Giovanni Boccaccio

Dekameron

Marija Rušev, prof. Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola

Stanka Ožanića, Zadar

Giovanni Boccaccio (1313.-1375.)

Talijanski pripovjedač i humanist Pisao na latinskom i talijanskom Razdoblje predrenesanse Najviše djeluje i radi u Firenci Radi u državnoj službi i bavi se

književnošću Djela: O rodoslovljima poganskih bogova

(latinski j.)Dekameron, 1348.-1353. (talijanski j. Život Danteov, 1353. (talijanski j.)

Dekameron1348.-1353.

Grč. deka hemeron = deset dana

Zbirka od 100 novela koje u 10 dana pripovijeda 7 djevojaka i 3 mladića

G.1348. u Firenci vlada kuga pa odlaze na selo; vrijeme krate pričanjem zanimljivih priča

Uokvirena novela = započinje pripovjedačevim komentarom, zatim slijedi priča, i završava opet komentarom pripovjedača

Stil: zanimljiva fabula, skladna kompozicija, odmjeren stil, raznoliki likovi i situacije

Značajke djela

Renesansno Ljudi iz svih

društvenih slojeva Likovi: realistični i

psihološki uvjerljivi Čovjek: aktivan,

snalažljiv, inteligentan i kritičan

Etička poruka djela : obrana svega ljudskog i prirodnog; protiv licemjerja i lažnog morala

Zanimanje za unutarnji život čovjeka, prirodu i ovozemaljski život

Srednjovjekovno Simbolika brojeva: 10 = 3 mladića + 7

djevojaka, 100 novela Simbolika imena

djevojaka i mladića, npr. Fiammetta = vatrena, Elissa = zaljubljena

Uvod: kuga u Firenci g.1348

. Simptomi: “na preponama i pod pazusima otekline

koje bi narasle kao jabuka ili jaje … Ruke i bedra bi se osuli modrim i crnim pjegama koje bi onda prekrile i cijelo tijelo… Umirahu gotovo svi trećega dana.”

Širenje:“S bolesnih se prenosila na zdrave koji su se s njima družili… i onda ako si samo dotaknuo ruho ili bilo što drugo što je bolesnik dirnuo ili upotrijebio.”

Pisac-svjedok:“Vidjeh na rođene oči…Ako je predmete čovjeka koji je bio bolestan dotakla neka životinja… ne samo da bi se zarazila, već bi u kratko vrijeme i crkla.”

Uvod: ponašanje ljudi

“Skupljahu se i zatvarahu u kuće. Tu su vrlo umjereno uživali kloneći se svakog razvrata.”

“Drugi…su tvrdili da je najsigurniji lijek… mnogo piti, uživati… udovoljavati svakoj svojoj želji.”

“Takav je strah ispunio srca ljudi i žena …da je brat brata zapuštao, sestra brata…žena svoga muža, čak… očevi i majke izbjegavahu da svoju djecu njeguju.”

“Od ožujka do srpnja među zidinama Firence izginulo je …zasigurno preko sto tisuća duša.”

Uvod – susret djevojaka i mladića; odlazak na selo

Djevojake i mladići susreću se na misi “u časnoj crkvi Santa Maria Novella jednog utorka”

Slože se da sutradan odu iz grada “provoditi dane ne prelazeći ni u čemu granice razboritosti.”

Po dolasku na selo, Pampinea predlaže da svakoga dana “netko između nas bude glavni pa da ga poštujemo i slušamo, a njemu da jedina briga bude kako ćemo u veselju i radosti živjeti.”

1.dan 1. novela; kraljica: Pampinea;

pripovjedač: Pamfilo

Prokomentirajte Pamfilov uvod:

“Dolikuje se, predrage gospe, da čovjek sve što radi počne sa slavnim i svetim imenom onoga koji je sve stvorio.” (Božji zaziv na početku)

“Milost Božja zacijelo ne dolazi k nama ni po kakvoj našoj zasluzi, već po dobroti Božjoj, ili je isprose za nas molitve onih koji bijahu smrtni.” (uvod u temu o svecima kojima se molimo)

“Možda se koji put dogodi da zavarani vlastitim mišljenjem uzimamo za zaštitnika …onoga koji je proklet i u vječnu tamu prognan.” (najava teme o lažnom svecu)

“Pa ipak ,On, kojemu ništa skriveno nije, osvrćući se više na čistoću srca, negoli na neukost molitelja ili prokletstvo onoga kome se utječemo kao da je u krugu blaženih, usliši one koji mu se mole.”

