PITANJA IZ PREDMETA GEOPOLITIKA

1. Koji je cilj slijedio Friedrich Ratzel definirajući teoriju o državi kao nadnacionalnom organizmu?

Pokušao je da prevaziđe njemačku rascjepkanost, kao i političko-teritorijalnu rascjepkanost Evrope.2. U razvoju političke geografije Friedrich Ratzel je bio pod utjecajem

geografskog determinizma i socijalnog darvinizma.3. Ukratko objasnite pojam socijalni darvinizam!Socijalni darvnizam nastaje prenošenjem ideja teorije evolucije na područje društva – prvenstveno političke sociologije-nastanka države.4. Ukratko objasnite pojam geografski determinizam!Shvaćanje prema kojem priroda ima odlučujuću ulogu pri razmještaju stanovništva, njegovim djelatnostima, načinu života, reakcijama i sl5. Friedrich Ratzel je „geološku sintezu“ Karla Rittera zamjenio

biološkom sintezom krvi i tla . 6. Kojom sintezom je Friedrich Ratzel zamjenio Ritterovu „geološku

sintezu“ i koji su elementi te sinteze? Biološkom sintezom čiji su elementi krv i tlo.

7. Koji su elementi Ritterove „geološke sinteze“ a koji Ratzelove „biološke sinteze“?

Elementi Ritterove geološke sinteze: Zemlja i ljudi , a Ratzelove biološke: krv i tlo . 8. Ako za Friedricha Ratzela prostor nije obična fizička kategorija već

jedinstvo života i prostora onda u ratzelovskom diskursu možemo govoriti o prostoru kao životni prostor (lebensraum) .

9. Životni prostor prema Friedrichu Ratzelu utječe na čovjeka četvorostruko:a) Utječe na tijelo i duh pojedinaca koji čine narod, b) Utječe na prostorno širenje naroda, u pogledu pravca i

prostranstva,c) Širenje i izmjena prostornih odnosa djeluju na održanje,

ublažavanje ili jačanje određenih osobinad) Vrši dejstvo na unutrašnji sastav narodnog organizma svojim

prirodnim bogatstvima i olakšava ili otežava saobraćaj10. Iz koje se proturječnosti prema Friedrichu Ratzelu javlja borba

za prostor?Iz protivrječnosti između ograničenog prostora i urođene težnje živih organizama da rastu.

11. Životni prostor prema Friedrichu Ratzelu mora zadovoljiti tri osnovne životne potrebe. Koje su to potrebe?

Hrana, stanište i razmnožavanje.12. Kako prema Friedrichu Ratzelu gubitak prostora utječe na

narod?Sa gubitkom prostora jedan narod izumire.13. Šta se prema Friedrichu Ratzelu dešava sa narodima koji ne

mogu da iskoriste svoj prostor?Oni iščezavaju.14. Kako Friedrich Ratzel definira državu?Kao organizam privezan za tlo.15. Osobine države prema Friedrichu Ratzelu sastoje se od

kombinacije osobina naroda i osobina tla.16. Koja dva faktora su prema Friedrichu Ratzelu esencijalna za

konstituiranje države?Položaj (die Lage) i prostor (der Raum).17. Kroz koje faze razvoja prema Friedrichu Ratzelu prolazi država

(državni organizam)? Mladost, zrelost, starost.18. Šta je prema Friedrichu Ratzelu uzrok propadanja neke države?Nepravilno shvatanje vrijednosti prostora.19. Prema Friedrichu Ratzelu geografska politika mora biti

podređena nacionalnoj politici? DA NE (obratno)20. Ratzelov ideal su države u prirodnim granicama koje on naziva i

države - kontinenti.21. Šta, prema Ratzelu, proučava politička geografija?Vezu između države i njenog tla.22. Navedite dvije od četiri ključne kategorije geografije Friedricha

Ratzela!Položaj, prostor. (i druge dvije su: historijsko kretanje i granice)

23. Koji od osnivača geopolitike je pokušao stvoriti „sistemsku nauku...o državi ili politici“?Rudolf Kjellen.

24. Pojam geopolitike je skovao Rudolf Kjellen.25. Kako glasi definicija geopolitike po Rudolfu Kjellenu?

To je politika koju spovode državni organi i političke institucije u određenom geografskom prostoru.

