Opa demografska obiljeja hrvatskih prostora

- naseljenost hrv. prostora potjee od kamenog doba ( Hunjakovo brdo - Krapina, Vuedol -Vukovar )

Demografska obiljeja nekog prostora promatraju se kroz : ope kretanje stanovnitva raznovrsne strukturne analize stanovnitva (popisi se vre svakih 10 g.)PRVI SUSTAVNO PROVEDENI POPIS NA PROSTORU RH :- 1857. u Habsburkoj Monarhiji - 2 200 000 stan crkva vodi knjige roenih, krtenih, vjenanih knjige se uvaju u dravnom arhivu - trjana arhivska graaPopisa stanovnitva nije bilo 1941.g. zbog Hitlera, a popisi se onda vode od 61. , 71. , 81. , 91. , 2001. , 2011.Iz popisa 2001. = 4 437 460 ili 78,48 st/km2 - udvostruenje u odnosu na prvi popisIz popisa 2011. = 4,28 mil. ljudi ili 75,7 st/km2USPOREDBA SA: *BIH POSLJEDICA ETNIKOG IENJA (REPUBLIKA SRPSKA) = 24 GODINE NIJE BILO POPISA*ZEMLJE SKANDINAVIJE I BENELUXA = MJESENI POPISI*SLO NIJE ILA PO KUAMA NEGO JE IZ BAZE PODATAKA*GR GRK=PRAVOSLAVAC (CRKVA IH JE OUVALA; ZBOG TURSKE, 500 GODINA SU IVJELI POD NJIHOVOM VLAU NAJVEA IM JE UVREDA KADA IH USPOREDE SA MUSLIMANIMA)

Uzroci promjena u gosp. strukturi stanovnitva, prema aktivnosti (od 1991. -2001.) tj. razlozi smanjenja stanovnika posljedica su : Domovinskog rata odlaska Hrvata u inozemstvo odlazak srpske nacionalne manjine nizak natalitetDANASnegativne demografske pojave (tipino za razvijena i post-tranzicijska drutva)- to su : nizak natalitet, stangiranje mortaliteta i starenje ukupne populacije - RH -> srednje veliine, 20-ak% ispod prosjene gustoe naseljenosti

1981. vie se djece raalo, a malo je starijih umiralo najvie djece, mladih pa osoba izmeu 40-55 godina 2001. vie starog (50 g.), manje mladog stanovnitva -> trend senilizacije - samnjivanje radno aktivnog stanovnitva u odnosu na umirovljeno konstriktivni tip dobno spolne-piramide - tipian primjer RH2011. sve se manje djece raa, starije stanovnitvo prevladava RH ima 2 osnovna prostora :ruralni prostori - izraeni procesi prirodne i prostorne depopulacijeurbani prostori - obiljeeni padom broja stanovnika u sredinjim dijelovima i blagim rastom stanovnika na rubovima anglomeracija

Od najnaseljenije do najrjee naseljene : Grad Zagreb, Meimurska, Zagrebaka, Krapinsko - zagorska, Varadinska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Brodsko-posavska, Osjeko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Istarska, Koprivniko-krievaka, Bjelovarsko-bilogorska, Dubrovako-neretvanska, Karlovaka, Sisako-moslavaka, Poeko-slavonska, Virovitiko-podravska, Zadarska, ibensko-kninska, Liko-senjska

- regionalne razlike - posljedica su povijeno-gospodarskog razvoja RH

Dalmacija - najvei opi porast broja stanovnika bez obzira na stalno iseljavanjeGorska Hrv. - najintenzivniji pad broja stanovnika zbog intenzivnoga dugotrajnog iseljavanja- prostori prometne izoliranosti i viih nadmorskih visina biljee stalan pad broja stanovnika dok priobalni, nizinsko-breuljkasti prostori biljee porast razvojem gospodarstva, porastom gradova i razvojem infrastrukture - do 200 m 85% stanovnitva, a iznad samo 15%

Panonski, pripanonski i prostori sjevernog Jadrana biljee stalan porast broja stanovnika !Panonska i sredinja HR - 110 stan./km2- 48% stan.Gorska - 12 stan./km2- 2% stanPrimorska - 75 stan./km2- 31% stan.

