Br. 7. SPLJE1', 18. veljace 1910. God. lli.

Izlaz i svakog petica . - Ood linja c ljena za

zemlju poitom Kr. 6, Van države Kr. 6 -

Pojedin i broj 6 para. - Rukopis i se ne

vraćaju, a neplaćena pisma ne primaju se

~

Nakladn ik, Izdavate lj l odgovorni uredn ik

F, Paslnov ich . - Splitska Oruitvena T iskara

GLASILO SOCIJALNE ĐElllOKRACIJE U DALMACIJI.

Pr. 5/10-1

U l me Njegova Veličanstva Cm·a!

C. k. Sudbeni Dvor I Molbe u Spljetu kao tiskovni sud riješavaju ć o predlogn 11/2 1910 Posl. Broj Ss 5/10 mj e tnog e. k. Državnog Odvjetništva u nejavnoj sj ednici presudio je :

I. Da u vije ti "Nadničarska plaće" tiska­noj na drugoj stranici, trećem stupcu br. 6 ča­sopisa "Glas Malog Puka" koji je izišao u Splitu dne ll. veljače 1910. brzotiskom "Spliske druš­tvene tiskare' pod odgovornim uredništvom F. Pasinovicba i baš u rij ečima : n Nadničarske plaće " te "z!lslužuje" pak "Car Au trijski kruna 168'' i napokon od riječi , Svakako" do "žand1ui" na­zrijevaju se skrajnost i zločina po § 63 k. z.

II. Potvrdjuje se već obavljena zapljena i zabranjuje se daljnje razširivanje časopisa. J

III. Odredjuje se uništenje zapljenjenih pri­mjeraka i onih što bi se unaprijed zaplj enili , te rastava tiskovnih slogova;

IV. Nazočna osud!l ima se proglasiti u Inž­benom listu i na tRjućem brojn časopisa "Glas Malog Pl! ka" na prvoj stranici.

Razlozi.

Očito je da u sadržaju zapljenjenih riječi i zapljenjene upitne vijesti, u savezu sa preostalim sadržajem, povrijedjuje se dužno poštovanje prama Njegnvom V~ličunstvn, te se dosljedno u istim nazrijevaju skrajnosti zločina po § 63. k. z.

Toga radi uporabom § 493 k. p. i §§. 20. i 39 Tiskov. Zak. bi presudj eno kao u nazočnoj osudi.

O. k. Okružni Sud Spljet dne 12 veljače 1910.

Da živi rad! Da živi rad! Kad su radnici počeli kod nas nasto­

jati, da si skrate predugo radno dnevno vrijeme, čuli smo razne prigovore mnogih mizernih duša, kojima je samo do toga, da radnik što više i što dulje radi, pa makar l postao i sam mašinom i tovarnom živinom. Ću li smo medju inim i ovaj prigovor: "nije ih volja raditi ... "

On je h vatio: "g·lup sam, n euk, al­kohol ista, j er sam preveć radio, a premalo učio i čitao; pa da sam još radio za sebe; da je plod moga rada išao u moj tobolac!"

Odavle ona akcija za 8-satno radno vrijeme.

Osam sati rada, osam sati počinka, osam sati izobrazbe.

Ova je tražbina Ulko dal eko zasegla,

najživlje vrsti sa n eprestanom intimnom po­bunom proti buržoaziji, koja ima prevlast, Oni su samo dotle ljudi, dokle ćute mržnju proti gospodujućuj klasi. Postaju živine ne­tom se pokorno prigibe pod jarmom i egoi­sti č ki traže, da si učine snosljivim jedan život bespravnika i roba, a bez namisli, da skrše taj jaram. F. E n g e ls.

da internacijonalna proslava L svibnja ima Ha~ program protumacen puku. (kao glavni cilj) demonstrirati za radničko bratstvo i za jednu točku minimalnog so- Socijalistička stranka ima d v a pro-cijalističkog programa: 8 sati rađa. grama: minimalni i maksimalni program.

Zar nije pravedna i opravdana ta traž- Minimalni program jeste onaj program, bin~ 0 vi sićušne poslodavačke duše, vi ko~~ je o~tvarljiv u. kapitalističkoj družbi. i mizerni stvorovi, koji od čo vjeka-radnika kOJI sadrzava tražb1~.e radnog u~r~da,. koJe tražite, da bude rob vaše tamnice, a kad bi se mo~u u što skoriJe .doba rea~IZiratl; zato vam bilo moguće tražili bi ste i zapovje-l se ovaJ ~rogram. zove ~ ~ktu e ln1m .. d ll biste d· vam radnici rade punih 20 Glavne točke mm1malnog programa s:ti dnev~o. a _ bile bi : sveopće i jednako izborno pravo

Osam sati mlatiti po nakovalu, dosta glasa za - ~va ~astupstva, osam :atno .dnevno je; os~m sati gušiti se u smradu tvornica i radno vr_IJeme, ravnopravnost zena 1 pravo rudnika j trošit se nad teš kim radom dr- glasovanJa ženama; rastavu crkve od dr­žimo, da je dosta. zar ne 0 vi izr~blji- žave, ukinuće nameta na životne namirnice, vači?! < ' ' potpunu slobodu sastajanja, slobodu štampe

* Na prigovore ne ćemo se ni osvrnuti;

ta pitajmo ih prije: koliko rade kapitaliste, buržoazi i svi oni, koji se klatare po ka­vanama, po šetalištima, po vilama, oni koji provode dane u zagrljaju lijepih žena.?

