MINSKI FKULTET U SRJEVUUNIVERZITET U SRJEVU

GEODEZIJ U MOSTOGRDNJI Seminrski rd

Srjvo, Juni, 2015.Sdrj1. Uvod32. Utjecj opreme n upotrebljivost i trjnost mostov42.1. Leji42.2. Rspored (dispozicij), podjel i oznvnje lej5 2.2.1. Uzduni rspored5 2.2.2. Tlocrtni rspored (dispozicij)62.3. Prijelzne nprve72.4. Odvodnj most102.5. Glvni dijelovi most142.6. Podjel mostov15 2.6.1. Podjel mostov prem nmjeni152.7. Geodetsk rdovi u mostogrdnji182.8. Prenje pomk mostov203. Zkljuk244. Litertur25

1. UVODMost je grevin koj prevodi prometnice ili vodi preko neke zpreke. Z mostovim je ovjek osjeo potrebu od kd postoji. Grenje mostov bilo je oduvijek, i dns je, posebno podruje grditeljstv. Mostovi mogu biti vrlo smjele grevine koje pobuuju nezborvn dojm prolznik. Od prdvnih vremen, sudbin mostov ispreplie se s sudbinom ljudi. Mnogi znjni dogji vezni su s mostovim, njihovom izgrdnjom,postojnjem i ruenjem. Dogji oko mostov i oni smi mostovi inspirirli su poneke umjetnike, potkli legende i znimljive prie obinih ljudi.Rzvoj grenj mostov nije teko bez poteko. Dogodile su se mnoge ktstrofe mostovim i njihovim grditeljim. N sreu, neke velike nezgode dovele su do vnih otkri koritenih u grdnji novih mostov.Profesij grenj mostov zhtjevno je i nemilosrdno znimnje. Most ne grdi smo jedn ovjek, niti su u procesu grenj ktivni smo oni koji g neposredno izruju. Grenje mostov teklo je stoljeim svojim polgnim rzvojem, preteito n osnovi iskustv s ve izvedenih objekt.

2. UTJECJ OPREME N UPOTREBLJIVOST I TRJNOST MOSTOVPored konstruktivnih element most sdri i opremu - dijelove koji opsluuju prometne potrebe. Opremi pripdju i leji koji prenose optereenje s gornjeg n donji ustroj. Oprem most zvisi od nmjene, veliine,lokcije, klse most (prometnog optereenj), grdiv i konstruktivnih znjki. Elementi opreme mogu se konstruirti i proizvesti, odnosno izgrditi, ko dijelovi most ili kritiki usvojiti ko gotovi tvorniki proizvodi.[footnoteRef:2] [2: Androi, B. auevi, M., Dujmovi, D., Deba, I., Markulak, D., Pero, B., elini i spregnuti mostovi, IA Projektiranje, Zagreb 2006.]

Njihovo konstruirnje spd u u specijlistik znnj, no sm odbir i prviln ugrdb pripdju znnjim koj mor posjedovti svki grditelj.Opremu mostov ine: lejevi (koristi se i rije leji) i zglobovi, prijelzne nprve oprem z diltcijske prekide n nosivoj konstrukciji mostov, prijelzne ploe, oprem z odvodnju most, oprem pjekih stz n mostovim (rubnjci, vijenci, ogrde i odbojnici), kolniki zstor i hidroizolcij, oprem z rsvjetu most, oprem z prevoenje rznih instlcij preko most, ureji z pregled i odrvnje mostov.ko je most isprvno konstruktivno koncipirn te projektirn i izveden sukldno propisim i prvilim znt, oprem presudno utjee n njegovu trjnost i uporbivost. Iskustvo pokzuje d se vein mostov poprvlj,k i rui ili rekonstruir uslijed ugroenosti od loe projektirne, izvedene ili posebice neodrvne opreme.Ovj problem ne smije se pomijeti s potrebom redovite zmijene dijelov opreme tokom uporbnog vijek most: vijek trjnj dijelov opreme moe biti mnji od predvienog uporbnog vijek grevine ko su predvieni uvjeti z njihovu zmjenu (npr. mogunost odiznj sklop rdi zmjene lej).

2.1. LejiLeji su konstruktivni elementi koji slue z prijenos optereenj s rsponskog sklop n potpore. Pri tome omoguuju pomke i zkretnj sklop kko bi se ostvril rspodjel npreznj, deformcij i pomk predvien koncepcijom i sttikim prorunom.[footnoteRef:3] [3: Androi, B. auevi, M., Dujmovi, D., Deba, I., Markulak, D., Pero, B., elini i spregnuti mostovi, IA Projektiranje, Zagreb 2006.]