POKAZATELJI GOSPODARSKE RAZVIJENOSTI I OPEG STANJA DRUTVASOCIOEKONOMSKA STRUKTURA 1. Nacionalna2. Vjerska3. Jezina4. Obrazovna5. Gospodarska6. Dobno-spolna

Podjela na udjele u pasivnom (umirovljenom i uzdravanom) te aktivnom (zaposlenom i nezaposlenom) stanovnitvu - podjela na zaposlenost po sektorima - te element gospodarske i dobne strukture - praenje brojnosti i obiljeja radnog kontigneta stanovnitva od 20 do 65 g.

Uzroci promjena u gosp. strukturi stanovnitva, prema aktivnosti (od 1991. -2001.) posljedica su :- poveanja broja umirovljenika kao posljedia bioloke strukture stanovnitva unutar kojega vei udio zauzimaju starije dobne skupine - stagnacije udjela uzdravanog stanovnitva pritome se smanjuje udio mladog stanovnitva u ukupnom, ali i poveanja dobne granice aktivnosti stanovnitva- smanjena udjela aktivnog stanovnitva - posljedica Domovinski rat i gospodarska tranzicija

OBRAZOVNI SASTAV - jedan od osnovnih ograniavajuih faktora razvoja drave- ispod prosjeka EU-a odnosi se na visokoobrazovane i one bez zavrene srednje kole- s vremenom pokazuje pozitivan trend, ali treba raditi na poveanju visokoobrazovanih

Podjela : bez ijednog razreda kole - 2,86% bez zavrene osnovne kole - 15,76% zavrena O - 21,75% zavrena S - 47,96% zavrena visoka kola 4,08% zavren fax - 7,81%

DOBNO-SPOLNI SASTAV RH multietniko drutvo ovakvoj dananjoj strukturi stan. prdonijeli : ratovi i migracije itd. novim tranzicijskim promjenama u sr. Europi i u RH dolazi do poveanja homogenosti veinskog naroda107. ena na 100 mukaraca; blago poremeena struktura Diferencijalni natalitet kao i u svijetu - 94 roene djevojice na 100 djeaka - raa se 5% vie muke djece Ravnotea tek prisutna u dobnim skupinama od 35-44 g.RH :1. 90% Hrvati2. 4,4% Srbi (granini djelovi prema Srbiji i BIH, a nekada i u Liko-senjskoj, Krlovakoj i ibensko-kninskoj upaniji)- 1991. Srba 12%, a 2001. 4,5 %3. Bonjaci (Zagreb, Rijeka)4. Talijani (Istra)5. Maari (Baranja, pogranina podruja)6. Albanci (hrv. obala)7. Slovenci8. esi (Bjelovarsko-bilogorska - Daruvar)9. Romi (Meimurska upanija, Zagreb, Osjeko-baranjska, Sisako-moslavaka, Brodsko-posavska, Primorsko-goranska)Popis iz 1991. - bilo je 86% Hrvata, 12% Srba; smanjio se udio manjinaAsimilacija - prihvaanje tueg jezika, kulture, vjereVJERSKI SASTAV gotovo se u potpunosti podudara s narodnosnom86% Katolika (Hrvati, Talijani, Slovenci, Maari, esi)4,4% Pravoslavci (Srbi, Crnogorci, Makedonci, Rusi)1,5 % Islam (Bonjaci, Albanci s Kosova i Sandaka)- romi mogu biti bilo to GOSPODARSKA STRUKTURA1. Primarni sektor 4,6%- poljopriv., ribarstvo, umarstvo..2. Sekundarni sektor 28%- industrija, rudarstvo, graevinarstvo3. Tercijarni sektor / uzluni 32 %- usluna djelatnost, promet, trgovina..4. Kvartarni sektor 34%/- kolstvo, zdravstvo, uprava, kultura..2001.I. sektor - 11,4%II. sektor - 26,8 %III. sektor - 61,8 %

PRIRODNO I PROSTORNO KRETANJE STAN. U RH : osnovni elementi kretanja : natalitet i mortalitet kod analize upotrebljavaju se : troetapni model demografskoga razvoja drutva (predtranzicijska, tranzicijska i posttranzicijska etapa demografskoga razvoja drutva)Demografska tranzicija - proces prijelaza drutva s visokih stopa rodnosti i smrtnosti na niske stope u Hrvatskoj odvijala se od kraja 19. st. do 80-ih godina 20. st. nakon 1930ih stopa nataliteta pada na vrijednost ispod 30 promila najvei broj ivoroenih 1880. - 1945. 1880. zapoinje demografska tranzicija u Hrv.ETAPE (troetapni model):