Na prigovore odgovaramo jednom za vazda: mi smo stranka rada; na našem bar­jaku piše kruha i rada. Naš j e kredo Rad ; mi vjerujemo u rad, koji je stvoritelj s vega bogatstva, dok kapital nij e nikada ništa pro­izveo. Sve je plod našrg rada, rad je otac

itd. Dakle takove reforme, koje bi donijele demokratizaciju svih institucija, eto, to je aktuelni socijalistički program.

Maksimalni program bio bi koleti v izam, to jest ukinuće privatnog vlasništva, a us­krisenje zajedničkog (kolektivnog) vlasništva: to je savrsenija forma društvene organiza­cije, koja će izbrisati sa lica zem~e so­cijalne nepravde, koje su uzrokom svake ljudske degeneracije ; jer nitko ne može nijekati, da se dru t'l tvo ne preobraziva i da po naravnom zakonu usavršivanja ne će

nadoći bolje društ veno uredjenje, koje će svega. zamjeniti ovo nevaljalo, nezgrapno i nemo-

Mi ne mrzimo rad. Mi ga ljubimo, a ralno. zato se i borimo, e da g·a oslobodimo iz rop- Vidimo, dakle, aktuelni nam program stva kapitala, e da rad zadobije onu pravu služi za provesti sveopću demokratizaciju, vrijednost, koju i zaslužuje. Mi ga hoćemo t e da pripravi teren novom, boljem društve-osloboditi iz sisaljke izrabljivanja, a to će nom poretku, koji će učiniti kraj kapitali­biti kad oborimo premoć kapitalizma, a us- stičkom izrabljivanju čovjeka p o čovjeku i postavimo pravdu socijalizma, tog sunca svakoj klasnoj nepravdi. Taj je prigovor tako glup, da se s njim

ne bismo smjeli ni baviti! Radnike se izrabljivalo i izrabljuje ih

se svakako, a kad su došli do spoznaie, or­ganizirali se, znajući, da organizacija štiti njihove interese.

Proletarske budućnosti. Onda rad ne će l Ak 1 · ·1 · · · 1 · · . . . . t ~ . . • tue m 1 1 mm1ma m progTam Je po-

l mtko pre.ziratJ, Jer ce rad pruzati zbilJa bla- l luga u rukama proletarijata, s kojom će g?s.tanJe 1 ~reću , a. ne kao _danas! kad~ rad- l sjedinjenim silama oboriti današnje klasno mc1ma pruza škrti komadić hlJeba 1 mo- ropstvo i kapitalističko gospodstvo; to je

Prvo i najplemenitije, što je radnik tražio bilo je uredjenje i skraćenje radnog vremena. Radnik je shvatio, da on nije ni ­kakva živina, kojoj je, da u neznanju i ži­vinstvu sprovadja dane, već č o v j e k, koji sve proizvadja, čovjek, danas prezren i za­nemarivan, ali koji će da postane gospoda­rom svijeta.

Koliko je plemenitosti, morala i idea­lizma u toj radničkoj tražbini!

ralnu bijedu. Onda će rad biti lijep i sla- put, koji ih najvećom sjegurnošću vodi k dak, jer će biti u svoj svojoj cjelini naplaćen, proletarskoj emancipaciji iz trostruke za­dok je danas izrabljen i u službi kapitali- visnosti i služinst\7 a: intelektualnog, poli­stičkog isisavanja; dok danas rad znači ser- tičkog i ekonomskog ropstva. vilnost socijalnoj nepravdi, a radionica je pro- Jednako potrebna po proletarsku eko-letarska tamnica u vlasti boga kapitala. nomsku borbu jeste politička borba, jer bi

N e čudi se ni malo ako radnici, s kojima se postupa poput s živinama, po­staju živine, ili pako zaštićuju svoju savjest i čuvstvo svojeg dostojan~:~tva sa mržnjom

sama ekonomska borba bila teška, bez ko­risti i rezultata kad ne bi bila pokrijepljena od političke akcije. Zato proletarijat mora da jednakom snagom vodi toli političku koli ekonomsku borbu. Samo sa ekonomskom

borbom proletnrijat može da osvoji i izvo­juje razne poboljšice - no dal,ie ne će moći do p rij e ti.

A i ekonomske bi pobjede ostale uza­ludne i suvišne kad bi radnici puštali, da budoazi sami kroj u zakone po miloj volj i ; oni će ih kroj iti u k or i s t s v o j e k l a s e, a na potpunu štetu proletarijata.

Ko ljubi krumu ne ljubi obitelj, pa m sama sebe: svoje zdravlje, bilo tjelesno ili duševno.

Iz krume lahko se ide u bolnicu ili u tamnicu.

Župnik si rado daje ime pastira: on je pastir, a puk je njegovo krotko "stado" .

To i je istina, jer pastir svojem stadu striže vunu i muze im mlijeko do zadnje kapi.

Kada pročitaš "Glas Maloga Puka 11 po(laj ga znancu, drugu i prijatelju nek upozna što hoće i za to smo socijalisti.

* - Rl\dniče, zar ne žhiš li od mda. vla­

stitih ruku? - Ako živiš, onda treba da stupiš u naše

redove i da dobro proučiš ocij alizam.

(!ako jB u kapitalističkoj družbi. Ako si gladan (a rada nemaš) ukradeš

koju kobasicu, ili koji hljebac, uhvate te i strpaju te u tamnicu po nekim paragrafima, koje ti nisi skovao, niti ih tvoj glad po­znaje, niti ih može poznati, prem da ono, što si ukrao plod je rada, koje je izveo i opet radnik, a stalan si, da taj rad ulcra­djenog predmeta nije bio dostatno naplaćen, već, da je gospodar s njim samo špeku­lirao.

