Glasilo Udruge žena operiranih dojki NADA Broj 1 ... · Osim pregleda dojki, u samopregled tre-ba uključiti i palpaciju limfnih čvorova, te pro vjeriti izlazi li iz bradavice iscjedak

Glasilo Udruge žena operiranih dojki NADA Broj 1 • listopad 2014. • ISSN 1849-5486A B

Marija Petković Samopregled – najbolja prevencija

Emina Grgurević-Dujmić Mamografija i karcinom dojke

Ira Pavlović-Ružić O onkološkom liječenju

Franjo Lovasić Kirurško liječenje raka dojke

Inka Miškulin Psihološka pomoć

Rijeka zdravi grad

Primorsko-goranska županija

Klub Nada Rijeka zahvaljuje na pomoći

GLAS NADE – Glasilo Udruge žena operiranih dojki NADA | 1

Važniji datumi koje obilježavamo

5. listopada Dan ružičaste vrpce

15. listopada Dan zdravih dojki

14. studenoga Humanitarni koncert „Pjesmom za Nadu”

5. veljače Sveta Agata

22. ožujka Dan Narcisa

17. svibnja Duhovna obnova

Lovran

NakladnikUdruga žena operiranih dojki Nada – Rijeka Milana Smokvine Tvrdog 5/151000 Rijekatel: 051 371 049, 371 062e-mail: [email protected]

Za nakladnikaKatherine Trinajstić

Izvršni nakladnikNaklada [email protected]

UredništvoFranjo Lovasić, Inka Miškulin, Marija Petković, Katherine Trinajstić

Adresa UredništvaUdruga žena operiranih dojki Nada – Rijeka Milana Smokvine Tvrdog 5/151000 Rijekatel: 051 371 049, 371 062e-mail: [email protected] se ne honoriraju i ne vraćaju.

Glavna urednicaKatherine Trinajstić

LekturaVeronika Grbac

Računalna obradaRanko Žilić

Fotografija na naslovniciMartin Hirtreiter

TisakAKD Zagreb

ISSN1849-5486

Drage članice Nade,

Poštovani čitatelji,

Nakon niza godina djelovanja Kluba Nada, koji je 2010. godine preimenovan u Udrugu Nada, udruga žena operiranih od raka-karcinoma dojke odlučile smo se predstaviti javno-sti naše županije, ali i drugim zainteresiranim osobama. Upravo zato, evo, pripremile smo glasilo simbolična naziva GLAS NADE.

Nada je vjera u ozdravljenje, vjera da ćemo s našim obiteljima dočekati još mnoga pro-ljeća i nove godine, da ćemo gledati svoju djecu i unuke kako rastu, živjeti sa svojim mu-že vima i obiteljima, prijateljima i rodbinom i biti sretne unatoč bolesti koja nas je zadesila.Naravno da naše djelovanje ne bi bilo moguće bez pomoći šire društvene zajednice, bez pomoći i podrške brojnih dobrih ljudi. Pomažući nam na različite načine: kupnjom božićnih zvijezda i narcisa, podrškom na našim koncertima, kupnjom predmeta što ih izrađujemo tijekom naših druženja i aktivnosti koje imamo u Udruzi Nada.

Pomoć koju nam pružaju lokalne vlasti – od općina i gradova do Županije primorsko go-ranske – nemjerljiva je i naša je zahvalnost isto tako nemjerljiva. Hvala svim dobrim ljudima, hvala svim institucijama koje nam pomažu a uz ovu zahavalu ide i molba – podržite ovaj naš GLAS NADE jer imamo iskustva i s bolestima i s ponašanjem u bolesti i mislimo da si-gurno možemo pomoći onim ženama, ali i njihovim obiteljima koje se suočavaju s istim ili sličnim problemima. Svijest da nismo same mnogo nam znači, a zajedništvo koje gradimo daje dodatnu snagu da izdržimo sve nedaće s kojima se suočavamo.

U ovom prvom broju donosimo nekoliko tekstova iz pera naših uglednih liječnika s ko-jima godinama surađujemo. Dajemo i osnovne informacije o aktivnostima Udruge, te kratki vodič kroz prava koja možemo ostvariti temeljem bolesti. Predstavljamo i srodne udruge, donosimo i svjedočanstva naših liječenih članica Udruge. U svome glasilu obrađivat ćemo različite teme i zato vjerujemo da će GLAS NADE potrajati. Budite s nama!

Predsjednica Udruge Nada Katherine Trinajstić

SadržajProf. dr. sc. Marija PetkovićSamopregled kao mjera prevencije raka dojke . . . . . . . . . . . . . . . 2

Emina Grgurević-Dujmić, dr. med., spec. radiologijeKarcinom dojke i mamografija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

Prim. dr. sc. Ira Pavlović-Ružić, dr. med., spec. radioterapije i onkologijeŠto trebam znati o onkološkom liječenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

Franjo Lovasić, dr. med., pročelnik Zavoda za opću, plastičnu i rekonstrukcijsku kirurgiju KBC RijekaKirurško liječenje raka dojke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Inka MiškulinPsihološka pomoć ženama oboljelim od karcinoma dojke . . . . . . . . 9

O pravima oboljelih... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Osobna iskaznica Udruge žena operiranih dojki „Nada” – Rijeka . . . 12

Liga protiv raka Primorsko-goranske županije . . . . . . . . . . . . . . 15

Miroslav RadićZdrav duh ozdravlja i tijelo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Marija Blažina, rođena 1931. g.Nisam gubila nadu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Zorica ForkoBolest ne pita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

2 | GLAS NADE – Glasilo Udruge žena operiranih dojki NADA

Za nastanak raka dovoljna je jedna je-dina stanica do koje dovodi u prosjeku

12 mutacija. U današnje vrijeme taj se pro-ces događa jednoj od tri osobe. Od karci-no ma dojke oboljet će sedam do osam že-na. Prema posljednjim objavljenim podaci-ma Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZZJZ) iz 2012. godine, u Hrvatskoj je od malignih tumora 2010. godine obolje-lo 20887 osoba, od toga 11203 muškaraca i 9684 žena. Iste godine od raka je umrlo 13482 stanovnika, i to 7751 muškaraca i 5751 žena. Incidencija raka dojke za Hrvat-sku iznosila je 2473 oboljelih, što predstav-lja 26 posto svih tumora, a umrle su 902 osobe. Još uvijek zabrinjava visoka smrt-nost u odnosu na zemlje Zapada, gdje je in-ci dencija također visoka, ali je smrtnost sve manja. Ovi podaci upozoravaju kako se pro-blemu mora pristupiti ozbiljno, što se i čini raznim mjerama od mamografskog probira te, po dijagnosticiranju raka dojke, primje-nom svih oblika onkološke terapije i reha-bilitacije.

Čimbenici rizika za nastanak karcinoma dojke su mnogobrojni, iako pravi uzrok (uz-roci) nije ni do danas utvrđen. Neki od čim-benika rizika su: hereditet, rana prva men-struacija, mali unos voća i povrća, prema-lo kretanja, debljina, pušenje, alkohol, izla-ganje zračenju, djelovanje toksina iz oko-

Prof. dr. sc. Marija Petković

Samopregled kao mjera prevencije raka dojke

liša, nedojenje, te stres. Nažalost, u da-našnje smo vrijeme izloženi mnogobrojnim okolišnim toksinima. To su, među osta-lim, sve veće zagađenje zraka (uklju čujući ispušne plinove automobila), za tim aditivi i konzervansi u hrani, pestici di i organski zagađivači, teški metali npr. ži va (u ribi), željezo, aluminij, i dr. Velika je i iz loženost mikroorganizmima. Čak 85-90 po sto svih testiranih pacijenata pozitivno na neke od mikroorganizama. Sve veći prob lem u ne-kim zemljama svijeta predstav lja onečišće-nje vode, neodgovarajuće pri prem ljeno me-so, a česti izvor je i loše oprano povrće.

Ovakvo kontinuirano štetno djelovanje na tijelo rezultira preopterećenjem imu no-loškog sustava tako da on postepeno sla-bi, a remeti se i ravnoteža neuroendo kri-nog sustava, što u konačnici dovodi do po-vi šenja incidencije ekspresije onkogena i po jave raka.

Međutim, usprkos svemu navedenom, že-na mora biti svjesna da sama može utjeca ti na svoje zdravlje i da je velikim dije lom od-go vorna za svoje zdravlje.

Osim uravnoteženja prehrane, održava-nja normalne tjelesne težine i odgovarajuće tjelesne aktivnosti, potrebno je redovito od-laziti liječniku, ali i samopregledom dojki i pridruženih limfnih regija pratiti ev. prom-jene u tkivu.

Gotovo 80-90 posto svih promjena u doj ci otkriva sama žena, iako ih se svega 20 posto samopregledava. Samopregled bi trebalo provoditi jednom mjesečno, pet do sedam dana nakon menstruacije kod žena u predmenopauzi. To isto vrijedi i za žene u postmenopauzi.

Žene često navode kako ne mogu same palpirati (pipati) dojku jer je to nešto što može samo liječnik. Međutim, to nije točno. Žena mora naučiti i zapamtiti strukturu svo-je dojke i vrlo je dobro palpirati.

Kako je dojka organ građen od žljezdanog i masnog tkiva te veziva i ligamenata, na-ve dene strukture pod prstima daju osjet mekših ili tvrđih kvržica. Budući da su žljez-dane strukture ovisne o hormonalnom sta-tusu, mijenjaju se tijekom menstrualnog cik lusa. Stoga je važno samopregled doj-ki provoditi uvijek u istoj fazi menstrual-nog ciklusa – pred kraj ili neposredno posli-je menstruacije jer tada dojke omekšaju i opus te se. Žene su kod pipanja dojki u bo-ljem položaju od liječnika jer osjećaju svoju dojku i u dubinu. Bit samopregleda jest da že na zapamti građu svoje dojke. Ukoliko bu de upoma u tome, moći će uočiti gotovo sva ku promjenu u dojci. Treba napomenuti ka ko većina promjena nisu karcinomi, ali zah tijevaju pregled liječnika i, prema potre-bi, dodatnu obradu.

Samopregled se sastoji od nekoliko faza koje treba proći polako i pažljivo. Za takav pregled je potrebno prosječno desetak mi-nuta.

Slike 1, 2, 3 Inspekcija – Najprije treba dobro pogledati dojke u ogledalu – gleda se izgled kože i bradavica, pomičnost dojki pri podizanju obiju ruku, posebno pomičnost i izgled kože kada pojedinu dojku pomičemo u raznim smjerovima. Kod pregleda desne dojke, desna je ruka podignuta iznad glave, a lijevom, koja je postavljena iznad brada-vice kako ne bismo zaklonili kožu od pog-le da, pomičemo donje dijelove desne dojke u raznim smjerovima i pratimo hoće li se bilo gdje na koži pokazati nekakva prom-jena, da li nešto kožu povlači i napinje. Is-ti postupak treba potom ponoviti s lijevom dojkom.