1. PREDTRANZICIJSKA ETAPA u Hrv. zavrava 1880ih g. tipino ruralno drutvo s visokim stopama rodnosti i smrtnosti ( izmeu 35 i 45 promila) prirodni prirast (odraz nataliteta i mortaliteta) je nizak - stacionirano razdoblje2. ETAPA DEMOGRAFSKE TRANZICIJE zapoinje u 1880ih g. nagli razvoj drutva u higijenskom, zdravstvenom, urbanom i gospodarskom pogledua) prva podetapa - naglo snienje stopa mortaliteta - porast prirodnog prirastab) druga podetapa- stope mortaliteta se i dalje smanjuju, ali ih sve vie slijedi pad nataliteta - prirodni prirast jo uvijek znaajanc) zadnja podetapa- stope mortaliteta zaustavljaju se na oko 10 promila, a vrijednosti nataliteta se pribliavaju da pridoni prirast iznosi 5 promila uz daljnje sniavanje3. POSTTRANZICIJSKA ETAPA - od kraja 1980ih oscilacije stopa nataliteta i mortaliteta oko 8-14 promila u RH od kraja 1980ih (od kada smo uli u ovu etapu) konstantan prirodni pad stan.U RH proces demografske tranzicije nije trajao puno stoljee, nego 90 g. (jedan od najkraih razdoblja demografske tranzicije meu europskim dravama) i donio je danas vidljive posljedice- udvostruio se br. stanovnika i znaajna prostorna kretanja izmjenjeni strukturni elementi stanovnitva (prosjena dob, udio dobnih skupina u ukupnom stanovnitvu, prostorni pad stanovnitva itd.)DANAS - posttranzicijska etapa; obiljeja : tenja stope prirodnog prirasta nultoj vrijednosti popirmanje negativnih vrijednosti 1991. - zabiljeen prvi puta prirodni pad broja stanovnika (prirodna depopulacija)Uzrok loim prirodnim demografskim kretanjima :- ranije iseljavanje mlaeg stanovnitva, gospodarska situacija, posljedice Domovinskog rata i neprepoznatljiva pronatalitetna politikaUz prirodnu depopulaciju u negativnoj demografskoj slici RH istie se smanjenje broja sklopljenih brakova i sklapanja brakova u kasnijoj dobi - utjecaj na natalitet