26. Navedite funkcije države prema Rudolfu Kjellenu?

a) ekonomska (kao jezgro države)b) integrativna (objedinjavanje ljudi različitih po nacionalnim,

rasnim, religioznim i drugim karakteristikama)c) socijalna (objedinjavanje u jedno društvo različitih klasa,

profesija i sl.)d) upravna (u koju ubraja: administrativna, pravnu, finansijsku,

poresku, i sl.)27. Šta se po Kjellenu podrazumjeva pod integrativnom funkcijom

države?Objedinjavanje ljudi različitih po nacionalnim, rasnim, religioznim i drugim karakteristikama.

28. Šta se po Kjellenu podrazumjeva pod socijalnom funkcijom države?Objedinjavanje u jedno društvo različitih klasa, profesija i sl.

29. Koja funkcija države prema Kjellenu predstavlja jezgro svake države?Ekonomska.

30. Kjellen smatra da je objedinjavanje ljudi različitih po nacionalnim, rasnim, religioznim i drugim karakteristikama zadatak integrativne funkcije države.

31. Kjellen smatra da je objedinjavanje u jedno društvo različitih klasa, profesija i sl. zadatak socijalne funkcije države.

32. Šta je prema Kjellenu predmet izučavanja geopolitike?Država kao teritorija (rajh).

33. Šta je prema Kjellenu predmet izučavanja ekopolitike?Ekonomska organizacija države (budžet).

34. Šta je prema Kjellenu predmet izučavanja demopolitike?Istraživanje stanovništva.

35. Šta je prema Kjellenu predmet izučavanja sociopolitike?Država kao društvo.

36. Šta je prema Kjellenu predmet izučavanja kratopolitike?Analizira strukturu vlasti i moći države.

37. Pravac nauke o državi koji izučava državu kao teritorij Kjellen naziva geopolitkom.

38. Pravac nauke o državi koji istražuje stanovništvo Kjellen naziva demopolitkom.

39. Pravac nauke o državi koji istražuje državu kao društvo Kjellen naziva sociopolitikom.

40. Pravac nauke o državi koji analizira strukturu vlasti i moći države Kjellen naziva kratopolitikom.

41. Svaki pravac nauke o državi koju je razvijao Rudolf Kjellen proučava državu po tročlanoj shemi. Koji su elementi te sheme?Položaj, forma i sadržaj države po datom pitanju.

42. Rudolf Kjellen je bio rusofil i germanofob. DA NE(obratno, bio je: germanofil i rusofob)

43. Prema Rudolfu Kjellenu zaštitnica Švedske od opasnosti s istoka bila je Njemačka. (koja država?)

44. Koji geopolitičar je definirao geopolitiku kao umjeće i vještinu korištenja geografskih znanja u političkoj strategiji države?Karl Haushofer.

45. Prema Karlu Haushoferu državu sa gledišta prostora proučava politička geografija. (koja disciplina?)

46. Prema Karlu Haushoferu prostor sa gledišta države proučava geopolitika (koja disciplina?)

47. Prema Haushoferu cilj geopolitike je primjena nauke u traženju pravaca političkog kursa države i ona leži u osnovama «priprema za političke akcije».

48. Zbog čega je prema Haushoferovom mišljenju strategija Njemačke do Prvog svjetskog rata bila pogrešna?Zato što njen industrijski i demografski razvoj nije pratio teritojalnim razvojem.

49. U čemu se sastojao njemački plan prodora na Istok, osmišljen unutar Instituta za geopolitiku kojeg je osnovao Karl Haushofer?U stvaranju jednog državnog bloka, koji će u centru imati veliki germanski rajh.

50. U koja tri pravca je bila usmjerena „naučna“ djelatnost Instituta za geopolitiku kojeg je između dva svjetska rata osnovao Karl Haushofer?

a) obrazlaganje spoljašnje politike Njemačke u pravcu prodora na istok ka Rusiji, Ukrajini i Bliskom Istoku radi osvajanja životnog prostora (lebensraum),

b) nametanje hegemonije Njemačke u centralnoj i istočnoj Evropi sastavljenoj od dijelova država razbijenih na Versajskoj konferenciji,

c) obrazlaganje «pravednog» karaktera te doktrine, za uspostavljanje hiljadugodišnjeg (tj. vječnog) svjetskog poretka, na čelu sa Njemačkom.

51. Od kojih elemenata („prostora“) se u viziji njemačke nacističke geopolitike sastojao životni prostor Njemačke?Spoljašnja kolonizacija i germanizacija istočnih susjeda.

