Geometrija molekula - helix.chem.bg.ac.rshelix.chem.bg.ac.rs/~mmilcic/Osnovi_hemije/sedmi_cas.pdf · Teorija velentne veze super radi pri odreñivanju geometrije molekula ali ne može

  • Upload
    ngolien

  • View
    230

  • Download
    4

Embed Size (px)

Citation preview

  • Geometrija molekula

    Lusiove formule su dvodimezione i ne daju nam nikakve informacije o geometriji molekula

    Sreom postoje razvijene eksperimentalne metode (rentgenska kristalografija, NMR spektroskopija...) koje mogu prilino tano da odrede geometriju molekula.

    Geometrija ABn molekula:n

    AB2 molekuli mogu da postoje u linearnoj i savijenoj geometriji

  • Geometrija molekula

    Geomatrija ABn molekula:

    AB3 molekuli mogu da postoje u trigonalno-planarnoj, trigonalno-piramidalnoj ili u geometriji u obliku slova T

  • Geometrija molekula

    Geomatrija ABn molekula:

    Geomerija svih ABn molekula se moe izvesti iz jedne od 5 osnovnih geometrijkih struktura koje se sreu u hemiji linearna, trigonalno-planarna, tetraedarska, trigonalno-bipiramidalna i oktaedarska

  • Geometrija molekula

    Geomatrija ABn molekula:

    Tako se trigonalno-piramidalna (za AB3) i savijena (za AB2) geometrije izvode iz tetraedarske

  • Geometrija molekula

    Teorije i modeli koji se koriste pri odreivanju geometrije nepoznatog molekula

    1. VSEPR model (Valence-Shell Electron-Pair Repulsion)

    2. Teorija valentne veze

    3. Molekulsko-orbitalna teorija (MO teorija)

  • VSEPR model

    Neki osnovni pojmovi:

    Vezivni elektronski par su elektroni koji uestvuju u vezi izmeu dva atoma i podeljeni su izmeu njih, u Luisovim formulama se obelaavaju crticama

    Nevezivni elektroni (zovu se jo i slobodni elektronski par) ne uestvuju u vezi. Pripadaju samo jednom atomu. U Luisovim formulama su prikazani sa dve takeLuisovim formulama su prikazani sa dve take

  • VSEPR model

    Koristi se za predvianje geometrije ABn molekula kada je atom A p element.

    Empirijski pristup, ne zasniva se na nekim teorijskim proraunima

    Analogija sa balonima; baloni uvezani zajedno e teiti da se postave u takav geometrijski raspored da budu to dalje jedan od drugog. Za 2 balona to je linearni, za 3 to je jedan od drugog. Za 2 balona to je linearni, za 3 to je trigonalno-planarni a za 4 to je tetraedarski raspored

  • VSEPR model

    Ista stvar je i sa elektronima i oni e teiti da budu to dalje jedan od drugog.

    Uvodi se pojam elektronskog domena.

    Elektronski domen ine jedan ili vie parova elektrona koji zauzimaju odreeni deo prostora. Npr. vezivni elektroni izmeu dva atoma ine jedan elektronski domen, nevezivni elektroni (slobodi elektronski par) takoe ine jedan elektroni (slobodi elektronski par) takoe ine jedan domen.

    Ukoliko postoji dvostruka veza izmeu dva atoma onda prosta i dvostruka veza (obe crtice 4 elektrona) ine samo jedan elektronski domen.

    Elektronski domen se moe sastojati od proste veze, nevezivnog para ili viestruke veze

  • VSEPR model

    Ti elektronski domeni se meusobno odbijaju i tee da budu to dalje jedan od drugog.

    Ako centralni atom ima samo dva elektronska domena onda e oni biti pod uglom od 180 stepeni.

    Oba ova elektronska domena su dvostruke veze u CO2molekulu

  • VSEPR model

    Ako centralni atom ima tri elektronska domena onda e oni biti pod uglom od 120 stepeni u trigonalno-planarnoj geomeriji.

