PREDPLATA ZA ŠIBENIK I AUSTRO-UGARSKU GODIŠNJE K 1 4 - , POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO SURAZMJERNO, MJESEČNO K 1-20. - POJEDINI BROJ 10 PARA. — OGLASI P O CIJENIKU.

PLATIVO I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. = = = = =

- I Z L A Z ! S V A K I D A N -:: :: TELEFON BR. 7 4 . - ČEKOVNI RAČUN 1 2 9 . 8 7 1 . ::

UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE NA TRGU SV. FRANE IZA OBĆIN. PERIVOJA. - VLASTNIK, IZDAVATELJ I ODGOVORNI UREDNIK J O S I P D R E Z G A . — TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA = = = = = TISKARA U ŠIBENIKU, U. Z. S. O. J. - >

GOD. III. ŠIBENIK, četvrtak 21. siječnja 1915. BR. 14. (244.)

Galicija i Uspjesi na Dunajecu.

BEČ, 20 siječnja. Službeno se saopčuje:

Općeniti je položaj nepro­mijenjen.

Na frontu u Poljskoj, osim okršaja medju patrulama, bijaše samo borba artiljerijskih,

Na Dunajecu naša artiljerija bombardirala je uspjehom od-odsječke neprijateljske infanterij-ske linije te prisilila neprijatelja, da izprazni jako utvrdjeni majur. Jedan naš odjel prodro je sve do rijeke te nanio protivniku gubi­taka za više stotina ljudi i razru-šio od neprijatelja sagradjeni ratni most preko Dunajevca.

Na Karpatima samo neznat­na čarkanja.

Položaj Varšave. pučanstvo napuste grad.

KOPENHAGEN, 2 0 . si­ječnja. Iz Varšave javljaju amo, da „Varšavski Dnevnik'* javlja, da množtvo pučanstva ostavlja Varšavu i okolicu, u kojima da vlada strašna bijeda. Varšava pruža žalostnu sliku.

Mojviiila fiiirik M prve armade. Svečani doček u Krakovu.

BEČ. 20, siječnja. Iz g l a v n o g ratnog kvartira javlja s e :

Feldmaršal nadvojvoda Fri-drik preg ledao je zadnjih dana hrabre čete prve armade. Pri to ­me dobiveni utisci bili su nada­sve zadovoljavajući. U cijelom etapnom prostoru vlada izgledni red. Na uzdržanju i uzpostav l je -nju komunikacija radi s e inten­zivno.

Zdravstveno stanje četa prve vrlo dobro opskrbljene armade jest odlično. Njeno držanja u s v a ­kom pogledu izvrstno. Čete su skroz i skroz željne borbe te ne ­strpljivo čekaju č a s n o v e ofen­zive.

Nadvojvoda nije propust io nikakve prilike, eda stupi n e p o ­sredno u dodir s a častnic ima i

momčadi . Za prolaza nadvojvode kroz

rakov, priredilo mu je pučan-tvo odušev l jene ovaci je . Grad

je bio s v e č a n o okićen.

sn

Hasljednlk prijestolja kod cara Vilima.

BEČ, 20. s iječnja. Nasljednik prijestolja nadvojvoda Karlo Fra­njo Josip putuje v e č e r a s u nje­mački g lavni kvartir, da njemač­kom caru uzvrati posjet .

U RUSI3I. BERLIN, 2 0 siječnja. Služ­

beno se saopčuje: Na istočnome ratištu po­

ložaj je nepromijenjen.

Sa francuskog ratišta. BERLIN, 20 siječnja. Služ­

beno se saopćtije:

U odsječku izmedju obale i Lys-a bilo samo artiljerijske borbe.

Kod Notre Dame de Lorette i sjeverozapadno Arras bijaše neprijatelju otrgnuto strijeljačkih jarki u duljini od 200 metara. Pri tome zaplijenjena su dva puščana stroja i nekoliko vojnika zarobljeno.