52. Njemački geopolitičari smatrali su geopolitiku za praktičnu primjenu geografije u politici koja ima dva cilja. Koji su to ciljevi?

a) da pripremi Nijemce za revanšistički rat i da ih «naučno» uvjeri u nužnost borbe za osvajanje «životnog prostora» na istoku-jugoistoku i

b) da moralno razoruža protivnike prikazujući njemački imperijalizam kao «geografsku sudbinu».

53. Koja četiri principa militantne geopolitičke doktrine nacističke Njemačke navodi Mirko Grčić?

a) «životni prostor» (germanskog imperijalizma)b) «krv i tlo» (germanske «više» rase)c) «prirodne» granice (Trećeg rajha)d) «Panoblasti» (novog svjetskog poretka na čelu sa Njemačkom)

54. Koju novu formu političke organizacije svijeta je predviđao Karl Haushofer?Organizacija panoblasti.

55. U kojoj panoblasti dominira franko – germanski tandem?Evroafrika.

56. Njemačka geopolitička škola između dva svjetska rata svijet je dijelila na šest „panoblasti“. Da Ne(četiri panoblasti:

a) Evroafrika – ukojoj dominira franko-germanski tandem;b) Pan-Rusija – sa uticajem u Persiji, Afganistanu i Indiji;c) Istočna Azija – na čelu sa Japanom,d) Sjeverna i Južna Amerika – pod rukovodstvom SAD.

57. Koje države je obuhvatao Haushoferov plan za veliki kontinentalni evroazijski savez?Frankistička Španija, hitlerovska Njemačka, boljševička Rusija i imperatorski Japan.

58. Haushofer je smatrao da je potrebno stvoriti veliki evroazijski kontinentalni savez protiv Velike Britanije i SAD. (kojih država?)

59. Kojeg geopolitičara je Dervent Vitlesej smatrao alter egom njemačke geopolitike?

Karl Haushofer

60. Kojih pet shvatanja prostora je prema Vitleseju bilo prisutno u njemačkoj geopolitici između dva svjetska rata?

a) Autarkijab) Lebensraumc) Panoblastid) Kopnena snaga u odnosu na pomorskue) Granice.

61. Ideal narodne nezavisnosti u privrednom smislu označava se terminom autarkija.

62. Šta pretpostavlja princip autarkije u interpretaciji njemačke geopolitike između dva svjetska rata?

Ona pretpostavlja da svaka politička jedinica treba da proizvodi sve što joj treba. Tako će država biti u ekonomskoj ravnoteži i nezavisna od proizvoda stranih dijelova svijeta.63. Njemački geopolitičari između dva svjetska rata definirali su

geopolitički princip Lebensrauma- Šta se podrazumjeva pod tim principom?Pod Lebensraum-om (životnim prostorom) geopolitičari podrazumijevaju pravo jedne nacije na dovoljan prostor za svoje stanovništvo.

64. Polaganje prava na Lebensraum o kojem su govorili njemački nacisitički geopolitičari počivalo je prema Vitleseju na jednoj činjenici i jednoj teoriji. Koja je to činjenica i teorija?Ta činjenica je: različit porast stanovništva među nacijama, a teorija je: država je organizam podložan biološkim zakonima. Zaključak ove teorije je da se mlada i napredna država mora širiti.

65. Koje kontinente je obuhvatala panoblast kojom je trebala da vlada Njemačka?Evropu i Afriku.

66. Dervent Vitlesej smatra da je geopolitika proizvod vojne misli. DA NE

67. Između Berlinskog kongresa (1897) i Versajske konferencije (1918) svjetski poredak na čelu sa Velikom Britanijom zamjenjuje se poretkom koji diktiraju SAD.

68. Halford Mackinder je na polju globalne ekonomije zastupao protekcionistički imperijalizam.

69. Halford Mackinder je na polju globalne strategije zastupao trgovinski rat.

70. Halford Mackinder je na polju globalne politike zastupao biološki imperijalizam.

71. Koja ruska geopolitička škola je ostvarila utjecaj na oblikovanje Mackinderove teorije Heartlanda?

Ruski evroazijci.72. Kako glasi Mackinderova teorija Heartlanda?

Onaj ko kontrolira srce svijeta, upravlja otokom svijeta, a onaj ko nadzire otok svijeta, vlada svijetom.