    Ako su sva tri domena vezivni elektroni molekul e imati trigonalno-planarnu geometriju, a ukoliko je jedan slobodni elektronski par molekul e imati savijenu geometriju

  • VSEPR model

    Ako centralni atom ima etiri elektronska domena onda e oni biti pod uglom od 109,5 stepeni u tetraedarskoj geomeriji.

  • VSEPR model

    Odreivanje geometrije pomou VSEPR modela:

    1. Nacrta se Luisova formula molekula

    2. Odredi se broj elektronskih domena na centralnom atomu

    3. Odredi se geometrija elektronskih domena (2 linearna, 3-trigonalno-planarna, 4 tetraedarska)

    4. Na vezivne domene se dopiu atomi u odredi geometrija 4. Na vezivne domene se dopiu atomi u odredi geometrija molekula

  • VSEPR model

    Kakva e biti geometrija i koliki e biti ugao izmeu vodonikvih atoma u molekulima CH4, NH3 i H2O (ovo su izoelektronski molekuli imaju isti broj elektrona)

    C

    H

    H H

    H

    NH H

    H

    O HH

    I C i N i O imaju po 4 elektronska domena koji stoje u tetraedarskoj geometriji

    CH4 bi trebao da ima tetraedarsku geometriju sa uglom od 109,5 stepeni izmeu H atoma

    NH3 trigonalno-piramidalnu geometriju sa uglom od 109,5 stepeni izmeu H atoma

    H2O iskrivljenu geometriju sa uglom od 109,5 izmeu H atoma

  • VSEPR model

    Eksperimentalna merenja su pokazala da su geometrije tano predvienje ali da uglovi nisu. Ugao izmeu atoma vodonika u metanu je 109,5, u amonijaku je oko 107 a u vodi 104,5 stepeni

    VSEPR model ovo objanjava razliitim odbijanjem izmeu vezivnih i nevezivih elektronskih parova.

    Po tom modelu nevezivni elektronski par je vei od vezivnog Po tom modelu nevezivni elektronski par je vei od vezivnog elektronskog para i samim tim odbijanje izmeu nevezivnih elektronskih parova je jae nego izmeu vezivnih

    Zbog toga dolazi do pribliavanja vezivnih elektronskih parova kod amonijaka i vode to se manifestuje smanjenjem ugla

  • VSEPR model

    np-np > np-vp > vp-vp

    Takoe viestruka veza e veoma jako odbijti vezivne elektronske parove pa e geometrija fozgena biti:

  • VSEPR model

    Molekuli sa centralnim atomom koji ima vie od etiri elektronska domena

    To su centralni atomi iz tree periode koji mogu upotrebiti i 3d orbitale za smetanje dodatnih elektronskih parova

    Najstabilniji raspored za pet elektronskih domena oko centralnog atoma je trigonalno-bipiramidalni.

    Dve trigonalne-piramide koje imaju zajedniku osnovuDve trigonalne-piramide koje imaju zajedniku osnovu

    Ovde se prvi put sreemo sa geometrijom u kojoj svi poloaji nisu ekvivalentni

  • VSEPR model

    U trigonalno-bipiramdalnoj geometriji postoje dva razliita poloaja aksijalni i ekvatorijalni

    Aksijalni poloaj ima 3 atoma pod uglom od 90 stepeni i jedan atom pod uglom od 180 stepeni

    Ekvatorijalni poloaj ima 2 atoma pod uglom od 120 stepeni i 2 atoma pod uglom od 90 stepeni

    Smatra se da je ekvatorijalni poloaj neto stabilniji od Smatra se da je ekvatorijalni poloaj neto stabilniji od aksijalnog

  • VSEPR model

    Kod AB4 molekula sa jednim nevezivnim elektronskim parom (trigonalno-bipiramidalna geometrija elektronskih domena) nevezivni elektronski par e uvek biti u ekvatorijalnom poloaju

    Kod AB3 molekula sa dva nevezivna elektronska para (trigonalno-bipiramidalna geometrija elektronskih domena) nevezivni elektronski parovi e uvek biti u ekvatorijalnom poloajupoloaju

  • VSEPR model

  • VSEPR model

    Najstabilniji raspored za est elektronskih domena oko centralnog atoma je oktaedarski

    Svih est poloaja su ekvivalentni

  • VSEPR model

  • VSEPR model

    Oblici sloenijih molekula se odreuju tako to se oni podele na fragmente, odredi geometrija svakog fragmenta i fragmenti spoje

  • Teorija valentne veze

    Teorijski, donekle kvantno-mehaniki pritup.

