Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
OGŠ „Vučja-Jasike“ 1
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
0. UVOD
Uvodne informacije i napomene
Gazdinska jedinica "Vučja-Jasike" se nalazi u šumskoj oblasti zapadne Srbije i pripada Limskom šumskom području i Zlatiborskom okrugu, a njom gazduje ZZ „Inex-Napredak company“ iz Nove Varoši.
Za ovu gazdinsku jedinicu ovo je drugo uređivanje šuma. Prvo uređivanje urađeno je 2005.godine, kada je izvršena prostorna podela na 5 odeljenja.
Površina gazdinske jedinice je bila 100,93 ha, a tu je bila uračunata samo površina parcela koje se u posedovnim listovima vode kao šuma, dok ostale kategorije zemljišta nisu ušle u sastav gazdinske jedinice.
Prikupljanje terenskih podataka rađeno je u toku jeseni 2016. godine. Planovi gazdovanja sačinjeni su na bazi utvrđenog stanja dobijenog novim premerom. Pri
planiranju ciljeva i mera gazdovanja vodilo se računa o trajnosti prinosa i prirasta i o opštekorisnim funkcijama šuma.
Dendrometrijski podaci urađeni su mehanografski i u okviru gazdinske klase. Osnova je urađena po jedinstvenom informacionom sistemu prikupljanja taksacionih elemenata (inventarisanje šuma) i mehanografske obrade podataka za celu Srbiju.
Pri izradi Osnove gazdovanja vodilo se računa o njenom usaglašavanju sa važećim zakonskim propisima, pre svega odredbama Zakona o šumama (Sl. glasnik 30/2010 i 93/12) i Pravilnika o sadržini Osnova i programa gazdovanja šumama, godišnjeg plana i privremenog godišnjeg plana gazdovanja privatnim šumama (Sl. glasnik 122/03).
OGŠ „Vučja-Jasike“ 2
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
1. PROSTORNE I POSEDOVNE PRILIKE
1.1 Topografske prilike
Topografske prilike obuhvataju: geografski položaj gazdinske jedinice, razgraničenje sa privatnim
i državnim posedom, kao i površinu gazdinske jedinice.
Gazdinska jedinica „Vučja-Jasike", nalazi se u slivnom području reke Lim, i praktično je
sastavljena od enklava unutar državnih šuma, a na prostoru GJ „Vučja-Kozomor-Vran“ i GJ „Zlatar I“,
kojim gazduje ŠG „Prijepolje“ iz Prijepolja.
Najniža nadmorska visina u gazdinskoj jedinici je 920 m u 6/5 odeljenju (Nova Varoš), dok se
najviša kota nalazi u 7/k. odeljenju, sa nadmorskom visinom od 1400 m (Markovo brdo). Visinska
razlika između najviše i najniže kote u gazdinskoj jedinici je 480 m.
1.1.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ GAZDINSKE JEDINICE
Po svom geografskom položaju gazdinska jedinica zauzima prostor između 19° 41' i 19° 54'
istočne geografske dužine od Pariza i između 43° 27' i 43° 29' severne geografske širine.
Teritorijalno i administrativno gazdinska jedinica pripada opštini Nova Varoš, koje se nalazi na
jugozapadnom delu Republike Srbije.
Gazdinska jedinica ne predstavlja kompaktnu teritorijalnu celinu, već je čini veliki broj manjih ili
većih parcela, međusobno udaljenih jedne od drugih, uglavnom uokvirenih karakterističnim linijama
terena, pretežno potocima i grebenima.
1.1.2 GRANICE
Gazdinska jedinica ne predstavlja kompaktnu teritorijalnu celinu, već je čini veliki broj parcela
većih ili manjih površina. Najvećim delom granična linija se pruža duž državnog poseda u granicama
gazdinske jedinice „Vučja-Kozomor-Vran“ (odeljenja 1,2,3,4,5 i 6(deo)) i „Zlatar I (odeljenja 6(deo) i
7). Veći kompleks formiraju 1., 2. i 3. odeljenje, kao i 4. i 5. odeljenje sa pravcem pružanja istok-zapad,
dužine oko 3 km, dok su 6. i 7.odeljenje sastavljene od većeg broja odvojenih parcela manjih površina.
1.1.3 POVRŠINA
Ukupna površina šuma i neobraslog zemljišta gazdinske jedinice „Vučja - Jasike“ je 271,64 ha i
nalazi se na teritoriji opštine Nova Varoš.
Gazdinska jedinica ima 7 odeljenja, sa prosečnom površinom od 38,81 ha.
Struktura površina prema vrsti kulture i zemljišta:
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 3
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Vrsta zemljišta Površina
(ha)
Zastupljenost
(%)
1. Visoke šume 25.49 9.4
2. Izdanačke šume 57.89 21.3
5. Šikare i šibljaci 26.52 9.8
Ukupno obraslo: 109.90 40.5
6. Šumsko zemljište 121.99 44.9
7. Neplodno 0.0 0.0
8. Za ostale svrhe 39.75 14.6
9. Zauzeće 0.0 0.0
Ukupno neobraslo: 161.74 59.5
Ukupno GJ: 271.64 100.0
Tuđe zemljište 0.0 0.0
Ukupno obrasla površina gazdinske jedinice je 109,90 ha, što je 40,5 % od površine gazdinske
jedinice. Visoke šume zauzimaju 9,4 %, izdanačke 21,3 %, a šibljaci 9,8 % ukupne površine gazdinske
jedinice.
Neobraslo zemljište zauzima 161,74 ha, što je 59,5 % od ukupne površine gazdinske.
1.2 Imovinsko pravne prilike
1.2.1 DRUŠTVENI POSED
Formiranjem šumskih područja u Srbiji 1962. godine, definisane su površine po katastarskim
opštinama i katastarskim parcelama u društvenoj svojini, koje ulaze u sastav Limskog šumskog
područja. Tom prilikom površina ove gazdinske jedinice nije bila obuhvaćena šumskim područjem, jer
su njene površine bile u privatnom vlasništvu, i tek od tada se vode kao društvena svojina.
sve katastarske parcele koje čine ovu gazdinsku jedinicu registrovane su u posedovnim listovima
Zemljoradničke zadruge. Detaljni katastarski premer izvršen je 1968. godine aerofotogrametrijskim
putem. Spornih parcela nema, jer su sporovi rešeni pre katastarskog premera. Ukupna površina
gazdinske jedinice je identična sa katastarskim stanjem. Pravo korišćenja na ovu društvenu imovinu
danas ima ZZ „Inex – Napredak Company“, koja je nastala spajanjem ZZ „Poljoprivreda“ i ZZ „Inex –
Napredak“.
Površina gazdinske jedinice „Vučja - Jasike“ je 271,64 ha. Ovom površinom obuhvaćene su
šume i neobraslo zemljište u društvenoj svojini u vlasništvu zadruge na delu opštine Nova Varoš.
Razlika u površini između dva uređivanja iznosi 170,71 ha. Razlog razlike u površini je
objašnjen u delu osnove 6.1.1 – Promena šumskog fonda po površini.
Spisak katastarskih parcela je prikazan u delu osnove – PRILOZI, a ovde će biti prikazan samo
spisak katastarskih opština sa površinama:
OGŠ „Vučja-Jasike“ 4
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Naziv katastarske opštine Površina
ha ar m2
Vraneša 94 90 11
Nova Varoš 11 74 58
Tikva 120 98 05
Drmanovići 39 21 24
Brdo 4 80 17
UKUPNO: 271 64 15
1.2.2 PRIVATNI POSED
Unutar gazdinske jedinice „Vučja-Jasike“ nema privatnog poseda.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 5
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
2. PROSTORNE I POSEDOVNE PRILIKE
2.1 Reljef i geomorfološke karakteristike
Šume i zemljišta gazdinske jedinice se nalaze u graničnoj zoni između Dinarskog i Rodopskog
planinskog sistema u sklopu Starovlaškog planinskog masiva, izrazitog brdsko-planinskog područja u
Srbiji. Gazdinska jedinica se jednim delom (6. i 7. odeljenje) nalazi na planini Zlatar, a drugim (odeljenja
1-5) na padinama Kozomorai Vučje.
Zlatar sačinjava deo Starovlaških planina zapadne Srbije. Po reljefu se odlikuje postojanjem
prostornih visoravni i zatalasanih površina sa kojih se dižu planine.
Najizrazitiji greben predstavlja tok koji se diže od Bistrice (450 mnv) i preko Bitovika i Crnog
vrha, izlazi na Veliku krševu, te preko Vodene poljane, Bele stene i Drmanovića obrazuje sliv Bistrice.
Najniže kote se nalaze u Bistrici (450 mnv), a najviša na Velikoj krševi (1.625 mnv). Inače, najniža
tačka u gazdinskoj jedinici „Vučja-Jasike“ se nalazi na 905 mnv u slivu Varoške reke, na
magistralnomputu Prijepolje - Užice (odsek 6/a), a najviša na Zlataru, na Markovom brdu na 1400mnv
(7/k), što je visinska razlika od 495 m. Visinska razlika između najviše i najniže tačke iznosi 1.175 m.
Ovo je imalo za posledicu nastanak i veoma različitih tipova šuma i staništa i međuuticaj geološke
podloge, ekspozicije i nagiba.
Kao posledice razvijenosti reljefa, površine se odlikuju zastupljenošću svih ekspozicija, mada
prema opštoj izloženosti stranama sveta zastupljenije su toplije ekspozicije.
2.2 Geološka podloga i tipovi zemljišta
Što se tiče geološke podloge, na celoj površini gazdinske jedinice su zastupljeni trijarski krečnjaci i
škriljci-peščari.. Što se tiče vlažnosti, sveže je u uvalama i na severnim ekspozicijama, a suvo je na grebenima i
ostalim ekspozicijama. Biljni pokrivač je uglavnom ravnomerno raspoređen, bogatiji je u uvalama i zasenjenim mestima, dok je na grebenima i kamenjarima jako oskudan.
Na evoluciju zemljišta ove gazdinske jedinice uticale su razlike u geološkoj podlozi, osobinama reljefa i vegetaciji.
Površinska zastupljenost geološke podloge i tipova zemljišta prikazana je tabelom:
Vrsta stena Tip zemljišta Pha
ostalo(bez pripadnosti) 7.40
356.Dolomitni krečnjak 12.Smeđe na krečnjaku i dolomitu 15.20
356.Dolomitni krečnjak ukupno 15.20
552.Kvarciti i kvarcni škriljci 11.Distrično smeđe ili kiselo smedje zemljište 211.95
552.Kvarciti i kvarcni škriljci ukupno 211.95
801.Amfiboliti i amfibolitski škriljci 10.Eutrično smeđe ili gajnjača 37.09
801.Amfiboliti i amfibolitski škriljci ukupno 37.09
Ukupno: 271.64
OGŠ „Vučja-Jasike“ 6
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Od vrsta stena (geološke podloge), najzastupljeniji su kvarciti i kvarcni škriljci, a od tipova
zemljišta distrično smeđe ili kiselo smeđe zemljište. U ostalo (bez pripadnosti vrsti zemljišta,
odnosno poreklu geološke podloge) zemljište su svrstani kamenjari, putevi, zgrade i drugi objekti,
trase dalekovoda...
Distrično smeđe ili kiselo smeđe zemljište
Ova zemljišta se formiraju na terenima sa izraženim reljefom, mnogobrojnim potocima, čestim i
strmim nagibima sa proređenim šumama što uslovljava da ovaj tip zemljišta nema razvijen profil. To su
plitka zemljišta sa nedovoljno izraženim horizontima, dok je po razvijenosti profila veoma heterogeno.
Pod šumom je najviše rasprostranjena faza A0 – A – C sa dubinom profila koji retko prelazi 25
cm, čak i na blažim nagibima.
Profil čija dubina može iznositi i preko 50 cm sa horizontom: A0 - A1 - A - (B) - C ili A1 - (B) -
C, horizont ima tamnosmeđu do sivosmeđu boju sa žutom nijansom i sitnozrnastu do sitnogrudvastu
strukturu sa dosta skeleta.
Prelazi između horizonata su najčešće postepeni i odvajaju se uglavnom preko povećanog učešća
odlomka matičnog supstrata.
Distrično smeđe ili kiselo smeđe zemljište je dobro propustljivo za vodu i dobro aerisano. Sadržaj
humusa u brdskom i srednjeplaninskom pojasu se kreće od 2% do 5%, a u višim predelima se kreće i do
10%, i zavisi od razvojne faze zemljišta, od načina iskorišćavanja, od obraslosti, vrste šume i drugih
činilaca.
Zemljište je kiselo (ph = 4,8 – 5,5), a stepen zasićenosti bazama je nizak (20 – 25%). Sadržaj
hranjivih materija je takođe dosta nizak.
Usled navedenih karakteristika da bi se ova zemljišta pretvorila u dobra šumska staništa,
neophodno je primeniti odgovarajuće agrotehničke mere.
Distrično smeđe ili kiselo smeđe zemljište je podložno eroziji.
Smeđe zemljište na krečnjaku i dolomitu
Smeđe zemljište na krečnjaku nije dovoljno definisano u pogledu sastava glina i humusa. Na
terenu je teško povući granicu između dublje posmeđene rendzine i smeđeg zemljišta, a na nižim
nadmorskim visinama razliku između smeđeg zemljišta i crnice.
Dubina profila prosečno iznosi od 40 - 60cm, ponegde i više, a između blokova krečnjaka i u
podnožjima brda može biti dublje zemljište sa profilom A - (B) - C.
Po sastavu ovo zemljište spada u srednje tešku glinušu ili tešku ilovaču. Količina gline je nešto
veća u dubljim slojevima. Higroskopska vlaga iznosi 3 - 7%, upija dobro vodu i zadržava bolje nego
rendzina. Aeracija je dobra. Reakcija je neutralna, slabo kisela i slabo alkalna. Vrednost ph je 5,2 - 8,1.
Smeđe zemljište na krečnjaku je pogodno za šumu i pašnjake.
Eutrično smeđe ili gajnjača
Eutrična smeđa zemljišta su duboka zemljišta, uglavnom težeg teksturnog sastava, što ih čini
slabije propustljivim za vodu. Reakcije su umereno do slabo kisele, što zavisi od karakteristika organske
materije, odnosno od osnovne vrstekoja produkuje lisni otpad.
Totalni kapacitetadsorpcije je visok, a takođe i stepen zasićenosti baznim katjonima. Sadržaj
biljkama pristupačnih asimilativa je uglavnom zadovoljavajući.sadržaj humusa, a samim tim i ukupnog
azota takođe zavisi od vrste fitocenoze, nadmorske visine i uslova pod kojima se odvija proces
humifikacije. Blago kisela reakcija omogućava dovoljno brzu mineralizaciju azota i njegov prelazak u
biljkama pristupačan oblik.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 7
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
2.3 Hidrografske karakteristike
Na hidrografske uslove najviše utiču geološka podloga i reljef.
Za gazdinsku jedinicu možemo reći da je bezvodna, pogotovo za one delove gazdinske jedinice
koji se nalaze na većim nadmorskim visinama. Veći vodeni tokovi protiču u blizini ove gazdinske
jedinice. To su: Zlatarska reka, Bistrica, Veljušnica, Uvac i Lim. Međutim, nijedna od pomenutih reka ne
protiče kroz ovu gazdinsku jedinicu.
Opšta je ocena da su hidrografski uslovi u gazdindskoj jedinici nepovoljni.
2.4 Klima
Za definisanje klimatskih prilika u gj. „Vučja-Jasike“, korišćeni su podaci1 sa meteoroloških
stanica Sjenica i Zlatibor sa periodom osmatranja 1981-2010 godina.
Prema navedenoj studiji izdvajaju se tri klimatske zone: dolinska zona, zona padina i planinska
zona. U konkretnom slučaju interesantna je planinska klimatska zona koja obuhvata najviše delove
Zlatara. Karakteristike klime ove zone su oštre i duge zime sa dosta snega, kratka i prohladna leta sa
povremenim padavinama .
Meteorološke stanice Sjenica (1038 m.n.v.) i Zlatibor (1028 m.n.v.) se karakterišu sličnim opštim
položajem (koordinate i nadmorske visine) ispitivanom području, pa na objektivan način mogu prikazati
klimatske prilike na Zlataru, u širem smislu.
Kao osnovni klimatski pokazatelji korišćeni su sledeći podaci: srednje mesečne i godišnje
temperature, srednje mesečne i godišnje sume padavina, srednje mesečne i godišnje relativne vlažnosti
vazduha i poslednji i prvi datum sa minimalnom temperaturom manjom od 0ºC.
Trajanje sunčevog sjaja
Prosečno mesečno trajanje sijanja sunca u časovima:
Meteorološka
stanica
Trajanje sijanja sunca
Godišnjee I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Zlatibor 92,1 105,7 141,9 161,4 210,1 229,8 272,9 259,4 196,1 160,6 108,1 76,4 2014,5
Sjenica 87,0 101,3 145,6 162,3 206,2 229,5 264,4 246,1 179,6 145,7 96,6 72,6 1936,8
Trajanje sunčevog sjaja se kreće od 1900 – 2100 časova godišnje, a naročito je veliko u toku letnjih
meseci.
1 Podaci su uzeti iz Hidrometeorološkog zavoda Srbije
OGŠ „Vučja-Jasike“ 8
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Temperatura Podaci srednjih mesečnih temperatura vazduha u
oC
Apsolutne temperaturne vrednosti se kreću od – 19,8 oC do 35,8
oC na Zlatiboru, odnosno od – 35,6
oC do 36,2
oC u Sjenici, što znači da se godišnja kolebanja temperature kreću u granicama do 55,6
o na
Zlatiboru, odnosno do 71,8 o u Sjenici.
Srednje mesečne i godišnje temperature vazduha
Meteorološka Srednja mesečna i godišnja temperatura vazduha (C) na 2 m u zaklonu
Godišnja stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Zlatibor -2,1 -1,3 2,4 7,2 12,3 15,4 17,2 17,5 13,1 8,8 3,2 -1,2 7,7
Sjenica -3,6 -2,7 1,8 6,5 11,5 14,7 16,5 16,2 11,9 7,8 2,2 -2,1 6,7
Iz prethodne tabele se vidi da je prosečna godišnja temperatura na Zlaiboru 7,7
oC, a u Sjenici 6,7
oC. Najhladniji mesec i na Zlatiboru i u Sjenici je januar sa prosečnim temperaturama od -2,1
oC,
odnosno -3,6 oC, a najtopliji mesec u godini na Zlatiboru je avgust sa temperaturom od 17,5
oC, dok je u
Sjenici najtopliji jul sa prosečnom temperaturom od 16,5 oC
Padavine
Mesečna količina padavina u mm
Meteorološka Padavine (mm) Godišnje
stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Zlatibor 65,4 68,5 73,4 79,0 94,4 110,2 96,3 78,8 98,3 78,2 92,3 82,6 1017,3
Sjenica 46,3 47,4 46,4 55,7 71,5 79,1 66,9 62,0 75,6 62,4 74,1 62,2 749,5
Godišnja suma padavina na Zlatiboru je 1017,3 mm/m2, a u Sjenici 749,5 mm/m
2.
Meteorološka stanica Zlatibor Sjenica
Srednja godišnja temperatura ˚C 7,7 6,7
Srednja godišnja minimalna temperatura ˚C 3,9 1,2
Ekstremna minimalna temperatura ˚C -19,8 -35,6
Srednja godišnja maksimalna temperatura ˚C 12,8 12,9
Ekstremna maksimalna temperatura ˚C 35,8 36,2
Srednji broj mraznih dana 116 142
Srednji broj tropskih dana 5 5
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 9
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Prosečan broj dana sa snežnim pokrivačem po mesecima
Meteorološka Broj dana sa snežnim pokrivačem Godišnje
stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Zlatibor 27 24 20 5 0 0 0 0 0 2 12 23 114
Sjenica 27 23 18 4 0 0 0 0 0 2 9 21 103
Prosečan godišnji broj dana sa snežnim pokrivačen na Zlatiboru je 114, a u Sjenici 103.
Vetar
Prosečne godišnje čestine i brzine vetra i godišnji broj dana bez vetra
Meteorološka Vetar – relativne čestine po pravcima i tišine u promilima
stanica N NNE NE ENE E ESE SE SSE S SSW SW WSW W WNW NW NNW tišina
Zlatibor 110 39 81 33 32 12 28 15 38 92 271 35 14 8 29 52 111
Sjenica 32 33 16 19 18 54 36 34 21 45 49 45 31 100 86 79 302
Vetar – srednje brzine po pravcima u m/s
N NNE NE ENE E ESE SE SSE S SSW SW WSW W WNW NW NNW
Zlatibor 1,9 1,5 1,5 1,7 1,7 1,9 2,0 2,2 3,7 4,0 2,9 2,3 1,7 1,5 1,5 1,7
Sjenica 2,3 1,9 1,6 1,5 2,0 2,5 2,6 2,2 2,6 3,2 4,0 2,8 2,0 2,4 2,9 2,6
Na Zlatiboru je najučestaliji pravac duvanja vetra jugozapadni, a u Sjenici su najčešći vetrovi iz
pravca severa i zapada.
U vegetacionom periodu se izluči blizu 50 % padavina što povoljno deluje na biljke. Na osnovu
sume padavina, količine padavina u toku vegetacionog perioda i relativne vlage može se zaključiti da su
ovi uslovi veoma povoljni za razvoj šumske vegetacije. Znatan deo padavina javlja se u obliku snega što
uzrokuje da se gotovo u celom zimskom periodu zadržava snežni pokrivač. Prve snežne padavine su
obično u oktobru, a poslednje u aprilu, ponekad u maju. Treba napomenuti negativan mestimičan uticaj
snega u vidu snegoloma i snegoizvala na šumskoj vegetaciji što je posledica i mestimične pojava Fomes
annosusa.
Vetrovi na ovim prostorima duvaju iz svih pravaca, međutim njihova jačina i pravac duvanja nisu
isti u svim mesecima. Važnu ulogu imaju orografski položaj, stanje vegetacije, otvorenost pojedinih
kotlina i dr. U višim predelima vetrovi duvaju jače pa često prouzrokuju veće štete od vetroloma i
vetroizvala.
Nejednako trajanje vegetacionog perioda i česte pojave kasnih prolećnih mrazeva su uzrok
varijabilnosti debljinskog i zapreminskog prirasta jer mrazevi znaju da unište potpuno oformljene
asimilacione organe biljaka.
2.5 Opšte karakteristike šumskih ekosistema
Na razvitak i današnje stanje vegetacije uticali su mnogobrojni činioci, a naročito reljef, nagib,
ekspozicija, nadmorska visina i klimatski faktori kao što su padavine i temperatura.
Prema vertikalnom rasprostranjenju šuma GJ „Vučja-Jasike“ pripada brdsko – planinskom pojasu.
Svi tipovi šuma Srbije svrstani su u jedinice višeg reda - komplekse.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 10
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
U ovoj gazdinskoj jedinici mogu se izdvojiti sledeći kompleksi:
Kompleks (pojas) kseromezofilnih kitnjakovih i grabovih tipova šuma
Kompleks (pojas) mezofilnih bukovih i bukovo-četinarskih tipova šuma
Kompleks (pojas) frigorofilnih četinarskih tipova šuma
Kompleks (pojasevi) se dalje rasčlanjuju na ceno - ekološke grupe. Od navedenih kompleksa za ovu gazdinsku jedinicu mogu se izdvojiti sledeće ceno - ekološke grupe šuma:
3. Kompleks (pojas) kseromezofilnih kitnjakovih i grabovih tipova šuma Ceno - ekološka grupa 31 – šuma kitnjaka i cera (Quercion petraeae-cerris) na različitim
smeđim zemljištima Grupa ekoloških jedinica 312 – šuma cera (Quercetum cerris) na seriji zemljišta A-C do A1-
A3-B1-C 4. Kompleks (pojas) mezofilnih bukovih i bukovo-četinarskih šuma Ceno - ekološka grupa 42 - planinska šuma bukve (Fagenion moesiacae montanum) na
različitim smeđim zemljištima Grupa ekoloških jedinica 421 – planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na
različitim smeđim zemljištima Grupa ekoloških jedinica 422 – šuma bukve, graba i plemenitih lišćara (Aceri-Carpini-
Fagetum moesiacae montanum) na humusno-silikatnim i manje-više skeletnim smeđim zemljištima 6. Kompleks (pojas) frigorofilnih četinarskih tipova šuma Ceno - ekološka grupa 61 - šume smrče (Piceion excelsae) na distričnim humusno – silikatnim,
smeđim podzolastim zemljištima i crnicama na krečnjacima Grupa ekoloških jedinica 611 - šuma smrče (Piceion excelsae serbicum) na distrično humusno –
silikatnim smeđim zemljištima i crnicama na krečnjacima Ekološka pripadnost po površini, sa pripadajućim zapreminama, prirastom i etatima:
Ekoloska prip.
-kompeks
Cenoekoloska
grupa
Grupa
ekoloskih
jedinica
Pha V(m3) ZV (m
3) E(m
3)
3 31 312 42.45 4435.4 85.5 641.7
31 ukupno 42.45 4435.4 85.5 641.7
3 ukupno 42.45 4435.4 85.5 641.7
4 42 421 42.05 1163.1 25.1 477.6
4 42 422 1.19 67.7 1.3 9.5
42 ukupno 43.24 1230.8 26.5 487.1
4 ukupno 43.24 1230.8 26.5 487.1
6 61 611 24.21 2499.7 53.7 61.5
6 ukupno 24.21 2499.7 53.7 61.5
61 ukupno 24.21 2499.7 53.7 61.5
Ukupno: 109.90 8165.9 165.6 1190.2
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 11
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
2.6 Opšti faktori značajni za stanje šumskih ekosistema
Ukupne ekološke faktore značajne za stanje šumskih ekosistema u ovom području karakterišu
pogodna umerena kontinentalna klima koja na većim nadmorskim visinama prelazi u planinsku klimu
sa velikom količinom vlage koja omogućuje dovoljno trajanje vegetativnog perioda.
