of 4 /4
plaćana u gaftvu ! j 1 s8jfW6 e flfn Narodno Straža IZLAZI SVAKE SOBOTE. - PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZ MJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO. - OGLASI PO CIJENIKU. - PISMA I PRETPLATA SE; ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU »NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, POST. PRET. 17. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU BROJ 4. ŠIBENIK, 8. VELJAČE 1928. GODINA VIII. Obrana mornara iz kotorske pobune Od li do 3. veljače pred ravnih deset godina momčad u Kotom sta- cioniranih ratnih lađa austrijske mor- narice dala je izraza svom ogorče- nja radi politike rata, nepuštanja mornara na otsatstvo i gladi te sla- boga postupanja, na vidljiv način. Opis događaja dobit ćemo uskoro od samih učesnika, što je vrlo po- željno, tim vise, što bi se kotorskoj buni htjelo da dade ekskluzivuo-na- eionalističko značenje, koje u stvari ona nije imala. Prije sve^a su *>11 djelima pobune učestvovali i bili proceairani uz Hrvate i Talijani, Cesi te Nijemci i Madžari. Čitavo javno miiljenje kao i izjave optuže- nika dali su pobuni mornara jedan socijalni karakter, koji iskače tim vise, što su u podne 1* veljače 1918. na ratnim lađama dignuta crvene sastave i sto su se za kotorski* po- bunjenike neobično mnogo zauzi- mali i austrijski njemački socijalde- mokrate. Tako je njihov list Arbei- tcr-Zeitung u oktobru 1018., iako je bilo zabranjeno o kotorskom pro- cesu protiv pobunjenika išta pisati, a jednom antrtijeu donio toplu o- branu procesiranih. Socijaldemokrat- ski nar« poslanici a Reichsrathu su prigodom izjava ministra rata von Czappa u ajednici parlamenta 9. li- stopada 1918. o kotorskom procesu podigli veliku galamu. Gg. Glflckl i Seitz, današnji bečki načelnik, do- bacivali su von Czappa, da je ko- torski proces farsa sudske rasprave. Prema tome možemo se složiti tvrd- njom Arbeiter-Zeitunga, da su mor- nari „baš na dječji (I) način izrazili svoja želju za mirom i svoje glado- vanje". Kotorska pohana svršila je time, da su četvorica učesnika od prije- koga suda osuđeni na smrt i strije- ljani 11. veljače 1918 na groblju u Škaljarima. Protiv 379 mornara pro- vedena je rasprava pred tvrđavnim sudom u Kotoru, te au za njih tra- žene teške kazne. Kotorski proces nije bio osamljena pojava. Zadnje godine rata bile su pune procesa protiv čeških, poljskih i drugih le- gionara 1918. morao je biti vođen u Marmaros-Szigetu proces protiv poljskih legionara, koji su htjeli da pređa na Antantinu stranu, ali je abolirán. Kotorski je morao biti vo- đen svom strogošća. Optužene je imalo da brani 30 oficira, između kojih dobro poznati prvak SLS dr Leskovar. Jugoslavenska delegacija u be- čkom parlamentu uložila je sve avoje sile, da otstrani od mornara prijet- nju teških kazna austrijskoga milita- rizma. 8. listopada 1918. uložili su dr Korošec, dr Dulibić i drugovi in- terpelaciju na ministra predajednika i ministra rata, u kojoj traže, da se izradi abolicija procesa. Dan kasnije odgovorio je ministar feldmarial von Giapp u Ime ministra predsjednika i a sporazumu s vrhovnom auatrij- skom vojnom komandom vrlo ba- hato i samosvijesno. On je kazao, da je čin mornara bio jedan od najtežih nasilnih pobana protiv duž- nosti vojničke discipline, a ne ne- dužna stvar, kakvom je interpelanti prikazuju, te da će biti kažnjen što moguće strože. Ta izjava ministra izazvala je čitavu buru kod socijal- demokrata i Slavena. Ministra je od- mah 11. listopada kod govora-protiv izjave Hussarekove vlade odgovorio naš prvak dr Ante Dulibić ito je bio zadnji govor hrvatskoga nar. poslanika u Heichsra tnu) te pred Ićitavim parlamentom Iznio potanko |prikaz kotorskih događaja. Dr Duii- !bić je konstatirao, da je od austrij- skih vlasti onemogućena pošiljka brzojava, kojim se tražilo od vla- dara pomilovanje četvorice na smrt osuđenika, te je nakon konstatacije, da ništa više ne može da omete o- siobođenje Jugoslavena, govor završio poklikom; slobode i ujedinjenja je kucnuo I** sto je izazvalo ogromno odobra- vanje kod Ceha i Jugoslavena. budući da se caru Karlu previše ljuljalo prijestolje; kušao je na sve strane da obasipije »vjerne narode* iskazima „Svoje milosti". Tako je iz Schonbruna 17. listopada 1918. iz- dao zapovijed na komandanta ratne luke u Krcegnovom, kojom naređu- je obustavu postuoka protiv ol3 optuženika, dok bi se 31 mornar još imao da procesira. Ta aoolicija je došla čisto bespotreono i prekasno. Isto taao je i interpelacija dra ¿0- rosca od 22. listopada ono samo akt demonstracije, itojini se zauuje/alo, da se aooiira postupaš: 1 protiv o- i Radić s njima raditi iskreno i da ih ne će u zgodnom slučaju napu- stiti. Prije toga ne može se praviti zajednički klub. Ne smijese dozvo- liti, da se stvara tabula rasa i da onda ponovno bude demokratskoj stranci oduzeta iz ruke inicijativa i situacija. Nakon toga je Milan Grol go- vorio za koncentraciju saP ribićevi- cem i Radićem, Pavle Cubrović protiv, bivši ministar dr Velja Velj- vić za, sadanji ministar dr Anđeii- nović protiv i t. d. Nakon trodnevnoga raspravljanja našla su se konačno jednako kao i na početku jedna protiv drugih pro- tivuslovna mišljenja Davidovića i Marinkovića, t. j . protiv ili za odr- State tridesetorice optuženica. Ko- višesatniiiioac listopada donio je svima sio-^žanje koalicije s radikalima, Kona- ,Čas naše bodul f ćno je predsjednik kluba Davidović •MMMHHMMiHM^iiiiiiii ^Huiii ^HiMMM predložio na glasanje rezoluciju, u KOJOJ se traži, da se na osnovu za- PfCfl IZsJUriilld U idUdsliJ kijucka Kongresa prov .ie „koncen- r tracija demokratskih elemenata*; Uza sav veliki tehnički napreda*j-iejukai, aoja je, recimo, agrarna, a [zatim da