    Razmatra se kako nastaje kovalentna veza izmeu atoma sa stanovita atomskih orbitala.

    Da bi nastala kovalentna veza mora doi do preklapanja atomskih orbitala atoma koji ine vezu

    Preklapanje moe biti eono i tada nastaje (sigma) veza ili bono i tada nastaje (pi) vezabono i tada nastaje (pi) veza

    Preklapanjem atomskih orbitala dolazi do poveanja elektronske gustine u regionu izmeu dva jezgra i dolazi do stvaranja kovalentne veze

  • Teorija valentne veze

    Te atomske orbitale su po pravilu polupopunjene sa po jednim elektronom

    veza uvek prva nastaje i znatno je jaa od veze

  • Teorija valentne veze

    Kod H2 molekula eono se preklapa 1s atomska orbitala sa prvog atoma vodonika sa 1s atomskom orbitalom sa drugog atoma vodonika

    Dve s orbitale se uvek eono preklapaju i daju vezu

  • Teorija valentne veze

    Molekul HCl - vodonik ima polupopunjenu 1s atomsku orbitalu a hlor ima polupopunjenu samo jednu od tri 3p orbitale

    s i p orbitala mogu eono da se preklope i da daju vezu

    Molekul Cl2 svaki od atoma hlora ima samo po jednu polupopunjenu 3p orbitalu. Dve p orbitale mogu eono da se preklope i da daju vezu

  • Teorija valentne veze - hibridizacija

    Teorija valentne veze lepo radi za dvoatomske molekule

    Poliatomski molekuli primer H2O

    Atom kiseonika ima dve polupopunjene 2p orbitale (i jednu punu 2p orbitalu) i svaka od njih moe da se preklapa sa po jednom 1s orbitalom atoma vodonika

    Meutim ugao izmeu 2p orbitala atoma kiseonika je 90 stepeni a ugao izmeu atoma vodonika u vodi je 104,5 stepeni a ugao izmeu atoma vodonika u vodi je 104,5 stepeni

    Poliatomski molekuli primer CH4

    Ugljenik ima dve polupopunjene 2p orbitale i moe da vee dva atoma vodonika pod uglom od 90 stepeni.

    Meutim u metanu ima etiri vodonika pod uglom od 109,5 stepeni

  • Teorija valentne veze - hibridizacija

    Da bi se objasnile ovakve udne geometrije molekula morao se uvesti pojam hibridizacije u teoriju valentne veze

    Hibridizacija je samo model i ne odraava pravo stanje

    Veoma koristan model za brzo predvianje geometrije molekula, dosta se koristi u organskoj hemiji, manje u neorganskoj hemiji

    Ideja hibridizacije je u tome da se atomske orbitale iz razliitih Ideja hibridizacije je u tome da se atomske orbitale iz razliitih podnivoa (najee s i p) centralnog atoma meusobno meaju izjednaavajui se po energiji i dobijajui sasvim novi oblik. Novonastale orbitale su hibridi izmeanih orbitala i zovu se hibridne orbitale

    Matematiki je ovaj tip meanja je dozvoljen ali hibridne orbitle ne zadovoljavaju neke osnovne postulate kvantne-mehanike i ne mogu biti talasne funkcije u redingerovoj jednaini

  • Teorija valentne veze - hibridizacija

    sp hibridizacija

    Molekul BF2 je linearan. Elektronska konfiguracija berilijuma je Be: 1s22s2 i on ne moe da gradi vezu sa atomima fluora jer nema polpopunjene orbitale.