U Argonni zauzeše naše Čete nekoliko neprijateljskih strijeljač­kih rovova. Na jednome mjestu iznosio je naš dobitak na ze­mljištu zadnjih dana ponovno 500 metara dalje u nutarnjost šume.

Sjeverno od Sennheima naš napadaj dobro napreduje. Hiz-stein bio je zauzet. Dva častnika i 40 alpinskih lovaca bijaše za­robljeno,

njemački hydroplani bom­bardiraju englesku obalu.

BERLIN, 20. siječnja. Službeno se saopčuje:

U noći od 19. na 20. ov. mj. poduzeše hvdroplani naše ratne mor­narice napadaj protiv nekojih utvr-djenih mjesta na engleskoj istočnoj obali. Hvdroplani su kraj ružnog vre­mena i kiše bacili uspjehom više bomba. S engleske strane pucalo se se u zrakoplove, nu ovi povratiše se neozledjeni.

IMo-engleslii pat. CARIGRAD, 20. siječnja. Glavni

kvartir saopčuje:

Za noćnog napadaja na engleske utvrde u Schattelarabu bio je nepri­jatelj iznenadjen ie je imao stotinu mrtvih i ranjenih.

Jedna eskadrona engleske konjice pokušala je da u okolišu Korna na­padne na odjel naše infanterije. Na­padaj je bio odbiven uz velike nepri­jateljske gubitke.

Žrtve mine na Scheldi. BEČ, 20. siječnja. Amsterdamski

listovi primaju iz Vlissingena: Jučer o podne udario je o minu

na Scheldi u blizini Nieuwesluis mor­narici spadajuća motorna šajka. Mina je eksplodirala te brod, na kojemu bijahu jedan častnik i četiri mornara, daleko bacila. Od pet žrtava ove ne­sreće nadjeni su samo pojedini dije­lovi tijela.

CARIGRAD, 2 0 siječnja. Oto-manski obavijestni ured saznaje , da je 57 mornara ruske crnomor­s k e flote bi lo od ra tnog suda u Odes i radi uzbune osudjeno na tri g o d i n e tvrdjavne tamnice svaki .

Vjenčanje kneza Vilima Hohengollernskog.

MONAKOV, 20. siječeja. Danas o podne obavljeno je vjenčanje kneza Vilima Hohenzpllernskog sa vojvod-kinjom Acielgundom Bavarskom u pri­sustvu bavarskog kraljevskog para i članova kraljevske i kneževske kuće.

Poslije podne su mladenci osta­vili Monakov skupa sa nasljednim princom Hohenzollernskim.

Državni kancelar u Berlinu. BERLIN, 20. siječnja. Državni

kancelar Bethmann Hollweg prispio je amo na kratak boravak.

Genadijev u Rimu. RIM, 20. siječnja. Jučer je mi­

nistar vanjskih posala Sonnino primio u audijenciju bivšeg bugarskog ministra vanjskih posala Genadijeva.

Vatikan za neutralnost Italije.

„Kölnische Zeitung" prima iz Milana, kako se je kardinal državni tajnik izjavio nekim novinarima o dr­žanju Italije. Kardinal je izjavio, da oni, koji kušaju Italiju u rat zaplesti, ne rade dobro. Italiju zaplesti u rat prije, nego li budu povrijedjene tali­janske granice, bilo bi nesamo ne-patriotski, nego i zločinački. Ovu kar­dinalovu izjavu uzimaju kano mišljenje talijanskih katolika, koji su odlučni pristaše talijanske neutralnosti tako dugo, dok nitko talijanskih granica ne prekorači.

Grof StOrjkh odstupa? Iz Beča javljaju: Glasovi se o

ostavci ministra predsjednika grofa Stiirgkha uporno pronose. Ovom pri­likom valja podsjetiti, da je grof Sttirgkh već prije rata htio radi očne bolesti predati ostavku. Pitanje je o talijanskom sveučilištu prouzročilo medjutim neke poteškoće, pa se od­stup grofa Stiirgkha sad čini vjerojatnim.