Ljuba Davidović ima n na- ostao je Japan do nedavna tipična ^naročito feudalna, ima skoro sve I staviti i ubrzati pregovore sa svim država feudalizma. Ne samo da je o kakvoj demokratizaciji državnog ustavnog života bilo upravo malo govora, nego su i opće socijalne prilike silno žalosne. Glasovita je n. pr. socijalna nejednakost u agraru. Po statistici iz g. 1921. u Japanu je 5,455.681 seljačkih kuća-obitelji. Od toga je 1,661.090 (31%) vlasnika svog obrađenog zemljišta, a od o- stalih 09 postotaka ide 41 na aoione, koji imaju nešto i svoga imanja, dok je 28 procenta čistih kmetova. Po jednoj novoj statistici — neslužbenoj bilo bi u Japanu od 4,800.000 se- ljačkih posjednika čitavi milijun i pot čistih kmetova i 2,50U.U0J malih posjednika sa 1 do 2 hektara zemlje. Agrarne prilike dakako da onda ni- jesu nimalo dobre čak ni osrednje te nužno vode do sve to veće proletari- zacije japanskoga seljaka, koji osim drugoga raste demografski vrio jako te množenje pučanstva predstavlja jed- no od glavnih pitanja Japana. Prilike u industriji se nimalo ne razlikuju. Japan ima parlamenat, koji je biran na vrlo nedemokratski način, jer nema još uvijek općeg i jedna- kog prava glasa. Političke stranke su do nedavna bile samo dvije, a razlikuju se po pogledu na vanjska politička pitanja, na odnošaje s Ki- nom, a osim toga i po — svojim biračima. Današnja vladina stranka svoje izbornike na selu, do i dana- šnjoj opozicionainoj stranci Mmseto daju glasove trgovišta 1 gradovi. Ova posljednja stranka nastala je taco, što se nedavno od vladine stranke Sejukai otcijepda jedna frakcija, koja se sa opozicionainom strankom iien- eekai udružila u današnji Minsćio. Radi rascjepa je vladina stran&a iz- gubila većinu te je položaj god ra- spusta parlamenta 010 ovaj: viada 280, opozicija 220, neopredijeljeni 50. Ministarstvo lana&e |e stoga za 20. februara raspisalo izoore. Tanake se nada, da će kod iz- bora dobiti većinu, najviše radi ne- što naprednijeg izbornog reda, koji je izradio. Do sada je Japan imao samo tri milijuna izbornika, a kod izbora 20. februara će imati biračko pravo glasa deset milijuna državlja- na, jer će od sada imati pravo glasa svaki 25-godišnji muškarac, koji se sam uzdržava. Tanake je za izbore učinio i generalnu vježbu. Sredinom januara proveo je na te- melju novog izbornog reda izbo- re za pokrajinske sabore. Od po- krajinskih 1239 mandata dobila je Tanakova stranka 580, ooozicija 500, a radnička stranka 27. Činjenica, da je u političkom životu Japana po- čela da se afirmira jedna treća, i to progresistična stranka, svakako je značajna. Politički položaj Nakon propasti prvobitne kom- binacije sa ulaskom radićevaca u vladu došlo je opet na red obraču- navanje između Marinkovića i Da- vidovića, te je ovaj spor imao ko- načno riješiti demokratski poslanički klub, koji je uz općenitu napetost svih političkih krugova počeo zasi- jedati 28. pr. mj. No toga dana radi premalenoga broja prisutnih nije sjednica održana. 30. pr. mj. počela je prava ra- sprava pod predsjedanjem Davido- vića, koji je prvi govorio tvrdeći, da se pokazuje potreba novog unu- tarnjeg grupisanja svih demokratskih elemenata, zbog čega se pokazuje u prvom redu potreba jedne jake kon- centracione vlade. Danas više ne možemo vjerovati drugom dijelu vlade, koji je s nama (radikalima). Položaj je takav, da se zemlja mora spašavati. Radi toga je potrebna kon- centracija Treba raspraviti dva pi- tanja, pitanje koncentracije i itanje spajanja klubova demokracije. Iza Davidovića govorio je M a- rinković. I on je za koncentraciju,* ali za njen osnov treba staviti sada- šnju vladinu koaliciju (s radikalima). Prije stvaranja kluba ujedinjene de- mokracije treba da se Pribićević vrati u maticu stranke i uopće treba naročitih garancija, da će Pribićević parlamentarnim grupama u cilju o- | stvarenja mogućnosti za obrazovanje jedne koncentracione vlade, koja bi zamijenila današnju vladu*; da „de- mokratski predstavnici u vladi u tu svrhu i poradi jasnoga postavljanja pravilnih odnosa 1 olakšanja ovoga zadatka stave na raspoloženje pred- sjednika kluba svoje položaje u vladi; da Ljuba Davidović sa seija- čko-deuioKratskom koalicijom po- vede odmah pregovore za što užu saradnju. Davidović je očekivao, da će re- zolucija biti jednoglasno primljena, ali prilikom glasovanja na njegovo veliko iznenađenje glasovalo ih je 21 protiv, a samo 36 za rezoluciju. Me- đu protivnicima Davidovićeve teze nalaze se i Košta Timotijević, dr Kumanudi, Andrija Radović, Milan Ž. Jovanović i dr Ilija Sumenković, koji su radili u demokratskoj stranci od dana njezina osnutka. Četvorica zastupnika nijesu sudjelovala kod glasanja, i to: Pečić, koji se nalazi radi liječenja u inozemstvu, Agato- nović, Dragan Jovanović i Mdenko Glišić. Sva četvorica su pristaše Ma- rinkovićeve teze. Prema tomu imade Marinković uza sebe 25 zastupnika iz demokratskoga kluba. Ako se k tomu pribroji 18 zastupnika musli- manskih, koji spadaju u Demokrat- sku Zajednicu i koji su ušli u Davi- dovićev klu l>, onda Marinković ima- de većinu. Radi toga upravo borio se Davidović, da ova stvar ne dođe pred Demokratsku Zajednicu, jer je znao, da bi tu ostao u manjini. On se stavio na stanovište, da o tome predmetu najprije raspravlja i do- nese odluku demokratski klub bez muslimana, da tu dobije većinu i da tako može vršiti pritisak na dra Spabu. Nakon ove rezolucije predali su ostavku svi demokratski ministri: Marinković. Kumanudi, Sumenković, Mijović i Anđelinović. Mpsjimani nijesu Dovukli konse- kvenciie, već su na sjednici svoga kluba jednoglasno zaključili, da „ne- ma razloga, da dr Snaho podnese ostavku, jer smatra, <^a,i s>ko je sta- nje u „emlji teško, da prilike pod

