/min] brzina vrtnje jednog prstena u odnosu na drugi, obino jednaka brzini vrtnjevratila

Dobivene vrijednosti su orijentacijske, a vijek trajanja leaja, ovisno o tipu i optereenju, obino se kree od 5000 sati do 10000 sati. Izraz za izraun dinamike nosivosti valjnih leajeva je dakle:

fL faktor trajnosti:

fn faktor brzine vrtnje:

vrijednosti faktora temperature ft

Ugradnja valjnih leejeva konstrukcijska rjeenja

Oblikovanje leajnog mjesta Oblikovanje leajnog mjesta ovisi o zadai leaja, odnosno o tome treba li on preuzeti aksijalnu silu, te da li je preuzima iz jednog ili iz oba smjera. Prema tome, razlikuju se SLOBODNO leajno mjesto - preuzima samo radijalne sile, omoguava - aksijalno pomicanje leaja zajedno s osovinom u odnosu na nepokretno kuite ili - aksijalno pomicanje osovine u odnosu na aksijalno uvren leaj u kuitu POTPORNO leajno mjesto preuzima silu samo iz jednog smjera - vanjski i unutarnji prsten preuzimaju silu samo iz jednog (meusobno suprotnog) smjera - primjer su kuglini leajevi s kosim dodirom koji se ugrauju u parovima - antisimetrino VRSTO leajno mjesto preuzima aksijalne sile iz oba smjera - vanjski i unutarnji prsten moraju s obje strane imati vrste oslonce - da bi se omoguila dilatacija vratila samo jedno leajno mjesto smije biti vrsto Aksijalno uvrivanje unutarnjeg prstena

Aksijalno uvrivanje vanjskog prstena

Oblikovanje vrstih () i slobodnih (S) leajnih mjesta

Primjeri oblikovanja vrstih leajnih mjesta

Primjeri oblikovanja slobodnih leajnih mjesta

Ugradnja kuglinih leajeva s kosim dodirom u paru

Ugradnja stoastih leajeva u paru

Dosjedi pri ugradnji leajeva Poloaj vratila je dosjedom osiguran samo radijalno i tangencijalno, dok se protiv aksijalnog pomicanja leaj osigurava na drugi nain. Kod izbora dosjeda treba postii 3 uvjeta:

1.Ravnomjerna raspodjela pritiska po cijeloj stazi valjanja dosjed mora biti prisni (prijelazni) 2.mogunost dilatacije (rastezanja) 3.mogunost lagane montae i demontae

Izbor tolerancije vratila i kuita na mjestu ugradnje valjnog leaja

Tolerancije vratila Kuglini leajevi : j5k5 Valjkasti i iglini leajevi: k5m5

Tolerancije kuita Kuglini leajevi: J6 Valjkasti i iglini leajevi: K6

Podmazivanje leejeva Provodi se prvenstveno MASTIMA pri emu se koriste kalcijeve, natrijeve, litijeve i silikonske masti. Prednost podmazivanja mau su: - niski konstrukcijski zahtjevi, - dobro brtvljenje i - dugotrajno podmazivanje bez naknadnog dodavanja masti.

Podmazivanje ULJEM provodi se iznimno i to u slijedeim sluajevima: - kod visokih brzina vrtnje i visokih temperatura, - kada uljem treba odvesti toplinu koja se izvana dovodi leaju ili se razvija trenjem i - kada su leajevi ugraeni u prostor koji se inae podmazuje uljem (npr. reduktor). Naini podmazivanja uljem

Podmazivanje u uljnoj kupci - valjna tijela su do polovice uronjena u uljnu kupku, - primjereno za male brzine vrtnje, - najjednostavniji oblik podmazivanja. Cirkulacijsko podmazivanje - primjereno za srednje i velike brzine vrtnje, - zahtijeva pumpu, - primjereno za visoke temperature, - zbog filtriranja ulja leajevi imaju dulji vijek trajanja Podmazivanje uljnom maglom - za vrlo velike brzine vrtnje, - izbjegava se zbog negativnog utjecaja na okoli. Podmazivanje rasprskavanjem - pomou specijalnih rasprskivala ili - pomou ugraenih rotirajuih strojnih dijelova. Podmazivanje brizganjem pomou tlane pumpe (prikladno za visoke brzine vrtnje)

Izbor valjnog leaja

Uvjeti za izbor leaja:

- prostorni - optereenje iznos mogueg optereenja - smjer optereenja

radijalna opteretivost aksijalna opteretivost kombinirana opteretivost

- okretljivost samopodesivost - mogua brzina vrtnje ovisi o dozvoljenom zagrijavanju - tonost leaja za vratila kod kojih se trai visoka tonost prilikom okretanja (npr. alatni strojevi) - bunost (leaj koji daje najmanje buke je jednoredni radijalni kuglini leaj) - krutost (elastine deformacije optereenih leajeva su male, meutim krutost leaja kod alatnih strojeva ima odgovarajui znaaj) - mogunost aksijalnog pomicanja - rastavljivost - stoasti provrt

Izbor leaja s obzirom na smjer prenoenja optereenja

Izbor leaja s obzirom na funkciju

Uobiajeni vijek trajanja valjnih leajeva