Po našim pak informacijama, po­ložaj grofa Stiirgkha je uzdrman, jer mu sve stranke zamjeraju, što nije znao spriječiti naglo porasli magjarski upliv u stvari cjelokupne monarkije, pa i u interne stvari Austrije.

ili.

PREDpLAĆUJTE SE NA „HRVATSKU MISAO

m.

Posebnim pak zanosom htjela je Austriju otrgnuti od Njemačke. Nije i nemože biti naša svrha — pogotovo u prilikam današnjeg vremena — da bi kritično sudili autrijsku vanjsku politiku. Bavimo se samo povješču. A glede naše države velimo samo: Najprije je Engleska po svojim diplo­matima Sir Horace Rumboldu i Sir Gartvvightu u Beču i u evropskoj jav­nosti po svojim glasilim tvrdila, da Njemačka hoće po smrti našega vla­dara veliki dio Austrije do Trsta osvojiti, i zato da Austrija mora iz sveze s Njemačkom te se nasloniti na bližnje države. Kad je nadošao god. 1908. i 1909. spor aneksije, Engleska je odlučno stupila na stranu srpsku i zadržala otpor proti aneksiji. Takva je bila njezina ljubav za Austriju i njezina briga za opstanak ove. Rusija tog puta nije slušala engleska huška-nja, ali svjetski rat za par godina bio ie uklonjen.

God. 1911. za spora u Maroku opet je Engleska sve radila da bi buknuo rat; sama toga nije htjela po­četi po svojim starim običajima, isto ne niti saveznice i tako je vihor pao.

Za balkanskih ratova bila je en­gleska javnost u velikoj većini proti austrijskoj politici; pače u srbsko-bugarskom sukobu podupirala je svom snagom Srbe. Bio je njezin cilj uni­štiti svaki upliv naše države na Bal­kanu, tobož da tim spriječi Njemač­koj slobodni put u Malu Aziju i Me­zopotamiju; ta koda je Rusiju što bo­lje privukla k sebi. Poslije spora neksije potpuno se promijenio sud glede Austrije u engleskoj javnosti. Prije joj je laskala, tobož zbog po­trebe evropskog mira, da ima obilno životne snage u sebi, da bi se lijepo razvijala, kad ne bi bilo Njemačke. Od tada smo pak čitali često u svim većim 'listovima i revijam, da je Au­strija u nutrnji gnjila, da ju čeka ista sudbina kao Tursku, da naprosto nije država, nego nekako sjedinjena uprava već potpuno različitih dijela, i da za nju nema spasa.

Danas svi znamo: Engleska se lukavo pričinjala da radi za mir, a uistinu pripravljala je neprekidno na

rat, ne toliko sebe koliko cijeli svijet, koji se sada bije i skončava njoj u korist.

IX. Engleska je u saobraćaju me­dju državam i u vanjskoj politici na­prosto unijela neiskrenost, laž, licu-mjerstvo. Najboljega diplomata čitamo Sir Edvarda Greya. Ako su ta svoj­stva, vezana sa hladnom bezobzir-nošću, potrebita za diplomata, onda je on zbilja prvi. Nije bilo Turčina, koji bi se u tom s njim mjerio. Na­stupio je god. 1906.; posrećilo muse najprije predobiti za se parlamenat. Pri­vidno je tako prostodušno nastupio, da je i opoziciju uvjerio o svojoj otvorenosti, poštenju, universalnosti. Za izgled njegove otvorenosti i po­štenja :

a) Dneva 27. novembra 1911. raspravljala se nagodba sa Francu­skom. Opozicija je htjela znati, da li je u pogodbi kakvih tajnih odluka, koje se nije objavilo. Grey odgovori: „Nema nikakve druge tajne obveze". — Dneva 14 prosinca 1911. pak, na pitanje zastupnika Wegwooda, da li su sve pogodbe i sveze, medju Engle­skom i drugim državam objavljene, izjavio, da nijesu. Max Neill na to je upitao: „Ima li koja druga po­godba, osim one što je objavljena, izmedju naše države i Francuske?" A Grey je odgovorio: „Ima drugih tačaka koje nijesu objavljene". Taj je odgovor parlamenat mirno uzeo.