gaftvu Narodno StražIZLAZa I SVAKE SOBOTE. - PRETPLATA ...212.92.192.228/digitalizacija/novine/narodna-straza_1928_02__004.pdf · Cesi t e Nijemci i Madžari. Čitavo javno miiljenje

  • Author
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of gaftvu Narodno StražIZLAZa I SVAKE SOBOTE. - PRETPLATA...

  • plaćana u gaftvu ! j 1

    s8jfW6eflfn

    Narodno Straža IZLAZI SVAKE SOBOTE. - PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZ MJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO. - OGLASI PO CIJENIKU. - PISMA I PRETPLATA SE; ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU »NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, POST. PRET. 17. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU BROJ 4 . Š I B E N I K , 8. VELJAČE 1928. GODINA VIII.

    Obrana mornara iz kotorske pobune Od li do 3. veljače pred ravnih

    deset godina momčad u Kotom sta-cioniranih ratnih lađa austrijske mornarice dala je izraza svom ogorčenja radi politike rata, nepuštanja mornara na otsatstvo i gladi te slaboga postupanja, na vidljiv način. Opis događaja dobit ćemo uskoro od samih učesnika, što je vrlo poželjno, tim vise, što bi se kotorskoj buni htjelo da dade ekskluzivuo-na-eionalističko značenje, koje u stvari ona nije imala. Prije sve^a su *>11 djelima pobune učestvovali i bili proceairani uz Hrvate i Talijani, Cesi te Nijemci i Madžari. Čitavo javno miiljenje kao i izjave optuženika dali su pobuni mornara jedan socijalni karakter, koji iskače tim vise, što su u podne 1* veljače 1918. na ratnim lađama dignuta crvene sastave i sto su se za kotorski* pobunjenike neobično mnogo zauzimali i austrijski njemački socijaldemokrate. Tako je njihov list Arbei-tcr-Zeitung u oktobru 1018., iako je bilo zabranjeno o kotorskom procesu protiv pobunjenika išta pisati, a jednom antrtijeu donio toplu o-branu procesiranih. Socijaldemokratski nar« poslanici a Reichsrathu su prigodom izjava ministra rata von Czappa u ajednici parlamenta 9. listopada 1918. o kotorskom procesu podigli veliku galamu. Gg. Glflckl i Seitz, današnji bečki načelnik, dobacivali su von Czappa, da je kotorski proces farsa sudske rasprave. Prema tome možemo se složiti tvrdnjom Arbeiter-Zeitunga, da su mornari „baš na dječji (I) način izrazili svoja želju za mirom i svoje gladovanje".

    Kotorska pohana svršila je time, da su četvorica učesnika od prijekoga suda osuđeni na smrt i strijeljani 11. veljače 1918 na groblju u Škaljarima. Protiv 379 mornara provedena je rasprava pred tvrđavnim sudom u Kotoru, te au za njih tražene teške kazne. Kotorski proces nije bio osamljena pojava. Zadnje godine rata bile su pune procesa protiv čeških, poljskih i drugih legionara 1918. morao je biti vođen u Marmaros-Szigetu proces protiv poljskih legionara, koji su htjeli da pređa na Antantinu stranu, ali je abolirán. Kotorski je morao biti vođen svom strogošća. Optužene je imalo da brani 30 oficira, između kojih dobro poznati prvak SLS dr Leskovar.