Geomorfološke i orografske karakteristike imaju veliki uticaj na formiranje različitih staništa,
odnosno zemljišta.
Orografski faktori (reljef, nadmorska visina, ekspozicija, inklinacija, konfiguracija i dr.) ukazuju na
to da su ova staništa tipično šumska staništa.
Edafski faktori (tip zemljišta, dubina, skeletnost, pedološka podloga, sastav i dr.) potvrđuju da su
staništa srednje pogodna. Uslovi su pogodniji za četinarske vrste, dok su nešto slabiji za lišćarske vrste
(plitko, skeletno zemljište).
Hidrografski faktori vezani za vrstu i zastupljenost vodotoka i slivova su u direktnoj korelaciji sa
šumskom vegetacijom.
Klimatski faktori pokazuju karakteristike kontinentalne i umereno-kontinentalne klime sa toplim
letima, dugim i oštrim zimama, sa povoljnom količinom padavina.
Biotički faktori (uticaj antropogenih činilaca i zastupljenost pojedinih tipova šuma) povoljno utiču
na stanište, vodni režim, klimu i ostale činioce koji su u međusobno zavisnim odnosima.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 12
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
3. PRIVREDNE KARAKTERISTIKE
3.1 Ekonomske i kulturne prilike
Gazdinska jedinica "Vučja - Jasike" nalazi se na teritoriji opštine Nova Varoš.
Površina opštine je 581 km2 sa ukupno 16758 stanovnika, raspoređenih u 32 naseljena mesta.
Prirodni uslovi za privredni razvoj ovog područja su dosta povoljni. U prvom redu dolazi šumarstvo i
drvna industrija. Ukupna površina šuma na području ove opštine je 18.290 ha, što znači da je
šumovitost 31,4 % i veća je od proseka u Republici Srbiji (27,3 %).
Područje ima povoljnu lokaciju u odnosu na potrošače tehničkog i prostornog drveta tako da
je njihov plasman obezbeđen.
Administrativni, privredni i kulturni centar opštine je Nova Varoš.
3.2 Organizacija i materijalna opremljenost
Šumama i zemljištem gazdinske jedinice „Vučja-Jasike“ gazduje ZZ „Inex-Napredak
company“, sa sedištem u Novoj Varoši.
Osnovna delatnost zadruge je poljoprivredna proizvodnja, poljoprivredne usluge, stočarstvo i
šumarstvo.
3.2.1 Kadrovska struktura
Kadrovska struktura prema stepenu stručnosti u Š.U. "Nova Varoš" je sledeća:
Visoka stručna sprema 1
Viša stručna sprema 1
Srednja stručna sprema 5
Kvalifikovani radnici 2
NK 3
Ukupno: 12
Među zaposlenim radnicima nema kadrova šumarske struke, pa će radove na gajenju i
korišćenju šuma vršiti stručnjaci iz JP “Srbijašume”.
3.2.2. Popis osnovnih sredstava
Zadruga ne raspolaže sa osnovnim sredstvima
3.2.2. Popis objekata
Upravna zgrada u Novoj Varoši
Prateći objekti u KO Drmanovići
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 13
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
3.3 Otvorenost šumskog kompleksa saobraćajnicama
Otvorenost, odnosno pristupačnost šumama, jedan je od osnovnih uslova za intezivno gazdovanje,
kao i korišćenje drvne mase i drugih proizvoda. Od pristupačnosti šumskim kompleksima zavisi i obim
primene mehanizacijeu šumarstvu.
Područjem na kome se prostire gazdinska jedinica prolazi magistralni put Prijepolje – Užice i Nova
Varoš – Sjenica (odeljenja 6 i 7). Osim ovih puteva, postoje i makadamski (tvrdi) putevi koji povezuju
okolna sela, a prolaze kroz gazdinske jedinice „Zlatar I“ i „Vučja-Kozomor-Vran“ i omogućuju pristip
parcelama koje čine ovu gazdinsku jedinicu.
Kako gazdinsku jedinicu čini veliki broj katastarskih parcela međusobno manje ili više udaljenih, a
uz to i manjih površina, to o ukupnoj otvorenosti ovih šuma nema potrebe govoriti. Mora se konstatovati
da je celokupna gazdinska jedinica smeštena kao skup enklava unutar državnog zemljišta, i da je pristup
svakoj parceli pod šumom omogućen asfalznim ili tvrdim kamionskim putevima. Kako se radi o malim
parcelama, putevi unutar samih parcela nisu potrebni.
3.4 Dosadašnji zahtevi prema šumama u gazdinskoj jedinici i dosadašnji način
korišćenja šumskih resursa
Dosadašnje gazdovanje šumama ove gazdinske jedinice vršeno je na osnovu posebnih uređajnih
elaborata – Posebnih osnova gazdovanja šumama. Posebnim osnovama su utvrđivani dugoročni i
kratkoročni ciljevi unapređivanja stanja šuma. Ciljevi gazdovanja šumama predstavljaju osnovno
opredeljenje i polazni element u planiranju. Način korišćenja šuma u proteklom periodu je bio takav da
se težilo da to bude u skladu sa potrebama, zahtevima i mogućnostima sastojine, ali uglavnom je bio
podređen uticajem štetnih uticaja na šumu(sušenje i štete nastale od snega i vetra)
3.5 Mogućnost plasmana šumskih proizvoda
Zemljoradnička zadruga ne poseduje sopstvene prerađivačke pogone, ali na području opštine
postoji veliki broj strugara za primarnu preradu, čiji su kapaciteti veliki.
Trupci četinara:
„Jela" – Prijepolje
„Matkom" – Prijepolje
„Žarvine" – Prijepolje
„Mišo komerc" – Prijepolje
„Vihor" – Nova Varoš
„Braća Sekulić" – Nova Varoš
„Sekulić“ – Nova Varoš
„Nataša“ – Nova Varoš
Celuloza četinara i lišćara:
„Produkt-promet" – Prijepolje
i svima po potražnji. Ogrevno drvo, kao glavni sortiment, može se prodati lokalnom stanovništvu, ili
fabrikama za proizvodnju peleta.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 14
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
4. FUNKCIJE ŠUMA
4.1 Osnovne postavke i kriterijumi pri prostorno-funkcionalnom reoniranju
šuma i šumskih staništa u gazdinskoj jedinici
Zbog stalnog povećanja potreba za šumama kao ekološkim prostorom, pa i potrebama za šumskim
proizvodima zahteva se višefunkcionalno korišćenje šuma i šumskog prostora.
Na istom prostoru susreće se više namena šuma, tako da se javlja potreba za razgraničenjem
određenih funkcija šuma.Zbog toga neophodno je utvrditi globalnu i osnovnu namenu pojedinih
sastojina.
Globalna namena se odnosi na ceo kompleks šume kao celine u skladu sa opštim ciljevima
gazdovanja, a osnovna namena predstavlja prioritetnu funkciju šume.
4.2 Funkcije šuma i namena površina u gazdinskoj jedinici
Šume kao najsloženiji ekosistemi na zemlji imaju brojne i vrlo različite funkcije koje su od
izuzetnog značaja za obezbeđenje mnogih trajnih i aktuelnih društvenih potreba. Društvene potrebe
zahtevaju višefunkcionalno korišćenje šumskog prostora.
Sve funkcije šume mogu se svrstati u tri grupe:
Kompleks zaštitnih funkcija
Kompleks proizvodnih funkcija
Kompleks socijalnih funkcija
Zaštitne funkcije podrazumevaju ekološke, hidrološke, klimatske, higijensko-zdravstvene i druge
funkcije.
Proizvodne funkcije šuma predstavljene su proizvodnjom drveta (tehničkog i prostornog), divljači
(krupne i sitne), šumskog semena i ostalih proizvoda šuma (lekovito bilje, pečurke, šumski plodovi, smo-
la i dr.), kao i proizvodnja kiseonika, kao specifične i vrlo značajne funkcije šuma.
U socijalne funkcije šuma ubrajamo: turističko-rekreativne, obrazovne, naučno-istraživačke, od-
brambene i druge funkcije.
Obzirom na sve složenije funkcije šuma, zbog kojih je neophodno planirati različite ciljeve
gazdovanja u pojedinim delovima šumskog kompleksa, nameće se potreba za utvrđivanjem globalnih i
osnovnih namena (prioritetnih funkcija) pojedinih sastojina.
Globalna namena se odnosi na ceo kompleks šuma i u skladu je sa opštim ciljevima gazdovanja,
dok osnovna namena predstavlja prioritetnu funkciju šuma.
Globalne namene šuma gazdinske jedinice „Vučja-Jasike“ su:
„10“ – šume sa proizvodnom funkcijom
„11“ – šume i šumska staništa sa proizvodno-zaštitnom funkcijom
Na osnovu zatečenog stanja i utvrđenog potencijala šuma i šumskog zemljišta, utvrđene su sledeće
prioritetne funkcije šuma:
Namenska celina 10 – proizvodnja tehničkog drveta
Namenska celina 26 – zaštita zemljišta I stepena
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 15
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Za namensku celinu 10 – proizvodnja tehničkog drveta, prioritetna funkcija je maksimalna
proizvodnja drveta najboljeg kvaliteta, ali se pri tome ne zanemaruju i ostale proizvodne, opštekorisne i
socijalne funkcije šuma.
Namenska celina 26 – zaštita zemljišta od vodene erozije, prioritetna funkcija je zaštita i stabilnost
pedološkog profila od štetnih dejstava vode. Šume ove namenske celine nalaze se na vrlo strmim
terenima, a zemljište je podložno vodenoj eroziji, pa je biljni pokrivač na ovim terenima neophodan.
Korišćenje drveta iz ove namenske celine je ograničeno i ne sme biti na štetu prioritetne funkcije.
4.3 Gazdinske klase
Gazdinska klasa je osnovna uređajna jedinica za koju se propisuju jedinstveni uzgojni i uređajni
tretmani. Gazdinsku klasu čine sve sastojine koje pripadaju istoj namenskoj celini, imaju podjednake
stanišne uslove i slično stanje sastojina.
U okviru ovakve šume, zavisno od vrste drveća, porekla sastojine, mešovitosti i zatečenog stanja
formirane su gazdinske klase. Gazdinsku klasu čine sastojine istog porekla, sličnog sastava i
zatečenog stanja i istih osnovnih namena, što omogućava planiranje jedinstvenih ciljeva i mera
gazdovanja.
Gazdinsku klasu smo formirali na osnovu tri kriterijuma:
namene površina
sastojinska pripadnost (sastojinska celina, u okviru koje se nalazi jedna ili više sastojinskih
jedinica)
pripadnost grupi ekoloških jedinica
Osnovne namene:
Namenska celina 10 – proizvodnja tehničkog drveta
Namenska celina 26 – zaštita zemljišta I stepena
Sastojinska celina:
176 – izdanačka mešovita šuma graba
195 – izdanačka šuma cera
196 – izdanačka mešovita šuma cera
267 – šibljak
321 – visoka šuma breze
360 – izdanačka šuma bukve
362 – devastirana šuma bukve
401 – visoka šuma smrče
Pripadnost grupi ekoloških jedinica
312 – šuma cera (Quercetum cerris) na seriji zemljišta A-C do A1-A3-B1-C
421 – planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na različitim smeđim
zemljištima
OGŠ „Vučja-Jasike“ 16
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
422 – šuma bukve, graba i plemenitih lišćara(Aceri – Carpini - Fagetum moesiacae
montanum) na humusno-silikatnim i manje-više skeletnim smeđim zemljištima
611 – šuma smrče (Piceion excelsae serbicum) na distričnim humusno-silikatnim, smeđim
zemljištima i crnicama na krečnjacima
Osnovna namena – proizvodnja tehničkog drveta (10)
10.176.422 – izdanačka mešovita šuma graba
10.195.312 – izdanačka šuma cera
10.196.312 – izdanačka mešovita šuma cera
10.321.421 – visoka šuma breze
10.360.421 – izdanačka šuma bukve
10.362.421 – izdanačka devastirana šuma bukve
10.401.611 – visoka šuma smrče
Osnovna namena – zaštita zemljišta I stepena (26)
26.267.312 – šibljak leske (na cerovom staništu)
26.267.421 – šibljak leske (na bukovom staništu)
26.267.611 – šibljak leske (na staništu smrče)
26.401.611 – visoka šuma smrče
U gazdinskoj jedinici „Vučja – Jasike“ je izdvojeno jedanaest (11) gazdinskih klasa.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 17
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
5. STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA
5.1 Stanje šuma po nameni
Sve sastojine ove gazdinske jedinice po nameni se dele na globalne i osnovne namene šuma.
Stanje sastojina po globalnoj nameni prikazano je sledećom tabelom:
Namena globalna Površina Zapremina Zapreminski prirast
ha % m3
% m3/ha m
3 % m
3/ha m
3
Proizvodna funkcija -10 78.82 71.7 7426.1 90.9 94.2 149.3 90.2 1.9 2.0
Proizvodno-zaštitna funkcija-11 31.08 28.3 739.8 9.1 23.8 16.3 9.8 0.5 2.2
UKUPNO: 109.90 100.0 8165.9 100.0 74.3 165.6 100.0 1.5 2.0
Po globalnoj nameni sve šume ove gazdinske jedinice svrstane su u šume i šumska staništa sa
proizvodnom funkcijom, koje zauzimaju 71,7 % obrasle površine i proizvodno – zaštitnom funkcijom,
zastupljene na 28,3 % površine.
Stanje sastojina po namenskim celinama (osnonoj nameni) prikazano je sledećom tabelom:
Namena osnovna Površina Zapremina Zapreminski prirast
ha % m3 % m
3/ha m
3 %
m
3/ha m
3
Proizvodnja tehničkog drveta -10 78.82 71.7 7426.1 90.9 94.2 149.3 90.2 1.9 2.0
Zaštita zemljišta od erozije-26 31.08 28.3 739.8 9.1 23.8 16.3 9.8 0.5 2.2
UKUPNO: 109.90 100.0 8165.9 100.0 74.3 165.6 100.0 1.5 2.0
Po osnovnoj nameni šume su podeljene na dvenamenske celine:
Namenska celina 10 – proizvodnja tehničkog drveta. Šume sa ovom namenom su na 71,7 %
obrasle površine, obuhvataju 90,9 % ukupne drvne mase gazdinske jedinice i
90,2 % zapreminskog prirasta.
Namenska celina 26 – zaštita zemljišta od erozije. Ove šume se nalaze na 28,3 % obrasle
površine, učestvuju i zapremini sa 9,1 % i u zapreminskom prirastu sa 9,8 %.
5.2 Stanje sastojina po gazdinskim klasama
Formiranje gazdinskih klasa izvršeno je na osnovu pripadnosti sastojina namenskoj celini,
sastojinskoj celini i pripadnošću grupi ekoloških jedinica. Gazdinsku klasu označava osam brojeva, od
OGŠ „Vučja-Jasike“ 18
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
kojih prva dva broja označavaju namensku celinu, sledeća tri broja označavaju sastojinsku celinu, dok
poslednja tri broja označavaju grupu ekoloških jedinica.
U ovoj gazdinskoj jedinici je izdvojeno 11 gazdinskih klasa.
Stanje sastojina po gazdinskim klasama prikazaćemo sledećom tabelom:
Gazd. klasa Površina Zapremina Zapreminski prirast
Poreklo ha % m3 % m
3/ha m
3 %
m
3/ha Iv/V (%)
10321421 5.99 5.5 631.9 7.7 105.5 15.4 9.2 2.6 2.4
10401611 14.94 13.6 1760.0 21.6 117.8 37.4 22.6 2.5 2.1
Visoke jedn. 20.93 19.0 2391.8 29.3 114.3 52.8 31.8 2.5 2.2
Ukupno visoke 20.93 19.0 2391.8 29.3 114.3 52.8 31.8 2.5 2.2
10176422 1.19 1.1 67.7 0.8 56.9 1.3 0.8 1.1 2.0
10195312 16.47 15.0 2467.5 30.2 149.8 46.0 27.8 2.8 1.9
10196312 11.29 10.3 1967.8 24.1 174.3 39.5 23.8 3.5 2.0
10360421 5.71 5.2 106.8 1.3 18.7 2.1 1.3 0.4 2.0
10362421 23.23 21.1 424.4 5.2 18.3 7.7 4.6 0.3 1.8
Izdanačke 57.89 52.7 5034.3 61.7 87.0 96.6 58.4 1.7 1.9
Uk. NC 10 78.82 71.7 7426.1 90.9 94.2 149.4 90.2 1.9 2.0
26401611 4.56 4.1 739.8 9.1 162.2 16.3 9.8 3.6 2.2
Visoke jedn. 4.56 4.1 739.8 9.1 162.2 16.3 9.8 3.6 2.2
Ukupno visoke 4.56 4.1 739.8 9.1 162.2 16.3 9.8 3.6 2.2
26267312 14.69 13.4
26267421 7.12 6.5
26267611 4.71 4.3
Uk. šibljaci 26.52 24.1
Ukupno NC 26 31.08 28.3 739.8 9.1 23.8 16.3 9.8 0.5 2.2
Ukupno GJ 109.90 100.0 8165.9 100.0 74.3 165.6 100.0 1.5 2.0
R E K A P I T U L A C I J A
Visoke jedn. 25.49 23.2 3131.6 38.3 122.9 69.0 41.6 2.7 2.2
Ukupno visoke 25.49 23.2 3131.6 38.3 122.9 69.0 41.6 2.7 2.2
Izdanačke 57.89 52.7 5034.3 61.7 87.0 96.6 58.4 1.7 1.9
Šibljaci 26.52 24.1
Ukupno GJ 109.90 100.0 8165.9 100.0 74.3 165.6 100.0 1.5 2.0
Namenska celina 10 - proizvodnja tehničkog drveta
- Visoke jednodobne sastojine –
Od visokih jednodobnih sastojina , u gazdinskoj jedinici su zastupljene dve gazdinske klase: prva
je 10.401.611 – visoka šuma smrče, koja se nalazi na površini od 14,94 ha (13,6 % obrasle površine), sa
ukupnom zapreminom od 1.760,0 m3, prosečnom zapreminom od 117,8 m
3/ha, sa tekućim zapreminskim
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 19
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
prirastom od 37,4 m3 , prosečno 2,5m
3/ha i procentom prirasta od 2,1%. Učešće ove gazdinske klase u
ukupnoj zapremini iznosi 21,6 %, a u zapreminskom prirastu 22,6 %.
Druga gazdinska klasa je 10.321.421 – visoka šuma breze, nalazi se na površini od 5,99 ha, što je
5,5% ukupno obrasle površine. Zapremina ove gazdinske klase je 631,9 m3, što je 7,7 % od ukupne, a
prosečna zapremina je 105,5 m3/ha. Tekući zapreminski prirast je 15,4 m
3, prosečno 2,6 m
3/ha, što je 9,2
% od ukupnog i sa procentom prirasta od 2,4 %.
Ukupno, visoke (jednodobne) šume namenske celine 10 se nalaze na površini od 20,93 ha, što
predstavlja 19,0 % ukupno obrasle površine g.j. Zapremina visokih šuma je 2.391,8 m3, sa prosečnom
zapreminom od 114,3 m3/ha i učešćem u ukupnoj zapremini od 29,3 %. Tekući zapreminski prirast je
52,8 m3, prosečno 2,5 m
3/ha, sa učešćem u ukupnom prirastu od 31,8 %, dok procenat prirasta iznosi
2,2 %.
- Izdanačke sastojine -
Zastupljeno je pet gazdinskih klasa: Najzastupljenija je 10.362.421 – devastirana šuma bukve,
i nalazi se na površini od 23,23 ha, što čini 21,1 % ukupno obrasle površine. Ukupna zapremina je 424,4
m3, prosečno 18,3 m
3/ha, sa tekućim zapreminskim prirastom od 7,7m
3 , prosečno 0,3 m
3/ha i
procentom prirasta od 1,8 %. Učešće ove gazdinske klase u ukupnoj zapremini iznosi 5,2 %, a u
zapreminskom prirastu 4,6 %.
Druga je gazdinska klasa 10.195.312 – izdanačka šuma cera, nalazi se na površini od 16,47 ha,
što je učešće u površini gazdinske jedinice od 15,0 %. Što se tiče zapremine, ova gazdinska klasa ima
najveću zapreminu u gazdinskoj jedinici, koja iznosi 2.467,5 m3, prosečno 149,8 m3/ha, što je učečće od
30,2 % u ukupnoj zapremini. Tekući zapreminski prirast iznosi 46,0 m3 ili 2,8 m
3/ha, i učestvuje sa 27,8
% u ukupnom prirastu, sa procentom prirasta od 1,9 %.
Gazdinska klasa 10.196.312 – izdanačka mešovita šuma cera se nalazi na površini od 11,29 ha,što
predstavlja 10,3 % ukupno obrasle površine g.j., sa ukupnom zapreminom od 1.967,8 m3
(24,1%) i
tekućim zapreminskim prirastom od 39,5 m3(3,5%). Prosečna zapremina ove gazdinske klase je 174,3
m3/ha, a zapreminskog prirasta 3,5 m
3/ha, dok procenat prirasta iznosi 2,0 %.
Sledeća je gazdinska klasa 10.360.421 – izdanačka šuma bukve i nalazi se na površini od 5,71 ha,
što je 5,2 % ukupno obrasle površine. Zapremina ove gazdinske klase je 106,8 m3, što je 5,2 % od
ukupne, a prosečna zapremina je 18,7 m3/ha. Tekući zapreminski prirast je 2,1 m
3, prosečno 0,4 m
3/ha,
što je 1,3 % od ukupnog i sa procentom prirasta od 2,0 %.
Najmanje zastupljena je gazdinska klasa 10.176.422– izdanačka mešovita šuma graba, koja se
nalazi na površini od 22.57 ha,što predstavlja 1,1 % ukupno obrasle površine g.j., sa zanemarljivim
učešćem u zapremini i zapreminskim prirastom.
Izdanačke šume ove namenske celine se nalaze na površini od 57,89 ha, što predstavlja 52,7 %
ukupno obrasle površine g.j. Zapremina izdanačkih šuma je 5.034,3 m3, sa prosečnom zapreminom od
87,0 m3/ha i učešćem u ukupnoj zapremini od 61,7 %. Zapreminski prirast je 96,6 m
3, prosečno 1,7
m3/ha, sa učešćem u ukupnom prirastu od 58,4 %, dok procenat prirasta iznosi 1,9 %.
Namenska celina 10 se prostire na 78,82 ha, što je 71,7% ukupno obrasle površine. Zapremina
ove namenske celine je 7.426,1 m3, što je 90,9 % ukupne zapremine gazdinske jedinice. Prosečna
zapremina je 94,2 m3/ha. Zapreminski prirast je 149,4 m
3, što je prosečno 1,9 m
3/ha, dok je njegovo
učešće u ukupnom prirastu gazdinske jedinice 90,2 %. Procenat prirasta za namensku celinu je 2,0%.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 20
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Namenska celina 26 - zaštita zemljišta od erozije
- Visoke jednodobne sastojine – Od visokih jednodobnih sastojina u namenskoj celini 26, zastupljena je samo gazdinska klasa
26.401.611 – visoka šuma smrče, koja se nalazi na površini od 4,56 ha (4,1 % obrasle površine), sa
ukupnom zapreminom od 739,8 m3, prosečnom zapreminom od 162,2 m
3/ha, sa tekućim zapreminskim
prirastom od 16,3 m3 , prosečno 3,6 m
3/ha i procentom prirasta od 2,2. Učešće ove gazdinske klase u
ukupnoj zapremini iznosi 9,1 %, i 9,8 % u zapreminskom prirastu.
Ukupno, visoke (jednodobne) šume namenske celine 26 se nalaze na površini od 4,56 ha, što
predstavlja 4,1 % ukupno obrasle površine g.j. Zapremina visokih šuma je 739,8 m3, sa prosečnom
zapreminom od 162,2 m3/ha i učešćem u ukupnoj zapremini od 9,1 %. Zapreminski prirast je 16,3 m
3,
prosečno 3,6 m3/ha, sa učešćem u ukupnom prirastu od 9,8 %, dok procenat prirasta iznosi 2,2 %.
- Šikare i šibljaci -
U ovoj namenskoj celini se nalaze tri gazdinske klase:
26.267.312 – šibljak, nalazi se na 14,69 ha, što čini 13,4 % ukupno obrasle površine,
26.267.421 – šibljak, koja se prostire na 7,12 ha ili 6,5 % površine, i
26.267.611 – šibljak , i nalazi se na 4,56 ha, odnosno na 4,1 % ukupno obrasle površine gazdinske
jedinice.
Šibljaci su ukupno zastupljeni na 26,52 ha, ili na 24,1 % obrasle površine,a njihova namena je
zaštita zemljišta od erozije.
Namenska celina 26 se prostire na 31,08 ha, što je 28,3 % ukupno obrasle površine. Zapremina
ove namenske celine je 739,8 m3, što je 9,1 % ukupne zapremine gazdinske jedinice. Prosečna
zapremina je 23,8 m3/ha. Zapreminski prirast je 16,3 m
3, što je prosečno 0,5 m
3/ha, dok je njegovo
učešće u ukupnom prirastu gazdinske jedinice 9,8 %. Procenat prirasta za namensku celinu je 2,2%.
U gazdinskoj jedinici su najzastupljenije izdanačke šume, prostiru se na 57,89 ha ili na 52,7 % od
ukupno obrasle površine. Visoke šume se nalaze na 25,49 ha (23,2%).Površinska zastupljenost šibljaka
je 24,1% (26,52 ha).
Ukupno obrasla površina gazdinske jedinice je 109,90 ha, što je 40,5 % ukupne površine.