Vidiš: kradja je i jedno i drugo: i kradja kobasice i špekulacija kapitaliste; dapa~e ono prvo i nije zapravo kradja, jer si uzeo nešto, što je radni kovo (s v e j e p l o d rad a), a opet si morao, a natjerao te naj već i zakon : z a k o n e g z i s t e n e i j e, a krivnja nije tvoja, što sc ovo društvo te­melji na nepravdi, pa ti ne daje ono, što je za život nužno.

I sada pazi: i poslodavac svakidano krade, a krade radniku, a to je najveće zlo; krade, jer špek ulira sa radniukim ra­dom, t. j. ne daje mu onoliko, koliko vrijedi njegov rad, a on to mora da či ni, jer -- je

poslodavac. Ipak njemu, poslodavcu. ni šta. Kao da

je kr a dj a špekulanta i izrabljivača na­ra \' na stvar!

J est, jest; u kapitalističkom uru tv u nisu svi lopovi u tammci, već samo oni, koji su bez svoje krivnje postali lopovi: naime oni, koje je ovo barbar ko i brutalno društveno 11 uredjcnje' u6inilo lopovima, a to bez njihove volje, ili proti njihovoj volji.

I još popovi vele da je "božje' ovo nelijepo i sramotno uredjenje! A ne znaju, da ništa nije vječno, a po gotovo no druš­tvo; društvo se uvijek od svog početka kroz

.,G-LA MALOG PITKA"

vijekove i Yijekove razvijalo, pa će, stalni l Badničkitn dječacima. smo, po zakonu evolucije pasti i lopovluk Ljubi svoje školske sudrugove, koji ove "r.ivilizacije", koju historija krsti bur- će ti biti i sudrugovi rada za vrijeme cijelog žoaskom, dok proletarska ima tekar nadoći. tvog života.

I jer to hućemo, popovi nas rišu crnim Ljubi nauku, koja je kruh znanja; bojama; no lj udi mozga i razbora vee znadu, budi znh valan onome koJ' i to podučava kao

• ' l da , vrag·" nije tako crn, kao što ga popov1, sl'om ocu i svojoj majci. ti služnici kapitalizma, rišu. Posveti sve tvoj e dane kojoj korisnoj

Ako opstoji ]Jakao (znanost o nJemu nikada ne govori, niti ga pripoznaje) zaista nitko ga više ne zasl1Ižuje od nekih popova bez lj u dskih ču vst\' a, koj i u dauašnjoj borbi izrabljivača i izrablj•·n;h ciniuki zlo­porabe svoj upliv nad neukim i punim pre­suda radniukim masama e da ih privuku u gospodske stranke, t. j . da se bore proti samima sebi, e da si vlastitim rukama okuju laucc ropstva i bijede.

Ovo je najveći zlot:in, tim više, što isti izvadjaju dotič u ime boga i vjere, a to je najveće zlo.

Štrnjk zida1•n n Wiutertburn u Švicarskoj traje još uvijek. Poduzetnici su n posljednje vrijeme ponovno razaslali agente, da nabavljaju štraj kbrehere. Unatoi'l

1 gospodarske krize i s njom skopčane bes-1 poslice te dugog tt·ajanja štrajka nije im

uspj elo, da dobiju znatniji broj štrajkbre­hera, a oni, koji su dobili, otišli su nakon dan dva dalje.

Upozoruju se drugovi posvuda po­novno, da se čuvaju štrajkureh rskih age­nata. Gradjevinari neka podnipošto ne pri­maju posla za ·winterthur, a i kod ponuda za ostalu 'vajcarsku na mjestu je oprez­nost, te je najbolje da se u takovom slu­čaju pita prije za obavijest koje radničko tajničtvo u Švajcarskoj.

Bojli:ot naesu.

Ogromui kapitali u Americi sakupljaju se jedino iz ne plać •nog rada najamnih rad­nika, drugo, što kapitaliste podižu velike trus tov e, sa veze, g dj e oni sami odredj u j u cijene pojedinih stvari. Tako ima trust gvož­dja, petroleja, željeznica itd. Ali osobito su ubijstveni savezi životnih namirnica. Ma ko­liko zemlja urodila, ipak se cijene održe na istoj visini, zato što savez neda jeftinije, a sve je u njihovim rukama. Protiv ubijstve­nog rada trustova uzalud se govorilo do sada, uzalud je parlamenat donašao zakone. Kapitaliste nisu slušali nikog, jer su za­konodavCI u njihovim rukama. Sad je već dozlogrdilo narodu, i zaključio je, da sam sebi pomogne. Zaključio je, da će se di­rektno boriti protiv trustova. Najbezobraz­niji je savez mesa i sad se radni t o i srednja klasa u cijeloj zemlji organizuje, da bojkotira meso, da ne jede meso. Nekoliko nedjelja živit će od biljaka, sn dotle, dok trustovi ne uvide, da je bolje i malo manje profita, nego ništa. Čim se ovaj bojkot svrši, uim se slomi Ravez mesa, bojkot će se sta­VIti na robu drugih avcza. Direktno se treba napasti zlo, pa 0e se iskoreni ti.

1 dobroj akr.iji. Čast1 dobre ljude, poštivaj svakoga, ali

se nikome ne pokloni ! Nemoj mrziti, nemoj vrijedjati, ne osve­

ćuj se nikada1 ali obrani svoja prava, ne kloni pred grubom silom i bahatošću tla­čitelja.