    Jugoslavenska delegacija u bečkom parlamentu uložila je sve avoje sile, da otstrani od mornara prijetnju teških kazna austrijskoga militarizma. 8. listopada 1918. uložili su dr Korošec, dr Dulibić i drugovi interpelaciju na ministra predajednika i ministra rata, u kojoj traže, da se izradi abolicija procesa. Dan kasnije odgovorio je ministar feldmarial von Giapp u Ime ministra predsjednika i a sporazumu s vrhovnom auatrij-skom vojnom komandom vrlo bahato i samosvijesno. On je kazao, da je čin mornara bio jedan od najtežih nasilnih pobana protiv dužnosti vojničke discipline, a ne nedužna stvar, kakvom je interpelanti

    prikazuju, te da će biti kažnjen što moguće strože. Ta izjava ministra izazvala je čitavu buru kod socijaldemokrata i Slavena. Ministra je odmah 11. listopada kod govora-protiv izjave Hussarekove vlade odgovorio naš prvak dr A n t e Du l ib i ć ito je bio zadnji govor hrvatskoga nar. poslanika u Heichsra tnu) te pred

    Ićitavim parlamentom Iznio potanko |prikaz kotorskih događaja. Dr Duii-!bić je konstatirao, da je od austrij

    skih vlasti onemogućena pošiljka brzojava, kojim se tražilo od vladara pomilovanje četvorice na smrt osuđenika, te je nakon konstatacije, da ništa više ne može da omete o-siobođenje Jugoslavena, govor završio poklikom;

    slobode i ujedinjenja je kucnuo I** — sto je izazvalo ogromno odobravanje kod Ceha i Jugoslavena.

    budući da se caru Karlu previše ljuljalo prijestolje; kušao je na sve strane da obasipije »vjerne narode* iskazima „Svoje milosti". Tako je iz Schonbruna 17. listopada 1918. izdao zapovijed na komandanta ratne luke u Krcegnovom, kojom naređuje obustavu postuoka protiv ol3 optuženika, dok bi se 31 mornar još imao da procesira. Ta aoolicija je došla čisto bespotreono i prekasno. Isto taao je i interpelacija dra ¿ 0 -rosca od 22. listopada ono samo akt demonstracije, itojini se zauuje/alo, da se aooiira postupaš: 1 protiv o-

    i Radić s njima raditi iskreno i da ih ne će u zgodnom slučaju napustiti. Prije toga ne može se praviti zajednički klub. Ne smijese dozvoliti, da se stvara tabula rasa i da onda ponovno bude demokratskoj stranci oduzeta iz ruke inicijativa i situacija.

    Nakon toga je Milan Grol govorio za koncentraciju saP ribićevicem i Radićem, Pavle Cubrović protiv, bivši ministar dr Velja Velj-vić za, sadanji ministar dr Anđeii-nović protiv i t. d.

    Nakon trodnevnoga raspravljanja našla su se konačno jednako kao i na početku jedna protiv drugih pro-tivuslovna mišljenja Davidovića i Marinkovića, t. j . protiv ili za odr-State tridesetorice optuženica. Ko-

    višesatniiiioac listopada donio je svima sio-^žanje koalicije s radikalima, Kona-,Čas naše bodul f ćno je predsjednik kluba Davidović

    •MMMHHMMiHM^iiiiiiii^Huiii^HiMMM predložio na glasanje rezoluciju, u KOJOJ se traži, da se na osnovu za-

    PfCfl IZsJUriilld U idUdsliJ kijucka Kongresa p rov . i e „koncen-r tracija demokratskih elemenata*;

    Uza sav veliki tehnički napreda*j-iejukai, aoja je, recimo, agrarna, a [zatim da Ljuba Davidović ima n na-ostao je Japan do nedavna tipična ^naroči to feudalna, ima skoro sve I staviti i ubrzati pregovore sa svim država feudalizma. Ne samo da je o kakvoj demokratizaciji državnog ustavnog života bilo upravo malo govora, nego su i opće socijalne prilike silno žalosne. Glasovita je n. pr. socijalna nejednakost u agraru. Po statistici iz g. 1921. u Japanu je 5,455.681 seljačkih kuća-obitelji. Od toga je 1,661.090 (31%) vlasnika svog obrađenog zemljišta, a od o-stalih 09 postotaka ide 41 na aoione, koji imaju nešto i svoga imanja, dok je 28 procenta čistih kmetova. Po jednoj novoj statistici — neslužbenoj — bilo bi u Japanu od 4,800.000 seljačkih posjednika čitavi milijun i pot čistih kmetova i 2,50U.U0J malih posjednika sa 1 do 2 hektara zemlje. Agrarne prilike dakako da onda ni-jesu nimalo dobre čak ni osrednje te nužno vode do sve to veće proletari-zacije japanskoga seljaka, koji osim drugoga raste demografski vrio jako te množenje pučanstva predstavlja jedno od glavnih pitanja Japana. Prilike u industriji se nimalo ne razlikuju.

    Japan ima parlamenat, koji je biran na vrlo nedemokratski način, jer nema još uvijek općeg i jednakog prava glasa. Političke stranke su do nedavna bile samo dvije, a razlikuju se po pogledu na vanjska politička pitanja, na odnošaje s Kinom, a osim toga i po — svojim biračima. Današnja vladina stranka

    svoje izbornike na selu, do i današnjoj opozicionainoj stranci Mmseto daju glasove trgovišta 1 gradovi. Ova posljednja stranka nastala je taco, što se nedavno od vladine stranke Sejukai otcijepda jedna frakcija, koja se sa opozicionainom strankom iien-eekai udružila u današnji Minsćio. Radi rascjepa je vladina stran&a izgubila većinu te je položaj god raspusta parlamenta 010 ovaj: viada 280, opozicija 220, neopredijeljeni 50. Ministarstvo lana&e |e stoga za 20. februara raspisalo izoore.

    Tanake se nada, da će kod izbora dobiti većinu, najviše radi nešto naprednijeg izbornog reda, koji je izradio. Do sada je Japan imao samo tri milijuna izbornika, a kod izbora 20. februara će imati biračko pravo glasa deset milijuna državljana, jer će od sada imati pravo glasa svaki 25-godišnji muškarac, koji se sam uzdržava. Tanake je za izbore učinio i generalnu vježbu. Sredinom januara proveo je na temelju novog izbornog reda izbore za pokrajinske sabore. Od pokrajinskih 1239 mandata dobila je Tanakova stranka 580, ooozicija 500, a radnička stranka 27. Činjenica, da je u političkom životu Japana počela da se afirmira jedna treća, i to progresistična stranka, svakako je značajna.

