Glasnik Općine Viškovo

Svibanj 2010. • br. 68

GlasnikGlasnikOPĆINE VIŠKOVO

DJEČJI VRTIĆ VIŠKOVO PROSLAVIO SVOJ ČETRNAESTI ROĐENDAN

Druženje djece i roditelja ☺ Gostovanje Male scene iz Zagreba ☺ Nastup na dječjem sajmu - sadržaji su kojima je bio obilježen tjedan posvećen Danu vrtića

Predstavom Igrala se igra Dje-čji vrtić Viškovo obilježio je

svoj četrnaesti rođendan. Dom hrvatskih branitelja u Viškovu, bio je premali da bi primio sve one koji su željeli vidjeti što su djeca naučila.

Ovogodišnja predstava ko-ju su djeca pripremila za ro-ditelje i svoje prijatelje proizašla je iz teme kojom su se ove pedagoške godine i posvetili u svome vrtiću, a to je Igrom do novih spoznaja. Na jednostavan i pristupačan način kroz igru nastoji se kod djece poticati

aktivan, istraživački i stvaralački odnos prema sebi i drugima, te poticati dijete da, igrajući se, istražuje, eksperimentira, zamišlja i kombinira, razvijajući ujedno svoje vla stite stavove i spoznaje.

Iako je osnovu igre pred-stavljao dobro poznati Čovječe ne ljuti se, prikazali su kako se igraju djeca mlađeg, a kako ona srednjeg uzrasta. Zabavna i nadasve poučna pred stava razveselila je i sve posjetioce, podsjetivši ih na važnost igre u razvoju djetetove ličnosti.

IGRALA SE IGRA

Igri kao važnom segmentu u razvoju djetetove ličnosti tijekom cijele pedagoške godine posvećena je posebna pažnja.

Tjedan (11.-17. travnja) u kojem se obilježavao Dan Dječjeg vrtića Viškovo bio je posvećen zabavnim i odgojnim sadržajima: od podjele

reklamnih poklona, druženja s roditeljima i uživanju u zajedničkoj igri, nastupa na dječjem sajmu u Dvorani Mladosti na Trsatu. Posebno iznenađenje djeci je predstavljalo i go stovanje Male scene iz Zagreba sa predstavom za djecu “Baukač”, održanoj u Domu hrvatskih branitelja Viškovo.

Tjedan vrtića iskorišten je i kao povod za humanitarne aktivnosti - U sklopu obilježavanja četrnaestog rođendana darovali su nefrološkom

odjelu Dječje bolnice Kantrida dvadesetak dječjih radova, koji će krasiti njihove zidove.

Program predškole

Dječji vrtić Viškovo svake godine provodi program predškole. U pro-

gram predškole ove je godine upisano tridesetak djece, a upisuju se

djeca školski obveznici koja nisu pohađala dječji vrtić.

www.opcina-viskovo.hrGlasnik Općine Viškovo • ISSN 1332-0149 • Izlazi 5 puta godišnje • Broj 68 • svibanj 2010.Nakladnik: Općina Viškovo • Za nakladnika: Goran Petrc, prof.• Urednica: Doris Brusić • Lektorica za čakavštinu: Jelka Žilić • Fotografije: Foto Alex, Foto Matej, Iz arhive udruga • Tisak: Tiskara Meić d.o.o. • Na klada: 4500 primjeraka • Slika na naslovnici: Na pravom putu, autor fotografije Marin Tomulić - 3. mjesto na prvom natječaju za izbor fotografija karakterističnog motiva Općine Viškovo.

dan općine /2

• plakete i priznanja • izložbe • folkorna baština • sport • iz duhovnog života •

Izdvajamo Izdvajamo iz sadržaja: iz sadržaja:

Glasnik Općine Viškovo

Iz rada Turističke zajednice Općine Viškovo /16

• Šterne - izvor života

• Majevica 2010.: Na krilima tradicije

Iz rada Ustanove "Ivan Matetić Ronjgov" /18

• XVI. Matetićevi dani: Doprinos očuvanju i

promicanju autohtonog izričaja našeg kraja

Analize / 20

• Sve veće poteškoće u poslovanju

Komunalna problematika / 22

• Dimnjačarske usluge

Zdravstvo i socijalna skrb / 23

• Zajedno prema zdravlju - biti i ostati zdrav

• Preventivni pregledi mještana

Odgoj i obrazovanje /25

• Dječji vrtić Maza: Pronađi vrijeme za ljubav

Iz rada udruga / 26

• Udruga umirovljenika Viškovo: Aktivnosti bez

predaha

• DDK i CK: Održana godišnja skupština

Iz rada Savjetovališta "Malo sunce" /27

• Treća životna dob dolazi polako, neprimjetno

Putopis

Iz našeg kraja

Oglasi

Glasnik Općine Viškovo br. 682 Glasnik Općine Viškovo br. 682

Povodom Dana Općine, 15. travnja, na prijemu upriličenom u

Općini Vi škovo, dodijeljene su prigodne plakete najuspješnijim

udrugama i pojedincima iz kulture, sporta i tehničke kulture Opći-

ne Viškovo u 2009. godini. Predstavnike udruga i pojedince primili

su općinski načelnik Goran Petrc, zamjenica načelnika Sanja Udo-

vić i predsjednik Općinskog vijeća Igor Rubeša. Plakete su dobili

sljedeći pojedinci i udruge:

Kultura

1. DJEČJI ZBOR “HALUBAJČIĆI“, Viškovo za osvojeno drugo mjesto

na Dječjem festivalu “Proljeće u centru Kaptol“ u Zagrebu u

2009. godini

2. DJEČJI ZBOR “ZVONA VIŠKOVA“ za osvojeno treće mjesto na

Dječjem festivalu u Đurđevcu u 2009. godini

3. FRANJO GAVRIĆ, član Kulturno umjetničkog društva “Izvor“ za

osvojeno prvo mjesto u kategoriji “Izvornog pjeva nja“ u mjes-

tu Novo Čiče u 2009. godini

4. IVO RAJKOVAČA, član Kulturno umjetničkog društva “Izvor“ za

osvojeno prvo mjesto u kategoriji “Izvornog pjeva nja“ u mje stu

Novo Čiče u 2009. godini

5. KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO “IZVOR“ za osvojeno prvo

mjesto u kategoriji najbolja koreografija u mjestu Orašje u

2009. godini.

Sport

6. PIKADO KLUB “NEVERA“ za osvojeno treće mjesto na županijsko-

ligaškom natjecanju A Liga i prvo mjesto županijski Kup u

2009. godini.

7. MATIJA CAPAN, član Kickboxing kluba “Sveti Matej“ za osvojeno

prvo mjesto na Seniorskom prvenstvu Hrvatske u tajlandskom

boksu, u kategoriji do 81 kg, u 2009. god.

8. TAJANA RUBEŠA, članica Kick boxing kluba “Sveti Matej“ za osvo-

jeno prvo mjesto na Seniorskom prvenstvu Hrvatske u tajland-

skom boksu, u kategoriji do 52 kg, u 2009. god.

9. SANDY MARČELJA, član Boćarskog kluba “Marinići“ za osvojeno

prvo mjesto u disciplini precizno izbijanje, prvo mjesto u disci-

plini štafetno izbijanje, drugo mjesto u disciplini brzinsko izbi-

janje, na županijskom natjecanju u 2009. god.

10. KARLO KNEŽEVIĆ, član Boćarskog kluba“Marinići“ za osvojeno

prvo mjesto u disciplini štafetno izbijanje, treće mjesto u disci-

DODIJELJENE PLAKETE NAJUSPJEŠNIJIM UDRUGAMA I POJEDINCIMA IZ KULTURE, SPORTA I TEHNIČKE KULTURE OPĆINE VIŠKOVO U 2009. GODINI

PLAKETE NAJUSPJEŠNIJIMA

• Odluka o davanju prethodne su-

glasnosti na Statut Dječjeg vrtića

Viskovo

• Odluka o porezima Općine Viškovo

• Odluka o komunalnim djelatnosti-

ma

• Izvješće o izvršenju Programa go-

dišnjeg održavanja komunalne

infrastrukture na području Opći-

ne Viškovo tijekom 2009. godine

• 1. izmjene i dopune Programa iz-

gradnje kapitalnih objekata od

interesa za Općinu Viškovo tije-

kom 2010. godine

• 1. izmjene i dopune Programa

gradnje objekata i uređaja komu-

nalne infrastrukture na području

Općine Viškovo za 2010. godinu

• 1. izmjene i dopune Programa go-

dišnjeg održavanja komunalne

infrastrukture na području Opći-

ne Viškovo tijekom 2010. godine

• Odluka o izmjenama i dopunama

Odluke o izvršavanju Proračuna

Općine Viškovo za 2010. godinu

• 1. izmjene i dopune Proračuna

Općine Viškovo za 2010. godinu i

projekcije za 2011. i 2012. godinu

• Odluka o raspodjeli rezultata - viš-

ka prihoda za 2009. godinu

• Odluka o odabiru izvoditelja ra-

dova na redovnom i izvanred-

nom održavanju nerazvrstanih

prometnica i javnih površina na

području Općine Viškovo za raz-

doblje od I. travnja 2010. - 31.

prosinca 2011. godine

• Odluka o prenamjeni i namjeni po-

slovnog prostora

• Odluka o razrješenju i imenovanju

člana Odbora za socijalnu skrb,

primarnu zdravstvenu zaštitu,

brigu o djeci

• Odluka o stavljanju van snage Od-

luke o izboru izvoditelja radova

za održavanje objekata i uređaja

javne rasvjete za razdoblje 2010.

do 2011. godine

• Odluka o izboru izvoditelja radova

za održavanje objekata i uređaja

javne rasvjete za razdoblje 2010.

do 2011. godine

odluke vijeća

8. Sjednica Općin-

skog vijeća Opći-

ne Viškovo

25. ožujka 2010.

3Glasnik Općine Viškovo br. 68

Dan Općine

plini precizno izbijanje i treće mjesto u disciplini pojedinačno

klasično na županijskom natjecanju u 2009. god.

11. RK “HALUB“ iz Viškova za osvojeno treće mjesto na turnirima u

2009. godini.

12. DRAGAN ŠANJUG član NK „HALUBJAN“ za postignute rezultate

u 2009. godini.

13. MARKO MILETIĆ član NK „HALUBJAN“ za postignute rezultate

u 2009. godini.

Tehnička kultura

14. ANTE TOPIĆ, član Modelarsko-maketarske udruge za osvojeno

drugo mjesto na županijskom takmičenju mladih tehničara

(strojarstvo)

15. DORIJAN ČARGONJA, član Modelarsko-maketarske udruge

za osvojeno prvo mjesto na županijskom takmičenju mladih

tehničara (modelarstvo)

16. STEFANO BLAŽIĆ, član Modelarsko-maketarske udruge za osvo-

jeno prvo mjesto na županijskom takmičenju mladih tehničara

(automodelarstvo)

17. NEVEN ISKRA član Delavske katedre za uspješan rad u školi ki-

parstva „Mato Tijardović“ Viškovo

18. MATEO KUSTURIN član Delavske katedre za uspješan rad u školi

kiparstva „Mato Tijardović“ Viškovo

19. PETRA ČULINA član Delavske katedre za uspješan rad u školi

kiparstva „Mato Tijardović“ Viškovo

Učenici OŠ Sveti Matej koji su postigli zapažene rezultate u nauci, kulturi i sportu u društvu općinskog načelnika Gorana Petrca, člana Poglavarstva Jadranka Lučića i ravnatelja škole Josipa Crnića

PRIZNANJA UČENICIMA

Priznanja za zapažene rezultate na natjecanjima u 2009. godini

dobili su sljedeći učenici: Lorena Jurišić, Josipa Klasan, Vedran

Brnčić, Ivana Dodik, Anđela Kurbanović, Sanja Tomić, Petra Vujović,

Nora Božić, Marko Vujović, Boren Brnčić, Alen Horozović, Borna

Marinov, Josip Starčević, Doris Salkanović, Luka Rukavina, Filip

Janković, Hrvoje Bunčić, Tin Damjanović, Dona Gluhaković, Lucija

Abramović, Karlo Brnelić, Andrej Brletić, Katarina Mihelić, Darija

Jardas, Elena Vrban, Helena Drmić, Ines Pandurević, Iva Pandurević,

Monika Bartolić, Natali Jugović, Maria Juričević, Hrvoje Ožanić,

Daria Jardas, Mate Mrša, Anita Filčić, Karlo Mladenić, Ivana Ezgeta,

Anđela Čančar, Edita Harčević, Lorena Džido, Ivana Blašković, Ber-

nard Marić, Anamarija Maras, Tamara Čančar, Alka Širola, Kristina

Petrić, Edisa Bapić, Ela Poleti, Anja Antolović, Adriana Bačić, Jelena

Mulac, Sandra Trečić, Dorijan Lovrović

Foto Aleks

Fo

to A

lek

s

Mladena Gavran, glumica "Teatra

Gavran" iz Zagreba iznova je, 14.

travnja ove godine, sa svojih dvanaest

izvrsno odigranih uloga u predstavi -

monokomediji "Najluđa predstava na

svijetu" - oduševila broj nu publiku u sali

Doma hrvatskih brani telja. Kroz smijeh

i suze predstava je razo tkrila naličje ka-

zališta koje je bitno drukčije od njegova

lica. Za ovaj tekst Miro Gavran dobio je

Nagradu "Marin Držić" Ministarstva kul-

ture RH i Nagradu "Ivan Raos".

