TJEDNIK HRVATA U MAARSKOJ

glasnikGodina XVIII, broj 25 19. lipnja 2008. cijena 100 Ft

www.croatica.hu email: glasnik@croatica.hu

Foto

: B

rank

a Pa

vi

Bla

eti

nFo

to:

Bra

nka

Pavi

B

lae

tin

Predsjednik Republike Maarske Lszl Slyom 4. lipnja Predsjednik Republike Maarske Lszl Slyom 4. lipnja posjetio je martinaku osnovnu kolu i sastao se s predsjednicimaposjetio je martinaku osnovnu kolu i sastao se s predsjednicima

hrvatskih samouprava iz sedam podravskih sela hrvatskih samouprava iz sedam podravskih sela

2 CROATICA

HRVATSKI GLASNIK

Najljepe je biti Hrvat kadigra Hrvatska. Ovih smodana u potpunosti uivljeni ugornji reklamni slogan iivimo ga iz utakmice uutakmicu koja se odvija naEURO 2008. Zahvatilo nasje svojevrsno oduevljenje izanos, navijaki trans koje-mu se ne nazire kraj. Nitkonema takve navijae ni takvumomad. Sposobni smo zasve pobjede, dojam je i opestanje duha koje je zahvatilosve nas, Hrvate i u matinoj domovini iizvan nje, nakon prekrasne hrvatske pobje-de nad njemakom vrstom. IzabraniciSlavena Bilia smijee nam se sa svihstrana i pozivaju nas na slavlje. Kockastetribine pokazuju kako nitko nema takvenavijae, prepune beke i klagenfurtskeulice u kvadratiima crveno-bijelih boja iplavim hrvatskim bojama, zastave naautomobilima. Osjeamo se sretnima ivolimo skromnoga Slavena Bilia snaunicom u uhu. ovjeka koji vjeruje usvoju momad i ona u njega. Povijesnapobjeda nad Njemakom otvorila jeHrvatskoj vrata u etvrtfinale, u kojem eigrati s Turskom koja je nadigrala eku.Tri uzastopne pobjede. Pobjeda nad Polj-skom i nain na koji je pobijeena poljskareprezentacija, iako nije bilo ak deveto-rice standardnih igraa, bila je fantastinai potvrdila Bilieve rijei kako hrvatskanogometna vrsta nema drugu momad.

I put u Be na susret Hrvat-skaTurska, u petak, 20. lip-nja. Zavrila je jo jedna kolskagodina. I poetak i kraj suprilike za sabiranje iskustava,saimanja, brojenja i ocjenji-vanja, pa tako i hrvatskogakolstva u Maarskoj. Odvi-jaju se posljednja Croatia-dina natjecanja, Mala ljetnakola hrvatskoga jezika uSantovu, ekaju nas jezinitabori Hrvatske dravne

samouprave, najviega politikog tijelaHrvata u Maarskoj, u Vlaiima na otokuPagu s dvjestotinjak uenika. Ubrzano se radi na obnovi stare zgradepeuke hrvatske kole koja bi trebalazasjati u novom ruhu poetkom novekolske godine, pregovara se i lobira okosredstava nunih za izgradnju novoguenikog doma za hrvatsku kolu u San-tovu, od sljedee kolske godine u Martin-cima se poduava potpuno dvojezino odprvoga do osmog razreda, i Bizonjci elepolako od 1. rujna prijei na dvojezinost,u Petrovom Selu od sljedee kolskegodine dvojezinost e biti u prvih petrazreda, a u Koljnofu u prva tri razreda. Uisto vrijeme predsjednik Maarske LszlSlyom se prilikom svoga posjetamartinakoj koli udi kako to da Hrvati uMaarskoj ne zahtijevaju jednojezinekole.

Branka Pavi Blaetin

Glasnikov tjedanKomentarU gradianskom finiu kolskoga ljeta

Prologa petka zadnji put su zvonili u nai kolapred dugim ferijalnim asom, a u jednoj gradi-anskoj ustanovi ta zvonac je zlamenovao ikonanu odluku samouprave o kobnom kraju. NaUndi od septembra nee se jur otpriti kolska vrata,ni lisa od uvarnice. Uzrok tomu je kot i u svi drugisluaji, manjkanje dice. Otkad djelam kod Hrvat-skoga glasnika, a tomu e dojdue ljeto biti jur 15ljet, mogli smo oplakivati zatvaranje prisike kole,nardanske uvarnice, lani ukidanje nastave u gornjirazredi u Hrvatskom idanu, a sad je i Unda stalasilom prilik u red. Svi mi znamo da naa mala sela,prlje ili kasnije svagdir e ova uka sudbina uloviti,jer kade nije dice, tamo je i vlast nemona. Sakolom bojsek odleti i krajnje ufanje za spaavanjehrvatskoga jezika iako u neki vei kola je znamdajezino poduavanje, polag sjajnih uspjehov najezini ispiti, samo mrcvarenje, po neki roditeljinepotribni, uzaludni tarhet za kolare. Naalost, svegue se najdemo s takovimi miljenji. Ako eljimodati neku analizu minuloga kolskoga ljeta, ondasvakako moramo naglasiti da u petroviskojDvojezinoj koli prvi dvojezini razred je zaao ugornji, 5. razred, i uspjeno je zavrio ovo ljeto. UKoljnofu s prvimi trimi razredi je kolska kolektivaprikprola na prvi dvojezini prepreka. Bizonja jepak pred kratkim najavila da od septembra itamonja osnovna kola tarta s dvojezinomnastavom. Ipak je ve nek radosna ta vist daGradie od jeseni ima tri dvojezine kole. Unabrajanju ostale su nam jo kole u Kemlji,Gornjem etaru s relativno velikim brojem dice, ikade se jednako poduava, paralelno s hrvatskim, inarodnosni nimki jezik. U Kisegu nadaljefunkcionira jo i u ve grupa u okviru Hrvatskemanjinske samouprave poduavanje jezika, a tostoji i za idanske najavljenike u Bersek koli. UHorpa idu undanska dica, kade je takaj osiguranahrvatska nastava, a sambotelska kola MihlyVci s jednom manjom grupom kolarov sespozna s hrvatskim jezikom. Deset ljet tee hrvatskipredkolski odgoj u sambotelskoj uvarniciMesevr; ja se bojsek udim da ta okrugli jubilejjo nikomur nije doao napamet, bar za jednoskromno slavlje. Sve u svemu, mi u ovoj regiji jomoremo biti srini da nam gorje nije nastalo. Onoto imamo, morali bi jo vekim oprezom uvati, ato se u prvoj liniji odnosi na nae odgojno-obrazovne ustanove. A to rei pri fajrontukolskoga ljeta? Djelo na krajvri, neka slijedizasluno poivanje ter u doivljaji bogate ferije!

-Tiho-Predsjednika Slyoma doekali su uenici martinake osnovne kole s poklonom i

prigodnim programom na hrvatskom jeziku, 4. lipnja u Martincima

19. lipnja 2008. 3

HRVATSKI GLASNIK

Poziv u 15. Tabor Peruke Marije

(Od 29. julija do 3. augustua)

Hrvatsko katoliansko omladinsko vjerskoi kulturno drutvo Hrvatskoga idana ovimputem poziva narodnosnu katolianskumladinu, od 12 do 18 ljet starosti, u svoj 15.tabor pod atorom, pri kapeli PerukeMarije. Termin taborovanja: Od 29. julija do 3.augustua 2008. ljeta.Mjesto taborovanja: idanska loza, kapelaPeruke Marije i nje okolica.Pokrovitelj tabora je idanski farnik tefanDumovi.Stroki tabora: 6000 Ft po peroni, zabraa skupa: 10 000 Ft.Taborske prilike: spavanje u vria zaspavanje u atori, voda iz zdenca, tri putana dan jilo (topli objed).Programi: Oblikovanje zajednic, predava-nja, diskusije, mae, pjevanje, port, du-hovne vjebe, ture, razliite djelaonice,taborski oganj, naticanja itd.Prijave aljite do 30. junija na adresu glav-noga organizatora, u pismu, mailu, ostaleinformacije na: Horvth Pter, 9733 Horvtzsidny, Futca 12.e-mail: petar.horvath@gmail.comtel.: 94/365-534, 0630 476 2615.Srdano Vas eka na jednotajednu avan-turu u prirodi, na duhovno i prijateljskodruenje organizacijski tab 15. TaboraPeruke Marije!

Aktualno

Na poticaj predsjednika Hrvatske ma-njinske samouprave u opronu dr. FranjaPajria, 6.junija, petak, napodne su Sambotelposjetili profesori Sveuilia iz Zagreba terujedno i zastupniki Centra za hrvatske studijes namjerom da bi u zgradi Sveuilinogacentra Savaria potpisali sporazum oznanstvenoj i nastavnoj suradnji. Goste, prof.dr. Marka Pranjia, voditelja Hrvatskihstudijov u Zagrebu, ter njegove kolege,tajnika Hrvatskih studijov mr. sc. Marinkaika i povjerenika za medjunarodnu surad-nju doc. dr. sc. Danijela Labaa primio je usvojem uredu predsjednik Sveuilinogacentra u Sambotelu, prof. dr. Karlo Gadanji, upratnji brojnih profesoric s kroatistike ter dr.Franja Pajria i direktorice Dvojezine koleiz Koljnofa Agice Srkzi. Kako je rekaovoditelj Hrvatskih studijov u Zagrebu dr.Marko Pranji, presrini su bili da Sambotelusu mogli dojti u susret, i veselu se da postojiinteres za razmjenu studentov. Mi smo vamna raspolaganju s naimi studenti u ovojmedjunarodnoj suradnji u koj bi se mogli oniangairati u vai gradianski kola i vaojseoskoj sredini da na takov nain dobiju nekupraksu. Mi jesmo zato da na tom putusuradnje krenemo, usput nadogradjujemo,poboljavamo i minjamo neke stvari, ali usvakom sluaju smo zainteresirani da vamnudjamo maksimalnu uslugu, a vjerojatnoemo tribati i mi neke vae usluge je rekaozagrebaki pelja delegacije, a od njega je

prikzeo ri prof. dr. Karlo Gadanji ki jepotpisanje dotinoga dokumenta nazvao ipovijesnim trenutkom i nastavio: Ovo je zanas jako vana stvar i zato jer sa Zagrebom jai ne znam koliko ljet suradjujemo, morebit jetomu i dvadeset ljet, ali nigdar nita nismopotpisali, a ipak je svaka suradnja ondaoficijelna ako se najde na papiru ter na tojosnovi se moremo naticati. Velika mi je astda danas moremo potpisati ov sporazum iufam se da ova suradnja e biti jako korisnaza nas, za vas, za nae Gradianske Hrvate,za nae studente i za sve Hrvate ovde uUgarskoj.