Slike 4, 5, 6 Palpacija – Drugi dio samo-pregleda je pipanje dojki. Dojke treba pipati i sjedeći i ležeći, jer se neke promjene bolje uočavaju u sjedećem, a druge u ležećem po ložaju. Osnovno je pravilo da desna ruka uvijek pipa lijevu dojku, a lijeva ruka desnu. Pri tom je jako važno spojiti jagodice dva ili još bolje tri prsta kako bi povećali površi nu


piraju. Dodatno se ruke podižu iznad glave što pregled čini još boljim jer se postiže bo-lji raspored struktura. Pregled si možemo olak šati podjelom dojki u četvrtine, vukući okomice kroz bradavicu, pa tako razlikuje-mo gomji unutamji, gomji vanjski, donji unu tamji i donji vanjski kvadrant. Svaku čet vrtinu treba pažljivo ispipati, a potom do datno opipati cijelu dojku i to najprije u smje ru kazaljke na satu a potom i u suprot-nom smjeru.

Osim pregleda dojki, u samopregled tre-ba uključiti i palpaciju limfnih čvorova, te pro vjeriti izlazi li iz bradavice iscjedak.

Iscjedak iz dojki – Pojava iscjetka može zna čiti ozbiljnu bolest dojke. Kada je is cje-dak mliječan i obostran najčešće se radi o hormonalnom poremećaju, ali i on zahtije-va dodatnu obradu: cijelu dojku nekoliko pu ta stisnuti pokretima kao kod izdajanja mli jeka – nije dovoljno samo stiskati bra-da vi ce.

Palpacija limfnih čvorova – Limfa najve-ćim dijelom otječe u pazušne jame, ali gomji unutamji kvadrant drenira se dijelom iza prs ne kosti, a dijelom supraklavikulamo (iz nad gomjeg ruba ključne kosti i vrata). Kod pregleda pazušne jame najprije treba po dići ruku iznad glave, te je potom pipati jagodicama prstiju druge ruke. Nakon toga ruku treba spustiti kako bi se opustili mišići pazušne jame. Nakon toga jagodicama pr-stiju ulazimo pod mišiće prednjeg ruba, a ja godicom palca pod mišiće stražnjeg ruba pazušne jame. Ukoliko napipamo novi čvor, koji dotad nismo osjetili pod prstima, obav-ezo treba potražiti mišljenje liječnika.

Pregled bi bilo dobro obaviti jednom u tjednu kada za kupanje-tuširanje možemo odvojiti nešto više vremena nego drugih da-na.

Na kraju moramo naglasiti da samopreg-led dojke nije zamjena za klinički pregled li-ječnika, mamografski i ultrazvučni pregled te druge dijagnostičke metode, ali on pred-stavlja dobru pomoćnu mjeru u otkrivanju dobroćudnih i zloćudnih tvorbi u dojci.

Slikovni prikaz samopregleda dojki (Izvor: Wikipedia-Breast self examination)

pipanja i izbjegli mogućnost da male kvr žice ’pobjegnu’ pred (raširenim) prstima. Dojka se nikada ne pipa na suho, već je najbolje dojke namazati kremom, uljem ili mlijekom za kožu. Moguće je dio pregleda provesti pod tušem koristeći šampon za tijelo. Kod stojećeg ili sjedećeg pregleda pri samopre-

gledu desne dojke, desna ruka se najprije postavi bočno uz tijelo, a nakon toga se po-digne iznad glave kako bi se i dojka podigla, eventualne tvorbe u dojci pomaknule i tako postale bolje opipljive.

Kod ležećeg pregleda dojka se raširi, po-staje tanja, pa se strukture u dojci lakše pal-


Karcinom dojke je heterogena bolest i za pravo predstavlja niz bolesti koje se

bit no razlikuju u pogledu invazivnosti, pa ti-me i prognoze i duljine preživljavanja. To je najčešći rak u žena u svijetu, kako u razvije-nim tako i u zemljama u razvoju, i vodeći je uzrok smrti žena, osobito starije životne do-bi i nakon menopauze. Kada se javi u mla-đoj životnoj dobi obično se radi o vrlo inva-zivnom tumoru koji se relativno brzo širi po organizmu.

Od karcinoma dojke u Hrvatskoj će tije-kom života oboljeti jedna od 9,5 žena, a u raz vijenim zapadnoeuropskim zemljama i SAD jedna od osam žena (u Nizozemskoj čak i jedna od sedam žena). Zna čajan dio obo ljelih žena nažalost umire od me ta stat-skog karcinoma dojke usprkos svim poku-ša jima i suvremenim metodama kirurškog i onkološkog liječenja

Budući da liječenje i preživljavanje ovisi o stadiju bolesti pri otkrivanju, rana dijagnos-tika raka dojke je od presudne važnosti.

Karcinomi su najvažnije lezije u dojci u di-jagnostičkom i terapijskom smislu. Veli ka ve ćina invazivnih karcinoma nastaje iz kar-cinoma in situ. Karcinomi in situ su po ka za-

Emina Grgurević-Dujmić, dr. med., spec. radiologije

Karcinom dojke i mamografijatelji povišenog rizika za razvoj invazvinog kar cinoma. In situ karcinom je ograničen na mli ječne kanaliće dojke, ne probija tzv. ba-zalnu membranu mliječnog kanalića i mnogi takvi tumori, osobito kod starijih žena, ne-će dovesti do smrti pacijentice. No s druge strane i neki podtipovi in situ karcinoma će s vremenom progredirati u invazivne karci-nome i zaprijetiti širenjem po organizmu.

Razlikuju se duktalni i lobularni karcino-mi in situ, dok su miješani oblici vrlo rijet ki. Mnoga istraživanja pokazuju da se većina invazivnih duktalnih karcinoma dojke raz-vija iz duktalnog karcinoma in situ (DCIS). Uvođenjem mamografije i organiziranog skri ninga, incidencija DCIS u biopsijskim uzor cima se povećala, jer većina DCIS sadr-ži mikrokalcifikacije, koje se mogu uočiti je-di no na mamografiji. U populaciji žena pod-vrg nutoj mamografskom skriningu posto-tak DCIS je oko 20-30, dok je kod žena s kli-nički palpabilnom tvorbom postotak DCIS samo 3-5. Lobularni karcinom in situ (LCIS) je difuzni proces, koji obično zahvaća veća područja tkiva dojke. Žene s LCIS imaju vi-soki rizik za razvoj invazivnog karcinoma dojke. Radi se o tumorima koji su klinički i

mamografski okultni, i općenito predstav-ljaju slučajan histološki nalaz u biopsijskom uzorku. To su vrlo često multicentrični (50 posto) i bilateralni (30 posto) tumori.

Invazivni duktalni karcinom (IDC) je najčešći i najsmrtonosniji oblik invaziv-nog karcinoma dojke. Incidencija IDC stal-no raste. IDC čini 60-80 posto karcinoma dojke, dok invazivni lobularni karcinom čini oko 15 posto. Posebni tipovi IDC su medu-larni kar cinom (3-4 posto), mucinozni (oko 3 posto), papilarni (oko 2 posto) i tu-bularni (2-3 posto). Postoje i drugi vrlo ri-jetki tipovi karcinoma (adenoidno-cistični, mukoepider moidni, planocelularni, itd).

Invazivni karcinomi su u pravilu oni koji mogu metastazirati i dovesti do smrti paci-jentice; neki invazivni tumori niskog gradu-sa imaju nižu biološku agresivnost, dok su tzv. triple negativni invazvini duktalni karci-nomi vrlo agresivni.

Izlječenje i preživljavanje pacijentice ovi-se o dobi i tipu karcinoma koji žena ima, vre menu i kvaliteti dijagnostičkog postup-ka, te o kvaliteti provedenog kirurškog i on-kološkog liječenja. Logično je da se bez ob-zira na tip karcinoma može očekivati bolji ishod liječenja ako se tumor otkrije u ranoj fazi, kada se ne može napipati i kada nije metastazirao izvan dojke.

Dijagnostika karcinoma dojkePristup pacijentici koja se javlja liječniku

jer je napipala neku tvorbu, ima iscjedak ili druge promjene u dojci, (klinički simpto-mat ske bolesnice), razlikuje se od tzv. skri-nin ga ili mamografskog probira zdravih že-na, (asimptomatske bolesnice), koje nema-ju ni kakvih simptoma, a pozivaju se na dob-rovolj na mamografska snimanja u pra vil nim vremenskim razmacima, sa svrhom da se tumor otkrije što ranije, kada nije palpabilan ali se vidi na mamografiji, te se tada ranom intervencijom može utjecati na ishod. Kod asimptomatskih bolesnica jedina metoda ko ja se danas upotrebljiva jest mamografi-ja. Djelotovornost mamografskog skri nin-ga u značajnom smanjivanju mortaliteta ra-nim otkrivanjem karcinoma dojke je doka-zana u brojnim studijama. Skriningom se ne obuhvaćaju žene sa znacima i simptomima raka dojke, žene s rakom dojke u anamne zi i muškarci. U Hrvatskoj je provođenje na-cionalnog programa ranog otkrivanja ra-ka dojke, (skrining program), započelo u stu denom 2006. godine na području cijele Hrvatske. Svake dvije godine na mamogra-fiju se pozivaju žene u dobi od 50 do 69 go-dina. U sklopu nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke mamografske snimke ob vezno očitavaju dva specijalista radio lo-


gije, a k tome, kontrolu kvalitete samih sni-ma ka i točnosti nalaza provodi nezavisna kon trolna komisija, što osigurava visoku kva litetu programa.

Kod klinički simptomatskih bolesnica i pacijentica s abnormalnim nalazom pri skri ningu, indicirana je dodatna obrada koja obuh vaća dodatne mamografske projekci-je, magnifikaciju, ultrazvučni pregled, MRI, perkutanu punkciju i/ili biopsiju. Treba imati na umu da oko 10 posto palpabilnih kar cinoma nisu uočljivi na mamografiji te da mamografski negativan nalaz nije dovo-ljan za isključenje maligniteta kod klinički simp tomatske pacijentice.