Ču vaj se od svake podlosti; budi pri­jatelj labijih i potištenib, ljubi pravdu izvan svega, bez koje nema drugo do li bijede.

Spomeni se, da su sva zemaljska do­bra plod i posljedica rada: uživati, a ne raditi, isto je što i krasti kruh onome, koji radi.

Nastoj da mozganjem upoznaš Istinu; ne vjeruj onome, što je u protuslO\' )ju a_a zdra vim razumom; ne daj se za vesti ili pre­variti, ali nemoj ni ti druge prevariti!

N ernoj misliti, da moraš mrziti i prezi­rati druge narode; ne; ne želi divlje ra­tove, koji su ostatak starih barbarizama.

Želi naprotiv , da svane dan, kad će s v i lj u d i - slobodni gradjani jedne je­dinstvene domovine - živjeti kao braća u miru, pravdi i ljubavi ljudskoj.

Socijn.liznua u Riui. Već kojih par godina opaža se u Kini

jaka socijalistička struja, koja ima da izdrži mnoge progone od strane kinesk~ vlade, koja je isto tako reakcionarna kao i ona u Rusiji.

Vodja kineškog socijalizma je Sun Ysen, koji je kroz više godina djelovao u Japanu, na Filipinima, te u Indiji kao re­volucionarni agitator. On je prokriom~ario P~.:e socijalističke knjige u Kinu. U agita­CIJl podupire ga priličan broj mladih izo-

1 br.až~nih ljudi, koji .s~ se upo~~ali sa so­CIJalizmom u Evropi 1 u AmenCJ, a dobri su govornici i spremni na svaku žrtvu. Očito je, da će se i azijatski proletarijat, netom bude bar donekle odg·ojen, bez oklijevanja priključiti velebnom medjtmarodnom socija­lističkom pokretu.

Btulnički masni J•ro·fiti. . - U Sosnovicama u Njemačkoj upa-

liše se dva rova. Koliko je radnika u njemu, ne zna sc. Tako to glase vijesti iz najbolje ure ljenoga društva.

- U ugarskom gradu Balmaznjvaroš narod formalno gladuje. Po sto zena sa djecom u naramku pla~c i traži pred op-ćinom kruha. ·

U Vladuleni u Rumunjskoj puk­nuo je glaYni kotao u velikome mlinu, te ubio 32 radnika na mjestu, a ostalih 8 bori se sa smr 1u.

- U rudokopu Indiana u Sjev. Ame­rici usmrćeno je uslijed eksplozije 11 racl-

JI l

iD

K ra

k

m. sk

i u i e

p

k( pl D

1

bl tv t

hi ef o~

ra b

11

' Dl

u nj

tu Dl OJ

ns

na

.nika. Dru'ge vijesti vele, da mrtvih radnika ima preku 50.

- Na Floridi se sukobila dva vlaka. Katastrofa je užasna. Mrtvih željezničarskih radnika im<\ sva sila.

- U Peroii lllinos upališe se rudo­kopi. Vjeroj atno je, da ima u njima ljudi.

- U ugljenokopu Gottsegen u Nje­maokvj porodila se vatra. I tu ima ljud­skih žr ta va.

- U ugljenokopu Draskebero (Keu­tunky) poginulo je uslijed eksplozije 40, a teško ranjeno 20 ljudi.

Tako eto izgleda toliko opjevana lje­pota radničkoga života!

Ovo su suhe vijesti, suhe brzojavke, koje ipak mnogo govore: govore o pokolju pro l< taraca u kapitalističkoj klaonici: u da­našnjem svijetu.

I popovi vele, da bog tako hoće, a mi da smo bezbošci jer velimo, da je ovo druš ­tveno "urerljenje" nedostojno i barbarsko.

Ljepote buržoaskog režimu. Po računu J obna Burnsa, broj osoba

bez stana, pripomoženih od javne dobro­tvornosti u Londonu, prela;~, i broj 9 20.000 t. j. preko četvrt stanovništva.

Milijuni besku ćnika s jedne strane, hiljade velikih miljunera s druge strane, eto, to je socijalni problem u svojoj praVOJ očevidnosti, a to još u narodu, koji uslijed razvijene industrije i trgovine slovi kao naj­bogatiji i ekonomski najbolje situiran.

J edna osoba na 4, koja nema od česa da živi : ruke ima, ali rada nema!

Iz pokraiin~ Šibenik..

O našim pekarima. Tuže nam se neki iz redova te trnke, da se mnoge peka rne u Šibe­niku ne drže pravila ob rtnog zakona, jer tia rade u nekim pt-karnam sami šE'grti, te da nema u njima ni jed nog L pitanog rad n tka.!

Evo tako mnogi ispitani radnici na mogu tu naći zaradE'. Ovo je žalostno, da žalostnije ne može biti. Čemu tad obrtni zakon, kad se o v a k o v o m izra.bljivc.nju radnika ne može na put stati? Zašto se zapostavlj11. obrtni zakon? Zašto je tu politička vlast? Zašto ona ne ras­čisti ovaj nered, koji ovdje vlada na štetu pe­kar kih radnika, a istodobno e i j e l o g opđinstv a, jE'r više puta se opaža nevaljali i sirov kruh, gdje se Ht>Smetano prodaje? A mislimo, da je to na štetu narodnog zdra vlja. Tražin1o, da se ovom j ovakovom neredu jPdnom na put stane l Do koga je, nek se makne l

Vladina pomoć za obnavljanje vino­grada. Namjesntštvo je doznačilo općmi šiben­s.koj be kamatni zHjam od 59.500 kruna za ob­navljanie vmograda uništentb od filoksere.