    Prvo se vri promocija jednog elektron iz popunjene 2sorbitale u praznu 2p orbitalu

    Zatim se 2s i jedna (polupopunjena) 2p orbitala hibridizuju i Zatim se 2s i jedna (polupopunjena) 2p orbitala hibridizuju i izjednaavaju po energiji. Preostale dve prazne 2p orbitale berilijuma ostaju nepromenjena

    Promocija

    elektrona Hibridizacija

    1s

    2s

    2p

    1s

    2s

    2p

    1s

    sp hibridi

    2p

  • Teorija valentne veze - hibridizacija

    sp hibridizacija

    Izgled dve nastale sp hibridne orbitale je

    One su usmerene du iste ose samo u suprotnim smerovima. Ugao izmeu njih je 180 stepeni

  • Teorija valentne veze - hibridizacija

    sp hibridizacija

    Ove orbitale sada mogu da se preklapaju sa polupopunjenim 2p orbitalama fluora i da daju linearan molekul BeF2

  • Teorija valentne veze - hibridizacija

    sp2 hibridizacija

    Kad god meamo odreeni broj atomskih orbitala uvek dobijemo isti broj hibridnih orbitala. Tako meanje jedne s i dve p orbitale dobijamo tri sp2 hibridne orbitale u trigonalno -planarnoj geometriji (ugao izmeu njih 120 stepeni).

    Preostala nehibridizovana p orbitala stoji pod pravim uglom u odnosu na ravan koju ine tri hibridne orbitleodnosu na ravan koju ine tri hibridne orbitle

    Hibridizacija

    1s

    2s

    2p

    1s

    sp2 hibridi

    2p

  • Teorija valentne veze - hibridizacija

    sp2 hibridizacija

  • Teorija valentne veze - hibridizacija

    sp3 hibridizacija

    Meanjem jedne s i tri p orbitala nasaju etri hibridne orbitale sp3 hibidne orbitale

    One su usmerene ka rogljevima tetraedra ugao izmeu njih je 109,5 stepeni

    Hibridizacija

    1s

    2s

    2p

    1s

    sp3 hibridi

  • Teorija valentne veze - hibridizacija

    sp3 hibridizacija

  • Teorija valentne veze - hibridizacija

    sp3d hibridizacija

    U ovom meanju orbitala mogu da uestvuju i d orbitale (samo za elemente tree i viih perioda)

    Ako se mea jedna d orbitala tada nastaje pet sp3d hibridnih orbitala. One su usmerene ka temenima trigonalne-bipiramide

    Nehibridizovane d orbitale zadravaju svoju energiju i Nehibridizovane d orbitale zadravaju svoju energiju i geometriju

    Hibridizacija

    3s

    3p sp3d hibridi

    3d3d

  • Teorija valentne veze - hibridizacija

  • Teorija valentne veze viestruke veze

    Kada se dva atoma vezuju kovalentno uvek prvo nastaje veza eonim preklapajem odgovarajuih orbitala

    Nakon toga ukoliko su atomi dovoljno blizu i ukoliko postoje odgovarajue orbitale moe da doe do bonog preklapanja izmeu orbitala tih atoma i da nastane dodatna veza.

    Ovakva veza izmeu dva atoma koje se sastoji iz jedne i jedne ili vie veza se zove viestuka (dvostruka, jedne ili vie veza se zove viestuka (dvostruka, trostruka) veza

    veze grade samo atomi iz druge periode meusobno i sa atomima iz tree i viih perioda

    Atomi iz tree periode zbog svoje veliine ne grade veze ni meusobnoni sa atomima viih perioda

    Postoji veza O=O kao i S=O ali S=S ne postoji

  • Teorija valentne veze viestruke veze

    Orbtale koje se bono preklapaju su uvek nehibridizovane i najee p orbitale (mogu i d orbitale da grade vezu ali to je ree)