Slikovne metode omogućuju preoperacij-sku procjenu proširenosti tumora u dojci, što je važno jer je dio invazivnih karcinoma multicentričan, što znači da u istoj dojci po-stoji više fokusa tumora, a manji dio karci-noma je i bilateralan, odnosno zahvaća obje dojke. Tip i proširenost tumora izravno ut-je ču na to kakvu vrstu operacije će kirurg izvesti – poštednu operaciju (odstranjenje samo dijela dojke koji sadrži tumor, kva-drantektomiju) ili odstranjenje cijele doj ke (mastektomiju, s mogućom rekonstruk ci-jom). O tipu tumora ovisi i daljnja onkološ-ka te rapija, zračenje i liječenje lijekovima. Ne ki lijekovi su vrlo djelotvorni u liječenju od ređenih invazivnih karcinoma, ali su pot-pu no nedjelotvorni u liječenju karcino ma ko ji ne maju odgovarajuće receptore. Na kon pro ve denog kirurškog i onkološkog li ječenja opet se u višegodišnjem praćenju pa cijen ti-ca ko ris te slikovne metode, da bi se na vri-je me otkrili recidivi karcinoma u ope ri ra noj doj ci, eventualno karcinom u drugoj dojci ili uda ljene metastaze, te se onda u skladu s na lazima liječenje modificira.

Algoritimi uporabe različitih slikovnih me-to da, mamografije, ultrazvuka i magnetske rezonancije dobro su razrađeni u stručnim smjernicama vodećih američkih i europskih stručnih i znanstvenih radioloških društava, poput američkog Society of Breast Imag-ing (SBI) i europskog European Society of Breast Imaging (EUSOBI). Posljednjih go-dina na tržištu se pojavio niz značajnih teh-noloških unaprijeđenja, poput digitalne ma-mografije koja smanjuje doze zračenja u di-jagnostici, mamografske digitalne tomo sin-teze koja omogućuje veću točnost u ot kri-vanju lezija u gustim dojkama, sonoelas-tografije koja omogućuje procjenu tvr doće lezija ultrazvukom, automatiziranog ultraz-vuka cijele dojke, te niza tehnika mag net ske rezonancije koje omogućuju ne samo mor-fološki prikaz karcinoma, nego i mjerljivu procjenu patološke prokrvljenosti. Najbolji se rezultati dobivaju kada dijagnostiku pro-vo de posebno educirani radiolozi koji imaju od govarajuću edukaciju i iskustvo u inter-pre taciji mamografije, ultrazvuka i MRI i ko ji izvode punkcije/biopsije dojke pod nad zo-rom slikovnih metoda. Za postavlja nje toč-ne dijagnoze ključna je uloga pa tologa ko-

ji biopsijom dobiveni tkivni uzo rak pregle-dava pod mikroskopom i od re đuje niz tu-morskih karakteristika što je od izuzetno velike važnosti za nastavak lije čenja.

Mamografija se koristi desetljećima, naj-starija je i nezamjenjiva, do sada najbolje va-lidirana radiološka slikovna metoda u otkri-vanju malignih bolesti dojke, osobito ranih stadija, otkriva većinu karcinoma 1.5-4 god. prije kliničke detekcije. Danas su u rutinskoj upotrebi uglavnom mamografski uređaji ko jima se dobiva visoka kvaliteta snimki uz pu no manju radijacijsku dozu. Kvalitetna snim ka uvelike ovisi o tehnici snimanja te je nužno da radiološki tehnolog na odgovara-jući način postavi dojku u aparat i odabere optimalne parametre snimanja. Standardno treba snimati kraniokaudalne i kose medio-lateralne snimke svake dojke (četiri snimke ukupno). Suvremeni uređaji omogućuju pri-kaz mikrokalcifikacija promjera 200-300 μm, koji predstavljaju najraniji detektabilni znak karcinoma dojke i ne mogu se prika-zati niti jednom drugom metodom oslika-vanja. Izuzetno je važno da kvaliteta snimke bude vrlo visoka te da snimke interpretira dobro educiran i iskusan radiolog. Kod mla-dih žena dominira u dojkama žljezdani par-enhim pa su dojke mamografski „guste”. Maligni tumori se u tako gustim dojkama ne mogu uvijek uočiti na mamografiji zbog superpozicije okolnog gustog tkiva. Zato je kod mamografski guste dojke potrebno uči-niti komplementarni ultrazvučni pregled, radi otkrivanja patoloških promjena koje se ne vide na mamografiji.

Kod starijih žena s involutivno promijen-jenim dojkama, u kojima dominira masno tkivo, mamografija vrlo točno prikazuje tu-more koji su gušći od okolnog tkiva pa se mogu otkriti u vrlo ranoj fazi razvoja.

Važno je redovito snimati dojke i uspore-di ti prethodne snimke s novim snimkama te svaku novouočenu gustoću ili asimetri-ju dalje obraditi. Kada se na mamografi-ji uoči suspektna sjena moguće je snimiti dodatne mamografske projekcije i cilja ne snimke, napraviti i ultrazvučni pregled doj-ke te punkciju i/ili biopsiju lezije pod nad-zorom ultrazvuka ili tzv. stereotaksijsku ma mografsku biopsiju.

Mamografija je vrlo osjetljiva pri otkriva-nju karcinoma koji sadrže mikrokalcifikaci-je, a takvih je oko 50 posto (30-40 posto svih invazivnih karcinoma i 90 posto in situ karcinoma). Također je specifična kod pos-tavljanja dijagnoze benignih tvorbi kao što su tipične uljne ciste, lipomi, ovapnjeli fib-roadenomi. No kod većine mamografski ot krivenih promjena nalaz je nespecifičan i mo guće je samo dati više ili manje vjerojat-nu dijagnozu. Vjerojatnost da se radi o kar-cinomu vrlo je velika kod spikuliranih lezija, kao i kod karakterističnih mikrokalcifikacija malignog tipa. Međutim spikuliranu tvorbu mogu stvarati i radijalni ožiljak, masna nek-roza i ožiljci nakon operacije. Stoga je per-kutana punkcija/biopsija vrlo važna za po-stavljanje odgovarajuće dijagnoze.

Točno je da je mamografija radiološka me toda kojom se dojka izlaže zračenju. Do-ze zračenja kod mamografije su višestruko ma nje nego kod npr. snimanja različitih or gana kompjutoriziranom tomografijom (CT). Efektivna doza zračenja, (to je doza ko ja ostaje u našem tijelu i izražava se u mi-li sivertima/mSv), kod mamografije izno si 0,4 mSv, što je ekvivavlent sedmotjednom zra čenju iz okoliša. Za usporedbu, zra čenje kod CT trbuha i zdjelice iznosi 15 mSv, CT glave 2 mSv, CT pluća 8.0 mSv, rtg plu-ća 0.02 mSv, rtg torakalne kralježnice 0.7 mSv, rtg lumbalne kralježnice 1.3 mSv, den-zitometrija 0.001 mSv.

Tkivo dojke je najosjetljivije na ioni zi ra-juće zračenje (radiosenzitivno) u mlađoj ži votnoj dobi, kada se mamografija niti ne preporučuje (osim u iznimnim indikacija-ma). Tada je ultrazvuk dijagnostička meto-da izbora.

Zaključno treba podcrtati da je mamo-grafija pregled koji život znači, te da za ra-no otkrivanje raka dojke nema pouzdanije metode od mamografije.

Osobno smatram da bismo u Hrvatskoj trebali slijediti preporuke vodećih svjet-skih stručnih i znanstvenih društava što se tiče skrininga za rano otkrivanje raka doj-ke, a sva ta društva i dalje preporučuju pro-vođenje skrininga. Skrining je dobrovoljan i svaka žena sama odlučuje hoće li se odazva-ti pozivu, a o dobrim i o lošim stranama ma-mografije treba biti temeljito informirana.


Susret s dijagnozom zloćudne bolesti ili, jednostavno rečeno, rakom, mijenja naš

svijet. Javljaju se mnoge nedoumice i nesi-gurnosti i postavljaju mnogobrojna pitanja. Puno toga ne znamo i obavijeni smo stra-hom od onog što nam bolest nosi. Dodat-no se javlja i strah od onkološkog liječenja. Usprkos svim nastojanjima da se u medi ji-ma i kroz javne tribine i okupljanja što vi-še govori o bolestima i liječenju, i unatoč znatno poboljšanim rezultatima liječenja, dok smo zdravi vrlo često bježimo od ikak-vih informacija. Tek ako nažalost obolimo, shvaćamo koliko malo uopće znamo o raku. Kao i sama bolest, cijelo onkološko liječe-nje obavijeno je negativnom mistifikacijom koja ne pomaže oboljelima. U društvu se ra-do prenose pretjerane priče o „otrovnim”, „ja kim” lijekovima, opasnostima radio ak-tiv nog zračenja i zračenja uopće i nuspo-ja va ma liječenja, kao i negativna iskustva ne kih bolesnika ili neprovjerene priče „ne-kog, eto, kojega je netko naš baš znao” ko-je, u bolesniku kojima liječenje tek slijedi, umje sto ohrabrenja i pomoći samo još vi-še pojačavaju strah. Uzrok mnogim priča-ma i mnogim lošim osobnim iskustvima upravo je neznanje, nerazumijevanje zašto se to događa, ili nepripremljenost na liječe-nje. Naravno da liječenje nije jednostavno, ni ti bolest nije jednostavna, no uz znanje i podršku mnoge se pojave mogu spriječiti, ublažiti. Stoga svakom budućem bolesniku s kojim se susrećemo treba dobro razjas-niti i pomoći, te prvenstveno davati savje-te kao podršku, a ne dodatno raspirivati strah i unaprijed stvarati još negativniji od-nos prema liječenju. Aktivno prihvaćanje li je če nja i pozitivan doživljaj dokazano po-bolj ša vaju i učinkovitost liječenja; dokazan je utjecaj psihe na tjelesni doživljaj i pro živ-lja va nje nuspojava.

Valja najprije znati kako se, zašto se i s kojim ciljem liječenje uopće poduzima, a po tom tek kako, kojim metodama, i što to znači konkretno za oboljelu osobu.

