GLASNIK br. 39

  • View
    240

  • Download
    7

Embed Size (px)

Text of GLASNIK br. 39

  • 39

    LASNIKOSVRTI, PRIKAZI30

    Sportska sekcija18

    Planinarsko-izletnikasekcija12

    SPONZORI35

    GLASNIK ESTITA31

    Likovna sekcija10

    Zbor Vladimir Prelog9

    S FAKULTETA20Agria

    Ugovor s PlivomZavod za fi zikalnu kemiju

    Zavod za tehnologiju nafte i petrokemiju

    17 Znanstveno-strunikolokviji

    Prof. dr. sc. elimir Kurtanjek

    Knjievna tribina19

    IZ RADA SEKCIJA

    PRELOGOVA GODINA6

    PREDSTAVLJAMOUSPJENE KOLEGE:4

    SUSRET GENERACIJA2RIJE UREDNIKA

    Dragi itatelji,

    Kada me, prije nekoliko mjeseci ili moda ve ima i godina dana, dosadanja urednica Glasnika AMACIZ-a prof. Marija Katelan-Macan zamolila da preuzmem ureivanje barem jednog broja asopisa, shvatio sam to u prvom redu kao njezino osobno priznanje, a zatim i kao veliku, moda i preveliku obvezu na mojim nejakim pleima. No, jedan broj kao nijedan rekao sam pregrmjet emo i to. Takoer mi je rekla kako oekuje da e Glasnik odsada biti nekako drugaiji. Kako, nije znala objasniti. Oni koji me bolje poznaju znaju da nisam sklon drastinim promjenama, prema onoj nova metla bolje mete. Vie nastojim djelovati na nain puzajue poasti. Uostalom, zato bih mijenjao ono to mi se zapravo svia. Primijetit ete stoga da je osnovna koncepcija zadrana, to moete vidjeti i lijevo od ovoga teksta, u kratkom prikazu sadraja. Osim toga, budui da je nedavno promijenjen i grafi ki izgled lista, za to je zasluna tehnika urednica dr. sc. Gordana Matijai, ni tu ne morate oekivati velike izmjene. Moda emo se, na nae i vae veselje, malo igrati bojama (metiloran, fenolftalein, bromtimol modrilo...), i to bi bilo sve.

    O mojem ostanku ili opstanku na mjestu urednika odluivat ete zapravo Vi, odnosno Vae povratne reakcije. Od Vas kao itatelja oekujem aktivno ukljuivanje u urednikovanje, nadam se Vaim primjedbama, prijedlozima, izvjetajima, tekstovima, recenzijama iz podruja djelovanja Drutva, matinoga Fakulteta, struke. Neemo odbiti nita to bi nas se moglo ticati i to bi nas moglo zanimati. Prva iskustva pri ureivanju ovoga broja kazuju da imam sreu to smo, ipak, inenjeri. Svi prilozi koje sam zatraio od stalnih suradnika stigli su na vrijeme ili s minimalnim zakanjenjem, uredno prireeni u elektronskom obliku, s uglavnom kvalitetno pripremljenim ilustracijama. Sve probleme uspijevao sam rijeiti s jednim ili dva telefonska poziva. Vjerujem da je upravo nae osnovno tehniko obrazovanje u korijenu iskazane odgovornosti prema preuzetim obvezama, i da su mnogi od suradnika prilaganje izvijea u podsvijesti povezali s podnoenjem referata iz, recimo, Fizikalne kemije na drugoj godini studija, uredno i u roku. Nadam se da e tako biti i ubudue.

    Srdani pozdravi!

    Marko Rogoi

    GLASNIKRIJE UREDNIKA

    BROJ 39, studeni 2007.

    DRUTVO DIPLOMIRANIH INENJERA I PRIJATELJA KEMIJSKO TEHNOLOKOG STUDIJAALMAE MATRIS ALUMNI CHEMICAE INGENIARIAE ZAGRABIENSIS (AMACIZ) ISSN 1846-0038

  • 2

    SUSRET GEN

    SUSRET GENERACIJARET GENERACIJA

    Susret generacije upisane na Tehnoloki fakultet akademske godine 1957./58.