Porast broja razvoda - potencira nesigurnost i drutveno socijalne probleme- na veim sredinama ti su procesi prisutni na due vrijeme - poveava se intenzitet PROSTORNA POKRETLJIVOST STANOVNITVA RHDijeli se na :migracije ili seobe - emigracije (iseljavanja) i imigracije (useljavanja)cirkulacije ili povratno kretanje stanovnitvaMigracije prema dometu: unutarnje vanjske - s obzirom na granice promatranog podrujaMigracije prema uzroku : ekonomske - odlazak na privremeni rad i ostanak u inozemstvu politike - iseljavanje zbog neslaganja s politikim ustrojem ili progona MIGRACIJSKE ETAPE NA PROSTORU RH1. OD 15. DO 18. STOLJEAemigracijska obiljeja - iseljavanje zbog ratova s Osmanlijama i ope nesigurnosti (Gradianski, Moliki Hrvati)imigracijska obiljeja bjeanje kranskog i pravoslavnog stanovnitva pred Osmanlijama u Vojnu krajinu2. TIJEKOM 19. STOLJEAemigracijska obiljeja agrarna kriza (peronospora, preustroj feudalnog sustava demografska tranzicija potie iseljavanje zbog agrarne prenapuenosti (najvie u prekomorske zemlje : Angolamerika, Latinska Amerika, Australija itd.)imigracijska obiljeja planirano dosljeavanje (redistribucija) stanovnitva unutar Habsb. Monarhije radi poticanja poljoprivrede - esi, Slovaci, Nijemci, idovi3. OD 1918. DO 1941. GODINEemigracijska obiljeja ekonomska migracija u prekomorske zemljeimigracijska obiljeja doseljavanje Talijana u priobalne prostore pod upravom Italije4. OD 1941. DO 1991. GODINEemigracijska obiljeja politika emigracija (Argentina, Kanada..) ekonomska emigracija u zapadnoeuropske zemlje - Njemako govorno podruje u Njemakoj potreba za radnom snagom (gasterbajteri - radnici gosti) dovodi do emigracija od 350 000 ljudi imigracijska obiljeja unutar tadanje drave - odlazak s I na Z - razvijeniji prostori na zapadu odlazak u vee gradove i na obalu zbog ekonomskih razloga5. OD 1991. DO DANASemigracijska obiljeja ratna emigracija, ekonomska emigracija u EU i odlijev mozgova iselilo se oko 420 000 osoba, od ega srpske izbjeglice ine oko 270 000imigracijska obiljeja ratna imigracija (prognanici i izbjeglice) iz BIH - 180 000 osoba ratom i centralizacijom potaknuta redistribucija stanovnitva unutar RH (deruralizacija) ekonomska imigracija (Kinezi)Danas izvan domovine ivi 2,5 milijuna Hrvata raunajui 500 000 autohtonih Hrvata na prostoru BIH Hrvati u BIH Zapadni dio - Livno, Kupres, Tomislavgrad, Posuje, Neum,Ravno..Sjeverni dio - Odaak, OrajeHrvati u Njemakoj - najvie ih broji pokrajina Baden-WrttembergMnchenStuttgartFarnkfurtBerlin Hrvati u Austriji savezna pokrajina Gradie BeHrvati u Srbiji Vojvodina Beograd Hrvati u Italiji pokrajina MoliseKanada, SAD, Argentina, ile, Australija, Brazil, Juna Afrika, MIGRACIJE SELO-GRADTijekom 20. stoljea prostor RH obiljeen poveanjem udjela gardskog stanovnitva tj. urbanizacijom unutranje, vanjske, ekonomske migracije stanovnitva. 2001. stupanj urbanizacije 57% - oko 95%, veinom ruralnih naselja biljei demografski pad vaan uzrok unutranjih i vanjskih migracija deagrarizacija usporedno se odvijaju deruralizacija i demografsko pranjenje seoskih podruja izazvano ekonomskom migracijom u urbane sredine1960ih i 1970ih jaa funkcije rada, obrazovanja, uprave te migracije selo-grad postaju toliko intenzivne da se to opisuje kao ruralni egzodus od II. svj. rata do danas u migracijama selo-grad sudjelovalo je preko milijun stanovnika Hrvatske 30% stanovnika potrailo bolji ivot izvan granica matine domovineRazvojem prometa i infrastrukture - svakodnevna cirkulacija kao oblik prostornog kretanja stanovnitva sve je znaajnija ljudi odlaze na posao, kolu, kupovinu, rekreaciju Suburbanizacija - migracije iz sredinjih dijelova anglomeracija na ruboveGRADloe - nestabilnost, ruralna struktura, niska zaposlenost, porast broja stanovnikadobro - modernizacija, razvijene uslune djelatnosti, zaposleni u tercijarnim djelatnostimaOPINSKI MONOCENTRIZAM (1963.-1993.) - stvaranje lokalnih i regionalnih upravnih i gospodarstvenih sredita koja potiu migraciju i cirkulaciju drutvaOPE KRETANJE STANOVNITVA RH-ope ukupno kretanje stanovnitva : prirodno + prostorno kretanje

OPE (UKUPNO KRETANJE) NATALITET-MORTALITET (PRIRODNO KRETANJE) + IMIGRACIJA- EMIGRACIJA (PROSTORNO KRETANJE)

Tipovi opeg kretanja stanovnitva - odnos prirodne i prostorne promjene broja stanovnika :A.EMIGRACIJSKI TIP: EMIGRACIJA, DEPOPULACIJA, IZRAZITA DEPOPULACIJA, IZUMIRANJEB.IMIGRACIJSKI TIP: PORAST IMIGRACIJOM, OBNOVA IMIGRACIJOM, SLABA OBNOVA IMIGRACIJOM, VRLO SLABA OBNOVA IMIGRACIJOMProsjena godinja promjena broja stanovnika:- uoljivi procesi suburbanizacije i litoralizacije (sredinja Dalmacija, krajnji SZ drave i istoni dio Posavine)

