Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji Biotehnički institut - Trg Kralja Nikole bb, 81000 Podgorica Tel: 081 206 713 Fax: 081 206 712 Mail: extension-pg@cg.yu

GAJENJE BADEMA

Badem je voćka koja pripada koštičavim voćnim vrstama. Za razliku od ostalih koštičavih voćnih vrsta sa kojima je sličan (posebno sa breskvom i kajsijom), jestivi dio ploda nije mesnati dio već koštica, odnosno sjemenka. Kod nas, idealni uslovi za gajenje badema su na primorju i dolinom rijeke Zete. Za uspješno gajenje pogodna su plodna, rastresita zemljišta na kojima se duže ne zadržava voda. I na skromnijim zemljištima uz redovno djubrenje i sprovodjenje agrotehničkih mjera mogu se postići dobri rezultati u uzgoju badema. Badem za uspješno gajenje traži tople i osunčane terene. U fazi mirovanja može podnijeti niske temperature i do -20° C bez vidljivih oštećenja, ali pošto rano cvjeta ( krajem februara), kasni proljećni mrazevi i temperature od -1 do -2,5°C, mogu napraviti velike štete i usloviti izmrzavanje cvjetova i cvjetnih pupoljaka. Iz ovih razloga ne preporučuju se tereni na kojima je izražena pojava kasnih proljećnih mrazeva za njegov uzgoj.

Plantažni zasad badema (SAD) Cvijet badema Badem je voćka koja dobro podnosi sušu, mada bi u periodu intrnzivnog rasta plodova (sredina ljeta), ukoliko se javi duži sušni period bilo poželjno izvršiti navodnjavanje kako bi se održao rod i ostvarila optimalna rodnost i kvalitet plodova. Prilikom sadnje badema treba obratiti pažnju koja je podloga korišćena i sa kakvim tipom zemljišta se raspolaže kako bi se odabrala prava kombinacija .Ukoliko se radi o toplijem klimatu i siromašnijim zemljištima u kojima je sadržaj kreča visok preporučuju se sadnice kalemljene na gorki badem. Ako se radi o plodnijem zemljištu sa nižim sadržajem kreča, kao podloga dobro se pokazala vinogradarska breskva, dok se za hladnija područja i vlažnije terene preporučuje kao popdloga hibrid breskve i badema GF 677. Badem se sadi na rastojanju 5,0 x5,0 m, odnosno 5,0 x6,0 m. ako se radi o plantažnom uzgoju, a ako se di o pojedinačnim voćkama, može se saditi i na većem rastojanju. Preporučeni uzgojni oblik za sadnju je kotlasta krošnja ili vaza. Ovaj uzgojni oblik omogućava optimalno

Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji

- 2 -

izvodjenje svih pomotehničkih mjera. Ukoliko se sadi kao pojedinačna voćka na okućnicama brz formiranja uzgojnog oblika teži formiranji piramidalne krune. Da bi se mogli ostvarivati redovni i stabilni prinosi i optimalna krupnoća i kvalitet plodova karakterističnih za odgovarajuću sortu, badem se mora svake godine redovno rezati. Rezidba kod zasada u rodu je slična rezidbi breskve, što podrazumijeva oštru rezidbu. Izostanak rezidbe ima za posledicu ogoljavanje skeletnih grana i premještanje rodnosti na periferiju krune, što je veoma nepovoljno i sprečava se upravo rezidbom. Badem je dugovječna voćna vrsta. Počinje da radja treće godine od sadnje a pun rod postiže od deseta godine. Uz redovnu agrotehniku i održavanje može se uspješno gajiti 60 i više godina. U zavisnosti od sorte bere se od kraja avgusta, do kasnih sorti koje se beru početkom oktobra. Plodovi badema ne dozrijevaju istovremeno.

Nezreli plodovi Zreli plodovi

Plodovi su zreli kad mesnati dio (lupina), pukne i koštica sama ispadne. Badem se najviše gaji na Mediteranu i u Sredozemlju, zatim u Francuskoj, Portugalu, Iranu, Maroku, Turskoj, a vodeći proizvodjač badema u svijetu su SAD. Plod badema pored hranljivih ima i ljekovita svojstva, a visoka cijena plodova koja se postiže na tržištu trebala bi da bude motiv poljoprivrednim proizvodjačima koji posjeduju islove za njegovo gajenje da mu posvete više pažnje. Plod badema je bogat proteinima, ugljenim hidratima, mastima, vitaminima i mineralnim materijama. Za potrošnju se moze koristiti u svježem stanju, preradjen ili kao dodatak proizvodima konditorske industrije. Ljekovitost badema je višestruka. Konzumiranje plodova badema povoljno utiče na čvrstoću i zdravlje kostiju, regulisanje krvnog pritiska, optimalan rad štitne žlijezde, smanjuje rizik od srčanog udara i sprečava oštećenje krvnih sudova.Visok sadržaj bjelančevina i njihova biološka vrijednost mogu zamijeniti konzumiranje mesa kod vegetarijanaca, a odlikuje se i visokim sadržajem Kalcijuma. Gorki badem je nejestiv i otrovan ali se koristi za dobijanje esencijalnog bademovog ulja koje se koristi u medicini za liječenje raznih kožnih oboljenja.

Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji

- 3 -

Mehanizovana berba i sakupljanje plodova badema (SAD) Od sorti badema najzastupljenije su: Filipo Ćeo, Feradiel, Feranjez, Ferostar, Troito, Fra dalio grande, Nikitski kasnocvjetajući, Teksas, Čarski krasni, Soltinski, Primorski, Knez Črnomir, Tuono. Objavljeno jul-avgust 2010 Grozdanić Rajko, dipl. inž. polj.