    Eten se sastoji od dva sp2 hibridizovana atoma ugljenika i etiri atoma vodonika

    Ugljenici dve od tri sp2 hibridizovane orbitale korist za graenje veze sa vodonicima a treu za graenje veze graenje veze sa vodonicima a treu za graenje veze meusobno. Nehibridizovane 2p orbitale sa oba atoma ugljenika se meusobno preklapaju i daju vezu

    1s

    sp2 hibridi

    2p

    1s

    sp2 hibridi

    2p

    veza

    veza

    H

    H

    H

    H

  • Teorija valentne veze viestruke veze

  • Teorija valentne veze viestruke veze

    Kod molekula etina postoji trostruka veza izmeu atoma ugljenika H-CC-H

    Ugljenici su sp hibridizovani a dve nehibridizovane 2p orbitale se bono preklapaju gradei trostruku vezu

    sp hibridi

    2p

    1s

  • Molekulske orbitale

    Teorija velentne veze super radi pri odreivanju geometrije molekula ali ne moe da objasni mnoge osobine molekula kao to su boja, pobuena stanja, elektronski spektri...

    Molekulsko orbitalna teorija takoe model, zasniva se na kvantno-mehanikom pristupu i reavanju redingerove jednaine.

    Elektroni u molekulu su opisani specifinim talasnim Elektroni u molekulu su opisani specifinim talasnim funkcijama koje se zovu MOLEKULSKE ORBITALE (MO).

    Molekulske orbitale su dosta sline atomskim orbitalama; svaka moe da primi samo po dva elektrona razliitog spina, imaju enegiju koja se moe izraunati, molekulska orbitala se moe prikazati kao kontura koja obuhvata prostor u kome je verovatnoa nalaenja elektrona 90%...

  • Molekulske orbitale moleku H2

    Rekli smo da veza u molekulu H2 nastaje preklapanjem dve 1s atomske orbitale dva atoma vodonika.

    MO teorija proiruje ovu ideju i tvrdi da:

    Preklapajem atomskih orbitala nastaju molekulske orbitale

    Kad god se dve atomske orbitale preklapaju nastaju dve molekulske orbitale. (kad se preklapaju etiri dve molekulske orbitale. (kad se preklapaju etiri atomske orbitale nastaju etiri molekulske orbitale)

    Od dve molekulske orbitale nastale preklapanjem 1s atomskih orbitala atoma vodonika jedna MO je nie energije a druga MO je vie energije.

    Ovo je samo matematika posledica linearnog kombinovanja atomskih orbtala.

  • Molekulske orbitale moleku H2

    Ovo je samo matematika posledica linearnog kombinovanja atomskih orbtala.

    Zapamtite orbitale su talasne funkcije . Ove lepe sliice na slajdovima su samo grafika reprezentacija tih talasnih funkcija. Kada kaemo da se orbitale preklapaju tada samo dolazi do kombinovanja tih talasnih funkcija atomskih orbitala.

    ta su funkcije i kako se funkcije mogu kombinovati?

    Jedan od naina kombinovanja funkcija je da ih saberemo ili oduzmemo. Tada dobijamo dve nove funkcije koje izgledaju potpuno drugaije od funkcija koje smo sabirali tj oduzimali

    sBsA

    sBsA

    112

    111

    =

    +=

  • Molekulske orbitale moleku H2

    1 i 2 su nove funkcije koje su nastale kombinovanjem 1s orbitala atoma vodonika. Kako e one izgledati?

    sBsA

    sBsA

    112

    111

    =

    +=

    sBsA 111 +=

    sBsA 112 =

  • Molekulske orbitale moleku H2

    Ako sada za svaku od novodobijenih orbitala (1 i 2) reimo redingerovu jednainu da bismo dobili energije elektrona u tim orbitalama

    Dobiemo da je E1 znatno nia od E2. Takoe E1 e biti nia i od energije koju je elektron imao kada se nalazio u 1s atomskoj orbitali atoma vodonika.

    222

    111

    =

    =

    EH

    EH

    atomskoj orbitali atoma vodonika.