Osnovn podjel lejev vri se prem omoguvnju pomk: nepomini leji omoguuju zkretnje rsponskog sklop i prenose horizontlne sile n potpore, dok pomini omoguuju ostvrenje pomk u jednom smjeru ili u svim smjerovim. Primjenom polimernih mterijl nstli su novi leji elstomerni, koji omoguuju pomke li i prenose horizontlne sile n potpore.[footnoteRef:4] [4: Androi, B., Dujmovi, D., Deba, I., Metalne konstrukcije I, Institut graevinarstva Hrvatske, Zagreb 1994. ]

Rsponski sklop moe biti i upet u potpore, ime se ostvruje okvirno djelovnje, no td se leji i ne ugruju. Nepomini leji osim vertiklnih optereenj preuzimju i horizontlne sile (sile koenj, vjetr, trenj u pominim lejim, sile otpor elstino deformbilnih stupov, otpor n diltcijskim rekm ili nprvm i sile od potres). Pomini leji prem uobijenim pretpostvkm kod rjevnj sttikih sistem ovi leji preuzimju smo sile okomite n rvninu podloge. Nime iko pomini lejevi preuzimju i mle horizontlne sile zbog koeficijent trenj kotrljnj odnosno kliznj, u sttikom prorunu te sile se redovito znemruju uprvo zbog svoje veliine. Pomini leji morju omoguiti promjenu duljine rsponske konstrukcije koj potjee od promjene temperture, od skupljnj i puznj beton, te skrenj od prednpinjnj i progib. Elstomjerni leji preuzimju osim vertiklnih i horizontlne sile. Pri tome se deformirju i omoguuju pomke konstrukcije p se nzivju i deformbilni leji. I ostli se leji pri optereenju deformirju, li su deformcije EL lej zntno vee i slue z ostvrenje osnovne funkcije lej.

2.2. Rspored (dispozicij), podjel i oznvnje lej2.2.1. Uzduni rsporedKod mlih betonskih plostih mostov mogue je osloniti nos n betonski zglob s obje strne, runjui n to d e se pomci ostvriti minimlnim zkretnjem zid upornjk1. Kod mnjih grevin njvie se izvode betonski zglobovi, u posljednje vrijeme i elstomerni leji, p e ti tipovi oslonc biti prikzni detljnije. Kod krih kontinuirnih nos nepomin lej je n jednom upornjku, gdje je njjednostvnije prenijeti horizontlne sile u tlo.[footnoteRef:5] [5: Grgi, I., Teorijska i empirijska analiza specifinih poloajnih i visinskih mrea u graditeljstvu, Doktorska disertacija, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet, 2011.]

Pri tome se njvee diltcije pojvljuju n suprotnom upornjku iznd pominog lej. Z dulje sklopove moe biti ekonomino postvljnje nepominog lej n stup u blizini sredine most. Pritom se poveni izdtk z stup koji mor preuzeti horizontlne sile usporeuje s izdcim z mnje prijelzne konstrukcije n upornjcim. ko su stupovi vitki postoji mogunost rjeenj s nekoliko nepominih lej oko sredine most.2.2.2. Tlocrtni rspored (dispozicij)Nepomini leji postvljju se u pru smo kod uskih mostov n rzmku do 5 m. Z vee irine mor se omoguiti i popreno diltirnje.Neki tipovi lejevNeki leji z preuzimnje veih sil i pomk prikzni su u Tblici 4. elini leji se rzlikuju odelstomernih po ninu prijenos optereenj. Kod elinih lej se optereenje prenosi mlim, tzv. tokstim ili linijskim dodirnim plohm zbog eg se n tim mjestim jvlj velik koncentrcij npreznj, dok se kod elstomernih lej optereenje prenosi preko vee plohe, to je povoljno kod unos koncentrirne sile u sklop i potporu.Betonski zgloboviUvijek kd je potrebno ostvriti zkretnje msivnog sklop uz sprijeene pomke treb ispitti mogunost ispunjenj zhtjev betonskim zglobom. Ovo rjeenje je trjno i pouzdno ko su potovn prvil oblikovnj i rmirnj koj pripdju podruju Betonskih konstrukcij. Ovdje e biti prikzno oblikovnje krj mnjeg plostog most koji se preko betonskog zglob oslnj n zid upornjkrmirni elstomerni leji (EL)Obino se odbire iz tblic tipskih proizvod, n osnovi prorun njveih i njmnjih vertiklnih i horizontlnih rekcij te pomk. Ukoliko nije ispunjen zhtijev n minimlnu vertiklnu silu, treb odbrti usidrene leje Stndrdni EL: Tip 1 neusidreni elstomerni lej (proklizvnje lej sprijeeno trenjem - njei), Tip 2 usidreni EL, pomin u svim smjerovim; usidrenje pomou trnov ili vijk, Tip 4 usidreni EL, pomin u svim smjerovim; usidrenje pomou okruglih plo i modnik, Tip 5 usidreni EL, pomin u svim smjerovim; usidrenje pomou rebrstog lim. Prem nrudbi mogu se nruiti i nestndrdni EL.Ono to je bitno znti i predvidjeti kod rzrde projekt su oblici i izmjere mjest n konstrukciji i potpori u izrvnom kontktu s lejem.Osnovni zhtjevi pri tome sua) omoguen rvnomjern unos koncentrirne sile,b) ztit od vode i oneienj,c) pristup rdi pregled i mogunost zmjene lej. Kod ispunjvnj ovog zhtjev treb pripziti n rvnou i horizontlnost oslonkih ploh, te oblikovnje lejnih kvder,d) osigurv se ngibom i odvodnjom ploh,e) zmjen lej vri se odiznjem rsponskog sklop hidrulinim prem, z koje treb unprijed predvidjeti mjesto u sklopu.