    Politički položaj Nakon propasti prvobitne kom

    binacije sa ulaskom radićevaca u vladu došlo je opet na red obračunavanje između Marinkovića i Davidovića, te je ovaj spor imao konačno riješiti demokratski poslanički klub, koji je uz općenitu napetost svih političkih krugova počeo zasi-jedati 28. pr. mj. No toga dana radi premalenoga broja prisutnih nije sjednica održana.

    30. pr. mj. počela je prava rasprava pod predsjedanjem D a v i d o vića, koji je prvi govorio tvrdeći, da se pokazuje potreba novog unutarnjeg grupisanja svih demokratskih elemenata, zbog čega se pokazuje u

    prvom redu potreba jedne jake koncentracione vlade. Danas više ne možemo vjerovati drugom dijelu vlade, koji je s nama (radikalima). Položaj je takav, da se zemlja mora spašavati. Radi toga je potrebna koncentracija Treba raspraviti dva pitanja, pitanje koncentracije i „ itanje spajanja klubova demokracije.

    Iza Davidovića govorio je M a-r inkov ić . I on je za koncentraciju,* ali za njen osnov treba staviti sadašnju vladinu koaliciju (s radikalima). Prije stvaranja kluba ujedinjene demokracije treba da se Pribićević vrati u maticu stranke i uopće treba naročitih garancija, da će Pribićević

    parlamentarnim grupama u cilju o-| stvarenja mogućnosti za obrazovanje jedne koncentracione vlade, koja bi zamijenila današnju vladu*; da „demokratski predstavnici u vladi u tu svrhu i poradi jasnoga postavljanja pravilnih odnosa 1 olakšanja ovoga zadatka stave na raspoloženje predsjednika kluba svoje položaje u vladi; da Ljuba Davidović sa seija-čko-deuioKratskom koalicijom povede odmah pregovore za što užu saradnju.

    Davidović je očekivao, da će rezolucija biti jednoglasno primljena, ali prilikom glasovanja na njegovo veliko iznenađenje glasovalo ih je 21 protiv, a samo 36 za rezoluciju. Među protivnicima Davidovićeve teze nalaze se i Košta Timotijević, dr Kumanudi, Andrija Radović, Milan Ž. Jovanović i dr Ilija Sumenković, koji su radili u demokratskoj stranci od dana njezina osnutka. Četvorica zastupnika nijesu sudjelovala kod glasanja, i to: Pečić, koji se nalazi radi liječenja u inozemstvu, Agato-nović, Dragan Jovanović i Mdenko Glišić. Sva četvorica su pristaše Ma-rinkovićeve teze. Prema tomu imade Marinković uza sebe 25 zastupnika iz demokratskoga kluba. Ako se k tomu pribroji 18 zastupnika muslimanskih, koji spadaju u Demokratsku Zajednicu i koji su ušli u Davi-dovićev klu l>, onda Marinković imade većinu. Radi toga upravo borio se Davidović, da ova stvar ne dođe pred Demokratsku Zajednicu, jer je znao, da bi tu ostao u manjini. On se stavio na stanovište, da o tome predmetu najprije raspravlja i donese odluku demokratski klub bez muslimana, da tu dobije većinu i da tako može vršiti pritisak na dra Spabu.

    Nakon ove rezolucije predali su ostavku svi demokratski ministri: Marinković. Kumanudi, Sumenković, Mijović i Anđelinović.

    Mpsjimani nijesu Dovukli konse-kvenci ie , već su na sjednici svoga kluba jednoglasno zaključili, da „nema razloga, da dr Snaho podnese ostavku, jer smatra, ko je stanje u „emlji teško, da prilike pod

  • „HABODHA STRAH"

    današnjom koalicionom vladom k

  • BBQJ 4 .BABONA mm« fra. 3.

    A. Meznsrić u ime Katoličkog Narodnog Saveza i svib mjesnih katoličkih društava i ustanova, odvjetnik g. dr S. Vlašić u ime Tijesna i kao njegov gojenac te industrijalac g. VI. Kulić u ime Hrv. Pučke Stranke, kojoj je dobri pokojnik od prvoga početka bio vjernim pristaSom.

    Onim ucviljene ob«tel|i i Stolnoga Kaptola najavili su smrt vrloga pokojnika posebnim osmrtnicama Kat. Nar. Savez, komu je on bio osnivačem i prvim višegodišnim predsjednikom, te Hrv. Kat. Orao. komu je on od osnutka bio ne samo veliki dobrotvor i prijatelj, već i odu-

    m Član-starješina. —- Obitelji i olu stiglo je bezbroj brzojavnih nenih sažalnica sa svib strana

    brojnih njegovih prijatelja, zna-i štovalaea. Svi se o njemu

    najpohvalnije izrazuju, svima je on bio svet, pobožan, značajan, uzor-svećenik, svi žale njegov gubitak, svi sa uvjereni o tome, da je Gospodin, koga je toliko ljubio, za koga je toliko radio i žrtvovao, plata njegova velika u nebul

    31. pr. mj. bogoslovno sjemenište u Splitu dalo je odslužiti zadušnice u zavodskoj kapeli za svoga bivšeg rektora. — 4. t. mj. hrv. kat. žensko prosvj. društvo „Zora", komu je pokojnik bio prvim duh. vođom, dalo je odslužiti zadušnice u crkvi sv. Frane, i to najavilo posebnom osmrtnicom. — 6. t. mj. svećenička kongregacija priredila je u katedrali svečane zadušnice za svoga odličnog člana, kojima je prisustvovao i presvij. biskup.