b) Uprav istog dana 27. novem­bra 1911. izjavio je Grey: „Moje je načelo: najmudrija je politika za našu državu, da se što manje širimo, i da u nikojem slučaju ne rastegnemo svojih medja u našem afričkom po­sjedu". Nisu prošle tri nedjelje, pak je svijet vidio, da se dugi pas Sje­verne Afrike od Cirenaike do Egipta sa pristaništen Solium priklopio Egiptu. Grey je više puta izjavio o Egiptu, da ga Engleska neće osvojiti. Danas Englez postavlja kediva, kako gospo­dar svoga slugu.

c) Opet isti usudni dan (27. XI. 1911) rekao je Grey: „Jedan bistveni uvjet nešega prijateljstva s Francu­skom i Rusijom kroz ovo zadnjih go­dina bio je taj, da smo imali potpunu sigurnost, da te dvije države, kako i mi, ne žele politike izazivanja ili na­padaja". Četiri dana prije Persija se po engleskom savjetu pokorila prvom ultimatu ruskom, a dva dana kasnije drugome, kojim je njezin sjeverni dio došao pod ruski upliv.

Ti primjeri, koje bi lako i znatno pomnožili, o engleskoj politici proti Turskoj, Austriji i Njemačkoj, neka budu dostatni. Grey ima zbilja jezik za to, da ne kaže što misli. A takva je uopće bila engleska politika.

D. K. S

Zašte Rušila mipoii Za federativnu Austriju.

Engelbert Pernerstorfer, jedan od s o ­cijalističkih vodja, podpreds jednik . carevin-skog vijeća, piše o tome u „Berliner Tage -blatt-u".

Ako Austrija uopće ima dalje o p s t o ­jati, mora se onda stati na kraj rušitelju

mira, čiji nezasitni glad, skupa sa podmu­klom umjetnošću intriguiranja, trajno ugro­žava opstanak Austrije te ovu u najtežim prilikama živuću državu drži pod pritiskom trajne ratne pogibelji. Austrija ne može d o ­zvoliti upliv Rusije na Balkan, a da ne žr­tvuje svoje životne interese. Ruska vlada i rusko „društvo" nisu odustali od marša u Carigrad, najviše su privremeno, kada su okolnosti osobito nepovoljne, odgodili ga. Pnšto je savez izmedju Austrije i Njemačke nerazriješiv, to Rusija znade da put u Ca­rigrad vodi samo preko Berlina i Beča. Isto tako je činjenica, da je sadanji rat nepo­sredno skrivila Rusija, koja je već mjesece prije nego je rat buknuo mobilizirala. Ako je ona danas znatno oslabljena, i možda bi prije od Francuske htjela imati jeftini mir, to je posljedica n|feinih neuspjeha od pet mjeseci.

Jedno je s ta lno: razne narodnosti, ba­rem one zapadne Austrije, znale su u Au­striji svojim narodnim težnjama pribaviti uvaženja. Pred sto godina nije bilo više ni­kakvog češkog naroda, bilo je samo čeških seljaka, koji su govorili pokvarenim jezi­kom. U sto godina, to jest u tri ljudska naraštaja, Česi su doprli do nevjerojatne visine civilizacije i kulture. Oni imaju u ma­terinskom svom jeziku sve vrsti škola, od pučkih škola sve do sveučilišta, imaju ra­šireno novinstvo i znamenitu lijepu lite­raturu.