NAJLUĐA PREDSTAVA NA SVIJETU

TEATAR GAVRAN NASTAVLJA ODUŠEVLJAVATI VIŠKOVSKU PUBLIKU

Fo

to A

lek

s


ODRŽANA SVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA

Fo

to A

lek

s

Ovogodišnji dan Općine Viško-vo ima jednu posebnu draž,

a to je sedamnaestogodišnjica od konstituiranja prvog Općinskog vijeća Općine Viškovo, odnosno zadnja ovakva svečanost prije „pu-noljetnosti” rada Općinskog vijeća.

Ovogodišnja obljetnica Dana Općine Viškovo odvija se nakon lokalnih izbora na kojima su mje-štani općine Viškovo po prvi puta direktno birali općinskog načelnika i zamjenika načelnika, kao i svoje vijećnike. Upravo sastav vijećnika, odnosno raspored političkih snaga u vijeću je svojevrsni „novitet” u od-nosu na sva dosadašnja općinska vijeća općine Viškovo.

Ukratko bih se osvrnuo na prošli rad Općinskog vijeća.

Nepostojanje klasične „vladaju-će većine” i opozicije, učinio je da rad svakog vijećnika postaje veo-ma odgovoran i bitan u donošenju odluka i akata.

Ja osobno, kao predsjednik Op-ćinskog vijeća nemam obavezu da osiguravam većinu u Općinskom vijeću, već da osiguram rasprave i sukobe mišljenja vođene silom ar-gumenata, a ne argumentima sile, uvažavajući pri tome integritet i dostojanstvo svakog vijećnika, na-čelnika i svakog drugog sudionika

u radu Općinskog vijeća.

Osobno smatram da je dosadaš-nji rad Općinskog vijeća bio previše „populistički”, što ne znači da je bio loš, ali smatram da u sadašnjim okvirima i nije najoptimalniji.

Razum je kategorija koja je teže ostvariva od popularnosti, ali za razliku od popularnosti ima duži rok trajanja.

Dame i gospodo općinski vijeć-nici, Vi ste razum Općine Viškovo.

Vjerujem i iskreno želim, da se nećemo dovesti u situaciju kada će posljedice trebati razum, već da ćemo razumom kontrolirati poslje-dice.

Dani Općine Viškovo imaju as-pekt i marketinško-promotivnog karaktera, što je za Općinu Viško-vo veoma bitno kad se zna da je Općina Viškovo u svom dosadaš-njem urbanom, gospodarskom, kulturnom, sportskom i socijalnom razvitku naprosto prevazišla svoje okvire djelovanja.

Ovom prigodom neću se osvr-tati na učinjeno i na propuštene mogućnosti, sve je više-manje već rečeno, lovorike za uspjehe su po-dijeljene, a kritike za propuste izne-sene.

Opća društveno-politička i go-

Štovani mještani Općine Viškovo,

Povodom ovogodišnjeg dana Opći-

ne Viškovo, svima Vama želim da ova

godišnjica bude u vjeri ispunjenja Va-

ših očekivanja, a svim tijelima Općine

Viškovo želim da ova godišnjica bude

u realizaciji očekivanja mještana Opći-

ne Viškovo.

Za sve one koji nisu prisustvovali

svečanoj sjednici Općinskog Vijeća

prenosim svoje želje i očekivanja na-

vedena u mom skraćenom pozdrav-

nom govoru.

RAZUMOM NADVLADATI POTEŠKOĆE● Neophodno razvijanje gospodarskog, komunalnog, ekološkog i

socijalnog segmenta

OD PREDGRAĐA RIJEKE DO RAZVIJENE OPĆINE

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća, održanom 15.

travnja u Domu hrvatskih branitelja, obilježena je

sedamnaesta obljetnica postojanja Općine.

Nazočnima su se obratili predsjednik Općinskog vijeća

Igor Rubeša i općinski načelnik Goran Petrc.

Uz predstavnike udruga s područja općine svečanoj

sjednici bili su nazočni i predstavnici susjednih općina

i gradova te prijateljske općine Ernestinovo. U ime žu-

pana Zlatka Komadine čestitke Općini Viškovo uputio je

predstavnik Županije Ingo Kamenar, a u ime prisutnih

predstavnika općina i gradova predsjednik Vijeća Grada

Kastva Dalibor Ćiković.

U glazbenom dijelu programa nastupila su djeca dječ-

jih vrtića te učenici Katedre mladih glazbenika Ustanove

Ivan Matetić Ronjgov.

5Glasnik Općine Viškovo br. 68 5Glasnik Općine Viškovo br. 68

Pred sedamnaest godina, nakon prvih

demokratskih izbora za tijela lokalne

samouprave, točnije 15. travnja 1993. godi-

ne održana je prva konstituirajuća sjednica

Općinskog vijeća Općine Viškovo. Tim činom

udareni su temelji Općine Viškovo, a 15. tra-

vanj se svake godine obilježava kao Dan Op-

ćine Viškovo.

Prije sedamnaest godina na prostoru Op-

ćine živjelo je prema našim procjenama oko

6 tisuća ljudi, a danas živi više od 15 tisuća.

Općina Viškovo pripada rijetkim općinama

koje bilježe stalni porast stanovništva. Ljudi

dolaze živjeti na ovaj prostor, jer tu mogu

naći budućnost za sebe i za svoje obitelji, jer

znaju da će na ovim prostorima naći dobre

ljude velikog srca i duše.

U sedamnaest godina Općina Viškovo je

od dalekog predgrađa Grada Rijeke, za koji

niti svi riječani nisu znali da postoji, posta-

la prepoznatljiva ne samo u našoj županiji

nego i u cijeloj Hrvatskoj.

Nakon lokalnih izbora održanih prošle

godine, na kojima je, sukladno novom izbor-

nom sustavu, izabran načelnik i Općinsko vi-

jeće, mnogi su bili skeptični kada se govorilo

o funkcioniranju Općine, obzirom da po prvi

puta u Općinskom vijeću ne postoji jasna i

formalna većina vijećnika koja bi u svakom

trenutku bila sposobna donositi odluke.

Općina Viškovo položila je jedan veliki

ispit zrelosti. Vijećnici, koji žele istinsku do-

brobit ovog našeg kraja, dali su prioritet

rješavanju problema našeg kraja, dali su

prednost zajedničkom interesu svih naših

mještana, zaboravljajući stranačke interese i

sve ono što ih razdvaja.

U vrijeme opće recesije, porasta nezapo-

slenosti, zatvaranja mnogih poduzeća i obr-

ta realnog pada proračunskih prihoda jedi-

no zajedništvo na realizaciji naših programa

može značiti daljnji napredak našega kraja

Općina Viškovo dobila je građevinsku do-

zvolu za toliko očekivani dječji vrtić, koji će

biti kapaciteta 200 djece, bruto razvijene po-

vršine oko 4 000 m2.

Procijenjena projektantska cijena mu je

oko 30 milijuna kuna s PDV-om. Obzirom na

krizu u građevinarstvu, a na osnovu tržišnih

pokazatelja smatramo da će konačna cijena

građenja biti znatno niža. Radovi na izgrad-

nji vrtića počet će po provedbi postupka jav-

ne nabave tijekom ovog ljeta.

Deponij komunalnog otpada Viševac, pro-

blem koji desetljećima tišti naše mještane, u

skladu s važećom građevinskom dozvolom

bit će sigurno popunjen tijekom 2011. godi-

ne kada će početi njegova konačna sanacija.

Obzirom da će se u kratkom roku pristupiti

sanaciji deponija, obveza koja nam je preo-

stala zajedno s KD Čistoćom i svim suvlasni-

cima Čistoće isplata naknada radi umanjene

vrijednosti nekretnina u krugu od 500 m oko

deponija, na čemu radimo i dati ćemo sve od

sebe da vlasnici nekretnina dobiju zasluženo

obeštećenje. Ovih dana očekujemo i konač-

no rješenje tog problema.

U narednom razdoblju započet će na

našem području velike investicije, gradnja

CZZGO Marišćina, gradnja obilaznice Ž5025,

gradnja dječjeg vrtića, rekonstrukcija pro-

metnica, Mladenići Saršoni, Vozišće-Pogled,

nastavit će se plinifikacija Općine Viškovo,

rješavanje problema vodoopskrbe, s našom

Županijom započinjemo najozbljnije razgo-

vore o izgradnji nove osnovne škole na po-

dručju Općine Viškovo.

Ove investicije imaju ukupnu vrijednost

od nekoliko stotina milijuna kuna. Radi se o

generacijskim investicijama koje će koristiti

naraštaji našeg kraja, a eto sudbina je dala

zadatak ovoj našoj generaciji da izgradi sve

te objekte.

Zadatak koji smo si morali preuzeti nije

lagan, a rokovi koji su nam dani su ponekad

nerealno kratki, što ponekad izaziva oprav-

dano nezadovoljstvo naših mještana.

Investicije koje sam nabrojio samo su dio

onoga što će se graditi na našem području.

Investicije znače priljev novog svježeg ka-

pitala na naše područje, znače nova radna

mjesta, novo zapošljavanje, znače novi i bo-

lji život za one koji žele raditi i živjeti u ovom

dijelu Kastavštine.

Općinski načelnik

Goran Petrc, prof.

● U vrijeme opće recesije, porasta nezaposlenosti, zatva-

ranja mnogih poduzeća i obrta realnog pada proračun-

skih prihoda jedino zajedništvo na realizaciji naših programa može značiti

daljnji napredak našega kraja

POLOŽEN ISPIT Z R E L O S T IZ R E L O S T I

spodarsko-socijalna nota naše sva-kodnevnice neprekidno upozorava moj, a nadam se i Vaš, razum, da je u narednom razdoblju od strateškog interesa za čitavu Općinu Viškovo, ali i za susjedne općine, kao i za či-tavu Županiju, neophodno povećati i razviti resurse gospodarskog, ko-munalnog, ekološkog i socijalnog segmenta.

Ne spominjem ostale svakodnev-ne segmente civilizacijskog društva, a time i naše Općine, jer smatram da su oni samo nadgradnja ovakvih kvalitetnih temelja, a samim time i neupitni u realizaciji.

Osobno smatram da poticaji go-spodarstvu od strane Općine Viško-vo nisu u dovoljnoj mjeri usklađeni sa mogućnostima Općine Viškovo, posebice iz razloga što je upravo razvoj gospodarstva u Općini Viško-vo doprinjeo i cjelokupnom razvoju općine.

Gospodarstvo Općine Viškovo u zadnje dvije godine počelo je iska-zivati sve lošije ekonomske poka-zatelje, a posebno je takav trend do izražaja došao u protekloj godini. Stručne analize govore da gospo-darstvo Općine Viškovo sudjeluje u punjenju proračuna Općine Viškovo, što direktno, što indirektno, sa 40% sredstava proračuna.

Izdvajanje iz proračuna 2010. go-dine za direktan poticaj gospodar-stva u iznosu od 0,7% (345.000 KN) nije bio nikad manji u povijesti Opći-ne Viškovo, zato sam zabrinut što će na ovaj način agonija gospodarstva Viškova, biti u 2010. godini, a najvje-rojatnije i u godini iza nje, agonija koja će „domino efektom“ potresti socijalu, šport, kulturu, komunalnu infrastrukturu i sve ostale aktivnosti koje se financiraju iz proračuna Op-ćine Viškovo.

Ipak vjerujem da će Općinsko Vi-jeće u suradnji sa Načelnikom pro-naći „modus operandi“ za pomoć, ne samo onima kojima je ta pomoć sad najpotrebnija, već onima koji su izgrađujući sebe, izgradili i nas, razvijajući sebe, razvili su i nas, hra-neći sebe, hranili su i nas i na kraju, pomažući njima, pomažemo i sebi.

Oni su, dame i gospodo, gospo-darstvo Općine Viškovo.

Predsjednik Općinskog Vijeća Općine Viškovo:

Igor Rubeša


Obilježavanju Dana Općine Matica hrvatska Viškovo

pridružila se memorijalnom izložbom slika domaćeg

autora Milana Baštijana. Izložba, postavljena dvana-

est godina nakon slikareve smrti pobudila je veliko zanima-

nje mještana i ljubitelja lijepe umjetnosti. Nakon pozdravne

riječi predsjednice MH Viškovo Gordane Mulac, o slikarevom

životnom putu govorila je Daniela Superina Jugo, dok je struč-

ni osvrt na izložbu dala Zdenka Cetina, prof., a nazočnima se

obratila i zamjenica općinskog načelnika Sanja Udović. Ne kri-

jući zadovoljstvo postavljenom izložbom nazočnima se obrati-

la i gospođa Ružica Baštijan.

