27
TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA FUNKCIONALISTIČKA PERSPEKTIVA Datum: 30.10. 2013. SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA

funkcionalistička perspektiva

Embed Size (px)

DESCRIPTION

fresdt

Citation preview

  • TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVADatum: 30.10. 2013.SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA

  • Pitanja: Kakve su funkcije obrazovanja za drutvo u cjelini (integracija, funkcioniranje)?

    Kakve su veze izmeu obrazovanja i drugih dijelova drutvenog sustava (ekonomije, obitelji, )?

    to znai funkcionalno obrazovanje i u kojim uvjetima?FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

  • FUNKCIONALISTIKI PRISTUPDrutvo kao iv organizamFunkcioniranje drutvasocijalna integracija, drutvena solidarnost, socijalna kontrola

    Transmisija vrijednosti, normi, obrasci ponaanja, ulogaInteriorizacija vrijednosti. Zanemarivali konflikte, disfunkcionalnostiFUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

  • Specijalistike funkcije pojedinih organa

    Meuzavisnost dijelova ekvilibrium sustava, ravnotea dijelova

    Zajednike vrijednosti vrijednosni konsenzus

    Transmisija vrijednosti, normi, obrasci ponaanja, uloga

    FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

  • funkcionalisti: CILJEVI

    1. politiki ciljevi (graanska poslunost, domoljublje mitovi, povijest..; imigracija doseljenika, promoviranje reda i politikog poretka) 2. ekonomski ciljevi Edukacija za kasnije ekonomske uloge; selekcija i trening radne snage3. socijalni/kulturni ciljevi prijenos vrijednosti, normizamijenili crkvu i zajednicu .FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

  • funkcionalisti: svrha obrazovanja 1. PRIJENOS (INTERIORIZACIJA) DRUTVENIH PRAVILA, NORMI I VRIJEDNOSTI

    2. SELEKCIJA

    3. IZOBRAZBA PRIJENOS ZNANJA I VJETINA FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

  • Obrazovanje dio sustava

    Matina, prihvaena zajednika kultura ? koje vrijednosti, norme, znanja i obrasci ponaanja trebaju biti predmet obrazovanja

    Obrazovanje podrava i opravdava postojee poretke

    Postojea stratifikacija (politika i socijalna) se prihvaa kao pravednaFUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

  • EMIL DURKHEIM

    19/20 st., Francuska; francusko drutvofunkcija obrazovanja prijenos drutvenih pravila i vrijednosti

    homogenost socijalizacija pounutrenje zajednikih vrijednosti i normi drutvo s mnogo (sebinih) pojedinaca pretopiti u drutvenu cjelinu (zajednicu)

    FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

  • homogenizacija drutva neophodna za funkcioniranje drutva = slinosti koje zahtijevaju kolektivni ivot

    drutvena solidarnost; suradnja; izbjegavanje anomije (a-nomos = bez normi, tj. neuvaavanje normi)

    drutvena solidarnost: mehanika i organska

    mehanika solidarnost: na osnovu slinostiorganska solidarnost: na osnovu zavisnosti specijaliziranih funkcija i podjele rada

    FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

  • Osjeaj pripadnostiOsjeaj privrenosti drutvu

    drutvo vanije od osobe nastava povijesti - veza izmeu pojedinca i drutvaAndersen: Nacija kao zamiljena zajednica

    Primjer SAD-a; doseljenici razliitog podrijetla zajedniki identitet, povijest Amerike, amerike vrijednosti i mitovi; zastava, vrijednosti jednakosti ansi i individualnog postignua, kolektivni sportovi, American Dream, ..FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

  • Obitelj rodbinske vezePrijatelji osobni izborDrutvo Suradnja s onima koji nisu rodbinaZadani niz pravila

    kola = model drutvaPotivanje kolskih pravila potivanje pravila openitoNune kazne u koliUvidjeli bi da je pogreno postupati protiv interesa drutvene skupine

    FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

  • kola specifine vjetine

    institucije za prenoenje vjetina

    predindustrijska drutva obitelj i druge primarne grupe kao mjesta za uenje

    Meuovisnost specijaliziranih vjetina

    Raznolikost vjetina nuna za drutvenu suradnju.FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

  • TALCOTT PARSONS

    Obitelj partikularistika mjerilaPripisani statusprimarna socijalizacija

    kola - arino sredstvo socijalizacije; sekundarna socijalizacija univerzalistika mjerilaSteeni statusprimjena jednakih mjerila, normi FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

  • Selkcija u koli i meritokratska naela

    Meritokracija:koncept po kojem e najsposobniji zauzeti funkcionalno najvanija mjestamotivacija nagradamanajvanija mjesta imaju najvie nagrade plae, bonusekoncepcija drutva koje sve vie poiva na postignuu a manje na pripisanom statusu.FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