Za ovimi rii sporazum o znanstvenoj inastavnoj suradnji su svojim potpisom zape-atili dr. Karlo Gadanji i dr. Marko Pranji.Sporazum traje ljetodan i automatski seproduuje ako nijedna strana ne prekineugovor. Dokument slui i kot oficijelni okvirsuradnje za one jezine asistente ki su voljni ispremni kot studenti dojti na praksu u naedvojezine kole (Petrovo Selo, Koljnof,Bizonja), a tamo se pak ukljuiti u kulturniter drutveni itak, uz to pak pohadjati,odsluati razliita predavanja na kroatistikisambotelskoga sveuilia ter da im se topunom pravom priznaje i u Zagrebu. Narav-no, odsad isto takove mogunosti postoju i zastudente kroatistike u Sambotelu, s autenti-nimi mjesti za praksu u Hrvatskoj.

-th-

Institucionalno povezivanje: SambotelZagreb

Sporazum o znanstvenoj i nastavnoj suradnji

Sporazum su potpisali (sliva) prof. dr. Karlo Gadanji, predsjednik Zapadnougarskogasveuilia Savaria, ter prof. dr. Marko Pranji, voditelj Hrvatskih studijov u Zagrebu

BUDIMPETA U organizaciji Vele-poslanstva Republike Hrvatske u Budim-peti, u povodu Dana dravnosti RepublikeHrvatske organiziraju se predavanja podzajednikim nazivnikom Hrvatski umjet-nici na dvoru Matije Korvina KraljMatija u hrvatskoj povijesnoj i pukojtradiciji. Predavanja e biti odrana uponedjeljak, 23. lipnja 2008, od 12 do 14sati, u budimpetanskome Povijesnommuzeju t, (Budimska palaa, zgrada E).Izlagai: profesor dr. sc. Igor Fiskovi,Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet,Odsjek za povijest umjetnosti, StjepanLuka PhD, sveuilini docent, PredstojnikOdsjeka za slavensku filologiju, Filozofskifakultet Sveuilita Lornda Etvsa,Budimpeta, Sndor Bene PhD, znanstvenisuradnik, Institut za knjievnost Maarskeakademije znanosti, Dinko okevi PhD,sveuilini docent, Odsjek za kroatistiku islavistiku Filozofskog fakulteta Sveuilitau Peuhu. Nakon predavanja organizatoripozivaju nazone da uza struno vodstvopogledaju izlobu Kralj Matija Korvin.

4 CROATICA

HRVATSKI GLASNIK

MARTINCI Predsjedniko odlije uru-eno je ravnateljici martinake osnovnekole Rui Hideg. U sklopu posjeta marti-nakoj osnovnoj koli, 4. lipnja, predsjednikRepublike Maarske Lszl Slyom uruioje ravnateljici martinake kole Rui HidegSrebrnu medalju predsjednika RepublikeMaarske.

BUDIMPETA Pripremni odbor zasastanak Mjeovitog odbora zasjeo je poet-kom lipnja i razmotrio aktualna pitanja itraenja. Sastanku je pribivao i Mio Hepp,predsjednik HDS-a, koji ree kako su seprole sve toke dnevnoga reda kao iprijedlog zapisnika budueg zasjedanjaOdbora. Navedeni su problemi Hrvatskogakazalita, peuke kole Miroslava Krlee,santovake kole, maarsko-hrvatskog rje-nika, rjeavanje tehnikih problema akredi-tacijskog postupka Odsjeka za kroatistiku islavistiku Sveuilita u Peuhu... SastanakMeuvladina hrvatsko-maarskog mjeovi-tog odbora za manjine bit e odran 2.srpnja u Budimpeti.

MARTINCI Zavrena je i ova kolskagodina za uenike i djelatnike martinakeosnovne kole u kojoj su dvojezinu nastavuu kolskoj godini koja je iza nas pohaaliuenici od prvoga do sedmoga razreda. Odsvih kola u kojima se uvodi hrvatskadvojezina nastava u Maarskoj, Martinci suotili najdalje te od sljedee kolske godinesva e djeca, njih devedesetak, u svih osamrazreda raditi po dvojezinome hrvatskomprogramu. Dvojezinost pokazuje izvrsnerezultate i mi smo zadovoljni, naglaavaravnateljica martinake kole Rua Hideg,koja je dodala kako je ovu kolsku godinuzavrilo 12 uenika osmoga razreda od kojihjedna uenica nastavlja svoje kolovanje upeukoj hrvatskoj gimnaziji, a ostali odlazeu srednje kole u Peuhu i Mohau te dalje.U prvi razred martinake kole od sljedeekolske godine upisano je 11 uenika. Rav-nateljica je zadovoljna brojem uenika, kojije zasada optimalan. Velik broj martinakihuenika boravit e u jezinom taboru naotoku Pagu od 23. do 29. lipnja. Opratanje12 uenika osmog razreda martinake kolebilo je 14. lipnja.

Lszl Slyom i u MartincimaU sklopu svoje redovite zemaljske turneje, pete u nizu, a zapoete lani, koja se odvijapod motom Ljudi i krajevi uvari vrijednosti u Maarskoj Lszl Slyom,predsjednik Republike Maarske poetkom lipnja posjetio je juno Zadunavlje iNacionalni park DunavDrava, a u sklopu spomenutoga programa u trajanju od 3. do5. lipnja, 4. lipnja posjetio je i hrvatsko naselje Martince, gdje se u mjesnoj koli sastaos predsjednicima hrvatskih manjinskih samouprava podravskih naselja, te sravnateljicom martinake kole Ruom Hideg i naelnikom sela Martinaca PavomGujaem. Sastanku su nazoili i predsjednik Hrvatske dravne samouprave Mio Heppi trea konzulica Generalnoga konzulata Republike Hrvatske u Peuhu Katja Bakija.Sastanak se odvijao iza zatvorenih vrata i trajao je neto vie od jednoga sata.

Peta je ovo prilika kojom predsjednikRepublike obilazi Maarsku u sklopu prog-rama pod motom Ljudi i krajevi uvarivrijednosti u Maarskoj. Ovoga puta 4.lipnja, izmeu ostaloga, posjetio je Martince,Markovce, Fok, Haranj, Viljan, Peuh gdjese u Gimnaziji Gandhi, u nazonostiombudsmana za prava nacionalnih i etnikihmanjina Erna Kllaia susreo s uenicima idjelatnicima. Boravio je i u Pevaru gdje sesastao s predstavnicima Dravne udrugevelikih obitelji.

Svoj posjet Baranji Slyom je otpoeo uMartincima, gdje su ga ispred mjesne koleekali domaini, ravnateljica kole RuaHideg i naelnik sela Pavo Guja te mnogo-brojni mjetani. Kako pie maarski tisak, bioje to prvi posjet jednoga maarskog predsjed-nika Martincima. Tako uglednog dravnikanije bilo u Martincima od pamtivijeka ili,kako kae legenda, tek je jednom na rubu selaproveo no kralj Sveti Ladislav. U Martin-cima je ve na ulasku u kolsko dvoritepredsjednik Slyom dobio i prvi baranjskipoklon, izrezbareni dra ibica koji mu jepoklonio ika Feri koji je s poklonom u ruciiekivao predsjednika.

U kolskom dvoritu brojni uenici i dje-latnici kole priredili su kratak kulturno-umjetniki program na hrvatskom jeziku:pjesmu, ples i govor te poklon za uvaenogagosta. Potom se predsjednik Slyom s

predsjednicima hrvatskih manjinskih samo-uprava iz sedam podravskih hrvatskih naseljapovukao na razgovore iza zatvorenih vrata.Sastanku su nazoili predsjednici hrvatskihsamouprava Starina, Martinaca, Novoga Sela,Lukovia, Potonje, Brlobaa i Krievaca. Uznjih sastanku je pribivao naelnik selaMartinaca Pavo Guja, ravnateljica martina-ke kole Rua Hideg, te predsjednik HDS-aMio Hepp i trea konzulica Generalnogakonzulata Republike Hrvatske u PeuhuKatja Bakija.

Nakon sastanka predsjednik Slyom nijedao izjavu za tisak novinarima hrvatskihmedija u Maarskoj, tek se upisao u knjigudojmova martinake kole. Upisao je overijei: S radou sam se uvjerio da koladoista uva i odrava hrvatski jezik i identitet.elim vam i molim vas da djeca i njihovadjeca ostanu Hrvati i budu ponosni na to. Akoi Maari u susjednim zemljama ine tako,sigurno emo se dobro slagati. Zahvaljujemdjeci na lijepom programu. Hvala to steorganizirali ovaj pouni razgovor. Sve naj-bolje koli i selu. Lszl Slyom.

Upitali smo predsjednika HDS-a MiuHeppa da nam dade kratak osvrt na pred-sjednikov posjet Martincima. Hepp je kazao:Predsjednik Republike izdvojio je vremena usklopu svoje turneje posjetiti i martinakukolu koja je od temeljnog znaaja zahrvatsku zajednicu u Maarskoj i u kojoj se

Predsjednik Slyom s djelatnicima martinake kole

19. lipnja 2008. 5

HRVATSKI GLASNIK

PORE U tom je gradu 14. lipnjaodrana Glavna skuptina Matice hrvat-ske kojoj su pribivali mnogobrojni za-stupnici, a Maticu hrvatsku Peuh zastu-pao je tajnik Ivan Gugan. Skuptini jenazoilo 111 delegata. U Istarskoj sabor-nici raspravljalo se o nizu toakadnevnoga reda, izvjeu o radu Maticehrvatske 20062008, prijedlogu promjenapravila Matice hrvatske, dodijeljeno jeMatiino odlije Janko Drakovi i Ma-tiine povelje, a raspravljalo se i o prijed-logu programa rada za razdoblje 20082010. Jednoglasno i bez rasprave usvojenje plan rada za razdoblje do 2010, iz kojegje predsjednik Matice Igor Zidi istaknuotri osnovne toke: privlaenje mladihlanova, rad na odgoju mladih za Hrvat-sku te homogenizaciju institucije Matice.Odlije Janko Drakovi posmrtno jedodijeljeno akademiku Vlatku Pavletiu.Uz Glavnu skuptinu organizirani su idodatni sadraji za zastupnike. Tako 13. i15. lipnja razgledavanje grada Pule,posjet Eufrazijevoj bazilici, obilazak Bri-juna, posjet Umagu, izlet brodom do Sa-vudrije, razgledanje Aleje glagoljaa.

KERESTUR Potkraj kolske godine uosnovnoj se koli uvijek organiziraju raz-redni izleti u pojedine gradove ili regijeMaarske. Ove je godine 6. razred odlu-io posjetiti svoju matinu domovinu,odnosno njezin glavni grad, o kojem suve mnogo uili, pa su 6. lipnja su otpu-tovali u Zagreb i pogledali njegove zna-menitosti: katedralu, stari grad, Ilicu,Hrvatsko narodno kazalite i Maksimir.

MLINARCI Na kraju kolske godinepohaati kolu je najbolje jer tada dolazezajednike igre, izleti. Nakon podjelesvjedodaba u mlinarakoj koli jo nijese zavrila kolska godina, naime, cijelase kola preselila na dva dana u oblinjivinograd, na kojem su uiteljice pripre-mile razne programe, kuhali, pekli zajed-no, upoznali se s ljetnom prirodom. Pre-ma rijeima voditeljice podrune koleKrisztine Gerly, ta dva dana organizi-rana su umjesto tabora jer na alost ovegodine nije dobivena potpora za tradicio-nalni kolski tabor.