Gledajući kroz vrijeme i postupke, liječe-nje zloćudnih bolesti, među kojima i tumora dojke, provodi se u više faza, ovisno o raz-nim čimbenicima. Pri tome je važno istaći da u svakoj fazi u donošenju odluke koji je oblik liječenja najuputniji za pojedinog bolesnika, sudjeluje cijeli niz medicinskih djelatnika raz nih specijalnosti. Događa se da se boles-nice čude jer, eto, imaju istu bolest a njih tri, pet ili koliko ih se nađe zajedno, u razmjeni iskustava uvide da se liječe baš svaka raz-ličito. Postoje pisani postupnici za liječenje koji daju osnovne principe postupanja sa pred loženim dokazano učinkovitim meto-

Prim. dr. sc. Ira Pavlović-Ružić, dr. med., spec. radioterapije i onkologije

Što trebam znati o onkološkom liječenju

da ma liječenja koji se poštuju i provode u ci jelom zapadnom svijetu. Na temelju njih, in dividualno liječenje se potom odabire za svakog bolesnika ili bolesnicu osobno i po-jedinačno prema baš njezinim (njegovim) karakteristikama i situaciji. Odabir vrste li-ječenja ovisi o više čimbenika. Ponajprije o veličini, vrsti i biološkim karakteristikama tu mora koji ta bolesnica ima i o stadiju pro-ši renosti bolesti. Jednako je važno voditi ra-čuna o stanju i kondiciji oboljele osobe, o bio loškoj životnoj dobi i funkcijama organa te o drugim bolestima od kojih boluje i koje bi se mogle pogoršati ili negativno utjecati na samo liječenje. U odabiru liječenja treba uvijek aktivno sudjelovati i bolesna osoba. Konačni odabir liječenja predlaže medicin-ski tim a odluku donosi oboljela osoba. Va-lja naglasiti da uz faktore bolesti i organiz-ma treba poštovati i stav i želje bolesni-ka-bolesnice nakon što joj (mu) se priopće sve činjenice.

Ciljevi liječenja drugačiji su ako se radi o ranom ili uznapredovalom stadiju bole-sti. Kod ranog stadija bolesti gdje je bolest najvećim dijelom na mjestu ili tek u nepo-sred noj blizini mjesta gdje je i nastala, i gdje nema dijagnostikom dokazanih vid-ljivih mjesta (sijela) udaljenog širenja po ti je lu (metastaza ili presadnica), provodi se ra dikalno liječenje sa ciljem izlječenja.

To zna či pokušati uništiti cijeli tumor i sve tumorske stanice gdje god se nalazile. Prvi nam je cilj što je moguće bolje i temeljitije uklanjanje tumorske mase. U raka dojke to se postiže korištenjem liječenja na mjestu gdje se tumor nalazi: kirurškim zahvatom (me haničko uklanjanje vidljivog tumo ra i si gurnosnog ruba) i radioterapijom (zra-če njem sijela tumora i mikroskopskim mo-gućim zaostalim tumorskim stanicama). Ko riš tenjem sistemnih lijekova (kemote-rapija, hor monalna terapija i biološka te-rapija) koji djeluju na cijeli organizam pokušavamo uniš titi moguće nakupine „odlutalih” stanica u tjelesnim tekućinama i tkivima. Sis tem nom terapijom, ponekad uspijevamo sma njiti tumor i prije opera-cije, tako da kirurg treba odstraniti što ma-nje tkiva. To se zo ve neoadjuvantno liječe-nje.

Primjenom onkološkog liječenja osim sa mog fizičkog uklanjanja mikroskopskih zao stataka već postojećeg tumora vršimo i prevenciju (prevenirat = preduhitriti, una-prijed spriječiti) povrata bolesti. Tome služi zračenje te sistemsko adjuvantno liječenje raznim lijekovima poslije kirurškog zahvata. Pri takvom radikalnom liječenju, s obzirom na to da želimo postići izlječenje, koristimo sve dostupne oblike liječenja u punom obi-mu (ili jakosti).


Kod uznapredovalog, odnosno metastat-skog raka dojke (ali i drugih tumora), bolest je proširena po tijelu i uglavnom se ne može postići trajno izlječenje. Prvenstveni je cilj za liječiti ili usporiti napredovanje bolesti i te goba koje bolest nosi (smanjenje simpto-ma), te održati kvalitetu života. Takav se ob lik liječenja zove palijativno liječenje. Svi oblici liječenja mogu biti primijenjeni pali-jativno: kirurški zahvat, zračenje i sistemno liječenje svih vrsta. Naravno, i metastatska se bolest danas može uspješno kontrolirati ponekad i duže vrijeme, pa čak i godinama, posebice kod nekih oblika raka dojke (ali i drugih tumora). Pri tome, za razliku od ad-juvantnog liječenja vrijedi princip da treba primijeniti što je moguće manje uz dobar uči nak, a da se postigne najbolji odnos kon-trole bolesti i kvalitete preostalog ži vo ta. Osim onkološkog liječenja, ili u jako uz na-pre dovaloj fazi bolesti kada onkološka te-rapija više nema učinka i dapače može sa-mo pogoršati stanje bolesnika, provode se mjere potporne palijativne skrbi.

Kako se provodi liječenje? Kako je već na po menuto, u fazama ili ciklusima, uz dane primjene lijekova ili zračenja i dane odmora, kroz dulji period vremena. U pr-voj fazi, ako ne računamo operaciju, već samo kemote ra piju i zračenje, trajanje li-ječenja ranog ra ka dojke jest oko 8-9 mje-seci (približno 6 mjeseci traje kemotera-pija i još oko 6-7 tjedana zračenje). Kod određenog tipa tumora dojke ako treba davati biološku terapiju liječenje se prod-uljuje za godinu dana, ako je bolest ovisna o hormonima, liječenje u svrhu zaštite tra-je još pet do deset godina. Kad se plan li-ječenja objašnjava bolesnici, ali i kasnije, često nas užasava tolika duljina liječenja. Treba znati, upravo je takvo pro duljeno (postupno) liječenje najbolje za učin kovito djelovanje na tumorske stanice. Istovre-meno se omogućava zdravom tkivu da se u pauzama (odmorima) oporavi i organi-zam regenerira (obnovi). Time se i liječenje bolje i lakše podnosi. Velike doze ili zgus-nuto liječenje nisu dali bolje rezultate, već bi prouzročili prejake nuspojave i ugrozili organizam, pa i život bolesnika.

Nakon dovršenog liječenja slijede kontro-le, u redovitim razmacima, doživotno, prvo vrijeme češće, no s vremenom, ako nema povrata bolesti, razmaci između kontrola se povećavaju.

Kod uznapredovale bolesti, što jednostav-nije liječenje se provodi u ciklusima, do učin ka koji želimo postići (npr. smanjenje bo li, prestanak rasta metastaza, očvrsnuće ko sti i sl.) i u mjeri koliko to bolesnik podno-si, što je obično znatno kraće nego radikal-no liječenje.

Danas je vrlo širok odabir raspoloživih ob lika sistemne terapije lijekovima koji su učin koviti protiv raka i vrlo je teško sažeti ih u nekoliko rečenica, kao i njihove nuspojave i kako si pomoći da ih ublažimo.

Franjo Lovasić, dr. med., pročelnik Zavoda za opću, plastičnu i rekonstrukcijsku kirurgiju KBC Rijeka

Kirurško liječenje raka dojke

Rak dojke je najčešća maligna bolest u žena s incidencijom u Republici Hrvat-

skoj od više od 2500 novooboljelih žena go-dišnje i više od 900 umrlih godišnje. U Pri-morsko-goranskoj županiji 2010. godi ne bi-lo je 195 novooboljelih od raka dojke (193 že ne i 2 muškarca) i 61 umrlih. Smatra se da da nas svaka osma žena u razvije nim zem-lja ma (Zapadna Europa, Sjeverna Amerika, Australija) oboli od raka dojke. Učes talost obo lijevanja od raka dojke raste s dobi. Tako je vjerojatnost da će oboljeti od raka dojke u žena mlađih od 30 godina života manja (1:2000), a u žena do 39. godine života veća (1:200). Incidencija obolijeva nja od raka doj ke u žena raste značajnije nakon 45. go-di ne, a najčešće obolijevaju žene starije od 50 godina. Više od 90 posto bolesnica s kar-cinomom dojke može se izliječiti ako se di-jagnoza bolesti postavi u ranom sta diju i is-pravno liječi. Mamografijom, koja se prepo-ručuje kao metoda za probir, može se otkriti rak dojke do dvije godine ranije nego što tu-mor postane dovoljno velik da se može na-pipati. Metode ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćaju pregled dojki (liječnički preg-led, samopregled) i mamografiju. Probirna (screening) mamografija omo gu ćava dija-gnozu raka dojke i liječenje u ranoj fazi bo-lesti poslije probira mamografijom → sma-njeni mortalitet za žene ≥50 godina. Klinički pregled dojki – uključuje inspekciju i palpac-iju dojki i regionalnih limfnih čvorova (axi-larni, supraklavikularni, in fra klavikularni).

Najčešći klinički znakovi raka dojke su: tvr da, bezbolna tvorba u dojci koja se s vre-menom povećava, asimetrija dojki, promje-ne na koži dojke (namreškana i lagano uvu-če na koža iznad tvorbe; koža dojke poput narančine kore), pojava uvučene bradavice (ako nije postojala ranije) i krvavi ili sukrva-vi iscjedak iz dojke. Rak dojke najčešće je smješten u gornjem vanjskom kvadrantu doj ke, a najvažniji prognostički pokazatelj in vazivnog raka dojke nakon operacije jest broj zahvaćenih limfnih čvorova u pazuhu. Što je više limfnih čvorova zahvaćeno, to je lošija prognoza bolesti.

Kirurško liječenje raka dojke može biti ra dikalno ili poštedno. Liječenje raka dojke najčešće započinje kirurgijom. U slučajevi-ma uznapredovalog raka dojke, tumora pro-mje ra većeg od 5 centimetara, inflamator-nog ili metastatskog raka dojke prije kirur-gije provodi se sistemsko liječenje.

Radikalno kirurško liječenje znači – od-stranjenje cijele dojke (mastektomija) a poš tedno – odstranjenje dijela dojke uz oču va nje preostalog tkiva dojke. Kod inva-ziv nog ra ka dojke (i u većini slučajeva kod ne in va ziv nog) nakon poštedne operacije doj ke ob vezno je zračenje preostalog dije-la dojke.