Zapremina gazdinske jedinice 8.165,9 m3, što je prosečno 74,3 m
3/ha. Ukupni zapreminski prirast je
165,6 m3, prosečno 1,5 m
3/ha, dok je procenat prirasta na nivou gazdinske jedinice 2,0 %.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 21
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
5.3 Stanje sastojina po poreklu i očuvanosti
Sastojine prema poreklu razvrstane su na: visoke sastojine – nastale generativnim putem (iz semena) izdanačke sastojine – nastale vegetativnim putem (iz izdanaka i izbojaka) veštački podignute sastojine – nastale sadnjom sadnica ili setvom semena šikare i šibljake – nastale destruktivnim dejstvom čoveka Sastojine prema očuvanosti razvrstane su na: očuvane sastojine – koje po stepenu obraslosti, zdravstvenom stanju i kvalitetu mogu dočekati
zrelost za seču razređene sastojine – sastojine sa manjim stepenom obraslosti, dobrog zdravstvenog stanja i
kvaliteta i mogu dočekati zrelost za seču devastirane sastojine – previše razređene sastojine, ujedno lošeg zdravstvenog stanja i kvaliteta,
te se pre zrelosti za seču uklanjaju. Stanje sastojina po poreklu, strukturnom obliku i očuvanosti prikazano je sledećom tabelom:
Gazd. klasa Površina Zapremina Zapreminski prirast
Poreklo/Očuvanost ha % m3 % m
3/ha m
3 %
m
3/ha Iv/V(%)
10321421 5.99 5.5 631.9 7.7 105.5 15.4 9.3 2.6 2.4
10401611 2.72 2.5
očuvane 8.71 7.9 631.9 7.7 72.5 15.4 9.3 1.8 2.4
10401611 12.22 11.1 1760.0 21.6 144.0 37.4 22.6 3.1 2.1
razređene 12.22 11.1 1760.0 21.6 144.0 37.4 22.6 3.1 2.1
Ukupno visoke 20.93 19.0 2391.8 29.3 114.3 52.8 31.9 2.5 2.2
10176422 1.19 1.1 67.7 0.8 56.9 1.3 0.8 1.1 2.0
10195312 9.61 8.7 1836.6 22.5 191.1 33.2 20.0 3.5 1.8
10196312 11.29 10.3 1967.8 24.1 174.3 39.5 23.8 3.5 2.0
očuvane 22.09 20.1 3872.1 47.4 175.3 74.0 44.7 3.3 1.9
10195312 6.86 6.2 630.9 7.7 92.0 12.8 7.7 1.9 2.0
10360421 5.71 5.2 106.8 1.3 18.7 2.1 1.3 0.4 2.0
razređene 12.57 11.4 737.7 9.0 58.7 15.0 9.0 1.2 2.0
10362421 23.23 21.1 424.4 5.2 18.3 7.7 4.6 0.3 1.8
devastirane 23.23 21.1 424.4 5.2 18.3 7.7 4.6 0.3 1.8
Uk. izdanačke 57.89 52.7 5034.3 61.6 87.0 96.6 58.3 1.7 1.9
Nam. celina 10 78.82 71.7 7426.1 90.9 94.2 149.4 90.2 1.9 2.0
26401611 4.56 4.1 739.8 9.1 162.2 16.3 9.8 3.6 2.2
razređene 4.56 4.1 739.8 9.1 162.2 16.3 9.8 3.6 2.2
Ukupno visoke 4.56 4.1 739.8 9.1 162.2 16.3 9.8 3.6 2.2
26267312 14.69 13.4
26267421 7.12 6.5
26267611 4.71 4.3
šibljaci 26.52 24.1
Nam. celina 26 31.08 28.3 739.8 9.1 23.8 16.3 9.8 0.5 2.2
OGŠ „Vučja-Jasike“ 22
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Gazd. klasa Površina Zapremina Zapreminski prirast
Poreklo/Očuvanost ha % m3 % m
3/ha m
3 %
m
3/ha Iv/V(%)
Ukupno GJ 109.90 100.0 8165.9 100.0 74.3 165.6 100.0 1.5 2.0
R E K A P I T U L A C I J A
očuvane 8.71 7.9 631.9 7.7 72.5 15.4 9.3 1.8 2.4
razređene 16.78 15.3 2499.7 30.6 149.0 53.7 32.4 3.2 2.1
Visoke 25.49 23.2 3131.6 38.3 122.9 69.0 41.7 2.7 2.2
očuvane 22.09 20.1 3872.1 47.4 175.3 74.0 44.7 3.3 1.9
razređene 12.57 11.4 737.7 9.0 58.7 15.0 9.0 1.2 2.0
devastirane 23.23 21.1 424.4 5.2 18.3 7.7 4.6 0.3 1.8
Izdanačke 57.89 52.7 5034.3 61.6 87.0 96.6 58.3 1.7 1.9
šibljaci 26.52 24.1
Ukupno GJ 109.90 100.0 8165.9 100.0 74.3 165.6 100.0 1.5 2.0
R E K A P I T U L A C I J A
očuvane 30.80 28.0 4504.0 55.2 146.2 89.3 53.9 2.9 2.0
razređene 29.35 26.7 3237.4 39.6 110.3 68.6 41.4 2.3 2.1
devastirane 23.23 21.1 424.4 5.2 18.3 7.7 4.6 0.3 1.8
šibljaci 26.52 24.1
Ukupno GJ 109.90 100.0 8165.9 100.0 74.3 165.6 100.0 1.5 2.0
Iz tabelarnog prikaza se vidi da visoke sastojine zauzimaju površinu od 25,49 ha ili 23,2 % obrasle
površine, izdanačke zauzimaju 57,89 ha ili 52,7 % obrasle površine, a šibljaci 26,52 ha, što je učešće od
24,1 % u obrasloj površini.
Zapremina visokih šuma je 3.131,6 m3, što je 38,3 % ukupne zapremine, sa prosečnom
zapreminom od 122,9 m3/ha. Zapreminski prirast je 69,0 m
3, ili 41,7 % ukupnog zapreminskog
prirasta, prosečni prirast je 2,7 m3/ha, sa procentom prirasta 2,2 %. Izdanačke šume imaju zapreminu od
5.034,3 m3, odnosno imaju najveće učešće u zapremini od 61,6 %, dok im je prosečna zapremina 87,0
m3/ha. Ukupni prirast izdanačkih šuma je 96,6 m
3; prosečno 1,7 m
3/ha, i učešćem u ukupnom od 58,3 %,
dok im procenat prirasta iznosi 1,9 %. Šibljaci zauzimaju 26,52 ha, odnosno zauzimaju 24,1 % ukupno
obrasle površine.
Što se tiče očuvanosti, očuvane sastojine se prostiru na površini od 30,80 ha, tj. na 28,0 % obrasle
površine. Zapremina im je 4.504,0 m3, što je 55,2 % ukupne zapremine, dok je zapreminski prirast 89,3
m3 ili 53,9 % , a prosečan procenat prirasta je 2,0 %.
Razređene sastojine su zastupljene na 29,35 ha, što je 26,7 % površine, obuhvataju zapreminu od
3.237,4 m3, ili 39,6 % ukupne zapremine i 41,4 % zapreminskog prirasta (68,6 m
3). Procenat prirasta
razređenih sastojina je 2,1 %.
Površina devastiranih sastojina iznosi 23,23 ha, tj. zauzimaju 21,1 % obrasle površine, zapremina
im je 424,4 m3 i obuhvata 5,2 % ukupne zapremine, a zapreminski prirast im je 7,7 m
3, a to je 4,6 %
ukupnog prirasta. Procenat zapreminskog prirasta devastiranih šuma je 1,8 %.
Šibljaci zauzimaju površinu od 26,52 ha, a to predstavlja 24,1 % ukupno obrasle površine.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 23
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
5.4 Stanje sastojina po smesi
U zavisnosti od vrste drveća i učešća u smesi, sve sastojine su razvrstane na čiste i mešovite.
Struktura sastojina po poreklu i smesi u ovoj gazdinskoj jedinici prikazana je po gazdinskim klasama i
namenskim celinama u sledećem tabelarnom pregledu:
Gazd. klasa Površina Zapremina Zapreminski prirast
Mešovitost ha % m3 % m
3/ha m
3 %
m
3/ha Iv/V(%)
10321421 5.99 5.5 631.9 7.7 105.5 15.4 9.3 2.6 2.4
10401611 14.94 13.6 1760.0 21.6 117.8 37.4 22.6 2.5 2.1
čiste 20.93 19.0 2391.8 29.3 114.3 52.8 31.9 2.5 2.2
Ukupno visoke 20.93 19.0 2391.8 29.3 114.3 52.8 31.9 2.5 2.2
10195312 16.47 15.0 2467.5 30.2 149.8 46.0 27.8 2.8 1.9
10360421 5.71 5.2 106.8 1.3 18.7 2.1 1.3 0.4 2.0
10362421 23.23 21.1 424.4 5.2 18.3 7.7 4.6 0.3 1.8
čiste 45.41 41.3 2998.8 36.7 66.0 55.8 33.7 1.2 1.9
10176422 1.19 1.1 67.7 0.8 56.9 1.3 0.8 1.1 2.0
10196312 11.29 10.3 1967.8 24.1 174.3 39.5 23.8 3.5 2.0
mešovite 12.48 11.4 2035.5 24.9 163.1 40.8 24.6 3.3 2.0
Uk. izdanačke 57.89 52.7 5034.3 61.6 87.0 96.6 58.3 1.7 1.9
NC 10 78.82 71.7 7426.1 90.9 94.2 149.4 90.2 1.9 2.0
26401611 4.56 4.1 739.8 9.1 162.2 16.3 9.8 3.6 2.2
čiste 4.56 4.1 739.8 9.1 162.2 16.3 9.8 3.6 2.2
Uk. visoke 4.56 4.1 739.8 9.1 162.2 16.3 9.8 3.6 2.2
26267312 14.69 13.4
26267421 7.12 6.5
26267611 4.71 4.3
šibljaci 26.52 24.1
NC 26 31.08 28.3 739.8 9.1 23.8 16.3 9.8 0.5 2.2
Ukupno GJ 109.90 100.0 8165.9 100.0 74.3 165.6 100.0 1.5 2.0
R E K A P I T U L A C I J A
čiste 25.49 23.2 3131.6 38.3 122.9 69.0 41.7 2.7 2.2
Uk.visoke 25.49 23.2 3131.6 38.3 122.9 69.0 41.7 2.7 2.2
čiste 45.41 41.3 2998.8 36.7 66.0 55.8 33.7 1.2 1.9
mešovite 12.48 11.4 2035.5 24.9 163.1 40.8 24.6 3.3 2.0
Uk izdanačke 57.89 52.7 5034.3 61.6 87.0 96.6 58.3 1.7 1.9
šibljaci 26.52 24.1
Ukupno GJ 109.90 100.0 8165.9 100.0 74.3 165.6 100.0 1.5 2.0
R E K A P I T U L A C I J A
čiste 70.90 64.5 6130.4 75.1 86.5 124.8 75.4 1.8 2.0
mešovite 12.48 11.4 2035.5 24.9 163.1 40.8 24.6 3.3 2.0
šibljaci 26.52 24.1
Ukupno GJ 109.90 100.0 8165.9 100.0 74.3 165.6 100.0 1.5 2.0
OGŠ „Vučja-Jasike“ 24
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Analizom priložene tabele po mešovitosti, može se zaključiti da su u gazdinskoj jedinici
rasprostranjenije čiste sastojine. Kod visokih sastojina, čiste apsolutno dominiraju, dok je kod
izdanačkih odnos 78% : 22% u korist čistih sastojina.
Ukupno gledano, sve čiste sastojine zauzimaju površinu od 70,90 ha ili 64,5 % obrasle površine, a
obuhvataju zapreminu od 6.130,4 m3, što čini 75,1 % ukupne zapremine. Prosečna zapremina čistih
sastojina je 86,5 m3/ha. Zapreminski prirast im je 124,8 m
3, ili 75,4 %, a procenat prirasta je 2,0 %.
Mešovite sastojine imaju manju zastupljenost i zauzimaju površinu od 12,48 ha, što je 11,4 %
obrasle površine, imaju drvnu zapreminu od 2.035,5 m3 , a to je 24,9 % ukupne zapremine, prosečno
163,1 m3/ha. Zapreminski prirast je 40,8 m
3 ili 24,6 % od ukupnog, prosečno 3,3 m
3/ha, dok je procenat
prirasta 2,0 %.
Šibljaci zauzimaju 26,52 ha ili 24,1 % obrasle površine.
5.5 Stanje sastojina po vrstama drveća
Zastupljenost pojedinih vrsta drveća u ukupnoj zapremini i zapreminskom prirastu prikazana je
sledećom tabelom:
Vrsta drveća Zapremina Zapreminski prirast
m3 % m
3 % Iv %
OML 7.7 0.1 0.2 0.1 2.3
Grab 174.6 2.1 3.2 2.0 1.9
Cer 3832.0 46.9 73.3 44.3 1.9
Trešnja 39.1 0.5 0.9 0.5 2.3
Jasika 63.9 0.8 1.6 1.0 2.5
Breza 569.4 7.0 14.1 8.5 2.5
Bukva 980.8 12.0 18.7 11.3 1.9
Javor 2.2 0.0 0.0 0.0 2.0
Klen 9.7 0.1 0.2 0.1 1.9
lišćari: 5679.4 69.6 112.3 67.8 2.0
Jela 7.6 0.1 0.2 0.1 2.2
Smrča 1739.0 21.3 36.9 22.3 2.1
četinari: 1746.7 21.4 37.1 22.4 2.1
Ukupno nc 10 7426.1 90.9 149.3 90.2 2.0
Cer 1.1 0.0 0.0 0.0 1.9
Jasika 3.8 0.0 0.1 0.1 2.5
lišćari: 5.0 0.1 0.1 0.1 2.4
Smrča 734.8 9.0 16.2 9.8 2.2
četinari: 734.8 9.0 16.2 9.8 2.2
Ukupno NC 26 739.76 9.06 16.28 9.8 2.2
Ukupno gj 8165.9 100.0 165.6 100.0 2.0
REKAPITULACIJA
OML 7.7 0.1 0.2 0.1 2.3
Grab 174.6 2.1 3.2 2.0 1.9
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 25
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Vrsta drveća Zapremina Zapreminski prirast
m3 % m
3 % Iv %
Cer 3833.2 46.9 73.3 44.3 1.9
Trešnja 39.1 0.5 0.9 0.5 2.3
Jasika 67.7 0.8 1.7 1.0 2.5
Breza 569.4 7.0 14.1 8.5 2.5
Bukva 980.8 12.0 18.7 11.3 1.9
Javor 2.2 0.0 0.0 0.0 2.0
Klen 9.7 0.1 0.2 0.1 1.9
lišćari: 5684.4 69.6 112.4 67.9 2.0
Jela 7.6 0.1 0.2 0.1 2.2
Smrča 2473.9 30.3 53.0 32.0 2.1
četinari: 2481.5 30.4 53.2 32.1 2.1
Ukupno gj 8165.9 100.0 165.6 100.0 2.0
U gazdinskoj jedinici su zastupljene četinarske i lišćarske vrste kao autohtone vrste na svom
staništu.
Četinarske vrste su manje zastupljene i njihova zapremina iznosi 30,4 % od ukupne zapremine
gazdinske jedinice (2.481,5 m3), a zapreminski prirast iznosi 32,1 % od ukupnog prirasta (53,2 m
3) .
Lišćarske vrste su dominantne i imaju zapreminu od 5.684,4 m3, odnosno 69,6 %, a učestvuju sa 67,9 %
u zapreminskom prirastu (112,4 m3).
Od četinara, najzastupljenija vrsta u gazdinskoj jedinici je smrča, sa zastupljenošću od 30,3 %
zapremine i 32,0 % zapreminskog prirasta. Učešće jele u zapremini i zapreminskom prirastu je
zanemarljivo. Od lišćara, i u gazdinskoj jedinici uopšte, najzastupljenija vrsta drveća je cer , koji u
zapremini učestvuje sa 46,9 %, a u zapreminskom prirastu sa 44,3 %. Učešće bukve u zapremini je 12,0
%, a u zapreminskom prirastu 11,3 %, breze 7,0 % u zapremini i 8,5 % u zapreminskom prirastu. Ostale
vrste koje su zastupljene u gazdinskoj jedinici imaju malo učešće u zapremini i zapreminskom prirastu.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 26
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
5.5.1 UČEŠĆE RETKIH, RELIKTNIH, ENDEMIČNIH I UGROŽENIH VRSTA DRVEĆA
Od vrsta drveća koje spadaju u kategoriju retkih, reliktnih, endemičnih i ugroženih vrsta u Srbiji, u
gazdinskoj jedinici „Vučja-Jasike“ su evidentirani jasika, breza, javor i trešnja. Stanje ovih vrsta drveća
dato je sledećom tabelom:
Vrsta drveća
Zapremina Zapreminski prirast
m3 % m3 % Iv %
Trešnja 39.1 0.5 0.9 0.5 2.3
Jasika 63.9 0.8 1.6 1.0 2.5
Breza 569.4 7.0 14.1 8.5 2.5
Javor 2.2 0.0 0.0 0.0 2.0
lišćari: 674.6 8.3 16.6 10.0 2.5
Ukupno nc 10 674.6 8.3 16.6 10.0 2.5
Jasika 3.8 0.0 0.1 0.1 2.5
lišćari: 3.8 0.0 0.1 0.1 2.5
Ukupno NC 26 3.8 0.0 0.1 0.1 2.5
Ukupno gj 678.5 8.3 16.7 10.1 2.5
REKAPITULACIJA
Trešnja 39.1 0.5 0.9 0.5 2.3
Jasika 67.7 0.8 1.7 1.0 2.5
Breza 569.4 7.0 14.1 8.5 2.5
Javor 2.2 0.0 0.0 0.0 2.0
lišćari: 678.5 8.3 16.7 10.1 2.5
Ukupno gj 678.5 8.3 16.7 10.1 2.5
Breza, kategorisana kao retka i ugrožena vrsta, ima ukupnu zapreminu od 569,4 m3, što je učešće
u ukupnoj zapremini od 7,0 %. Zapreminski prirast je 14,1 m3, odnosno 8,5 % od ukupnog, sa
procentom prirasta od 2,5 %. Breza se u gazdinskoj jedinici javlja uglavnom u čistim sastojinama
semenog porekla.
Zapremina jasike, kategorisane kao vrsta pod rizikom, je 67,7 m3, što je učešće od 0,8 %, a
zapreminski prirast je 1,7 m3, odnosno 1,0 % od ukupnog, a procenat prirasta je 2,5 %. Jasika se javlja
uglavnom pojedinačno, i to u razređenim sastojinama smrče.
Trešnja, vrsta pod rizikom, učestvuje sa 0,5 % u zapremini (39,1 m3), a u prirastu 0,5 % (0,9 m
3),
dok je procenat prirasta 2,3 %. Javlja se pojedinačno, uglavnom u razređenim sastojinama cera.
Javor, kategorisan kao endemit, ima zapreminu od 2,2 m3, zanemarljivo učešće u zapremini i
zapreminskom prirastu, a procenat prirasta je 2,0 %.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 27
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
5.5.2 STANJE HCV ŠUMA
U tabeli je dat detaljan prikaz po kategorijama HCV šuma, sa pripadnošću namenskoj celini,
odeljenju, odseku, kao i njihovim površinama:
HCV Namenska celina Odeljenje Odsek P ha
4 26 zaštita zemljišta od erozije 1 b 3.25
4 26 zaštita zemljišta od erozije 3 b 0.82
4 26 zaštita zemljišta od erozije 3 c 3.19
4 26 zaštita zemljišta od erozije 3 d 0.56
4 26 zaštita zemljišta od erozije 4 a 2.22
4 26 zaštita zemljišta od erozije 4 e 1.47
4 26 zaštita zemljišta od erozije 5 a 1.76
4 26 zaštita zemljišta od erozije 5 b 2.98
4 26 zaštita zemljišta od erozije 5 c 2.17
4 26 zaštita zemljišta od erozije 5 f 0.64
4 26 zaštita zemljišta od erozije 6 a 4.56
4 26 zaštita zemljišta od erozije 6 b 1.67
4 26 zaštita zemljišta od erozije 7 c 0.65
4 26 zaštita zemljišta od erozije 7 f 0.66
4 26 zaštita zemljišta od erozije 7 j 0.62
4 26 zaštita zemljišta od erozije 7 m 0.28
4 26 zaštita zemljišta od erozije 7 n 0.58
NC 26 31.08
kat. 4 31.08
HCV 31.08
Površina HCV šuma iznosi 31,08 ha, što znači da je 28,3 % površine gazdinske jedinice u IV
kategoriji zaštite, u gazdinskoj jedinici svrstanu u namesku celinu sa osnovnom namenom zaštite
zemljišta od erozije.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 28
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
5.6 Stanje šuma po debljinskoj strukturi
Distribucija ukupne zapremine, po debljinskim razredima, prikazana je po poreklu i gazdinskim
klasama u sledećem tabelarnom prikazu:
NC Z A P R E M I N A P O D E B L J I N S K I M R A Z R E D I M A
Iv Poreklo površina svega
do 10
cm 11-20 21-30 31-40 41-50 51-60
61-
70
71-
80
81-
90 >90
Gazd. kl. ha m3 0 I II III IV V VI VII VIII IX m3
10321421 5.99 631.9 18.7 323.9 262.0 27.2 0.0 0.0 0.0 15.3
10401611 14.94 1760.0 0.0 130.7 312.5 646.8 497.6 146.4 26.0 37.4
visoke 20.93 2391.8 18.7 454.6 574.5 674.0 497.6 146.4 26.0 52.7
10176422 1.19 67.7 3.5 31.0 33.1 0.0 0.0 0.0 0.0 1.3
10195312 16.47 2467.5 51.7 1048.4 1234.6 121.8 11.1 0.0 0.0 46.0
10196312 11.29 1967.8 55.8 982.6 750.2 99.4 79.8 0.0 0.0 39.5
10360421 5.71 106.8 2.6 26.2 58.2 19.8 0.0 0.0 0.0 2.1
izdanačke 34.66 4609.8 113.6 2088.3 2076.1 241.0 90.9 0.0 0.0 88.9
NC 10 55.59 7001.7 132.2 2542.9 2650.7 915.0 588.5 146.4 26.0 141.6
26401611 4.56 739.8 0.0 75.5 305.2 275.9 83.2 0.0 0.0 16.3
visoke 4.56 739.8 0.0 75.5 305.2 275.9 83.2 0.0 0.0 16.3
NC 26 4.56 739.8 0.0 75.5 305.2 275.9 83.2 0.0 0.0 16.3
GJ: 60.15 7741.4 132.2 2618.4 2955.9 1190.8 671.7 146.4 26.0 157.9
U raspodelu zapremine po debljinskim razredima nisu uračunate devastirane sastojine.
Ukupna zapremina gazdinske jedinice je 8.165,9 m3, odnosno bez devastiranih sastojina iznosi
7.741,4 m3. Najveći deo drvne zapremine nalazi se u II (38,2 %), I(33,8 %), III(15,4 %) i IV (8,7 %),
dok je ukupno učešće ostalih debljinskih razreda 3,9%.
5.7 Stanje sastojina po dobnoj strukturi
Stanje sastojina po starosti za jednodobne sastojine prikazaćemo tabelarno.
Stanje šuma je prikazano po namenskim celinama, gazdinskim klasama i poreklu sa učešćem
pripadajućim dobnim razredima. Širina dobnih razreda utvrđena je Pravilnikom o načinu izrade i
sadržini osnova u odnosu na visinu ophodnje – trajanje proizvodnog procesa.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 29
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
dobna struktura
Poreklo P DOBNI RAZREDI
svega
Namenska celina V I
II III IV V VI VII VIII IX X Gazdinska klasa iv Slabo
obraslo
Dobro
obraslo
10321421
(oph. 40 god)
(šdr 5 god)
P 0.44 5.55 5.99
V 632 632
Zv 15 15
10401611
(oph 120 god)
(šdr 20 god)
P 1.21 2.72 11.01 14.94
V 1760 1760
Zv 37 37
NC 10
P 1.21 2.72 0.44 11.01 5.55 20.93
V 1760 632 2392
Zv 37 15 52
26401611
(oph 120 god)
(šdr 20 god)
P 4.56 4.56
V 740 740
Zv 16 16
NC 26
P 4.56 4.56
V 740 740
Zv 16 16
Ukupno
visoke:
P 1.21 2.72 0.44 15.57 5.55 25.49
V 2500 632 3132
Zv 53 15 68
10176422
(oph 80god)
(šdr 10 god)
P 1.19 1.19
V 68 68
Zv 1 1
10195312
(oph 80god)
(šdr 10 god
P 16.47 16.47
V 2468 2468
Zv 46 46
10196312
(oph 80god)
(šdr 10 god)
P 11.29 11.29
V 1968 1968
Zv 39 39
10360421
(oph 80god)
(šdr 10 god)
P 4.40 1.31 5.71
V 107 107
Zv 2 2
NC 10
P 4.40 1.19 29.07 33.47
V 68 4543 4543
Zv 1 87 87
Ukupno
izdanačke:
P 4.40 1.19 29.07 33.47
V 68 4543 4543
Zv 1 87 87
UKUPNO GJ
P 1.21 2.72 4.84 15.57 6.74 29.07 58.96
V 2500 700 4543 7675
Zv 53 16 87 155
OGŠ „Vučja-Jasike“ 30
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Kod visokih sastojina prisutan je nenormalan razmer dobnih razreda, velika prisutnost
srednjedobnih sastojina, dok je nedostatak mlađih, a naročito dozrevajućih i zrelih sastojina.
Kod izdanačkih sastojina je prisutan nenormalan razmer dobnih razreda, nalaze se u VI i VII
dobnom razredu, tj sve sastojine su pri kraju ophodnje, i evidentno je potpuno odsustvo mladih i
srednjedobnih sastojina.