Gorski prostori, otoci i izrazito agrarni prostori :- depopulacija - smanjenje broja stanovnika- deagrarizacija - prestanak bavljenja poljoprivredom- deruralizacija - emigracija sa sela- senilizacija - starenje sve vea socijalna optereenost drutva zbog istovremenog smanjivanja udjela radno aktivnog stanovnitva u odnosu na udio umirovljenog stanovnitva1953. godine RH ekspanzivan tip dobno-spolne piramide uzrok : ratni gubitci I. i II. svj. rata1960ih i 1970ih stacionirani tip - negativna obiljeja : smanjivanje nataliteta, migracija selo-grad, negativne posljedice ratnih zbivanja Trend poveanja broja ena = feminizacija (2011.g ena 52 : mukaraca 48)Demografsko-prostorne promjene od 2001. do 2011. godine :- deruralizacija i ruralni egzodus na tradicionalno emigracijskim perifernim prostorima- suburbanizacija - izraena oko svih veih urbanih sredita- litoralizacija - koncentriranje stanovnitva na obalama - potaknuta razvojem turizma- monocentralizacija urbanog sustava RH na nacionalnoj razini s apsolutnom dominacijom Zagreba i isto tako centrazlizacija na upanijskim ili regionalnim razinama

Suvremene demografske i socijalne promjene u gospodarski razvijenim dravama :- etapa posttranzicijskog razdoblja - suoavanje s razliitim posljedicama depopulacije i starenja stanovnitva - smanjivanje nataliteta i prirodna depopulacija- senilizacija kao rezultat produljenja ivotnog vijeka - sniavaju se mirovine (kako je puno vie ljudi staro uzima se iz dravne blagajne za mirovine) i drava ima tendenciju nad privatiziranjem mirovinskih fondova- smanjivanje demografske baze - potie legalnu i ilegalnu ekonomsku migraciju - potencijalni kulturni i civilizacijski sukobi - sve izraeniji sukob generacija Demografska (populacijska) politika RH

- skup mjera kojima se pokuava na demografskom planu postii odreeni cilj- pronatalitetna, antinatalitetna, redistributivna i eugenika- demografksa projekcija stanja u RH govori da e nai prostori do 2020. g. pasti na 4 milijuna stanovnika, a do 2030. g. na oko 3,7 milijuna AKO se neto znaajno ne promijeni- negativna obiljeja u blioj budunosti - senilizacija i smanjivanje fertilnog kontigniteta (15-49 godina)

Hrvatska od 1996. g. ima Nacionalni program demografskog razvitka Hrvatske- poticanje rodnosti- povratak ranijih imigranata- oivljavanje ratom stradalih i izoliranih ruralno-otonih podrujaVrlo se malo toga promijenilo 1. PRONATALITETNA ili EKSPANZIVNA DEMOGRAFSKA POLITIKA- drave koje su ule u etapu posttranzicije - poticanje rodnosti (prava rodilja - produljivanje i plaanje roditeljskog dopusta, bolja zdravstvena zatita, bolja opremljenost rodilita, mogunost skraenog radnog vremena i stanke za dojenje, porezne olakice, sufinanciranje opremanja djeteta, sufinanciranje trokova kolovanja djeteta, blizina vrtia..)2. REDISTRIBUTIVNA DEMOGRAFSKA POLITIKA- skup mjera s krajnjim ciljem dobivanja povoljnog razmjetaja stanovnitva na odreenom prostoru (sprjeavanje iseljavanja ili pak poticanju preseljenja)a) ruralni emigracijski nie razvijeni i relativno izolirani prostorib) urbanizirani imigracijski vie razvijeni i infrastrukturno dobro opremljeni prostori

Mjere sprjeavanja odlaska iz seoskih izoliranih i otonih prostora koje se sastoje od :- infrastrukturne izgradnje ruralnih prostora- kvalitetnijeg i breg povezivanja s gradovima- sufinanciranje prometnih veza, financijskih i institucionalnih poricaja poljoprovredi- poticanja maloga i srednjeg poduzetnitva- osnivanja visokokolskih institucija u manjim sredinama itd.Mjere se provode pasivno, a Hrvatskoj bi trebao kvalitetno osmiljeni program za stipendiranje na nacionalnoj razini koji bi mogao neto znaajno promijeniti