Na Baštijanov likovni izričaj osvrnula se autorica postave

Zdenka Cetina, prof. - Slikarstvo Milana Baštijana već na prvi

pogled plijeni pažnju. Ono posjeduje – u klasičnoj i suvreme-

noj praksi sposobnost da površnog posjetitelja njegovih slika

u trenutku preobrazi u strastvenog promatrača prožetog rado-

šću gledanja i zamjećivanja. Ako uzmemo u obzir da je on bio

osoba koja se samo djelomično slikarski školovala zaključuje-

mo da zaslužuje ozbiljnu pozornost i poštovanje. Njegova je

očita potreba bila da rasvijetli ono što je doživljavao na način

da prenese to vlastito zapažanje.

Među njegovim ranim poslijeratnim radovima nailazimo na

akademski realizam, na jasan konturni crtež, čiste linije, suženu

paletu boja i težnju ka potpunoj figuraciji. U kasnijem se razdo-

blju više priklanja jednom ekspresivnijem potezu i snažnijem

koloritu, odnosno nadasve je zanimljiv njegov odnos prema

slikarskoj plohi. Na trenutke je apsolutno poštuje kroz nagla-

šavanje njezine dvodimenzionalnosti, da bi potom specifičnim

ra sporedom elementa forme i korištenjem optičkih karakteri-

stika pojedinih boja posegnuo i za iluzijom dubine. Kist je za-

Matica hrvatska Viškovo

MEMORIJALNA IZLOŽBA

MILAN BAŠTIJAN (1913.-1998.)

Va Baštijaneh, ki su mej Gornjeh Jug i Furićeva, rodil se j' leta

1913. Milan Baštijan. Bil je najmlaji otrok Mateta i Marije. Imel

je sestru Mariju i brata Jožeta. Mat mu j' umrla kad je imel deset

let. Va školu j' hodil, kot sa druga deca, va Sveti Matej, a potla j' fi nil

pismoslikarski zanat va Delavskoj škole va Kastve.

Kako se j' pokazal vredan i dobar, poslali su ga da još ča nava-

di (bimo rekli na usavršavanje) va Vojvodinu, va Sombor. Put ga j'

onput nanesal va Beograd. Tu mu se j' rodila hćer Ružica prvega

ratnega leta 1941. Potla bombardiranja Beograda familija j' bežal,

najprej va Vinkovci, pa va Slavonski Brod. Tu j' Barba Milana ulovila

mobilizacija, pa j' kot domobran ratoval po Bosne.

Kad je rat fi nil, vrnul se j' doma, Baštijanon. Leta 1946. rodil mu se

j' sin Zvonko. Milan je delal kot pitur va nekuliko poduzeći, a onda

j' šal delat sam, onda se j' reklo privatno.

Od mićega j' jako volel crtat, a kot školan je počel slikat sen je

bilo ćaro da j' nasledil veli umjetnički talent svojga prabarbi Ivana

Baštijana. Pred rat je dobil stipendiju za poć studirat slikarstvo va

Austriju, ma j' bilo prekasno. Barba Milan je skroze slikal, kad god je

mogal. Jeno vreme vadil se j' pul poznatega rečkega slikara Romo-

la Venuccija. Bil je jedan od osnivači likovnega udruženja v Reke. Z

njimi j' više puta izlagal svoje sliki.

... Ne zna se koliko j' Milan Baštijan storil slik, po prilike nekuliko

stotin. Slikal je z uljenemi bojami, pa z temperami, a delal je i skici z

akvarelom. Najveć je volel slikat naš domaći kraj - panorami Kastva

i Svetega Mateja. Jako su mu lepe i rožice va važeh. Ma se najde i

krajolik iz Istre, Gorskega kotara, Slovenije i z otoka Unije. Najveć ga

je mučilo ča pul nas ni bilo praveh i dobreh slikarskeh boj. Zato je

skroze hodil va Trst po njih.

Barba Milan je umrl 1998. leta.

Fo

to A

lek

s

7Glasnik Općine Viškovo br. 68Glasnik Općine Viškovo br. 68

mijenio slikarskom "špatulom", koja mu je načinom pastioznosti

bolje odgovarala za prikazivanje mase i volumena. U ovom ra-

zdoblju dolazi čak do jedne granice s apstrakcijom.

Nadahnuće je tražio u širokom spektru motiva, kako veduta,

pejzaža i mrtvih priroda, tako i ponekog akta, portreta, pa čak i

autoportreta. Kod prikaza pojedinih interijera, a očito je da je bio

zaljubljenik u ovaj svoj kraj, prirodu ne bilježi kao statičnu i ne-

promjenjivu, već na slikarsku površinu nastoji prenijeti njezino

stalno kretanje i pulsiranje To isto pulsiranje direktno je vezano

i uz toliko mu česte motive cvijeća, čime slikarstvo postaje fre-

netična aktivnost jer je brzina izvedbe zahtijevala sve brži ritam

rada.

SLIKA MILANA BAŠTIJANA

7

Izložba slika Milana Baštijana privukla je veliko zanimanje po-sjetioca

Autora izložbe Borisa Sušnja gotovo da i nije potrebno

posebno predstavljati. Fotograf i vlasnik Foto Mateja cijeli

svoj radni vijek bavi se fotografijom, a kao pravi zaljubljenik u

svoj kraj, prisutan uvijek i svugdje - okom kamere zabilježio je

skoro svaki detalj iz života rodnog mjesta i ljudi ovoga kraja.

Kao fotograf, sudionik je brojnih izložbi, bilo samostalnih ili

grupnih, a broj ne mu fotografije sa zajedničkim predznakom

- starina, Halubje, primorski krš - krase zidove brojnih domova

i objekata.

Međutim, ovom izložbom Boris Sušanj, ujedno član kiparske

radionice, osnovane pri Udruženju obrtnika Viškovo-Kastav-

Klana-Jelenje, s kojom je već više puta izlagao, po prvi puta

javnosti se predstavio samostalnom izložbom, i to u ulozi ne

samo slikara već i kipara. Motivi slika odraz su njegove vječite

opsesije - detalji primorskog kraja, maslina, cvijeće i neizostav-

ni zvončari.

Ono što posebno privlači pažnju su njegove figure izrađene

u glini. U ovom umjetničkom izrazu autor unosi jedan novi ele-

ment - u prvi plan stavlja čovjeka, njegovo zanimanje i izraz,

stoga ne bi čudilo da ubrzo osvane i nova samostalna izložba

Borisa Sušnja - ali ovoga puta radova u glini.

D. B.

UDRUGA UMIROVLJENIKA

PRVA SAMOSTALNA IZLOŽBA

LIKOVNIH RADOVA BORISA SUŠNJA

Fo

to M

ate

j


U subotu, 17. travnja posjetiocima Doma hrvatskih brani-telja u Viškovu, predstavili su se Srpsko kulturno društvo

Prosvjeta pododbor Viškovo u suradnji sa SKD Prosvjeta podod-

bor Rijeka i KUD Sevdalije (Bošnjaci) iz Rijeke, koji su prvi put

sudjelovali u programu povodom Dana Općine Viškovo. SKD

Prosvjeta u dva je navrata izvela spletove narodnih kola iz Srbi-

je, dok je KUD Sevdalije u dva navrata izvela pjesme sevdalinke

i narodne pjesme iz BiH.

Podrškom programu Općina Viškovo pokazala je da i za pro-

grame nacionalnih manjina, ima mjesta u obilježavanju prazni-

ka općine.

UDRUŽENJE OBRTNIKA VIŠKOVO-KASTAV-KLANA-JELENJE

IZLOŽBA RADOVA POLAZNIKA LIKOVNE RADIONICE

Izložba likovnih radova, nastalih na likovnoj radionici za odra-

sle uz prigodni je program, u petak 16. travnja, svečano otvo-

rena u prostorijama VTC-a.

Trideset polaznika napredne i početne grupe tečaja crtanja

i slikanja, koja se u organizaciji Udruženja obrtnika Viškovo-

Kastav-Klana-Jelenje, održava pod stručnim vodstvom Zdenke

Cetine, prof., predstavili su mještanima svoje radove.

Raznovrsnost motiva, stručnost i maštovitost slikara pri vukla

je značajno zanimanje posjetilaca, dok o kvaliteti i uspjehu nji-

hova uloženog truda svjedoči i podatak, koji polaznici radioni-

ce rado ističu da se već mogu pohvaliti s nekoliko samostalnih

i grupnih prodajnih izložbi.

Iznjedrena pod okriljem Udruženja obrtnika Likovna radio-

nica spremna je za nove korake, što je ovom izložbom i potvr-

đeno, a Radionica prerasta u Udrugu Baštijan, koja će svoj rad

predstaviti već početkom svibnja na Majevici.

SKD PROSVJETA

SPLETOVI NARODNIH KOLA IZ SRBIJE I BOSANSKA SEVDALINKA

Fo

to A

lek

s


KUD IZVOR

FOLKLORNA BAŠTINA LIJEPE NAŠEKulturno-umjetničkim programom folklorne baštine Lijepe

naše, u subotu, 17. travnja, KUD Izvor i njihovi gosti predstavili

su se brojnim posjetiocima Doma hrvatskih branitelja u Viškovu.

Tri folklorne skupine: KUD Punat iz Krka, Udruga Slavonac,

te domaćini manifestacije KUD Izvor pjesmom i plesom unijeli

su dah na rodnih običaja hrvatskih krajeva Primorja, Slavonije,

ali i Hrvata Bosne i Hercegovine. Raznovrstan trosatni pro-

gram uz tanac po starinski KUD-a Punat, bizovačkih plesova

Udruge Slavonac, maštovite kreacije dočeka Uskrsa "kao ne-

kada" te dječjeg programa u izvedbi KUD-a Izvor dočarao je

raznolikost i bogatstvo plesova i običaja hrvatskog naroda.

Dobar odaziv mještana poticaj je organizatorima za nove

manifestacije. Brojni pozivi za nastupe i gostovanja članovi-

ma KUD-a Izvor potvrda su i priznanje za njihov predan rad, a

posebno zadovoljstvo predstavljaju im i dosadašnje nagrade

i priznanja, među kojima treba izdvojiti ona prošlogodišnja:

prvo mjesto u kategoriji najbolja koreografija u mjestu Orašje u

2009. godini, te osvajanje prvih mjesta članova Franje Gavrića

i Ive Rajkovače u kategoriji “Izvornog pjeva nja“ u mjestu Novo

Čiče, također za 2009. godinu.

U Središnjoj knjižnici u Marinićima otvorena je izložba Udru-

ge "Veli pinel" i Udruge za kreativno stvaralaštvo "Vali" iz

Kostrene. Prigodna svečanost otvorenja izložbe popraćena je

nastupom Gorana Prše (klarinet) i Hrvoja Vičevića (gitara).

Prostor Knjižnice tako je oplemenjen slikarskim radovima i

raznovrsnim radovima u keramici.

Izložba se u prostorijama knjižnice u Marinićima može raz-

gledati do 14. svibnja.

KNJIŽNICA HALUBAJSKA ZORA - SREDIŠNJA KNJIŽNICA MARINIĆI

KARTULINA Z KOSTRENE ● Kostrenjani su se predstavili brojnim izlošcima slika i radova u keramici

Fo

to A

lek

s


DELAVSKA KATEDRA USTANOVE IVAN MATETIĆ RONJGOV

OD DUBOREZA DO SKULPTURE

Kiparska škola "Mato Tijardović" Vi škovo obilježavanje

Dana Općine popratila je dvjema manifestacijama: otvo-

renjem izložbe radova u drvu, nastalih na četvrtoj zimskoj ra-

dionici za djecu te postavom skulptura u parku ispred Osnov-

ne škole Sveti Matej.

I dok je izložba dječjih radova rezultat višegodišnjeg rada s

mladima, skulpture u drvu nastale su na Drugoj kiparskoj radi-

onici za odrasle, održanoj prošle godine u Ronjgima.

Obje postave rezultat su rada male grupe zaljubljenika u

drvo, koji predano i s puno pažnje prenose tu svoju ljubav na

mlade naraštaje, istovremeno posvećujući punu pažnju osob-

nom daljnjem usavršavanju i razvoju. Zaljubljenici u drvo i rad

s drvom došli su na ideju da putem specijalizirane škole, što ve-

ćem broju ljudi, a posebno djeci približe toplinu drva i ljepotu

njegove obrade. Uz stručnu pomoć renomiranih kipara u drvu

iz Ernestinova: Mate Tijardovića, Ivana Tolića, Ivana Forjana i

Rajka Sroka iz Viš-

kova organizira se

petodnevna ljetna i

zimska škola kipar-

stva. Škola radi po

posebnom progra-

mu za djecu i odra-

sle. Prva takva ško-

lica, koja je okupila

dvadesetak učenika

s područja cijele Žu-

panije održana je u siječnju 2007. godine u Domu u Marčeljima.

