Geopolitika suvremenog terorizma

AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Geopolitika suvremenog Geopolitika suvremenog terorizma terorizma

dr. sc. Mirko Bilandžić, docentSeminar, Zagreb, 12. siječnja 2012.

TERORIZAM KAO PREDMET (POSEBNE) TERORIZAM KAO PREDMET (POSEBNE) SOCIOLOGIJESOCIOLOGIJE

SOCIOLOŠKE STUDIJE TERORIZMASOCIOLOŠKE STUDIJE TERORIZMA(Austin T. Turk, UCLA, Sociology of Terrorism, 2004.) (Austin T. Turk, UCLA, Sociology of Terrorism, 2004.)

• Terorizam je socijalna konstrukcija (konstrukt)• Nasilje je privremena devijacija društvenog života

čovjeka: društvene proturječnosti uzrok terorizma• Terorizam je oblik komunikacije; izraz društvene krize;

kroz nasilje se ukazuje na problem; publicitet i utjecaj na javnost ciljevi terora

• Terorističke organizacije su socijalni entiteti; socijalni dinamizam terorističkih organizacija

• Tko postaje terorist: socijalizacija terorista• Društvena kontrola terorizma: kontrola društva

(protuterorizam)


SOCIOLOŠKE STUDIJE TERORIZMASOCIOLOŠKE STUDIJE TERORIZMA

• Sociopatologija: terorizam antisocijalno ili prosocijalno ponašanje.

• Terorističke organizacije: pojedinci postaju teroristi zbog društvene solidarnosti, socijalne alijenacije i društvene izolacije.

• Zašto svi nezadovoljni ne postaju teroristi, zašto samo neke grupacije koriste nasilje za ostvarivanje ciljeva: socijalna povezanost objašnjava razliku između velikog broja socijalno izoliranih ljudi od kojih manji broj postaju pripadnci terorističkih organizacija, mnogi postaju teroristi kako bi smanjili osjećaj društvene izolacije.


SOCIOLOŠKE STUDIJE TERORIZMASOCIOLOŠKE STUDIJE TERORIZMA

• Teorije organizacije: terorističke organizacije su čvršće povezane od drugih dobrovoljnih organizacija zbog ekstremnih opasnosti i kršenja socijetalnih očekivanja.

• Teorije organizacije: terorističke organizacije propadaju kada ne mogu održati poželjan socijalni kolektivitet vrijedan drugima za pridruživanje.

• Teorije organizacije: teroristi se više ponašaju kao socijalni maksimalisti nego politčki maksimalisti - održavanje socijalnog jedinstva nerijetko ispred ostvarenja političkih ciljeva


SOCIOLOŠKE STUDIJE/TEORIJE TERORIZMASOCIOLOŠKE STUDIJE/TEORIJE TERORIZMA

• Teorija strukturalnog pritiska - Strain theory • Teorija društvenog učenja - Social Learning Theory• Teorija relativne deprivacije - Theory of Relative

Deprivation • Teorija političkog islama• Teorije moći• Teorije društvenih pokreta - Social movement theory• Teorija anomije i društvene promjene - Social change and

anomie

POVIJEST TERORIZMAPOVIJEST TERORIZMA

• Zeloti, I. i II. stoljeće - protiv rimske vladavine na današnjem području Palestine, prvi vjerski fundamentalisti

• Zeloti-učinak: „Nitko se više nije osjećao sigurnim. U tom se stanju panike i beznadežnosti proširio vjerski fanatizam, pojavljivali su se lažni proroci i mesije, koji su imali mnogo pristaša. Oni su uvjerili narod da ga mogu osloboditi od patnje rimskog jarma“

• Zelot - revnosnik• Zelot – bodežari, sicar (engl. dagger-man, latinski. sica)

• Asasini ili ismailiti (1090. do 1275.)• Ubojice-atentatori• Tvrđava Alamut (Orlovo gnijezdo) (sjeverni Iran) • Danju probadali žrtve, najčešće političare i

vjerske vođe koji nisu prihvaćali njihove propovijedi, i to iz blizine tako da je bijeg žrtava bio nemoguć;

• kao i današnji bombaši samoubojice smatrali su da se žrtvuju za više ciljeve;

• ugrozili su tursku vlast u Perziji i Siriji.