2.3. Prijelzne nprveN mjestim gdje se promjene duljine rsponske konstrukcije i pomci u rzini kolnik oituju ko irenje isuvnje reke izmeu susjednih dijelov most potrebno je izrditi ili ugrditi prijelzne nprve. One slue osigurnju kontinuitet prijelz u kolniku n mjestim prekid u konstrukciji te n prijelzu s rsponske konstrukcije n upornjk. Tkoer sprevju prolz vodi i neistoi u donje djelove most. Prijelznom nprvom treb se osigurti mogunost deformcij u sv tri smjer: u smjeru osi most (pomk usljed zokretnj: sredite zokretnj je n leju, diltcij n plohi kolnik) po visini (jer se prijelzni urej ne nlzi u presjeku sredit zokretnj) po irini (kod irokih mostov i kod potres).[footnoteRef:6] [6: Grgi, I., Teorijska i empirijska analiza specifinih poloajnih i visinskih mrea u graditeljstvu, Doktorska disertacija, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet, 2011.]

Neki od tih pomk bit e neprimjetno mli, li ko ih ne omoguimo oni mogu izzvti rspucvnje dijelov konstrukcije ili smo kolnikog zstor. Izbor diltcijske nprve ovisi o potrebnoj veliini uzdunog pomk.Ovi prijelzi su njslbij mjest n mostu, esto trpe velik oteenj uslijed neprvilne ugrdbe i odrvnj, trokove poprvk i zmjene su zntni, p treb birti njotpornije diltcijske nprve.Kod neto vee duljine sklop moe se izvesti elstin prijelzn nprv u profilu kolnikog zstor, dok kod veih duljin diltcij treb postvljti vee ugrdbene nprve.Slik 1. Elstin prijelzn nprv u kolnikom zstoru

Ovj tip prijelznice odlikuje se jednostvnom ugrdbom. Ispod sloj mse z ispunu korit postvlj se metln plo, preko nje neoprensk gumen trk. D bi se sprijeilo eventulno ispdnje brtvene trke, on se privruje z metlnu plou posebnim vliim. Korito se ispunjv msom od modificirnog bitumenskog veziv. Ov prijelzn nprv omoguuje pomke do 35mm3. Nije pogodn z mostove u veem ngibu (npr. >4%), jer elstin ms pokzuje sklonost teenju.Prijelzn nprv z mle pomke (do 40 mm)Ovkve nprve izruju posebne rdionice, zdtk projektnt je d predvidi zhtjeve n nprvu i mogunost ugrdbe. Podruje pomk koje nprv pokriv je 40mm . Sstoji se od dv osnovn element: eline letve s eljusti usidrene u betonsku plou kolnik i elstomernog ulok ugrenog nkon sfltirnj kolnik.[footnoteRef:7] [7: Androi, B., Dujmovi, D., Deba, I., Metalne konstrukcije I, Institut graevinarstva Hrvatske, Zagreb 1994.]