Izložba dječjih radova u duborezu

Četvrta zimska radionica Delavske katedre Ustanove "Ivan

Matetić Ronjgov", održana je od 7. do 10. siječnja 2010. godine

u prostorijama OŠ "Sveti Matej" Viškovo, a dio nastalih radova

KIPARSKA ŠKOLA "MATO TIJARDOVIĆ" VIŠKOVO

● Izložbe radova u drvu, nastalih na četvrtoj zimskoj radionici za djecu ● Skulpture - stalna postava u parku Osnovne škole "Sveti Matej"

11Glasnik Općine Viškovo br. 68Glasnik Općine Viškovo br. 68 11

U subotu, 17. travnja odigran je Open turnir u šahu u 7 kola

po ubrzanom tempu, na 15 minuta. Okupilo se 22 natjecatelja iz

šahovskih klubova: Rijeka, Rječina-Dražice, Junior, Kastav, Čavle,

Kvarner i Viškovo kao domaćin.

Turnir je bio raznolikog sastava od kadeta do veterana.

Pobjednik turnira sa 6,5 bodova je majstor Damir Muhvić iz ŠK

Rijeka.

Drugi sa 6 bodova je Brian Dinter, a treći Miljenko Jokić sa 5 bo-

dova koliko je osvojio i izvrsni kadet Teo Tomulić (Junior). Uz To-

mulića najbolji kadet je bio Franko Sušanj sa 3,5 boda (Čavle).

Od domaćih kadeta najbolji je bio Zvonimir Klasan (3,5 boda).

Najbolja igračica je bila Jasmina Okanović (Kvarner) na 6. mje-

stu.

Najuspješniji su nagrađeni peharima i vrijednim šahovskim knji-

gama, a svi ostali sudionici dobili su praktične nagrade.

M. Mažuran

predstavlja dio stalne postave galerije

Delavske katedre..

Rad polaznika Kiparske škole

»Mato Tijardović« odvija se pod

stručnim okom vo ditelja radionice.

Kontinuiran, više godišnji rad s pola-

znicima polučio je izuzetno vri-

jedne rezultate. Kiparska škola

u Viškovu može se pohvaliti

da ima desetak djece, koji

školicu pohađaju od njezina

osnutka – ističe akademski

kipar Mato Tijardović, a čije

ime naša škola ponosno nosi,

a koji je ujedno i voditelj er-

nestinovačke kiparske škole

u drvetu.

Ne krijući zadovoljstvo

uspjehom školice predsjed-

nik Delavske katedre Usta-

nove “Ivan Matetić Ronjgov” i

voditelj kiparske škole “Mato

Tijardović” Viškovo Rajko

Srok ističe da zimska i ljetna

kiparska radionica već bilježe

i prve polaznike izvan naše

Županije, posebno naglašava-

jući osnovne smjernice školice: Učimo

kakav je to božanstveni materijal drvo i što se sve može

od njega izraditi, kako ga obraditi, a ako još među nama

stasa, otkrije se i školuje neki novi ta lent, to nam je svima

najveća nagrada.

Nakon prigodnih izložbi, dio nastalih radova školica re-

dovito donira raznim ustanovama, dječjim bolnicama i sl.,

dok drugi dio ostaje u sklopu trajne izložbene po stave u

prostorijama Delavske katedre.

Skulture - stalna postava u parku škole

Skulpture, postavljene u parku ispred osnovne ško-

le radovi su nastali u povodu Matejne 2009. godine na

drugoj kiparskoj koloniji održanoj u Ronjgima ispred

Spomen doma našeg barda primorsko-istarske glazbe,

skladatelja Ivana Matetića Ronjgova.

U koloniji su sudjelovali umjetnici s našeg područja,

i to: Rajko Srok, Veljko Franović i Želimir Simčić, inače

amaterski kipari, koji su se svojim dosadašnjim radom

dokazali kao vrsni poznavaoci kiparenja u drvu. Uz njih

su i dvije žene akademske kiparice: Dijana Sočnić Kesić

i Judita Žauhar koje profesionalno i s velikom ljubavlju

izrađuju svoje skulpture.

Izrađeno je pet skulptura u slavonskom hrastu, nami-

jenjenih parku osnovne škole. Kipari su imali slobodnu

temu a svoje uspomene i osjećaje na provedene dane u

osnovnoj školi prikazali su kroz svoja umjetnička djela

u skulpturi: Molitva - Veljka Franovića, Obitelj - Želimira

Simčića, Ptice - Dijane Sočnić Kesić, Majka s djetetom -

Rajka Sroka Ivanova i Asocijacija Judite Žauhar.

Nadamo se da će ova kolonija postati tradicionalno

okupljalište umjet nika stoga treba težiti još većim umjet-

ničkim dometima pa čak pokušati postići i međunarodnu

razinu. D. Brusić

ve galerije

e škole

se pod

dionice.

d s pola-

vri-

ola

ti

ji

a

ki

e

i,

r-

e

o

-

-

i

o

o

a

že

še

va-

ŠAHOVSKI KLUB "VIŠKOVO"

OPEN TURNIR U ŠAHU

POLAGANJE VIJENACA NA SPOMEN OBILJEŽJA

U povodu Dana Općine predstavnici lokalne samoupra-ve i udruga u spomen na sve one koji su dali svoj život za slobodu budućih genracija, položili su vijence na spomen obilježja na viškovskom groblju.

Glasnik Općine Viškovo br. 6812

iz duhovnog života

Deseti jubilej uspostave Riječka nad-

biskupija slavi u ozračju Euharisti je.

Kako bi se naglasila veza između Euharis-

tije i svakidašnjega života, potaknulo na

oživljavanje zajedništva te uputio poziv na

humaniji život, župe dekanata organiziraju

euhari stijske kongrese, dok će vrhunac ob-

reda uslijediti 26. rujna ove godine u Mari-

jinom svetištu na Trsatu.

Euharistijski kongres u našoj Župi održan

je od četvrtka 15. do nedjelje 18. travnja.

Samoj proslavi župnog Kongresa prethodila

je trodnevna priprava koju je predvodio fra

Stanko Dodig OFM Cap, prvostolni dekan te

zamjenik predsjednika Odbora za Euharistij-

sku godinu Riječke nadbiskupije. Voditelj je

u propovijedima isticao potrebu svijesti o

središnjem mjestu Euharistije u životu vjer-

nika te potrebu zajedništva i djelatne ljubavi

('caritasa') kao konkretnih plodova življenja

euharistijskog otajstva u životu i djelovanju

župne zajednice. I kao što se Krist dao i daje

nama i mi trebamo pružiti ruku pomoći oni-

ma kojima je pomoć zaista potrebita.

Središnji događaj u proslavi Euharistijskog

kongresa bilo je svečano euharistijsko slav-

lje održano u prepunoj crkvi Svetoga Ma-

teja u nedjelju 18. travnja. U nemogućnosti

OD 15. DO 18 TRAVNJA U ŽUPI SVETI MATEJ ODRŽAN ŽUPNI EUHARISTIJSKI KONGRES

KRIST NAŠA NADAEUHARISTIJSKI KONGRES SLAVIMO POD GESLOM: „KRIST NAŠA NADA!“ NEKA NAM ON DOISTA BUDE NADA U OVIM TEŠKIM VREMENIMA. NEKA BUDE NADA VAŠIM BOLESNICIMA, NEKA BUDE NADA ONIMA KOJI SU OS-TALI BEZ POSLA, KOJI TRPE DUŠEVNO ILI TJELESNO, KOJI MISLE DA SE NEMAJU VIŠE ČEMU NADATI. POSEBNO NEKA BUDE NADA NAŠIM MLADIMA, KOJE SMO MI STARIJI DUŽNI ODUŠEVITI ZA KRISTA, JEDINOG SPASITELJA ČOVJEKA. GOSPODIN UJEDNO ŽELI DA NE SKRIVAMO NADU KOJU NAM ON DAJE NEGO DA DRUGE, SVE LJUDE DOBRE VOLJE, POZIVAMO DA JE PRI-HVATE.

Za vrijeme procesije, pod vod-stvom vjeroučiteljice Vesne Drmić,

prošlogodišnje prvopričesnice u bije-lim haljinama sipale su latice cvijeća

prema Presvetom, znak njihove čiste i nježne ljubavi prema živom Isusu.

OD 15. DO

iz Pozdravnog pisma o. Nadbiskupa

● Euharistija - izvor, središte i vrhunac kršćanskog života



osobnog predslavljenja riječkog Nadbi-

skupa slavlje je predvodio njegov dele-

gat mons. Nikica Uravić, riječki kanonik,

rektor Bogoslovnog sjemeništa te član

Odbora za Euharistijsku godinu u Riječ-

koj nadbiskupiji, kojemu je na početku

slavlja, u ime Župe i župnih tijela, uputio

pozdravni govor mladi odvjetnički vje-

žbenik Stanko Perica, član Župnog pasto-

ralnog vijeća.

Na početku misnog slavlja, župnik p.

Ivan MSC, pročitao je i Pozdravno pismo

o. Nadbiskupa.

Središnje euharistijsko slavlje glazbe-

no su popratili Župni pjevački zbor pod

vodstvom Danijele Marinović, operna

pjevačica HNK 'Ivana pl. Zajca' u Rije-

ci, župljanka Milica Marelja te Mješoviti

pjevački zbor KUD 'Halubjan' iz Viškova

pod ravnanjem maestra Zorana Badjuka.

Procesija - javno svjedočanstvo vjere

Nakon euharistijskog slavlja, poslije

mnogo godina, održana je euharistijska

procesija naseljima Viškova, koju je sigur-

nosno osiguravao MUP Rijeka te ekipa

službenih redara iz naše Župe pod vod-

stvom umirovljenog bojnika Luke Mata-

nića, člana Župnog pastoralnog vijeća.

Za pripravno i središnje kongresno

slavlje bio je angažiran veliki broj aktiv-

nih vjernika koji su podnijeli najveći logi-

stički teret priprave i organizacije (oni su,

kao 'živa Crkva', i najveća vrijednost ove

Župe). Na završetku kongresnog slavlja,

službeni sudionici Kongresa bili su po-

zvani na prigodne 'agape' u dvorani Žu-

pnoga doma.

Zorica Janković, prof. reha b.: Euhari-stijski kongres održan u našoj župi Sv. Mateja koji je počeo s trodnevnom pripremom, a završio procesijom kroz Viškovo osnažio me i vratio značaju euharistije izvora kršćanskog ži vlje-nja. Biti u procesiji bilo je puno više od hoda jer je to bio hod za Kristom i s Kristom.

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE VIŠKOVO

Predstavljena nova web stranica turističke zajednice

U sklopu manifestacija u povodu obi-

lježavanja Dana Općine Viškovo u Domu

hrvatskih bra nitelja predstavljena je nova

web stranica Turističke zajednice Općine

Viškovo. Stranica je aktivna na adresi www.

tz-viskovo.hr, a uz pregled svih manifasticija

donosi informacije o gastronomskoj ponudi,

sportu i zabavi, servisne i prometne infor-

macije, popis bankomata, kontakt podatke te

kartu šetnice. Stranicu je izradila tvrtka Spiro, i osim na hrvatskom dostupna je na engles-

kom, talijanskom i njemačkom jeziku.

Vesna Drmić, vjeroučiteljica: U pro-cesiji javno svjedočimo svoju vjeru u Isusa Krista. Bilo je posebno lije po biti sudionikom ovog svečanog i do-stojanstvenog događanja. Raduje me i izuzetno lijepi odaziv vjernika. Ovaj događaj ostat će u trajnom pamćenju svima kojima je Euharistija središte života, a naročito prošlogodišnjim prvopričesnicama. O tome će pričati i kada odrastu.

REKLI SU...

18. TRAVNJA - DAN ŽALOSTI

U nedjelju 18. travnja 2010. go-

dine vlada RH proglasila je Dan

žalosti povodom pogibije poljskog

predsjednika Lecha Kaczynskog i

ostalih putnika poginulih u zrako-

plovnoj nesreći u Smolensku u Rusiji.

Na dan žalosti ne mogu se održa-

vati zabavne priredbe te su otkaza-

ni sljedeći programi: Nemotarije na

joge uz zabavni program mažoret-

kinja Udruge Halubajke i gostiju te

Kulturno-umjetnički program u or-

ganizaciji Ženskog pjevačkog zbora

Marinići.