Nastanak terorizmaNastanak terorizma

Francuska revolucija - "vladavina terora" 1793-1794. (Regime de la Terreur), riječ teror prvi put utisnuta u politički rječnik - poželjan oblik ponašanja državnih vlasti, sredstvo za konsolidaciju i uspostavu vlasti

• Sredina 19. stoljeća - terorizam postupno poprima obilježja „antidržavnosti“

• Talijanski revolucionar i anarhistički lider, Carla Pisacane (1818-1857.) - terorizam je „propaganda djelom“ (propaganda by deed)

• Druga polovina 19. stoljeća je i ozbiljan početak uporabe atentata, kao terorističkog sredstva za ostvarenje ciljeva

Povijesni kontekst logike terorizmaPovijesni kontekst logike terorizma(kraj 19. stoljeća) (kraj 19. stoljeća)

• Nasilje djeluje na javnost• Javnost postaje svjesna političkih pitanja• Sustavno nasilje ugrožava državu i delegitimizira

njezine reakcije• Nasilje ugrožava društveni poredak – spirala

nasilja i protuterora• Društvene mase odbacuju vladu i prihvaćaju

ciljeve terorista

(Philosophy of the Bomb, Revolutionary War Science, Johannes Most)

Pojam

• Terorizam - lat. terrere, terreo - plašiti, strašiti

Općeprihvaćena generička definicija terorizma ne postoji.

Political Terrorism, Alex Schmid - 109 definicija terorizma

Definicija terorizmaDefinicija terorizma

Zajedničko gotovo svim definicijama jest, da je u osnovi terorizma primjena terora odnosno nasilja kao sredstva za ostvarenje političkih ciljeva. Nema terorizma bez terora, no svaki teror, svako nasilje, ne označava i terorizam. Da bi određeni fenomen bio terorizam, akt terora, akt nasilja mora imati politički cilj. Za terorizam u krajnjoj liniji nisu tipična djela terora sama po sebi koliko njihova namjeravana politička funkcija. Terorizam se koncipira kao nezavisna, dovoljna i presudna politička strategija.

Kriteriji definicije terorizmaKriteriji definicije terorizmaPrvo, terorizam koristi nasilje kao sredstvo, nasilje nije

krajnji cilj, već sredstvo za ostvarenje cilja. Drugo, u okviru terorizma nasilje predstavlja prijetnju,

nasilje se ne koristi izvan okvira koji trebaju zadovoljiti odnosno poduprijeti takvu prijetnju.

Treće, teroristički akti imaju psihološki učinak, kao posljedicu izazivaju emocionalni odgovor šire populacije. Proizvodnja straha je sredstvo kojim terorizam utječe na političke promjene.

Četvrto, nasilje koje koriste teroristi nije usmjereno spram trenutnih žrtava, već protiv širih masa koje nisu trenutne žrtve. Terorističke operacije su nevojnog karaktera, one se planiraju i provode u tajnosti. Po svojoj prirodi one su nasilne i, gotovo, uvijek uključuju i kriminalne akte (ubojstva, atentati, sabotaže, otmice, uzimanje taoca itd.)

Peto, konačni ciljevi terorizma imaju političku svrhu

ulazak u terorističku organizaciju: tri uvjeta: a) motivacija;b) prilika da se postane terorist;c) prihvatljivost tj. volja terorističke

organizacije koja je ekskluzivna grupa da nekoga primi.

Eric D. Shaw: „The Personal Pathway Model“

Terorističke organizacije: sociopsihologijsko pitanje

• ponašanje svih terorista je slično jer je riječ o otuđenim pojedincima koji žele pripadati;

• teroristička organizacija im je nova socijalna ćelija i nova obitelj;• organizacija ne dozvoljava napuštanje, sankcije su stroge i

brutalne; u organizacije se ulazi radi izvršenja terorističkih akata, to daje osjećaj ranije nedostatnog samopoštovanja;

• svaka organizacija ima svoj specifičan mindset koji je rezultat personaliteta i ideologije lidera, tipologije organizacije, religije, kulture i nacionalnosti i uvjeta u kojima djeluje;

• terorističke organizacije su društveni kontinuum: nastaju, djeluju, nestaju;

• važna je otpornost i sposobnost terorističke organizacije, otpornost je snaga organizacije da podnese gubitke, sposobnost je mogućnost realizacije napada, učinkovitost je rezultat oba obilježja;

• svaka organizacija ima svoj „modus operandi“.

41%

21%

38%

prestanak djelovanja - 268 terorističkih organizacija

unutarnji raskoli - 144 terorističke organizacije

aktivne terorističke organizacije - 244

Status terorističkih organizacija 1968-2006. godina (%)Status terorističkih organizacija 1968-2006. godina (%)No 648No 648

Godina

Broj terorističkih napada, 1970-2006Broj terorističkih napada, 1970-2006..

Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source da ta base on global terrorist events; March 2008; preuzeto s: http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/grants/223287.pdf

Afrika

Istočn

a i Središn

ja Azija

Južna Amerik

a

Zapadna Europa

Istočn

a Europa

Sjeve

rna Amerika

Južna Azija

Bliski Is

tok/Perzi

jski za

ljev

Jugoist

očna Azija

i Oce

anija

NapadiŽrtve

Broj terorističkih napada po regijama, Broj terorističkih napada po regijama, 1970-20061970-2006..


palež nepoznato ostalo

otmice ljudi

otmice vozila

nekonvencionalni napadi

bombaški napad

oružani napad

atentat

barikade/zatočeništvo

Raspodjela terorističkih napada prema taktikama, Raspodjela terorističkih napada prema taktikama, 1970-20061970-2006..


Ostalo

Policija Poslovni objekti

Vlada

Prijevoz

Diplomacija

Civili i civilno vlasništvo

Odustali od napada

Opskrba vodom i pićem

Pomorstvo Avioni i zračne luke

Telekomunikacije

Turisti

Edukacijske ustanove

Vojska

Religijske osobe/institucije

Nepoznato

Komunalne usluge

4,4%

Novinari i mediji

Ukupna raspodjela prema ciljevima napada, Ukupna raspodjela prema ciljevima napada, 1970-20061970-2006..


OstaloKemijski agensi

Biološki agensi

Eksplozivi

Vatreno oružje

Vatra ili vatrene bombe

Nepoznato

Noževi i oštri predmeti

Daljinski upravljani eksplozivi

Oružje korišteno u terorističkim napadima, Oružje korišteno u terorističkim napadima, 1970-20061970-2006..


Teroristička organizacija Učestalost %1 Put sunca –Sendero Luminoso (SL) 2817 3.612 Baskijska domovina i sloboda - Euskadi Ta Askatasuna (ETA) 1378 1.77

3 Nacionalni fron za oslobođenje Farabundo Marti - Frente Farabundo Marti para la Liberacion Nacional (FMLN)

1249 1.60

4 Irska republikanska armija - Irish Republican Army (IRA) 1165 1.495 Revolucionarne oružane snage Kolumbije - Fuerzas Armadas Revolucionarias

de Colombia (FARC) 1066 1.37

6 Kolumbijska nacionalna oslobodilačka vojska - Ejercito de Liberacion Nacional (ELN)

784 1.01

7 Hamas - Harakat al Muqawama al Islamiyya 608 0.788 Oslobodilački tigrovi tamilske domovine - Liberation Tigers of Tamil Eelam

(LTTE) 569 0.73

9 Domoljubni front Manuel Rodriguez (Čile) - Frente Patriotico Manuel Rodriguez (FPMR)

568 0.73

10 Kurdska radnička stranka - Partiya Karkeren Kurdistan (PKK) 535 0.69


20 najaktivnijih terorističkih organizacija; Učestalost i postotak 20 najaktivnijih terorističkih organizacija; Učestalost i postotak napada u odnosu na ukupni broj, 1970. – 2006napada u odnosu na ukupni broj, 1970. – 2006

11 Nova narodna vojska (Filipini) - New People's Army (NPA) 472 0.61

12 Nacionalni front za oslobođenje Korzike - Fronte di Liberazione Naziunale Corsu (FLNC)

455 0.58

13 Talibanski pokret - Taliban 438 0.56

14 Revolucionarni pokret Tupac Amaru - Movimento Revolucionario Tupac Amaru (MRTA)

412 0.53

15 Nepalska komunistička partija - Communist Party of Nepal-Maoists (CPN-M) 403 0.52

16 Pokret 19. travnja - Movement of April 19 (M-19) 321 0.41

17 Nikaragvanske demokratske snage - Fuerza Democratica Nicaraguense (FDN) 287 0.37

18 Narodni oslobodilački front (Sri Lanka) - Janatha Vimukthi Peramuna (JVP) 274 0.35

19 Pokret revolucionarne ljevice (Čile) - Movimento de Izquierda Revolucionaria (MIR) 257 0.33

20 al-Fatah (ar. pobjeda) ili Pokret za oslobođenje Palestine - Harakat al-Tahrir al-Vatanijja al-Filistinija

243 0.31


Karakteristike i struktura suvremenog terorizma

Terorizam je nesumnjivo jedna od najistaknutijih političko-sigurnosnih značajki suvremenog svijeta.

To je fenomen koji se generira iz političkog područja. Kao spoj politike i nasilja terorizam ima tri temeljna elementa:

1. uzroke koji dovode do političkog nasilja koje prerasta u terorizam;

2. terorističke akte koje najčešće izvode terorističke organizacije, ali nerijetko i države te

3. protuterorističku politiku odnosno protuterorističko djelovanje.

Državni terorizamDržavni terorizamEgzaktna empirijska istraživanja nisu raspoloživa – procjene su da su od vremena nastanka terorizma do danas države najobilatiji korisnici terorističkog nasilja (totalitarni režimi).

Državni terorizam: - strategija “teroriziranja terorizma”

- terorističke akcije pod sponzorstvom država.