U radikalno kirurško liječenje koje se da-nas najčešće primjenjuje u kliničkoj prak-si ubraja se: jednostavna mastektomija (mas tektomija s odstranjenjem fascije ve-li kog prsnog mišića), modificirana radikal-


Limf ni čvor čuvar ili limfni čvor stražar ili “sen tinel” limfni čvor (može ih biti više, naj češće ih ima 1-3) jest čvor koji je prvi na limfnom putu u pazuhu od tumora. Ukoliko je on nezahvaćen smatra se da su i ostali limfni čvorovi u pazuhu nezahvaćeni, pa se za procjenu stanja regionalnih limfnih čvo-rova u pazuhu ne mora učiniti aksilarna di-sekcija. Tako se izbjegava najteža kompli-kacija limfadenektomije pazušne udubine – limfedem, koji se nakon aksilarne disekcije događa u oko 5-6 posto slučajeva. Prema sadašnjem stavu većeg broja ustanova koje se bave kirurgijom raka dojke kao i stavu Kirurške klinike Kliničkog bolničkog centra u Rijeci, adekvatnim rubom (u većini sluča-jeva uz određene izuzetke) smatra se rub zdravog tkiva udaljen 3 i više mm od tumora kod invazivnog raka dojke i rub zdravog tki-va udaljen 5 i više mm od tumora kod ne-invazivnog raka dojke. Neinvazivni duktalni rak dojke češće je proširen u većem pod-ručju dojke, i njegovim potpunim odstranje-njem rezultat liječenja je potpuno izlječenje te je zato propisani adekvatni kirurški rub resekcije veći. Ukoliko se kod neinvaziv-nog duktalnog karcinoma ne učini adekvat-na resekcija nakon određenog vremena po-javi se lokalni recidiv, odnosno povrat ma-ligne bolesti, koji je u 50 posto slučajeva kod neinvazivnog duktalnog karcinoma in-vazivni karcinom (a onda rezultat liječenja nije više stopostotno izlječenje). Stavovi o adekvatnom rubu resekcije kod raka dojke nisu potpuno usuglašeni. Veliki broj usta-no va smatra adekvatnim rubom negativan

na mastektomija (= jednostavna mastek-tomija + odstranjenje limfnih čvorova prve dvije etaže istostrane pazušne udubine), mas tektomija s poštedom kože (ili “skin spa ring” mastektomija = jednostavna mas-tek tomija, uz poštedu kože dojke, ali ne i bradavice i areole) i mastektomija s pošte-dom kože, bradavice i areole (ili “nipple spa ring” mastektomija = jednostavna mas-tektomija s poštedom kože dojke i brada-vice i areole). Nakon “skin sparing” mastek-tomije i “nipple sparing” mastektomije kao dio operacije radi se istovremeno i rekon-strukcija dojke. Rekonstrukcija dojke na-kon mastektomija može se učiniti ili sa si-likonskom protezom ili s vlastitim tkivom (=autologna rekonstrukcija, danas se naj-češće radi autologna rekonstrukcija TRAM režnjem).

U poštedno kirurško liječenje raka dojke ubrajaju se: tumorektomija ili lumpektomi-ja, segmentektomija i kvadrantektomija. U kliničkoj praksi kod poštedne operacije tu-mora dojke za koji se zna ili se sumnja da je karcinom, nastoji se odstraniti najmanje jedan centimetar zdravog tkiva oko tumora da bi se dobilo adekvatan (nezahvaćen tu-morom, i na adekvatnoj udaljenosti) ki rur-ški rub resekcije. Najveća poštedna ope ra-cija dojke je kvadrantektomija (odstra nje-nje 2-3 cm tkiva dojke oko tumora uz od-stra njenje kože iznad tumora i fascije veli-kog prsnog mišića ispod tumora). Osim kla sične poštedne kirurgije dojke po stoji i on koplastična kirurgija dojke. On ko plas tič-na kirurgija dojke omogućuje odstranjenje do 30 posto tkiva dojke uz zadovoljavajući estetski rezultat poštedno operirane dojke. Ona se uglavnom koristi pri operacijama ve-ćih tumora (promjera većeg od 3 cm). Poš-tedna kirurgija dojke (Breast Conserving Sur gery – BCS) danas je najčešće terapija izbora u kirurškom liječenju ranog invaziv-nog raka dojke stadija I. i II. Osim poštedne operacije dojke, kod ranog invazivnog kar-cinoma, BCS se sastoji i od biopsije limfnog čvora čuvara (Sentinel Lymph Node Biopsy – SLNB) i/ili disekcije limfnih čvorova prve dvije etaže ipsilateralne pazušne udubine (Axillary Lymph Node Dissection – ALND), radi procjene stanja zahvaćenosti regional-nih limfnih čvorova. Budući da su glavni ciljevi kirurgije raka dojke lokalna kontro-la bolesti, dobivanje informacija o bolesti (stup njevanje, “Staging”) i dobar estetski re zultat, BCS je indicirana ako se operaci-jom mogu dobiti rubovi reseciranog prepa-ra ta tkiva dojke nezahvaćeni tumorskim tki-vom, ako se može učiniti poslijeoperacijsko zračenje poštedno operirane dojke, te ako se poštednom operacijom može postići za-dovoljavajući estetski izgled. Biopsija limf-nog čvora čuvara (SLNB) radi se onda kada se smatra da limfni čvorovi pazuha nisu zahvaćeni tumorskim tkivom, odnosno ako su kliničkim pregledom i dijagnostičkom ob radom (najčešće ultrazvuk) negativni.

rub resekcije (kada nema tm stanica na obo jenom rubu reseciranog preparata tkiva dojke), budući da je danas sistemsko liječe-nje raka dojke (kemoterapija citostaticima, biološka terapija i hormonska terapija) uz zračenje puno učinkovitije nego nekada.

Danas se smatra da samo 25-30 posto primarno dijagnosticiranih karcinoma dojke zahtijeva mastektomiju. Udio poštedne ki-rurgije dojke različit je, u SAD iznosi 67 po-sto, a u Velikoj Britaniji 58 posto. Na Ki rur-škoj klinici KBC-a Rijeka godišnje se operi-ra oko 300 bolesnica sa karcinomom dojke, udio poštedne kirurgije dojke je 60 posto, a udio biopsije limfnog čvora čuvara (SLNB) oko 45 posto.

Najčešća indikacija za mastektomiju je mul ticentričnost (dva ili više tumora u raz-ličitim kvadrantima dojke). Mastektomija je osim kod multicentričnosti terapija izbora i kod ekstenzivnih malignih mikrokalcifika-ta uočenih na mamogramu, zatim ukoliko postoji kontraindikacija za lokalnu radiore-tapiju dojke (trudnoća, prethodno zračena dojka, bolest vezivnog tkiva (sistemski er-itematozni lupus, sklerodermija), kod karci-noma muške dojke, te ukoliko je odnos ve-ličine tumora nasuprot veličini dojke takav da se poštednom operacijom ne bi mo-gao postići zadovoljavajući estetski rezul-tat, te ako postoji motiviranost bolesnice za radikalnijim zahvatom. U slučaju perzis-tentno pozitivnih rubova resekcije nakon vi še (obično 2, rijetko 3) pokušaja reeksci-zi je, mastektomija je također apsolutno in-dicirana.


Ljudska je potreba razumjeti stvarnost i dobiti neki smisao. To je upravo ono pitanje s kojim se suočavaju pacijenti oboljeli od

malignih bolesti: “Koji je smisao ove moje bolesti? Koji je smisao života uopće?”.

Smisao koji pacijent traži u samoj bolesti je na nekom za njega nepoznatom, neosvijetljenom mjestu. Psihološka pomoć u tom tre-nutku sastoji se od traženja tog odgovora. Von Foerster, fizičar i fi lozof, na pitanje “Koji je smisao Svemira?” odgovara da je to u prin cipu neodgovorljivo pitanje; smisao je što god vama daje smi-sao. Isto je sa smislom bolesti; što god pacijentu daje smisao jest odgovor na to pitanje. Jedina osoba koja može dati odgovor na to pitanje je sam pacijent. Za svakog pacijenta s teškom bolešću po-stoji njegov način suočavanja. Koliko god je bolest ograničenje i nemogućnost da se vodi uobičajeni način života, te unosi nesigur-nost, ipak psiholog s pacijentom radi na ishodima budućnosti.

Citirat ću riječi moje klijentice s teškom bolešću nakon nekoliko psihoterapijskih susreta:

“Ne dajem si dozvolu da plačem, jer imam važnijeg posla. To mi daje osjećaj moći, da nešto činim. Kad sam se pomirila sa situaci-jom to mi je dalo osjećaj za dragocjenost trenutka. Patnja i nesreća su za mene samo riječi, ali kad se to dešava u životu ti svejedeno živiš, jedeš, vidiš prirodu, čuješ ptice i to te i dalje ispunjava. U ži-votu mi se nikad nije dogodilo ono čega sam se bojala. To sve daje nadu!”

Inka Miškulin

Psihološka pomoć ženama oboljelim od karcinoma dojke

Psihoterapeut koristi i sebe kao instrument u terapiji, kao meta-foru za nadu. Pacijenti postavljaju pitanja koja su vrlo osobna i s ve-likom pozornošću slušaju o tuđim iskustvima s teškim bolestima. Tako nalaze odgovore za sebe koji im daju nadu. U razgovoru s psi-hoterapeutkinjom, predsjednicom Udruge žena operiranih od raka dojke Slovenije, saznala sam da je prvo pitanje koje terapeutkinja s osobnim iskustvom liječenja od raka dojke postavlja pacijenti-ci u terapijskom razgovoru bilo: “Što je ta bolest dobro donijela?” To nije cinično, nije površno pitanje. To je duboko, temeljno pita-nje koje kreira odgovor u tom odnosu terapeut-pacijent. I uvijek se dobije odgovor i to više njih. Najvažnije je što to pitanje mije-nja rakurs, perspektivu, ponekad iznenađuje da uopće postoje po-zitivne stvari, a odgovori se stvaraju od tog trenutka na dalje. Ovo pitanje je sjeme iz kojeg biljka izraste s vremenom. Plod te biljke je bolje održavanje raspoloženja, unapređenje nivoa dnevnih aktivno-sti, bolje razumijevanje same bolesti, poboljšanje odnosa s obitelji, pouzdanje u budućnost.

Navest ću neke odgovore pacijenata suočenih s teškom bolešću, mojih klijenata, na spomenuto pitanje:

Usudim se činiti stvari koje prije nisam.•

Nemam više strahove, osjećam se slobodno.•

Više cijenim svaki trenutak, svaki dan.•

Ne stvaram probleme iz nevažnih stvari.•

Radno vrijeme psihološkog savjetovališta je utorkom od 9,30 do 11,00 sati i četvrtkom od 16,30 do 19,00 sati u prostorijama Udruge Nada na adresi Milana Smokvine Tvrdog 5/1, Rijeka.


Doslovce više uživam u životu i ne ostavljam zadovoljstva • za sutra.

Postao sam bolja osoba.• Pacijenti oboljeli od karcinoma prolaze kroz veliki stres prije, za

vrijeme i nakon tretmana.Mnogi znanstvenici zastupaju hipotezu da pružanje psihološke

pomoći uz medicinski tretman može unaprijediti pacijentovo zdrav-lje i čak utjecati na produljenje života.

Dr. Barbara L. Andersen i kolege (Ohio State University) testi-rali su tu hipotezu i napravili opsežno istraživanje s novooboljelim ženama od raka dojke. Propitivali su može li dobivanje psihološke pomoći reducirati negativne efekte stresa i utjecati na ozdravljen-je. Prijašnja istraživanja već su pokazala da psihološka pomoć pri-donosi poboljšanju psihičkog i ukupnog zdravstvenog stanja obo-ljelih, te da pozitivno utječe na imunitet. Znanstvenici s Ohio State University’s Comprehensive Cancer Center došli su do podatka da pacijenti liječeni od raka dojke koji su sudjelovali u programu psi-hološke pomoći imaju snižen rizik od smrtnosti za 56 posto u raz-doblju od jedanaest godina.