Preko iri milijuna Poljaka u Galiciji izvojštilo je takodjer upravo izniman polo­žaj u državi. Zad-jih godina moradoše se prilagoditi okolnosti da uz njih živi preko tri milijuna Rusina, koji takodjer mogli su se nadati skorašnjoj boljoj narodnoj buduć­nosti. Južni Slaveni u Donjoj Štajerskoj, u Kranjskoj, Primorju, Istri i Dalmaciji svake god'ne podižu svoju moć te imaju osigu­ran svoj narodni opstanak. Ako ovaj raz vi*ak izazivlje neprestane narodne borbe, to je stoga, što dosad nije Austrija našla čvr sti temelj svoje budućnosti : narodnu auto­nomiju, koja medju narode najprije udara granice, da se oUfla sliju. Prilike u Ugar­skoj, odnosno narodnih težnja Nijemaca, Slovaka i južnih Slavena nalaze se u razvoju te će i njihovo riješenje morati biti nakon rata u narodnoj autonomiji.

Rusija je, poput Austrije, takodjer na-rodnostna država, ali ima više aaroda nego Austrija. Ali dok u Austriji narodi mogli su da se razvijaju, Rusija idje za podpunim pretopljenjein naroda u velikorustvo.

Sredstvo za oživotvorenje toga jest pusta sila. Ona neće to moći nikada po ­stići, ali na dugome putu do skršenja sile u njenoj unutrašnjosti proteći će bujice suza i krvi. Rusija je država najgoreg političkog, religioznog i narodnog potlačivnnja. O p o ­litičkom potlačivanju kulturni svijet znade puno toga. Ali niti vjerska sloboda ne vlada. Nepravoslavni cijenjeni su kao manje vri­jedni, Židov' pak upravo kao bezp-a ni. Da Velikom-' hoće Malonise frSifl njihovog je-z!''a, ni e to još dovoljno uvažavano. Ma­lom ;i broje 35 miluMia, te je njihov jezik, koji Velikomsi predakvljaju kao dialekt njihovog jezika, bio od petrogradske akademije znanosti uivrdjeri foo poseban

ik. Akademija bi u ovom pogledu imala i k o m p o t nija od političke uprave.

Velika je ruska sljeparija sveslavenska misij;. Rusijo.. Ona ista vlad?, koja progla-šuje, da hoće oslobobiti austrijske : :iavene od nasilja, daći sam. i Rusiji coraveće neruske Slavene (Poljake, Rusine). Kuda je pak, uslje'd revolucije uska la bila pri­siljen, da Malo ušima dozvoli porabu nji­hovog jezika, ucTnila je to u fk - ' 'joj nuždi. Stare prifiTc« opet su uzpor - • e n c . v , d . su pred 1 aiko vrijeme Malorus. savili oblj:-Snicu svog zaista vnlikog pjesnika Sevčenka, obavilo se to na dostojan način s; no u Lavovu. Rusija pozna samo velikorur.'e in­terese, a sve drugo stavlja pod noge.

SVE:.', venska misija Rusije je jedna i po svojoj suštini nevjerojatna stvar. Kada

Slaveni imali mic i i jedinstvenu kulturu, bi vfić imalo smisla govoriti o svesla-,'ti, Ali Slaveni nemaju nikakve zaje­

dničke kulture, ie se sami Slaveni medju-sobno ne razumiju; tako je veliko njihovo srodstvo.

ćemo, da Finci, Nijemci baltičkih zemalja, Litavci, Poljaci i Malorusi mogu živjeti svojim vlastitim životom te da mi jednom dobijemo mir, eda uzmognemo napokon poraditi za nužnu reorganizaciju Austrije u saveznu narodnostnu državu.