  • kola postie vrijednosni konsenzusvrijednost postignuavrijednost jednakosti ansi visoko motiviranu radnu snaguOrijentacija ka uspjehuRazliite nagrade za uspjeh i neuspjeh svi doivljavaju sustav kao pravedankola kao mehanizam selekcije profesionalne orijentacijeIspituju, provjeravaju njihove talente i vjetine podjela uloga

    meritokratsko shvaanje drutvaFUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

  • David Hargreaves postavlja pitanje : da li su to vrijednosti drutva u cjelini ili vladajuih skupinada li trebamo forsirati individualnu kompeticiju ili zajednitvo to je funkcionalnije za drutvo?

    kritizirao suvremene kole modernog tipapretjerano naglaavaju dobrobit i razvoj pojedincavie naglasiti dobrobit za skupinukolektivni sportovinaglasiti drutvene uloge uenikarazviti privrenost koli

    .FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

  • osnovna ideja funkcionalista: OBRAZOVANJE BI TREBALO BITI KORISNO I FUNKCIONALNO ZA DRUSTVOOBRAZOVANJERAZVOJ

  • Dvije razine:

    Na razini individue, pojedinca, individualni razvojEkonomski, politiki, kulturni razvoj osobeVeza neto jednoznanija

    Na razini zajednice, drustvaEkonomski , politiki i kulturni razvoj drustvaPojedine empirijske studije to ne pokazuju, postoje sive zone.

  • RAZVOJ OBRAZOVANJA STO JE TO?

    Osnovnokolsko, srednje ili visoko obrazovanje

    Znatran udio obrazovanih, posebice visoko obrazovanih?Ekspanzija ili kvaliteta obrazovanja?

    Indikatori razvoja obrazovanja

    Razvoj obrazovanje se ne moe promatrati izolirano od drugih dijelova podruja drutvenog ivota, i izolirano od okoline .

  • RAZVOJ DRUSTVA STO JE TO?

    Kako se to definira?

    Ekonomski , politicki i kulturni aspekti razvoja drustva; neodreeno!

    Koji indikatori, kako mjerimo

    Tko odredjuje strategije razvoja drustva

    Mnogostruki imbenici, razvijeno obrazovanje nedostatno za razvoj drustva

  • Pitanje uskladjenosti

    Sukladnost stukture obrazovnih kvalifikacija i trita radaZa produktivne radnike trebate i produktivna radna mjesta

    pojava preobrazovanosti

    Obrazovna kvalifikcije i spektar potencijalnih zanimanja veza fleksibilna; generike vjestine.

  • OBRAZOVANJE I RAZVOJ

    Pozitivna veza

    Teorija humanog kapitala(znanost, progres, ekonomski rast.

    Obrazovanje kao ljudsko pravopravednosti, jednakosti, politika i kulturna obrazovanostObrazovanje kao pretpostavka za participaciju u kulturnom i politikom ivotu Razvoj demokracije, tolerancije i sl..

  • OBRAZOVANJE I EKONOMSKI RAZVOJ

    utjecaj obrazovanja na ekonomski rastutjecaj ekonomskog rasta /pada na obrazovanje.

    Sive zone o evidenciji te relacijerecentna istrazivanja: naglasak na uvjetima, pretpostavkama pojavljivanja te veza

  • Ekspanzija obrazovanja nebitna

    Kvaliteta obrazovanja rast blagostanja i kvalitete ivota

    Struktura obrazovanja

  • OBRAZOVANJE I INDIVIDUALNI EKONOMSKI STATUS

    Skolovanje pojedinca i njegova produktivnost

    kolovanje i plaa.

  • Studije o "stopi povrata

    nie obrazovanje viu stopu povrata nerazvijenim ili polurazvijenim drutvimavie obrazovanje viu stopu povrata nakon faze industrijalizacijekoja obrazovna podruja pridonose ekonomskom rastu?

    neadekvatna struktura obrazovnih kvalifikacija / outputaemigracija strunjakatrokovi kolovanjaznanstvena istraivanja ekonomski efekt?.

  • kritke funkcionalistikih postavki:

    akademske svjedodbe i nagrade nisu u tijesnoj veziocjenjivanje nije iskljuivo ocjenjivanje sposobnosti postoji utjecaj drutvene stratifikacije na obrazovnu selekcijuvrijednosti nisu ope drutvene vrijednostipostoje razliite kulture u suvremenim drutvima a ne jedna jedinstvena postoji kontradikcija kolskog sustava: pluralizam kultura i vrijednosti je kontradiktoran uniformnim vrijednostima kolskog sustavarazvoj obrazovanja i razvoj drutva nije jednoznaan