    SU

    SR

    ET G

    EN

    ER

    AC

    IJA

    Doputovali su iz dalekih prekomorskih krajeva, neto bliih europskih drava i svih drava bive Jugoslavije s istim ciljem: stii u petak, 28. rujna 2007. u 13.00 sati u Veliku predavaonicu na Marulievu trgu da bi se susreli s kolegama i prisjetili dana svoga studija. Neki od njih prvi puta nakon zavretka studija. Lijep je osjeaj da smo se ipak svi prepoznali, ako ne odmah, onda nakon prvoga osmijeha ili izgovorene rijei. U tom smo trenutku bili opet brucoi koji su prije 50 godina u toj istoj predavaonici zapoeli put koji nas je odveo na razliite strane svijeta, ali nas nije razdvojio. Jer smo bili i ostali generacija upisana na kemijsko-tehnoloki studij 1957./58.

    Te nas se akademske godine upisalo dvjestotinjak. Prvi su diplomirali potkraj 1961., dobar dio u proljee 1962., a do kraja te godine veina. Prema sjeanjima profesora Branka Kunsta koji je u vrijeme naega studija bio mladi asistent na vjebama iz fi zikalne kemije bili smo najuspjenija generacija tih godina.

    Svi smo upisali studij jer smo voljeli kemiju. Nekima je zapinjala matematika, nekima mineralogija, nekima, poput mene, nisu ba ile vjebe iz kvalitativne analize, ali nismo se predavali. Nije bilo udbenika, tek poneka posuena skripta, ali bilo je volje, bilo je kolegijalnosti, bilo je veselja. I bilo je vremena za sve. Za odlaske na galeriju u Veliko kazalite (danas je to HNK, ali bez galerije, jeftinih stajaih mjesta za studente) poslije dugotrajnih i ne ba mirisnih vjebi iz organske kemije, za odmaranje u parku na Mauranievu trgu gdje smo djeci krali ljuljake, za itanje, za sluanje glazbe na rijetkim gramofonima i stranim longplejkama. Ali i za ozbiljno (obino skupno) uenje, kada smo rjeavali redokse, vjebali raunanje na logaritamskom raunalu, prepoznavali kristalizacijske sustave minerala i redovito sluali ispite ne bismo li sluajui nauili veinu gradiva za ispit. U prelijepoj su nam uspomeni ostali struni izleti u tadanje kemijske gigante na kojima smo upoznavali kemijske procese, zbliili se s profesorima i meusobno, uivajui i u prirodnim ljepotama.

    Nismo sve profesore jednako voljeli. Ovisilo je to o njihovu pristupu i naim sklonostima prema nekom predmetu. Ali sve smo ih odreda potovali i nije se moglo dogoditi (kao danas) da ne ustanemo kada bi oni praeni svitom asistenata i demonstratora ulazili u dvoranu ili da ih ne pozdravimo pri svakom susretu. Godinama poslije, prouavajui njihove biografi je, spoznala sam da su svi odreda dali neprocjenjiv prinos razvoju kemije i kemijskoga inenjerstva. Kratkom

    prezentacijom o njima, te o svojim sjeanjima na studij evocirala sam uspomene na lijepe dane nae mladosti.

    U svom pozdravnom govoru dekan FKIT-a prof. Antun Glasnovi istaknuo je da je naa generacija dala mnogo uspjenih pojedinaca: ratnog predsjednika hrvatske Vlade, lana HAZU, tri dekana, velik broj sveuilinih profesora i istaknutih znanstvenika, vodeih gospodarstvenika i poduzetnika u Hrvatskoj i izvan nje. Predsjednica AMACIZ-a prof. Jasenka Jeleni istaknula je zasluge nae generacije za utemeljenje i razvoj alumni fi lozofi je u Hrvatskoj, o emu je govorila i predsjednica AMAC-a Sveuilita u Zagrebu, prof. Greta Pifat-Mrzljak, takoer naa kolegica. Pozdravio nas je i profesor Egon Bauman, jedan od asistenata na tadanjim vjebama iz operacija kemijske industrije.

    Pozdravna rije dekana, prof. dr. sc. Antuna Glasnovia

    Pozdravna rije predsjednice AMACIZ-a,prof. dr. sc. Jasenke Jeleni

  • 3GLASNIK br. 39

    NERACIJA

    SU

    SR

    ET G

    EN

    ER

    AC

    IJA

    Na predsjednik dr. sc. Danko kare prozvao nas je i zakljuio da nas je prisutno 67, to je lijep broj s obzirom na nae godine i alosnu injenicu da tridesetak kolega vie nije s nama. Uspomeni na njih namijenili smo Sv. Misu zadunicu u ponedjeljak, 1. listopada 2007. u 18 sati u akademskoj crkvi Svete Katarine.