KANIA Hrvatska manjinska samo-uprava svake godine organizira manjiizlet za najaktivnije lanove pjevakogazbora. Ovaj put izlet nije ostvaren samokopnenim, ve i vodenim putem. Cijela jeskupina 14. lipnja otputovala u Prelog naobalu Drave, gdje su se ukrcali u amce iplovili rijekom pjevajui uz harmonikuSerdahelca Stjepana Prosenjaka. Nakoniskrcavanja ekao ih je govei gula ivesela zabava.

od nastupajue kolske godine dvojezinanastavu uvodi u svih osam razreda. Martincisu i naselje gdje su vie od 90% stanovnitvaHrvati. kola broji stotinjak uenika i uzpomo sela uspijeva opstati. Predsjednik seobavijestio o stanju u koli i o stanju hrvatstvau naim podravskim naseljima. Oni suupoznali predsjednika sa svojim poloajemna polju njegovanja jezika, kulture i nacio-nalne svijesti. Predsjednik je naglasio kakoprilikom svojih posjeta okolnim zemljamasvjedok je naglaavanja potrebe jednojezinihkola te je poticao Hrvate da trae jedno-jezine kole, a ne ostaju samo na dvojezi-nosti. Naa je namjera i nadalje integriratihrvatsko kolstvo na primjeru santovake i

peuke kole koje su veoma privlane iimaju velik broj upisanih uenika iz mnogihnaselja. Tako neto bi trebalo napraviti i uPodravini, dapae u Zali i Gradiu. Natalitetje malen, djece je sve manje, male kole seukidaju i jedini je izlaz u stvaranju jakihregijskih hrvatskih kolskih sredita.

Ravnateljica martinake kole RuaHideg naglasila je kako su i djeca i djelatnicis radou doekali predsjednika Republike skratkim programom i prigodnim poklonom,martinakim tkanim stolnjakom. Upoznali suga sa situacijom u koli, i s njihovimnastojanjima na polju ouvanja jezika, kulturei hrvatske samobitnosti.

Branka Pavi Blaetin

Predsjednik Slyom se sastao s politikim predstavnicima hrvatske zajednice u Podravini

6HRVATSKI GLASNIK

Postoji jedan vikend u ljeti kada se obaveznoika hodoastiti u najsjeverniji dio Gradia.Bizonja, na trodravnom nuglju, zadnjemajuke dane svenek dostojno sveuje, takosvoje Hrvate, na jezik i kulturu. Ljetos, 29.majua, etvrtak, zato su dostali i pojaanureprezentaciju iz Donje Dubrave sa kolari iuitelji s kimi su se etire dane druili doma-ini uz dije, vjerske i zabavne programe.Najvea atrakcija tih sastankov u Bizonji pakje vik ta orijaki festival koji s jedne stranepokazuje u koji smir se razvijaju domaegrupe, a s druge strane elji predstaviti ususjedstvu ili u samoj okolici djelajue vridnegrupe. Otpodne u paklenskoj vruini, 31.majua, se je ganula povorka folkloraev odkole sve do kulturnoga doma, kade je islubeno otvorena 18. kulturna manifestacijaBizonjcev. Tilda Krsi, peljaica domakulture, a ujedno i moderatorica priredbe, zahrvatskom himnom je pozdravila asne goste:Marijana Vargu, naelnika Donje Dubrave,

Tereziju Hraanec, kolsku direktoricu izDonje Dubrave, Mariju Pili, predsjednicuDrutva Gradianskih Hrvatov u Ugarskoj,ter Matiju matovia, dopredsjednika Hrvat-ske dravne samouprave i predsjednikaHMS-a u Bizonji. Folklorni program suzaeli tanenim, jakarnim blokom gosti izDonje Dubrave, ki su se jo toga otpodnevaotpravili domom, poslije etverodnevnogaboravka u Gradiu. Medjunarodni folklorniansambl, iji kotrigi su mladi Hrvati izAustrije, Slovake, Ugarske ter i Hrvatskepod umjetnikim peljanjem Nenada Breke, suovput muziki pratili tamburai Zlatne ice, aprodukciju tancoev u tri koreografija (Posa-vina, Glamoko kolo, Medjimurje) prez

sumlje moremo nazvati vrhuncem togaotpodneva. Robert Kammerhofer, naelnikBizonje ovu priliku je ishasnovao da najaviradosnu vist, to od 1. septembra bizonjskakola sa 14 dice e zaeti novo kolsko ljetopo dvojezinoj nastavi. Zato je zahvalio iroditeljem iz Paprta ki su dali upisati vlaudicu na hrvatski suprot ugarskoga podrijetla.Kako je rekao bizonjski prvak, od ovogakoraka si oekuju zaustavljanje silne asimila-cije. Posebne estitke ke su pripale ovputpedagoginjam Katiki Mezei, uiteljici mate-matike, ter Emmi Kammerhofer, kolnikovicihrvatskoga jezika, prilikom zlatne diplome,vjerojatno su izazvale iz zrelijih generacijovneku nostalgiju. Domai tamburai poddirigiranjem Orolje Ambru, dica iz uvar-nice sa odgojiteljicom Evom matovi,jakarni zbor Jorgovan kot i koru iz StarogaGrada svi su lipim buketom jaak, svirkovrazveselili publiku. Matija Fabi danas je juru penziji, ali kako je rekao, svenek dojde saenom skupa na ovakovo sveevanje, a ima isvoje miljenje o koli ter mladini: Kad smomi bili mladi, za ovako a nismo lazno imali.Nukie smo takaj kanili na hrvatski nauiti,sada velu da za im nismo to dali. Ne ufam seda e ostati jezik kod nas, ako mi starijiminemo, ovde ve hrvatskoga jezika jako bitinee. uda dobiti neemo s dvojezinou, neinteresira ove mlade hrvatski jezik. lovikasrce boli da ov jezik e zminuti, toga se bojim.Morali bi biti jako vrsti da bi ovo jonainjili, obnovili. Suprot te rii ovo ipaknije bilo as tuge pokidob se je do zoreslavilo, tancalo i mulatovalo u restoranuHrvatski raj, na muiku Zlatne ice.

-Tiho-

Bizonjski dani s hrvatskim sadrajemSlubena najava naelnika o kolskoj dvojezinoj nastavi

U povorki smo mogli opaziti i dicupartnerske kole iz Donje Dubrave

Dica iz bizonjske uvarnice

Gosti iz Donje Dubrave s domaini, kolari i pedagoginjami

19. lipnja 2008. 7

HRVATSKI GLASNIK

Malogdo se je ufao u tom da e se ovozgodati. Neki su sa strane jo i skeptinogledali, ali danas je najavljena fantastinanovost Bizonje, ka je primljena velikimaplauzom publike...

Lani smo jur dost uda diskutirali natemu dvojezinosti, ali od poetka mojegamandata smo si mislili da emo morati ovdeu Bizonji dvojezino kolstvo upeljati jer akone onda e se zgubiti naa kultura, naabudunost. Cijelo ljeto smo bili na tom da ovoskupadojde, a danas, kako su mogli svi utina velikom svetku nae kulture, mogli smooglasiti da cijela krajina, upanija, dravauje, bizonjska kola e postati dvojezina od1. septembra. Meni je ovo bilo najvanije!

U spaavanju kole je bilo to najvanije ilije to zadnja kapljica u otkupljenju jezika ihrvatstva u tvojem selu?

Tako kako si rekla: zadnja kapljica! Mise sad jur moramo za zadnju kapljicu naekulture, naega jezika bojevati. Od nas samo15 km je Poun, a Slovaki u sve veem brojuse doselu k nam. Ako se ne budemoskupadrali, onda emo se zgubiti. Strah ivi,ja i cijelo selo toga se bojimo da Slovaki ejunas poerati. Granice su se otvorile, u cijelomsvitu najvaniji su pinezi, ako se jo veimidoselu, neemo moi obraniti nau kulturu inae obiaje. Ovo je najvea pogibel a naseka va budunosti, ali ja kot prvi lovik uBizonji, a mi je va mogunosti, sve uishasnovati suprot toga da pri nas u selu nebude nikakova slovaka kolonija. Tako samnedavno skupazbrojio, dosad ovde ivi oko25 ljudi iz Slovake, sad ovo nije uda, ali zabudunost moramo se skrbiti. Va naempremiljavanju je u prvom redu to da uBizonji moramo tako place za stane nainjitida naa mladina ostane ovde da si gradjuhie, da se doselu najzad va nae selo, a istotako znamo na ov nain spasiti nau kolu,kulturu i crikvu ter hrvatsko drutvo. Naj-vanije je da u koli e se pojaati hrvatskanastava, naa dica e odrasti opet u naem je-ziku. Ako sad ne budemo mogli oiviti jezik,

onda za deset-petnaest ljet ljudi u Bizonjinee se po hrvatski pominati, a sve ostalo ebiti besmisleno i zgubljeno.

Ako ste u svemu pri zadnjoj uri, ondazato je nek sad napravljen ov korak?

Ovo bi morala od drugoga lovika pitati.U selu prvenstveno gospodarstvo mora bitivrsto. Ako je to dano da selo ima pinez, ondaima i ve mogunosti. Ako to nije tako, ondanastaju problemi. Morem rei da Bizonja,suprot toga da ugarska Vlada samo pinez zameod sel, u materijalnom smislu stoji vrsto nanoga. Ne kanim biti na veliki, ali mislim da sademo jur moi pute spraviti, i mnogo toganapraviti a prlje nismo mogli. Medjutim, opetmoram naglasiti, najvanije je kola, kola,kola. Ako u selu ni kole, uvarnice, onda nemoremo o selu govoriti, onda eju se mladiroditelji odseliti odvud, a ne doseliti.

to su donesli ovoljetonji Dani Hrvatovstanovnitvu Bizonje?

Pred svim prijateljstvo. Kad su seodluili od nae dice hrvatska dica iz DonjeDubrave, vidio sam da su neke divojke suzetoile, mislim da su se svi dobro perali kodnas. Veputi bi morali spraviti ovakovesastanke da bi se kultura, razum i identitetbolje povrstili. S naelnikom Donje DubraveMarijanom Vargom mi smo se jur daljerazmiljavali. Ako se septembar zame sdvojezinom nastavom kod nas, mi bi takohtili da oni ueniki u gornji razredi ki jodoma imaju hrvatski u svakidanjem hasno-vanju, da idu na nekoliko dane, tajedne,misece s naimi uiteljicami skupa na praksuu Donju Dubravu. Od njih pak ekamo takovekolare ki bi se rado upoznali s ugarskimjezikom. Takove grupe bi si znali i veputiminjati.

Zasad svi smo veseli da emo imatihrvatsku kolu, i ufajmo se da se im vebudemo sastali po hrvatski.