    Vječni mu pokoj I

    Nove otimačine i nova nasilja .Pučki Prijatelj", glasilo naše ice u Italiji, a zadnjem broju do

    „ J a , da je hrvatski đački konvikt a Pazinu predan talijanskoj dobrotvornoj kongregaciji u Pazinn. (Con gregazione dl Carita). Time je 20000 lira u novcu, ito ih je sakupio naš narod a Italiji za svoje đake, i krasna zgrada, sagrađena za uzgoj hrvatske inteligencije u Istri, oteta hrvatskom narodu a Istri i izručena talijanskoj ustanovi, koja će je upotrebljavati sa potalijančivanje hrvatske djece i sa uzgajanje janjičara.

    V isto vrijeme traži talijanska vlada, da joj se dozvoli u Dalmaciji otvarati zabavišta glasovitog iredentističkog društva „Loga Nazionale".

    U štivana na otoku Cresu popravlja se cesta, na kojoj su zaposle »i ondješnji seljaci. Poslovođa je

    ovih dana pozvao ave radnike na okup i naložio, da istupe iz grupe svi oni, koji su ove godine primili hrvatske knjige „Društva sv. Mohora za lstruM. Kad se to dogodilo, tada im je rekao: „Tko od vas sve te knjige ne« spali, ne smije doći više na posao". Seljaci su počeli prigovarati, da se te knjige tiskaju u Italiji, da prolaze talijansku cenzuru i da je hrvatska štampa dozvoljena. „Dobro — rekao je poslovođa — kad je dozvoljena, čitajte, ali zarade ne će imati vise niti jedan, koji prima i čita hrvatske knjige1"

    To se događa u 20. stoljeću i u državi, koja se hvali dvijetisućgodi-šnjom kulturom i koja je na mirovnim konferencijama smatrala uvredom zahtjev, da dade garancije za postupak s narodnim manjinama!

    Starokatoliti i Krapanj Agitacija slarokatolika za prelaz

    na njihovu sektu ne prestaje. Ovoga pata 2. veljače nije došao Petrić nego je poslao sebi slična apostatu Lija Kružičevića. Kako čujemo, bilo ih je desetak i, da se nije kolovođa pobrinuo za pucanje, ne bi se bilo ni znalo ni za Luju, ni za njihovu misa ni za otpadnike. Utješljivo je, da sa ljudi progledali i počeli se sramiti. To znači, da se još nije bacila ni vjera ni obraz pod noge. T I ito uistinu znači sav ovaj pokret? Na čela su mu raspopice i rasfratri-ee, koji prezrevši zakon Božji i crkveni, pijunuvši na svoje svete obveze i dužnosti, žele nesmetano da slijede svoje strasti. TA mnogi od njih sa imali posla a sadom i policijom! Pa takvi da budu preporoditelji i moralni učitelji puka?! Za njima se povađaju ne kreposni i

    uzorni kršćani, nego oni, koje isto tako strast, koristoljublje ili svađa budi proti svetoj Crkvi i onoj vjeri, koja osuđuje njihovo življenje.

    Poput vala, koji se širi, baciš li kamen u more, tako se širi prijetnja proti svećenstvu i Crkvi, da će otpasti od vjere. Ovo je žalostan i nezdrav pojuv. Kao što je hajduštvo znak niskoga stanja ćudoređa u narodu, tako je i ovaj pokret samo znak, da je duboko pao i strah Božji i poštenje, jer na koncu uvijek je tako bilo, da su otpadali ili najgori ili neuki, zavedeni od zlih!

    Stoga je dobro, da se Krapljani srame za svoje otpadnike« No svima treba da nam sve ovo bude mnogo i mnogo žao, jer je i ovo jedan dokaz više o nazatku i nezrelosti našega naroda, kakav se pokazao u svojim porocima iza rata.

    Iz Šibenika i okolice Papin dao. U nedjelju 12. t. mj.

    nn vršu je se šest godina krunisanja sv. Oca Pape Pija XI. Ta šestogo-dišnjica svečano će se proslaviti širom katoličkoga svijeta. U stolnoj bazilici sv. Jakova bit će svečana pontifikalna sv. Misa u 10 */, sati u-jutro. — Hrv. Kat. Orao i Hrv. Kat. Orlića priređuju uvečer u 6 sati a prostorijama Badžane prigodni svečani sastanak.

    Uspomene na N. Tomazea. U zadarskom koledaru // Dalmatico za ovu godinu zabilježio je g. Š. Artale dvije lijepe uspomene o našem građanina. On je kao stadent u Splitu

    sjedio za klupom, na kojoj je Hugo Foscolo, glasoviti pjesnik Grobova, zabilježio svoje inicijale, a prezirao je sastavke iz rimske povijesti. („Što gaja nesretan imam s Pirom?"). To-mazeo kao slijepac primio je neizrecive utjehe od svoje žene, prigodom smrti pjevao joj pjesme i brzo ju je slijedio u grob. U Settignanu zajedno počivaju.

    Amnestija kažnjenika u šibenskim tamnicama. Prigodom rođenja princa Tomislava amnestirana su i iz šibenskih tamnica 42 kažnjenika. Amnestiranim kažnjenicima, sakupljenima u velikoj tamničkoj dvorani,

    održa je predsjednik suda g. dr Ante Dulibić govOr o značenja amnestije. Bilo je tada veselih poklika i radosnih prizora.

    Mjesna organizacija „Crvenog Krsta" sakupila je popis svih obitelji postradalih u nerodnim krajevima, kojima bi Oblasni Odbor imao da u najkraće vrijeme pripomogne.

    HodočaSće na T r s a t Na Duhove ove godine, t. j . od 26.-28. maja priređuje se hrvatsko hodočašće na Trsat, k drevnom i slavnom svetištu bi. Gospe. Učesnicima bit će pružena prilika, da iz Sušaka tom prigodom po

  • njegovim imenom. Gosp. Ungaro izradio je sliku po jednoj skic>, koja prikazuje Degerfelda u oklopu i s kolajnom, s velikim očima i energičnim izrazom vojnika. Ovom prigodom napominjemo, da bi se i drugi građani sjetili Gradskoga Muzeja i nomdgii ga na razni način. To bi nv' rala u prvom redu učiniti općina, koja nažalost nije prošle godine ni p^s« dala Muzeju, iako je u svoje doba jednoglasno bila votirana lijepa svota.