Elstomerni ulok uz redovito odrvnje, osigurv vodonepropusnost. elin letv sidri se u beton sklop posredstvom privrenih krilc s petljm od betonskog eljez koje su vezne s rmturom kolnik umetnutim ipkm. Bitno je unprijed predvidjeti otvor z ugrdbu u betonu konstrukcije, odnosno upornjk, koji se betonir po nmjetnju letvi i rmture

2.4. Odvodnj mostVein oteenj n mostovim nstje zbog loe postvljenog, izvedenog ili odrvnog sistem odvodnje i hidroizolcije. Sistem odvodnje obuhv sve grevinske preduvjete z brzo i uinkovito odvoenje vode s kolnik i hodnik te vode s rzine hidroizolcije. Pored oborinske vode n prometnicu dolzi i sol z odleivnje, sipin, mogue je i izlijevnje drugih tekuin (gorivo, mzivo, kemiklije). Osim ztite konstrukcije i poboljnj prometnih uvjet, odvodnjom se ztiuje okoli.Cjelovit sistem odvodnje sdri: odvodnju prometnih povrin, odvodnju s rzine hidroizolcije i otputnje prnog pritisk, odvodnju upljin u sklopu, odvodnju nsip iz upornjk, prikljuk n knlizciju ceste (ztvoren odvodnj), nin odrvnj sistem odvodnje.[footnoteRef:8] [8: Androi, B., Dujmovi, D., Deba, I., Metalne konstrukcije I, Institut graevinarstva Hrvatske, Zagreb 1994.]

Osnovno je prvilo kod plnirnj sistem odvodnje je d svi elementi trebju biti dostupni pregledu i ienju te zmjenjivi, ko i d ne smiju zdirti u nosivu konstrukciju u podruje glvne rmture i kbel.

Osnovni uvjeti dobre odvodnje kolnik su dovoljni pdovi i rvnost kolnikog zstor. Popreni ngibi kolnik trebju iznositi njmnje 2 %, li je bolje 2.5%, p uvjeti odvodnje mogu diktirti uvjete n osnovnu koncepciju most.Z mnje mostove (do oko 20 m ukupne duljine) dovoljno je predvidjeti slivnike ili otvorene knle z odvodnju ispred i iz most. Kod veih grevin povrinsk vod skuplj se slivnicim postvljenim n mostu, iji broj i rspored u nelu vlj provjeriti hidrulikim runom, potom se cijevim ili knlim odvodi izvn most.Rzlikujemo otvoreni i ztvoreni sistem odvodnje most.OTVORENI SISTEM ODVODNJE je izrvno odvoenje povrinske vode u slobodnom pdu pod most.Ovj nin je jednostvniji z izvedbu, jeftiniji i lko se odrv, li u ekolokom smislu moe biti neprihvtljiv.Slivnici se postvljju n mjestim dovoljno udljenim od stupov i temelj, tko d se onemogui prsknje n donji ustroj most. Koristi se ondje gdje je to mogue, obzirom n nmjenu prostor ispod most: u slbo nseljenim podrujim, kd nem ogrnienj s obzirom n prometnicu ispod most, ili ko to nije izriito zbrnjeno zbog ekolokih rzlog.[footnoteRef:9] [9: Androi, B., Dujmovi, D., Deba, I., Metalne konstrukcije I, Institut graevinarstva Hrvatske, Zagreb 1994.]

N mostu preko Drve kod Beli odvodn cijev otvorenog sistem pruen je ispod rzine elinog, odnosno prednpetog sklop, kko bi se izbjeglo prsknje. Povoljnije rjeenje je ono s vertiklnim cijevim, kkvo je n prednpetom sklopu, jer se zkrivljene cijevi lke zepe i tee iste. Projektnt sklop postvio je zhtjev d se cijevi ne vide u pogledu n most, p su one n spregnutom dijelu zkrivljene i prolze kroz zonu glvne rmture i modnik.Kod ndvonjk, visokih cest, n mostovim preko plovnih rijek, u nseljenim i vodoztitnim podrujim koristi se ZTVORENI SISTEM ODVODNJE, gdje se vod sistemom poprenih i uzdunih cijevi odvodi u knlizciju, slijepi zdenc, odvodnu jmu, vodotok ili neki drugi recipijent. Klsino rjeenje, s poprenim i uzdunim cijevim u sndustom sklopu, prikzno je n primjeru most Kmnik. Osim cijevim, uzdun odvodnj se moe vriti i otvorenim knlom.Slivnici morju imti mogunost nkndne regulcije poloj reetke po visini i ngibu, dobro je d imju mogunost vodorvnog pomk, kko bi se nkndno mogli prilgoditi korekcijm prometne plohe (npr. kod izmjene sflt n mostu). Tkoer morju imti obrubni pojs irine 80 mm kojim se prikljuuju n izolciju (uspostv kontinuitet izolcije). Poeljno je d imju i tlonicu, koj se kod odvodnje izrvno n teren pod mostom moe i izostviti .Slivnici se izvode od elinog lijev koji je otporn n koroziju. Broj i rzmk ovisi im o uljevnoj povrini reetke, ngibu kolnike plohe (tblic ), obliku poprenog presjek, vrste promet, prometnog optereenj, ko i o brzini izgrdnje. N jedn slivnik dimenzij 30 40cm ne smije otpsti vie od 400m2 povrine most. Pod povoljnim okolnostim moe se uzeti doputeni njvei rzmk slivnik 25 m.