Intervju s prvim lovikom Bizonje

Robert Kammerhofer: Ako sad ne budemo mogli oiviti jezik, onda za desetpetnaest ljet ljudi u Bizonji nee se po hrvatski

pominati, a sve ostalo e biti besmisleno i zgubljenoBilo je kad smo bili u mnoini, danas je nas manje. Naa dica moru doiviti prijateljstvo sa kolari iz Donje Dubrave iako predpetnaestimi ljeti jo nigdor nije znao kako e ovo iviti, koliko e biti ovo motivacija za unju hrvatskoga jezika, za folklornudjelatnost, za obdranje nae kulture. Najvanije je za budunost, za na lip hrvatski jezik ova vist ku imam ast najaviti u ovomsrinom trenutku. Naa bizonjska osnovna kola e od dojduega kolskoga ljeta nastati dvojezina. To je najlipi dar za naestare ljude ki su se trudili da na materinski jezik preivi politike i moralne potekoe, a mi se moramo drati k tomu a smosi najerbali od naih praocev. Jasni cilj imamo za daljnji itak! ovimi rii je dao na znanje bizonjski naelnik RobertKammerhofer 31. majua, subotu, u okviru kulturne manifestacije, publiki i medijam da Gradie je dostalo treu dvojezinukolu na svojem tlu. Bizonjskoga liktera poslije svetanosti smo poiskali s pitanji.

Razgovor peljala: Timea Horvat

Naelnik Bizonje Robert Kammerhofer udomaoj narodnoj nonji, u drutvu prvaka

Donje Dubrave Marijana Varge BIKE Hrvatska manjinska samoupravadotinoga sela Vas srdano poziva naHrvatski kulturni festival 28. junija, subo-tu, u mjesni dom kulture, a pred tim jo,poeto od 16 uri, u mjesnu crikvu nahrvatsku mau. Kulturni program e sezaeti u 17.30 uri, goste e pozdravitiJano Virag, predsjednik HMS-a va Bika,Mio Hepp, predsjednik Hrvatske drav-ne samouprave, ter Lszl Majthnyi,dopredsjednik Skupine u eljeznojupaniji. U folklornom bloku nastupajupjevaki zbor i plesai iz KoprivnikihBregov, jakari Djurdjice od Hrvatskemanjinske samouprave u Sambotelu,miani zbor Sv. Cecilija takaj iz Sam-botela, mjesni koru Danica ter Kulturno-umjetniko drutvo i jakarni zborZviranjak iz Prisike. Od 20 uri e na balugoste zabavljati petroviski Pinka-band.

HRVATSKI GLASNIK

8

Trenutak za pjesmuMiroslav Mianovi

Gospodin Jacobson naputaHrvatsku

Gospodin Jacobson naputaHrvatsku. Odlazi mrk i ljut.

Kakva obala. Ljudi. Mrak.Tek nauili sricati jezik/ZNAK, majstori, rublje, oblaci, kia i ve naputajutaj sretni funkcionalni, ahbrak.

Pada drvee. Pada drvo po drvo. ZNAK po ZNAKGospodin Jacobson naputaHrvatsku. Odlazi mrk i ljut.Slam niger crni ovan pueNiz brdo u svinut Rog, sbroda gospodin mae pa nekvam spasi sam gospod Bog.

Na 14. Dravnom kvalificiranju narodnemuike u Juri, 31. majua, subotu, su senarodili jo bolji rezultati nek pred dvimiljeti. Med petnaest grupami su uspjenopokazali svoj muziki program tamburai,koljnofski Goranci ter umoki Kajkavci,pod peljanjem Koljnofca Ivana Sallmera.Dokle je Umoanom pred dvimi ljeti na istom

naticanju jur dodiljena zlatna kvalifikacija,pravoda se je i ovput oekivala od njih slinasvirka, a i nije se razoarao iri, podvodstvom Imrea Olsvaia, istraivaa narodnemuike ter lana Instituta za glazbu, unutarUgarske znanstvene akademije. KoljnofskiGoranci na tom prvom strunom mirenjusu bili jako pohvaljeni, a sad je njeva glazba

vridila zlatnu medaliju. Obadva orkestri suzasluili i posebne nagrade Zlatnu pavu.Kako je rekao muziki dirigent goranskih ikajkavskih sviraev Ivan Sallmer, posebnosam na to gizdav da je gospodin Olsvai rekaokad mi je prikdao priznanje da su hrvatskitamburai, u svi dvi grupa, u najboljimirukami. Tamburaki sastav Kajkavcisvako ljeto ima sve ve i ve kotrigov, neke iiz Koljnofa, ter e dojdue ljeto proslavitidesetu obljetnicu utemeljenja, i oekuje sevelika svetanost za njev jubilej. U njevomrepertoaru su raznorazne pjesme, od vlaihkompozicijov sve do najmodernijih lagerov,kojega rado guslaju i jau svi lani. Nije todrugaije ni kod Gorancev, ki su se predetirmi ljeti zaeli svirati, a u njevo djelovanjese je samo kasnije prikljuio Ivan Sallmer.

Spomenutim, zlatnim tamburaem Gradi-a i mi gratuliramo i eljimo im jo slineuspjehe ter brojne odlino odsvirane hrvatskepjesme na vlae zadovoljstvo ter na doivljajpublike. -Tiho-

14. Dravno kvalificiranje u narodnoj muiki u Juri

Zlatno sviranje koljnofskih Gorancev i umokih Kajkavcev

Kajkavci iz Umoka

Goranci iz Koljnofa

Ivanjdan u Senandriji21. lipnja 2008.

Dan Sv. Ivana Krstitelja tradicionalan je blagdan dalmatinskih Hrvata u Senandriji, iHrvatska manjinska samouprava toga mjesta oivila je ivanjdansku proslavu.

Spomen-dan Sv. Ivana javlja se u doba ljetne ravnodnevice, obrata, to je prigoda zaponovno velianje prirode i njezine magine snage. Ljeti je neto manje radova u vino-gradu, ali treba tititi urod od bolesti, nepogoda i ivotinjskih tetnika. Zbog toga se paleblagoslovljene svijee u trsju (protiv tue), kropi metlama i granama (protiv bolesti) ipostavljaju se klopci, drvene egrtaljke na vjetar, te straila radi zaplaivanja ptica i drugihnapasnika.

Ivanjdan je ujedno i dan otvorenja Senandrijskog ljeta.

Program dana:

U 15.30 sati Dalmatinska sveta misa (pjeva Zbor Sv. Cecilije i klapa Faronskikantaduri iz Staroga Grada). Nakon mise odlazak sa zastavama do ureda gradskesamouprave i sveano se otvora manifestacija (otvara ju gradonaelnik).

U 17 sati kulturni program na Glavnom trgu (nastupaju klapa iz Staroga Grada iAnsambl Lu).

U 18.30 sati sveano otvorenje izlobe zagrebakih umjetnika u Umjetnikom mlinu(kipar Petar Barii, slikar Vatroslav Kuli i keramiar Andrea Bassi). Pokrovitelji izlobe:Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Budimpeti, Grad Zagreb gradski ured zaobrazovanje.

U 20 sati veselica na Pijacitu (Trg Daru).Pred pono zapalit e se ivanjdanska vatra.

HRVATSKI GLASNIK

19. lipnja 2008. 9

Godine 1980, prije osnutka Hrvatskogakluba, djelatnice Hrvatskog vrtia u Peuhuzapoele su s organiziranjem pjevakogzbora. Mlade i poduzetne ene zamolile supokojnoga gospodina Ladislava Matuekakoji je bio vrstan znalac izvornih pjesama,narodnih nonji peukih Hrvata, Bonjaka iokaca koji ive u okolici Peuha. Kako smood lanice zbora Eve Filakovi saznali, tadajunoslavenski klub predan je 3. prosinca1982. godine. U novootvoreni klub se preselioi enski pjevaki zbor i otada neprekinuto 25godina djeluje tamo.

Poeci su bili teki ree gospoaFilakovi, ali je ozraje uvijek bilo veselo.ika Ladislav Matuek divio se poznavanjupjesama koje su lanice zbora donijele sasobom iz raznih sela. Svaka je ena sponosom nosila svoju nonju koju jenaslijedila od svojih roditelja. Pjevaice supjesme na poetku uvjebavale godinu danakada je njihov uitelj rekao da su zrele za prvinastup. Nakon nekoliko mjeseci 1983. godineprvi put su nastupale u Hrvatskome klubukoji je njima dao mjesto za probe. Iste segodine enskomu pjevakom zboru pridruioOrkestar Vizin koji ih je godinama pratio.Slijedili su nastupi po cijeloj Maarskoj, takou Bkscsabi, Gyuli, Budimpeti, Gradiu,Podravini i, naravno, u Peuhu na svakojnarodnosnoj priredbi i, dakako, u svimnaseljima oko Peuha gdje ive Hrvati. Zborje esto suraivao i s folklornim ansamblomTanac iz Peuha. Osim Maarske, veselepjevaice esto su nastupale i u inozemstvu.Vie puta su sudjelovale na Festivalu Nakanat je lip u Poreu. Godine 1985. hrvatskipjevaki zbor putovao je u Finsku u zbra-timljeni grad Lahti gdje su takoer doivjelevelik uspjeh. Iste su godine lanice zbora bilesudionice Sabora narodnih pjesama u Oplen-

cu. Zatim 1985. godine imale su bezbrojnastupa diljem Hrvatske. Osim toga nastupalesu kod molikih Hrvata u Italiji, a bile su ikod pape u Rimu. enski pjevaki zborAugust enoa objavio je i nekoliko nosaazvuka. Prvo su 1986. godine izdali kasetu sizvornim pukim pjesmama. Poslije je objav-ljena kaseta na kojoj su bile crkvene pjesme,naime, ika Ladislav Matuek bio je od svojemladosti kantor, pa su i lanice zbora pjevalecrkvene pjesme. Osim na kaseti, pjevaice suredovito izvodile takve pjesme i u crkvi po-sveenoj Velikoj Gospi. Nakon smrti gospo-dina Matueka zbor vode Marija Bonjak iprofesor Ferenc Varnai. Poslije, na velikuradost lanica, zbor je preuzela profesoricaglazbe Marta Rohonci. Bile su promjene i u

pratnji zbora. Poto je Orkestar Vizinnapustio zbor, privremeno su ga pratili sviraiOrkestra Baranja, ali u zadnje vrijemestalni je pratitelj zbora Orkestar Vizin, alive u drugom sastavu.

Za tih 28 godina razdragane pjevaicenapunile su zidove Hrvatskoga kluba s priz-nanjima, plaketama koje su dobile za izvornopredstavljanje pjesama.

Ove godine zbor ponovno planira izdatiCD-plou ija je graa ve pripremljena;1516. oujka Croatica Kft. snimila jeglazbeni materijal za cedejku. Kako nam jegospoa Eva Filakovi priopila, snimanje jebilo vrlo naporno, ali radi cilja sve su marljivoradile. Sadraj CD-ploe sastavila jeprofesorica Marta Rohonci, voditeljica zbora.Na repertoaru su ponajprije baranjske izvornepjesme, pjesme iz Podravine i dalmatinskiblok. Kako je ta ploa uspjela, imat emoprilike uti u rujnu kada e biti u prodaji.