Btlo je napokon skrajnje vrijeme, da to ~lada dade j a dala je, jer manje nije mogla, ~ i onako pare će joj se povratiti. Dala je tekar u zajam! A naši "zastupnici" mogli bi bar i tu nešto više uraditi , ali njih ne bije zlo I To ti je ono!

Razdor u vatrogasnom društvu. Kako su mnoga društva u Dalmac1ji osnovana lih iz sebičnih interesa, tako istodobno ni u ni ova do­brovoljna vatrogasna društva daiPkO od tog na­misia. Ta do ta nam je bilo virlj eti prošle jeseni, prigodom sokolskog sl a vlja u našem mjes tn, gdje

.. GLAS MA LOG PUKA"

je vatrogasno rlt·uštvo služilo kao stafaža na­dutim , rodo ljubima" u11jgore vr 'tl.

Kako čujemo, u šiben kom vatrogasnom društvu o'l nPkog vreml'na vludaju neke razmi­rice medju čl~tnovima i upnn'om tstog društva. Ove razmirice imaju se pripi ati dakako ap olu­tizmu, koj i vlada u L tom dru:7itvu. Vidi se po ovome: jE'r kad e članovi - koj i u sami rad­nici - ni n rlali od uprave terorizirati, prE' j ad­nik je ra pnst.i o drnšLvo ll Ponajbolji čl anovi društva, kad nvidj t.> e do čE'. g"a je ovo došlo, rla ih se na svaki na ćin }lO če lisiti njihovih J!l'av a, koja su . vojom požrtv vnošću za. Južili , oclluči'e da odn njih des"tllk zajtdno na 9. o. mj. na veče u prostorij vatrnga.nog društva, rl:~ s propi­t~:~ju, što je pre .jedniku drnštva pri ' il ilo na taj kort~k, da ih se l1šava njihovih prav-', radi kojih su se oni ponHjvise žrtvovali. Dok • u <lo li u dvori te, navali na njih 5 do 6 općim;kih redara g-olim abijam, tako da je i okolo stojećem op­ćinstvu udaJo stndt u ko tt te mnogi su mislili: na, sad ć koja glava vr nuti s ram na.

Mi radi rllcla ovoo- dru ~tva nt-b i e ni osvr­tali, jet· smo vi e put<~. rekli, d<t je jedini pas radni cima u rarloičkoj organizaciji, anP u gradjauskim dru. tvima. Ali moramo osuditi kr­volo čni i Lup rPdara-divlj aka koji onako bez sa­milo ti napadaju brata svoga - radnika.

Iz karbit-robijašnice. Go poda kapitali ti karbit-fabrik t~ ovisllt su cij ne svojeg proizvoda (karbura) za je,lno 5 K po kvintaln, a time -naravno - povećati će 1m se profiti, koji su i ona! o bili Vf'oma ma ni. Računa se, da će osle unaprij ed imati godišnje do ~ milijnna kruna v~: ćeg dobitka nego adt~.

A radnicima? Hoće Ji bijednim robijašima povećati i za 5 šoldi plaću. Ne, ne će, jer rad­nici, i ako kukavno plaćeni, nisu organizirani, pa ne mogu prisiliti kapita liste, da im dobace mrvice sa tola izr11.bljivanja.

Tako uvij ek. Radnicima sušica, tarost. pl'ij vremena, smrt, sve nevolj e, mukotrpnost, nezna­nji', klerikalizam, glad, kukavičluk, dok kapitali­stitua plandovanje, bezbrižnost, užitak vake vr ti, du evne na Jade kazališta, kulture lij epih knji­ga - - sve to znadu si f\O podii pribavitt iz izrabljivanja radn ika. A. radnici? .A raja? -Oh, ona spava, tvrdo spava l . ..

"Konac •.. svijeta". Pošto nam je poznato da nekt popovi hoće da izrabe tobožnju pogibelj "kon ca svijPta" , plašl:lći ~ra , da je to "kazna božja", i da je moguće odstraniti tu "kaznu·' a novcem, upozoruj emo dotičn e, da ćemo ih pred javnost iznijeti, pa makar to rekli i u ispovje­daonici.

Molimo na~e drugove diljem Dalmacije, da redakciji našeg lista u Spljetu jave imena tih popova-varalica. Toliko za danas.

Gruda (Ronavla) kod Dubrflvnlk.a. Kod naf! u izbori u potpunom jeku. Iza

nekidašnj Pg medjustra.n aćkog sastanka na Grudi, koji završi potpunim nesporazumkom, nasta divlji lov raznobojn·;h agitat.ora za izbornicima. Kandi­data ko gljiva: prav~tških, narodnjačkih , čingrij ev­skih, samo talno-kon11voskih pa je zaista og11.vno glt>clati k11ko narod biva uvadjan, da. gla. nje za jednog ili drugog. O:sobito se u tom pokazuju dobrim maj torima prav11"ki agitatori, koji za po­stići ci lja. ne biraju n i k a k o v ih sred tava pri­činj aj n se naj že· ć.im radikalima, antiaustrij anci ma, a kad tamo su blag ovce , umilne sluge svojih go:spodara, du·ni izvršioci naloga i želja velje vlasti. N1je dost>~, što se razne njihove " ličnosti·' okori tiše na račun lij t>p ih i ponosnih, ali izva­rattih Konavla, već opet kane rl a našem pleme­nitom narodu nanesu ramotu, da ga natovare novim t~retom, da ga d11.ruju s nekakv im " trije­Jja čkt nl dru 'tvima·', ko] ima bi država l.Jiagohotno "darivala' oc1ijPia, puške, municiju i suviše bi "dopu ttla ', čujte Kon~tvljan i, tla si za dru tvene znakove odaberemo trobojnicu sa likom gospe l