Tbel 1. Uzduni ngib nivelete (%) Njvei rzmk slivnik (m)Popreni ngib kolnik 2%

Uzduni ngib nivelete (%)Njvei rzmk slivnik (m)

120 - 25

0,5 - 110 - 20

0,2 0,55 - 10

Tbel Rzmk slivnik ovisno o poprenom ngibu kolnik i uzdunom ngibu nivelete. Podci su orjentcioni i treb ih potvrditi hidrulikim prorunom. Popreni ngib kolnik - 2 %ko je uzduni ngib nivelete mnji od 0.2 % izruje se uzduni lijeb s poklopcem u obliku rotilj. Kd je ploh kolnik iz prometnih rzlog vodorvn ili gotovo vodorvn odvodnj se rjev slivnicim u obliku cijevi 10cm 15cm n rzmcim 5 m i s uljevom 1 cm ispod rzine kolnike plohe. N njniim tokm most treb predvidjeti i odvodnju procjedne vode s gornje povrine hidroizolcije, i to procjednim cijevim koje se nlze u niskim tokm izolcije, ukoliko n tim mjestim nije predvien slivnik.[footnoteRef:10] [10: Androi, B., Dujmovi, D., Deba, I., Metalne konstrukcije I, Institut graevinarstva Hrvatske, Zagreb 1994.]

Poprene cijeviUnutrnji promjer cijevi mor biti njmnje 150 mm. Ngib treb biti minimlno 5%. . Poprene cijevi ubetonirne u konzolnu plou trebju u tlocrtu biti okomite n os most, kko bi se izbjegle potekoe oko rmirnj. Slobodno poloene poprene cijevi kod prodor kroz hrbt postvljju se u ztitne cijevi.Uzdune cijeviUzdune cijevi ne smiju biti ubetonirne, z prolz kroz poprene nose ili druge dijelove konstrukcije treb koristiti ztitne cijevi. Uobijeni nutrnji promjer sbirnih cijevi iznosi 200 mm. ko nisu prikljuen vie od tri slivnik, kod povoljnog pd cijevi unutrnji promjer moe biti 150 mm. U okviru rspoloive visine hrpt i uzdunog ngib most uvijek treb iskoristiti mogui ngib. Njmnji ngib treb po mogunosti iznositi 2%.

Usprvne cijeviKod mostov velike duljine, usprvne odvodne cijevi bit e potrebno postviti i n stupovim. Po mogunosti one se vode prvocrtno i ne smiju biti ubetonirne u stupove, jer se usljed zepljenj vod moe zdrvti u cijevim, p zimi, uslijed smrzvnj mogu popucti cijevi i beton. Treb ih postviti slobodno, uz stup, ili u nim.[footnoteRef:11] [11: Grgi, I., Teorijska i empirijska analiza specifinih poloajnih i visinskih mrea u graditeljstvu, Doktorska disertacija, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet, 2011.]

Kod visokih stupov ove cijevi morju imti diltcije n rzmcim 20 do 30 m. N dnu stup, prije prikljuk n vodorvnu cijev mor se izrditi snduk z psorpciju energije pd vode.Ubetonirne cijevi u upornjcim su doputene ukoliko su zgrntirni dosttni ztitni sloj beton i besprijekorno ienje. Kod prolz kroz glve stupov, ploe, podeste itd. treb koristiti ztitne cijevi promjer veeg od odvodnih.2.5. Glvni dijelovi mostGlvni dijelovi most (slik 3.), ukljuujui i tlo koje g okruuje su: temeljno tlo, donji ustroj (ukljuujui temelje), gornji ustroj, konstrukcijski elementi, pribor i oprem.Slik 3. Glvni dijelovi most

Elementi mostRzliiti tipovi element mogu biti specificirni u skldu s njihovim smjetjem u odnosu n glvne dijelove most. Uobijeno je d se vezno uz most rzlikuju sljedee glvne cjeline: temeljno tlo, donji ustroj i gornji ustroj. Svk od nvedenih cjelin podijeljen je n elemente (slik 4.).[footnoteRef:12] [12: Kapovi, Z., Geodezija u niskogradnji. Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.]