Bive i sadanje lanice zbora: Anica Jaki (+) Ildika BonjakKata Ivankovi (+) Anica PaviAnica akan ua BorbaMarija Jaki Kata DivjakKatica Kalman Anica DaloMilica Klai Taraija Bernadeta BerkiEva Filakovi Vesna VelinAga Divjak Luca JaromiZlata tric Aga ZimmermannMarica Kelemen Aga GuttengeberMarta Groi Irina BabiMarija Bonjak Ana David

estitamo pjevaicama zbora za uspjean iplodan rad te im elimo jo mnogo uspjeha udaljnjem radu!

Renata Boanovi

Predstavljamo pjevaki zbor August enoa

Laco, Tekla i Dani ovako navijaju za hrvatsku nogometnu reprezentaciju

Bogatstvo...

HRVATSKI GLASNIK

10

Njegovanje hrvatske rijei Croatiada 2008Hrvatska dravna samouprava te njezin

Odbor za odgoj, obrazovanje i izvankolskeaktivnosti uenika i ove je godine organiziraotradicionalno natjecanje u kazivanju proze ipoezije iz hrvatskoga jezika. Sveanost jeotpoela u HOIG-ovoj knjinici 4. lipnja spoetkom u 10 sati.

Uime domaina i kao ravnateljica Hrvat-skog vrtia, osnovne kole, gimnazije i a-kog doma Marija Petri srdano je pozdravilasve nazone uenike i nastavnike, zatim je

predala rije Gaboru Gyrvriju, ravnateljuHrvatske osnovne kole i gimnazije Miros-lav Krlea u Peuhu. I on je pozdraviouenike i nastavnike pridole iz 11 kola spredmetnom nastavom hrvatskoga jezika,odnosno iz tzv. dvojezinih osnovnih kola igimnazija, uime predsjednika HDS-a MieHeppa, koji je bio odsutan zbog sastanka spredsjednikom Maarske Lszlom Slyo-mom u Martincima, ali je poruio toplipozdrav svim natjecateljima.

Gospodin Gyrvri ree i to da ove godineslave desetu, jubilarnu obljetnicu Croatiade,kojoj je bio pokreta profesor Stipan Blaetin.Nakon toga obratio se natjecateljima koji suovdje suparnici, ali i prijatelji jer rade za istustvar svi ele nauiti hrvatski jezik to bolje.Ovo e potpomagati i kazivanje stihova, izaelio je da ih svatko izgovara bar tako kaou koli. Na kraju je predstavio lanovetrolanog ocjenjivakog suda: Janju Horvat(predsjednica), Manjiku ibalin i TomislavaKrekia. Predsjednica je istakla da nakonovoga lijepog dana svi emo osjetiti ljubavprema hrvatskome jeziku.

Ukupno je sudjelovalo 57 uenika, koji subili razvrstani u dvije skupine, a unutar toga urazne kategorije. Najprije smo poslualiuenike iz dvojezinih kola u kategorijama:gimnazija, 78, 56. i 34. razredi. Nakon

male stanke slije-dili su uenici izkola s predmet-nom nastavom ukategorijama: 78,56 i 34. razredi.

Prije dodjelenagrada pred-sjed-nica odbora JanjaHorvat iz-govorilaje prekrasne misli ocijelom danu:Srdano i najtop-lije vas pozdrav-ljam ovoga dana,lijepog dana sada-njega na kojemu jebilo vie pobjed-nika.

Prvi je pobjed-nik lijepa hrvatska rije, pjesnitvo, narodnanam umjetnost, narodna rije koja naspozdravlja i koja nas uva u ovim krajevima.Zatim napisana pjesnika rije i proza koju miuvamo u ovim prostorima. Stoga podsjeamna drugog pobjednika, to je uenik. Uenicikoji ste se za dananji dan primjernopripremili i koji, moram vam priznati jaodavna dolazim na takve sastanke, ovaj dansu proslavili kao pravi blagdan i praznik jer,vjerujte, odavna nisam ula tako puno lijepihi pripremljenih izvoenja. () I na kraju, aline u posljednjem redu, na prvom mjestunalaze se vai uitelji, nastavnici koji su vaspripremili za ovaj dogaaj, jer uz-mimo zainjenicu tko god je doao na dravnonatjecanje na zemaljskoj razini, on je vepobjednik vie puta u razredu, koli, akomdomu i napokon ovdje. To nisam rekla samozato to nema 57 nagrada, pa da budu sveprve. Vi ste prvi kojim sva estitka pripada.

Prvo u skupini dvojezinih kola. Premabodovima ocjenjivakog suda u kategorijigimnazije I. mjesto dodijeljeno je maturanticiiz Budimpete Evelin Vogel (M. Slaviek:Vrijeme je da se dogaa napokon ovjek), II.mjesto uenici 11. razreda iz Peuha JadrankiDaskalov (T. Ujevi: S ranom u srcu), a III.mjesto ue-nici 10. razreda iz BudimpeteLuci Vere (R. Zvrko: Tvoja stara).

U kategoriji 78. razreda I. mjesto jeosvojila uenica 8. razreda iz Peuha JelenaJorgi (D. Cesari: Bez oprotaja), II. mjestouenica 7. razreda iz Peuha Tihana Vasi (D.Cesari: Balada iz predgraa), a III. mjestouenica 8. razreda iz Budimpete IlderinaKovaevi (Velagi: Bosna i Hercegovina Moja domovina).

U kategoriji 56. razreda I. mjestourueno je uenici 6. razreda iz Peuha AminiAliusti (L. Paljetak: Zaljubljeni kompjuter),II. mjesto uenici 5. razreda iz Santova ZrinkiSabo (Baka Ana puka aljiva pjesma kojuje zapisao ivko Mandi), a III. mjestouenici 6. razreda iz Santova Berti Stipanov(Zet u gostima narodna pripovijetka). U kategoriji 34. razreda I. mjesto je osvojilauenica 3. razreda iz Peuha Laura Bleier(J. uni-Bandov: Zmaj i postolar), II.mjesto uenica 4. razreda iz Budimpeteofija ugar (S. Jakevac: Zadaa o pravdi),a III. mjesto uenik 3. razreda iz SantovaPatricij ahut (Ko ta ini, sebi ini).

Slijedila je skupina kola s predmetnomnastavom. U kategoriji 78 razreda I. mjestoje dodijeljeno ueniku 7. razreda iz SerdahelaNikoli Takau (M. Dravski: Starinske ege),II. mjesto uenici 8. razreda iz Baina AdeliBolvari (S. Pili: Veliko odmaranje), a III.mjesto uenici 8. razreda iz Serdahela Bar-bari Knig (S. Blaetin. Cirkva).

U kategoriji 56. razreda I. mjesto os-vojila je uenica 5. razreda iz eljina KiraGergi (S. Blaetin: Micko i Gricko), II.mjesto uenica 5. razreda iz Serdahela Patri-cija Pinteri (N. Zidar-Bogadi: urica), aIII. mjesto uenica 5. razreda iz LukoviaFani Justin (L. Paljetak: Maka kod psihi-jatra).

U kategoriji 34. razreda I. mjesto jedodijeljeno uenici 3. razreda iz KeresturaEmi Molnar (Starka i starec narodna), II.mjesto uenici 4. razreda iz SumartonaPatriciji Koa (S. Blaetin: Micko i gricko), aIII. mjesto uenici 3. razreda iz Kerestura Kitievelik (N. Pavi: Ftiek).

Ovaj je dan glasio o pobjedi uenika, nas-tavnika i hrvatske rijei, jezika i kulture.

Bea Letenyei

Evelin Vogel, 12.razred, Budimpeta

Jelena Jorgi 8. razred, Peuh

Amina Aliusti 6. razred, Peuh

Laura Bleier 3. razred, Peuh

HRVATSKI GLASNIK

19. lipnja 2008. 11

Na poziv Hrvatske manjinske samoupraveGornjega etara ter Hrvatskoga kulturnogadrutva etarci, dospila je na dvodnevnogostovanje u Gradie 31. majua, subotu,sisaka delegacija Folklornoga ansamblaIvan Goran Kovai, na elu s njegovimpredsjednikom ter ujedno i predsjednikomZajednice udruga grada Siska Ivicom Posav-cem, lanicom Izvrnoga odbora Folklornogaansambla i tajnicom Zajednice udruga gradaSiska Sanjom Tomainec-Korica ter zamjeni-kom predsjednika ansambla i novinaromeljkom Maljevcem. Zapravo se je ovoupoznavanje zaelo na novinarskoj liniji kadaje sisaki izvjestitelj spomenuo na sambo-telskom Hrvatskom balu, pri razgovoru snovinarkom Timeom Horvat da bi radostupili u kontakt s jednim gradianskimdrutvom. Nije potribno bilo uda razmilja-vati i iskati pokidob je etarcem to bila staraelja, i zato se ne bi spunila Boja volja...Prava ruka, a u civilu uiteljica hrvatskogajezika ter i predsjednica HKD-a etarci, iena predsjednika etarske Hrvatske manjin-ske samouprave Ana Poljak-aler je veljekzgrabila kompjutorsko pero i to je rezulti-ralo brzi posjet Sisaanov. Po nje rii, dosastanka je dolo subotu dopodne u Sambo-telu, koji grad na temelju povijesti se jurkopa Sisku. Po tom, samo od sebe je razum-ljivo da su gosti najprlje otpeljani u pratnjizastupnikov etarske Hrvatske manjinskesamouprave u crikvu Sv. Kvirina, a blizu mu-eniko ubijenoga sisakoga bikupa u Uliciperint je posjeeno i spomin-mjesto smramornom ploom. Pokidob pak na varoima i mnogo druge zanimljivosti, cijeli dan jebrzo minuo i zavrio se je s etarskomveerom, na ku su bili pozvani i ostali zastup-niki Hrvatske manjinske samouprave i folk-lorai etarci, ke je jako interesiralo kakoe izgledati program Dana Siska ter junijskifolklorni susret, kamo su pozvani i Gradi-

anci, od 20. do 22. junija. Ovput je i peron-ski predana sisakomu peljatvu pozivnica napovratni pohod njeve folklorne grupe uGornji etar, od 25. do 27. julija, kad se prire-djuje i Hrvatski dan u ovom junogradi-anskom naselju. Nedilja je zapoela svetommaom i proecijom u crikvi Srce Jezuevo,a u etarskoj Gorici je nastavljena. Kapela iMuzej eljeznoga zastora su dvi neophod-ne atrakcije ovoga naselja, zatim je slijedilakratka diskusija s koreografom i peljaemtefanom Kolosarom i s tancoi domaegadrutva. Po objedu su se gosti zavolj dugogaputa morali domom ganuti. to je paknajvea plaa novinara i lovika ki imaskromnu ulogu u posredovanju, zrcali u ovireenica Anice Poljak-aler: Najlipa hvalada si nas skupaspravila s ovimi ljudi, svi sujako simpatini, uredni i ljubezni. Od prveminute smo se dobro razumili i mislim daemo jako dobro moi skupa djelati. Jakonam je bilo drago da su bili pri nas, i ufam seda su se i oni dobro utili i da su bili zado-voljni. Nai mladi ve teko ekaju putovanjeu Sisak, riktaju se, marljivo idu na probe i,naravno, najgeri su na sisake ditie i di-vojke! -Timea Horvat-

Foto: eljko Maljevac

U etarskoj Gorici

SisakGornji etar

Prva pletenica u folklornom povezivanju

Domaini i gosti na sambotelskom mostukade je mueniki ubijen sisaki bikup

Sv. Kvirin

HRVATSKI IDAN tefan Dumovi,farnik Hrvatskoga idana, Plajgora iUnde, pred kratkim je u Ministarstvudomobranstva odlikovan srebrnomnagradom Ministarstva. Visoko priznanjeje prikdao Imre Szekeres, ministardomobranstva u Ugarskoj, za veljetonjitrud i skupapozvanje naoruanih snagovpri kapeli Peruke Marije, ter zapreskrajnu molitvu za domovinu i za mirsvita. Kako je rekao slavljenik tefan Dumovi,poziv na predaju nagrade mu jenenadijano doao, ali za njega je bila jakoradosna vist, kot i cijeli bogati program ukom je mogao diozimati. Vridno je svenainjiti, to je i naa dunost, ali moje svenagrade od prve do zadnje, to nisu nekmoje, te isto tako sliu i svim mojim po-monikom, a prez njih nita ne bi mogaouiniti naglasio je tefan Dumovi kie po mnogoljetonjoj navadi 6. julija,nedilju, primiti na hodoasnoj maicarinare, policajce, fajbegare, domobran-ce i vinare pri kapeli Peruke Marije.