Saziv pučkih ustaša. Svi oni koji su kod stavnja u doba

od 16/11 do 31 12 1914 ili kasnije bili na-

| gjeni sposobnima za pučki ustanak s oru-

| žjem •' io godišta 1878, 1879, 1880, 1881,

1882, 1883, 1884, 1883. 1886 moraju ući u vojnicu i to austrijski državljani godišta 1884,

1885, 1886. na 1 veljače 1915, a ugarski dr­

žavljani godišta 1883, 1884, 1885, 1886

na 15 veljače 1915, a godišta 1878,

1879, 1880, 1881, 1882 i 1883 na 15 veljai^e

| 1915, a godišta 1878, 1879, 1880, 1881 i ; 1882 na 1 ožujka 1915.

Oni koji kod naknadne stavnje budu

proglašeni sposobnima moraju da se kroz

48 sati nagju u vojnici.

K R O N I K A . Francuski političar Gauhier de Clagnv

priopćuje u „Gaulois" dugi poziv na en­gleski narod, u kojomu preporuča gradnju tunela izmedju Calais i Dovera.

Bavarski agrarac Eduard Braun potre­sao je pitanje, da li Njemačka može biti svladana usljed gladi. Iz velikih mjera p o ­duzetih za aprovizaciju žitijama zaključuje, da nestašica žitija u Njemačkoj neće biti takova, da bi mogla bilo kako odlučno u-plivaii na odluke vlade u pogledu skloplje-nja mira. Pogotovo to se može reći glede aprovizacije mesom. Za aprovizaciju krum­pirom dostatna je nutarnja proizvodja. Ako rat potraje dugo, onda će se njemačka eko-

: nomija morati prilagoditi nekim osjetljiv :m neugodnostima, ali o gladi nema govora.

Turski poslanik u Tcheranu upravio i je perzijskoj vladi notu, u kojoj kaže, da je , Porta pripravna izprazniti Aserbeidžan ne­

tom Rusi konačno izprazne onaj dio Per­zije i netom u Tabris dodje prijestolona­sljednik perzijski. Ovaj će poduzeti put na* rednih dana.

* ' *

„Ruskoje Slovo" u dugome članku piše o financijalnim poteškoćama Rusije i pozivlje Englesku da ova bez otezanja ti-nancijalno pomogne. Jer, ako to ne učini kroz nekoliko nedjelja, Rusija će biti pri­siljena da sa Njemačkom i Austro-Ugarskom sklopi posebni mir.

• »DatJY Mail" javlja: U okrugu foik :J ina ova zapovijed za slui bi se iskrcale njemačke čete:

j Sve konje, mazge i vozila sva I treba bezodvlačoo tpresnUi na od

mjesto ako je to nemoguće, treba .štiti. Stoku blizu neprijatelj tre lili u slučaju nužde zaklati. Zapovije

uništenje imovine podileIik pismen t ne udovolji ovim odredbama, gub I na "ulštetu. Civilno pučanstvo neki I ostane kod kuće, <iko ne b; drugai

redili.

e Nor-i, ako

; vrsti 'jeno

veliku čast bilo je pravo takmenje, čemu je zahvaliti, da je novi slipić odmah prvi dan počeo sjajno raditi, te je bio krcat gostiju.

Pred deset dana došle su u Šibeniku dvije gospodjice, naravno da pohode svoje ljubavnike, koji da ovdje služe kao vojnici u mornarici. Jedna je slovenkinja Alt An-gjela, rodjena god, 1897. u Spodni Pulsgave u Štajerskoj; druga je českinja RuženaMii-lerova, rodjena 1891 u Pragu. Obe su došle amo iz Rovinja.

Pošto odmah prvog dana njihova b o ­ravka u Šibeniku njihovo izvanjsko pona­šanje u moralnom pogledu pokazalo se je vrlo sumnjivo, to su od općinskog redar­stvenog povjerenika bile prizvane i upozo­rene, da će se proti njima najstrože postu­pati, ako se nebudu neprijekorno ponašale. Obe su izjavile, da su po zvanju konobarice, i da će uznastojati naći službu te odale imena svojih zaručnika.

Medjutim kasnije izpostavljeno je, da se one klatare po noći sa svakim.