Foto Matej

Priredila: D. Brusić


SPORT ♦ SPORT ♦ SPORT ♦ SPORT ♦ SPORT ♦ SPORT ♦ SPORT ♦ SPORT ♦ SPORT ♦ SPORT

Sportska događanja obilježena su tradicionalnim sportovima: sedam-

naesti boćarski turnir u povodu Dana Općine, u organizaciji BK Halubjan oku-pio je ekipe s područja naše i susjednih općina i gradova te goste iz Slovenije.

Tradicionalno se održava i turnir u briškuli i trešeti, dok i mladi biciklisti

bilježe već trinaestu brdsko-biciklističku vožnju organiziranu upravu u povodu Dana Općine.

Nije izostalo ni nadmetanje učenika u košarci održano u sportskoj dvorani OŠ Sveti Matej.

Već četvrtu godinu za redom, sport-sko-rekreativno društvo "Borac Garići",

organizira malonogometni turnir povo-dom Dana Općine. Jedno dnevni turnir u Garićima, koji je okupio ekipe s Viškova održan je u subotu, 17. travnja. Lijepo vrijeme privuklo je mnogo znatiželjnika i zaljubljenika u mali nogomet, ug-lavnom mlađu populaciju, a svim sudi-onicima i gledateljima ponuđeni su fažol i osvježavajuća pića.

SPORTSKI SUSRET DJEČJIH VRTIĆA VIŠKOVA

Četvrti sportski susret vrtića s područja općine Viškovo okupio je devedesetak djece iz Dječjih vrtića Zvončica i Loptica. Na sportskom nadmetanju koje se održalo u

školskoj sportskoj dvorani djeca su se okušala u čak šest disciplina i to: trčanje na 20 metara, štafeta za dječake i djevojčice, gimnastički poligon, štafetna igra s lopticama, hokejaški poligon i povlačenje konopa.Uz veliki broj natjecatelja susret je okupio i veliki broj navijača: roditelja, braće i rod-binu, koji su ih zdušno i iz sveg grla bodrili. S obzirom da je cilj ovog sportskog susreta, druženje, zabava i zajedništvo ni ove godine nije bilo službenog proglašenja pobjednika, vrtićima su dodijeljeni pehari, a svim sudionicima prigodna priznanja. Susret, je protekao u izuzetno veselom i natjecateljskom ugođaju, uz obavezni pozdrav - do sljedećeg druženja.


I eto uspjeli smo otvoriti još jednu Mo-

untain bike sezonu utrkom ''Ronjgi XC''

koja se već trinaestu godinu za redom

održava u sklopu Dana Općine Viškovo.

Na utrci je usprkos lošim vremskim

prognozama, sudjelovao 91 vozač iz 25

klubova sa područja Hrvatske i Slovenije.

Unatoč blatu i jutarnjoj kiši, na prvome

startu okupilo se šest početnika, među

kojima su svoju snagu pokazali članovi

BK MTB-Istra Pazin koji su sa zajedničkim

ulazom u cilj osvojili prva dva mjesta. Za

pohvalu je i rezultat Vesel Urbana, Člana

KD UNI-FBI team-a iz Slovenije, koji je

zbog nedostatka vozača u svojoj kate-

goriji, nasupio sa starijim početnicima,

te unatoč svemu završio utrku sa samo

jednim krugom zaostatka.

Sljedeću postavu na startnoj liniji čini-

lo je 15 rekreativaca, od kojih je njih 10

uspjelo završiti utrku bez da ih prvoplasi-

rani Ugrin Dražen prođe za krug, unatoč

lošijoj opremi. Nadamo se da će to biti

dodatna motivacija članu BBK Kvarnera

Juretić Damiru, koji je u cilj ušao sa dvije

minute zaostatka.

Točno u podne startali su Veterani A,

B C, zajedno sa Kadetima i Sportom koji

se prema novom tehničkom pravilniku

na kup utrkama besmisleno boduje za-

jedno sa Master A kategorijom. Među

kadetima pobjedu je odnio Rumac Josip

sadašnji član BGK Tuškanac, inače bivši

polaznik ''Kvarnerove škole biciklizma''

dok mu je za vratom puhao Franković

Mateo član ''Kvarnera'' koji je utrku zavr-

šio sa dvije minute zaostatka. Puno veća

borba vodila se u kategoriji Sport gdje je

Šopić Luka (BK Zadar) ušao u cilj sa samo

dvije sekunde zaostatka za Gams Primo-

žem (KK Ravne, Slo). U najbrojnijoj kate-

goriji – Veteranima

A pobjedu je odnio

Vedran Mohorovi-

čić koji se nedavno

vratio iz Afrike gdje

je sudjelovao na

jednoj od najjačih

svjetskih pustolov-

nih utrka. Minutu

nakon u cilj je ušao

Vedranov klupski

kolega Paolo Slavić.

Iako stariji Veteran

B – natjecatelj Ve-

sel Peter počistio

je ukupne mastere,

dok je u najstarijoj kategoriji pobjedu

odnio Podsednik Richard, član i voditelj

Zagrebačkog kluba ''Tuškanac''.

Uslijedila je najjača utrka Elite vozača

među kojima je svoju dominaciju doka-

zao slovenski vozač Mugerli Matej ina-

če bivši vozač talijanske profesionalne

ekipe Liquigas, a sadašnji član UNI-FBI

team-a iz Slovenije koji je sljedećeg voza-

ča ostavio iza sebe nepunih šest minuta.

Od hrvatskih vozača najbolji je bio Buze-

ćan Sirotić Sanjin prvi Under 23 vozač, a

četvrti u Elite-u. Najbrži junior bio je Vu-

ković Petar također član BK Buzet-a, dok

je u ženskoj konkurenciji pobjedu odni-

jela Kiršić Andrea pobjedivši timsku kole-

gicu Bertetić Tinu, inače kadetkinju kojoj

je ovo bila prva utrka.

Ovim putem zahvaljujemo se svim vo-

začima koji su nas posjetili i ove godine.

Ildo Gržić Jr.

RONJGI XC 2010 - OTVORENA JOŠ JEDNA MTB SEZONA

Nedjelja, 18. travanj 2010

● Utrka ''Ronjgi XC'' već se trinaestu godinu za redom održava u sklopu Dana Općine Viškovo


„ŠTERNE - IZVOR ŽIVOTA“ ZABAVNO-SCENSKO-POETSKA VEČER NA ŠTERNAMA

Zabavno-scensko-poetska večer "Šterne-izvor života” održat će se u mjesecu lipnju u

dva navrata, na različitim lokacijama. S obzirom na veliki broj šterni koje se nalaze na

području Općine Viškovo, a kojima su se nekada zajednički koristili stanovnici pojedinih

naselja, cilj nam je oživjeti spomenute šterne koje su bile izvor života.

Prve javne šterne izgrađene su početkom 19. stoljeća, ukopane su u zemlju i pokrivene

posebno postavljenim kamenom. Svako mjesto u Općini Viškovo ima barem jednu šternu

u svom središtu koja je bila izvor života u zajednici. Također i mnogi stanovnici Općine Viš-

kovo imaju šternu u svom dvorištu što samo još više govori o nekadašnjem načinu života i

potrebi ljudi da si osiguraju vodu.

Danas su šterne podsjetnik na prošlost i nekadašnji način života i kao takve potrebno ih

je zaštititi kao kulturno-povijesnu baštinu.

Turistička zajednica Općine Viškovo osmislila je program koji će se održavati upravo na

šternama koje se nalaze u našoj neposrednoj blizini. Želja nam je oživjeti mjesta koja su

nekada davno bila središte zbivanja i dati im osobito obilježje zanimljivim zabavno-scen-

sko-poetskim programom.

Pozivamo Vas, pridružite nam se na šternama!

Tijekom lipnja u Viškovu

Turistička zajednica Općine Viškovo sukladno svom planu

i programu rada izradila je u 2009. godini elaborat turi-

stičke signalizacije za područje Općine Viškovo.

U travnju u 2010. godini pristupilo se postavljanju turi-

stičke signalizacije, a sam projekt predstavljen je tijekom

Dana Općine Viškovo. Eleborat i postavljanje turističke si-

gnalizacije napravila je tvrtka Futura Trade d.o.o. te je sada

postavljeno 25 znakova turističke signalizacije, a sve s ciljem

poboljšanja turističkog identiteta i ponude Općine Viškovo.

Tabele su tako postavljene na svim ulazima u općinu Viško-

vo, ali i na značajnim mjestima s kojih se usmjerava prema

institucijama i turističkim sadržajima.

Turističku signalizaciju na cestama čine:

● znakovi obavijesti o kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima

● znakovi za usmjeravanje prema kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima

● znakovi za pružanje turističkih i drugih informacija

● znakovi za izraz dobrodošlice

● znakovi obavijesti za usmjeravanje prema poslovno - trgovačkim objektima i centrima, važnim

objektima i sadržajima u naselju te ostalim javnim prostorima (izložbe, sajmovi)

POSTAVLJENA TURISTIČKA SIGNALIZACIJA NA PODRUČJU OPĆINE VIŠKOVO


Kako bismo zadržali duh nekadašnjega življenja i održali obi čaje koji su već

polako pali u zaborav, Turistička zajednica Viškovo obnovila je starinski običaj slav-ljenja Majevice, običaja koji je u našem kraju zadnji put obilježen prije čak pede-set godina.

Unatoč lošem vremenu i kiši na parkira-lištu Milihovo, u organizaciji Turističke za-jednice Općine Viškovo 2. svibnja održana je druga po redu Majevica. Manifestacija, na kojoj su predstavljeni stari običaji, za-nati i kuhinja zajednički je pokušaj Općine Viškovo i Turističke zajednice da se očuva povijest i kultura ovoga kraja. I unatoč lo-šem vremenu ni posjetioca ni zabave nije nedostajalo.

Stare običaje i zanate predstavile su udruge s područja općine, koje se bave očuvanjem tradicije: od Halubajskih zvon-čara, Ustanove Ivan Matetić Ronjgov, De-lavske katedre i njezine kiparske školice, Narodne knjižnice i čitaonice Halubajska zora, Matica hrvatska Viškovo. Dio povi-jesti i tradicije osvanuo je i na slikama – posjetiocima Majevice svojim se uradcima po prvi puta predstavila i Uduga likovnih umjetnika "Braća Baštijan". Svoje aktiv-nosti posjetiocima su predstavili i PD Viš-kovo i BBK Kvarner.

Izloženi su i najbolji radovi pristigli na prvi natječaj fotografija karakterističnog motiva Općine Viškovo, a proglašene su i

najuspješnije fotografije: 1. mjesto: Sveti Matej - Marin Tomulić, 2. mjesto Noćna 1 - Igor Popović i 3. mjesto - Na pravom putu - Marin Tomulić.

Udruženje obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje ove je godine organiziralo predstavljanje vinara, medara i proizvo-đača likera iz Viškova, Kastva, ali i Pazina, Kutjeva, Pićana, Šibenika, Novog Vinodol-skog, Malinske, Lokava, Livada.

Za sve posjetioce bio je organiziran be-splatan objed – kapuz i fažol, dok se za besplatni "žmuj" vina pobrinula Udruga "Beli ca". Uz dobru zabavu ide i dobar za-logaj, a za ponudu iz tradicionalne kuhinje pobrinuli su se restorani: Ronjgi, Šmrika, Mladenka, Nono Frane, Ferdinand, Morčić i Kolačići Sušanj.

Posebnu pažnju privukle su starinske igre učenika Osnovne škole Sveti Matej, koji su se natjecali u potezanju špaga, igri žabica, gađanju lonca zatvorenih očiju i skakanju u vrećama, dok su se za dobar štimung pobrinuli Limena glazba Marinići i Sastav "A je to".

Pažnju, posebno muškog dijela publike privukao je odabir naj divojke – titulu koje je ponijela Samanta Sirotnjak.

Kraj manifestacije označen je penja-njem po stupu, a oni najspretniji uživali su u vrijednim nagradama: pršut, pance-ta, salama ili vino.

NA KRILIMA TRADICIJE● Unatoč lošem vremenu i kiši odr-

žana druga po redu Fešta od mla-dega leta – Majevica 2010.● Stari

običaji, zanati i kuhinja


Svečani koncert tradicionalne manife-

stacije Matetićevih dana održan je 14.

travnja u prepunom atriju Pomorskog i

povijesnog muzeja Hrvatskog primorja

Rijeka. Poseban obol ovogodišnjoj mani-

festaciji pridodala je i činjenica da se odr-

žava u godini značajnih obljetnica naših

skladatelja: 130. obljetnici rođenja Ivana

Matetića Ronjgova, 100.-tim obljetnica-

ma rođenja njegovih sljedbenika Josipa

Kaplana i Slavka Zlatića, te 190. godišnjici

Glazbene škole u Rijeci.

Svečanost vokalne glazbe, čiji je poče-

tak označen skladbom Draga nam je ze-mlja, u zajedničkoj izvedbi svih zborova i

pod ravnanjem maestra Darka Čargonje,

službeno je otvorila izaslanica predsjed-

nika RH Ive Josipovića i zamjenica Župa-

na Primorsko-goranske županije Nada

Turina Đurić. Prigodnim riječina gostima

se obratio i gradonačelnik grada Rijeke

Vojko Obersnel.

