Upload
truongtuyen
View
216
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
UPRIS – Udruga za prirodoslovna istraživanja, Stube S. S. Kranjčevića 10, 22 000 Šibenik, Hrvatska, www.upris.hr
PRIPREMA ZA IZVEDBU NASTAVNOG SATA S
GEOLOŠKOM ZBIRKOM (PROJEKTNA NASTAVA)
NASTAVNI PREDMET: Geografija
RAZREDI: 5. osnovne, 8. osnovne, 1. gimnazije, 1. strukovne, 2. strukovne, 4.
gimnazije
NASTAVNE CJELINE: Geološka obilježja i reljef Zemlje, Prirodno-geografska
obilježja Republike Hrvatske
NASTAVNA JEDINICA: Projektna nastava s geološkom zbirkom
(slijedi prethodno obrađene nastavne jedinice: Oblici i elementi reljefa,
Litološki sastav, Geomorfološka i hipsometrijska obilježja Republike Hrvatske)
NADNEVAK: tijekom listopada, studenog ili prosinca (ovisno o razredu)
UPRIS – Udruga za prirodoslovna istraživanja, Stube S. S. Kranjčevića 10, 22 000 Šibenik, Hrvatska, www.upris.hr
TIP SATA: Projektna nastava
CILJEVI NASTAVE:
- Upoznati učenike s podjelom stijena i njihovim osnovnim vrstama
- Objasniti sile koje dovode do različitog postanka stijena
- Naučiti razlikovati osnovne vrste stijena
- Uočiti razlike između magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stijena
- Osamostaliti učenike u radu
- Osposobiti ih za samostalnu procjenu postignutog uz samokritičnost
ZADATCI NASTAVE:
A) MATERIJALNI:
- ponoviti prethodno naučene pojmove: mineral, stijena, vrste stijena, stijenski
ciklus, magma, lava, tlak i temperatura, kristalizacija, erozija, sediment,
sedimentacija, fosil
- opisati utjecaj unutarnjih i vanjskih sila na nastanak i oblikovanje stijena
- pokazati na geografskoj karti (svijeta ili Hrvatske) područja prekrivena
različitim vrstama stijena
- objasniti uzroke drugačijeg izgleda stijena
B) FUNKCIONALNI:
- Poticati logičko razmišljanje i zaključivanje
- Poticati povezivanje gradiva, razvijati praktičnu primjenu naučenog
- Poticati interdisciplinarnost i korelaciju između prirodoslovnih predmeta
(geologija, kemija, fizika)
C) ODGOJNI:
- Razvijati naviku korištenja različitih izvora znanja
UPRIS – Udruga za prirodoslovna istraživanja, Stube S. S. Kranjčevića 10, 22 000 Šibenik, Hrvatska, www.upris.hr
- Razvijati sposobnosti samostalnog argumentiranja i zaključivanja
OBLICI RADA: Frontalni rad, samostalni rad, grupni rad
NASTAVNE METODE: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda
demonstracije
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, bilježnica, geološka zbirka,
fizička karta svijeta ili Hrvatske, računalo, projektor, nastavna ploča
KORELACIJA S DRUGIM NASTAVNIM PREDMETIMA:
- GEOLOGIJA: stijena, erozija, fosil, vulkanizam
- KEMIJA: mineral, kristalizacija, taljenje
- FIZIKA: djelovanje vanjskih i unutarnjih sila, tlak i temperatura
UPRIS – Udruga za prirodoslovna istraživanja, Stube S. S. Kranjčevića 10, 22 000 Šibenik, Hrvatska, www.upris.hr
LITERATURA I IZVORI:
a) ZA UČENIKE:
- Gall, Kralj, Slunjski (2008): Geografija 1, udžbenik za 1. razred gimnazije,
Školska knjiga, Zagreb
- Matas, Kozina (2013): Opća geografija, udžbenik za 1. razred srednjih
strukovnih škola, Školska knjiga, Zagreb
- Maradin, Gall (2014): Geografija 1, udžbenik za 1.razred medicinskih i
zdravstvenih škola, Školska knjiga, Zagreb
- Kozina (2009): Geografija Hrvatske, udžbenik za 2. razred srednjih strukovnih
škola, Školska knjiga, Zagreb
- Gall, Kralj, Slunjski (2008): Geografija 4, udžbenik za 4. razred gimnazije,
Školska knjiga, Zagreb
b) ZA NASTAVNIKA:
- Bumber, Sviličić (2010): Priručnik za geološku zbirku, UPRIS, Šibenik