GORNJI ETAR Ljetodan prlje jo jehrvatska javnost alarmirana zavolj na-mjere silnoga spajanja etarske osnovnekole s jednom ugarskom kolom sambo-telske mikroregije. Pokidob ova ustanovapripada pod odravanje pet sel, Kerestea,Pornove, Hrvatskih ic, Gornjega etarai Narde, u sudbonosni pitanji svenekodluuje pet samoupravov, dogodi se da ine u slonosti. Kako je rekao etarski naelnik AttilaKratochvill, zasad kola ne doivljavapromjene, jedino e pokusiti u odravanjekole nutrapovlii i selo Nrai, pokidob iztoga mjesta 24 dice pohadjaju kolu, a toje ipak lipi broj k tomu da se nita neplaa za financiranje stroak. Jo nijeothiena ideja o upeljanju dvo-trojezinenastave (pokidob kot materinski jezikovde se poduava i nimki), ali to jepitanje budunosti. etarska uvarnica odseptembra e ukupno imati 18 dice, aosmimi e dojti najmladji (petimi iz selaBucsua, jedno dite iz Narde i dvama izGornjega etara). U ugarskom selu Bucsuu se zatvarauvarnica, a njeva samouprava potpisat eugovor sa samoupravom Gornjega etarada njevu dicu prikzame ovdanja usta-nova. uvarnica u nimkom selu Keresteu bite od jeseni lan-uvarnica etarske, alie ostati i djelati na svojem dosadanjemmjestu u selu, pod starimi strunimiuvjeti.

HRVATSKI GLASNIK

12

BUDIMPETA U organizaciji Vele-poslanstva Republike Hrvatske u Budim-peti, Centra za kulturu grada Zagreba iCentra za kulturu grada Senandrije (Szent-endre), u Senandriji se u prostorijamaMvszetimaloma 21. lipnja s poetkom u18.30 sati otvara izloba trojice zagrebakihlikovnih umjetnika, kipara: Petra Bariia,slikara Vatroslava Kulia i keramiaraAndrea Bassija. Izlobu, koja ostaje otvo-rena do 10. kolovoza, otvorit e velepo-slanik Republike Hrvatske u BudimpetiIvan Bandi i gradonaelnik SenandrijeFerenc Dietz.

BUDIMPETA U organizaciji Vele-poslanstva Republike Hrvatske, 19. lipnja, spoetkom u 19 sati otvara se retrospektivnaizloba Brace Dimitrijevia u LudwigMzeumu (Palaa umjetnosti, 1095 Buda-pest, Komorova ul. 1).

BUDIMPETA U sklopu Ljetnog festi-vala u Liptvrosu, odranog poetkomlipnja, nastupilo je i kulturno-umjetnikodrutvo Veseli Gradianci iz Unde.

SERDAHEL Nastavniki zbor osnovnekole svake godine organizira izlet zadjelatnike kole. Skupina pedagoga potkrajlipnja posjetit e glasovitu utvrdu u Trako-anu, te poznato hodoasno mjesto MarijuBistricu, Krapinu s ostacima neandertalca.

AKOVEC U organizaciji Centra zakulturu, od 16. do 20. lipnja u tome graduodrava se meunarodna animacijska radio-nica u kojoj sudjeluju pet uenika osnovnekole iz Serdahela i jedan roditelj. Strunja-ci animacije stiu iz Rusije i SjedinjenihAmerikih Drava.

BUDARS, PULA Na poticaj maarskihudruga koje djeluju u Puli, najveemistarskom gradu u Hrvatskoj, uspostavit ese prijateljska suradnja Pule i Budarsa, apotpisivanje pisma namjere o prijateljskojsuradnji upriliit e se u Puli obavijestilaje predsjednica Maarske kulturne udrugeZsigmond Mricz. Kako ree ZsuzsaMasa, do zamisli povezivanja dvaju gradovadolo je nakon iznimno dobrih prijateljskihveza s jednim zastupnikom gradskog vijeaBudarsa. Inicijativa da se uprilii susretgradskih vijea pokrenuta je u suradnji sIstarskim ogrankom Demokratske zajedniceMaara u Hrvatskoj sa sjeditem u Puli.Koncem travnja ove godine etverolanoizaslanstvo grada Pule sa svojim domai-nom u Budarsu pregovaralo je o uspostav-ljanju slubenih veza. Dogovoreno je da eugovor o namjeri prijateljske suradnje u Pulipotpisati gradonaelnici Tams Vittinghof iBoris Mileti, a ubrzo e doi i doutvrivanja konkretne suradnje i jaanjaveza na polju obrazovanja, prosvjete, djejihprograma, umjetnosti i narodnih obiaja.

Doao je lipanj, pa jo jedan razrednaputa hrvatsku kolu. Prije zavretkakolske godine, umalo zadnjeg dana, svakegodine 8. razred se oprata od svoje kole,svojih nastavnika, razrednih drugova i ostalihprijatelja. Ove godine 12. lipnja u HOIG-u spoetkom od 17 sati prireeno je sveanoopratanje 8. razreda.

U cvijeem krasno okienoj auli koledevet uenika uzbudljivo je ekalo poetnitrenutak sveanosti. Neki od njih pohaali suovu kolu ve od poetka svoga kolovanja.Nakon oglaavanja oprotajnih pjesama,zavrni razred krenuo je da zadnji put obiesvoju kolu zajedno sa svojom razrednicomMartom Romac-Orosz i popodnevnom odga-jateljicom Evom Filipovi. Poto su stigli uaulu, Ilderina Kovaevi, uenica 7. razreda,proitala je oprotajni govor na hrvatskom, ana maarskom jeziku oprostila se od 8.razreda Flra Kocsis. Slijedio je program 8.razreda. Kamilla Dra Tth recitirala jepjesmu Maka Dizdara: Modra rijeka, a MarkoRus Adyevu Poruka negdanjoj mi koli(zenet egykori iskolmnak). Nakon tihlijepih pjesama slijedio je sveani govor 8.razreda na hrvatskom i maarskom jeziku.

Zasvirale su poznate melodije valcera, auenici su otplesali sveanu koreografijuzahvaljujui profesorici plesa Mariji Kriko-vi-Silanov. Potom su uenici 7. razreda,naizmjence na hrvatskom i maarskom jezi-ku, govorili citate, poklon svojim prijateljima.

Slijedio je oprotajni govor ravnateljiceMarije Petri, prvo na hrvatskom, zatim namaarskom jeziku. Izgovarala je svoje misli oivotu tijekom zadnjih godina ovih uenika.Poseban je razred bio ovaj, mala zajednica,ali svatko je posebna linost. Inae, ovaj jenarataj 15. koji zavrava 8. razred u samos-talnoj hrvatskoj osnovnoj koli. Neki su seuenici isticali u uenju, vie puta su bili

odlikai: Kamilla Tth, Marko Rus, a njih jeslijedila i Fruzsina Fzesi. Neki od njihisticali su i na raznim natjecanjima. Tako jeMarko Rus lani osvojio prvo mjesto naOTV-u, dravnom natjecanju, a ove godinena istom natjecanju osvojila je II. mjestoFruzsina Fzesi. U drugim natjecanjima isti-cali su se i Tams Varga, Ilona Zrnyi, MarkoRus i Kamilla Tth. Kata Brcz osvojila jeposebnu nagradu na natjecanju likovneumjetnosti. Razred je aktivno sudjelovao i ukolskom ivotu: bili su lanovi Tamburice, aneki su se isticali u portu. Ravnateljica jedarovala svojim acima citat koji e immoda pomagati u daljnjem ivotu: Kojimputem ete poi, kako ete ivjeti, ovisi samoo vama. Zatim se obratila i roditeljimakojima je estitala na njihovoj djeci.

Pred zavretak sveanoga programa ue-nici 8. razreda privezali su svoje spomen-vrpce na HOIG-ov stijeg, i time predavalisvoje mjesto sadanjem 7. razredu. Zatim susvojim roditeljima i nastavnicima, zajedno sa7. razredom, otpjevali lijepu pjesmu.

U rujnu osmero uenika nastavit e svojekolovanje u hrvatskoj gimnaziji.

Bea Letenyei

Opratanje osmog razreda

19. lipnja 2008. 13

HRVATSKI GLASNIK

Opratanju u osnovnoj koli ne pridaje setolika vanost kao u gimnaziji ili u srednjojkoli iako dijete ak osam godina boravi uosnovnoj koli i tijekom tih godina uvelike serazvije i fiziki i psihiki, a usvoji i golemoznanje. Ako se prisjetimo da od samog uenjaraunanja, itanja i pisanja dijete stie domatematikih jednadaba, definicija iz kemi-je i fizike, upoznaje se s biolokim sustavomsvijeta i ovjeka, s prolou kroz povijest imogli bismo jo nabrajati koliko prozoraotvara djetetu osnovna kola na koji e moigraditi u daljem kolovanju. No kada se ue-nici oprataju od ustanove, oni ne razmiljajuo tome, nego o prijateljima, uiteljima iroditeljima od kojih se moraju oprostitinajesen kada e krenuti u neki drugi gradkolovati se.

Osmi razred s 33 uenika opratao se odkole u kojoj su se po hodnicima i uionicamavijali, tukli, svaali, a i lijepo slagali, gdje sumnogo toga skupa proivjeli, opratali se odnastavnika s citatom Stipana Blaetina Dje-tinjstvo je vjeno! Vrza se, vere, vrluda viro-vima Bitisanja, I vjeno se vraa! znajui daopratajui se od osnovne kole, pomalo seoprataju od bezbrinoga djetinjstva u kojemsu roditelji i pedagozi uvijek bili uz njih.