73. Kako glasi Mackinderova euroazijska strategija?a) ko vlada Evroazijom, vlada srcem kopna (Heartlandom)b) ko vlada heartlandom, vlada ostrvskim pojasom (World

islandom)c) ko vlada ostrvskim pojasom – taj vlada svjetskim akvatorijom,

vlada svijetom.74. Koje kontinente je Halford Mackinder označio kao „svjetsko

ostrvo“?Evroaziju i Afriku.

75. Iz kojeg razloga je, prema Halfordu Mackinderu, tokom povijesti prostor Heartlanda bio siguran?Jer je bio nedostupan za pomorski saobraćaj.

76. Šta je, prema Halfordu Mackinderu, trebao biti cilj saveznika na Konferenciji u Versaju u pogledu odnosa prema prostoru Heartlanda?Podjela heartlanda između brojnih nezavisnih nacija koji ne smiju nikad pasti pod okrilje Njemačke ili Rusije.

77. Koja država je po Mackinderovom mišljenju predodređena da vlada svijetom?Rusija.

78. Mackinder je smatrao da nakon kolumbovskog doba nastupa svjetski politički sistem čija je karakteristika a) otvorenost b) zatvorenostc) ništa od

79. Prema Halfordu Mackinderu svijet pokreće moć, a moć u konačnici stoji na organiziranoj ljudskoj snazi. DA NE

80. Prema Halfordu Mackinderu svijet pokreće moć, a moć u konačnici stoji na snazi novca. DA NE

81. U svom razmatranju moći Halford Mackinder preferira a) industrijsku b) ljudsku c) trgovinsku

82. Peter Taylor i John O'Loughlin geopolitiku akademskih krugova nazivaju formalnom geopolitkom.

83. Peter Taylor i John O'Loughlin geopolitiku aktivnih političara nazivaju praktičnom geopolitikom.

84. Šta Peter Taylor i John O'Loughlin podrazumjevaju pod „praktičnom geopolitikom“?Geopolitiku aktivnih političara.

85. Šta Peter Taylor i John O'Loughlin podrazumjevaju pod „formalnom geopolitikom“Geopolitiku akadamskih krugova.

86. Koja geopolitika je prema Peteru Tayloru i Johnu O'Loughlinu antipod geopolitici konflikata i geostrategiji?Negeoplitika, koja se još naziva i «geopolitka mira».

87. Iz koje dvije promjenjive varijable je prema Waynu Bertu izvedena procjena ugroženosti američkog nacionalnog interesa u Bosni i Hercegovini?Sigurnosni i humanitarni interes.

88. Jesu li heartland i pivot area u Mackinderovom učenju sinonimi ili se radi o različitim konceptima?Sinonimi.

89. Prema Peteru Tayloru iza svakog općeg geopolitičkog modela postoji konkretan slučaj iz kojeg je izveden. O kojem se konkretnom slučaju radi kod modela „srca zemlje“ Halforda Mackindera?Britanska imperijalna utakmica sa Rusijom u Aziji.

90. Između dva svjetska rata teorija heartlanda je postala integralni dio a) ruske geopolitike b) njemačke geopolitike c) američke geopolitike

91. Koja je panoblast prema Haushoferu pomoćna dok Njemačka ne steke dovoljno moći da zagospodari tim regionom?Panrusija (sa dominacij SSSR-a i Indije)

92. Koji suvremeni fenomen prema Nerzuku Ćurku predstavlja planetarnu geopolitiku liberalizma?Globalizacija.

93. Koje tri dimenzije kritičke geopolitike razlikujemo kod O'Tuathaila?

a) dekompozicija geopolitičkih tradicijab) dekompozicija savremenih diskursa c) istraživanje suštinskog značenja pojmova kao što su «mjesto» i

«poltika»94. Zbog čega James Sidway smatra da su zapadne geopolitičke

logike kolonijalne?Jer su zasnovane na epohi kolonijalnog istraživanja iz doba prikupljanja činjenica i jednako su arogantne kao i ta epoha, po svojoj klasifikaciji naroda i mjesta, koja se zatim pretvara u hijerarhiju od civiliziranog do neciviliziranog, pri čemu su prvi (koji se takođe tako određuju i sa rasnog aspekta) «prirodni lideri», ili najrazvijeniji, slobodniji ili «napredniji».

95. Zbog čega James Sidway smatra da su zapadne geopolitičke logike kolonizirajuće?Jer se šire i zahvataju i druge, naizgled daleke oblasti znanja i društvenih i kulturnih aktivnosti. Sve od naučnih debata do umjetnosti i filma postaje zahvaćeno geopolitikom i pokazuje tragove njenog širenja.