Što se tiče veštački podignutih sastojina, one su neravnomerno raspoređene po svim dobnim
razredima, jedino je nedostatak starijih sastojina koje su na kraju ophodnje.
5.8 Stanje veštački podignutih sastojina i kultura
U gazdinskoj jedinici nema veštački podigniutih sastojina, ali je u ovom uređajnom periodu
planirano pošumljavanje posle seča rekonstrukcije na površini od 23,23 ha.
5.9 Zdravstveno stanje sastojina i ugroženost od štetnih uticaja
Prilikom prikupljanja terenskih podataka za izradu ove osnove gazdovanja, konstatovano je da su
sastojine i visokog i izdanačkog porekla, u celini gledano, zadovoljavajućeg zdravstvenog stanja.
Konstatovano je pojedinačno i u manjim grupama sušenje stabala smrče na celoj površini gazdinske
jedinice. Glavni razlog je prenamnoženje štetnih insekata – potkornjaka, kao i gljiva truležnica.
Zdravstveno stanje je važan podatak u spovođenju svih mera zaštite šuma, a među najvažnijim
merama zaštite šuma spada i zaštita šuma od požara, po stepenima ugroženosti.
U zavisnosti od stepena ugroženosti od požara, šume i šumsko zemljište, prema dr. M.Vasiću,
razvrstani su u šest kategorija:
Stepen ugroženosti
Površina Zapremina Zapreminski prirast
ha % m3
% m3/ha m
3 m
3/ha Iv % ha
I – sastojine i kulture borova 0.00 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
II – sastojine i kulture smrče, jele id r.četinara 19.50 17.7 2499.7 30.6 128.2 53.7 32.4 2.8 2.1
III – meš. sastojine i kulture četinara i lišćara 0.00 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
IV – sastojine hrasta i graba 28.95 26.3 4503.0 55.1 155.5 86.8 52.4 3.0 1.9
V – sastojine bukve i drugih lišćara 34.93 31.9 1163.1 14.2 33.3 25.2 15.2 0.7 2.2
VI – šikare i šibljaci 26.52 24.1
Ukupno GJ 109.90 100.0 8165.9 100.0 74.3 165.6 100.0 1.5 2.0
Iz priloženog prikaza ugroženosti od požara, može se zaključiti da je gazdinska jedinica umaloj
meri ugrožena od požara, jer se sastojine koje su jako (sastojine prvog i drugog stepena) ugrožene, nalaze
na 17,7 % ukupne površine, srednje ugrožene sastojine (sastojine trećeg i četvrtog stepena) nalaze se na
26,3 % ukupne površine gazdinske jedinice, a malo ugrožene sastojine (sastojine petog i šestog stepena)
nalaze se na 56 % ukupne površine. Ovde nije uračunato neobraslo zemljište, koje se svrstava u VI
kategoriju ugroženosti.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 31
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
5.10 Stanje neobraslih površina
U sklopu gazdinske jedinice neobrasle površine se nalaze na 1.821.18 ha ili na 49.0 % od ukupne
površine, a od toga je:
- šumsko zemljište 121,99 ha 75,4 %
- neplodno zemljište 0,00 ha 0,0 %
- za ostale svrhe 39,75 ha 24,6 %
Ukupno 161,74 ha 100,0%
U neobrasle površine spadaju:
- šumsko zemljište: pašnjaci, goleti i šumsko zemljište pogodno ili nepogodno za pošumljavanje.
- neplodno zemljište: kamenjari
- za ostale svrhe: livade, putevi, dalekovodi, zgrade i drugi objekti.
5.11 Fond i stanje divljači
--- Lovom na jednom delu gazdinske jedinice (7. odeljenje) gazduje JP“Srbijašume“, preko
ŠG“Prijepolje“ iz Prijepolja. Na osnovu člana 18. Stav 1. Zakona o lovstvu („ službeni glasnik RS“,
br.39/93), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je doneo rešenje o ustanovljenju lovišta ̏
Zlatar – Jadovnik - Dubočica “ pod brojem 324-02-00423/6-95-06, od 05. Juna 1995. godine ( Službeni
glasnik RS, br. 29/95).
Ukupna površina lovišta iznosi 25.100 ha, od čega na šume i šumsko zemljište otpada 12.911 ha,
na pašnjake i livade 8.776 ha, na obradivo zemljište 1.700 ha, a na neobradivo 1.713 ha.
Lovištem se gazduje na osnovu Lovne osnove „Zlatar-Jadovnik-Dubočica“ za period od 1.4.2011.
do 31.3.2020. godine.
Brojno stanje divljači sa kojom se gazduje u lovištu je:
vrsta
divljači
procena brojnosti
/jedinki/
Vuk /Canis lupus L./ ≈ 6
Lisica /Vulpes vulpes L./ ≈ 40
Divlja mačka /Felis silvesris Schr./ ≈ 10
Kuna zlatica /Martes martes L./ ≈ 20
Kuna belica /Martes foina Erhl./ ≈ 28
Jazavac /Meles meles L./ ≈ 38
Šumska šljuka /Scolopax rusticola L./ ≈ 80
Divlji golub grivnjaš /Columba palumbus L./ ≈ 100
Gugutka /Streptopelia decaocto Friv./ ≈ 150
Jastreb kokošar /Accipiter gentillis L./ ≈ 40
Gačac /Corvus frugilegus L./ ≈ 40
OGŠ „Vučja-Jasike“ 32
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Strogo zaštićene vrste
vrsta
divljači
procena brojnosti
/jedinki/
Mrki medved /Ursus artos L./ ≈5
Vidra /Lutra lutra L./ ≈ 6
Lasica / Schr./ ≈ 20
Jastrebovi /Acippiter sp.L./ ≈ 30
Sove /Frigide sp. L./ ≈ 28
Stanje lovnih i lovno-tehničkih objekata u lovištu je sledeće:
Stabilne čeka
6
Hranilišta za srne
12
Hranilišta za divlje svinje
16
Solišta
20
Ruska klopka za vuka
2
Lovačka kuća
2
--- Na većem delu površine na području gazdinske jedinice „Vučja - Jasike“ gazduje Lovačko
udruženje „Kozomor“ iz Nove Varoši.
Ukupna površina lovišta je 55.900,00 ha, od čega šume i šumsko zemljište zauzimaju 17.376,00
ha, livade i pašnjaci 22.740,00 ha, njive i oranice 10.098,00 ha, voćnjaci i vinogradi 755,00 vode i bare
53,00 ha i ostalo zemljište 4.878,00 ha.
Lovištem se gazduje na osnovu Lovne osnove za lovište „Kozomor“, koja je doneta po rešenju
ministarstva broj 324-02-54/2008-10. Važnost osnove je od 2009. do 2018. godine.
Brojno stanje divljači sa kojom se gazduje u lovištu je:
srna 264 grla
divlja svinja 232 kom
zec 4.288 kom
poljska jarebica 544 kom
Srneća divljač je autohtona u lovištu, nastanjena je na svim staništima u gazdinskoj jedinici.
Populacija srneće divljači na osnovu podataka kojima raspolažemo nije u optimalnom kapacitetu lovišta.
Trenutno brojno stanje je 264 grla, a odnos polova je 1 : 1. Podataka o trofejnoj strukturi i telesnoj težini
za srneću divljač nema, jer nije vođena evidencija.
Divlje svinje su takođe autohtone vrste u lovištu. Nalaze se gotovo na celom lovištu, ali se nikada
ne zadržavaju cele godine, već lovište napuštaju u toku proleća i vraćaju se početkom zime.
Zec je takođe odstrelna vrsta i ima ga u celom lovištu, ali u malom broju, jer je teren pretežno
šumovit. Trenutno brojno stanje je 4.288 komada, što je ispod optimalnog kapaciteta, zbog čega bi
trebalo posvetiti pažnju pri planiranju, kako bi se brojnost zeca povećala i omogućio planski, kontrolisani
lov za lovce koji su nastanjeni u lovištu, i samim tim sprečio nekontrolisani lov i krivolov.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 33
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
5.12 Zaštićeni delovi prirode
Na teritoriji gazdinske jedinice „Vučja – Jasike“ nema zaštićenih delova prirode.
5.13 Opšti osvrt na zatečeno stanje
Sve šume ove gazdinske jedinice prema nameni svrstane su u dve namenske celine: 10 –
proizvodnja tehničkog drveta i 26 – zaštita zemljišta od erozije.
Ukupna površina gazdinske jedinice iznosi 271,64 ha, dok obraslo zemljište zauzima 109,90 ha ili
40,5 % ukupne površine. Ukupna zapremina je 8.165,9 m³ , a zapreminski prirast je 165,6 m³.
Namenska celina 10 je nosilac zapremine, ujedno i proizvodnje, a nalazi se na površini od 71,7 % i
obuhvata 90,9 % zapremine i 90,2 % zapreminskog prirasta.
Namenska celina 26 se nalazi na 28,3 % površine, u zapremini učestvuje sa 9,1 %, a u
zapreminskom prirastu sa 9,8 %
U gazdinskoj jedinici je formirano 11 gazdinskih klasa.
Na nivou gazdinske jedinice prosečna zapremina iznosi 74,3 m³/ha, zapreminski prirast po hektaru
iznosi 1,5 m³/ha, a procenat prirasta je 2,0 %.
Prema poreklu, visoke šume se nalaze na 23,2 % obrasle površine, obuhvataju 38,3 % zapremine i
41,6% zapreminskog prirasta.
Izdanačke šume se nalaze na 52,7 % obrasle površine, obuhvataju 6,7 % zapremine 58,4 %
zapreminskog prirasta.
Šibljaci se nalaze na 24,1 % obrasle površine.
Što se očuvanosti tiče, očuvanih sastojina ima najviše i nalaze se na 28,0 % obrasle
površine,obuhvataju 55,2 % zapremine i 53,9 % zapreminskog prirasta. Razređene sastojine su
zastupljene na površini od 26,7 % , obuhvataju 39,6 % zapremine i 41,4 % zapreminskog prirasta, a
devastirane se nalaze na 21,1 % površine, obuhvataju 5,2 % zapremine i 4,6 % zapreminskog prirasta.
Šikare i šibljaci se nalaze na 24,1 % obrasle površine.
Što se tiče mešovitosti, čiste sastojine se nalaze na površini od 64,5 % obrasle površine, sa
zapreminom od 75,1 % i učestvuju u prirastu sa 75,4 %. Mešovite sastojine se prostiru na 11,4 %
površine, dok im je učešće u zaprenini i zapreminskom prirastu 24,9 %, odnosno 24,6 %. Šikare i šibljaci
se nalaze na 24,1 % obrasle površine.
Od vrsta drveća lišćarske vrste s u dominantnije, a odnos četinara i lišćara je 69,6:30,4 u korist
lišćara.
Najzastupljenija vrsta kod lišćara je cer, čija zapremina obuhvata 46,9 % ukupne zapremine, zatim
sledi bukva sa 12,0 % i breza sa 7,0 %. Od četinara, smrča učestvuje u zapremini sa 30,3%.
Kod jednodobnih sastojina prisutan je nenormalan razmer dobnih razreda, a karakteriše ga
dominiranje srednjedobnih sastojina, malo učešće mladih i dozrevajućih i potpuno odsustvo zrelih
sastojina.
Zdravstveno stanje svih sastojina ove gazdinske jedinice je zadovoljavajuće, ali je u 2013. i 2014.
godine zabeleženo pojačano sušenje usled entomoloških i fitopatoloških oboljenja.
Gazdinskom jedinicom dominiraju izdanačke, očuvane i čiste sastojine.
Neobrasle površine zauzimaju 161,74 ha ili 59,5 % od ukupne površine gazdinske jedinice.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 34
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Može se reći da je gazdinska jedinica dovoljno otvorena putevima, jer se sastoji iz velikog broja
manjih parcela pored kojih prilaza magistralni i tvrdi putevi.
Gazdinska jedinica jednim delom pripada lovištu „Zlatar-Jadovnik-Dubočica“ kojim gazduje JP
„Srbijašume“, a njenim većim delom gazduje Lovačko udruženje „Kozomor“ iz Nove Varoši.
Napred navedeni pokazatelji govore o stanju šuma gazdinske jedinice i daju polaznu osnovu kako
postupati prema svakoj sastojini, jer su uzgojne potrebe svake sastojine različite.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 35
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
6. DOSADAŠNJE GAZDOVANJE
6. 1. PROMENA ŠUMSKOG FONDA
Gazdinska jedinica „Vučja-Jasike“ prvi put je uređivana 2004. godine, kada je izvršena prva
prostorna podela na odeljenja. Tada je gazdinska jedinica podeljena na 5 odeljenja, sa prosečnom
površinom od 20,19 ha, a prilikom prvog uređivanja u površinu su uračunate samo parcele koje su se u
posedovnim listovima vodile kao šuma. .
Za ovu gazdinsku jedinicu ovo je drugo uređivanje šuma.
U narednom poglavlju prikazaće se sve promene stanja kao i način i posledice dosadašnjeg
gazdovanja.
6. 1. 1 PROMENA ŠUMSKOG FONDA PO POVRŠINI
Promena šumskog fonda po površini data je sledećom tabelom:
Godina
Ukupna
površina Šuma
Šumske
kulture
Šumsko
zemljište Neplodno
Za ostale
svrhe
Tuđe
zemljište Zauzeće
ha ha ha ha ha ha ha ha
2004. 100.93 98.38 - 0.23 2.32 - - -
2016. 271.64 109.90 - 121.99 - 39.75 - -
Ukupno: + 170.71 + 11.52 - + 121.76 - 2.32 + 39.75 - -
Ukupna površina gazdinske jedinice u odnosu na površinu prilikom prethodnog uređivanja
(2004/2016) promenila se za 170,71 ha i sada je površina veća, a samim tim se povećao i broj
odeljenja, sa 5 na 7 odeljenja. Prosečna površina odeljenja se povećala sa 20,19 ha na 24,39 ha.
Do ove razlike u površinama od 170,71 ha je došlo zbog toga što su u ovu OGŠ uračunate sve
parcele koje se nalaze na teritoriji opštine Nova Varoš, a koje su u vlasništvu ZZ „Inex-napredak
company“. Do povećanja površine pod šumom od 11,52 ha došlo je jednim delom kao posledica
prirodnog pošumljavanja ili usled zarastanja površina šibljacima leske.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 36
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
6.1.2 PROMENE ŠUMSKOG FONDA PO ZAPREMINI I ZAPREMINSKOM PRIRASTU
Tabelom će biti prikazana merena i očekivana zapremina:
Vrsta dveća
Ukupna
zapremina
2004. god.
Ukupan 12-
godišnji
zapreminski
prirast
Ukupan
ostvareni
prinos
Očekivana
zapremina
Zapremina
dobijena
premerom
Razlika u
zapremini
(oček. – 2016.)
Zapreminski
prirast 2016.
g. (tekući)
m³
OML 0.0 0.0 0 7.7 7.7 0.2
Grab 0.0 0.0 0 174.6 174.6 3.2
Cer 4512.7 1200.0 336.0 5376.7 3833.2 -1543.5 78.3
Kitnjak 73.4 19.2 92.6 0 -92.6 0
Trešnja 0.0 0.0 0 39.1 39.1 0.9
Jasika 0.0 0.0 0 67.7 67.7 1.7
Breza 31.5 7.2 38.7 569.4 530.7 14.1
Bukva 1547.8 423.6 416.0 1555.4 980.8 -574.6 18.7
Javor 0.0 0.0 0 2.2 2.2 0
Klen 0.0 0.0 0 9.7 9.7 0.2
OTL 1.2 0.0 1.2 0 -1.2 0
Lišćari 6166.7 1648.8 752.0 7063.5 5684.4 -1379.1 117.3
Smrča 3056.5 1021.2 1402.0 2675.7 2473.9 -201.8 53
Jela 8.4 2.4 10.8 7.6 -3.2 0.2
Četinari 3064.9 1023.6 1402.0 2686.5 2481.5 -205 53.2
Ukupno: 9231.6 2672.4 2154.0 9750.0 8165.9 -1584.1 170.5
Razlika između očekivane i zapremine dobijene poslednjim premerom iznosi 1.584,1 m3, tj.
manja je za 16,2 %. Ukupna zapremina šuma dobijena premerom 2004. godine iznosila je 9.231,6 m3,
prirast za 12 godina iznosio je 2.672,4 m3. Izvršene seče u tom periodu su bile 2.154,0 m
3, što daje
očekivanu zapreminu od 9.750, m3. Zapremina dobijena poslednjim premerom iznosi 8.165,9 m
3, što je
za 16,2 % manje od očekivane zapremine.
Gledano po vrstama drveća, razlika između očekivane i zapremine dobijene premerom je najveća
kod cera ( - 1.543,57 m3 ili 28,7 %), bukve ( - 574,6 m
3 ili 36.9 %), breze (+ 530,7 m
3 ili 1.371,3 %)...
- Izdvajanje odseka i pozicioniranje na krugove vršeno je pomoću GPS uređaja, određivanje
površine i broj primernih površina je pratilo stepen homogenosti sastojina , tako da je u jednom broju
odseka urađen totalni premer (6/e, 7/d, 7/g, 7/h i 7/k), dok su visine stabala i poluprečnici krugova
mereni elektronskim visinomerom „Vertex“, pa je za pretpostaviti da je tačnost podataka poslednjeg
uređivanja velika.
Kao razlog razlike može se u nekoj meri opravdati i razlikama u prirastu između dve osnove. Po
prethodnoj osnovi, periodični prirast (za 12 godina) je iznosio 2672,4 m3, a sada 1705 m
3 (2046 m
3 za 12
godina), što daje razliku od 626 m3. Kada bi se ova razlika u prirastima oduzela od očekivane zapremine,
dobila bi se realnija očekivana zapremina od 9.124,0 m3, što bi bilo veće od zapremine dobijene
premerom za 958,1 m3 ili za 10,5 %.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 37
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
6.2 Odnos planiranih i ostvarenih radova u dosadašnjem periodu
6.2.1 DOSADAŠNJI RADOVI NA OBNOVI I GAJENJU ŠUMA
Tabelom će biti prikazani planirani i ostvareni radovi u prethodnom periodu:
Vrsta rada Planirano Ostvareno Razlika
Ostvare
no
ha kom ha kom (+/-)ha %
Veštačko pošumljavanje sadnjom 0.59 2360 - - - 0.59 0.0
Popunjavanje vešt. pod. kultura sadnjom 0.12 472 - - - 0.12 0.0
Okopavanje i prašenje u kulturama 1.18 - - 1.18 0.0
Čišćenje u mladim prirodnim sastojinama 3.38 - - 3.38 0.0
Nega šuma (proreda i sanitarne seče) 61.28 58.90 - 2.38 96.1
Ukupno: 66.55 2832 58.90 0.0 - 7.65 88.5
Prethodnom osnovom, planom gajenja šuma planirani su radovi na površini od 66,55 ha, a planiran
potreban broj sadnog materijala iznosio je 2832 sadnice bukve.
Od planiranih radova izvršene su samo proredne seče, odnosno nega šuma na 58,90 ha, što je
ostvarenje plana od 96,1 %. Veštačko obnavljanje i prateći radovi na nezi su u potpunost izostali, a
razlog je što nije urađena planirana čista seča na površini od 0,59 ha.
Na nivou gazdinske jedinice izvršenje plana na gajenju iznosi 88,5 %, što predstavlja nedovoljnu,
ali ipak zadovoljavajuću realizaciju planova.
6.2.2 DOSADAŠNJI RADOVI NA ZAŠTITI ŠUMA
Zaštita šuma se vrši u okviru redovnih mera gazdovanja. Zakonom o šumama je predviđeno da su
korisnici šuma dužni da preduzimaju mere radi zaštite šuma od požara i drugih elementarnih nepogoda,
biljnih bolesti i insekata. Poslove opažanja i obaveštavanja treba da vrši terensko osoblje, a ZZ nema
stalno zaposlene terenske radnike, odnosno lugare, tako da takve mere nisu ni preduzimane.
Olakšavajuća je okolnost da je ova gazdinska jedinica sastavljena iz mnogo parcela, odnosno enklava u
državnom zemljištu, tj. može se reći da je prostorno sastavni deo državnih šuma i to GJ „Vučja-
Kozomor-Vran“ i GJ „Zlatar I“, pa samim tim i svi radovi na zaštiti u državnim šumama praktično
podrazumevaju i ovu gazdinsku jedinicu.
U gazdinskoj jedinici je u toku 2013. i 2014. godine zabeleženo pojačano sušenje šuma usled
pojave entomoloških i fitopatoloških oboljenja. Radi sprčavana širenja zaraze nisu postavljene
feromonske klopke, već su obelela stabla u najkraćem roku uklanjana iz sastojine.
U toku prethodnog uređajnog perioda nije bilo požara u ovoj gazdinskoj jedinici.
Od radova na zaštiti vršene su povremene kontrole i čuvanje šuma od bespravnih seča. U
prethodnom desetogodišnjem periodu nisu evidentirane bespravne seče.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 38
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
6.2.3 DOSADAŠNJI RADOVI NA KORIŠĆENJU ŠUMA
Tabelom su prikazani planirani i ostali prinosi po vrstama i količini iskorišćene mase:
Vrsta
drveća
Planirano Ukupan
plan
Ostvareno Ukupno
ostvareno
Razlika Ostvar
eno
Glavni
prinos Prethodni
prinos Glavni pr Preth. prinos Bespra
vni
Glav
ni Prethodni %
Red. Sluč. Red. Sluč.
cer 625.2 625.2 305.0 31.0 336.0 -289.2 53.7
kitnjak 15.2 15.2 -15.2 0.0
breza 5.0 5.0 -5.0 0.0
bukva 17.0 202.1 219.1 214.0 202.0 416.0 -17.0 + 213.9 189.9
OTL 0.8 0.8 -0.8 0.0
smrča 323.9 323.9 579.0 823.0 1402.0 + 1078.1 321.7
Ukupno: 17.0 1172.2 1189.2 1098.0 1056.0 2154.0 -17.0 +981.8 181.3
U proteklih dvanaest godina gazdovanja, ukupno ostvareni prinos od seča šuma, prema evidenciji
ZZ „Inex-napredak company“ Nova Varoš, iznosi 2.154,0 m3. Ukupan prinos čine glavni prinos (seče
obnavljanja), prethodni prinos (proredne seče) i slučajni prinos (suva, prevršena, izvaljena stabla) koji
nije planiran. Pri evidenciji, u ostvareni prinos se računaju i bespravne seče, koje ovde nisu
registrovane.
Glavni prinos u prethodnom uređajnom razdoblju nije ostvaren, prethodni je ostvaren sa 2.154,0
m3
(183.7%).
Prethodnim planom korišćenja planirano je 1.189,2 m3 , a ostvareno je 2.154,0 m
3 prinosa, tako da
je plan ostvaren sa 181,3 %. Razlog većeg korišćenja šuma nego što je planirano je sušenje četinarskih
šuma, što se vidi i iz vrste prinosa, gde je učešće slučajnog skoro 50 %.
6.2.4 DOSADAŠNJI RADOVI NA KORIŠĆENJU OSTALIH ŠUMSKIH PROIZVODA
Izuzev drveta, korišćenje drugih šumskih proizvoda bilo je u drugom planu, iako postoje uslovi za
sakupljanje i otkup jestivih gljiva u godini uroda. Činjenica je da na ovim prostorima nisu iskorišćene
sve mogućnosti koje pružaju drugi šumski proizvodi.
Prethodnom posebnom osnovom (2005 - 2014) nije bio planiran otkup i sakupljanje gljiva
(vrganj, lisičarka, bukovača, smrčak) .
Vezano za lov, gazdinska jedinica manjim delom (7.odeljenje) pripada lovištu „Zlatar – Jadovnik
– Dubočica“ kojim gazduje JP „Srbijašume“, a njenim većim delom gazduje Lovačko udruženje
„Kozomor“ iz Nove Varoši.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 39
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
6.2.5 DOSADAŠNJI RADOVI NA IZGRADNJI I ODRŽAVANJU ŠUMSKIH
SAOBRAĆAJNICA
Prethodnom posebnom osnovom nije bila planirana izgradnja niti rekonstrukcija postojećih
puteva.
6.2.6 OPŠTI OSVRT NA DOSADAŠNJE GAZDOVANJE ŠUMAMA
Dosadašnje gazdovanje služi da bi se analiziralo planirano i ostvareno gazdovanje u proteklom
periodu.
Površina gazdinske jedinice je uvećana za 170,71 ha, a uzrok je unos svih katastarskih parcela u
vlasništvu zadruge, dok su u prethodnoj osnovi uračunate samo parcele koje se u listovima vode kao
šuma. Površina pod šumom se povećala za 11,52 ha, što je posledica prirodnog pošumljavanja jednog
dela neobraslih površina.
Gledajući po zapremini, masa dobijena premerom je manja za 1.584,1 m3 od očekivane
zapremine.Mogući razlozi razlike u zapreminama su dati u stavci 6.1.2.
Dosadašnji radovi na gajenju šuma prema evidenciji o izvršenim radovima ostvareni su sa 96,1 %
od planiranih. Može se videti da su od gajenja rađene samo proredne seče, dok su ostali radovi u
potpunosti izostali .
Od radova na zaštiti vršene su povremene kontrole i čuvanje šuma od bespravnih seča i požara. U
proteklom periodu nisu evidentirani požari, dok je registrovano pojačano sušenje šuma usled
fitopatoloških i entomoloških oboljenja.
Prema evidenciji izvršenih seča u proteklom periodu, etat je ostvaren sa 181,3 % od planiranog.
Uzrok većeg korišćenja šuma od plana je veliko učešće sanitarnih seča usled pojačanog sušenja šuma,
kao i uticaja vremenskih nepogoda (vetroizvale, vetrolomi, snegoizvale i snegolomi).