Uime osmog razreda oprostila se TamaraTiler zahvaljujui na brizi nastavnicima,roditeljima i razrednici Moniki Balain, sijom je pomoi nastala prava zajednica, kojaih je odvela u mnoge krajeve: opron, Be,Alpe, Szolnok, Sjeverno sredogorje, Zadar,na taborovanja u Valkonyu, Zalakaros, nabiciklistiku turu, na klizanje, u kino, kaza-lite, pripremila ih na natjecanja i jo mnogosadraja im nudila, to nikada nee zabora-viti. Sveane trenutke opratanja izmijenio jeveseli zavrni tulum, na koji je razrednicapripremila iznenaenje pozvavi sumartonsketamburae. Veselica se trebala zavriti maloprije nego inae jer sutradan se putovalo naposljednji zajedniki izlet u Orf.

acima najstarijeg razreda obratila se iravnateljica Marija Bikopi Tiler dajui imjo neke savjete uz torbicu te je nastavilasaimanjem protekle, 2007/2008, kolskegodine.

Okruna kola u Serdahelu okuplja ue-nike iz Mlinaraca, Pustare, Sumartona iSerdahela, no ima uenika i iz Petribe iLetinje. Ove kolske godine pohaalo ju je163 kolaraca. Njihov prosjek ocjena iznosi3,8 (u to nisu uraunati rezultati 1, 2. I 3.razreda), 12 uenika je zavrio godinu sodlinim rezultatima.

Ustanova svake godine dodjeljuje prizna-nje Najuenik godine. U 2007/2008. godininajuenici su postali troje iz osmog razre-da: Marijana Tanai, Tamara Tiler i StjepanTurul, koji su preuzeli priznanje za primjernovladanje, odlino uenje i vrlo aktivno sudje-lovanje na dravnim natjecanjima. Osimpriznanja dodijeljene su knjige onim uenici-ma koji su tijekom godine odlino uili isudjelovali u drutvenim aktivnostima svojeustanove. Dobitnici knjiga i spomenice jesu:Fanni Kutasi, Erik Hegeds, Bernadeta Turuliz 1. razreda, Lili Komaro, Vivijen Ribari,Aleksandra o iz 2. razreda, Balint Balain,Viktor Balain, Rihard Radi iz 3. razreda,Dominik imon, Dalma Vuk iz 4. razreda,Bence Tiler, Patricija Pintari, Dora Tanai iBalin iguli iz 5. razreda, Tomica Koi, i-la Jagari i Petra Jalek iz 7. razreda te Vivi-jen Vuk i Ladislav Rodek iz 8. razreda.

Beta

Opratanje i u SerdaheluU svim osnovnim kolama 13. lipnja zavrena je nastava, i oprostili se ueniciosmog razreda. U nekim ustanovama svjedodbe su se dijelile tek kasnije, no uOkrunoj osnovnoj koli Katarina Zrinski u Serdahelu toga dana zajedno jeprireeno opratanje i dodjela svjedodaba. Iz

radi

la: D

ijana

Kov

ai

iz F

ieh

aza

Uenici s razrednicom

Baloni odlete kao i uenici

Iz kolskog lista melice serdahelske osnovnekole

Ima jedan razred 7. razredJa sam visok djeak. Imam duge ruke i duge noge.Ja nisam debeo. Imam kratku, smeu kosu. Nosimnaoale. Imam okruglo lice, male plave oi, mali nosi velike crne obrve. Ja sam uvijek dobre volje. Volimrazgovarati s mojom razrednicom. Ja sam iskren idrutven. Malo sam i borben i marljiv djeak.

Bla Bodi***

Ja sam mlada djevojka. Imam 13 godina. Imamsmee oi i dugu smeu kosu. Visoka sam, imamvitak stas. Moj horoskopski znak je Vaga. Volimharmoniju, volim kad me svi vole. Volim drutvo iprijateljice. Ja sam vesela cura. Jako sam iskrena.Katkad sam ljubomorna. Aleksandra Hederi

***Ja imam smeu gustu kosu, velike duge obrve, crnetrepavice i velike smee oi. Moj nos je velik, usne su mi crvene, lice mi jeokruglo. Ja sam mrav, imam samo 56 kg. Nisamvisok, noge imam velike. Uvijek sam veseo. Svimese zadovoljim, ak i sitnicama. Ne volim lagati,varati, a pogotovo krasti. Ponekad napravimgluposti, ali trudim se ispraviti svoje greke. Volimdoma pomagati. Ja mislim da ni sam bahat. Ukratko,takav sam ja. Nikola Taka

***Ja sam niska i vitka. Imam dugu plavu kosu i zeleneoi. Imam okruglo lice, crvene usne, duge trepavicei guste obrve. Moj horoskopski znak je Jarac. Ja sammarljiva i pametna. Ne volim kompromise i ne gubimlako glavu. Petra Jalek

***Ja sam momak iz Serdahela. Imam 13 godina. Imamvitak stas, smeu, kratku kosu i smee oi. Lice mije pjegavo. Imam lijep osmijeh. Dobar sam prijatelj iimam mnogo prijatelja. Volim glazbu i sviram gitaru.Nisam strpljiv, esto idem za svojom glavom. Nevolim kad me kritiziraju. Volim biti u sreditu panje.Jako volim moju obitelj. Atila Pinteri

***Imam smeu kosu i zelene oi. Moje lice je lijepo inasmijano. Ja sam pametan i dobar uenik. Imamvjete ruke i umjetnike sposobnosti. Ja sam poten,iskren, ali pomalo lijen jer katkad ne napiemdomau zadau. Kristijan Novini

***Ja sam visok djeak. Imam velike, smee oi i kratkukosu. Talentiran sam, ali ne volim uiti. Imam mnogoprijatelja i prijateljica. Volim razgovarati, igratinogomet i voziti motor. Nogomet igram u Sumartonu, nogometa samkluba Napred. I tamo imam mnogo prijatelja.Drutven sam, volim ljude i lijepe cure.

Tomica Koi

14

HRVATSKI GLASNIK

Suradnja za sigurnost Balaton 2008Republika Hrvatska i Republika Maarska 1997. godine potpisale su Sporazum o suradnji na podruju zatite od prirodnih icivilizacijskih katastrofa. Sporazum obvezuje obje strane na provoenje aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja pripadnika civilnezatite, vatrogasaca i drugih pripadnika spasilakih ekipa i strunjaka, a jednako tako organiziranje i obavljanje zajednikih vjebza zatitu i spaavanje. U okviru te suradnje, u svibnju su odrane zajednike vatrogasne vjebe zranih i zemaljskih snagaMaarske i Hrvatske pod nazivom Balaton 2008 koja se odravala kraj Balatonbernya. Organizator vjebe bila je Glavna upravaza zatitu od katastrofa Republike Maarske.

Cilj zajednikih vjeb bila je provjerapostupanja operativnih snaga zatite i spaa-vanja, provjera procedura prelaska dravnegranice snaga koje pruaju meunarodnupomo u katastrofama, mogunost za uskla-eno djelovanje snaga iz susjednih drava naterenu, i postupci zajednikog voenja teizvravanja razliitih zadaa. U vjebi jesudjelovalo 400-ak osoba, iz 39 vatrogasnihjedinica, sa 70-ak vozila. Uz nazonostbrojnih vatrogasnih postrojba iz Zalske iomoske upanije, te javnih vatrogasnihpostrojba iz Koprivnice, urevca, Viroviti-ce, Ivani-Grada, Zadra i Krievaca, Hrvat-sko ratno zrakoplovstvo sudjelovalo je uvjebi s kanaderom CL-415 i helikopteromMI 8-MTV.

Na tiskovnoj konferenciji glavni vatro-gasni zapovjednik Mladen istaknuo jeosnovne ciljeve vjebe: uvjebati i uskladitistandardne postupke zapovijedanja, nesmeta-noga prelaska granice u kriznim situacijama,koje zahtijevaju tono usklaivanje svihukljuenih ustanova obiju drava. Prilikompoara, poplava, potresa ili nekih drugihprirodnih katastrofa, ne smiju postojati gra-nice koje bi sprijeile pomo susjedu iz regijeu nevolji naglasio g. Jurin.

To je potvrdio i dr. rpd Muhoray,doravnatelj Glavne uprave za zatitu odkatastrofa R. Maarske te dodao da suhrvatske postrojbe bolje pripremljene zagaenje veih poara, a maarske snage mogu

pokazati neke nove naine spaavanja nacesti, otklanjanja tehnikih katastrofa.

Nakon tiskovne konferencije slijedila jevjeba koju je promatralo mnotvo ljudi. Ugusto naseljenom podruju, u turistikoj regijijezera Balatona izbio je veliki poar, prijetikatastrofa, a prestraeno stanovnitvo kojeivi u naseljima u blizini poarita prisiljenoje na evakuaciju. Vatra se proirila i premameunarodnoj prometnici. Maarske vatro-gasne snage, unato naporima u svladavanjupoara, prisiljene su potraiti pomo odkolega iz susjedne Hrvatske, pograninihhrvatskih upanija. Na kraju se pozivaju ihrvatske zrane protupoarne snage i tada jehelikopter MI 8 prevezao pripadnike inter-ventnih vatrogasnih postrojba na mjestodogaaja, te kanader, koji leti do Balatona povodu i u niskom letu izbacuje ju na prostorobavijen gustim dimom. Usput na cesti zbogdima dogodi se prometna nesrea, sudari seosobno vozilo s kamionom i iz tankera teeotrovni plin, u autu su zaglavili ozlijeeniputnici. U spaavanju su pomogle postrojbe izJegerseka i Kanie. Najveu pozornostpobudili su letai kanadera i helikoptera MI 8MTV. Mjesto na kojem se odvijala vjeba, uneposrednoj blizini jezera, bilo je idealno zaprikaz rada kanadera, od uzimanja vode,preko prilaenja poaritu do samog inagaenja. Erih Mironienko, leta kanadera, iDominis Miron, leta tehniar iz Zadra,sudionici tih vjeba, govorili su o podacima.

Kanader CL-415 tei 21 tonu, vodu uzimapri brzini glisiranja od 130-ak km/h. Ukupanput prevaljen po vodenoj povrini iznosi 1340m, a od toga vodu uzima na duini od 410 m.U 12 sekundi uzme 6137 litara vode, to se neini velikom koliinom, ali uinkovitost mu jegolema. npr. ako se poarite nalazi desetakkilometara od obale, kanader u sat vremenamoe obaviti desetak bacanja, to je ukupnakoliina od 60-ak tisua litara vode.

Hrvatski su vatrogasci prologa ljetaugasili vie od 2300 poara i zaustavili vieod 80 posto svih poara jo dok je vatra bilana podruju manjem od pet hektara. Inaeletenje kanaderom nije lako jer treba raditi porazliitim uvjetima, od uzimanja vode navodenim povrinama do poarita gdje jevelik dim, pa je vidljivost vrlo loa.