3

Nije dosta, što nam narod seli u Ameriku pred grozn om zapuštf'nošću vlade i v) ,t ·titih s vo­jih sinova, što rl ajemo porez državi u krvi i u novcu, što dajemo svoju mladost na 4 godišnju napornu vojničku lnžbu, što je vjt>ran d:·žavi pnsjolll odanošću, vPć La vlarla hoće, pomoću gore spomPnntih mam eluk ll, da još višt> izrdbi ovaj dohro čudnt narod, da ga još više kući pod voju v las t, rl ;~ od i tog ua pra vi dobrog p ~ Rtra)lara, koJi će vjerno č uvati kućni prag. Ne, ue, go­. podo npravitt:lji n Zadru i BPču, ne ćemo dalje tako, dust~ je bilo. Pokažite nam prije, rla .se i 7.d naše Konavle n~'to brinPte; pošaljite uam S>tcla "domaćt>g ina' i ostale komi ij P, p!!. da. vide, da se usobno uv,i Pre, koj1 na j-l.di biju j da vide kako e bij esna Ljuta r<~zlila po našvj uba­voj dolini, ni šte~i nam trud, da vide na ·u krn~­žPijeznicu, koj oj uvij ek prij fti propa t grozni ponora. rl~ virle naše nesretne puteve, rta oku­šaju naša nevoljna vina, koj e je lanjska poplava uništila. Ne tražite od nas SiliTI' žrtava, u ' luga i vjernosti, to smo vam, žalibože, toput učtnili, Vl'ć i vi nama u činite j daupnt nešr.o; oslobodite nam narorl iz l1hvar kih pandža, pre ušite nam ovo blatuo polje, napravite nam puteve 1 škoiP.. t ' vam ponovno kažemo, pa tad~ 11putite komi-ije u VJ hu uiltanovljivaoj~ n lov ~ čkih strijelj aca",

jer vam to pl'ij e ;~,a talno n eće upaliti. .Još u kona vlj ani na bukti žar poo o. a, a ima ll :l.~'~ tko vidi i rl'llje od uu a. Konavljanin.

lUedjustrukovnl odbor pozivlje sve organlzovane drugove na k.on8dencljalnl sastanak. u nedjelju ZO. tek.. u 91/1 sati pr. podne. '.l'oplo se preporuča da nitko ne fall.

Le Commlsslonl delle organizza­zlonl invita tutti l compagni organizzati ad un' ađunanza confidenzlale, la qnale sl terra domenica ZO corr. alle 91{1 ant. Sl raccomanda caldamente che non manchi nessuno.

Gradske vi!esti. . . Dl' ije zabave u k. orl st našeg Usta

b1t1 će .utra u s u b o tu i preko ' uLra u n e dj e­lj u. Predstavljat će vrijt>dna i simpati čna dru­žina G a vri l o v ić, te kazališ tno-dlletantski klub socijali tičke omladiuP. Komadi n birani, a iz reHinog nulničkog života, tako, da će o im što će hi bitt vanr rlno zanimivi i lijepi, pružati zdrave ponk i birane atir i šale.

Na.'i su drugovi pozvani, ela svi rlodju na zabave 1 ne t\e se pokajati. Osim too-a oni su pozv.ani.---:- a i rl~tžu ost i111 j e - ch uzdrž svoj radu1 čk 1 II't n ž1votu. Dana:s je štampa ve · i jao i ga onome. tko to ue llvaća l štampa 'je ~~ndan.a )~ko raširPna j buržoazija žrtvuje mi­liJune 1 nnh]ulie za štampu, jer dobro pozna važ­no t tanqw j radnik ima dana u svakoj go pod­skoj novini nepr1jat lj~t kl evetnika koji il i ga

4

nastoji zavesti moralno ubiti i u pavat i ili -grditi ga napadati ga i zvati žanchtre u pomoć.

Ovaj je pošteni komadić papira, koji nema gospodara ni t aj n i h fondova, znao uvijek yi­soko dignuti glas u obranu onili koji obrane i zaštite naj više treb aj u : zanemari vano, izrablj i­vano i za lij eplj eno r a \1 n i š t v o n a š g kr a j a.

Mi nemamo tajnih fondova, nemamo kapi­tali tičkih kesa, ali, pokllžimo, da imamo svije -nih radnika, koji u u XX. vij eku napokon shva­tili vrijedno t štampe, j e d i n a, koja je n e o d­vi s n a od svih starih i modernih dušmana.

I'2'. zapljena našeg lista. Zaplijene, koj e doživljavamo više su miješne i glupe nego -okrutn~. Maroli već ue zna drugo da bude, nego to ...

Zaplijenu članka o knjazu rnogor kom, koga pre v d osmo iz "A rb. Zeitunga", zaplijeniše motivacijom, da nije i tina. Kako g . .Maroli zna da nij e i tina? Ko mu je rekao? Zar trdičić? A ne zna da je taj članak bio potpisan od pisca: Dr. Triše Kaclerovića, koji je spravan dok~tzima u ruci dokazati voje tvrdnje, kad bi knjaza "došla volja' da ga pozove na - red. .. Sra­motno je plijeniti ono što se n i g dj e u Austriji nije zaplijenilo.