    Darovi u fond našega lista: Ađalbert špouar, bank. činovnik u Šibeniku Din 20. — Don Ante Radić Din 20, da počasti u-spomenu pk. Msgra Ivana kan. Mirića, a Din 10, da počasti uspomena pk. Karmen Bartulica (Split). — Uprava im najharnije zahvaljuje, te ovom prigodom najtoplije moli i ortale prijatelje, da se svojim doprinosom sjete lista.

    Kiosk kod Poljane, Nemamo ništa proti kiosku, koji je postavljen uz Poljanu, ali nam je začudno, kako je općinsko Uresno Povjerenstvo moglo dozvoliti baš na onom položaj«, gdje svira često glazba. Osim toga ne znamo, zašto je cdveć daleko od linije Poljane i nije s njom paralelan.

    Tamane se ptice pjevice. Nije rijetko opaziti, da se na našim trgovima javno prodavaju ptice pjevice, i ako je njihovo tamanjenje strogo zabranjeno lovačkim zakonom. Tako se na pr. nekidan moglo vidjeti ništi manje nego 12 kosovaca na prodaju. Neki ptičari bez milosrđa love pjr vice oko klaonice i blizu Šubi-ćevca. Vidi li policija, kad se prodaju ptice?

    Za gradnja novoga sjemeništa, da počaste uspomenu pk. Mons. Ivana kan. Mt-rida, dopririješe: Don Marko kan. Čorić (Zlosela), don Niko Markov i don Toma Perina (Tijesno) po Din 100; Lovro Macura (Tijesno) Din 50, Mate Prgin Din 20 i Josip Jajac (Tijesno) Din 10. — Uprava im najljepSe blagoctart,

    Dopisništvo Radničke Komore u Šibeniku. Radnička Komora za D.lrmcijn uspostavila je za sjevernu Dalmaciju dopisništvo u Šibeniku. Dopisnik privremeno ureduje u prostorijama ekspoziture Okružnog ure-rin za osiguranje rat'nika, zgrada sr^sVoga poglavarstva, — latertsova-r.p stranke ?e primaju svaki dan od 9 do 1 sata.

    iz naših krajeva Gosp. Frano Ženko Donadini, uvaženi

    zadružni pisac i radenik, predsjednik To^ mislavog Orlovskog Okružja u Splitu i i'taknuti orlovski radnik, organizator katoli

    čkog radničkog strukovnog pokret« u Dalmaciji, vijećnik HPS u splitskoj općini, praktični katolik i iskreni rodoljub, prošlih dan« u najintimnijem krugu proslavio je 50-godiSnjicu svoga života. Uvijek je bila velika njegova ljubav ea narod, njegovo plemenito srce uvijek Sirom otvoreno sa one, koji stradaju i od njega traže pomoći, svom dušom uvijek revan i oduševljen sa sve dobro i uzvišeno. Kao višegodišnji zadružni revizor proputovao je malne svu Dalmaciju i mnogo učinio z« gospodarsko osvijeSćenJe i podignuće naših sela. Piše u asnim listovima i časopisima, napose u „Zadrugaru". Izdao je 1 par knjig« o zadrugarstvu. Ovom prigodom ostalim čestitarima i mi se pridružujemo, te želimo, da nam ga Bog jof dugo pozivi a sadaSnjem oduševljenju i neumornom radu za katolički preporod našega naroda i njegovo gospodarsko una-pređenjejl

    f Karmen Bartulica. Potpredsjednika HPS za Dalmaciju i našeg odličnog prijatelja, g. Dragutina Bartulica, industrijalca u Splita, zadesila je velika žalost gubitkom ljubljene sestre Karmen, koja je koncem prošloga mjeseca u cvijetu mladosti nakon doge i teške bolesti umrla te tako zamijenila ovaj svoj tužni zemaljski Život boljim u vječnosti. Dok dobroj pokojnici želimo vječni pokoj, g. Bartulici i njegovoj obitelji izrazujemo svoje najiskrenije sa učešće 1

    NAšI DOPISI, TIJESNO, 3. veljače 1938

    Prigodom smrti kanonika Mirića. Kroz cijelo vrijeme duge i teško bole

    sti preč. kapt. dekana u Šibeniku Mons. Mirića bio je ovdje svatko jako zabrinut za njegov dragocjeni život i Bogu se molio za svoga dobročinitelji. Mons. Mirić bio je naime za dugi niz godina naš najrevniji i najbrižniji Župnik, pak zato od svakoga ljubljen i štovan.

    Na tužni glas o njegovoj smrti svatko je bio veoma ganut 1 vapio mu od Boga spasenje, koje je on stalno i postigao, jer je uvijek sveto živio 1 djelovao.

    Danas su mu ovdje bile svečane zadušnice sudjelovanjem bratovština, društava i cijeloga puka u najvećoj pobožnostl. Naš se župnik oprostio s dobrim pokojnikom toplim i Iscrpivim govorom, govoreći iz dna srca i duše sviju nas.

    Vječni mu pokoj 1

    SALI, početkom veljače 1928. Proslava krštenja princa Tomislava. Na

    amošnje ljude nčlnilo je lijep dojam, da je mladi princ na krštenju dobio ime prvoga hrv. kralja Tomislava. Ljudi to tumače kao dobar znak bolje budućnosti, gdje će i Hrvati biti ono, Sto bi morali da budu u ovoj novoj državi: ravnopravna braća, a ne podređenici, za koje se ne pita nego kad treba da nešto doprinesu, te preko kojih se prelazi, kako se ne bi smjelo prelaziti. Narod je proslavio taj Čin službom Božjom, paljbom vatrometa 1 povorkama.