    Nakon programa u Velikoj predavaonici uslijedilo je zajedniko fotografi ranje i odlazak na domjenak u Klub sveuilinih nastavnika, gdje smo satima razgovarali o razliitim temama i vratili se u dane

    Slijeva nadesno Prvi red: Ranka ati (Bri), Vesna Bri (Neuhold), Mirjana Hrestak (Puhovi), Ljubica Kati (Pupovac), Greta Pifat-Mrzljak, Jozefi na Greguri (Abramovi), Vesna Hladnik (Luki), Vlasta Kaufman (Brusi), Margita Kova-Filipovi, Nives Brajkovi (Papa), Stanislava Buscher (arga), Vera Lini (Stipi), Jasna Macekovi (Agi);Drugi red: Erika Matijevi (Sabai), Salim Ibrahimefendi, Eva Pandol (Poc), Kuzma Petri, Sergej Miloevski, Vilina incek-Peani, Emilija Broz (Markovi), Marija Janko (Krnjakovi), Ljerka agar (Klasni), Concetta tokalo (Milevoj), Nada Car (Peri), Adela Jengi, Marija Gasler (Filipovi);Trei red: Ljuba Toni (ivkovi), Branko Poljak, Damir Toni, Leon Kauzlari, Mira Petranovi (Petrovi), Margita Mastrovi (Ivanievi), Stanka Mehmedagi (ivec), Marija Kos, Antonija Juro (Benussi), ime Martinis, Draen Romac, Ivan Luli, Milan Ortner, Marija Katelan-Macan;etvrti red: Anelka Budon (Vali), Boris Dernikovi, Ivo Popari, Sreko Matoi, Jakob Mott, Josip aja, Danko kare, Berislav Horvat, Aleksandar Veldin, Franjo Greguri, Ranka Franz-tern, Izet Hodi, Juraj Salopek, Zvonko Kekez.

    studija razgledavajui izblijedjele fotografi je. Uz zahvale organizacijskom odboru na elu s neumornom Rankom Franz-tern odlueno je da e se idui jubilarni 55. susret nae generacije odrati 28. rujna 2012. u isto vrijeme i na istomu mjestu. Tada e, nadamo se, fakultet nae mladosti i uspomena jo biti na Marulievu trgu, a povijesna Velika predavaonica u kojoj je 20. listopada 1919. odrano prvo predavanje na naem studiju opet e nas primiti u svoje okrilje.

    Marija Katelan-Macan

    Nai pokojnici:Igor Brusi, Nada Cikovi, Janko Filipec, Branka Gole (Mujadin), Bogdan Gorinik, Vladimir Grba, Dragica Gros, Vlasta Gros, Saa Jurii, Ghasan Kansou, Nediljko Krolo, Drago Majcen, Milorad Markovi, Marijan Mi, Zoran Peri, Milan Pezelj, Duan Raievi, Erika Reei-Cinkler, Mirjana Sansa (Gerber), Vladimir Sarjanovi, Lidija Serbinov, Bosiljka arevi, Zdenko vigir, Biserka Tamhina, Jozef Toth, ivko ivkovi.

    Poivali u miru!

    Zajednika fotografi ja

  • 4

    PR

    ED

    STA

    VLJA

    MO

    US

    PJE

    N

    E K

    OLEG

    E

    Prof. Kurtanjek, iako je neposredan povod naeg razgovora Vaa urednika djelatnost, odnosno uvrtavanje Chemical and Biochemical Engineering Quarterly u ediciju Current Contents, smatram da bi nae itatelje zanimalo kako je dolo do toga da se kolovani fi ziar, diplomant PMF-a, odlui za promjenu struke i izabere kemijsko inenjerstvo kao podruje svoga znanstvenog djelovanja. Moete li nam o tome neto rei?

    Tijekom zavretka studija fi zike na PMF-u upoznao sam se s prof. Jurjem Boieviem s Tehnolokog fakulteta koji me je zainteresirao za podruje automatskog upravljanja s