- Bumber, Sviličić (2010): Powerpoint prezentacija „Rad s geološkom zbirkom“,
UPRIS, Šibenik
- Gall, Kralj, Slunjski (2008): Geografija 1, udžbenik za 1. razred gimnazije,
Školska knjiga, Zagreb
- Matas, Kozina (2013): Opća geografija, udžbenik za 1. razred srednjih
strukovnih škola, Školska knjiga, Zagreb
- Maradin, Gall (2014): Geografija 1, udžbenik za 1.razred medicinskih i
zdravstvenih škola, Školska knjiga, Zagreb
- Kozina (2009): Geografija Hrvatske, udžbenik za 2. razred srednjih strukovnih
škola, Školska knjiga, Zagreb
UPRIS – Udruga za prirodoslovna istraživanja, Stube S. S. Kranjčevića 10, 22 000 Šibenik, Hrvatska, www.upris.hr
- Gall, Kralj, Slunjski (2008): Geografija 4, udžbenik za 4. razred gimnazije,
Školska knjiga, Zagreb
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA
ETAPA SATA
VRIJEME
NASTAVNE METODE
OBLICI RADA
UPRIS – Udruga za prirodoslovna istraživanja, Stube S. S. Kranjčevića 10, 22 000 Šibenik, Hrvatska, www.upris.hr
1. UVODNI DIO
2. NAJAVA CILJA
3. RAD S
GEOLOŠKOM
ZBIRKOM
4. PRIKAZ I
VREDNOVANJE
REZULTATA
5 min
5 min
25 min
10 min
metoda razgovora
metoda usmenog
izlaganja, metoda
razgovora
metoda razgovora
metoda rada s tekstom
metoda razgovora
metoda usmenog
izlaganja
metoda demonstracije
frontalni rad
frontalni rad
samostalni rad
grupni rad
grupni rad
NASTAVNA
SREDSTVA
I POMAGALA
ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA
NASTAVNE
METODE
I OBLICI RADA
UPRIS – Udruga za prirodoslovna istraživanja, Stube S. S. Kranjčevića 10, 22 000 Šibenik, Hrvatska, www.upris.hr
računalo i
projektor
računalo i
projektor, zidna
1. UVODNI DIO
Dobar dan učenici!
U prethodnoj nastavnoj jedinici, gdje ste
učili o reljefu i litološkom sastavu (svijeta ili
Hrvatske), usvojili ste neke pojmove koje
ćemo koristiti i danas.
Danas ih zajedno ponavljamo pa vas molim
da kad postavim pitanje dignete ruku da ne
bi svi govorili u isti glas.
1. Može li mi netko odgovoriti što je to
mineral? (nakupina atoma, iona i molekula
najčešće u kristaliziranom stanju)
2. Što je to stijena? (nakupina jednog ili više
minerala)
3. Sjećate li se vrsta stijena? (magmatske
koje mogu biti dubinske, žilne i površinske;
sedimentne koje mogu biti klastične,
biogene i kemogene; metamorfne)
4.O čemu nam „govori“ stijenski ciklus? (o
promjenjivosti stijena, odnosno,
mogućnošću nastanka jedne stijene iz druge
s promjenom fizikalnih i/ili kemijskih uvjeta)
5. Koja je razlika između magme i lave?
(magmom nazivamo rastaljene stijene ispod
površine, a lavom na Zemljinoj površini)
6. Kako tlak i temperatura mogu utjecati na
nastanak stijene? (prilikom promjene
temperature i tlaka magma može
metoda
razgovora,
frontalni rad
metoda
razgovora,
UPRIS – Udruga za prirodoslovna istraživanja, Stube S. S. Kranjčevića 10, 22 000 Šibenik, Hrvatska, www.upris.hr
karta (svijeta ili
Hrvatske)
kristalizirati u magmatsku stijenu i obratno;
također, ako se promjeni tlak može nastati
metamorfna stijena)
7. Kako nastaje sedimentna stijena? (pod
utjecajem vanjskih sila stijene se erodiraju,
nastaje sediment koji se prenosi npr.
vodom i naposljetku litificira u stijenu kad
prestane transportna moć vode)
8. Što je to fosil? (fosil je okamenjeni
ostatak nekog organizma, a nalazimo ih
gotovo isključivo u sedimentnim stijenama)
9. Što mislite koje stijene su najčešće na
Zemljinoj površini (ili površini Hrvatske) i
zašto ih nalazimo samo u tankom
površinskom sloju? (sedimentne jer nastaju
pod utjecajem vanjskih sila)
2. NAJAVA CILJA
U prethodnoj nastavnoj jedinici naučili ste
podjelu stijena i njihov način nastanka.