Otprije se znalo da psihološka pomoć pomaže ženama oboljelim od raka dojke, da smanje stres prigodom liječenja, podigne kvali-tetu života i poboljša zdravlje, a sada znamo i jedan korak više. Re-zultati pokazuju da je pružanje psihološke pomoći od izuzetnog zna čenja ne samo za podizanje kvalitete života nego i za produlje-nje života.

Pri tome je važno psihološku pomoć pružiti što prije jer, kažu znan stvenici, tada pomaže unaprjeđenju mentalnog zdravlja, zdrav-lja općenito i povećava šanse za preživljavanje.

U početnoj fazi važno je ostvariti odnos povjerenja pacijenta s osobom koja pruža medicinsku pomoć i koja je dio tima. Pritom nije presudno je li to liječnik ili medicinska sestra. Od izuzetne je važnosti da se taj odnos postigne na samom početku boravka u bolnici, jer su tada pacijentice najspremnije za uspostavljanje odnosa povjerenja, i prijemčljive za sugestije vezane uz liječenje i ozdravljenje.

Istraživanja (Effects of Psychosocial Treatment in Prolonging Can cer Survival May Be Mediated by Neuroimmune Pathways, D. Spiegel, S. E. Septhon, A. 1. Terr, D. P. Stites) nadalje potkrepljuju i tvrdnju da postoji povezanost između društvenog okruženja i pro-gresije raka. Socijalna podrška osobe od povjerenja također može imati zaštitnu funkciju u tom smislu. Supresivni efekti stresa na imu nološke funkcije su dobro dokumentirani istraživanjima i poka-zalo se da su ti efekti pod utjecajem socijalne podrške. Stoga je ra-cionalno pretpostaviti da su podržavajući socijalni odnosi važni za podizanje imuniteta.

Komunikacija je dio svake terapije i samo komunikacijom se mo-že doći do uspjeha. Ukoliko ja znam da me druga osoba opaža i zna da ja isto tako opažam, ova obostrana svijest o tome postaje dio ko ji oblikuje sve naše postupke i interakcije.

Posebno je dragocjena suradnja koju udruga Nada ima s Klinikom za kirurgiju KBC-a Rijeka koja nam je omogućila da na Odjelu već prije operacije uspostavimo kontakt s pacijenticama. Informacije koje tada pacijentice dobivaju od naših volonterki i kontakt koji s njima uspostavljaju imaju snažan utjecaj na stabilnost pacijentica i pouzdanje u medicinski tretman i povjerenje u vlastite sposobno-sti ozdravljenja.

Dolaskom u bolnicu dan prije operacije i razgovorom s našim vo-lonterkama koje su prošle kroz sve faze liječenja, pozitivno djeluje na pacijentice i ulijeva im nadu u ozdravljenje. Volonterka može odgovoriti na brojna pitanja i sumnje pacijentica, jer je i sama sve to proživjela. To direktno utječe na smanjenje napetosti i anksioz-nosti. Istraživanja pokazuju da već samo smanjivanje napetosti ima pozitivan utjecaj na ozdravljenje. Nadalje, Psihološko savjetovalište osnovano u Udruzi za žene oboljele od raka dojke i članove njiho-vih obitelji pruža psihološku potporu oboljelim ženama i njihovim obiteljima na samom početku liječenja, s ciljem uspostavljanja su-radnje sa svakom ženom u samom početku njenog suočavanja s bolešću, a u nekoj ljepšoj budućnosti, da psiholog bude stalni dio tima, što je već godinama uobičajena praksa u zemljama EU.

U prostorijama Udruge Nada organizirana je tjelovježba – postoperativne vježbe, ponedjeljkom od 16,00 do 17,00 sati pod vodstvom fizioterapeuta Maje Maržić.


Poštovana,Veća prava onkoloških bolesnika u odnosu na prava dru-

gih osiguranika koji ne boluju od onkoloških bolesti, između ostalog, sadržana su u Zakonu o obveznom zdravstvenom osi-guranju, a u Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima. U popisu pomagala navedena su pomagala na koje onkološke bolesnice-žene operirane od karcinoma dojke ostvaruju pravo, temeljem ovjerene potvrde o ortopedskim i drugim pomagali-ma, a na prijedlog ovlaštenog specijalista.

Što se tiče prava koje onkološki bolesnici ostvaruju na teme-lju same dijagnoze, na koje osigurane osobe koje su oboljele od drugih bolesti nemaju pravo, odnose se na:

oslobođenje od plaćanja doplate (sudjelovanja u dijelu • troškova zdravstvene zaštite) bez obzira na to što even-tualno osigurana osoba nema dopunsko zdravstveno osiguranje;ostvarivanje prava na naknadu plaće koja nije umanjena • nakon isteka razdoblja od 18 mjeseci po istoj dijagnozi na koje drugi bolesnici ne ostvaruju pravo;naknada troškova prijevoza bez obzira na kilometražu • (inače za ostale osigurane osobe udaljenost od mjesta prebivališta/boravišta do zdravstvene ustanove mora biti 50 km i više).

Naime, čl. 19. st. 2. toč. 11. Zakona o obveznom zdravst-venom osiguranju („NN”, br. 80713, 137/13), propisano je da oslobođenje od plaćanje doplate u svezi s korištenjem zdrav-stvene zaštite (sudjelovanje u dijelu troškova zdravstvene zaš-tite) osigurava Zavod, odnosno propisano je plaćanje zdrav-stvenih usluga u cijelosti za cjelokupno liječenje zloćudnih bo-lesti.

Nadalje, čl. 52. od st. 1. do st. 3. prednje citiranog Zakona, propisano je da nakon isteka roka od 18 mjeseci privremene nesposobnosti za rad bez prekida (neprekidnog bolovanja po istoj dijagnozi), osiguranik nakon isteka tog roka ostvaruje pravo na naknadu plaće u iznosu od 50% zadnje isplaćene naknade plaće na ime te privremene nesposobnosti za rad, dok se spomenuta odredba ne odnosi na osiguranika kojem je utvrđena privremena nesposobnost za rad zbog liječenja od zloćudnih bolesti.

Nadalje, pravo na naknadu troškova prijevoza osigurana osoba koja koristi z.zaštitu u svezi radioterapije i kemotera-pije ima pravo bez obzira na udaljenost od mjesta prebivališta/boravka do zdravstvene ustanove u koju je upućena, odnosno ne treba biti ispunjen uvjet kilometraže od 50 km i više.

Ukoliko imate još dodatnih pitanja slobodno se obratite.

S poštovanjem,

Ankica Šajbić-Šukunda, dr. med. Voditeljica Regionalnog ureda Rijeka Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje RU Rijeka, Slogin kula bb, 51000 Rijeka

O pravima oboljelih...

Centar za socijalnu skrb Rijeka je pravna osoba s javnim ovlas tima koja obavlja poslove u okviru djelokruga i nad-

ležnosti utvrđenih Zakonom o socijalnoj skrbi.Sjedište Centra za socijalnu skrb Rijeka je u Rijeci, na adresi

Lagi njina 11a.Za obavljanje nekih djelatnosti Centra postoje četiri

podružnice:Podružnica Delnice, sa sjedištem u Delnicama, Trg 138.

brigade HV 4, obavlja djelatnost za područje Grada Delnice, Općine Brod Moravice, Općine, Fužine, Općine Lokve, Op-ćine Mrkopalj, Op ćine Ravna Gora i Općine Skrad. Podružnica obavlja djelatnost i pos luje u pravnom prometu pod nazivom – Centar za socijalnu skrb Ri jeka, Podružnica Delnice. Sjedište Podružnice je u Delnicama, Trg 138. Brigade HV 4.

Podružnica Čabar, sa sjedištem u Čabru, Narodnog os-lobođenja 2, obavlja djelatnost za područje Grada Čabar. Podružnica obavlja djelatnost i posluje u pravnom prometu pod nazivom – Centar za socijalnu skrb Rijeka, Podružnica Čabar. Sjedište Podružnice je u Čabru, Narodnog oslobođenja 2.

Podružnica Vrbovsko, sa sjedištem u Vrbovskom, Dobra 6, obavlja djelatnost za područje Grada Vrbovsko. Podružnica obavlja djelatnost i posluje u pravnom prometu pod nazivom – Centar za socijalnu skrb Rijeka, Podružnica Vrbovsko. Sjedište Podružnice je u Vr bovskom, Dobra 6.

Podružnica Obiteljski centar, sa sjedištem u Rijeci, Franje Čan deka 23b, obavlja djelatnost za područje jedinice područne (re gionalne) samouprave. Podružnica obavlja djelatnost i posluje u pravnom prometu pod nazivom – Centar za socijalnu skrb Rijeka, Pod ružnica Obiteljski centar.

RavnateljKarlo Balenović, dipl. soc. radnik 499-102

Računovodstvo 499-105

Stručni djelatnici:

Odjel za odrasle 499-153, 499-145

Odjel za djecu, mlade i obitelj 499-117, 499-159, 499-111

Odjel za novčane naknade 499-150, 499-135, 499-169

Fax 226-425

Obratili smo se HZZO, područna služba u Rijeci da za naše članice i sve ostale onkološke bolesnike navedu osnovna prava koja oboljele i operirane žene imaju. Dobili smo opširne odgovore koje donosimo u skraćenoj verziji, ali dajemo i kontakte putem kojih zainteresirane članice Udruge Nada mogu dobiti detaljnije informacije i više podataka o ostvarivanju određenih prava.


Udruga žena operiranih dojki Nada – Ri-jeka osnovana je u lipnju 1996.g. sa ci-

ljem okupljanja i pomoći ženama nakon ope racije od malignih bolesti dojke. Os ni-va či kluba bili su gđa Nadia Blašković-Mo-ran kić (prva predsjednica) i gđa. Elda Zam-lić (tajnica). Radu Kluba volonter ski se pri-družio neuropsihijatar dr. Gino di Leo nar di-Zamlić i pokrenuo grupu za psi ho loš ku po-moć. 2003.godine za predsjednicu je izab-rana gđa Katherine Trinajstić ko ja sa da u trećem mandatu obnaša dužnost predsjed-nice. Početkom 2008. godine Ud ruga Nada Rijeka preselila je u nove prosto ri je na adresi Milana Smokvine Tvrdog 5 na prvom katu, veličine 99,00 m2 u najmu Grada Rijeke.