Današnji prilog. Prilažemo poziv dru· govima i drugaricama, a do njih je, da izvrše svoju dužnost.

Čudnovato ! Popori vele, da je naš list "listić", no njihov impegulani "Luk" (bog mu dao pokoj) bio je - list!

Pa što vodite računa o nama, gospodo po­povi, što otvarate čitave rubrike proLi socijal­demokratskoj idej i ta m i smo samo - listić ? !

Da li tić, ali li. tić, koji ~e u divljoj Dal­maciji znao održati za tr i g o d i n e, u prkos sviju progona, usprko vega ~ vaš pobožni "Luk', uza sav bi:;kupov blagoslov, uzn. sve po­povske kese - sagoj10 je l

~lože biti više no stalan, da će us­pjeti. Gosp. Maroli računa ovako: zaplijenit ću svaki put li t, n~uijPti ću toj vražjoj gardi svaki put po jf'dno 20-30 K i li t će podleći ...

No on čini račun bez krčmara. Želi li se uvj eriti nek poviri na zabavi u korist lista. Vara se g. Maroli kad tako misli.

Poznato nan1 je, da go p. Juričević, kll­teheta na r alci, nepre tano bljuv~~. u vojoj fur­tima koj mržnji aa socij >diste, n azivajući th hu­ljama, bt>sbošcima, ljudima, koji ho6e mukte (?) živiti (sjegurno sudi pop po stbi op. sl.). Ferrera .ie na 1n·imjer nazvao lopovom itct. I t ;c ko eto nastavlja taj čovo "odgoj" mladeži. d. to bi tek bilo, da mu koji protu lovi! Eh, tad g<~. valja odmah iz kole protjerati ...

A.gltirajte, drugovi! što više, čim jače

e da zaba v e sa plesont i pred ta vama orl subote i nf'djelje onako u piju, kako će biti do tojne velikom i znamenitom cilju kojem su posvećene: našoj štampi. - Pregninto dakle, jer sve što či­nimo, činimo jedino za na u radničku tvar l

1JvJjek krivi radnici. Kad poslodavac ne može da zadovoljava zahtjevima naručite-lja, obično baca krivnju na voje radnišLvo. Tako eto "Jedinstvo" u prošlome broju javlja, da ne može redovno izlaziti , jer su nekt radnici "bo­lesni", , istupili" itd., a čudimo se da ne rekoše da su i lijeni, pa da ne će da slažu. Evo dakle, radnici u krivi l Dakle radnici gospo tare tom tiskarom? No na žalost, jer je to malo druga­čije. Upravu te tiskare sačinjavaju gg. Poleti, bankovni ravnatelj; Morpurgo, knjižar; Rismondo itd., ljudi, koji se razum e u tipografstvo toliko, koliko i u pravlj~nje postola. Već toliko puta im radnici dokazašE>, da upravu ima sačinjavati u potpunom smislu strukovnjak, 11li oni se ne dadu krstiti (previše su veliki al"istokrate op. sl.). Pa zato se i ne čudimo, da njihov o rgan tako piše. Sada stoji do tipografskih radnika u toj

"GLAS MALOG PUKA "

tiskflri, da jednom za svagda suzbiju pranje loša i mizerne uprave preko radničkih ledja. T<.'liko za sada.

Drvodjelska organlzac)ja pozivljb sve neorganizirane drvodjelce na konfidencijalni sa· stanak, koji će biti u ponedjeljak 21. o. mj. u 7 i po sati na večer u prostorijam Sa veza medju radnicima. Radi se o njihovom interesu, pa zato se je i nadati, da će se odazvati u potpunom broju. Suviše bit će pozvani sa posebnim pisme­nim pozivom.

1\lala škica iz Bolničke Blagajne. Primamo: Ćuti li se tko bolt-stnim, dužnost mu je otići po liječnički savjet. Pošto se i ja na­lazih u ovome tanju, id em da posjetim toli vajnu bolestničku pjeneznicn. Na sve četin strane če­kaonice vi e karte sa natpisom : "L :j ečničko pre­gledanje obdržaje se od 10 do 12 sati prije podne", no liječnik se toga rtobro držao i došao u 10 i po (budi zadovoljan da je i tada došao, jer jednom sam čekao do 12 sati, pa ga nije bilo, a drugi put je bio na levi (stavnji), a mora se znat, da za ovako revno službovanje ima 10 rad- l

mčkih kruna na dan l Hvala g. Miotu na ova­kovoj upravi. op. iz ur.) Ambulatorij i čekaonica uredjeni sn upravo moderno po pravom sistemu svr·enog fakulteta. Dosta ma.lo nema ni stolca za udobno smjestiti bole tnika već e nalaze mo­guće lt čni u tvornici, a ne n ambul<~toriju. Za sada ovoliko. e da drugovi uvide u čij im se ru­kama i pa ki nalazimo. dok nam huržohzija kapu kroji, teško će nama uvijek pod tom upravom biti. toga nastojmo svim silama, da postavimo na upravu I.;ude, koji će bolestničku blagajnu pri-lagoditi radničkim pott-ebama. Rad n i k.

U Pragu e neki , napredni" (ljaci u na­pitom tanju dadoše IH\ junački po ao, pa sve­čano polu _raše n1Hlgrobne . pomeni ke. To nije ·u po činili neotlgojeni "te pisti" radnici, već a kade­mičari.