Sad kada smo to ponovili, možemo prijeći
na današnji zadatak. Radit ćete s geološkom
zbirkom tj. uzorcima stijena. Podijelit ćete
se u tri grupe koje će raditi zajedno i
neovisno od ostalih (najbolje ih je podijeliti
prema redovima u učionici, npr. četiri klupe
s osam učenika po redu, gdje se mogu
spojiti dvije klupe u jednu). Svaka grupa će
dobiti po tri uzorka stijena, od svake vrste
po jednu (sedimentnu, magmatsku,
metamorfnu). U prvom dijelu morat ćete
frontalni rad
frontalni rad,
UPRIS – Udruga za prirodoslovna istraživanja, Stube S. S. Kranjčevića 10, 22 000 Šibenik, Hrvatska, www.upris.hr
projektor,
geološka zbirka
zaključiti kojoj vrsti stijene pripadaju vaši
uzorci. Također ćete na zajednički papir
napisati razloge zašto to mislite npr. stijena
ima vidljive kristale pa zaključujemo da je
magmatska, stijena se sastoji od manjih
odlomaka ili od sitnih čestica pa
zaključujemo da je sedimentna i slično.
Molim da se na papir s bilješkama potpiše
cijela grupa kako bi mogla biti ocjenjena. Za
prvi dio imate 15 minuta vremena. U
drugom dijelu morat ćete pretpostaviti
redoslijed nastanka vaših uzoraka i
obrazložiti ga (premda na prvi pogled
izgleda komplicirano, ako se sjetimo
stijenskog ciklusa možemo zaključiti da iz
jedne stijene može nastati druga samo je
bitno to dobro objasniti, npr. magma se
hladi pa nam je prva stijena magmatska. Na
magmatsku stijenu pada kiša koja je
usitnjava i odnosi sediment pa nam
njegovim taloženjem nastaje sedimentna
stijena. Naposljetku, ako se naša
sedimentna stijena nađe pod velikim
tlakom jer se preko nje navukao debeli sloj
stijena, nastat će nam posljednja vrsta tj.
metamorfna). Za drugi dio imate 10 minuta.
Nakon toga će predstavnik grupe doći pred
ploču i iznijeti rezultate svoje grupe. Svi
članovi grupe dobit će iste ocjene jer rade
zajedno. Moguće su sve ocjene i one će
vjerojatno biti veće što će vaša suradnja biti
bolja. Slobodno koristite udžbenik i vašu
bilježnicu kako bi se brže snašli i na vrijeme
izvršili zadatak.
metoda
demonstracije
UPRIS – Udruga za prirodoslovna istraživanja, Stube S. S. Kranjčevića 10, 22 000 Šibenik, Hrvatska, www.upris.hr
udžbenik,
geološka zbirka
Želim vam puno sreće i uspjeha!
3. RAD S GEOLOŠKOM ZBIRKOM
a) Prva grupa dobiva: vapnenac, mramor i
bazalt. Vapnenac je predstavnik sedimentne
stijene, jedne od najčešćih (polovica
površine Hrvatske), čijim otapanjem
nastaje krški reljef. Uglavnom je biogenog
postanka pa često sadrži fosile koji su
vidljivi u obliku bijelih točkica. Mramor je
metamorfna stijena. Uglavnom je mliječno
bijele boje, sjajan je te visoke tvrdoće.
Bazalt je tipična površinska magmatska
stijena. Često je tamnijih nijansi, a odlikuje
se sitnozrnatom strukturom i kristali se ne
vide golim okom za razliku od dubinskih
magmatskih stijena.
b) Druga grupa dobiva: granit, gnajs i
pješčenjak. Granit je tipična dubinska
magmatska stijena. Pošto je nastala
polaganim hlađenjem ispod Zemljine
površine, njezina struktura je zrnata tj.
kristali se lijepo vide i uglavnom su bijele i
crne boje. Gnajs je metamorfna stijena koja
se lako prepoznaje prema izmjeni tamnih i
svijetlih mineralnih traka koje podsjećaju na
slojeve. Pješčenjak je sedimentna stijena
nastala očvršćivanjem sedimenta veličine
pijeska. Pijesak je mjera za veličinu čestice
(0.06 – 2 mm), a ne za vrstu materijala.
Prepoznaje se po hrpavoj površini koja nas
podsjeća na brusni papir. Čestice su sitne,
samostalni
rad, grupni
rad, rad s
tekstom
samostalni
UPRIS – Udruga za prirodoslovna istraživanja, Stube S. S. Kranjčevića 10, 22 000 Šibenik, Hrvatska, www.upris.hr
udžbenik,
geološka zbirka
udžbenik,
ali uglavnom vidljive.
c) Treća grupa dobiva: andezit, amfibolit i
breču. Andezit je površinska magmatska
stijena. Prepoznaje se po sitnozrnatoj
podlozi u koju su uklopljeni krupni kristali,
uglavnom nekoliko milimetara u promjeru.