Radi takvog ponašanja, te pošto su iste u gradu nepoznate, bile su dne 19 ov. mj. od redara Mije Zorića odvedene u sli­pić. MUlerova, koja je prva svojim posjetom novi slipić počastila, kada je redar uveo u Palazzo del conte, digla je ruku, da redara udari, ali se ipak u zadnji ćas predomislila.

Jučer su Altova i MUlerova odgovarale radi svog skitničkog života pred ovdješnjim ck. Kotarskim sudom, te su bile osudjene svaka na 15 dana strogog zatvora, da im ostane živo u pameti, kada su bile prvi go-stovi u Palazzo del Conte.

„HRVATSKA MISAO" izložit će redovito svaki dan, osim nedjelje i blagdana. Uredničtvo pobrinulo se je za opširnija brzojavna izvješća, za slike i marljive pomagače. Osobitu pažnju posvetit će list narodnom pi­tanju, a pratit će i sva dnevna pitanja.

Pretplatnici primat će sve brojeve, a predplata je za one, koji žele da im se list odprema poštom dvaput sedmično, K 14 na godinu; a za one, koji hoće da im se list poštom svaki dan šalje, K 21.

Naprijed za „Hrvatsku Misao"!

HRVATSKA ZADRUŽNA Š I B E N I K I

TISKARA zzz>

UKNJIŽENA ZADRUGA SA OGRANIČENIM JAMSTVOM (Dr. A. DULIBIĆ I DRUG) *

OBSKRBLJENA JE SVIM MATERIJALOM, TAKO DA JE U STANJU T O Č N O , BRZO, U MODERNON SLOGU T E UZ VEOMA UMJERENE CIJENE 1ZRADJ1VAT1 SVE :-: RADNJE SPADAJUĆE U TISKARSKU STRUKU :-:

IZRADJUJE POIMENCE POSJETNICE, TRGOVAČKE MEMORANDUME, R A Č U N E , NASLOVNE LISTOVE, TRGOVAČKE I SLUŽBENE OBVOJE, VJENČANE KARTE, PLESNE 1 DRUGE ZABAVNE POZIVE 1 PROGRAME, OSMRTNICE, CIJEN1KE, JESTVENIKE I T. D. I T. D.

VELIKO SKLADIŠTE" TISKANICA ZA OBĆINE I : „ : ;- : ŽUPSKE UREDE. :-: :-:

PRODAJA RAZNOVRSNOG ČISTOG PAPIRA I OBVOJA

ECD =

rad i i l .

oi P I S A R A « _ vješta sudskim pos l ima traži 1

advokatska kancelarija. Informa­cije u uredništvu lista. [ [ • ]=

Tražf sc za prisi lnu upravu j e d n o g | ve l ikog i inar i* s p o s o b a n

o« i iPRAtUTEU «o povjerljiv i u radnji s a m o s t a l a n , vješt [gj knjigovostvi i u po mogućnost i ekonom. Ponudom uz navedenje uvijeta obratiti jH] s e na odvjetničku kancelariju Dr. JERE

GRUBIŠ1ĆA u DRNIŠU. fp!

i U JEKO: k r a v , k

" ^ r J U s i a i E r o M p B a K a B B č i s to , n s r a v n o i s -er i l iz irano, prodaje po 48 p a r a i i tar

Uzorna PTIljekarna J. Drezga. i

Da postigneš obilan prirod svoga rada na poljodjelskom polju morati ćeš pognojiti svoje usjeve, vinograde, masline, voćna stabla i t. d. sa

4 0 ° | 0 Kalijevom soli ili kainitom 15-16°|0 Kalciumcianamidom 16-21 °|0 Thomasovom drozgom

i to prama uputama koje svak može da zatraži bezplatno kod podpisane, bilo ustmeno ili pismeno. Ista tvrdka zani-manicima dijeli poučne knjižice o uporabi gnjojiva za sve kulture, te prema zahtjevu drži i specijalna predavanja. Ove tri vrsti daju isti uspjeh kao KAS a cjenije od istoga.