Pridruivi se letaima, glavni vatrogasnizapovjednik Ivica Marka saeo je vjebu naBalatonu, koja je potpuno uspjela, te odaopriznanje svim sudionicima, s obje stranegranice, ujedno je zahvalio na besprije-kornom gostoprimstvu domaina vjebe.

Beta

Kanader leti iznad poara

Letai u drutvu umirovljenog letaa Marka Kovaa

Spreavanje katastrofe na cesti

17. lipnja 2008. 15

HRVATSKI GLASNIK

Na temelju inicijative glavnog organi-zatora dosadanjih desetog, odnosno dru-gog Dravnog nogometnog turnira StipanPani, Hrvatske manjinske samouprave naMajdanu (Kbnya) te budimpetanskeHrvatske samouprave, 31. svibnja, u subotu, spoetkom u 10 sati, na portskim terenima uIhszovoj ulici (X. okrug), ukraenimnacionalnim zastavama Republike Maarskei Republike Hrvatske, nakon intonacije dvijudravnih himni, lanove osam momadi,goste iz Hrvatske, inae prvake, dobitnikeprijelaznog pehara, momad iz Trogira(zbratimljenoga grada XI. okruga), Vinko-vaca (zbratimljenoga grada X. okruga) iKoroa te tuzemne sudionike: iz BudimpeteI, Bevanda benda Budimpeta II, Dunoka,Kamara, Santova i Veleposlanstva Republi-ke Hrvatske u Budimpeti, pozdravio jedomain, gradonaelnik mjesne samoupraveLajos Verbai.

S mnogima sam imao ast sresti se, stogamislim da su ove momadi prihvatile pozivzato to su se dobro osjeali u naoj sredini.Nadam se da e se pridoli novi prijateljiporta i ubudue, nagodinu rado odazvatipozivu na turnir. Ova portska prigodaistovremeno glasi o portskom natjecanju iprijateljstvu. Naime, kako sam i prolihgodina imao prilike pratiti ta zbivanja, nanaim portskim terenima odvijala se ozbiljnai estoka borba, na razini prave hrvatskenogometne igre. U zadnje vrijeme ovajportski dogaaj ujedno je povod da se spijetetom sjetimo zajednikog nam prijatelja,bivega hrvatskog zastupnika naega okrugaStipana Pania, stoga vas molim da muminutom utnje odamo zasluenu ast. StipanPani mnogo je uinio i pridonio razvojudobrih odnosa i prijateljstva dvaju susjednihnaroda, Maara i Hrvata, zato mi u mjesnoj ihrvatskoj samoupravi smatramo da se ovaportska tradicija, pod njegovim imenom,nastavi rekao je poeljevi uspjeno natje-canje gradonaelnik Lajos Verbai.

Uime Hrvatske samouprave grada Budim-pete i hrvatskih samouprava na Majdanu,Novom Budimu i ostalih zajednica (XIII. i V.okrug), te hrvatske tvrtke Agrokor koje susudjelovale u organizaciji i financiranjuovogodinjeg turnira, nazone momadipozdravila je i predsjednica Anica Petre-Nmeth: elim vam izraziti nau dobrodo-licu i hvala gospodinu gradonaelniku nasrdanim uvodnim rijeima. Koristei seprilikom, ujedno bih eljela posebno pozdra-

viti goste iz Republike Hrvatske, tonijezamjenika gradonaelnika grada Vinkovaca,gosp. eljka Ilia, predsjednika Vijea ma-arske nacionalne manjine grada Vinkovaca,gosp. Jnosa Kposztu, predstavnika naseljaKoroa, s velikom ljubavlju roditelja izSantova, Stipana Pania, koji je i lani bionazoan na turniru posveenom njegovu sinu,naem dragom prijatelju, kolegi u koli ikolegi u samoupravnim djelatnostima meuHrvatima. Okupljenu momad i goste takoerje pozdravio i otac Stipana Pania koji jeizrazio svoje osobito zadovoljstvo i ast tomoe sudjelovati na ovome portskom doga-aju. Kako je rekao, to ujedno svjedoi oodavanju potovanja njegovome jedinom sinukoji je inio za hrvatstvo na prosvjetnom,kulturnom i portskom polju, na koga su oni,s majkom zajedno, veoma ponosni. Naukraenom stolu, meu peharima nalazila se isvijea sjeanja koja je gorjela od poetka dokraja nogometnog natjecanja. Kako je StipanKovaev priopio, natjecanje e se odvijati nadva usporedna terena, to je znailo da e naterenu A zaigrati Koroani, Santovci,Dunoani i budimpetanska Bevanda bend, ana terenu B Budimpeta I, Veleposlanstvo,Trogir i Kamar. Tako je uza portske suceTibora Feketea, Dominike Megyeri i poslijepomonog suca Branka Kovaa otpoelonogometno natjecanje. Na terenu A u prvojskupini se nadmetala momad iz Koroa iSantova, a na terenu B natjecali su seBudimpeta I i Veleposlanstvo. Dok su trajaleutakmice, u prostranom i krasnom vrtnomozraju Doma narodnosnih samouprava icivilnih udruga na Majdanu, pripremalo se zaugoavanje naih portaa, uza zasluneporcije paprikaa, i zahlaeno pivce zaivce. Nala se tu i Matina harmonika, pa jejeknula i pokoja naa omiljena narodna.

U popodnevnim satima, oko etiri,zavretkom nogometnih natjecanja, dolo jedo sveanog ina predaje osvojenih mjestaodnosno pehara. Predsjednica Anica Petre-Nmeth, na temelju konanih odluka sudaca,obznanila je postignute rezultate. Prvo mjestos prijelaznim peharom ovoga puta pripalo jepobjednicima iz Dunoka, drugo uz peharosvojila je momad iz Trogira, a tree mjestopripalo je momadi Budimpete I. Uruena jeposebna nagrada takoer prijelazni pehar obitelji Pani, a za najportskiju igrumomadi Bevanda benda.

Ovogodinji nogometni Dravni turnirStipan Pani u odnosu na prolu godinuproiren je s dvije momadi. estitke pobjed-nicima i svim sudionicima uputio je pred-sjednik Hrvatske manjinske samouprave X.okruga Mate Filipovi, koji je svakoj mom-adi poklonio nogometnu loptu. Nadmetanjeje zavreno, a druenje nastavljeno u spome-nutom vrtu.

Dravni hrvatski nogometni turnirStipan Pani

Marko DekiFoto: Krikovi

HRVATSKI GLASNIK

19. lipnja 2008.

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavi-Blaetin, tel.: 72/435-416, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac (zamj. gl. i od. urednika), tel.: 79/454-614, e-mail: baltinac@croatica.hu,Bernadeta Blaetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croatica.hu, Timea Horvat, tel.: 94/315-479, e-mail: tiho@croatica.hu, LEKTOR: ivko Mandi, tel.: 1/256-0765, e-mail: zsivko@croatica.hu ADRESA:1065 Budapest, Nagymez u. 49. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@croatica.hu ZA POTANSKE POILJKE: 1396 Budapest, Pf.: 495. OSNIVA: Savez Hrvata u Maarskoj. IZDAVA:Croatica Kht. RAVNATELJ: aba Horvath. List iri posredstvom Maarske pote, na osnovi pretplate na iroraun: CITIBANK Rt. 10800014-30000006-10612032, redakcija Hrvatskoga glasnika i alterna-tivni iritelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 5200, Ft. List pomae Javna zaklada za nacionalne i etnike manjine u Maarskoj. Rukopise, fotografije i crtee ne uvamo i ne vraamo. TISKARSKAPRIPREMA, TISAK: CROATICA Kht., 1065 Budapest, Nagymez u. 49. HU ISSN 1215-1270

Nogomet EURO 2008Hrvatska ostvarila plasman

u etvrtfinale

Nakon to je hrvatska nogometna repre-zentacija u skupini B Europskoga prven-stva, koje se odrava u Austriji i vicarskoj,pobjedama protiv Austrije 1 : 0, Njemake2 : 1, ve prije treeg kola i susreta s Polj-skom, koju je pobijedila s 1 : 0, uvjerljivoosigurala prvo mjesto u skupini s maksi-malnih devet bodova i ostvarila plasman uetvrtfinale, u petak, 20. lipnja, u Beu eza suparnika imati drugoplasiranu Turskuiz skupine A.Strijelci za Hrvatsku bili su: Modri (11-ac,HrvatskaAustrija), Srna i Oli (HrvatskaNjemaka) i Klasni (HrvatskaPoljska).

Poredak B skupina1. Hrvatska 3 3 41 92. Njemaka 3 2 1 42 63. Austrija 3 1 2 13 14. Poljska 3 1 2 14 1

etvrtfinalni parovi:19. lipnja Basel: PortugalNjemaka, 20. lipnja Be: HrvatskaTurska, 21. lipnja Basel: NizozemskaD2 i 22. lipnja Be: panjolska C2.

Narodnosna narodopisna konferencijaU suorganizaciji Bako-kikunske upanijske samouprave i Narodnosne zaklade Bako-kikunskeupanije, u Baji se 1920. lipnja prireuje VII. meunarodni narodnosni narodopisni znanstveni skup snaslovom Narodnosne tradicije na podruju izmeu Dunava i Tise. U etvrtak, 19. lipnja, u upanij-skome Narodnosnom domu u Baji, u 9 sati sudionike e pozdraviti Sndor Rausch, dopredsjednikupanijske skuptine, a skup e otvoriti Jnos Brth, predsjednik Narodnosne zaklade Bako-kikunske upanije. U okviru znanstvenoga skupa o tradicijama narodnosnih zajednica naspomenutom podruju, prvoga dana u popodnevnom programu naznaene su i tri teme o bakimHrvatima: Zoltan Feher (Baino) odrat e predavanje o molitvi zornici rackih Hrvata u Bainu, MioMandi (avolj) o crkvenom redu sjedenja bunjevakih Hrvata u avolju, a gostujui predava izVojvodine Istvn Silling izlagat e o ponjavci, enskoj tkanini okakih Hrvata koja se nosi u crkvu.Znanstveni skup zavrava u petak, 20. lipnja, prijepodnevnim izlaganjima, s daljnjim zanimljivimtemama. Kao to je bilo i prijanjih godina, oekuje se da e sve znanstvene studije biti objelodanjenei u obliku prigodnog izdanja.

NatjeajNeprofitno poduzee Croatica Kft.

raspisuje natjeaj za upoljavanje revizora knjigovodstva

s odgovarajuom strunom spremom, od 1. srpnja 2008.

Prijave slati na sljedeu adresu: Croatica Kft., 1396 Budapest, Pf. 495,

Nagymez utca 49.

ZAGREB Vlada Republike Hrvatske,njen Ured za nacionalne manjine u suradnjisa Savjetom za nacionalne manjine Repub-like Hrvatske od 19. do 21. lipnja organi-zira meunarodnu konferenciju o preko-graninoj suradnji nacionalnih manjina naBrijunima. Konferenciji e sudjelovatimnogobrojni domai i strani predavaimeu njima i predstavnici vladinih tijelazaduenih za manjinsku problematiku izAustrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore,eke, Italije, Kosova, Maarske, Makedo-nije, Rumunjske, Slovake, Slovenije,Srbije.