Slik 4. Primjeri element most

2.6. Podjel mostov2.6.1. Podjel mostov prem nmjeniPrem nmjeni, mostovi se dijele n: pjeki, cestovni, eljezniki, kvdukt, industrijski, z instlcijske vodove (cjevovodni), kombinirni (pjeko-cestovni), most koji spj dv neboder.

Slik 5. Njvii cestovni most n svijetu Millu iznd rijeke Trn u Frncuskoj premuje 300 m

Slik 6. Industrijski most u pnjolskoj

Slik 7. Kombinirni cestovno-pjeki most Clyde rc Glsgow, kotsk

Podjel mostov prem poloju primrne prometnice: ndvonjci primrn prometnic iznd sekundrne, podvonjci primrn prometnic ispod sekundrne.Podjel mostov prem vrsti prepreke koju premouje: prijelz preko vodnog tok, prijelz preko morskog zljev ili tjesnc, prijelz preko doline, prijelz preko ceste ili eljeznike pruge.[footnoteRef:13] [13: Kapovi, Z., Geodezija u niskogradnji. Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.]

Podjel mostov prem kutu osi most i stupov: prvi kut =90, kut rzliit od 90.Podjel mostov prem poloju kolnik u odnosu n glvne nose: kolnik n gornjem pojsu glvnih nos, kolnik n donjem pojsu glvnih nos i kolnik izmeu gornjeg i donjeg pojs.Podjel mostov prem rsponu: mostovi mlih rspon (rsponi do 30 metr), mostovi srednjih rspon (rsponi od 30 do 150 metr), mostovi velikih rspon (rsponi vei od 150 metr).Podjel mostov prem prenosu optereenj: preteno nprezni n svijnje, preteno nprezni uzdunom silom (tln ili vln), reetksti sistemi (svijnje se prenosi pomou uzdunih sil u pojsevim, popren sil pomou tpov ispune), gredni mostovi, sndusti mostovi, reetksti mostovi, ovjeeni mostovi, luni mostovi, visei mostovi.Slik 8. Primjer lunog most most Juscelino Kubitschek Brzilij, Brzil

2.7. Geodetsk rdovi u mostogrdnji Mostovi su grevinski objekti n prometnicm koji slue premoivnju prirodnih ili umjetnih preprek tko d prolz ispod most bude slobodn. Geodetski rdovi koji se izvode z potrebe izgrdnje obuhvju: snimnje teren i izrd situcijskih plnov, uspostvu polojne i visinske mree, iskolenj, prenj, ndzor i kontrolu grdnje.[footnoteRef:14] [14: Kapovi, Z., Geodezija u niskogradnji. Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.]

Projekt most se rdi n osnovi opsenih i rznovrsnih ispitivnj. Prv zd je odbrti mjesto prijelz i tip most. Izbor se rdi n temelju krtogrfskih mterijl, hidrolokih podtk i izbor mterijl z grenje most. Budui d se iskolenje most mor obvljti izvn podruj grdnje ond je mogue uspostviti opertivni poligon u neposrednoj blizini ko i kod bilo koje druge prometnice. Opertivni poligon se vodi s obje strne prem mostu i povezuje se n drvni koordintni sistem prikljuivnjem n stlne toke geodetske osnove koje se nlze u blizini opertivnog poligon. N lokciji most on se povezuje s geodetskom osnovom most u jedinstvenu mreu. to je dui most tim vie geodetsk osnov zjedno s opertivnim poligonom poprim zmijoliki oblik (slik 9). Kod geodetske osnove most mor se voditi run o meusobnom doglednju koje se jo vie ogrniv z vrijeme grdnje, te je stog pri odbiru lokcij tok od presudne vnosti izvedbeni projekt n kojem su nzneni svi pomoni objekti zjedno s konstrukcijskim rjeenjem most. Udljenost tok geodetske osnove od most treb biti tkv d se geodetsk mjerenj mogu izvoditi nesmetno od rdov n grdilitu.Slik 9. Primjer mikromree u svrhu izgrdnje most

Z velik grdilit u svrhu grdnje dugih mostov pogodn je, uvvjui nov tehnolok rjeenj, mre stlnih GNSS stnic. Poznti su primjeri iz prkse gdje je visoko precizn geodetsk temeljn mre grdilit relizirn s nekoliko stlnih referentnih GNSS stnic (Oeresund projekt-morski prolz izmeu Dnske i vedske).[footnoteRef:15] [15: Kapovi, Z., Geodezija u niskogradnji. Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.]