    Slabo se mogu prodati osoljene srdjele. Nikako po 9 dinara kg. To je za pućanstve primorja, pogotovo otoka, zadnji udar u ovo teSko doba. Trebalo bi da se gospode sjete sela sada, kada rtrada, i da doda gg. zastupnici i donesu pomaći. Za izborno smo ih doba i štofl, a sada se skrivaju po ka-

    kojekuda, a do nas ih neira.da nam ublaže g lad .

    Politika: Stagnacija i velika apatija sa sve. Ljudi se ćute izvarani.

    ORLOVSKI VJESNIK Dan orlovske omladine 1928. Sva naša

    orlovska društva već su započela sa pripremama sa proslavu ovogodišnjeg orlovskog dana, koji se slavi u nedjelju 6. sv b-nja t g.

    Prosvjetni rad. Za ovu godinu izradio je Hrv. Orlovski Save* tačan nacrt prosvjetnoga rada, koji se lijepo provodi po svim krajevima. Kao završetak zimskoga prosvjetnog rada naših orlovskih društava bit će prosvjetna natjecanja. U pripremi ovakvih natjecanja razvija se svuda širi rad i uspjesi se već pokazuju. Sama natjecanja nijesu ograničena samo na poznavanje orlovske ideologije i orgauisacije, nego i na pitanja općega prosvjetnog rada, koja se marno obrađuju.

    Orlovska knjižnica. Zadaća orlovskoj knjižnici je, da pruži priručne knjig* Orlovima i vođama orlovskih društava, ladanja ove knjižnice pružaju nam pravac rada i rasvoja naše orlovske organizacije, iza .Hrv. Oriovstva", knjige, a kojoj je obrađena sustavno cijela ideologija i historija orlovskoga gibanja, izišlo je više knjižica tehničke i organizatoru e naravi. Najnovije je izdanje mTajnik". Ova knjižica obrađuje sustavno cio rad, što ga imade vršiti tajnik društva. Povrh toga knjižica daje upute u cjelokupno knjigovodstvo, prikaz saobraćaja e oblastima itd. Cijena „Hrv. Orlov stvar" je sa društva 10 Din, a sa ostale 15.-Cijena .Tajnika" je Din 10.

    Osnivanje društava. Sveudilj se osnivaju nova orlovska društva. Molimo prijatelje orlovske organizacije, da svakako nastoje, da prije osnutka društva pošalju par članova na koji orlovski tečaj ili da se u njihovom mjestu održi tečaj. U svakom slučaju osnutak treba najaviti okružju i Savesu.

    Orlovski tečajevi. U Bjelovaru se održao tečaj 22.-25. siječnja, u Donjoj Kupčlni 26.-28. siječnja. Pred nama je cio niz novih orlovskih tečajeva. Tako u Rakitovici od 3.-5. veljače, u Sarajevu tehnički osam-dnevni tečaj od 11. do 18. veljače. Predviđeni su i daljni tečajevi, koji će biti uskoro objavljeni.

    Sletovi a godini 1928. U godini 1928. održat će naSe orlovske organizacije niz većih Orlovskih sletova. Pripreme su već u toku.

    Vlasnik, izdavatelj 1 odgovorni urednik Ante Hflljev. - Tisak Pučke Tiskare n Šibenika — (Predstavnici: Jerolim i VJeko-slav MataĆMV

    S A L A M A prve vrsti nova

    fjj roba posve zrela m dobiva se svagdje, l i prva Hrvatska tvornica salame. | J sušeno mesa I masti

    M. uavrilovlta sinovi i i. Petrinja] I

    JOSIP JADRONJA ŠIBENIK (Dalmaciji)

    .Originalan francuski! In.ni« mm\ mr.n i-nii m i SS i flS ii SUŠU* i ifWasM

    E C U 1 R ; V E R M 0 , R , j"naTb3ijT s^SE

    Oeneralno|zastupstvo:

    B A R Z E L 0. D.. S U B O T I « lžtlta cenovnlkl Mota si aobltl mjU.

    U A u s t r a l i j u za L i r i sterilnoj 28.-

    UJužnu Ameriku za Lira Sterlinga 19.-

    otprema Agencija Tražite upute.

    JOSIP JADRONJA ŠIBENIK

    PREGLED TOVARNIH LISTOVA I REKLAMACIJE. Tovara! listovi sa minulim rokom znače Izgubljeni novac!

    Pregledani tovarni listovi znače nadjen n o v a o l

    M E D JUN A R O D N O O T P R E M N I Š T V O JOSIP JADRONJA ŠIBENIK Tovarni listovi pregledavaju se po stručnjacima besplatno, te se za najkraće vreme Izdejstvuje povratak novca. - Najbolje kontrolno mjesto za izhodjenje svakovrsnih ielj . šteta. Pošal j i te n v las t i tom interesu t o v a r n e listove, prs no i to lm protekne rok na pregledbu na medjunarodne otpremništvo JOSIP JADRONJA ŠIBENIK- Novac nalazi, ko tovarne listove daje pregledati.

    I Zadružna Gospodarska Banka d. d. u Ljubljani VLASTITA ZGRADA UL. KRALJA TOMISLAVA 108

    Podružnice: Podružnica Šibenik. BRZ. NASLOV: GOSPOBANKA TELEFON BR. 16. NOćNI 67

    CELJE, UJAKOVO, MARIBOR, NOVI SAD, KOfiEVLJE, KRANJ, S0MB0R, SPLIT. Ispeitava: BLUD.

    Dionička glavnica i pričuva p r e K o b i n . 1 6 . o o o . o o o . Ulošci nad Din. 250000000 Ovlašteni prodavane srećaka državne lutrije.

    PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE IH UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE OPREMA SVE BANKOVNE I BURZOVNE POSLOVE POVOLJNO, T06N0 I BRZO

    http://In.ni�http://16.ooo.ooo