Međunarodna zajednica, predvođena Sjedinjenim Američkim Državama, kao države koje sponzoriraju međunarodni terorizam zbog čega se nalaze u svojevrsnoj međunarodnoj izolaciji označava Iran, Irak Siriju, Libiju, Sjevernu Koreju, Kubu i Sudan.

Proces terorizmaPrva faza uključuje izvršenje terorističkog akta koji najčešće

izaziva šok, strah i užas. U drugoj fazi teroristi najčešće ukazuju na svoje postojanje.

Preuzimanjem odgovornosti za izvršenje terorističkog čina teroristi iskazuju svoje namjere i ciljeve.

Treća faza uključuje reakciju na teroristički akt i ciljeve terorista. Ona se kreće u rasponu od mogućeg udovoljenja ciljevima terorista do provedbe različitih mjera usmjerenih na sprječavanje budućih terorističkih akata (borba protiv terora) ili pak primjene sveobuhvatnih protuterorističkih politika i protuterorističkih strategija (borba protiv terorizma). Sastavni dio ove faze je i protuodgovor terorista.

Osnove protuterorističkog djelovanja

Najefikasnije sredstvo za eliminiranje terorizma otklanjanje njegovih uzroka

Ukoliko to nije slučaj (a najčešće nije) problematici terorizma država se suprotstavlja na više načina:

tzv. kriminalizacija - primjena pravnih mehanizama kroz institucije pravnog poretka odnosno primjena izvornih ili modificiranih pravno utemeljenih kaznenih procedura

tzv. militarizacija - uporaba vojnih snaga i ustanovljavanje znatno represivnijeg zakonodavstva prilagođenog vojnom djelovanju (vojno zakonodavstvo)

uporaba nacionalnog obavještajnog sustava (obavještajne institucije, protuobavještajne institucije i službe sigurnosti) - terorizam pitanje nacionalne (a time i međunarodne) sigurnosti

• uključivanje terorističkih organizacija u legalne i legitimne političke procese (politics);

• sastavni dio prethodnog pristupa je i uključivanje terorista u civilno društvo odnosno tranzicija prema civilnom djelovanju (civic action); ove akcije ne moraju dovesti formalnog sklapanja mirovnog sporazuma s vladom; teroristima se u zamjenu za odustajanje od nasilja i stanovito kajanje dodjeljuje amnestija i mogućnost uključenja u normalan život;

• ostvarenje ciljeva terorističkih organizacija odnosno njihova pobjeda (victory);

• raskol unutar terorističkih organizacija i njihovo cijepanje (splintering), pri čemu treba istaknuti da je ova kategorija, zbog činjenice da raskol unutar pojedine terorističke organizacije ne znači i odustajanje od terora od strane njezinih frakcija, eliminirana iz daljnjih analiza.

43%

40%

7%

10%

uključenje u političke procese

onemogućeno djelovanje policijsko-obavještajnim djelovanjem

onemogućeno djelovanje vojnim djelovanjima

ostvareni ciljevi terorističkih organizacija

Završetak terorističkih organizacija (%)

No 268

Paradoksi terorizmaParadoksi terorizmaTemeljno pitanje: je li terorizam problem koji se može riješiti jednom i zauvijek? Čini se da će tako dugo dok postoje političke, ekonomske i socijalne nejednakosti i nepravde i tako dugo dok postoje pojedinci i skupine, koji, u reakciji na takvo stanje, a s ciljem njegovog otklanjanja i ostvarenja vlastititih ciljeva, tendiraju uporabi nasilja, postojati i terorizam.

Osnovni je cilj terorističkih organizacija posredstvom terorizma postići političke promjene (ili zadržati status quo ako je riječ o prodržavnim terorističkim organizacijama, a što je ponekad cilj i državnog terorizma).

No, nastojeći stvoriti poredak koji treba omogućiti oživotvorenje i uživanje političkih i drugih prava i sloboda onih u čije ime djeluju, uporabom nasilja teroristi ugrožavaju ista ta prava i slobode drugih.

Upravo to i jest bit terorizma: teroristi ili borci za slobodu.

Terorizam se generira primarno iz političkog područja. Rješavanje političkih problema zasigurno bi utjecalo na eliminiranje ili reduciranje terorizma. Terorizam onemogućava rješavanje političkih problema iz kojih se generira, a te probleme trebala bi riješiti upravo ona politika koja je uvjetovala nastanak terorizma odnosno politika kojoj se, terorizam, pojavio kao direktan odgovor.

Svaka od država (svaki akter na političkoj sceni) svoj odgovor na političko nasilje odnosno terorizam bazira na vlastitim interesima, a ne na kriterijima za njegovo definiranje: teroristi ili borci za slobodu.

Documents

Geopolitika suvremenog terorizma