Cilj udruge je kroz svoj rad okupiti, educi-rati i pružiti psihološku, pravnu, logističku, hu manitarnu pomoć i fizioterapiju što ve-ćem broju žena oboljelih i liječenih od raka doj ke kao i njihovim obiteljima i drugim za-interesiranim osobama. Udruga provo di sve obuhvatni program pod nazivom „Na-dom do zdravlja“ a cilj je pružiti obolje li ma od malignih bolesti permanentnu psi ho loš-ku pomoć i podršku kroz grupnu terapiju, in-dividualnu terapiju, te obiteljski suport. Po -di za nje kvalitete njihova življenja, kroz or ga-ni zi ranje različitih aktivnosti kao što su fi zi-kal na terapija, limfna drenaža, joga, li kov ne radionice, parlaonice, predavanja, sus re ti, izleti, promoviranje zdravog načina ži vo ta i prehrane, i ostalo. Senzibilizacija jav no sti za sveukupne probleme oboljelih od ma-lignih bolesti kroz program Prevenci je teš-kih bolesti.

Trenutno provodimo slijedeće aktivnosti.

Prevencija i rano otkrivanje raka dojkeVoditeljica projekta je prof.dr.sci. Marija

Petković, dr.med – dopredsjednica udruge.Glavni cilj projekta je organizirano, kon-

tinuirano, i što masovnije educirati žensku populaciju za samopregled dojki radi pre-ven cije tj. proširiti preventivno djelovanje i utjecati na rano otkrivanje raka dojki. Otkriti tumor što ranije; ukazati na potrebu brzog reagiranja u slučaju pronađenih promjena na dojci; razviti naviku redovitog samopre-gleda dojki; smanjiti smrtnost; trajno educi-rati sve djevojke i žene naše županije pa i šire, koje to budu željele o zdravlju dojki i sve češćem oboljenju od raka dojke.

Radionice prevencije organizirane su u su radnji sa srodnim udrugama, Općinama i Gradovima Primorsko-goranske županije, kao i mjesnim odborima Grada Rijeke. Pro-jekt je financiran od strane Primorsko-go-ranske županije, Grada Rijeke, Grada Krka, Općine Dobrinj.

Psihološka podrška – pomoć oboljelima i njihovim obiteljima

Voditeljica projekta je Inka Miškulin, prof. psi holog. Glavni cilj projekta jest pru-žiti ženama i njihovim obiteljima oboljeli-ma od maligne bolesti važnu emocionalnu, praktičnu i psihološku podršku prije i nakon operacije raka dojke te tijekom oporavka. Kroz svakodnevno otvoreno savjetovalište, educiramo oboljele i njihove članove obite-lji o raku dojke, tijeku liječenja, prognozama, te informacijama o ostvarivanju socijalnih i zdravstvenih prava, kao i važnosti psihološ-ke podrške za sve osobe u sistemu;

Na grupama podrške razmijeniti iskus-tva s naglaskom na emocije koje je nova si-tuacija proizvela kod oboljelih i kod njiho-vih članova obitelji, u svrhu normalizacije i lakšeg prihvaćanja istih savladati osnovne tehnike nošenja sa stresom, tehnike relak-sacije i kontrole impulsa; Poboljšati kvalite-tu komunikacije unutar obitelji. Pružiti in di-vi dualnu psihološku pomoć i potporu že na-ma oboljelima od raka dojke, njihovim part-nerima i djeci. Financiran od strane Minis-tarstva zdravlja RH.

Žena – ženi ( volonterke)Interesna grupa za podršku oboljelih od

raka dojke - uz pomoć psihologa, volonte-

ra Udruge „Nada”, naše članice uključile su se u nemedicinski rehabilitacijski program osmišljen da pomaže ženama obolje lim od raka dojke u ranim fazama liječenja i reha-bilitacije. Program je osmišljen na način da žena koja je prošla operaciju raka dojke, te je psihički i fizički rehabilitirana i ima diplo-mu o završenoj edukaciji , pruža emocio-nal nu i praktičnu pomoć novim bolesnica-ma kroz direktne kontakte i distribucijom pi sanih informacija (brošure, letci i dr.). Na še volonterke jednom tjedno posjećuju Od jel opće kirurgije KBC Rijeka (srijedom između 17-18,30 sati) gdje kontaktiraju za-in teresirane bolesnice sa područja cijele Pri-morsko-goranske županije a sve češće i sus-jednih županija.

Vježbam sa Nadom - fizikalna terapijaUz nadzor fizioterapeuta - Maja Maržić

od vijaju se postoperativne vježbe u svrhu smanjenja edema kao i poboljšanja fizičkog stanja članica. Provodi se limfna drenaža na aparatu i ručna limfna drenaža članicama, pre ma preporukama doktora. Održavaju se edukativne radionice o ponašanju na-kon operacije, kako svojim odgovornim po -našanjem doprinjeti što bržem i boljem opo -ravku. Aktivnosti su dostupne svim čla ni-cama kao i svim zainteresiranim osoba ma.

Osobna iskaznica Udruge žena operiranih dojki „Nada” – Rijeka

Operiranim ženama na raspolaganju je u prostorijama Udruge Nada aparat za limfnu drenažu u cilju smanjenja limfnog edema ruku.


Prijem kod Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića

Ruke Nade - Kreativne radioniceVoditeljica radionica Katherine Trinajstić

– predsjednica Udruge.Udruga redovito organizira likovne-krea-

tiv ne radionice u kojima članice izrađuju pred mete iz raznih materijala, kao oblik te-rapije - poticanje na jednako korištenje ru-ku, smanjenje edema, te mogućnost pre-kva li fikacije i pronalaska zaposlenja na zah-tjev nom tržištu rada. Uradci su namije nje ni za humanitarnu prodaju i prikupljanje sred-sta va kako bi omogućile nesmetani, dalj nji rad Udruge i samofinanciranje-oblik so ci-jal nog poduzetništva. Projekat je financi ran od strane PGŽ – Odjela socijalne politi ke i mladih.

Humanitarne akcijeUdruga žena operiranih dojki Nada Rijeka

je članica koalicije protiv raka dojke Europa Donna neovisne i neprofitne organizacije čiji su članovi grupe i podružnice iz zema-lja diljem Europe. U suradnji s organizaci-jom Europa Donna Hrvatska uključeni smo u humanitarnu akciju Dan narcisa kojom se kroz prodaju narcisa prikupljaju sredstva na mijenjena prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke. Manifestacija se svake godine održava u više od 50 gradova diljem Hr-

vatske. Brojnim humanitarnim akcijama Ud-ruga Nada prikuplja sredstva za svoje dje-lovanje, ali i za opremanje Klinike za ki rur-giju i Odjela onkologije KBC Rijeka.

Naše akcije:Dan narcisa u ožujku• Dani svetog Vida u lipnju•

Dan ružičaste vrpce, Dan zdravih • dojki – u listopaduHumanitarni koncert „Pjesmom za • Nadu“ u studenom„Božićna zvijezda“ – humanitarna • prodaja u prosincu

Sveti Vid 2014. godine - štand uradaka kreativnih radionica „Ruke Nade”


U svom dugogodišnjem postojanju i djelovanju Udruga Nada, zahvaljujući mnogim darovateljima, prikupila je novčana sred-

stva i namijenila ih kupnji predmeta i opreme kojima se olakšavaju liječenje i oporavak oboljelih osoba. Tako su kupljeni:

dva klasična tlakomjera za Odjel onkologije i radioterapije, • riječkog KBC-a (1998.);dva klima uređaja (2006.);• tri stola i 20 stolica za dnevni boravak na starom odjelu on-• ko logije KBC-a Rijeka (2007.);

Klinici za kirurgiju KBC-a Rijeka 28 madraca u vrijednosti od • osam tisuća kuna, kao i pištolj za core biopsiju (2007.);Zavodu za onkologiju i kemoterapiju KBC-a Rijeka fotelju za • kemoterapiju u vrijednosti od 22 tisuće kuna (2008.);još jednu takvu u vrijednosti od 26 tisuća kuna (2010.);• kupljena su dva televizora (2012.);• te UZT aparat KBC-u (2014.).•

Uz pomoć Udruge, također su oličene prostorije onkologije i ki-rurgije, te uređen park na onkologiji. (2009.).

Donacija UTZ aparata sa linearnom sondom - 2014. KBC-u Rijeka odjel kirurgije. Dr. Renata Dobrila Dintinjana, gradonačelnik Vojko Obersnel,

predsjednica Udruge Nada Katherine Trinajstić, dožupanica Marina Medarić i dr. Miljenko Lukanović.

Gradonačelnik Vojko Obersnel, predsjednica Udruge Nada Katherine Trinajstić, zamjenik sanacijskog uprvitelja. prof. dr. sc. Renata Dobrila Dintinjana, dožupanica Marina Medarić, dr. Ira Pavlović-Ružić i dr. Miljenko Lukanović.


Liga protiv raka, dragovoljna udruga utemeljena na volonterskom radu, u Hrvatskoj djeluje od

1966. godine, a u Primorsko-goranskoj županiji od 1967. Ciljevi Lige su osvješćivanje javnosti o važnosti prevencije i liječenja raka i zloćudnih obo ljenja, te upoznavanje sa svim oblicima liječe-nja, načinom života i boravkom oboljelih u zdrav-stvenim ustanovama, o trajanju dijagnostike i lije-čenja, nužnoj medicinskoj i ostaloj opremi te s po-moći u rehabilitaciji nakon liječenja/izlječenja.

Dežurstva Lige su utorkom od 18 do 19 sati u prostorijama na Jadranskom trgu.

Adresa za pisani kontakt: [email protected], te Facebook stranica Lige protiv raka.

U istim prostorijama smješteni su i klubovi bo-lesnika liječenih od različitih oblika oboljenja. Sva ki od klubova ima utvrđene termine korište-nja prostorija Lige za svoje druženje.

Evo toga rasporeda:

Klub liječenih od leukemije i limfoma sastaje se drugi i četvrti četvrtak u mjesecu

od 18 do 19 sati;

Klub žena operiranih od ginekoloških tumora „Mirta”

sastaje se prvu i treću srijedu u mjesecu od 18 do 19 sati;

Sekcija za psihološku pomoć i podršku svaki prvi i treći ponedjeljak u mjesecu

od 16.30 do 19.30 sati.

Klub laringektomiranih sastaje se prvu i treću srijedu u mjesecu

od 16 do 17 sati, ali na Klinici za ORL KBC Rijeka.