A ko je po Marjanu pokidao mlade čPm­preše i pora.zbijo.o ferale, možtll\ bi nam znali reći neki parižlije.

att a ionarlo. Ormai compresi i un gruppo rli

operai sociali~ti, provocati saugttino a!llente in p1eno pa gg10, rloutr,ero e co raggiosamente ri ponderP all' in , ulto di un a cumbricco la di fi~uri pagati dalla greppia al poterc tdlo scoppo di infrangere Ja quiete abbast;;nza e emplare di questo paese.

Rt&ndare alla citazio:-te di fatti gia noti elovrebbesi ciupare alquauto p>tzto riel giornale, e pero set siLttazione in cui ono oggi tenuti tre operai ittiu:e rle ll' ocliu eli chi oo-gi dirigP la Procura tato al 'l'ribun!ll~ eli palato, ci costrtnge a portar ia prot~sta ul giornal~ al pili autorevole del Partito nella no tra ragione. certi che la p rote ta avra J' 11ppro vazi one di tutti gli a 1anti di giu tizi<l.

Quando una Sf'ra dello scorso Settembre l' op aio AndriJa Miličević venue per odto di par~e colpito a tergo ela una trPm nda coltellata che per tre settimana lo tt-une ospe o tra viLa e lliOrte, l' autore dell' attentato uu fanat1co, veune dopo cinque giomi Ji detenzione Iasciato a piede libero malgrado la procedura tuttora in corso contro il uteclE>simo.

La sera del 9 ~~· nnaio u. s. in St>guito al conflitto scoppiato fra i no tri aderenti ed un gruppo di nazionalisti che c11pitanati da certo Augelinović a.vevano osato a fischiare la Marsi­gliese, l' Angelinović rima e JeggE>rme nte ferito. Ba:!tO questo fatto accioccbe, d' ordine della Pt·o­cura di Stato, fosse procedati a numerosi arresti dei quali tre fm·ono trattt>uuti.

. A quanto ci consta l' aut re del ferimento e tut ora sconosciuto. Tuttavia, chi usa l' istrut­toria, gli anestati dovevano di conseguenza es er l~sciati in liberta provvisoria, ed in tal senso anche la Camera di consiglio del 'rl"ibunale voto, senon()be essendosi la Procura di Stato opposta.

al.Ja sc1u·cerazione, elevando anzi l' accusa al eri­mine di tentat.o "omicidio"! la Corte d' a.ppello di Zara confermb l' an·esto ed oggi gli indiziati, fra i qc.ali il nostro caro compagno V. Prkušić, lan­guono fino al dibattimento, rovinati economica­mente e fisicamente per il danno gia innocente­mente patito. La camarilla nazionali ta ctoata escogito tutti i mezzi infam i per danneggiare i tre arrestati, f' ci consta che a sostenere l' ac()USa si sieno quotati un enorme numero di indivirlui prezzolati i quali asserirono che il confl.itto fil ordito a bella posta in seguito ad un complotto organizzato! alla Federazione (l!!) previo accordo con gli i tali am (!) i quali ne sostennero 1 ... spese !!! Ma speliamo che le risultanze processuali servi­ranno a smascherare tutto qu sto castello d' infa­mie, che inpunemente vengono compiute ed anzi appt)ggiate da quai fattori, che in si gravi fran-genti dovrebbero compiere azione di era equa- ~ uime giustizia. Cosi, e non altrimenti. '

"Doće naš Don Luka Pe eš". Pri-mamo iz gradjanskih krugova : Ugledno ured- ~· ni~tvo! Zamolio bi vas, da biste izvolili izjaviti lijedeće: ~

Zadnji dan poklada šetao je jedan gospodin. ~ ~ sa svojom suprugom po go p. trgu te na jednom~ \ navali na nj ega famozni Don Luka, te mu zada~ više jakih udaraca štR.poru po ledjima, misleći da. mu isti b!lca konfete. Supruga mu se tako pre-pala i malo d11. nije pala u nesvijest. Mislim, da će se bit pobrinuo oštećenik, da putem suda. tjera tog m. p. župnika.

NB. Don Luka je već svim gospodjicama na šetnji dosadio, a naj koli jednoj mladoj udo­vici, kojoj je odvi e dodijao, bilo bi dobro, da ga jednom dvbro nasamare.

International Phono HinBmatograph ===="EDISON"====

Petak, subotu l ne~eiJu Uenerdi, Sabbato e Domenica Program:

I. ! biR, ribolovne Jadje (iz naravi). II. Romeo se pohajdučio (tragedija). III. Kolajna napastnica (drama). IV. Žandareva prijatelj ica (komično).

Programma: I. Ibis, vascE>llo da pesca (dal vero) II. Romeo si fa bandito (tragedia). III. La collana tentatrice (dramma) . IV. L' amica del gen d arme (co mico).

r.. POZOBt ~ 50.000 para cipela. 4: par n cipelu zn s nm ih K 7.50

Radi obustave plaćanja više velikih tvornica, dobio sam nalog, da. rasprodam veliku koli činu cipela, daleko ispod tvor­ničke cijene.

Stoga prodajem svakomu 2 para cipela za gospodu i 2 para cipela za gospodje, smedje il crne kože galošn·ane, sa čvrsto pribijenim potplatima, vrlo elegantne, po najnovijoj n~odi. Veličinll prema broju. Sva četiri para stoje samo K 7.50. Balje se uz pou zeće.

P. lUST, Schuh-Export KRAKOV, br. 59/S.

Mijenjanje je dozvoljeno: novac se even­tualno vraća.