    Ovo ima logike jer se u 1 elektron nalazi pod privlanim uticajem dva jezgra

  • Molekulske orbitale moleku H2

    Samim tim moemo zakljuiti da e elektronima biti bolje u molekulskoj orbitali 1 nego u 1s atomskim orbitalama.

    Zato se 1 molekulska orbitala zove jo i vezivna molekulska orbitala. Ova orbitala je odgovorna za postojanje veze izmea dva atoma vodonika.

    Energija elektrona koji se nalazi u 2 molekulskoj orbitali e biti vea od energije koju je imao kada se nalazio u 1s biti vea od energije koju je imao kada se nalazio u 1s atomskoj orbitali vodonika.

  • Molekulske orbitale moleku H2

    I ovo ima smisla jer su elektroni u 2 pomereni od jezgra vodonikovih atoma.

    Oigledno je da svaki elektron koji se nae u 2 e navijati da se prekine veza izmeu dva vodonikova atoma i da se vrati u 1s atomsku orbitalu gde mu je nia energija. Zato se 2 molekulska orbitala naziva i antivezivna molekulska orbitala jer svaki elektron u njoj tei da prekine vezu izmeu dva atoma. izmeu dva atoma.

  • Molekulske orbitale moleku H2

    Oznake molekulskih orbitala

    Veza izmeu atoma vodonika u molekulu H2 je veza pa se i molekulske orbitale koje uestvuju u sigma vezi zovu orbitale.

    Vezivna molekulska orbitala 1 se obeleava kao 1s a antivezivna molekulska orbitala 2 kao *1s . * ukazuje da je orbitala antivezivna a 1s u indeksu ukazuje da je ta je orbitala antivezivna a 1s u indeksu ukazuje da je ta molekulska orbitala nastala preklapanjem 1s atomskih orbitala.

  • Molekulske orbitale molekulsko orbitalni dijagrami

    Sve ovo se mnogo lepe i preglednije prikazuje molekulsko orbitalnim dijagramima.

    Visina orbitale na dijagramu pokazuje njenu energiju (to je orbitala vie na dijagramu i enegija joj je via)

    Sa leve i desne strane dijagrama su prikazane atomaske orbitale koje ine vezu a usredini su prikazane molekulske orbitale obratite panju na oznake atomske orbitale su orbitale obratite panju na oznake atomske orbitale su oznaene kao 1s a molekulske kao 1s

  • Molekulske orbitale molekulsko orbitalni dijagrami

    U svaku molekulsku orbitalu mogu da stanu dva elektrona suprotnog spina (Paulijev princip).

    Svaki od H atoma ima po jedan elektron pa e molekul H2imati dva elektrona. Ta dva elektrona se smetaju u niu molekulsku orbitalu to je vezivna 1s MO.

    Elektroni koji se nalaze u vezivoj MO se zovu vezivni elektroni.

    Poto je energija elektrona u MO nia nego da su u 1s Poto je energija elektrona u 1s MO nia nego da su u 1s atomskim orbitalama atoma vodonika, molekul H2 moe da postoji i bie stabilniji nego dva nevezana H atoma

  • Molekulske orbitale molekulsko orbitalni dijagrami

    Molekul He2 ima etiri elektrona. Dva elektrona e popunjavati vezivnu 1s MO a druga dva antivezivnu *1s MO. Sniavanje energije koje se dobilo sputanjem dva elektrona iz atomske 1s orbitale u vezivnu molekulsku 1sorbitalu je nadoknaeno rastom enegije elektrona koji su iz atomske 1s orbitale preli u antivezivnu molekulsku *1sorbitalu. U stvari elektroni u antivezivnim orbitalama neto malo vie destabilizuju molekul nego to elektroni u malo vie destabilizuju molekul nego to elektroni u vezivnim stabilizuju pa molekul He2 ne moe da postoji.

  • Molekulske orbitale molekulsko orbitalni dijagrami

    Tanije energetski je povoljnije da postoje dva nevezana atoma helijuma nego molekul He2. Zato nijedno eksperimentalno istraivanje nije otkrilo He2 molekul.