Tijekom koncertne večeri ispreplitala

su se djela naših glazbenih velikana i to

u izvedbama mješovitih zborova, soli-

sta, instrumentalista i klapa. Nastupili su

mješoviti pjevački zborovi: „Jeka Primor-

ja”, Zbor glazbene škole Ivana Matetića

Ronjgova Rijeka, HGD „Zvijezda Danica“,

KUD „Sloga“, Pjevački zbor mladih „Josip

Kaplan“, Muška klapa „Kastav“, solisti:

Kristina Kolar, Robert Kolar te pijanistica

Nina Kovačić.

Koncert glazbene škole

iz Rijeke i njihovih gostiju

Sljedećeg dana manifestacije, 15. trav-

nja svečano je obilježena 190. obljetnica

Glazbene škole u Rijeci. Obilježavanje

ove visoke obljetnice Glazbene škole Iva-

na Matetića Ronjgova Rijeka uveličali su

njihovi gosti, učenici glazbenih škola iz

Pule, Zagreba i Osijeka.

Pogovor o obljetničarima

Pogovor i susret glazbenih škola iz

Rijeke i Pule koje nose Matetićevo ime,

14.-16. TRAVNJA 2010. ODRŽANI XVI. MATETIĆEVI DANI

DOPRINOS OČUVANJU I PROMICANJU AUTOHTONOG IZRIČAJA NAŠEGA KRAJA• OVOGODIŠNJA MANIFESTACIJA OBILJEŽILA JE ZNAČAJNE OBLJETNICE NAŠIH SKLADATELJA: 130. GODIŠNJICU ROĐENJA IVANA MATETIĆA RONJGOVA, 100.-TE OBLJETNICE NJEGOVIH SLJEDBENIKA JOSIPA KAPLANA I SLAVKA ZLATIĆA, TE 190. GODIŠNJICU GLAZBENE ŠKOLE U RIJECI.

Jeka Primorja Muška Klapa Kastav


DVE SUZI SMEHA

Večer pul Matetićevega ognjišća, održana u glazbenoj sluša-

onici Spomen-doma Ivana Matetića Ronjgova u srijedu 31.

ožujka 2010. godine bila je posvećena predstavljanju nove zbir-

ke proznih tekstova pod naslovom „Dve suzi smeha“ autorice

Cvjetane Miletić. Nakon uvodnih riječi ravnatelja Darka Čargo-

nje knjigu, tiskanu u izdanju Ustanove «Ivan Matetić Ronjgov»

predstavili su urednica dr. sc. Jasna Gržinić i autorica knjige.

Dijelove iz knjige čitale su pjesnikinje čakavske katedre Ronjgi

Vlasta Sušanj Kapićeva, Ivanka Klarić, Zdravka Žeželić Alić i Ma-

rija Trinajstić.

U glazbenom dijelu programa nastupila je ženska klapa „Vo-

losko“.

održan je 16. travnja u

Matetićevoj rodnoj kući

u Ronj gima. O životu i

radu obljetničara go-

vorili su mr. sc. Nikola

Lovrinić i Lovorka Ruck,

prof.

Cvijeće na groblju

Uz navedene progra-

me, 9. travnja predstav-

nici Ustanove, Glazbe-

ne škole iz Rijeke, Grada

Opatije, Općine Viškovo

i Riječkog oratorijskog

zbor, položili su cvijeće

na grob Ivana Matetića

Ronjgova u Opatiji, a potom i Josipa Kaplana u Lovranu.

Završna svečanost u povodu obljetnica Ivana Matetića Ronj-

gova i Glazbene škole označila je Misa zahvalnica, održana 18.

travnja u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Pjevanu misu

izveo je zbor Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Rijeka.

Kako su nastali Matetićevi dani?

Ova bijenalna glazbena manifestacija, jedna od središ-

njih djelatnosti Ustanove «Ivan Matetić Ronjgov» prvi

put je organizirana 1980. godine, kada su zaljubljenici u

naš kraj i poštovaoci Ivana Matetića Ronjgova, okupljeni u

KPD "Ivan Matetić Ronjgov" odlučili svečano obilježiti 100

godina rođenja ovog hrvatskog glazbenog barda. Znali

su da to mogu učiniti jedino izvedbama njegovih skladbi.

Okupilo se te godine desetak zborova regije, kako onih iz

Rijeke tako i onih preko Učke, od Pule do Umaga, da održe

dva velika koncerta i to 11. travnja 1980. godine u Rijeci

i 12. travnja 1980. u Puli. Veličanstveno je bilo pjevanje

združenih zborova na prvom izlasku iz još nedovršenog

tunela kroz Učku, gdje se iz 800 grla zaorila Matetićeva

Pjesma slobodi i Brajšina Krasna zemljo Istro mila. Uz niz

Matetićevih skladbi izvedene su tada i njegove najznačaj-

nije skladbe Ćaće moj i Roženice.

Rođeni su tako Matetićevi dani – svečanost zborskog

pjevanja.

U RONJGIMA PREDSTAVLJENA NOVA ZBIRKA CVJETANE MILETIĆ

POŠTANSKA MARKA S MATETIĆEVIM LIKOM

Matetićevu 130. obljetnicu

obilježio je i jedan zaista

značajan događaj, a to je – po-

štanka marka s njegovim likom,

koja je u opticaju od 22. travnja

2010 godine. Hrvatska pošta ti-

skala je marku u seriji Znameniti Hrvati: Ivan Matetić Ronjgov,

Janko Polić Kamov, Grgo Gamu-

lin i Markantun de Dominis.


POSLOVANJE GOSPODARSTVA OPĆINE VIŠKOVO U 2008. GODINI

SVE VEĆE POTEŠKOĆE

Piše: Tomislav Blažić, dipl. ek. predsjednik Odbora za gospodarstvo

OSTVARENI ZBIRNI FINANCIJSKI REZULTATI Tablica 1. (u 000 kn)

O P I SOPĆINA VIŠKOVO Indeks

%

PRIM.GORAN. ŽUPANIJA Indeks

% 2007. 2008. 2007. 2008.1. Broj poduzetnika 327 368 112,5 7.891 8.381 106,2

2. Ukupni prihod 1.103.290 1.191.168 107,9 36.772.000 38.975.637 105,9

3. Ukupni rashodi 1.059.053 1.158.870 109,4 35.730.000 38.748.053 108,4

4. Dobit nakon oporeziv. 46.821 17.628 37,6 1.658.000 1.676.108 101,1

5. Gubitak nakon opor. –13.324 -26.422 + 198,3 - 975.000 -1.821.260 -186,8

6. Konsol. financ.rezul. +33.497 - 8.794 - 480,1 + 683.000 -145.152 -570,5

7. Prosječna neto plaća 3,414 3,842 112,5 3,979 4,317 108,5

8. Broj zaposlenih 1.909 1.993 104,4 63.819 66.308 103,9

I Iz tabele 1 vidi se, da je u Općini Vi škovo došlo do povećanja broja

aktiv nih tvrtki, rast ukupnog prihoda 7,9%, ali i brži rast rashoda 9,4%, rast neto plaća 12,5% i broj zaposlenih je povećan 4,4%, što je iznad prosjeka Županije.

U 2008. gospodarstvo Viškova ostva-rilo je po prvi puta konsolidirani finan-cijski rezultat nakon oporezivanja ne-gativan i manji čak za 4,8 puta nego prethodne godine. Gospodarstvo PGŽ poslovalo je još nepovoljnije, pa je konsolidirani financijski rezultat tako-đer negativan, i manji za 5,7 puta u

odnosu na 2007. godinu.Već je analiza poslovanja gospodar-

stva Viškova napravljena za razdoblje I.-IX. 2008. godine nagovještavala loše re-zultate za cijelu 2008. što se i potvrdilo.

U tabeli 2, podaci po djelatnostima za 2008. godinu ne mogu se uspoređivati s objavljenim podacima iz 2007., jer je prema NN br. 58/07 primijenjena nova klasifikacija djelatnosti (NKD-2007), pa su mnoge tvrtke pregrupirane u neku drugu djelatnost. Dok smo po staroj klasifikaciji gospodarstvo Viškova imali raspoređeno u 12 područja djelatnosti, to sada imamo u 16. Radi usporedbe uzet ćemo podatke dobivene od FINA-e za 2008. koji su poslovali i 2007. što će nam biti baza za naredna razdoblja.

U tri djelatnosti: G-trgovina, F-gra-đevinarstvo i C-prerađivačka industrija,

zaposleno je 1.697 radnika, što čini 85% zaposlenih u viškovskom gospodarstvu unutar 273 tvrtki, ili 74% od ukupnog broja tvrtki. Od svih 16 djelatnosti naj-viša primanja po zaposleniku registrira-na su u K-financijskoj djelatnosti i izno-sila je 10.827 kn, što je 2,8 puta više od prosjeka gospodarstva. Plaće su pove-ćali u C- prerađivačkoj industriji čak za 29%, u F-građevinarstvu za 9,2%, a u području G-trgovina za 7,9%.BROJ TVRTKI, DOBIT, GUBITAK I KONSOLIDIRANI FINANC. REZULTAT

Preko 99,4% dominiraju male tvrtke, koje su ostvarile 29.006 kn dobiti po

zaposleniku, ali i 13.970 kn gubitka po zaposleniku prije oporezivanja. Sred-nje tvrtke s 105 zaposlenih ostvarile su 37.228 kn po radniku što je 28,3% više, ali kako nisu iskazale gubitke, to su ostvarile 1,5 puta bolji konsolidirani financijski rezultat. Nakon oporezivanja gospodarstvo je 2007. godine ostvarilo 33.497.000 kn pozitivan financijski re-zultat da bi 2008. po oporezivanju (ta-bela 1) ostvarili negativan rezultat od – 8.794.000 kn. Kod toga pozitivno s dobiti poslovalo je 230 tvrtki ili 62,5%, a s gubitkom 138 ili 37,5% od ukupnog broja od 368 tvrtki.OSTVAREN FINANCIJSKI REZULTAT PO DJELATNOSTIMA

Tvrtke u djelatnostima: G-trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla, ostvarile su najveći konsolidi-rani financijski rezultat prije oporeziva-nja od 18.158.472 kn, što je 56,2 % od ostvarenog u cijelom go spodarstvu Viš-kova. Na drugom mjestu je djelatnost C-prerađivačka industrija s 15.631.031 kn, što čini 38,4 % gospodarstva. Naj-veći gubitak nastao je u djelatnostima Q-zdravstvena zaštita i socijalna skrb, pa je i najveći negativni konsolidirani financijski rezultat od -3.309.625 kn. Tvrtkama djelatnosti F-građevinarstva, također nisu cvale ruže, jer su i one ostvarile negativan konsolidirani finan-cijski rezultat od – 552.531 kn.

Dobro je da su u gospodarstvu Općine Viškovo brže rasle dugoročne u odno-su na krat koročne obveze. Nepovolj-no je što su gotovo tri puta veća vre-

BROJ TVRTKI, ZAPOSLENIH I NETO PLAĆE, PO DJELATNOSTIMA

Područje djelatnostiBr.

tvrtkiBr.

zaposlenihIndeks

%Neto plaća po

zaposl.Indeks

%2007. 2008.2008. 2007. 2008.

A-Poljoprivreda, šumarstvo… 1 3 2 66,7 3.090 4.047 130,9B- Rudar. i vađenje 1 - 1 - - 2.995 -C- Prerađivačka industrija 62 631 529 83,8 3.206 4.136 129,0F- Građevinarstvo 81 308 353 114,6 3.104 3.389 109,2G - Trgov. na v. i m., popravak motor. vozila i motoc.

130 800 815 101,9 3.708 4.002 107,9

H- Prijevoz i skladištenje 9 18 31 172,2 3.747 2.777 74,1I - Pružanje smještaja, pripreme i usluživanja hrane

16 74 77 104,0 2.644 2.886 109,1

J- Informacije i komunikacije 6 16 17 106,2 5.336 5.124 96,0K – Financijske djel i osiguranja 3 14 6 42,9 4.679 10.827 231,4L- Poslovanje nekretninama 14 13 19 146,1 3.008 2.473 82,2M- Struč.znanstv. i tehno. djelat. 26 55 56 101,8 3.358 3.730 111,0N- Administr. i pomoć.usluž djel. 3 1 1 100,0 1.954 3.703 189,5P- Obrazovanje 2 11 11 100,0 2.794 3.461 123,9Q- Zdrastvena zaštita i soc. skrb 2 47 56 119,1 1.988 3.537 177,9R- Umjetnost, zabava i rekreacija 2 6 6 100,0 2.574 2.581 100,3S- Ostale uslužne djelatnosti 10 14 13 92,9 1.894 2.108 111,3

Tablica 2.