96. Koji rat se prema Defargesu označava sukobom za Heartland?Drugi svjetski rat.

97. Koje kontinente Mackinder ubraja u Svjetsko ostrvo?Evroazija i Afrika.

98. Koji suvremeni američki geopolitičar po mišljenju Defargesa koristi mackinderovski pristup u promišljanju svjetske politike?Zbigniew Brzezinski

99. Ideja Mitteleurope svoje utemeljenje ima u njemačkoj geopolitici (u geopolitici koje države?)

100. Kako su se njemački industrijalci odnosili prema geopolitičkoj ideji Mitteleurope?Za njih je Mitteleurope iluzija, jer su smatrali da je njemačka industrija predobro razvijena da bi u Srednjoj Europi mogla pronaći bilo velike količine sirovina, bilo tržište koje joj je potrebno.

101. Šta je suština geopolitičke ideje Mitteleurope prema Defargesu?Pobjedonosna Njemačka treba oko sebe i pod svojim vodstvom izgraditi gospodarski blok. Ona bi, stoga, trebala imati vlastiti prostor u srcu Europe. Ideja Mitteleurope proizilazi iz toga što se ona vraća na jedan snažan mit, mit o samodostatnom carstvu.

102. Kako se naziva djelo u kojem je definirana ideja Mitteleurope i ko je autor tog djela?Nijemac Friedrich Naumann 1915. objavljuje djelo Mitteleuropa.

103. Velika igra je dugačka partija šaha između Engleske i Rusije koja je trajala cijelo XVI. Stoljeće. DA

NE (cijelo XIX stoljeće)104. Koju je funkciju prema Klausu Doddsu imao termin „Treći svijet“

tokom Hladnog rata?Omogučio je da se u političku geografiju hladnog rata uvede tročlana podjela svijeta u kojoj su SAD kao «prvi svijet», a Sovjetski savez kao «drugi svijet» bore za prevlast.

105. Koja je država prema Klausu Doddsu predstavljala „Prvi svijet“ tokom Hladnog rata?SAD

106. Koja je država prema Klausu Doddsu predstavljala „Drugi svijet“ tokom Hladnog rata?Sovjetski Savez

107. Koja tri faktora su prema Klausu Doddsu doprinijela utemeljenju geopolitike kao posebne discipline? Navedite i ukratko objasnite?

a) Ekonomski nacionalizam i trgovinski protekcionizam – bili su u usponu dok su se imperijalne evropske države kao Velika Britanija i Francuska mučile kako da pristupe svjetskoj ekonomiji koja se mijenjala i sve više povezivala. Uspon SAD kao trgovačke sile povećao je nelagodu tih evropskih sila.

b) Imperijalne sile su u drugoj polovini XIX stoljeća agresivno težile osvajanju novih teritorija u Africi i drugdje.

c) Razvoj univerziteta i stvaranje geografije kao naučne discipline pružilo je naučnicima nove mogućnosti da predaju istražuju taj predmet.

108. Djelo jednog američkog geostratega je prema Klasusu Doddsu ostvarilo značajan utjecaj na oblikovanje njemačke geopolitičke misli 20-tih i 30-tih godina XX. Stoljeća. O kojem se geostrategu i djelu radi?Thomas Mahan.

109. Na geopolitiku koje države je formativno utjecalo učenje A. T. Mahana?Utemeljitelj američke geopolitike.

110. Na koji element prostornog mišljenja u njemačkoj geopolitici između dva svjetska rata je značajno utjecalo učenje A. T. Mahana?Utjecalo je na razvoj teorije o panregionalizmu.

111. Koje države prema Halfordu Mackinderu tvore Midland Ocean Alliance ?Velike Britanije i SAD.

112. Halford Mackinder savez između Velike Britanije i Sjedinjenih Država označava terminom Midland Ocean Alliance.

113. Protiv kojih država bi prema Mackinderu trebalo da bude usmjereno djelovanje tzv. Midland Ocean Alliance?Njemačke i Sovjetskog Saveza.

114. Klaus Dodds ističe da je Haushofer smatrao da je za napredak Njemačke potrebno da njezino vođstvo ozbiljno razmotri pet elemenata koji su od suštinskog značaja za svaku državu koja želi postati svjetska sila. Koji su to elementi?

Fizički položaj, resursi, teritorija, morfologija i stanovništvo.