Liga protiv raka Primorsko-goranske županije

Pozivamo čitatelje da se pridruže humanitarnom koncertu

”Pjesmom za Nadu" 14. studenog 2014. godine s početkom

u 18,30 sati u HKD na Sušaku.U programu nastupaju:

Ženska klapa Kastav Muška klapa Kastav Ženska klapa Luka

Muška klapa Grobnik i gost večeri

Danijel Načinović

Od 15. prosinca 2014. humanitarna prodaja božićnih zvijezda

na riječkom Korzu.

Hvala svim građanima dobre volje koji kupnjom naših uradaka,

božićnih zvijezda, narcisa i ulaznica za koncerte pomažu onima

kojima je pomoć potrebna. Hvala PGŽ, gradovima, općinama i svim

institucijama u PGŽ.

Svi dobročinitelji čine mozaik ljepote, dobrote i davanja.

Veliko hvala!

Miroslav Radić

Zdrav duh ozdravlja i tijelo

Udruga sv. Vinka Paulskog iz Rijeke već dugi niz godina priprema razne duhovne sadržaje za članice kluba Nada. Najčešće su to

jednodnevne duhovne obnove. Posljednja je održana u subotu 17. svibnja 2014. godine u Lovranu, u Domu za duhovne vježbe Riječke nadbiskupije.

Na početku je nazočne pozdravila, dala kratki duhovni nagovor i predvodila molitvu krunice č. s. Renata Vugdelija, a zatim je slijedila sveta misa. Predvodio ju je vlč. Mario Tomljanović koji je u nadah-nutoj propovijedi pozvao sve na svakodnevno obraćenje i vjeru uz pomoć koje možemo činiti čuda. Nakon mise bio je ručak te šetnja i druženje u prekrasnom okruženju s pogledom na more.

Popodnevni je program započeo projekcijom filma Četvrti zav-jet o životu č. s Slave koja je cijeli život provela kao misionarka u Paragvaju gdje je i umrla na glasu svetosti. Iza toga smo se pomoću ppt prezentacije upoznali s djelovanjem Udruge sv. Vinka u protek-lih pet godina. Duhovna obnova je završila predstavljanjem nove knjige meditacija Milosno vrijeme autora Miroslava Radića, koji ju je sam predstavio i čitao odabrane dijelove.

Jadranski trg 4/III

51000 Rijeka

tel./fax 051 338 091

[email protected]

Duhovna obnova – susret u Lovranu


Čini mi se da je to davno bilo, teče sedamnaesta godina od

moje prve operacije. Tada sam imala 70 godina. Vratila sam se s godišnjeg odmora gdje sam s obitelji na otoku Unijama pro-vela mjesec i pol. Puna volje i pla-nova vratila sam se kući. Djeca su otišla za svojim brigama i poslom (žive u Italiji), a suprug i ja ostali smo sami, po običaju. Sve je bilo u redu.

U rujnu sam išla na redovni kontrolni pregled kod ginekologa. Moja draga doktorica me pregle-dala i rekla da je ginekološki sve u redu, ali bih trebala ići na ma-mografiju. Nikad nisam bila na tom pregledu pa sam kroz par dana otišla. Tada me doktor zvao u sobu i pokazao zasjenjenje na lijevoj dojci od 18 milimetara. Prije toga nisam ništa primijetila, niti sam išta loše slutila.

Ultrazvuk, odlazak kirurgu i nakon nekoliko dana operacija. Ni-sam ni stigla razmišljati, bila sam pokošena, a da ne govorim o su-prugu i djeci. Dotad nikad nisam bila ozbiljnije bolesna, osim gripe, prehlade i artroze koljena koju imam već trideset godina. Slijedilo je 36 zračenja, mučan odlazak u bolnicu autobusom jer mi se i sup-rug istovremeno razbolio pa sam na zračenja išla sama. No, i to je prošlo. Za godinu i pol pojavio se novi problem, morala sam na ope-raciju maternice i jajnika. Kratko vrijeme zatim opet sam morala na operaciju iste dojke. Sve se to događalo kroz dvije i pol godine. Ne volim se prisjećati tih dana, bilo je jako teško, a zaredale su i druge nevolje. Suprug je bio često bolestan i u međuvremenu je umro. Djeca su bila daleko, ja sam bila sama. Želim potisnuti sve ružne uspomene i idem dalje.

Ne sjećam se tko mi je iza prve operacije, početkom 1997. go-dine, rekao da u Rijeci postoji Klub žena operiranih dojki. Odmah sam se povezala s njima i počela dolaziti na prve sastanke. Svid-jelo mi se druženje sa ženama s kojima sam dijelila istu patnju i probleme. Nisam bila upućena u svoju bolest, nisam puno znala, ali pričajući s njima i preko raznih predavanja, saznala sam nešto više. Tada, 1996. godine, Klub je tek bio osnovan, nismo još imali vlas-tite prostorije. Dijelili smo ih s Ligom za borbu protiv raka na Jad-ranskom trgu. Osnivačica Kluba bila je Nadia Blašković-Morankić, a tajnica Elda Zamlić. Nedugo zatim umrla je draga Nadia, a potom i Elda. Nekoliko godina predsjednica je bila Ivanka Penko, a iza nje Katherine Trinajstić koja se jako zauzela za naš klub, koji se danas zove Udruga žena operiranih dojki Nada. Pronašla je nove prosto-rije u Ulici Milana Smokvine Tvrdog 5, u koje smo uselili 21. pro-sinca 2007.

Prostorije su, uz veliki trud, lijepo uređene i prilagođene našim potrebama. Imamo sve što je potrebno za ugodno druženje zah-valjujući našoj predsjednici koja se brine da nam boravak u Udruzi bude ugodan i koristan. Okupljamo se tijekom cijelog tjedna, imamo druženja, jogu, tjelovježbu, vježbe za osteoporozu, radionice... Okup ljamo se i za blagdane, slavimo rođendane, pred Božić proda-jemo Božićne zvijezde, u ožujku narcise, božićne zvijezde, idemo na izlete... Nažalost, mnogo naših članica nije više među nama. Često ih se s tugom sjetimo.

Rado odlazim u Udrugu od samog početka iako sam po godinama (87) najstarija članica kao i po “stažu”. Ugodno mi je boraviti tamo i susretati se s našim dragim članicama. Imala bih još puno toga reći, ali neka to za ovaj put bude sve.

Zorica Forko

Bolest ne pita

Prošle su dvadesetitri godine odkad sam radikalno operirana. Ka-ko i kada sam osjetila da s desnom dojkom nešto nije u redu?

Za vrijeme tuširanja, 9. prosinca 1989. napipala sam u gornjem di-jelu dojke nešto okruglo, veličine i oblika loptice za stolni tenis. Sup-rugu je bilo smiješno što sam to usporedila s lopticom, ali mene je prilično zabrinulo. Već sam nakon dva dana bila na pregledu u bol nici na Kirurgiji kod dr. Kučana. Rekao mi je da se radi o cisti, te je dva dana za redom obavio punkciju tkiva novotvorine. Nakon toga je rekao da će trebati operirati, jer je cista upaljena. Rekao je neka dođem poslije blagdana (Božića, Novine godine). Tako sam poš tedno operirana 16. siječnja 1990. Primila sam dvije infuzije a da nisam znala da je to kemoterapija. Sestra mi je rekla da će mi, mož da, kosa prestati rasti, da ovo nije bila najjača doza, pa možda neću ostati bez kose, Ali, ipak se to dogodilo. Bila sam potpuno će-lava. Sin me je fotografirao, tako sada imam uspomenu, a rekao je da sasvim zgodno izgledam ćelava. Imala sam od ranije periku od prave kose i nosila je kad sam išla raditi ili izlazila iz kuće. Perika je bila boje moje kose i frizirana kako se ja inače friziram, a nosila sam je ponekad i prije ovog „događaja”. Mnogi moji znanci nisu ni primijetili da je to perika, tj. da sam zapravo bez kose. Mene to nije zabrinjavalo. Bila sam mirna, raspoložena i nisam izgubila nadu da će sve biti dobro. Krizu sam brzo prebrodila.

Prošla sam 36 zračenja. To nije bolno. Kosa mi je narasla kovrčava kao da sam imala trajnu, ali bila je potpuno sijeda. Prvi put sam se, eto, farbala mislim sa četrdeset godina. Moja prirodna kosa je smeđa, a ja sam je posvjetljavala. Redovito sam odlazila na kon-trole, a nakon nekoliko mjeseci dr. Kučan me je pozvao na razgovor i rekao da trebam ponovno na operaciju i to na odstranjivanje ci-jele dojke. Nisam išla. Bilo je to u ožujku mjesecu, a ja nisam željela u tako kratkom vremenu opet pod narkozu radi oslabljenog imu-niteta. Radikalna operacija dojke izvedena je 19. studenoga 1990. Više nije trebala nikakva terapija. Na protezu sam se navikla i bila sam zadovoljna.

Radovala sam se druženju u Klubu, u kojeg sam se učlanila čim je osnovan, tj. član sam ovog Kluba od dana osnivanja 10. lipnja 1996. g. i upoznala druge članice s kojima rado razgovaram. Šalimo se i nastojimo pozitivno misliti. Mi zapravo više nismo bolesne.

„Hrvatska sekcija žena volonterki s operiranom dojkom – Za-greb” organizirala je edukativni seminar – Vrijeme oporavka – pogled u budućnost – kojega smo pohađale i završile nas tri članice ovoga Kluba, Zvjezdana, Ana i ja. Nakon toga seminara sam volontirala u Riječkoj bolnici na Kirurgiji, od 2001. god. do 2011.

Kako sam navršila osamdeset godina, a do tada sam mislila vo-lontirati, sada više ne idem na odjel, ali druge članice Kluba redo-vito idu i dalje volontiraju. Na Kirurgiji su nam vrlo susretljive me-dicinske sestre. Ja se dobro osjećam i sve ove dvadesetitri godine sam dobrog zdravlja.

Marija Blažina, rođena 1931. g.

Nisam gubila nadu

Dodjela nagrade za „Naj volontera” gospođi Mariji Blažina volonterki Udruge Nada.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i pred-sjednica Udruge Nada Katherine Trinajstić prilikom uručenja donacije ultrazvučnog aparata s linearnom sondom KBC-u Rijeka

Prijem kod župana Primorsko-goranske županije Zlatka Komadine povodom dodjele Državne nagrade za humanitarni rad – nagrada za životno djelo K. Trinajstić. Đulija Malatestinić – pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, Marina Medarić – dožupanica PGŽ, Katherine Trinajstić – predsjednica Udruge Nada – Rijeka, Zlatko Komadina – župan.

REKLAMA GRAD RIJEKA

Documents

Glasilo Udruge žena operiranih dojki NADA Broj 1 ... · Osim pregleda dojki, u samopregled tre-ba uključiti i palpaciju limfnih čvorova, te pro vjeriti izlazi li iz bradavice iscjedak