Geodetski rdovi prilikom izgrdnje mostovZ potrebe projekt most treb imti n rspolgnju geodetske podloge rzliitih mjeril. Pripremni geodetski rdovi z grdnju most obuhvju izrdu posebnih geodetskih podlog i hidrometrijsk mjerenj z potrebe glvnog projekt te iskolenje upornjk i stupov. Z vrijeme izgrdnje most treb provoditi rzliit iskolenj djelov most, kontroln mjerenj, nkon izgrdnje izmjeru stvrnog stnj (situcije) izgrenog objekt (z potrebe tehnikog pregled).Z potrebe izgrdnje most uspostvlj se posebn geodetsk mre (osnov). T osnov slui z iskolenje donjeg ustroj most, kontrole tokom grdnje te z mjerenje pomk i deformcij tokom izgrdnje i eksplotcije objekt.Slik 10. Geodetski rdovi prilikom grdnje mostov

2.8. Prenje pomk mostovGeodetsk mjerenj pomk ve dugo vrijeme imju vnu ulogu u deformcijskoj nlizi. Iko fotogrmetrijske i stelitske (GPS) metode imju veliku primjenu u mjerenjim pomk, mnogo je slujev kd tonost, cijenu, uvjete n terenu i zhtjeve z opremom bolje zdovoljvju klsin geodetsk mjerenj kutov i duljin, odnosno polrn mjerenj i nivelmn. Mjerenj s pomou totlnih mjernih stnic vn su izvor informcij u prenju pomk rzliitih objekt.[footnoteRef:16] [16: Marjanovi, M., Bai, , Bai, T., Determination of Horizontal and Vertical Movements of the Adriatic Microplate on the Basis of GPS Measurements. IAG 2009 Symposium "Geodesy for Planet Earth", Buenos Aires, Argentina, 2009.]

Do prije nekoliko godin velik je problem bio nemogunost utomtskih izvoenj mjerenj, no dns su on omoguen rzvojem robotizirnih mjernih stnic. Precizni servomotori u kombinciji s funkcijom utomtskog prepoznvnj cilj dns omoguuju mjerenje kutov s boljom preciznou.Iko se kontinuirn prenj pomk grevinskih objekt njee izvode smo s mjernim stnicm, u nekim je slujevim potrebn i kombincij s GPS mjerenjim. To je posebice vno ko se mjern stnic postvlj u podruju deformcij. GPS mjerenj se td koriste z izmjeru kontrolnih tok mree.Prenje mostov tokom njihove izgrdnje i poslije tokom uporbe ve je dugo vrijeme zd inenjerske geodezije. Ndlenost z poslove odrvnj i prenj mostov u Njemkoj im Uprv z izgrdnju cest Strenbuverwltung, njezini su poslovi zkonski regulirni. Geodetski poslovi vezni uz izgrdnju mostov u Bosni i Hercegovini se obvljju i pri probnim optereenjim mostov neposredno nkon izgrdnje, to u Njemkoj nije prks. Odreivnje pomk i deformcij obvlj se u slujevim rzliitih oteenj i dotrjlosti konstrukcije.[footnoteRef:17] [17: Marjanovi, M., Bai, , Bai, T., Determination of Horizontal and Vertical Movements of the Adriatic Microplate on the Basis of GPS Measurements. IAG 2009 Symposium "Geodesy for Planet Earth", Buenos Aires, Argentina, 2009.]

Tehnik podlog z mjerenje pomk i ispitivnje mostov dno je normm. Osnovnu podlogu z geodetsk mjerenj n mostovim u Njemkoj dje norm DIN 1076 Ingenieurbuwerke im Zuge von Stren und Wegen berwchung und Prfung iz 1999. godine. Normom se, z potrebe sigurnosti u prometu, propisuju rzliit probn ispitivnj mostov i drugih grevnih konstrukcij svkih 6 godin. Tkvim ispitivnjim nstoje se otkriti oteenj u geometrijskoj konstrukciji most kko bi se n vrijeme sprijeile dljnje tete.Openito, prenje pomk mostov, ovisno o terenskim prilikm i zhtijevnoj tonosti, moe se obvljti: Nivelmnom, mjernim stnicm, GPS opnjim, lserskim skenerim.S obzirom n veu polojnu nego visinsku tonost, GPS opnj dju zdovoljvjue rezultte pri odreivnju horizontlnih pomk. Stog se mjerenj vertiklnih pomk u prvilu obvljju preciznim nivelmnom, to je ujedno i njtonij metod. Vrlo esto je meutim nemogue fiziki ztvoriti promet preko most, p se td upotrebljvju GPS prijmnici, mjerne stnice i u novije dob lserski skeneri.Iskolenje n osnovi projektPrenoenje n plnu projektirnih objekt n teren, ili geodetskim rjenikom reeno, njihovo iskolenje, sstvni je dio geodetske prkse. Pri tome se treb projektirni objekt - zgrdu, trsu eljeznice, ceste, knl itd. - prenijeti n teren u horizontlnom smislu, tj. situciji i u vertiklnom smislu.Z potrebe grdnje veih objekt (tuneli, vijdukti i mostovi) investitor izvou rdov predje prethodno izrene elborte posebne geodetske osnove z iskolenje tkvih objekt. Posebne geodetske osnove izruju se z sve objekte gdje se zhtijev primjen povene tonosti iskolenj i kontrol prilikom grdnje.Slik 11. Iskolenje most