Ova gnjojiva dobivaju se izključivo kod podpisane tvrdke, kao jedini i glavni zastupatelj i razpačavaoc, i to prama uvjetima postavljenim od tvornica

GRUBIŠIĆ & Comp. (brzojavni n a s l o v GRUBARES -

•: Šibenik. t e l e fon br. 56).

=[•] 0 0= = 1

PIO TEPZMJOViĆ l l 1

T R G O V A C - ŠIBENIK

VELIKA ZALIHA

ikitfiriii Mela, Cipela Galice, sumpora i gume prve

svjetske tvornice

Objesna dječurlija. Ob ovoj ljut'

» gra-

Zapadni i sjeverni Slaveni (Česi i P >-ljaci), kaošto i jedan dio južnih Slavena pripadaju zapadnom, latinskom kulturnom ambijentu. Velikorustzam ima svoju kulturu od Byzanta. Što dodje pod njegovo go­spodstvo, to qn hoće da povuče u taj sv»j nama tudj kulturni ambijenat, i baš brutal­nom silom. Takova šla Slaveni zapadne kul­ture ti crnomu trpjeti. I zato oni trebaju Aus-'iijo.

Mi nećemo, da nam Rusija bude jot; * iza ledja. Naprotiv, mi hoćemo, da to

sas udaljimo, mi hoćemo slobode u potlačenih naroda, a ne u najzadnjem sloboda velikoruskog naroda. Mi ho-

ram našega grada primamo iz km; dia.istva slijedeće redke :

Već se je više puta dogodilo, da ne-obu dana dječurlija bez dovoljnog odgoja i svojim lošim vladanjem nanosi Štete Iju -dima, Onom.idne smo bili svjedoci žalo-stnog prizor?.. Četvero-petevc derana štaftj)

I se je nabacivati kamenjem na prozore , j lupa'o nekoliko stakala. U kući nije bife .nikoga, a da je bilo, to su kamenjem m< gli i glavu kome razbiti. Redarstvo, istina, kažnjava or.akove razuzdance, ali to, malo koristi. Roditelji moraju paziti na svoju

i djecu, putiti i rediti, pa i oštro s njima i postupati po onoj narodnoj : „Svijaj drvo

dok je mlado".

P rv i p o s t o v i n o v o g „slipića"* Šjora Liza Barle imala je čast, da bude zadnjim gostom starog glasovitog slipića. Ovo nije nikakva nuzgredna stvar, nego pravi do-godjaj, pa je vrijedno da se ovjekovječi.

Prekjučer je pak novi slipić u Pa laSt i dri conte imao da primi prvog gosta. Za tu

m\t mm K -• • •' ii'ativni slifear - : U Š J B E N I K U : - :

B'-Vš • iŠ€ godina i Trstu nalazi se sada već peđinu dtna u svem

| rednom mjestu Šiben'Jtu, gdje je jj rr.d;o knd raznih tvornica i pri-! " " :•'» radnja te kod Pomorskog \ ( kružnog Zapovicdničtvf.

Preuzima svakovrsfuu radnju uz vilo umjerene cijene i najvećom brzinom izvedbe. Preuzima i rad­nje i izvan Šibenika b e e povišice cijene. Dosta je obavijesti: ga jednom otvorenom dopisnicom na gore naznačenu adresu.

Preuzima važne slikarske radnje i po crkvama, kazalištima.

Mim AUTOMOBILU Izna jml ju jem a u t o m o b i l z a s v a k o m j e s t o i d a l e č i n u

Ci jene su u m j e r e n e t e p r a m a p o g o d b i i p r a m a da leCin l .

U a u t o m o b i l u ima m j e s t a z a 5 o s o b a i z a Sofe ra .

Vozne karte dobivaju s e u dućanu

A. COSOLO Mnlti m» i « H - 7 I I U I obratne svakog utorha i m p , .