Zanemareno je korišćenje ostalih šumskih proizvoda, odnosno proizvodni potencijali šuma (šumski
plodovi, lekovito bilje, jestive gljive i dr.)
Prethodnom osnovom nije planirana izgradnja novih puteva, kao ni rekonstrukcija postojećih.
Napred iznete konstatacije jasno ukazuju na zadovoljavajući odnos prema šumama ove gazdinske
jedinice, a treba težiti da se tako nastavi i u narednom periodu, kako bi se očuvala i povećala biološka
stabilnost celog kompleksa.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 40
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
7. PLANIRANJE UNAPREĐIVANJA STANJA I
OPTIMALNOG KORIŠĆENJA ŠUMA
7.1 Ciljevi gazdovanja šumama
7.1.1 OPŠTI CILJEVI GAZDOVANJA ŠUMAMA
Opšti ciljevi gazdovanja šumama ustanovljeni su Zakonom o šumama (Sl.glasnik RS br. 30/10,
93/12 i 89/15), Pravilnikom o sadržini osnova i Programima gazdovanja šumama, Godišnjim izvođačkim
planom i Privremenim godišnjim planom gazdovanja privatnim šumama (Sl.glasnik RS br.122 od
12.12.2003 god.). Prema Zakonu o šumama, „Šume, kao dobro od opšteg interesa, moraju da se
održavaju, obnavljaju i koriste, tako da se očuva i poveća njihova vrednost i opštekorisne funkcije,
obezbedi trajnost i zaštita i stalno povećanje prinosa i prirasta. Šumsko zemljište, kao dobro od opšteg
interesa, koristi se za šumsku proizvodnju i ne može da se koristi u druge svrhe osim u slučajevima i pod
uslovima utvrđenim ovim zakonom“.
Prema Pravilniku o sadržini i načinu izrade osnova, opšti ciljevi su:
Razvijanje i jačanje opštekorisnih funkcija šuma;
Optimalno obezbeđivanje prioritetnih funkcija šuma
Zaštita i stabilnost šumskih ekosistema;
Sanacija opšteg stanja degradiranih šumskih ekosistema i obezbeđivanje optimalne obraslosti;
Očuvanje trajnosti i povećanje prinosa;
Povećanje ukupne vrednosti šuma i njenih opšte korisnih funkcija.
Ovako definisani opšti ciljevi gazdovanja šumama pokrivaju jedan zajednički opšti cilj koji je
sadržan u potrebi obezbeđenja racionalnog korišćenja prirodnih resursa, unapređenje uslova života,
zaštita od elementarnih nepogoda i zaštita genetskog fonda.
Ostvarivanje opštih ciljeva gazdovanja u mnogome zavisi od sadašnjeg stanja šuma i od dosledne
primene uzgojnih, tehničkih i uređajnih mera propisanih ovom Osnovom gazdovanja šumama gazdinske
jedinice „Vučja-Jasike“.
7.1.2 POSEBNI CILJEVI GAZDOVANJA
Uzimajući u obzir stanje šuma gazdinske jedinice i istaknute društvene potrebe, u okvirima
prethodno definisanih opštih ciljeva, mogu se sagledati i oni su u okviru proizvodnog (opšteg) cilja
(proizvodnja organske materije) sledeći:
Proizvodnja tehničkog drveta (u najširem smislu)
Proizvodnja celuloznog drveta
Protiveroziona zaštita zemljišta
Zaštita i očuvanje zaštićenih reliktnih, retkih i ugroženih vrsta flore i faune.
Proizvodnja ostalih proizvoda iz šume
Proizvodnja, uzgoj i zaštita divljači i ostale faune.
Posebni ciljevi gazdovanja predstavljaju posebna namenska opredeljenja koja važe za celu
gazdinsku jedinicu ili pojedine njene delove. Neke od navedenih ciljeva možemo, a neke ne možemo sa
sigurnošću planirati, obzirom na složene odnose u ekološkom smislu na relaciji životna sredina – flora –
fauna, ravnoteže među njima i ekološkog kapaciteta s kojima se mora računati. Pri tome je jasno da
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 41
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
trenutno raspoloživim merama i radovima možemo neke pojave i rizike u izvesnom smislu ublažiti ili
eliminisati.
Uopšteno postoje sledeći posebni ciljevi:
1. Biološko – uzgojni (koji obezbeđuju trajno povećanje prirasta i prinosa po količini i kvalitetu,
povećanje ukupne vrednosti šuma i opštekorisnih funkcija šuma u skladu sa potencijalnim
mogućnostima staništa);
2. Proizvodno – tehnički (kojima se na bazi namene i stanja šuma i stanišnih uslova utvrđuju
pespektivne mogućnosti proizvodnje šumskih proizvoda po količini i kvalitetu, odnosno
utvrđuju očekivani proizvodni efekti i rezultati gazdovanja šumama uz obezbeđivanje
tehničkih uslova za ostvarivanje proizvodnih ciljeva);
3. Opšte korisni (proističu iz zakonskih odredbi zaštitno-regulativnih isocijalnih funkcija.
Obzirom na vremenski period u kome se ovi ciljevi mogu ostvariti dele se na:
1. dugoročne, čije se ostvarivanje proteže na više uređajnih razdoblja;
2. kratkoročne, koji se ostvaruju u toku jednog uređajnog razdoblja.
7.1.2.1 Biološko – uzgojni ciljevi
Namenska celina 10 – proizvodnja tehničog drveta Visoke prirodne sastojine (jednodobne) – gazd. kl.: 10.321.421 i 10.401.611
Dugoročni ciljevi
postepeno dovođenje sastojina u optimalno (normalno) stanje, koje će u potpunosti koristiti
potencijalne mogućnosti staništa u cilju zadovoljenja društva prema šumi kao dobru od posebnog
značaja, odnosno, intezivna maksimalna proizvodnja drveta najboljeg kvaliteta i vrednosti.
b. Kratkoročni ciljevi
merama nege usmeravati pozitivno razvoj srednjedobnih sastojina (gazd. kl. 10.321.421 i
10.401.611) .
sečama čišćenja usmeriti pravilan razvoj mladih sastojina (gazd.kl. 10.401.6110) Eventualnim sanitarnim sečama, blagovremeno otkloniti posledice nastale usled elementarnih
nepogoda (sneg, vetar) ili nastale usled pojave entomoloških i fitopatoloških oboljenja, a u cilju
sprečavanja širenja zaraze.
Izdanačke sastojine – gazd. kl. 10.176.422, 10.195.312, 10.196.312, 10.360.421 i 10.362.421
a. Dugoročni ciljevi
prevođenje izdanačkih sastojina u visoki oblik gajenja konverzijom (gazd.kl. 10.176.422,
10.195.312, 10.196.312 i 10.360.421)
b. Kratkoročni ciljevi
merama nege – selektivnim proredama izdanačke sastojine pripremiti za prevođenje u visoki
uzgojni oblik (gazd.kl. 10.176.422, 10.195.312 i 10.196.312)
OGŠ „Vučja-Jasike“ 42
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
prelazno gazdovanje je određeno za mlade i srednjedobne razređene bukove sastojine
(g.kl.:10.360.421)
rekonsrtukcija većeg dela devastiranih bukovih sastojina (gazd.kl.:10.362.421)
Namenska celina 26 – zaštita zemljišta od erozije Visoke prirodne sastojine – gazd. kl.: 26.401.611
a. Dugoročni ciljevi
postepeno dovođenje sastojina u optimalno (normalno) stanje, koje će u potpunosti koristiti
potencijalne mogućnosti staništa u cilju zadovoljenja društva prema šumi kao dobru od posebnog
značaja, odnosno, proizvodnja drveta najboljeg kvaliteta i vrednosti, uz očuvanje i poboljšanje staništa,
kao prioritetne funkcije
b. Kratkoročni ciljevi
Zbog prioritetne funkcije – zaštita zemljišta od erozije, kao i zbog prekinutog sklopa kod ovih
sastojina, u ovom uređajnom razdoblju je planirano prelazno gazdovanje.
U slučaju potrebe, mogu se raditi sanitarne seče iz istih razloga kao u namenskoj celini 10
Šibljaci – gazd. kl.: 26.267.312, 26.267.421 i 26.267.611
a. Dugoročni ciljevi Meliorativnim radovima, pripremom terena i pošumljavanjem, prevoditi ove sastojine u
visoki uzgojni oblik.
b. Kratkoročni ciljevi Šikare u napred navedenim gazdinskim klasama u ovom uređajnom razdoblju će imati kao
preventivni cilj zaštitu zemljišta od erozije. Propisuje se prelazno gazdovanje, odnosno privremeno mirovanje ove kategorije šuma.
Neobrasle površine
a. Dugoročni ciljevi
Odnos obraslog i neobraslog zemljišta u gazdinskoj jedinici je 40,5 : 59,5 %, ako se u obzir
uzmu sve kategorije neobraslog zemljišta. Površina šumskog zemljišta je 121,99 ha (pogodno za
pošumljavanje), a zemljišta za ostale svrhe 39,75 ha. Minimalan potreban odnos obraslog i neobraslog
zemljišta je 95% : 5%. U našem slučaju, odnos šume i neobraslog zemljišta je nepovoljan, što bi značilo
da je potrebno vršiti veštačko pošumljavanje. Međutim, imajući u vidu da je u sklopu neobraslog
zemljišta veliko učešće livada i zemljišta koje je pogodno za obradu, a što je u slučaju zemljoradničke
zadruge značajan izvor prihoda, ne treba težiti ostvarivanju ovog odnosa.
b. Kratkoročni ciljevi
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 43
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Bez planiranih radova što se tiče radova na pošumljavanju, već će se neobrasle površine davati
u zakup svim zainteresovanim (moguće davanje livada u zakup, pašnjaka za pašarenje, obradivo
zemljište se koristi uglavnom za sejanje krompira...)
7.1.2.2 Proizvodni ciljevi
a. Dugoročni ciljevi
proizvodnja kvalitetnih drvnih sortimenata za mehaničku preradu, uz što veće učešće
kvalitetnih klasa
proizvodnja tehničke oblovine iz prorednih seča
proizvodnja ogrevnog drveta iz mera nege izdanačkih sastojina, kao i ogrevnog i celuloznog
drveta kao pratećih sortimenata u proizvodnji trupaca i oblog tehničkog drveta
korišćenje ostalih proizvoda (šumski plodovi, lekovito bilje, pečurke i dr.).
b. Kratkoročni ciljevi
ostvariti dugoročne ciljeve po principu da sastojine posle svake seče budu stabilnije,
vitalnije, kvalitetnije i proizvodno vrednije
racionalno iskorišćenje posečene drvne mase izradom najvrednijih sortimenata
7.1.2.3 Tehnički ciljevi
Dugoročni ciljevi
plansko otvaranje šumskog kompleksa izgradnjom mreže puteva
maksimalno mehanizovati sve radne procese u cilju racionalizacije svih faza rada
maksimalna produktivnost rada uz minimalne troškove
stručno osposobljavanje i usavršavanje kadrova za uvođenje novih tehnologija
Kratkoročni ciljevi
U ovom uređajnom periodu nije potrebna izgradnja šumskih komunikacija
proizvoditi što kvalitetnije sortimente, uz što racionalnije iskorišćenje drvne mase
angažovanje stručne radne snage (šum. inžinjera i tehničara) prilikom svih radova na
gajenju i korišćenju šuma ove gazdinske jedinice.
7.1.2.4 Opštekorisni ciljevi
a. Dugoročni ciljevi
svim merama i zahvatima konstantno doprineti jačanju i unapređivanju svih funkcija šuma
b. Kratkoročni ciljevi
poboljšati biološku stabilnost visokih i izdanačkih sastojina
OGŠ „Vučja-Jasike“ 44
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
7.2 Mere za postizanje ciljeva gazdovanja
Mere za postizanje opštih i posebnih ciljeva gazdovanja dele se na:
Mere uzgojne prirode
Mere uređajne prirode
7.2.1 UZGOJNE MERE
7.2.1.1 Izbor sistema gazdovanja
Uzgojne mere su definisane načinom obnavljanja i negovanja sastojina. U odnosu na
dosadašnje gazdovanje šumama i stanja sastojinskih prilika u gazdinskoj jedinici, a prema biološkim
osobinama određenih vrsta drveća, usvojeni su sledeći sistemi gazdovanja:
1. Sastojinsko gazdovanje – oplodna seča kratkog podmladnog razdoblja (do 20 godina),
primenjivaće se u izdanačkim sastojinama. To se odnosi na sledeće gazdinske klase:
izdanačke (mešovite) sastojine graba 10.176.421
izdanačke (čiste i mešovite) sastojine cera: 10.195.312 i 10.196.312
izdanačke šume bukve: 10.360.421
2. Sastojinsko gazdovanje primenom oplodnih seča dugog perioda obnavljanja – grupimično
oplodne seče, primenjivaće se u čistim sastojinama smrče : 10.401.611 i 26.401.611.
3. Sastojinsko gazdovanje – čista seča, primeniće se u devastiranim sastojinama, kao i u visokim
šumama breze na kraju ophodnje:
izdanačke devastirane sastojine : 10.362.421
visoke šume breze: 10.321.421
7.2.1.2 Izbor uzgojnog i strukturnog oblika
Osnovni uzgojni oblik (ciljna šuma) kome dugoročno treba težiti na ukupnom prostoru
gazdinske jedinice je visoka šuma (nezavisno od načina obnove: prirodnim – prioritetnim ili veštački
iznuđenim putem). Niski uzgojni oblik ne treba zadržavati, dok se šibljaci, kao edafski i orografski
uslovljene biljne zajednice, i dalje zadržavaju i stavljaju izvan tretmana.
Izbor strukturnog oblika već je rešen izborom sistema gazdovanja, a uslovljen je kao i sistem
gazdovanja zatečenim sastojinskim stanjem i utvrđenim prioritetnim funkcijama, tj. funkcionalnim
zahtevima i biološkim osobinama glavnih vrsta drveća (edifikatora) koje grade sastojine:
- primenom postupnih oplodnih seča dugog perioda za obnavljanje – grupimično oplodnih
seča (podmladno razdoblje duže od 20 godina) izgrađivaće se raznodobne sastojine
- primenom sastojinskog gazdovanja – oplodnih seča kratkog podmladnog razdoblja (do 20
godina), kao i sastojinskog gazdovanja – čistim sečama izgrađivaće se normalne jednodobne
sastojine
7.2.1.3 Izbor vrste drveća
Prilikom izbora vrsta drveća rukovodimo se biološkim osobinama vrste, ekološko-proizvodnim
osobinama staništa, a takođe i ekonomskim ciljevima za postizanje najveće proizvodnje najboljeg
kvaliteta.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 45
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Treba se rukovoditi principom autohtonosti, forsirati vrste drveća koje se na datom staništu nalaze
od prirode, u našem slučaju to su smrča, jela i bukva. Međutim, potrebno je uzeti u obzir stanje staništa,
eventualne promene zemljišta (vlažnost, dubina, hemijski sastav, itd.) koje mogu nastati u međuvremenu.
U ovoj gazdinskoj jedinici trenutno nema površina koje su pošumljene. U narednom periodu je
planirano veštačko pošumljavanje smrčom, a novopodignute zasade je potrebno propratiti odgovarajućim
merama nege.
7.2.1.4 Izbor načina seča obnavljanja i korišćenja
Glavne seče su određene utvrđenim sistemom gazdovanja šumama (poglavlje 7.2.1.1), a do zrelosti
za seču primenjivaće se proredne seče i, u zavisnosti od potrebe, sanitarne seče.
7.2.1.5 Izbor načina nege
Izbor načina nege je uslovljen zatečenim stanjem sastojina: starošću i razvojnom fazom,
strukturnim oblikom, vrstom drveća, očuvanošću i dosadašnjim uzgojnim postupkom. Polazeći od ovih
odrednica, osnovni način nege u gazdinskoj jedinici će biti:
okopavanje i prašenje u kulturama
popunjavanje u šumskim kulturama
seča izdanaka i izbojaka u novopodignutim kulturama
čišćenje u mladim prirodnim sastojinama
selektivne prorede u izdanačkim i visokim sastojinama
sanitarne prorede u razređenim i u eventualno sušenjem ugroženim sastojinama
7.2.2 UREĐAJNE MERE
Pod uređajnim merama podrazumevaju se mere kojima se određuje prinos, iskazuje prinos i ostali
pokazatelji kojima se bliže utvrđuje stanje sastojina.
Osnovna jedinica trajnosti prinosa je gazdinska klasa na nivou šumskog područja, mera prinosa je
zapremina, a regulator trajnosti prinosa je zapreminski prirast.
7.2.2.1 Izbor trajanja ophodnje i dužine podmladnog razdoblja
za visoke jednodobne smrčeve sastojine (sastojinska celina 401), orjentaciona ophodnja je 120
godina, a dužina podmladnog razdoblja u trajanju od 40 godina.
za visoke sastojine breze (sastojinska celina 321) se određuje ophodnja od 60 godina, a dužina
podmladnog razdoblja od 10 godina
za izdanačke sastojine bukve (sastojinska celina 360), izdanačke sastojine hrastova (sastojinske
celine 195 i 196) i izdanačke mešovite sastojine graba (sastojinska celina 196), određuje se
ophodnja od 80 godina, a dužina podmladnog razdoblja od 20 godina.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 46
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
7.2.2.2 Određivanje ophodnjice
U gazdinskoj jedinici nema sastojina koje zahtevaju prirodno obnavljanje, odnosno primenu
oplodnih seča (grupimično-oplodnih i grupimično-prebirnih), pa nema ni potrebe za određivanjem
trajanja ophodnjice, tj. vremena između dva uzastopna prebiranja na istoj površini (odseku).
7.2.2.3 Izbor prečnika sečive zrelosti
Dimenzije sečive zrelosti imaju orjentacioni karakter, naročito kada je zbog potrebe oslobađanja
izuzetno kvalitetnog podmlatka neophodno ukloniti i srednje jak materijal ako je sa jačim i niskim
krunama.
Prema odredbama Opšte osnove za Limsko šumsko područje, u čijim granicama se teritorijalno i
nalazi ova gazdinska jedinica, orijentacioni prečnici sečive zrelosti su:
jela – 60 cm
smrča – 60 cm
bukva – 55 cm
beli bor – 60 cm
7.2.2.4 Izbor uravnotežene zapremine
Uravnotežena (normalna) zapremina određuje se za sastojine u kojima se kao sistem gazdovanja
primenjuje grupimično – prebirno gazdovanje i sastojinsko gazdovanje – postupne oplodne seče dugog
perioda za obnavljanje (grupimično – oplodne seče).
U ovoj gazdinskoj jedinici nema takvih sastojina, pa nema ni potrebe za određivanjem
uravnotežene zapremine.
7.2.2.5 Izbor rekonstrukcionog i konverzionog razdoblja
Za devastirane sastojine u kojima treba izvršiti rekonstrukciju, potrebno je odrediti vremenski
period u kojem ćemo izvršiti rekonstrukciju - rekonstrukciono razdoblje. Na području gazdinske jedinice
ima 23,23 ha devastiranih šuma i za njih se određuje opšte rekonstrukciono razdoblje od 20 godina. U
ovom uređajnom periodu je planirana rekonstrukcija većeg dela devastiranih šuma.
Izdanačke sastojine, ne računajući devastirane, se nalaze na 34,66 ha i nalaze se u V i VI
dobnom razredu, pa se određuje konverziono razdoblje od 40 – 60 godina. U ovom uređajnom periodu
nije planirana konverzija.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 47
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
7.2.2.6 Ostale mere
Ostale mere koje treba preduzimati da bi se obezbedili ciljevi gazdovanja ogledali bi se u
sledećem:
- preventivna, a po potrebi i represivna zaštita šuma
- primeniti mehanizaciju i savremene tehničke postupke u svim fazama nege sastojina i seče i izrade
drvnih sortimenata (odnosi se na NC 10)
7.3 Planovi gazdovanja
Prema stanju šuma, a na osnovu ciljeva gazdovanja i na osnovu mera za postizanje tih ciljeva,
izrađuju se planovi gazdovanja. Na osnovu utvrđenog stanja šuma i ocene dosadašnjeg gazdovanja, kao
i potreba i mogućnosti za njihovo obezbeđivanje, izrađuju se planovi gazdovanja šumama koji imaju za
zadatak da omoguće podmirenje odgovarajućih društvenih potreba i unapređivanje stanja šuma.
7.3.1 PLAN GAJENJA ŠUMA
Plan gajenja šuma određuje vrstu i obim radova na obnovi, uzgoju, negi, rekonstrukciji, podizanju
novih šuma i proizvodnji šumskog semena i sadnog materijala.
Osnovne koncepcije plana gajenja šuma temelje se na sledećim odrednicama:
postojećim proizvodnim potencijalima šumskog staništa,
stanju šuma i potrebnim uzgojnim merama hitnog karaktera,
postavljenim ciljevima gazdovanja,
realnim mogućnostima šumskog gazdinstva.
Planom gajenja šuma treba omogućiti:
pravilan razvoj mladih sastojina,
nastaviti proces obnavljanja u visokim zrelim, očuvanim i razređenim sastojinama,
negu šume u svim fazama razvoja,
zamenu degradiranih šuma.
7.3.1.1 Plan obnavljanja i podizanja novih šuma
Što se tiče obnavljanja, prvenstvena orijentacija je na prirodnom obnavljanju šuma, a glavnu ulogu
u ovakvom obnavljanju ima način izvođenja seča kojima se pripremaju pogodni uslovi za nastanak
podmlatka, odnosno, stimuliše urod semena i priprema zemljište za uspešan početak podmlađivanja.
Prirodno obnavljanje u ovoj gazdinskoj jedinici nije planirano. Planom obnavljanja i podizanja
novih šuma u ovom uređajnom razdoblju predviđeno je obnavljanje pošumljavanjem posle čistih seča
degradiranih šuma bukve: gazd. klasa 10.362.421, kao i popunjavanje obnovljene površine. U sledećoj
tabeli je prikazana površina planirana za obnavljanje, kao i potreban broj sadnica
OGŠ „Vučja-Jasike“ 48
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Gazdinska klasa
Ukupno 317 414
kom RP kom RP kom RP
10362421 53975 21.59 10795 4.32 64770 25.91
NC 10 53975 21.59 10795 4.32 64770 25.91
GJ ukupno 53975 21.59 10795 4.32 64770 25.91
317 – veštačko pošumljavanje sadnjom,
414 – popunjavanje veštački podignutih sastojina sadnjom
Planom obnavljanja predviđeno je veštačko pošumljavanje na površini od 21,59 ha, kao i
popunjavanje na površini od 4,32 ha, što znači da ukupna površina predviđena za obnavljanje u
gazdinskoj jedinici iznosi 25,91 ha.
Prirodno obnavljanje visokih i izdanačkih šuma u narednom periodu nije planirano.
7.3.1.2 Plan rasadničke proizvodnje
Planom rasadničke proizvodnje predviđeni su broj, vrsta i starost sadnica za pošumljavanje i
popunjavanje novopodignutih zasada. Broj sadnica smrče po ha je 2.500 komada.
Ekološka
pripadnost
Vrsta
drveća Starost
Proširena reprodukcija Ukupno
317 414
Radna pov. komada Radna pov. komada Radna pov. komada
421 Smrča 2 + 2 21.59 53975 4.32 10795 25.91 64770
NC 10 21.59 53975 4.32 10795 25.91 64770
Ukupno: 21.59 53975 4.32 10795 25.91 64770
Ukupan potreban broj sadnica za pošumljavanje i popunjavanje novopodignute kulture smrče
iznosi 64.770 komada.
Potrebe za pošumljavanjem u ovoj gazdinskoj jedinici će se podmiriti iz nekog iz obližnjih
rasadnika u vlasništvu JP „Srbijašume“.
7.3.1.3 Plan nege šuma
Ovaj plan obuhvata sve radove na nezi šuma od momenta podizanja nove sastojine, pa do zrelosti
za seču, a to su:
- 513 – seča izbojaka i uklanjanje korova ručno
- 518 – okopavanje i prašenje u kulturama
- 526 – čišćenje mladih prirodnih sastojina
- 532 - 535 – proredne seče
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 49
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Gazdinska klasa
Vrsta rada Ukupno
532 - 535 513 518 526
ha ha ha ha ha
10176422 1.19 1.19
10195312 14.88 14.88
10196312 11.29 11.29
10321421 5.55 5.55
10362421 0.00 21.59 43.18 64.77
10401611 3.75 2.97 6.72
Nam. celina 10 36.66 21.59 43.18 2.97 104.40
Ukupno G.J. 36.66 21.59 43.18 2.97 104.40
Planom nege šuma u gazdinskoj jedinici planirani su radovi na površini od 104,40 ha. Od te
površine, proredne seče predviđene su na 36,66 ha, okopavanje i prašenje u dva navrata na radnoj
površini od 43,18 ha, seča izbojaka i uklanjanje korova na 21,59 ha, a čišćenje mladih prirodnih sastojina
na površini od 2,97 ha.
7.3.2 PLAN ZAŠTITE ŠUMA
Korisnik šuma je dužan po Zakonu o šumama da radove i mere na zaštiti šuma izvršava u
potrebnom obimu. Posebno je to značajno kod zaštite šuma od požara elementarnih nepogoda, biljnih
bolesti, napada insekata, stoke, divljači itd. Uspešna borba protiv svih oblika štete može se voditi
samo ako se na vreme otkrije i utvrdi prostor na kome su zastupljeni štetni uticaji. U konkretnim
uslovima ove gazdinske jedinice, treba utvrditi potrebne radove na preventivnoj i represivnoj zaštiti
od čoveka, stoke, elementarnih nepogoda, entomoloških i fitopatoloških uzročnika, a naročito od
požara.