Veličina tvrtke

BROJD O B I T

Prije oporeziv. u 000G U B I T A K

Prije oporeziv. u 000Konsolidirani financ. rezultat prije oporeziv. u 000

Tvrtki Zaposl. Ukupno Po zaposle. Ukupno Po zaposle. Ukupno Po zaposle.

MALA 366 1.888 54.764 29,0 26.376 13,9 28.388 15,0SREDNJA 2 105 3.909 37,2 0 0 3.909 37,2VELIKA 0 0 0 0 0 0 0 0UKUPNO 368 1993 58.674 29,4 26,376 13,2 32.298 16,2

BILANCA STANJA NA DAN 31. PROSINCA 2008.

Tablica 3.

U POSLOVANJUSVE VEĆE POTEŠKOĆE

U POSLOVANJU


• Za 2008. godinu Financijska agen-cija (FINA) zaprimila je i obradila 8.381 izvješća o poslovanju po-duzetnika za Primorsko-goransku županiju, što je povećanje broja tvrtki u odnosu na 2007. za 6,2 % • Od poduzetnika iz Općine Viškovo zaprimila je 368 izvješća, što je povećanje broja tvrtki za 12,5 %

Područje djelatnosti UK.PRIH. UK.RASH.DOBITPrije opor.

GUBITAKPrije opor.

KONSOL. FIN. REZUL. Prije opor.

A-Poljop., šumarstvo… 443.574 390.425 53.149 0 + 53.149B- Rudar. i vađenje 1.348.152 1.412.032 0 63.880 - 63.880C- Prerađivačka ind. 216.657.251 201.026.220 17.503.168 1.872.137 + 15.631.031F- Građevinarstvo 116.562.559 117.115.090 7.121.707 7.674.238 - 552.531G - Trgov. na v. i m., pop. motor. vozila i motoc.

791.798.824 773.640.352 28.505,185 10.346.713 + 18.158.472

H- Prijevoz i skladištenje

11.381.361 11.612.009 114.827 345.475 - 230.618

I - Pružanje smještaja, pripreme i usluž. hrane

15.690.426 16.407,359 757.066 1.473.999 - 716.933

J- Informacije i komunikacije

5.758.382 4.775.456 1.055.333 72.407 + 982.926

K – Financijske djel i osiguranja

3.482.292 3.136.911 345.381 0 + 345.381

L- Poslov. nekret. 5.394.582 5.351.366 785.988 742.772 + 43.216M- Struč.znanstv. i tehno. djelat.

11.982.370 10.007.138 2.210.127 234.845 +1.975.232

N- Administr. i pomoć.usluž djel.

248.709 256.491 10.279 18.061 - 7.782

P- Obrazovanje 1.738.629 1.648.854 92.982 3.334 + 89.648Q- Zdrastvena zaštita i soc. skrb

5.736.072 9.045.697 44.025 3.353.650 - 3.309.625

R- Umjetnost, zabava i rekreacija

681.292 678.055 18.112 14.875 + 3.237

S- Ostale usluž. djel. 2.264.481 2.366.864 57.224 159.607 -102.383UKUPNO 1.191.168.829 1.158.870.319 58.674.553 26.376.043 + 32.298.510

Tablica 4.

Tablica 5. u 000 kn

VRSTA IMOVINE 2007. 2008. Indeks %Dugotrajna imovina 340.577 424.853 124,7Kratkotrajna imovina 494.216 544.040 110,1Vremenska razgraničenja 2.468 6.186 250,6Gubitak iznad kapitala 16.851 27.842 165,6

Ukupna aktiva: 854.076 1.002.921 117.4

VRSTE KAPITALAI OBVEZE

Stanje na dan 31. 12. Indeks%

Struktura u %2007. 2008. 2007. 2008.

Kapital i rezerve 238.305 279.967 117,5 27,90 27,92Dugoročne obveze 212.346 258.348 121,7 24,86 25,76Kratkoročne obveze 400.287 455.233 113,7 46,87 45,39Vremenska razgranič. 3.138 9.373 298,7 0,37 0,93Ukupno pasiva: 854.076 1.002.921 117,4 100 100

Tablica 6. u 000 kn

razgraničenja nego prethodne godine.U tabeli 6 vidimo, da su najveće po-

većanje u pasivi imale stavke: Vremen-ska razgraničenja 2,5 puta, te ostva-reni gubitak iznad Kapitala za 65,6%. Brže je rasla Dugotrajna imovina u od-nosu na Kratkotrajnu, što je za nared-na razdoblja pozitivno. Ukupna aktiva i pasiva gospodarstva povećala se je za 17,4 %.

UMJESTO ZAKLJUČKA 1. Gospodarstvo Općine Viškovo u

2008. godini ostvarilo je 65,6% gubit-ka iznad svoga kapitala, što je prven-stveno posljedica makro ekonomske državne politike, koja se uporno pro-vodi više godina.

2. Iako je većina fizičkih pokazatelja po slovanja pozitivna, svi parametri koji pokazuju efikasnost gospodarstva u 2008. god. nastavili su s još jačim padom uspješnosti. Tako imamo: eko-nomičnost poslovanja u % od 104,39 pala je na 102,79, a rentabilnost ukup-ne imovine od 4,26 pala je na 2,11. Koeficijent obrtaja ukupne imovine pao je od 1,33 na 1,22, a koeficijent obrtaja kratkoročne imovine pao je od 2,26 na 2,19.

3. Gospodarstvo je ostvarilo prije opo-rezivanja 58,6 milijuna kn dobiti, da bi nakon plaćanja poreza ostalo mu svega 17,6 milijuna kn, tako da mu je zbog većih gubitaka od dobiti i pore-znih obveza prema društvenoj zajed-

nici konsolidirani financijski rezultat negativan i iznosi – 8.794.000 kune. U odnosu na 2007.g. gospodarstvo ima manje financijskih sredstava za proširenu reprodukciju za 42,3 miliju-na kuna. Situacija u 2009. prema še-stomjesečnim pokazateljima FINA-e, najavljuju daljnje pogoršanje financij-skog stanja u gospodarstvu Viškova.

4. U viškovskom gospodarstvu 37 tvrt-ki ostvarilo je izvoz u vrijednosti od 50.877.000 kn, što je više nego pret-hodne godine za 19,8%. Uvoz je ostvarilo 58 tvrtki u vrijednosti od 264.722.000 kn. uz povećanje od 1,3%. Odnos između izvoza i uvoza veći je za 5,2 puta u korist uvoza, što povećava negativnu platnu bilancu dr-žave.

5. Pozitivno je da su plaće povećane za 12,5% u odnosu na prethodnu godinu, dok su u PGŽ povećane za 8,5%, ali još uvijek viškovske zaostaju za 8,5%, a od gospodarstva RH čak za 18,2%.

6. Kako za gospodarstvo država nije poduzela do sada ozbiljnije antirece-sijske mjere, to nije za očekivati brzo poboljšanje stanja. Dok postoje visoki vrlo brojni nameti u gospodarstvu, ve-lika nelikvidnost, nepodmirene obve-ze u gospodarstvu RH koje su prešle 23 milijarde kuna, nepravedan sistem plaćanja PDV po izdanoj fakturi, umje-sto po naplaćenoj realizaciji, vrlo viso-ke kamate kod banaka, skupa brojna neučinkovita i rastrošna državna, kao

i većina administracija na nižim ni-voima, postavljanje podobnika, a ne stručnjaka na radna mjesta i nadzor-ne odbore, stranačko političko jedno-umlje, nerazvijena demokracija unutar stranaka, neuvođenje novih tehnologi-ja i restrukturiranja gospodarstva, ne-dovoljna inovativnost i njihova stimu-lacija za nove proizvode i sl., kriza će se produbljivati. Zato je za očekivati i daljnje pogoršanje stanja u gospo-darstvu u cijeloj državi pa tako i na općinskim razinama, gdje se također malo ili ništa ne poduzima da se ublaži utjecaj krize, što će se reflektirati i na smanjenje prihoda u svim proračuni-ma u nekoliko narednih godina.


PLAN RADA I ČIŠĆENJE I PREGLED DIMOVODNIH OBJEKATA OPĆINE VIŠKOVO

Dimnjačarska radnja

"PAUN"

Mome Paunovski, KRK

Tel: 051/437-392

Mob: 091 512 5203

Dimnjačarske usluge na području Općine Viškovo obavlja dimnjačarska rad-nja Paun, prema ugovoru o koncesiji od 18. ožujka 2009.

godine.

DIMNJAČARSKE USLUGE na području Općine Viškovo

PODRUČJE DANI MJESECPodručje Marinići:

• Turkovo, Pehlin, Plaši, Lučinići 10., 11. i 12. svibanj• Lučinići, Straža 13., 14. i 15. svibanj• Marinići draga, Mučići 17., 18., 19. i 20. svibanj• Stupari, Petrci, Blažići 21., 22. i 24. svibanjPodručje Viškovo:• Viškovo, Vozišće 25., 26., 27., 28. i 29. svibanjPodručje Mladenići:• Mladenići, Trtni, Bujki, Biskupi, Brtuni 1., 2., 4., 5., 7. i 8. lipanjPodručje Saršoni:• Benčani, Skvažići, Saršoni, Lučinići 9., 10., 11.. 12., 14., i 15. lipanj• Zorzići, Globići, Klići, Garići Ronjgi, Marićeva

draga15., 17., 18., 19., 21. i 23. lipanj

Područje Kosi:• Ferenci, Kosi 24., 26., 28. 29.i 30. lipanjPodručje Marinići:• Štefani, Trampov breg, Bezjaki 10., 11., 12. i 13. svibanjPodručje Viškovo:• Kapiti, Donji Jugi, Gornji Jugi 14., 15., 17., 18., 19., 20., 21. i 22. svibanj• Furićevo, Juraši, Široli, Brnasi, Dovičići 24., 25., 26. i 27. svibanjPodručje Sroki:• Pešćići, Kulići, Valjani, Donji Sro ki; dani: 28. i 29.

1. 2. 3. 4. svibanj

lipanj

• Gornji Sroki, Mavri 5., 7., 8., 9., 10., 11. i 12. lipanjPodručje Marčelji:• Ilovica, Vrtača, Pogled 14., 15., 16., 17., 18. lipanj• Marčelji, Melišća, Vršak 21., 23. i 24. lipanj

RA

ZD

OB

LJE

(10

. 5

. -

30

. 6

. 2

01

0.)

KD “Čistoća” DATUMI POSTAVE KONTEJNERA PO MJESECIMAOdvoz komunalnog otpadaMjesno područje V. VI. XI. XII.Marinići 31. (1.), (2.), (16.),

(17.), (30), (8.), (9.), (11.),

25.28., 29.

Viškovo (10.), 11., (21.), (28.), (29.)

(15.), 29. (20.), (21.), (22.), 28.

• Svakog navedenog datuma postavljaju se dva kontejnera, osim datuma u zagradi, kada se postavlja jedan kontejner • Kontejneri se odvoze sljedećeg radnog dana • krupni otpad KD “Čistoća” preuzima kamionom dizalicom /po prethodnom dogovoru s komunalnim redarom/.

• Možete pozvati komunalnog redara Općine Viškovo na tel. 503-778 ili

na mob: 098/240 960 i dogovoriti besplatni odvoz vašeg glomaznog

otpada.

PROGRAM ODVOZA GLOMAZNOG OTPADA

IZ RADA KOMUNALNOG REDARA Vasiljko Matetić, ing. stroj.

Hortikulturni radovi

Svake godine provodi se ozelenjavanje i redovno održavanje

zelenih i javnih površina. Pored košnje redovito se uređuju i či-

ste parkovne površine i dječja igrališta, obnavlja biljni materijal,

podrezuju stabla i grmlje, okopava i plijevi grmlje i živica. Odr-

žavaju se posude s ukrasnim grmljem i biljem, dopunjavaju se

sadnice. Za održavanje zelenih površina i hortikulturnih radova

nadležna je tvrtka “Parkovi Plus”.

Dezinsekcija i deratizacija

Na području općine sustavno se dva puta godišnje provodi

program dezinsekcije i deratizacije. Prema predviđenom planu

dezinsekcija i deratizacija provode se programom su obuhva-

ćeni objekti i lokaliteti u vlasništvu Općine Viškovo.


U tijeku su predbilježbe za preventivne pre-

glede mještana koje se vrše pri ordinacija-

ma obiteljske medicine u Viškovu (dr. Vidas,

dr. Perić, dr. Randić-Gomizelj i dr. Komadina-Gačić).

Obzirom na limitirana sredstva i ograničeni broj

pregleda, prednost pri obavljanju pregleda imat će

mještani koji do sada nisu koristili ovu povlasticu,

uz naravno uvažavanje stručnih kriterija.