3. EUGENIKA DEMOGRAFSKA POLITIKA- skup mjera usmjerenih prema podizanju kvalitete ivota ukupnoga drutva (podizanje kvalitete zdravlja ena i djece)- briga o trudnicama i dojiljama, briga za zdravlje novoroenadi i djece - programi planiranja obitelji i kontrole genetski prenosivih bolesti - neki smatraju kako je usmjerena protiv ivota pa je ne odobravaju Socijalne mjere daju potporu provoenju demografske politike - besplatni udbenici, osnivanje veleuilita i fakulteta u manjim sredinama

Podruja (upanije) od posebne dravne skrbi : OSJEKO-BARANJSKA, VUKOVARSKO-SRIJEMSKA, BROSKO-POSAVSKA, VIROVITIKO-PODRAVSKA, POEKO-SLAVONSKA, BJELOVARSKO-BILOGORSKA, SISAKO-MOSLAVAKA, KARLOVAKA, LIKO-SENJSKA, ZADARSKA, IBENSKO-KNINSKA, DUBROVAKO-NERETVANSKA

Uinci dugoronog smanjenja broja djece (nataliteta) na primjeru RH:- smanjenje brojnosti u buduim generacijama i radnog kogniteta utjee na zaposlenost te mogunost izbora kvalitetne radne snage - smanjenje ukupne populacije to izravno utjee na veliinu trita- poveanje produktivnosti rada u budunosti da bi se zadrao isti ivotni standard ili u suprotnom slijedi sniavanje ivotnog standarda (vie rada za istu plau)- poveanje disproporcije meu osnovnim gospodarskim skupinama; vie umirovljenika na manje radnika poveava financijski pritisak na radno aktivno stanovnitvo i sniava ukupni ivotni standard - vjerojatnost manjka radne snage i pojava ekonomske imigracije to poveava vjerojatnost kuluturolokih i slinih sukoba u drutvu- smanjivanje broja djece po obitelji odgojno djeluje na smanjivanje socijalne osjetljivosti i potrebe izravne i osobne komunikacije u drutvu

GRADOVI I SELA Obiljeja naselja koja slue za Izdvajanje gradova od sela : pravno-administrativna obiljeja : - nekada povelje, a danas u RH status grada za neko naselje proglaava Hrvatski saborsocijalno-demografska obiljeja : - nain ivota, broj ili gustoa naseljenosti- na naim podrujima minimum od 2000 stanovnika za proglaavanje nekog naselja gradommorfoloka (ubranistika) obiljeja :- stupanj izgraenosti, izgled i veliina objekatafunkcionalna obiljeja :- udio zaposlenih po sektorima djelatnosti, bruto drutveni proizvod po stanovniku Ruralna naselja RH

1.) disperzna ili ratrkana naselja- mnogobrojni zaselci u prigorjima i brdskim predjelima (Hrv. zagroje, Banovina)2.) zbijena ili grupirana naselja - gomilasta, akropolska, nizna, izduena (uorena) naselja.. (Istra, Slavonija)3.) osamljena gospodarstva - gorska hrvatska - nekadanji stoarski stanovi na Velebitu u slubi transhumantnog stoarstva

Pejza zatvorenih polja - isparceliranost - ograde ili u priobalju suhozidi- posjedi manjih povrina - u povijesti usitnjavanje posjeda nasljeivanjem- uz obalu toliko je zarastao taj prostor terena koji su u neijem vlasnitvu da nije mogue ustvrditi kolike je zapravo povrine neije vlasnitvo

Pejza otvorenih polja- nepostojanje fizike barijere meu parcelama- posjedi esto odijeljeni prirunim putovima kroz polja (lenije)- povrine posjeda puno vee u priobaljuu te se obino intenzivnije iskoritvaju Zbog deruralizacije i deagrarizacije na prostorima RH dolazi do fosilizacije nekadanjega agrarnoga pejzaaUdio neiskoritenih potencijalnih agrarnih povrina u RH 2006. - 60%

Rimska imena gradova : Paretnium - PoreAlbona - LabinTarsatica - TrsatSenia - SenjPola - PulaKurkita - KorulaApsorus - LoinjArba - RabVegium - GospiEnona - NinIadera - ZadarSkradona - SkradinTragurium - TrogirSalona - Solin