U cilju preventivne zaštite planiraju se sledeće mere zaštite:
čuvanje šuma od bespravnog korišćenja
zabrana pašarenja na površinama gde je proces obnavljanja u toku i u mladim šumskim
kulturama, sve dok ne prerastu kritičnu visinu kada stoka nije u mogućnosti da ošteti
terminalni vrh.
pratiti eventualne pojave sušenja šuma i kalamiteta insekata, te u slučaju pojave istih,
blagovremeno obavestiti specijalističku službu koja će postaviti tačnu dijagnozu i propisati
adekvatne mere suzbijanja.
uspostavljanje šumskog reda
postavljanje lovnih stabala i feromonskih klopki
štititi šumu od požara, posebno u proleće i leto, te u tom smislu postaviti znakove
obaveštavanja i zabrane loženja vatre, organizovanja dežurstva u kritičnom periodu godine
zbog blagovremenog dejstvovanja.
u toku uređajnog perioda, održavati i obnavljati unutrašnje i spoljne granice.
Na nivou ovog preduzeća ne postoji služba za zaštitu šuma. Po potrebi, za sve eventualne radove
na zaštiti, konsultovati stručna lica JP „Srbijašume“ i Republičkog šumarskog inspektora.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 50
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
7.3.3 PLAN KORIŠĆENJA ŠUMA
Plan korišćenja šuma sastoji se od plana seče obnavljanja (jednodobnih i raznodobnih šuma), plana
prorednih seča i plana sanitarnih seča.
7.3.3.1 Plan seča obnavljanja
U ovoj gazdinskoj jedinici nema raznodobnih šuma, a planom obnavljanja jednodobnih
obuhvaćena je samo jedna gazdinska klasa, što je prikazano sledećom tabelom:
Gazdinska
klasa Vrsta seče
Površina Zapremina Zapr. prirast Prinos Int.. seče
m³ m³ m³ m³ %
10.362.421 Čista seča - rekonstrukcija 21.59 367.0 16.9 383.9 104.6
Ukupno: 21.59 367.0 16.9 383.9 104.6
Planirani etat (prinos) čistim sečama treba izvršiti na površini od 21,59 ha, u ukupnom iznosu od
383,9 m³. Intezitet zahvata u odnosu na zapreminu iznosi 104,6 %. Planom je predviđena rekonstrukcija
većeg dela devastiranih šuma, 21,59 ha od 23,23 ha (92,9%).
Prirodno obnavljanje nije planirano, jer nema sastojina koje to zahtevaju, odnosno nema zrelih i
dozrevajućih sastojina u gazdinskoj jedinici.
7.3.3.2 Plan prorednih seča
Gazdinska
Klasa
Stanje šuma Ukupan
prinos
Intezitet seča
P V Zv po V po Zv
ha m³ m³/ha m³ m³/ha m³ % %
10176422 1.19 67.7 56.9 1.3 1.1 9.5 14.0 72.6
10195312 14.88 2362.9 158.8 44.6 3.0 370.7 15.7 83.0
10196312 11.29 1967.8 174.3 39.5 3.5 271.0 13.8 68.6
10321421 5.55 632.1 113.9 15.5 2.8 93.6 14.8 60.2
10401611 3.75 855.4 228.1 17.3 4.6 61.5 7.2 35.7
NC 10 36.66 5887.6 160.6 117.3 3.2 806.3 13.7 68.7
Ukupno: 36.66 5887.6 160.6 117.3 3.2 806.3 13.7 68.7
Proredne seče u ovoj gazdinskoj jedinici planirane su na površini od 33,66 ha, sa ukupnim
prinosom od 806,3 m3. Intezitet zahvata u odnosu zapreminu je 13,7 %, a u odnosu na zapreminski
prirast 68,7 %, što se smatra jakim zahvatom. Najjači zahvat je u izdanačkoj šumi cera, gazdinska klasa
10.195.312, i mešovitoj šumi graba, gazdinska klasa 10.176.422, a razlog je veliki broj stabala po
jedinici površine za ove dve klase, i odsustvo nege u prethodnom periodu.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 51
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
7.3.3.3 Plan sanitarnih seča
U gazdinskoj jedinici sanitarne seče nisu ušle u redovan plan, već će se one, po potrebi izvršiti u
svim gazdinskim klasama (u slučaju elementarnih nepogoda ili širenja fitopatoloških i entomoloških
oboljenja).
7.3.3.4 Ukupan plan seča nege
Pošto su proredne seče jedine seče nege šuma, ukupan plan iznosi 806,3 m3, što je intezitet po
zapremini od 13,7 %, a po zapreminskom prirastu 68,7% (poglavlje 7.3.3.2)
7.3.3.5 Ukupan prinos od seče šuma
Tabelarni prikaz stanja šuma i vrsta prinosa po gazdinskim klasama:
Namenska ce-
lina / gazdinska
klasa
Površina Zapremina Zapr. Prirast Prinos m3 Intezitet seča
ha m3 m3/ha m3 m3/ha glavni prethodni ukupno po V
po
Zv
10176422 1.19 67.7 56.9 1.3 1.1 9.5 9.5 14.0 72.6
10195312 14.88 2362.9 158.8 44.6 3.0 370.7 370.7 15.7 83.0
10196312 11.29 1967.8 174.3 39.5 3.5 271 271 13.8 68.6
10321421 5.55 632.1 113.9 15.5 2.8 93.6 93.6 14.8 60.2
10362421 21.59 367 17 16.9 0.8 383.9 383.9 104.6 227.2
10401611 3.75 855.4 228.1 17.3 4.6 61.5 61.5 7.2 35.7
Ukupno nc 10 58.25 6252.9 107.3 135.1 2.3 383.9 806.3 1190.2 19.0 88.1
Ukupno gj 58.25 6252.9 107.3 135.1 2.3 383.9 806.3 1190.2 19.0 88.1
Ukupni planirani prinos u namenskoj celini 10 – proizvodnja tehničkog drveta,odnosno u celoj
gazdinskoj jedinici je 1.190,2 m³. Intezitet zahvata u odnosu na zapreminu je 19,0 %, a u odnosu na
zapreminski prirast 88,1 %, što se smatra jakim zahvatom.
Učešće glavnog prinosa je 383,9 m3 ili 32,3%, dok prehodni prinos iznosi 806,3 m
3, što je učešće
od 67,7%.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 52
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
7.3.3.6 Ukupan prikaz prinosa i šumskog fonda po vrstama drveća
Vrsta drveća
Stanje Prinos Intezitet seče Od toga
V Zv Glavni Preth. Ukupno Po V Po Zv Tehn. Prost. Otpad Neto
m³ m³ m³ m³ m³ % % m³ m³ m³ m³
OML 7.7 0.2
Grab 174.6 3.2
27.6 27.6 15.8 86.3
24.8 2.8 24.8
Cer 3832.0 73.3 22.6 577.3 599.9 15.7 81.8
539.9 60.0 539.9
Trešnja 39.1 0.9
Jasika 63.9 1.6 22.9 22.6 45.5 71.2 284.4 41.0 4.6 41.0
Breza 569.4 14.1 88.1 88.1 15.5 62.5 79.3 8.8 79.3
Bukva 980.8 18.7 338.4 29.3 367.7 37.5 196.6
330.9 36.8 330.9
Javor 2.2 0.0
Klen 9.7 0.2
lišćari: 5679.4 112.3 383.9 744.8 1128.7 19.9 100.5
1015.9 112.9 1015.9
Jela 7.6 0.2
Smr ča 1739.0 36.9
61.5 61.5 3.5 16.7 49.8 5.5 6.2 55.4
četinari: 1746.7 37.1
61.5 61.5 3.5 16.7 49.8 5.5 6.2 55.4
Ukupno nc 10 7426.1 149.3 383.9 806.3 1190.2 16.0 79.7 49.8 1021.5 119.0 1071.3
Cer 1.1 0.0
Jasika 3.8 0.1
lišćari: 5.0 0.1
Smrča 734.8 16.2
četinari: 734.8 16.2
Ukupno NC 26 739.8 16.3
Ukupno gj 8165.9 165.6 383.9 806.3 1190.2 14.6 71.9 49.8 1021.5 119.0 1071.3
REKAPITULACIJA
OML 7.7 0.2
Grab 174.6 3.2
27.6 27.6 15.8 86.3
24.8 2.8 24.8
Cer 3833.2 73.3 22.6 577.3 599.9 15.7 81.8
539.9 60.0 539.9
Trešnja 39.1 0.9
Jasika 67.7 1.7 22.9 22.6 45.5 67.2 267.6
41.0 4.6 41.0
Breza 569.4 14.1
88.1 88.1 15.5 62.5
79.3 8.8 79.3
Bukva 980.8 18.7 338.4 29.3 367.7 37.5 196.6
330.9 36.8 330.9
Javor 2.2 0.0
Klen 9.7 0.2
lišćari: 5684.4 112.4 383.9 744.8 1128.7 19.9 100.4
1015.9 112.9 1015.9
Jela 7.6 0.2
Smrča 2473.9 53.0
61.5 61.5 2.5 11.6 49.8 5.5 6.2 55.4
četinari: 2,481.48 53.2
61.5 61.5 2.5 11.6 49.8 5.5 6.2 55.4
Ukupno gj 8,165.9 165.6 383.9 806.3 1190.2 14.6 71.9 49.8 1021.5 119.0 1071.3
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 53
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Ukupni planirani prinos (etat) u gazdinskoj jedinici „Vučja-Jasike“ iznosi 1.190,2 m3. Od toga
glavni prinos iznosi 383,9 m3
ili 32,3 %, a prethodni 806,3 m3 ili 67,7 %. Najveće učešće u etatu
zauzima cer sa 599,9 m3 ili 50,4 %, a iza sledi bukva sa 367,7 m
3 ili 30,9 %.
7.3.3.7 Posebne odredbe u vezi korišćenja prinosa
Realizacija glavnog prinosa u odnosu na sastojinu (odsek) je obavezan po površini, a po zapremini
može da odstupi 10 %, osim u slučaju realizacije prinosa završnim sekom oplodne seče, kao i čistom
sečom.
Realizacija planiranog prethodnog prinosa u odseku po površini je obavezna,a po zapremini može
da odstupi 10 %.
Glavni prinos mora da se realizuje u sastojinama u kojima je planiran, jer proističe iz određenih
uzgojnih potreba. Prorede će se izvršiti u jednom navratu.
Ukoliko se iz bilo kojih objektivnih razloga uzgojni zahvati ne mogu izvršiti na svim planiranim
površinama, srazmerno tom će se smanjiti prinos.
Nakon izvršenih planiranih radova obavezno je uspostavljanje šumskog reda.
7.3.4 PLAN KORIŠĆENJA OSTALIH ŠUMSKIH PROIZVODA
U ostale šumske proizvode spadaju:
1. Sporedni proizvodi od šuma : seme, plodovi, pupoljci, šišarice, šušanj itd;
2. Proizvodi šumskog zemljišta: lekovito bilje, gljive;
3. Proizvodi od neposrednog korišćenja zemljišta: zemlja, treset, kamen itd.;
4. Lekovita i mineralna voda;
5. Lovstvo
6. Popaša, seno i sl.
Plansko korišćenje sporednih šumskih proizvoda gazdinstvo za sada se neće organizovano vršiti u
okviru gazdinske jedinice (nije organizovana služba), ali ako bude mogućnosti izvršiće se uz obavezu da
se u OGŠ na mestu "Ostale evidencije", tačno označi mesto, datum, način i količina otkupljenog,
sakupljenog ili na neki drugi način iskorišćenog šumskog proizvoda uz pečat i potpis ovlašćenog lica.
Od ostalih šumskih proizvoda najćešće se može vršiti otkup i sakupljanje šumskog lekovitog bilja:
nane, kantariona, kleke itd., kao i otkup pečuraka, kao i šumskih plodova: jagoda, kupina, borovnica...
U ovom uređajnom periodu nije planiran prihod od sporednih šumskih proizvoda.
Pošto je veći deo gazdinske jedinice neobraslo zemljište, tj. najveće učešće u površini zauzimaju
livade i pašnjaci, očekuje se znatan prihod od davanja u zakup tih kategorija zemljišta. Obradive
površine se mogu izdavati za setvu krompira, što je i činjeno u prethodnom periodu, a ostali deo se može
koristiti za pašarenje. Pitanje paše je regulisano Zakonom o šumama. Po tom zakonskom propisu,
organizacija koja gazduje šumama je dužna da odredi mesto i propiše uslove za pašu, vrstu i broj grla,
kao i nadoknadu za pašu, vodeći računa o postavljenim ciljevima gazdovanja. Po pravilu, paša se ne
može vršiti u šumama u kojima je u toku prirodno i veštačko obnavljanje. Prema tome, paša se može
vršiti na celoj površini gazdinske jedinice, izuzev u novopodignutoj kulturi smrče, koja će se nastati
posle seča rekonstrukcije.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 54
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
7.3.5 PLAN UNAPREĐENJA LOVNE DIVLJAČI
Na manjem delu gazdinske jedinice gazduje JP „Srbijašume“ lovištem „Zlatar-Jadovnik-
Dubočica“. Dinamika razvoja svih lovnih vrsta iz ovog lovišta je detaljno prikazana u važećoj Lovnoj
osnovi za ovo lovište, kao i plan odstrela.
Lovištem na području gazdinske jedinice „Vučja-Jasike“ gazduje i Lovačko udruženje „Kozomor“
iz Nove Varoši, i to na njenom većem delu.
U lovnom smislu, teritorijom ove gazdinske jedinice, koja je u sastavu Lovišta „Kozomor“ gazduje
Lovački savez Srbije preko lovačkog udruženja iz Nove Varoši. Vrste i broj divljači koje se mogu gajiti
u šumi određuje se Lovnom osnovom u skladu sa važećim Zakonom o divljači i lovstvu.
Lovna osnova i Osnova gazdovanja šumama moraju se međusobno uskladiti.
Kapacitet lovišta, odnosno broj određenih vrsta divljači na 100 ha lovnoproduktivne površine koji
obezbeđuje normalan razvoj šumskih ekosistema (bez nanošenja štete šumi), odnosno dozvoljen broj
jedinki u navedenom lovištu je sledeći:
Srneća divljač: 6 – 8 grla, II bonitet
Zec: 12 – 19 komada, II bonitet
Divlja svinja: 2 komada, I bonitet
Ovaj broj divljači daje ekonomsku korist uz minimalne štete šumarskoj i poljoprivrednoj
proizvodnji. Pored gore navedenih vrsta divljači, ovde se još mogu sresti lisica, vuk, lasica, kao i veći
broj ptica.
Sve detalje za lov i unapređenje lovne divljači preuzeti iz važeće osnove za lovište „Kozomor“.
7.3.6 PLAN IZGRADNJE ŠUMSKIH SAOBRAĆAJNICA
U ovom uređajnom periodu nije planirano dodatno otvaranje gazdinske jedinice izgradnom puteva
sa kolovoznim zastorom, kao ni mekih puteva bez kolovoznog zastora, a nije planirana ni rekonstrukcija
postojećih puteva.
7.3.6 PLAN UREĐIVANJA ŠUMA
Osnova gazdovanja šumama za GJ „Vučja-Jasike“ važi od 01.01.2017. – 31.12.2026.godine.
Revizija ove osnove gazdovanja šumama izvršiće se u poslednjoj godini važnosti osnove, što znači
2026. godine.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 55
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
7.3.8 Očekivani efekti realizacije planiranih radova
Na osnovu analize sadašnjeg stanja šuma i šumskog staništa, a pod predpostavkom da će se svi
planirani radovi na gajenju i korišćenju šuma realizovati, na kraju uređajnog perioda očekujemo sledeće
stanje šuma:
na osnovu manje seče od prirasta u redovnom gazdovanju, doći će do uvećavanja zapremine za
465,8 m3,tako da će ukupna zapremina na kraju uređajnog razdoblja iznositi 8.631,7 m³. Takođe,
prosečna zaprem ina će se uvećati sa sadašnjih 74,3 m3/ha na 78,5 m
3/ha na kraju uređajnog
perioda.
Posle izvšenih seča rekonstukcije, poboljšaće se strukturni oblik, tj. smanjiće se učešće
izdanačkih sastojina sa 78,82 ha (71,7%) na 57,23 ha (52,1%).
Usvojeni sistem gazdovanja, koji u prvi plan stavlja negu sastojina svih uzrasta, doprineće
poboljšanju stabilnosti zdravstvenog stanja, kvalitetne strukture, vrednosti prirasta i prinosa.
Prorednim sečama na 36,66 ha eleminisaće se uzgojna zapuštenost na delu površine gazdinske
jedinice i razvoj usmeriti na stabla budućnosti. Istovremeno, izvođenjem ovih seča koje su
ujedno i uzgojno-sanitarnog karaktera znatnije će se popraviti zdravstveno stanje sastojina,
njihova stabilnost, kao i vrednost prirasta i prinosa.
Održavanjem postojećih šumskih saobraćajnica, omogućiće se realizacija planova gazdovanja sa
povoljnijim i efikasnijim efektima.
Intenzitet i obim planova je umeren i ostvarljiv, a u datim sastojinama omogućiće popravku i
unapređenje stanja sastojina i stabilnosti ekosistema u celini.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 56
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
8. SMERNICE ZA SPROVOĐENJE PLANOVA GAZDOVANJA
ŠUMAMA
8.1 Smernice za sprovođenje šumsko – uzgojnih radova
Smernice za radove na gajenju šuma, razvrstavamo prema vrsti radova i fazi u kojoj se određene
sastojine nalaze:
Nega mladih sastojina
Predstavlja sprovođenje svih mera koje idu u prilog željenom razvoju mladih biljaka i
srednjedobnih do starosti za seču.
Nega mladih sastojina obuhvata dve vrste radova:
nega do obrazovanja sklopa
nega posle obrazovanja sklopa
U oba slučaja, cilj je da se stvore najbolji uslovi za rast i razvoj mlade sastojine. Do stvaranja
sklopa, uslovi za rast i razvoj se ostvaruju poboljšanjem zemljišta, a posle toga regulisanjem gustine i
odnosa između mladih biljaka.
Opšte mere nege mladih sastojina su:
okopavanje i prašenje, seča izbojaka itd. su radovi za poboljšanje stanišnih uslova za rast i
razvoj
popunjavanje usled raznih gubitaka
zaštita od negativnih spoljašnjih činilaca
čišćenje i proreda
Okopavanje i prašenje
Mera nege mladih sastojina koja se izvodi nakon podizanja šumskih kultura u svrhu regulisanja
vodnog režima zemljišta i otklanjanja konkurencije korovske vegetacije. Okopavanje i prašenje
pošumnjenih terena je u prvih nekoliko godina izuzetno značajno za poboljšanje svojstva zemljišta, jer su
ove mere siguran način za akumulaciju vlage i njeno očuvanje u zemljištu.
Zemljište se rahli plitko motikom, samo da se razbije pokorica i ukloni korov oko sadnice.
Okopavanjem se uklanja korov, a prašenjem rahli zemljište. Najpogodnije vreme za izvršenje ovih
radova je neposredno posle kiše. Preporučuje se da broj okopavanja i prašenja iznosi prosečno 3 – 4
navrata u prvoj, 2 – 3 u drugoj i 1 – 2 navrata u trećoj godini posle sadnje.
Ako je godina sušna, broj okopavanja i prašenja se povećava za 1 – 2 i obrnuto, ako je godina kišna
broj navrata se smanjuje.
U planinskom pojasu, okopavanje i prašenje se izvodi obavezno u junu i julu, a prve godine posle
sadnje i u avgustu.
Popunjavanje kultura
Vrši se u slučaju kada se procenat neuspelih sadnica kreće od 20% i više.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 57
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Popunjavanje treba izvršiti u drugoj godini života kulture. Ako se ustanovi da je mortalitet između
10 – 20% i ravnomerno raspoređen po površini, popunjavanje nije neophodno izvršiti. Može se desiti da
procenat mortaliteta bude ispod 10%, ali da bude zastupljen, "u krpama", tj. da postoje delovi površina
na kojima pošumljavanje nije uspelo. Bez obzira što je procenat mortaliteta ispod 10%, potrebno je
izvršiti popunjavanje da bi se "krpe" zatvorile.
Najpogodnije vreme za popunjavanje je proleće i to sadnjom u jame.
Sadni materijal za popunjavanje treba da je iste starosti i uzrasta i biljke u kulturi, tj.stariji od onog
kojim je pošumljavanje započeto. Za popunjavanje se koriste iste vrste drveća kojima je vršeno i
pošumljavanje.
Zaštita kultura
Glavna mera zaštite novopodignutih kultura i prirodno obnovljenih sastojina jeste zaštita od stoke u
smislu zabrane ispaše na više godina (to je i zakonska obaveza), a takođe i zaštita od čoveka. Zaštita od
požara, naročito u letnjim mesecima, za vreme suše, u kulturama četinara predstavlja prioritet.
Da bi se dejstvo eventualnog požara ograničilo i bilo lokalizovano, preporučuje se u četinarskim
kulturama, koje se podižu na većim površinama, postavljanje protivpožarnih pruga širine 20 – 30 m, koje
bi ostale nezasađene, ili sa pojasom bukve.
Čišćenje u mladim prirodnim sastojinama
Mera nege koja se izvodi kada sastojina dospe u period starijeg podmlatka, ranog ili kasnog
mladika.
Seča čišćenja ima za cilj uklanjanje manje vrednih jedinki u višem spratu sastojine, što znači da se
radi o negativnom odabiranju stabala.
Cilj uklanjanja fenotipski negativnih jedinki iz višeg sprata sastojine jeste da se, pored
favorizovanja najkvalitetnijih individua u višem spratu, omogući kvalitetnim jedinkama iz nižeg sprata
da urastu u viši proizvodni sprat sastojine.
Seča čišćenja u sastojinama koje su mešovite po poreklu, odnose se na stabla, vegetativnog
porekla, zbog toga što ova stabla u prvim godinama života znatno brže rastu od stabala semenog porekla
i ometaju njihov razvoj. Kod izvođenja seča čišćenja treba voditi računa da se ne vadi previše stabala
kako ne bi došlo do prekida slopa. Posle 2 – 3 godine nakon izvršenih seča čišćenja, sastojine treba
ponovo pregledati da bi se videlo da li odabrana stabla ponovo nisu pritešnjena okolnim stablima, u
suprotnom, čišćenje treba ponoviti.
Odabiranje stabala za prorednu seču
Prorede kao mere nege, izvode se u sastojinama, koje su u periodu života kasnog mladika, pa sve
do zrelosti za seču. Cilj prorednih seča je odabiranje i pomaganje fenotipski najkvalitetnijih individua
glavne vrste drveća u sastojini, zatim negovanje krošnji i debala odabranih biljaka, regulisanje sastava
sastojine i rasporeda stabala u sastojini.
Proredama se iz sastojine uklanjaju sva stabla koja ometaju pravilan razvoj odabranih stabala,
budućnosti. Osim stabala koja ometaju razvoj stabala budućnosti, proredama vadimo i indiferentna stabla
koja nemaju opravdanja da ostanu u sastojini.
Kod izvođenja proreda, veoma je važno da sklop sastojine ne bude duže vremena prekinut. Proreda
kao mera nege sastojina, treba da ima za cilj popravku zatečenog stanja. Pri tome se vrši selekcija
OGŠ „Vučja-Jasike“ 58
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
fenotipski najkvalitetnijih stabala u svim spratovima, vodeći računa o vrstama drveća i njihovim
mogućnostima i zahtevima, kako prema svetlosti, tako i prema smesi, staništu, sklopu itd.
Prorede imaju za cilj omogućavanje perspektivnim jedinkama normalan i maksimalan rezvoj i
prirast, pošto su to nosioci stabilnosti, kvaliteta i prirasta buduće sastojine.
Proreda se izvodi po principima selektivne prorede, gde se odaberu i trajno obeleže najkvalitetnija
stabla sa dobro očuvanom i vitalnom krunom, sposobna da reaguju na proredne zahteve, tako što će na
sebe da preuzmu prirast odstranjenih konkurenata.
Iz sastojine se prvenstveno uklanjaju stabla gornjeg sklopa sa nepravilno formiranim deblom i
krunom, krndeljasta i druga loše formirana stabla koja istovremeno ometaju normalan razvoj stabala
budućnosti..
Kod izdanačkih sastojina koje ćemo prorednim sečama u smislu konverzije prevoditi u visoki
uzgojni oblik, selektivnim proredama vršimo pozitivnu selekciju kako bi sastojinu na vreme pripremili
za konverziju.
Ovde je potrebno ostaviti dovoljan broj kvalitetnih stabala koja bi u određenom vremenskom
periodu mogla dati dovoljno kvalitetnog semena. Odaberu se i trajno obeleže najkvalitetnija stabla
natprosečnih dimenzija sa dobro očuvanom i vitalnom krunom, sposobna da reaguju na proredne
zahvate, tako što će na sebe da preuzmu prirast odstranjenih konkurenata. Broj ovih kvalitetnih stabala
zavisi od uzrasta sastojine i kreće se između 250 i 350 kom/ha, a može da se kreće i do 400 kom/ha. Broj
stabala je znatno veći nego kod visokih šuma, jer je i ophodnja u izdanačkim sastojinama kraća. Ako je
ophodnja u izdanačkim sastojinama 80 godina i posle tog perioda počinjemo sa obnavljanjem, a dužina
podmladnog razdoblja iznosi 20 godina, to znači da će starost matične sastojine biti 100 godina kada se
bude izvodio završni sek.
Kod veštački podignutih sastojina, proreda se provodi u više navrata, u zavisnosti od starosti i
opštih karakteristika sastojine.
Prva proreda se obavlja kada visina stabala dominantnog sprata dostigne visinu 8 – 10 m i ona
treba da bude vrlo jaka. U ovom periodu, sastojina ima obično od 2.000 – 2.500 st/ha, pa se kombinuje
šematska i selektivna proreda. Vadi se svaki četvrti red, a u preostala tri se provodi selektivna proreda sa
negativnim odabiranjem. U sastojinama sa više od 3.000 st/ha, vadi se svaki drugi red, a proreda se vrši
pri visini dominantnog sprata do 8 m i ta proreda je samo šematska. Zahvatanje čitavih redova ima za
cilj olakšavanje seče i privlačenja deblovine, kao i smanjenje oštećenja dubećih stabala.