Prije poetk grdnje treb izrditi Elbort iskolenj - dokument kojim se prikzuje n koji je nin iskolen objekt n grevinskom zemljitu, potrebn zbog prijve poetk grdnje grevinskoj inspekciji.Prenje pomk i deformcij prilikom grdnje objektPomci i deformcije nstju zbog vnjskih i unutrnjih utjecj ko to su sil vjetr, djelovnje temperturnih promjen, tektonski i seizmoloki utjecji, promjen u visini tlne (podzemne) vode, sttik i dinmik optereenj objekt, oituju se u obliku progib, ngib, zokret, iskrivljenj grevine, mogu su i oteenj u obliku pukotin, p i lomov.Slik 12. Pripremni rdovi d ne bi dolo do deformcije most

Ispitivnje konstrukcije ili objekt u obliku mjerenj pomk i deformcij je odreivnje promjene poloj i oblik objekt, s obzirom n okolinu, u zvisnosti od vremen.

3. ZKLJUKGeodetsk mre je osnov z mnoge geodetske i grevinsko tehnike poslove. U prvilu svk mre je odreen n osnovu prekobrojnih mjerenj, to zni d je provedeno vie mjerenj nego to je z jednostvnu definiciju mree potrebno. Prekobrojn mjerenj su osnov z izjednenje mree, jer poboljvju njenu preciznost i pouzdnost. Geodetske mree pokrivju podruj cijele drve, regije ili u specifinim slujevim one pokrivju podruje grdnje definirno projektom. Mree posebnih nmjen uspostvljju se z potrebe izvoenj grevinskih i industrijskih rdov te slue prvenstveno z iskolenje i prenje pomk i deformcij. eljeznike pruge, tuneli, mostovi i sl., su objekti koje krkterizir odvijnje promet velikom brzinom, s druge strne brne, tornjevi i industrijsk postrojenj su objekti s svojim specifinostim, z sve njih je nuno rzviti pln mjerenj i primijeniti dekvtne metode pri njenoj uspostvi. U rdu se prikzuju specifinosti rzliitih geodetskih mre i mjernih metod koje se njee primjenjuju tokom izvoenj rzliitih projekt.Mostovi ko grevinski objekti znjn su dio prometnog sistem svke zemlje. Svko njihovo oteenje ili vee deformcije djeluju n stepen sigurnosti, eventulnim iskljuenjem iz promet, dolzi do djelominog ili potpunog rspd prometnog sistem. Podjel mostov, odrvnje mostov, uprvljnje mostovim, poprvci mostov, te permnentno prenje ponnj mostov i monitoring mostov opirno je opisno u ovom rdu, bogto popreno primjerim, slikm, grfikim prikzim i fotogrfijm.

4. LITERTUR

1) ndroi, B. uevi, M., Dujmovi, D., Deb, I., Mrkulk, D., Pero, B., elini i spregnuti mostovi, I Projektirnje, Zgreb 2006.2) ndroi, B., Dujmovi, D., Deb, I., Metlne konstrukcije I, Institut grevinrstv Hrvtske, Zgreb 1994. 3) Grgi, I., Teorijsk i empirijsk nliz specifinih polojnih i visinskih mre u grditeljstvu, Doktorsk disertcij, Sveuilite u Zgrebu, Geodetski fkultet, 2011.4) Kpovi, Z., Geodezij u niskogrdnji. Sveuilite u Zgrebu, Geodetski fkultet, Zgreb, 2010.5) Mrjnovi, M., Bi, , Bi, T., Determintion of Horizontl nd Verticl Movements of the dritic Microplte on the Bsis of GPS Mesurements. IG 2009 Symposium "Geodesy for Plnet Erth", Buenos ires, rgentin, 2009.25