Gradovi grkog podrijetla - juna Dalmacija prije 2500 g. - u priobalju najznaajnije sredite Salona- unutranjost Siscia

Urbana mrea srednji vijek - biskupijska sredita sa razvojem samostana te burgova s podrgraima- dobivanjem povlastica i statusa slobodnih kraljevskih gradova postaju vana sredita kao npr. zagrebaki Kaptol i Gradec

Prestankom turske opasnosti nakon 17. stoljea zapoinje znaajniji razvoj urbane mree na naim prostorima- grade se prometnice- razvoj obrta, manufakture, trgovine - potie razvoj gradova

Dolazak eljeznice i razvoj industrije u prvoj polovici 19. st oblikuje dananju urbanu mreu - tijekom 20. st. oblikovana mrea popunjava se brojem stanovnika- pojedina se sredita poinju izdvajati kao makroregionalna i regionalna

Najvei rast broja stanovnika u RH je druga polovica 20. stoljea- intenzivnom industrijalizacijom rastu sve gradske regije- na poetku treeg tisuljea RH ima ispod 5% naselja gradskog tipa - u tim regijama ivi neto vie od polovice stanovnitvaPrimorski i nizinski dio drave - puno bolje razvijena urbana mrea dok Gorski prostor - zaostaje

Slabost urbane mree u usporedbi s razvijenijim zapadnoeuropskim prostorima- manji broj urbanih sredita te njihov prostorni raspored- udio stanovnika u gradskim regijama

Urbana mrea primorske Hrvatske - zbijenost i nepravilma struktura tradicionalnih urbanih naselja (dananji gradovi) - obrisi antikog graditeljstva- Pore, Pula, Rijeka, Zadar, ibenik, Split i Dubrovnik- kamen - osnovni graevni materijal- objekti u urbanim sredinama - visine prizemlja s 2 kata- urbana mrea uz obalu pod utjecajem Mleana - arhitektura- povezivanjem veih sredita s unutranjou zapoinje moderno razdoblje razvoja urbane mree na naoj obali te je to definiralo dananja vea gradska naselja - tom promjenom poinje biti sve vidljiviji srednjoeuropski stil i organizacija prostora

Urbana mrea gorske Hrvatske- razvoj urbanih sredita tek nakon 17. stoljea prestaje opasnost od Turaka i zapoinje sustavno irenje u ortogonalnoj mrei s glavnim prometnicama kao okosnicama naselja- razvoj prometnica otvorio je gorsku Hrvatsku zapoinje razvoj cestovnih naselja i danas neka sredita imaju obrise kao npr. Delnice

Urbana mrea nizinske Hrvatske - zaetci u rimskom antikom razdoblju jai razvoj nakon 17. stoljea- iz slabo razvijene mree poinju se izdvajati dananji vei gradovi razvoj obrta, manufakture, trgovine- razvoj eljeznice utemeljili dananju urbanu mreu nizinske Hrvatske- obiljeje srednjoeuropskog izgleda - Zagreb, Osijek umjetniki i arhitektonski stilovi se vide4 varijable izdvajanja gradskih naselja :1.) gradsko naselje u RH bi moralo imati preko 2000 stanovnika2.) udio stanovnitva koje se bavi poljoprivrednom morao bi biti ispod 10%3.) naselje bi moralo biti morfoloki kompaktno te biti obiljeeno urbanim nainom ivota s funkcionalnom samostalnou4.) u naselju bi moralo biti manje od 50% kuanstava s poljoprivrednim gospodarstvima

Danas RH ima administrativno proglaeno 127 gradova- prema popisu iz 2001. u gradovima ivi 3 milijuna stanovnika (3 086 919) ili 69,9 % stanovnitva RH- urbana mrea slavonskog prostora manje je gustoe zbog agrarnog iskoritavanja dok je u gorskoj manje gustoe zbog terena i klime

Vea gustoa : sjeverozapadna Hrvatska i primorska HrvatskaNa gustou gradskih naselja utjecao u ovim gusto naseljenim krajevim utjecao je :- razvoj prometne mree od 18. st. do danas- urbana tradicija- industrijalizacija- razvoj turizma (litoralizacija)

1981.

2%

48%

31%

Aspalatos - Split Far - Hvar Isa - VisNarona - MetkoviEpidaur - CavtatAseria - BenkovacMelita - Mljet