Ako je razmak između redova veći od 3 m, tada se izostavlja šematska proreda i prelazi se na
masovnu selekciju sa sečom loših individua.
Druga proreda se obavlja kad glavni sprat sastojine dostigne visinu 12 – 15 m i ona je strogo
selektivna sa pozitivnim odabiranjem. Tada se odaberu i stabla budućnosti (oko 200 st/ha) koja se moraju
odlikovati superiornošću u svakom pogledu, jer trebaju na sebe da preuzmu prirast uklonjenih
konkurenata. Intezitet zahvata kod ove prorede se kreće između 25 – 30% zapremine sastojine.
Kada sastojina dostigne visinu od 17 – 19 m izvodi se treća proreda, inteziteta oko 25%, pri čemu
se u potpunosti favorizuju označena stabla budućnosti i uklanjaju se sva ona koja na bilo koji način
ugrožavaju ili ometaju stabla budućnosti.
Četvrta proreda se provodi oko deset godina nakon treće prorede, kada visina dominantnog sprata
dostigne 20 – 22 m. Ovom proredom se zahvataju stabla ispod prosečnog kvaliteta u vladajućem spratu,
kao i sva potištena stabla. Intezitet prorede je oko 20%. Cilj ove mešovite prorede je omogućavanje
intezivnog debljinskog prirasta.
Posle ove prorede, više nem apotrebe za intezivnim proređivanjem, već se može intervenisati samo
nekim korekcionim zahvatima, u smislu oslobađanja kruna stablima u budućnosti i sl. Ovo je period kada
je sastojina stara oko 50 godina i kada debljinski prirast kulminira i to se nastoji održati sve do zrelosti
za seču, kada se pristupa sečama obnove.
Sastojine koje su osnivane sa većim brojem sadnica od 3.000 kom/ha, tehnika gazdovanja je
analogna svemu napred izloženom, osim što se sa prvom proredom počinje znatno ranije, tj. kada visina
sastojine dostigne 6 – 8 m.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 59
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
8.2 Uputstva za organizovanje seče u šumi
Vođenje seče
Pre početka radova na seči i izradi drvnih sortimenata, potrebno je utvrditi radna polja. Radna polja
su obeležena transportnom distancom i usmeravanje seče treba vršiti tako da se kreće od transportne
granice prema izvoznim putevima. Treba strogo voditi računa da se izbegne izvoz drvne mase kroz
podmladak i podmlađene površine. Pravilno vođenje seče šuma neophodno je da bi se štete kod obaranja,
izrade i privlačenja svele na minimum.
Odrđivanje pravca obaranja stabala
Smer obaranja stabala određuje se za svaki odsek posebno, zbog racionalizacije posla i
omogućavanja lakše manipulacije trupcima prilikom izvlačenja na najbližu trasu ili put. Cilj da se što
više skrati transportna distanca kod sabiranja i izvlačenja, da se šteta svede na najmanju moguću meru,
kao i da se omogući lakše kretanje radnika u sečištu.
Proizvodnja šumskih sortimenata
Proizvodnja šumskih sortimenata – treba da obezbedi maksimalno kvalitativno i kvantitativno
iskorišćenje drvne mase, uz poštovanje svih uslova standarda. Neophodno je pre početka svih radova na
seči i izradi odabrati adekvatan način rada, tj. da li se opredeliti za klasičan način seče ili za brigadni
sistem rada. Rukovodilac seče mora kontrolisati način obaranja, tj. visinu panja, dubinu podseka, smer
obaranja itd.
Privlačenje šumskih sortimenata
Privlačenje šumskih sortimenata – od panja do sabirnog mesta (rampi), ili do kamionskih puteva,
predstavlja I fazu transporta. Za privlačenje trupaca, najpogodniji su šumski traktori sa vitlom (npr. LKT
80 (81)). Ovi traktori imaju najveći učinak i u praksi su se pokazali kao najrentabilniji. Sa ovim
traktorom se veoma uspešno mogu izvlačiti i drva za ogrev. Osim LKT traktora, mogu se koristiti i
modifikovani traktori, a u nekim slučajevima, kada je neophodno izbeći i najmanja oštećenja, mogu se
koristiti i animali.
Važna stavka u ovoj fazi je gustina putne mreže, kojom će se mrežom šumskih vlaka omogućiti
najoptimalnije korišćenje postojeće mehanizacije. Intezivno gazdovanje moguće je sprovoditi uz
adekvatnu putnu mrežu, a otvaranje ne otvorenih sastojina, kao i razmeštaj seča, i ostali radovi u sastojini
moraju biti međusobno usklađeni.
Rekonstrukcija degradiranih šuma
Da bi se rekonstrukcija degradiranih šuma obavila na zadovoljavajući način, neophodno je izvršiti
određene pripreme i ceo posao organizovati tako da u toku izvršenja radova ne dođe do zastoja i
nepotrebnog gubitka vremena i novca.
Osnovni uslov za otpočinjanje bilo kakvih radova na rekonstrukcijama, jeste izgradnja izvoznih
puteva i vlaka.Ako je ispunjen prvi uslov, može se otpočeti sa organizacijom seče i izvlačenja posečenog
materijala. Odluku o načinu seče, to jest da li će se pristupiti kontinuiranoj seči na celoj površini
odjednom, ili će se seča obavljati na pruge, to jest postepeno (etapno), doneće se konkretnim uvidom na
terenu i preciziraće se izvođačkim planom. Elementi koji će pomoći da se odluči o načinu izvođenja čiste
seče su: nagib terena, dubina i vrsta zemljišta, postojanje ili nepostojanje započetih erozionih procesa,
OGŠ „Vučja-Jasike“ 60
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
vrsta drveća koja se seče, kao i vrsta drveća koja se pošumljava, zatim celokupni ekološki uslovi koji
vladaju na dotičnom lokalitetu itd.
Nakon prve dve faze, pristupa se izvršenju sledeće faze, a to je priprema terena za pošumljavanje i
sadnja. Neophodno je nakon završetka seče organizovati sakupljanje i iznošenje režijskog otpada sa
sečine. Panjeve po potrebi skratiti, a ako je moguće, poželjno je izriperovati zemljište pre sadnje.
Sadnju vršiti unapred određenom vrstom i u zavisnosti od vrste drveća koja se sadi, odrediti i broj
mladih biljaka za pošumljavanje.U ovoj gazdinskoj jedinici, za pošumljavanje nakon rekonstrukcionih
seča, koristiće se sadnice smrče starosti 2 + 2 i sa gustinom sadnje od 2.500 kom/ha.
Kod sadnje treba voditi računa da jame budu dovoljno velike (35 x 40 cm), jer treba koristiti
kvalitetne sadnice sa bogatim žilištem. Što je zemljište bolje obrađeno, sadnice bolje napreduju u prvim
godinama života. To je veoma važno, jer tada sadnice izlaze iz zone konkurencije prizemne vegetacije.
8.3 Smernice za sprovođenje radova na zaštiti šuma
Zakon o šumama jasno određuje da korisnici i sopstvenici šuma preduzimaju sve potrebne mere
radi zaštite šuma. Naročita pažnja poklanja se zaštiti šuma od požara. Prema ugroženosti od požara, šume
ove gazdinske jedinice svrstavamo:
Prvi stepen – sastojine i kulture bora i ariša 0,00 ha 0,0 %
Drugi stepen – sastojine i kulture smrče, jele i dr. četinara 19,50 ha 7,2 %
Treći stepen – mešovite sastojine lišćara i četinara 0,00 ha 0,0 %
Četvrti stepen – sastojine hrasta i graba 28,95 ha 10,7 %
Peti stepen – sastojine bukve i drugih lišćara 34,93 ha 12,8 %
Šesti stepen – šikare, šibljaci i čistine 188,36 ha 69,3 %
Ukupno: 271,64 ha 100 %
Suština svih zakonskih odredbi koje se odnose na zaštitu zemljišta, odnose se pre svega na
sprovođenje mera preventivne zaštite u smislu sprečavanja pojave šteta, kao i preduzimanju efikasnih
mera na sprečavanju širenja i suzbijanja nastalih šteta i ublažavanju štetnih posledica koje su ove
prouzrokovale.
Veliku ugroženost od požara (I i II stepen) u ovoj gazdinskoj jedinici imaju šume na površini od
2380,81 ha, u tim šumama treba da postoji stalna organizaciona šema o učešću meštana, radnika šumske
uprave i mehanizacije u gašenju požara. Ta šema je aktuelna preko cele godine.
Srednju ugroženost od požara (III i IV stepen) imaju šume na površini od 666,11 ha, u tim
sastojinama je potrebno organizovati ljude i mehanizaciju u stanje pripravnosti samo u kritičnim
(letnjim) mesecima.
Malu ugroženost od požara (V i VI stepen) imaju šikare, šibljaci i čistine na površini od 764,83 ha.
U ovom slučaju se ljudi i tehnika angažuju samo ako postoji neposredna opasnost od požara ili je požar u
toku.
Ostale mere zaštite šuma trebalo bi da prati i proučava dijagnostičko – prognozna služba na nivou
gazdinstva, a ove mere se odnose na zaštitu šuma od entomoloških i fitopatoloških uzročnika,
bespravnog korišćenja i drugih protivpravih radnji, zaštita divljači i zaštita šuma od divljači i stoke,
održavanje šumskog reda itd.
Naročitu pažnju treba obratiti na striktno pridržavanje zabrane ispaše na obnovljenim i
meliorisanim površinama.
Prilikom sprovođenja mera zaštite, potreban je poseban akcenat staviti na sledeće:
organizovati edukativno – propagandni rad na merama zaštite šuma u školama, mesnim
zajednicama, radnim organizacijama i dr.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 61
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
stalna i stroga primena važećih zakonskih propisa
zabrana loženja vatre u šumi i njenoj neposrednoj blizini
postaviti table sa upozorenjima
na izletničkim mestima ukloniti sav lako zapaljiv materijal, odrediti uređena mesta za loženje
vatre, uvesti službu nadzora i redare
savremeno organizovati i opremiti službu za osmatranje i obaveštavanje
nadzirati vlasnike graničnih parcela, naročito u rano proleće kada se vrši spaljivanje strništa
razvijati intezivnu saradnju sa MUP-om
organizovati meštane u okolnim selima u smislu obezbeđenja potrebnog alata, kao i u
organizacionom pogledu zaštite od požara i ostalih ugrožavajućih faktora
prema stepenu zaštite, organizovati potrebne ljude i materijalna sredstva
ako je potrebno izgraditi osmatračnice i u kritičnim periodima godine organizovati stalnu
službu osmatranja
u delu gazdinske jedinice koji pripada Specijalnom rezervatu prirode, treba se pridržavati
Pravilnika o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi Specijalnog rezervata prirode „Uvac“, kao i
Uredbe o zaštiti Specijalnog rezervata prirode „Park šuma Ivlje“.
8.4 Uputstvo za izradu godišnjeg izvođačkog projekta gazdovanja šumama
Izradu izvođačkog projekta gazdovanja šumama uslovljava Zakon o šumama (Sl.gl. RS br. 30/10)
članom 31. "Izvođački projekat gazdovanja šumama izrađuje se za šume za koje se donosi osnova. ......
Izvođački projekat donosi korisnik, odnosno sopstvenik šuma, najkasnije do 31. oktobra tekuće godine
za narednu godinu".
Izvođačkim projektom gazdovanja šumama detaljno se razrađuju planovi gazdovanja šumama
utvrđeni Planom razvoja šumskog područja (opštom osnovom gazdovanja šumama) i Osnovom
gazdovanja šumama po principu iz velikog u malo i usklađuje tehnologija po fazama radova na gajenju i
korišćenju šuma.
Osnovna jedinica za koju se izrađuje izvođački projekat je odelenje u okviru koga se vodi računa o
izdvojenim odsecima u okviru odelenja.
U okviru odelenja izdvajaju se uzgojne jedinice koje čine delovi odelenja u kojima se planiraju iste
uzgojne mere. Takođe odelenje se deli na gravitaciona polja pod kojim podrazumevamo površinu dela
odelenja koja ima zajednički pravac privlačenja sortimenata uslovljen konfiguracijom terena, stanjem
sastojina i planiranim uzgojnim merama.
Izvođački projekat izrađuje se na osnovu odredbi opšte osnove gazdovanja šumama i osnove
gazdovanja šumama, opisa staništa i sastojina, taksacionih podataka i planiranih radova preuzetih iz OGŠ
i podataka i zapažanja prikupljenih neposredno na terenu. Izvođački plan gazdovanja šumama sastoji se
iz tekstualnog dela, tabelarnog dela i skice.
Tekstualni deo izvođačkog projekta sadrži opis staništa i sastojine, obrazloženje opšteg i etapnog
uzgojnog cilja, obrazloženje eventualnih bitnih razlika stanje sastojine i planiranih radova prikazanih u
OGŠ i u ovom planu, prikaz redosleda izvođenja radova na gajenju šuma i načina izvođenja tih radova i
prikaz tehnologije i organizacije rada na seči, izradi i privlačenju šumskih sortimenata.
Tabelarni deo izvođačkog projekta sadrži podatke: o površini uzgojnih jedinica, vrsti i obimu
radova na gajenju i korišćenju šuma, količini, vrsti i starosti sadnog materijala, radnoj snazi, mehanizaciji
i drugim sredstvima rada i materijalu za izvođenje pripremnih i glavnih radova na gajenju i korišćenju
šuma.
Izvođačkom projektu prilaže se skica odelenja u razmeri 1:5.000 ili 1:10.000, sa vertikalnom
predstavom terena, u kojoj se kartografski označavaju postojeće i projektovane saobraćajnice (pristupne i
OGŠ „Vučja-Jasike“ 62
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
unutrašnje), granice gravitacionih radnih polja, pravci privlačenja šumskih sortimenata, kao i granice
uzgojnih jedinica sa oznakama naznačenim u legendi skice.
Za svaku uzgojnu jedinicu, odnosno za svako gravitaciono radno polje, zavisno od uzgojnih
potreba te jedinice odnosno radnog polja i uslova za korišćenje šuma, utvrđuje se:
- vrste i obim radova na gajenju i zaštiti šuma, način, redosled, dinamika i rok izvršenja tih radova,
potreba u sadnom materijalu i semenu po vrstama drveća i starosti kao i drugom materijalu, broj radnika,
mehanizacija i dr.
8.5 Vreme seče šuma
U Zakonu o šumama, naglašeno je da se vreme seče u šumama koje se prirodnim putem
obnavljaju, se vrši u periodu mirovanja vegetacije i da se vreme seče određuje Osnovom gazdovanja
šumama.
Pošto nema prirodnog obnavljanja, vreme seče u g.j. „Vučja-Jasike“ je tokom cele godine, s tim da
će biti prekinuta u prvim mesecima vegetacionog perioda (maj/jun).
8.6 Uputstvo za vođenje evidencije gazdovanja šumama
Svi radovi koji se obnavljaju u gazdinskoj jedinici i planirani su, moraju se evidentirati. Na to
obavezuje Zakon o šumama u članu 31., koji jasno kaže da je korisnik šuma dužan da u planovima
razvojašumskog područja, osnovi gazdovanja, kao i u godišnjem izvođačkom planu i programu,
evidentira izvršene radove na zaštiti, gajenju i seči šuma i pravilnika o sadržini osnova... br.122 od
12.12.2003. godine čl.72-76.
Radovi koji su izvršeni u toku godine, evidentiraju se najkasnije do 28. februara naredne godine.
Evidencija izvršenih radova na gajenju šuma, vrši se u obrascima "Plan gajenja šuma – evidencija
izvršenih radova na gajenju šuma".
Evidencija izvršenih radova na seči šuma vrši se u obrascima "Plan seča obnavljanja za raznodobne
šume – evidencija izvršenih seča" i "Plan prorednih seča – evidencija izvršenih radova".
Svi radovi se prikazuju i na kartama sa napomenom mesta izvršenja (odeljenja, odsek itd.),
površine, količine (obima) i godine izvršenja radova.
Na kraju godine na privrednim kartama se evidentiraju izgrađene saobraćajnice.
Evidencija izvršenih radova u toku godine vrši se po sastojinama, odeljenjima i gazdinskim
klasama sa naznačenom godinom izvršenja.
Iz doznačnih knjiga se unosi količina posečenog drveta i obračunava se po istim zapreminskim
tablicama po kojima se obračunava ukupna drvna zapremina u OGŠ.
Ostvareni prihod se razvrstava prema vrsti prinosa na glavi i prethodni, a po sortimentnoj strukturi
na oblo i prostorno drvo.
Glavni prinos nastaje sečama obnavljanja sastojina, a može biti redovan, vanredan i slučajan.
Prethodni prinos nastaje provođenjem prorednih seča, prvenstveno kroz negu sastojina, a može biti
redovan i slučajan.
Vanredni prinos je prinos koji se ostvaruje trajnim uklanjanjem šume sa određene površine koja će
se koristiti u druge svrhe (putevi, rudnici itd.).
Slučajni prinos nastaje dejstvom elementarnih nepogoda i nije planiran.
Osim ovih radova, potrebno je u šumskoj hronici evidentirati sve pojave koje se primete u šumi u
toku jedne godine, a to su:
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 63
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
štete i pojave nastanka štete od fitopatoloških i entomoloških uzročnika
pojava ranih i kasnih mrazeva
početak listanja
početak cvetanja
pojava plodonošenja i obilnosti plodonošenja uz ocenu kvaliteta semena
veće štete od elementarnih nepogoda
promene u posedovnim odnosima
promene koje utiču na izvršenje radova i dr.
8.7 Uputstvo za primenu tarifa
Za visoke sastojine, tarife se primenjuju bez interpolacije između dva debljinska stepena, pošto se
obračun zapremine u doznačnim knjigama vrši po debljinskim stepenima od 1 cm, za odgovarajući
tarifni niz, jer se i u doznačnim knjigama upisuju prečnici u centimetarskoj podeli.
Za izdanačke sastojine, prečnici se upisuju po debljinskoj podeli od 5 cm, pri čemu se kod
obračuna zapremine u odgovarajućem tarifnom nizu koristi interpolacija centimetarskih debljinskih
stepeni (7 i 8; 12 i 13; 17 i 18 itd.).
Obračun zapremine za doznačnu drvnu masu u sastojinama koje su procenjene, vrši se korišćenjem
poslednjeg tarifnog niza.
S obzirom da ne postoje tarifni nizovi za sve vrste drveća, pojedini tarifni nizovi će se koristiti za
druge vrste drveća: tarifni niz za izdanačke šume bukve koristiće se za brezu i jasiku, tarifni niz za
visoke šume bukve koristiće se za javor i planinski brest, a za crni jasen koristiće se tarifni niz graba.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 64
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
9. EKONOMSKO – FINANSIJSKA ANALIZA
Ekonomsko - finansijskom analizom se procenjuje finansijski efekat realizacije planiranih radova
gazdovanja šumama, i prikazuju se godišnji prosek prihoda i rashoda, uz pretpostavku da će se radovi
izvršiti u sopstvenoj režiji.
9.1. Obračun vrednosti šuma
Vrednost šuma utvrđena je metodom sadašnje sečive vrednosti.
Kod ove metode utvrđuje se vrednost drvne zapremine na panju uz pretpostavku da se ista koristi
pod istim uslovima kao etat.
Radi utvrđivanja procene vrednosti drvne zapremine po ovoj metodi urađeno je sledeće:
izračunata je neto drvna zapremina;
utvrđena je sortimentna struktura;
utvrđene su tržišne cene 1 m3 neto drvne zapremine po vrstama drveća i sortimentima
ostvarene u 2014. godini.
9.1.1. Kvalifikaciona struktura ukupne drvne zapremine
Vrsta
Bruto Otpad Neto
SORTIMENTI
drveća F L K
I klasa
II klasa
III klasa
Ostala Ukupno Ogrevno Celuloza
Ukupno
tehnika tehnika drvo prostorno
m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3
OML 7.7 1.2 6.5 6.5 6.5
Grab 174.6 26.2 148.4 148.4 148.4
Cer 3833.2 575.0 3258.2 3258.2 3258.2
Trešnja 39.1 5.9 33.2 33.2 33.2
Jasika 67.7 10.2 57.5 57.5 57.5
Breza 569.4 85.4 484.0 484.0 484.0
Bukva 980.8 147.1 833.7 833.7 833.7
Javor 2.2 0.3 1.9 1.9 1.9
Klen 9.7 1.5 8.2 8.2 8.2
lišćari: 5684.4 852.7 4831.7 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 4831.7 0.0 4831.7
Jela 7.6 0.8 6.8 0.0 0.7 1.4 1.4 1.4 4.8 2.1 2.1
Smrča 2473.9 247.4 2226.5 222.7 668.0 445.3 445.3 222.7 2003.9 222.7 222.7
četinari: 2481.5 247.4 2233.4 0.0 222.7 0.0 668.6 446.7 446.7 224.0 2008.6 0.0 224.7 224.7
Ukupno GJ 8165.9 1100.1 7065.1 0.0 222.7 0.0 668.6 446.7 446.7 224.0 2008.6 4831.7 224.7 5056.4
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 65
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
9.1.2. Vrednost drveta na panju
Tabela 1:
Vrsta JEDINIČNA VREDNOST SORTIMENATA
Drveća F L K
I klasa
II klasa
III klasa
Ostala Ukupno Ogrevno Celuloza
Ukupno
tehnika tehnika drvo prostorno
m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3
OML 2.665
Grab 3.967
Cer 3.967
Trešnja 2.665
Jasika 2.665
Breza 2.655
Bukva 3.967
Javor 3.967
Klen 3.967
lišćari:
Jela 8.454 7.085 6.272 4.774 2.655
Smrča 11.105 8.454 7.085 6.272 4.774 2.655
četinari:
Ukupno GJ
Tabela 2:
Vrsta UKUPNA SORTIMENTNA VREDNOST (x 1.000 din)
drveća F L K
I klasa
II klasa
III klasa
Ostala Ukupno Ogrevno Celuloza
Ukupno Ukupno
tehnika Tehnika drvo prostorno
din din din din din din din din din din din din
OML 17.4 17.4 17.4
Grab 588.7
Cer 12925.4
Trešnja 88.6 88.6 88.6
Jasika 153.4 153.4 153.4
Breza 1285.0 1285.0 1285.0
Bukva 3307.2 3307.2 3307.2
Javor 7.4 7.4 7.4
Klen 32.7 32.7 32.7
lišćari: 18405.8 18405.8 18405.8
Jela 0.0 5.8 9.7 8.6 6.5 30.6 5.4 5.4 36.0
Smrča 2472.5 0.0 5646.9 3155.0 2792.9 1062.9 15130.2 591.1 591.1 15721.4
četinari: 2472.5 0.0 5652.7 3164.7 2801.5 1069.5 15160.8 596.6 596.6 15757.4
Ukupno GJ 2472.5 0.0 5652.7 3164.7 2801.5 1069.5 15160.8 18405.8 596.6 19002.4 34163.2
OGŠ „Vučja-Jasike“ 66
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
TROŠKOVI Tabela 1
Vrsta SORTIMENTI
Drveća F L K
I
klasa II klasa III klasa
Ostala Ukupno Ogrevno Celuloza
Ukupno
tehnika tehnika drvo prostorno
m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3
OML 6.5 6.5
Grab 148.4 148.4
Cer 3258.2 3258.2
Trešnja 33.2 33.2
Jasika 57.5 57.5
Breza 484.0 484.0
Bukva 833.7 833.7
Javor 1.9 1.9
Klen 8.2 8.2
lišćari: 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 4831.7 0.0 4831.7
Jela 0.0 0.7 1.4 1.4 1.4 4.8 2.1
Smrča 222.7 668.0 445.3 445.3 222.7 2003.9 222.7
četinari: 0.0 222.7 0.0 668.6 446.7 446.7 224.0 2008.6 0.0 224.7 224.7
Uk. GJ 0.0 222.7 0.0 668.6 446.7 446.7 224.0 2008.6 4831.7 224.7 5056.4
Tabela 2
Vrsta JEDINIČNI TROŠAK PROIZVODNJE
drveća F L K I klasa
II
klasa III klasa
Ostala Ogrevno Celuloza
Tehnika drvo
din/m3 din/m3 din/m3 din/m3 din/m3 din/m3 din/m3 din/m3 din/m3
OML 1.566
Grab 1.566
Cer 1.566
Trešnja 1.566
Jasika 1.566
Breza 1.566
Bukva 1.566
Javor 1.566
Klen 1.566
lišćari:
Jela 1.566 1.566 1.566 1.566 1.566
Smrča 1.566 1.566 1.566 1.566 1.566 1.566
četinari:
Ukupno GJ
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 67
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Tabela 3
Vrsta UKUPNI TROŠKOVI PROIZVODNJE (*1000 DIN)
Ukupno drveća F L K I klasa
II
klasa
III
klasa
Ostala Ukupno Ogrevno Celuloza
Ukupno
tehnika Tehnika drvo prostorno
din din din Din din din din Din din din din Din
OML 10.2 10.2 10.2
Grab 232.4 232.4 232.4
Cer 5102.3 5102.3 5102.3
Trešnja 52.0 52.0 52.0
Jasika 90.0 90.0 90.0
Breza 757.9 757.9 757.9
Bukva 1305.6 1305.6 1305.6
Javor 3.0 3.0 3.0
Klen 12.8 12.8 12.8
lišćari: 7566.3 7566.3 7566.3
Jela 0.0 0.0 1.1 2.2 2.2 2.2 7.7 3.3 3.3 11.0
Smrča 348.7 0.0 1046.1 697.3 697.3 348.7 3138.3 348.7 348.7 3487.0
četinari: 348.7 0.0 1047.2 699.5 699.5 350.9 3145.9 352.0 352.0 3498.0
Ukupno GJ 348.7 0.0 1047.2 699.5 699.5 350.9 3145.9 7566.3 352.0 7918.3 11064.3
Ukupna proizvodna vrednost - 34.163.200 din
Ukupni troškovi proizvodnje - 11.064.300 din
Ukupna vrednost šuma na panju - 23.098.900 din
9.1.3. Vrednost mladih sastojina (bez zapremine)
Poreklo sastojina
Starost Površina Troškovi podizanja Faktor Ukupna
vrednost
godina ha din/ha Ukupno
dinara 1,0 P
n dinara
Mlade izdanačke sastojine 1 - 10 0.00 45.566 0.000 1.2800 0.000
11 - 20 4.40 45.566 200.490 1.6386 328.524
Mlade visoke sastojine 1 - 20 4.37 45.566 199.123 1.4859 295.877
Ukupno 8.37 399.614 624.401
Vrednost mladih sastojina iznosi 624.401,00 dinara
9.1.4. Ukupna vrednost šuma
Ukupna vrednost šuma na panju 23.098.900,00 din
Ukupna vrednost mladih sastojina 624.401,00 din
Ukupno: 23.723.301,00 din
Ukupna vrednost šuma ove gazdinske jedinice iznosi 23.723.301,00 dinara.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 68
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
9.2. Ekonomsko - finansijska analiza
9.2.1. Vrsta i obim planiranih radova - prosečno godišnje
9.2.1.1. Iskorišćavanje šuma
Kvalifikaciona struktura sečive zapremine
Vrsta
Bruto Otpad Neto
SORTIMENTI (i sortimentna struktura)
Drveća F L K
I
klasa
II
klasa
III
klasa
Ostala Ukupno Ogrevno Celuloza
Ukupno
tehnika tehnika drvo prostorno
m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3
Grab 27.6 2.8 24.8 24.8 24.8
Cer 599.9 60.0 539.9 539.9 539.9
Jasika 45.5 4.6 41.0 24.6 16.4 41.0
Breza 88.1 8.8 79.3 47.6 31.7 79.3
Bukva 367.7 36.8 330.9 297.8 33.1 330.9
Uk.lišćari 1128.8 112.9 1015.9 934.7 81.2 1015.9
Smrča 61.5 6.2 55.4 5.5 16.6 11.1 11.1 5.5 49.8 5.5 5.5
Uk. četinari 61.5 6.2 55.4 5.5 16.6 11.1 11.1 5.5 49.8 5.5 5.5
Ukupno GJ 1190.3 119.0 1071.3 0.0 5.5 0.0 16.6 11.1 11.1 5.5 49.8 934.7 86.7 1021.5
Zbog malih vrednosti godišnjeg etata, u tabeli je data sortimentna struktura celokupnog etata, koja će u
ekonomsko-finansijskoj analizi biti svedena na godišnji nivo.