1.dan 1. novela; priča o ser

Ciappellettu

Glavni lik: ser Cepparello, nazvan Ciappelletto

Tema: grješnik postaje svetac

Trgovac Musciatto Franzesi šalje notara Ciappelletta u Burgundiju da tamo utjera dugove. Kako Burgunđani “vole zametati kavgu, vjerolomni su i nepošteni”, morao je naći “tako nevaljala čovjeka u koga bi se mogao pouzdati da će doskočiti njihovu nevaljalstvu.”

Tko je zapravo ser Ciappelletto?

Krivotvoritelj, lažac, spletkar, ubojica, psovač, bludnik, kradljivac, pohlepnik, kockar, bezbožnik

Zadatak: Citatima potkrijepite njegove karakterne osobine!

Dopunite citate o karakteru ser Ciappelletta

“gizdavko, niska rasta” “Bijaše notar i jako se sramio kad bi se pokazalo da

neka njegova isprava nije krivotvorena.” “Najveći mu užitak bijaše krivo se zaklinjati…” “Nadasve je volio unositi razdor među prijatelje…” “…često vlastitim rukama ubijao ili ranjavao koga”. “…psovao i kleo boga i svece na sva usta…” “…svetim sakramentima rugao se pogrdnim

riječima.” “rado pohađao krčme. Žene su mu se milile…otimao

bi i krao…žderonja i ispičutura bijaše…kockar i varalica. Bijaše to najgori čovjek što ga je ikad svijet vidio.”

Imao je zaštitu gospara Francesija pa su ga štedjeli i oni kojima je nanio krivicu i suci kojima se isto tako zamjerio.”

Ser Ciappellettov dolazak u Burgundiju

“Ondje protivno svojim navikama, počne nekako umiljato i blago ubirati novac”

“Poslujući tako, nastani se u kući dvojice Firentinaca, lihvara…i iznenada obnemože”

Čega su se braća pobojala? “Ako umre bez ispovijedi, nijedna crkva neće htjeti

primiti njegovo tijelo… sav će ovdašnji puk zbog našeg zanata …navaliti na nas… opljačkati…možda nam i život oduzeti.”

Što je odlučio ser Ciappelletto?“Čuo sam što ste govorili. Za svoga vijeka toliko sam puta uvrijedio gospoda boga da se neće ništa izmijeniti ako ga u času smrti uvrijedim još jedanput…dovedite mi fratra…”

Dopunite ser Ciappellettovu ispovijed

O ispovijedi: “navikao sam se ispovijediti svake sedmice bar jedanput”

O čednosti:“nevin sam ko od majke rođen” O postu: “naviknut barem tri dana svake

sedmice da živim o kruhu i vodi” O dobročinstvima: “Svu sam zaradu dijelio

s božjom sirotinjom …polovicu njima davajući”

O braći lihvarima: “Došao sam da ih opomenem i ukorim te odvratim od njihova pogana posla”

O kleveti: “Imao sam susjeda koji…je svoju ženu tukao pa sam o njemu ružno govorio”

O srditosti: “Puno puta sam se rasrdio…vidjevši kako ljudi ne slušaju zapovijesti božje” (itd.)

Glas o Ciappellettovoj svetosti

Nakon Ciappellettove smrti “fratar koji ga je ispovijedio … počne kazivati čudesa o njegovu životu, postovima, čednosti … te o njegovoj svetosti… S velikim ga počastima pokopaše … i već sutradan poče puk hodočastiti na njegov grob, moliti mu se … Ubrzo puče glas o njegovoj svetosti, i pobožnost prema njemu se rasprostre…”

Renesansno:Snalažljivi i inteligentni ljudi pobjeđuju naivne

Misao: Ne znači da poroci novoga društva moraju, nego da mogu biti nagrađeni

Obrada lektire Citatima potkrijepite odgovore!

Kako se kuga širila? Kako se ponašaju ljudi u gradu i na selu?

Koji su se običaji promijenili zbog pojave kuge? Koje argumente navodi Pampinea kad ostalim

djevojkama predlaže odlazak iz grada? Zašto i mladićima predlažu da odu s njima? Kako su organizirali život na selu i podijelili zaduženja? Na primjeru 1.novele 1. dana objasni “uokvirenu

novelu”! Odluka Fransezija da u Burgundiju pošalje ser

Ciappelletta temelji se na izreci: “Klin se klinom izbija”. Obrazloži!

Kakav odnos prema lihvarima imaju ostali ljudi? (Aktualiziraj!)

Je li Ciappellettova ispovijed “u skladu” s njegovim dosadašnjim životom? Obrazloži!

Kako tumačite činjenicu da se na smrtnoj postelji ipak nije skrušeno pokajao (i rekao istinu)?

Teme za raspravu

Aktualiziraj!

Snalažljivi (i inteligentni) pobjeđuju naivne!

Zašto poroci društva (često) bivaju nagrađeni?