  • Red veze

    Energija kovalentne veze se po MO teoriji moe izraziti i redom veze

    Ako je red veze 1 prosta veza, 2 dvostruka veza, 3 trostruka veza.

    Red veze moe da ima i polucele vrednosti kao , 1.5, 2.5...

    2

    elektronaih antivezivn broj - elektrona vezivnih broj vezered =

  • MO dijagrami dvoatomnih molekula elemenata druge periode

    Pravila za crtanje MO dijagrama:

    1. Broj nastalih MO mora biti jednak broju kombinovanih atomskih orbitala

    2. Da bi se atomske orbitale mogle kombinovati moraju biti bliskih energija i moraju imati odgovarajuu simetriju

    3. Efikasnost kombinovanja atomskih orbitala je 3. Efikasnost kombinovanja atomskih orbitala je proporcionalna njihovom prekapanju to se bolje preklapaju vezivna MO e imati niu energiju a antivezivna MO viu

    4. Svaka MO moe da primi maksimalno dva elektrona suprotnih spinova

    5. Ako su dve ili vie MO degenerisane (imaju iste energije) popunjavae se u skladu sa Hundovim pravilom

  • MO dijagrami dvoatomnih molekula elemenata druge periode

    Li2 pronaen u parama litijuma na 1342oC

    1s atomske orbitale ne interaguju sa 2s atomskim orbitalama zbog velike razlike u energiji (pravilo 2).

    2s se meusobno bolje preklapaju nego 1s jer su dalje od jezgra i zato je razmak izmeu 2s i *2s vei nego izmeu 1s i *1s (pravilo 3). 1s i 1s (pravilo 3).

  • MO dijagrami dvoatomnih molekula elemenata druge periode

    Be2 nije pronaen.

  • MO dijagrami dvoatomnih molekula elemenata druge periode

    2p atomske orbitale se mogu preklapati eono (tada nastaju vezivna i antivezivna * MO) i bono (tada nastaju vezivna i antivezivna * MO)

    Uvek se uzima da jezgra molekula lee na z osi koordinatnog sistema tako da e se 2pz orbitale uvek eono preklapati a 2px i 2py bono.

  • MO dijagrami dvoatomnih molekula elemenata druge periode

  • MO dijagrami dvoatomnih molekula elemenata druge periode

    Poto je eono preklapanje jae od bonog preklapanja tada se oekuje da e vezivna 2p MO biti nie energije od vezivnih 2p MO kao i da e antivezivna *2p MO biti nie energije od antivezivnih *2p MO (pravilo 3).

  • MO dijagrami dvoatomnih molekula elemenata druge periode

    Ali kod B2, C2 i N2 vezivne 2p orbitale se nalaze ispod vezivne 2p orbitale. Razlog za to je meanje izmeu 2s i 2pzorbitala kod B, C i N (manja razlika u energiji izmeu njih)

  • Elektronska konfiguracija i osobine molekula

    Paramagnetizam i dijamagnetizam.

    Molekuli koji imaju jedan ili vie nesparenih elektrona e biti privueni magnetnim poljem. to je vie nesparenih elektrona molekul e biti jae privuen. Takvi molekuli se zovu paramagnetini molekuli

    Molekuli u kojima su svi elektroni spareni e biti odbijeni od strane magnetnog polja (veoma slabo) i takvi molekuli se strane magnetnog polja (veoma slabo) i takvi molekuli se zovu dijamagnetini molekuli

    dijamagnetina supstanca paramagnetina supstanca

  • Elektronska konfiguracija i osobine molekula

  • Elektronska konfiguracija i osobine molekula

    Molekul O2 ima kratku vezu i veliku negativnu entalpiju veze ali je paramagnetian. Luisova formula moe da objasni kratku i jaku vezu ali ne i paramagnetizam (svi elektroni su spareni)

    MO dijagram O2 molekula ukazuje na jaku vezu (red veze=2) ali i objanjava paramagnetne osobine molekula O2 preko ali i objanjava paramagnetne osobine molekula O2 preko dva nesparena elektrona u *2p orbitalama