9.2.1.2. Vrsta i obim planiranih radova na gajenju šuma (prosečno godišnje)
Vrsta rada Planirana površina
ha
Čišćenje u prirodnim sastojinama (526) 0.297
Seča izbojaka i uklanjanje korova ručno (513) 2.159
Okopavanje i prašenje u kulturama (518) 4.318
Veštačko pošumljavanje sadnjom (317) 2.159
Popunjavanje vešt. podignutih kultura sadnjom (414) 0.432
Ukupno: G.J. 9.365
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 69
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
9.2.1.3. Izgradnja šumskih komunikacija (prosečno godišnje)
U gazdinskoj jedinici nije planirana izgradnja novih, niti rekonstrukcija postojećih puteva
9.2.1.4. Plan zaštite šuma (prosečno godišnje)
Preventivna zaštita šuma se izvodi na celoj površini Limskog šumskog područja.
9.2.1.5. Plan uređivanja šuma
Visoke šume 2.549 ha
Izdanačke sastojine 5.789 ha
Šibljaci 2.652 ha
Neobraslo zemljište 16.174 ha
Ukupno: 27.164 ha
9.2.2. Troškovi proizvodnje i drugi rashodi
9.2.2.1. Troškovi proizvodnje drvnih sortimenata
U narednoj tabeli je data sortimentna struktura sečive drvne zapremine:
Vrsta SORTIMENTI (i sortimentna struktura)
drveća F L K
I
klasa II klasa
III
klasa
Ostala Ukupno Ogrevno Celuloza
Ukupno
tehnika tehnika drvo prostorno
m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3
grab 24.8 24.8
cer 539.9 539.9
jasika 24.6 16.4 41.0
breza 47.6 31.7 79.3
bukva 297.8 33.1 330.9
Uk.lišćari 934.7 81.2 1015.9
Smrča 5.5 16.6 11.1 11.1 5.5 49.8 5.5 5.5
Uk. četinari 5.5 16.6 11.1 11.1 5.5 49.8 5.5 5.5
Ukupno GJ 0.0 5.5 0.0 16.6 11.1 11.1 5.5 49.8 934.7 86.7 1021.5
OGŠ „Vučja-Jasike“ 70
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Jedinični troškovi proizvodnje po m3su dati u sledećoj tabeli:
Vrsta JEDINIČNI TROŠKOVI PROIZVODNJE
Drveća F L K
I
klasa
II
klasa
III
klasa
Ostala Ukupno Ogrevno Celuloza
Ukupno
tehnika tehnika drvo prostorno
m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3
grab 2.336
cer 2.336
jasika 2.336 1.892
breza 2.336 1.892
bukva 2.336 1.892
Uk.lišćari
Smrča 1.610 1.610 1.610 1.610 1.610 1.892
Uk. četinari
Ukupno GJ
Ukupni troškovi:
Vrsta UKUPNI TROŠKOVI (u 1.000 din)
Ukupno drveća F L K
I
klasa
II
klasa
III
klasa
Ostala Ukupno Ogrevno Celuloza
Ukupno
tehnika tehnika drvo prostorno
din din din din din din din din din din din din
grab 58.0 58.0 58.0
cer 1261.2 1261.2 1261.2
jasika 57.4 31.0 88.4 88.4
breza 111.1 60.0 171.1 171.1
bukva 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 695.7 62.6 758.4 758.4
Uk.lišćari 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 2183.5 153.6 2337.1 2337.1
Smrča 0.0 8.9 0.0 26.7 17.8 17.8 8.9 80.2 0.0 10.5 10.5 90.7
Uk. četinari 0.0 8.9 0.0 26.7 17.8 17.8 8.9 80.2 0.0 10.5 10.5 90.7
Ukupno GJ 0.0 8.9 0.0 26.7 17.8 17.8 8.9 80.2 2183.5 164.1 2347.6 2427.8
Ukupni troškovi izrade sortimenata iznose 2.427.800,00 dinara, odnosno, prosečno 242.780,00
dinara godišnje.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 71
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
9.2.2.2. Troškovi na gajenju šuma (prosečno godišnje)
Vrsta radova ha din/ha Svega (dinara)
Čišćenje u prirodnim sastojinama (526) 0.297 16.000,00 4.572,00
Seča izbojaka i uklanjanje korova ručno (513) 2.159 16.500,00 35.623,00
Okopavanje i prašenje u kulturama (518) 4.318 16.500,00 71.247,00
Veštačko pošumljavanje sadnjom (317) 2.159 140.850,00 304.095,00
Popunjavanje vešt. podignutih kultura sadnjom (414) 0.432 140.850,00 60.847,00
Ukupno: 9.365 476.384,00
Ukupni troškovi na gajenju i obnavljanju šuma iznose 476.384,00 dinara godišnje.
9.2.2.3. Troškovi na izgradnji šumskih komunikacija (prosečno godišnje)
Pošto nisu planirani radovi na šumskim komunikacijama, nema ni troškova u kalkulaciji finansija.
9.2.2.4. Troškovi na zaštiti šuma
Paušalno za GJ ”Vučja - Jasike” iznose 10.000,00 dinara godišnje.
9.2.2.6. Troškovi na uređivanju šuma (prosečno godišnje po ha )
Pripremni radovi:
Priprema radnih karata 27.164 x 12,00 = 325,00
Obeležavanje – obnavljanje spoljnih granica 27.164 x 103,20 = 2.803,00
Obeležavanje – obnavljanje unutrašnjih granica 27.164 x 50,40 = 1.369,00 .
Ukupno: 4.497,00 din
Izdvajanje sastojina:
Visoke šume 2.549 x 492,84 = 1.256,00
Izdanačke sastojine 5.789 x 384,00 = 2.223,00
Šibljaci 2.652 x 164,40 = 436,00
Neobraslo zemljište 16.174 x 115,08 = 1.861,00
Ukupno: 27.164 5.776,00 din
Prikupljanje taksacionih podataka:
OGŠ „Vučja-Jasike“ 72
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Visoke šume 2.549 x 696,0 = 1.774,00
Izdanačke i veštački podignute sastojine 5.789 x 489,6 = 2.834,00
Ukupno: 8.338 4.608,00 din
Kompjuterska obrada podataka:
Unos podataka, obrada i štampa 27.164 x 64,8 = 1.760,00
Ukupno: 27.164 1.760,00 din
Izrada osnove:
Izrada tekstualnog dela osnove 27.164 x 315,6 = 8.573,00
Izrada kompleta karata 27.164 x 48,0 = 1.304,00
Ukupno: 9.877,00 din
Prosečni godišnji troškovi na uređivanju šuma iznose 26.518,00 dinara.
9.2.2.7. Naknada za posečeno drvo
Prema Zakonu o šumama 3 % od vrednosti drvnih sortimenata na mestu utovara
Prosta reprodukcija 425.923,94 din x 0,03 = 12.778,00 din
Ukupno: 12.778,00 din
9.2.2.8. Sredstva za reprodukciju šuma
Prema Zakonu o šumama 15 % vrednosti drvnih sortimenata na mestu utovara
Prosta reprodukcija 425.923,94 din x 0,15 = 63.889,00 din.
Ukupno: 63.889,00 din.
9.2.2.9. Ukupni troškovi poslovanja (prosečno godišnje)
Vrsta troškova Ukupno (dinara)
Proizvodnja sortimenata 242780.00
Gajenje šuma 476384.00
Održavanje i izgradnja komunikacija 0.00
Zaštita šuma 10000.00
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 73
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Uređivanje šuma 26518.00
Naknada za posečeno drvo 12778.00
Sredstva za reprodukciju šuma 63889.00
Svega: 832349.00
9.2.3. Formiranje ukupnog prihoda - prosečno godišnje
9.2.3.1. Prihod od prodaje drveta
Vrsta drveća Sortimenti
Količina Jedinična cena Svega
m3 din./m3 din.
Tvrdi lišćari
(grab, cer, bukva)
F
L
K
I
II
III
Ogrevno drvo 862.5 3967 3421537.5
Celulozno drvo 33.1 3967 131307.7
Meki lišćari
( jasika, breza)
Ogrevno drvo 72.2 2665 192413.0
Celulozno drvo 48.1 2665 128186.5
Lišćari 1015.9 3873444.7
Smrča
F 12928
L 5.5 10576 58168.0
I 16.6 8614 142992.4
II 11.1 7220 80142.0
III 11.1 5973 66300.3
Ostalo tehničko drvo 5.5 4279 23534.5
Celulozno drvo 5.5 2665 14657.5
Četinari 55.4 385794.7
Ukupno: 1071.3 4259239.4
Prodajne cene prema važećem cenovniku na nivou J.P "Srbijašume" iz 2014. godine.
Ukupan prihod od prodaje drveta iznosi 425.924,00 dinara godišnje.
Pošto šumarstvo nije primarna delatnost zemljoradničke zadruge, u prihod se računa i dobit od
izdavanja ostalog zemljišta u zakup. Prema evidenciji zadruge, u zavisnosti od potražnje, godišnji prihod
od izdavanja zemljišta za pašarenje i obradu, kreće se u rasponu od 400.000 do 700.000 dinara, što je
prosečno 550.000 dinara godišnje.
Ukupan godišnji prihod za gazdinsku jedinicu iznosi 975.924,00 dinara
OGŠ „Vučja-Jasike“ 74
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
9.2.4. Raspodela ukupnog prihoda
Prihod - troškovi (prosečno godišnje) Prosta reprodukcija
Proširena reproduk-
cija Ukupno
din. din. din.
Ukupan prihod 975924.00 0.00 975924.00
Troškovi poslovanja 832349.00 0.00 832349.00
Dobit 143575.00 0.00 143575.00
Finansijski efekti izvršenja planiranih radova izraženi su sa dobiti u ukupnom iznosu od
143.575,00 dinara godišnje.
9.3. Zaključak
Realizacija predviđenih ciljeva i obezbeđenje planiranih sredstava zavisiće prvenstveno od
izvršenja obima seča i predviđene proizvodnje, kao i dosledne primene smernica i planova gazdovanja.
Eventualna izmena nekog od elemenata kalkulacijama prihoda i rashoda, kao i drugih elemenata
postavljenih u ovoj osnovi , povlači izmenu cele koncepcije finansiranja programiranih radova.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 75
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
10. NAČIN IZRADE OSNOVE
10.1 Prikupljanje terenskih podataka
Prikupljanje terenskih podataka za gazdinsku jedinicu „Vučja-Jasike“ vršeno je tokom jeseni
2016. godine. Terenski radovi su se odvijali u dve faze:
I faza: Izdvajanje sastojina, njihovo kartiranje, prikupljanje podataka o stepenu homogenosti svake
sastojine radi određivanja obima radova pri inventuri šuma.
II faza: Prikupljanje taksacionih podataka
Pri samoj inventuri primenjen je reprezentativni metod uzoraka koji obezbeđuje da se na nivou
odseka dobiju realni podaci o zapremini i zapreminskom prirastu. Pri delimičnom premeru procenat
primernih površina zavisio je od stepena homogenosti svake sastojine. Potpuni (totalni) premer rađen je
u sledećim odsecima 6/e, 7/d, 7/g, 7/h i 7/k.
Izdvajanje sastojina, kalkulaciju primernih površina za premer sastojina izvršili:
Nemanja Vamović, dipl.inž.šumarstva
Amer Hadžibegović, dipl.inž.šumarstva
Slobodan Duškić, šum.tehničar
10.2 Obrada podataka
Izvršena je kompjuterska obrada podataka po jedinstvenom programu za sve državne šume kojima
gazduje JP "Srbijašume" Beograd u šumskom gazdinstvu Prijepolje:
Unos terenskih podataka – Slobodan Duškić, šum. tehn.
Unos planova gazdovanja, obrada podataka i planova, unos teksta, izrada tekstualnog dela
osnove – Nemanja Vamović, dipl.inž.šum. i Amer Hadžibegović, dipl.inž.šumarstva
Na ovom mestu daju se sledeća objašnjenja vezana za kodove:
Plan gajenja šuma – vrsta radova:
414 – popunjavanje veštački podignutih kultura sadnjom
513 – seča izbojaka i uklanjanje korova ručno
518 – okopavanje i prašenje u kulturama
526 – čišćenje u mladim prirodnim sastojinama
Plan prorednih seča – vrsta seče:
25 – selektivna proreda
Plan seča obnavljanja – vrsta seča:
31 – čista seča
OGŠ „Vučja-Jasike“ 76
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
10.3 Izrada karata
Prema utvrđenom stanju šuma, urađene su pregledne karte:
1. Pregledna karta ...................................................... 1 : 50.000
2. Karta katastra ......................................................... 1 : 10.000
3. Karta namene površina .......................................... 1 : 25.000
4. Karta gazdinskih klasa ........................................... 1 : 25.000
5. Sastojinska karta .................................................... 1 : 25.000
6. Privredna karta ....................................................... 1 : 25.000
7. Karta taksacije .................................... ................ 1 : 10.000
Karte uradio Biro za planiranje i projektovanje u šumarstvu, Beograd
10.4 Izrada tekstualnog dela POGŠ
Tekstualni deo OGŠ-a „Zlatar I“ uradio:
1. Amer Hadžibegović, dipl.ing.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 77
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
11. ZAVRŠNE ODREDBE
Osnova je urađena u skladu sa odredbama:
1. Zakon o šumama ("Službeni glasnik RS", br. 30/10, 93/12 i 89/15);
- Pravilnik o sadržini osnova i programa gazdovanja šimama, godišnjeg izvođačkog plana i
privremenog godišnjeg plana gazdovanja privatnim šumama ("Službeni glasnik RS", br. 122/03),
- Pravilnik o uslovima i kriterijumima za dodelu i korišćenje sredstava za zaštitu i unapređenje šuma
("Službeni glasnik RS", br. 32/11);
- Pravilnik o šumskom redu ("Službeni glasnik RS", br. 20/08);
2. Zakon o Prostornom planu RS od 2010. do 2020. god. ("Službeni glasnik RS", br.88/10);
3. Zakon o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 72/09, 81/09);
4. Zakon o divljači i lovstvu ("Službeni glasnik RS", br. 18/10);
- Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva ("Službeni
glasnik RS", br. 46/10);
5. Zakon o zaštiti životne sredine ( "Službeni glasnik RS", br. 135/04);
6. Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine ("Službeni glasnik RS", br. 36/09);
7. Zakon o državnom premeru i katastru ("Službeni glasnik RS", br. 72/09);
8. Zakon o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru ("Službeni glasnik RS", br.
18/10);
9. Zakon o zaštiti od požara ("Službeni glasnik RS", br. 111/09);
10. Zakon o reproduktivnom materijalu šumskog drveća ("Službeni glasnik RS", br. 8/05);
11.Zakon o izmenama i dopunama Zakona o reproduktivnom materijalu šumskog drveća ("Službeni
glasnik RS", br.41/09)
12. Zakon o vodama ("Službeni glasnik RS", br. 30/10);
13. Zakon o iskorišćavanju i zaštiti izvorišta vodosnabdevanja ("Službeni glasnik RS", br. 46/91);
Pri sprovođenju Osnove gazdovanja šumama za GJ “Vučja - Jasike” , ova organizacija je obavezna da
se pridržava odredaba navedenih Zakona. U tome će se sarađivati sa organima nadležnim za poslove u
šumarstvu, odnosno sa organima koji se staraju o izvršenju odgovarajućih Zakona. ZZ je u obavezi da konku-
riše za sredstva iz Budžeta Republike Srbije za radove na gajenju, unapređivanju, korišćenju, zaštiti i repro-
dukciji šuma, i da ista koristi u skladu sa namenom.
OGŠ „Vučja-Jasike“ 78
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
Projektanti:
Nemanja Vamović , dipl.
inž.šum.
Direktor:
M.P.
Amer Hadžibegović, dipl.
inž.šum. Milutin Jadžić,ek.
ZZ
OGŠ „Vučja-Jasike“ 79
Odsek za planiranje i
projektovanje u šumarstvu
ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
S A D R Ž A J
0. Uvod......................................................... ................................................................................................................... 1 Uvodne informacije i napomene.....................................................................................................................................1
1. PROSTORNE I POSEDOVNE PRILIKE....................................................................... ....................................2 1.1 Topografske prilike................................................................................................................................................2 1.1.1 Geografski položaj gazdinske jedinice......................................................................................................... 2 1.1.2 Granice............................................................................................................................. ............................2 1.1.3 Površina............................................................................................................................. ............................2 1.2 Imovinsko pravne prilike........................................................................................................................................3 1.2.1 Državni posed................................................................................................................................... ............3 1.2.2 Privatni posed............................................................................................................................................... 4
2. PROSTORNE I POSEDOVNE PRILIKE..........................................................................................................5 2.1 Reljef i geomorfološke karakteristike...................................................................................................................5 2.2 Geološka podloga i tipovi zemljišta......................................................................................................................5 2.3 Hidrografske karakteristike...................................................................................................................................7 2.4 Klima.....................................................................................................................................................................7 2.4.1 Temperatura, relativna vlažnost, padavine i
vetar........................................................................................Error! Bookmark not defined. 2.5 Opšte karakteristike šumskih ekosistema ............................................................................................................9 2.6 Opšti faktori značajni za stanje šumskih ekosistema............................................................................................11
3. PRIVREDNE KARAKTERISTIKE.................................................................................................................12 3.1 Ekonomske i kulturne prilike..............................................................................................................................12 3.2 Organizacija i materijalna opremljenost.............................................................................................................12 3.3 Otvorenost šumskog kompleksa saobraćajnicama.............................................................................................13 3.4 Dosadašnji zahtevi prema šumama u gazdinskoj jedinici i dosadašnji način korišćenja šumskih resursa........13 3.5 Mogućnost plasmana šumskih proizvoda...........................................................................................................13
4. FUNKCIJE ŠUMA.................................................................................................... .........................................14 4.1 Osnovne postavke i kriterijumi pri prostorno-funkcionalnom reoniranju šuma i šumskih staništa u gazdinskoj
jedinici..................................................................................................................................................... .......14 4.2 Funkcije šuma i namena površina u gazdinskoj jedinici.....................................................................................14 4.3 Gazdinske klase...................................................................................................................................................15
5. STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA.......................................................................................... .............17 5.1 Stanje šuma po nameni............................................................................................................................. ...........17 5.2 Stanje sastojina po gazdinskim klasama.............................................................................................................17 5.3 Stanje sastojina po poreklu i očuvanosti.............................................................................................................21 5.4 Stanje sastojina po smesi............................................................................................................................. ........23 5.5 Stanje sastojina po vrstama drveća.....................................................................................................................24 5.5.1 učešće retkih, reliktnih, endemičnih i ugroženih vrsta drveća ..................................................................26 5.5.2 stanje HCV šuma.......................................................................................................................................27 5.6 Stanje šuma po debljinskoj strukturi....................................................................................................................28 5.7 Stanje sastojina po dobnoj strukturi....................................................................................................................28 5.8 Stanje veštački podignutih sastojina i kultura.....................................................................................................30 5.9 Zdravstveno stanje sastojina i ugroženost od štetnih uticaja..............................................................................30 5.10 Stanje neobraslih površina................................................................................................................................31 5.11 Fond i stanje divljači.........................................................................................................................................31 5.12 Zaštićeni delovi prirode....................................................................................................................................33 5.13 Rasadnička
proizvodnja............................................................................................... ......................................Error!
Bookmark not defined. 5.14 Opšti osvrt na zatečeno stanje............................................................................................................................................................................................................................ 33
6. DOSADAŠNJE GAZDOVANJE....................................................................................................................... 35
OGŠ „Vučja-Jasike“ 80
Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG "Prijepolje"
ZZ „Inex – Napredak Company“
Nova Varoš
6. 1. promena šumskog fonda..............................................................................................................................35 6. 1. 1 promena šumskog fonda po površini.................................................................................... ....................35 6.1.2 promene šumskog fonda po zapremini i zapreminskom prirastu...............................................................36 6.2 Odnos planiranih i ostvarenih radova u dosadašnjem periodu..........................................................................37 6.2.1 dosadašnji radovi na obnovi i gajenju šuma.............................................................................................. 37 6.2.2 dosadašnji radovi na zaštiti šuma.............................................................................................................37 6.2.3 dosadašnji radovi na korišćenju šuma.....................................................................................................38 6.2.3 dosadašnji radovi na korišćenju ostalih šumskih proizvoda.....................................................................38 6.2.4 dosadašnji radovi na izgradnji i održavanju šumskih saobraćajnica ..........................................................39 6.2.5 opšti osvrt na dosadašnje gazdovanje šumama.......................................................................................39
7. PLANIRANJE UNAPREĐIVANJA STANJA I OPTIMALNOG KORIŠĆENJA ŠUMA...........................40 7.1 Ciljevi gazdovanja šumama................................................................................................................................40 7.1.1 opšti ciljevi gazdovanja šumama..............................................................................................................40 7.1.2 Posebni ciljevi gazdovanja....................................................................................................................... 40 7.2 Mere za postizanje ciljeva gazdovanja...............................................................................................................44 7.2.1 Uzgojne mere................................................................................................................................... .........44 7.2.2 uređajne mere........................................................................................................................................... 45 7.3 Planovi gazdovanja...........................................................................................................................................47 7.3.1 plan gajenja šuma................................................................................... ...................................................47 7.3.2 plan zaštite šuma................................................................................................................ ......................49 7.3.3 plan korišćenja šuma............................................................................................. ....................................50 7.3.4 plan korišćenja ostalih šumskih proizvoda................................................................................................ 53 7.3.5 Plan unapređenja lovne divljači................................................................................................................. 54 7.3.6 Plan izgradnje šumskih saobraćajnica....................................................................................................... 54 7.3.6 Plan uređivanja šuma................................................................................................................................ 54 7.3.7 Očekivani efekti realizacije planiranih radova................................................................................................55
8. SMERNICE ZA SPROVOĐENJE PLANOVA GAZDOVANJA ŠUMAMA...............................................56 8.1 Smernice za sprovođenje šumsko – uzgojnih radova........................................................................................56 8.2 Uputstva za organizovanje seče u šumi.............................................................................................................59 8.3 Smernice za sprovođenje radova na zaštiti šuma..............................................................................................60 8.4 Uputstvo za izradu godišnjeg izvođačkog projekta gazdovanja šumama..........................................................61 8.5 Vreme seče šuma................................................................................................................................................62 8.6 Uputstvo za vođenje evidencije gazdovanja šumama.........................................................................................62 8.7 Uputstvo za primenu tarifa................................................................................................................................63
9. EKONOMSKO – FINANSIJSKA ANALIZA.................................................................................................64
10. NAČIN IZRADE OSNOVE.............................................................................................................................. 75 10.1 Prikupljanje terenskih podataka.......................................................................................................................75 10.2 Obrada podataka..............................................................................................................................................75 10.3 Izrada karata.....................................................................................................................................................76 10.4 Izrada tekstualnog dela OGŠ...........................................................................................................................76
11. ZAVRŠNE ODREDBE............................................................................................................................. .........77