To znači da je nastala brzim hlađenjem na
površini jer minerali „nisu imali vremena“
za rast (kao bazalt), dok su veći minerali
nastali ispod površine te su s tokom magme
odnešeni prema površini. Uzorak sadrži
krupne minerale crne boje koji se nazivaju
amfibolima (hornblenda). Amfibolit je, kao
što mu ime kaže, sastavljen od minerala
amfibola. Stijena je zbog toga crna i veoma
teška. Škriljave je teksture (kao i gnajs) što
znači da su minerali položeni okomito na
smjer pritiska. Breča ili kršnik je klastična
sedimentna stijena nastala cementacijom
fragmenata stijena ili klasta, milimetarskih
ili centimetarskih dimenzija. Pošto do
cementacije dolazi uslijed same težine
stijena, a uz mali ili nikakav utjecaj vode,
možemo zaključiti zašto su klasti oštrih
bridova i kutova (za razliku od
konglomerata).
Vrijeme za prvi dio je isteklo. Sada zajedno
pokušajte dokučiti redoslijed nastanka vaših
stijena i naravno obrazložiti ga. Imate 10
minuta vremena.
Redoslijed prve grupe: vapnenac – mramor
– bazalt; objašnjenje: vapnenac je nastao
sedimentacijom ispod površine mora.
rad, grupni
rad, rad s
tekstom
samostalni
rad, grupni
UPRIS – Udruga za prirodoslovna istraživanja, Stube S. S. Kranjčevića 10, 22 000 Šibenik, Hrvatska, www.upris.hr
geološka zbirka
Nakon toga je tektonskim pokretima
doveden u veću dubinu gdje je u uvjetima
većeg tlaka i temperature preobražen u
mramor. Nakon nekog vremena mramor je
dospio u uvjete još veće temperature gdje
se pretvorio u magmu te poslije uzlaznim
strujanjem dospio na površinu. Valja
vrednovati i druge kombinacije npr. nakon
erozije mramora pod morem nastaje
vapnenac i slično. Nije bitno da učenici
„pogode“ pravilni redoslijed, već da logično
zaključe kako je iz jedne stijene mogla
nastati neka druga tj. da pravilno zamisle
uvjete nastanka.
Redoslijed druge grupe: granit – gnajs –
pješčenjak; objašnjenje: granit je nastao
polaganom kristalizacijom magme ispod
Zemljine površine. U uvjetima visokog tlaka
dobio je škriljavu strukturu, svijetli i tamni
minerali slagali su se u naizmjenične trake i
nastao je gnajs. On je nakon erozije
krovinskih naslaga dospio na površinu. Tako
je podvrgnut daljnjoj eroziji te je usitnjen do
čestica veličine pijeska koje su naknadnim
transportom i akumulacijom stvorile
pješčenjak.
Redoslijed treće grupe: andezit – amfibolit –
breča; Andezit nastaje izbijanjem magme na
površinu i njezinim brzim hlađenjem.
Prepoznajemo ga po utruscima većih crnih
minerala ambifola. Uslijed velikog tlaka
(primjerice pri tektonskim pokretima) on će
se preobraziti u amfibolit. Erozijom se
odlamaju fragmenti amfibolita čijom
rad, rad s
tekstom
UPRIS – Udruga za prirodoslovna istraživanja, Stube S. S. Kranjčevića 10, 22 000 Šibenik, Hrvatska, www.upris.hr
nastavna ploča
cementacijom uz npr. karbonatno vezivo
nastaje breča.
4. PRIKAZ I VREDNOVANJE REZULTATA
Vrijeme je isteklo. Sada molim predstavnika
prve grupe da donese uzorke i bilješke. Dok
učenik iznosi zaključke svoje grupe,
nastavnik označava na ploči točne ili
netočne tvrdnje i vrednuje ih prema ključu:
- grupa nije prepoznala uzorke = 1
- prepoznata jedna vrsta stijene = 2
- prepoznata jedna vrsta stijene
(zamijenjene magmatska i
metamorfna) = 3
- prepoznata jedna vrsta stijene
(zamijenjene magmatska i
metamorfna) i pravilno objašnjen
redoslijed nastanka = 4
- prepoznate sve tri vrste stijena = 4
- prepoznate sve tri vrste stijena i
pravilno objašnjen redoslijed
nastanka = 5
Postupak se ponavlja za drugu i treću grupu
po istom ključu.
metoda
razgovora,
metoda
usmenog
izlaganja,
metoda
demonstracije
1. UVODNI DIO 2. NAJAVA CILJA