Najpovoljniju ponudu na pozivni natječaj za obav-

ljanje preventivnih pregleda dala je Poliklinika

„Dental“ u kojoj će se moći obaviti sljedeće:

• kolor dopler krvnih žila vrata 36 pregleda

• kolor dopler krvnih žila nogu 36 pregleda

• UTZ abdomena 80 pregleda

Kontakt telefon i adresa: Rijeka, Lošinjska 16,

telefon 63 43 13

• Najpovoljniju ponudu za kompletni gine-

kološki pregled dala je „Ordinacija Salamon

d.d.“ za cca 80 žena

Kontakt telefon i adresa: Opatija, Maršala

Tita 65, telefon 098 168 31 02

• Specijalistički okulistički pregledi (skrining na

povišeni očni tlak i dijabetičnu retinopatiju)

moguće je obaviti u okulističkoj ambulanti u

Viškovu, Furićevo 90

Kontakt telefon: 257-650

Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med.: Aktivnosti Odbora za socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu i brigu o djeci

ZDRAVSTVENO-EDUKATIVNOM AKCIJOM U VIŠKOVU OBILJEŽEN SVJETSKI DAN ZDRAVLJA…

Ovogodišnji svjetski Dan zdravlja obi-

lježen je u našoj Općini zdravstveno-

edukativnom akcijom „Zajedno prema

zdravlju – biti i ostati zdrav“. Na Bregu

ispred crkve Sveti Matej, patronažne

sestre Doma zdravlja Primorsko-goran-

ske županije Križanović Melita i Lipovac

Milica mjerile su krvni tlak i određivale

razinu šećera u krvi velikom broju mje-

štana, koji su se odazvali na ovu akciju u

nedjelju, 11. travnja 2010.

Tom su prigodom aktivisti Crvenog kri-

ža Viškovo podjelili više od 500 edukativ-

nih brošura, letaka, a liječnici obiteljske

medicine i specijalistica školske medici-

ne savjetovali su mještane kako očuvati

i unaprijediti svoje zdravlje.

Liječnica obiteljske medicine dr. Ja-

dranka Komadina Gačić zainteresiranim

je mještanima određivala indeks tjelesne

mase, stupanj visceralnih masnoća, te

tip gojaznosti, te zajedno s ostalim pri-sutnim liječnicama dr. Jasminkom Perić,

dr. Alidom Randić Gomizelj, dr. Vesnom

Vidas i dr. Jagodom Dabo upozoravale

na važnost pravilne prehrane i redovite

primjerene tjelesne aktivnosti.

Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja obi-

lježavao se s ciljem promoviranja aktiv-

nosti koje utječu na rizike za zdravlje,

kao što su povećana izloženost rizicima

za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti

poput debljine, bolesti srca i krvnih žila,

šećerne bolesti, raka debelog crijeva.

Akciju je organizirala Općina Viško-

vo u suradnji s ordinacijama obiteljske

medicine u Viškovu i Marinićima, patro-

nažnom službom Doma zdravlja PGŽ,

Nastavnim zavodom za javno zdravstvo

PGŽ i Crvenim križem Viškovo.

PREVENTIVNI PREGLEDI MJEŠTANAPREVENTIVNI PREGLEDI MJEŠTANA

„ZAJEDNO PREMA ZDRAVLJU – BITI I OSTATI ZDRAV“


3. RIVAL MALA LIGA U

odgoj i obrazovanje

Predivna šetnica "Plešivac" u Mar-

čeljima bila je domaćin 6. kola "3.

Rival male lige" u trčanju. Nakon 5.

održanih kola napokon je i vrijeme bilo

idealno za trčanje pa je 6. kolo bilo izni-

mno dobro posjećeno. Na utrkama je

nastupilo 87 djece, a najbrojnija je bila

kategorija "A" gdje je na utrci nastupilo

čak 20 dječaka prvih i drugih razreda

osnovne škole. Ponovno su dominirali

učenici OŠ "Čavle", OŠ "Srdoči" i OŠ "N.

Tesla", međutim ovoga puta se među

najbolje rangiranim po osvojenim bo-

dovima po školama našla i škola doma-

ćina Lige OŠ "Sv. Matej" Viškovo sa osvo-

jenih 105 bodova.

Učenici OŠ "Sv. Matej" Viškovo na še-

stom kolu, prvi puta su sudjelovali u utrci

i imali su izvrsne rezultate. Tu se ističu:

Fran Miholjević, koji je u kategoriji A

(učenici 1. i 2. razreda) osvojio 2. mjesto,

Filip Jakčić, koji je u kategoriji C (učenici

5. i 6. razreda) osvojio 1. mjesto, a poseb-

no se istakli u Rival maloj lizi u trčanju

Zvonimir Blašković i Lovro Tomaš, kate-

gorija B (učenici 3. i 4. razreda), također, iz

OŠ Sveti Matej Viškovo. Naime, u 6. kolu

Zvonimir Blašković osvojio je 5. mjesto, a

Lovro Tomaš 2. mjesto. Ova dva učenika

priključila su se Rival maloj ligi u trčanju

tek od šestog kola (ukupno je osam kola

Lige) i vjerujemo da bi imali odlične pla-

smane u ukupnom poretku da su sudje-

lovali od početka,

jer sudjelovanjem

samo u posljednja

tri kola Rival male

lige u trčanju, Lovro

Tomaš u ukupnom

je poretku na viso-

kom 5. mjestu, a

Zvonimir Blašković

na 15. mjestu od

ukupno 43 dječaka

u njihovoj katego-

riji. OŠ Sveti Matej

zasigurno ima od-

lične sportaše i tr-

kače i želja nam je

za slijedeću sezonu

uspostaviti još bolje kontakte sa OŠ "Sv.

Matej" Viškovo, kako bi učenici imali pri-

liku natjecati se kroz cijelu Ligu i ostvari-

vati dobre rezultate.

Sa osvojenih 207 bodova OŠ "Čavle"

Čavli na prvom je mjestu po osvojenim

bodovima u 6. kolu, dok je škola doma-

ćin Lige OŠ "Sv. Matej" Viškovo druga sa

105 bodova, na trećem mjestu. Tu je još

OŠ "N. Tesla" Rijeka sa osvojenih 94 boda.

Predzadnje kolo Lige održano je pre-

ma rasporedu već sljedeće subote, 20.

ožujka 2010. godine u Matuljima.

U posljednjem, 8. kola, koje je održano

24. travnja u Malinskoj, Zvonimir Blaško-

vić osvojio je 3. mjesto i Lovro Tomaš 1.

mjesto u kategoriji B.

U Rival maloj ligi u trčanju bodovi uče-

nika pripisuju se i školama, pa se progla-

šavaju i Najbrže škole Rival male lige u

trčanju. Ove godine to su OŠ N. Tesla Ri-

jeka, na 3. mjestu, OŠ Srdoči Rijeka na 2.

mjestu i OŠ "Čavle" na 1. mjestu.

I sljedeću školsku godinu održavat će

se Rival mala liga u trčanju, a organizato-

rima predstavlja veliko zadovoljstvo što

su "otkrili" Šetnicu Plešivac, jer, bez lažnih

komplimenata, Šetnica Plešivac je izvr-

sna je staza, koja ima odlične preduvjete

za trkače i biciklističke utrke.

ŠETNICA PLEŠIVAC - 13. OŽUJKA BILA JE DOMAĆIN MALE LIGE U TRČANJU

TRČANJU U VIŠKOVU


Budući da se naša djeca, uostalom kao

i sva djeca, toliko trude stvarajući svo-

ja remek-djela i očekujući da ih mi odrasli

prepoznamo i vrednujemo, na jednom

od roditeljskih sa stanaka predložili smo

zamijenu tradicionalnih uloga u stvaran-

ju predstava.

Početna zbunjenost trajala je kratko

vrijeme, pojašnjenje svrhe i „devetero Ve-

ličanstvenih“ spremno je podiglo ruku u

zrak i to je bio znak da krećemo u nešto

novo, nešto što još nismo radili. Pripre-

me za predstavu mogle su početi.

Prvi korak bio je pronaći odgovarajući

tekst i zajamčiti diskreciju do same pre-

mijere. Samo onaj tko je prisustvovao

radionicama može svjedočiti o uzbuđe-

nju naših, zaista posebnih roditelja, čija

su srca ispunjena bezuvjetnom ljubavi i

pažnjom upućenoj svoj djeci.

Nakon prvog okupljanja i čitanja po-

nuđenih tekstova, jednoglasno smo se

složili da je „Izgubljena vjeverica“, autora

Mire Gavrana tekst za realizaciju njihovih

glumačkih sposobnosti, a naših „režiser-

skih ambicija“ te demokratski podijelili

uloge.

Ono malo slobodnog vremena što im

je na raspolaganju, roditelji su odvajali za

zajedničke susrete na večernjim radioni-

cama. Iako su bili umorni od napornog

radnog dana, dobro raspoloženje i salve

smijeha nisu izostajali i zaista su uživali u

onome što rade. Od samog početka stva-

rali smo video zapise ne htijući propusti-

ti niti jedan korak u nastajanju predstave.

Roditelji su koristili slobodne subote na

kojima su izrađivali kostime i scenogra-

fiju. Vrlo brzo roditelji su postali svjesni

prisutnosti „djeteta u sebi“ i kroz igru

istinski uživali u vlastitom istraživanju.

Korak po korak - do predstave

Korak po korak, došli smo i do tako

dugo iščekivanog dana. Glumci, kostimi,

scenografija, muzika, koreografija, rekvi-

ziti – sve je bilo spremno. Uzbuđenje? Ne

može se opisati

riječima. Tremu

je imao cijeli

„ansambl“ koji

je stvarao pred-

stavu. Muški

dio populacije

koji je sudjelo-

vao u predstavi

pokušavao je

biti sabran, no

kad smo otvo-

rili vrata Doma

branitelja u Viš-

kovu, uvodeći

publiku, pose-

gnuli su za ča-

šom prirodne „izvorske vode“.

Zadnje upute redatelja (čitaj odgojite-

lja) glumcima, pozdrav za sreću i zastori

su se rastvorili. Publika se odazvala u ve-

likom broju. Znatiželjne glavice preplavi-

le su prve redove ne sluteći što smo im

pripremili. Glumci su bili dobro maskira-

ni i vjerovali ili ne do zadnjeg trenutka,

odnosno razotkrivanja i predstavljanja

glumaca nitko nije prepoznao vlastite

mame i tate a ponos na dječjim licima

i usklici „To je moj tata!“, „Mama, pa to si

bila ti!“ ne može nitko platiti. Uspjeli smo!

Na kraju smo sve to zaokružili stvara-

njem DVD-a sa snimkama s radionica,

proba te konačno premijere kao trajne

uspomene.

O ovakvim inovativnim potezima mo-

že se razmišljati u svakom trenutku od-

gojno-obrazovne prakse odgajatelja. Po-

znato nam je koliko mogu biti jaki dječji

doživljaji prilikom gledanja profesional-

nih predstava. Slijedom toga i prateći nji-

hove reakcije na kraju naše predstave u

kojoj su roditelji svojom glumom poticali

i ostvarili interakciju s njima, bili smo su-

dionici proživljavanja dječjih (a i roditelj-

skih) emocija posebnog intenziteta.

U suradnji s roditeljima – glumcima

kao i roditeljima koji su sve vrijeme bili

logistika, zahvaljujemo im se na aktiv-

nom uključivanju u život i rad vrtića.

Djeca su zahvalna za svaku odigranu

ulogu, jer sve predstave doprinose ra-

zvoju njihove osobnosti, afirmacije te

potvrđuju njihovu vlastitu vrijednost.

Dječji vrtić „Maza“ Rijeka

Područni vrtić „Maza-Viškovo“

INOVACIJE U SVAKODNEVICI PROMIŠLJANJA I RADA NAŠEG VRTIĆA

PRONAĐI VRIJEME ZA LJUBAV● A kako to rade roditelji? - Predstavom „Izgubljena vjeverica“, autora Mire Gavrana roditelji obra-dovali djecu

Obzirom da je i na području općine Viškovo uočena pojava ambrozije, upozoravamo mje-štane na obvezu njezinog uklanjanja s područja na koj ima se pojavljuje. Njezina pojava najučestalija je na napuštenim i neodržavanim zelenim površinama.

Uklanjanje se najučin ko vi tije pro vodi čupanjem, a zatim paljenjem, naro čito prije cvatnje. Vlasnici i korisnici poljoprivrednog obra đenog i neobrađenog zemljišta (vrtova, orani ca, livada itd.), šuma i lovišta, ovlaštenici upravljanja vodotocima i kanalima te površi nama uz vodotoke i kanale, ovlaštenici upravljanja i održavanja površina uz javne prometnice i željezničke pruge, ovlaštenici upravljanja parkovima i drugim javnim zelenim površinama (u daljnjem tekstu: obve-znici) dužni su provoditi propisane mjere uklanjanja ambrozije.

Ambrozija - uzročnik alergija vrijedno je znati


Zajedničkim sudjelovanjem u svim

akcijama čini se mnogo, što još jed-

nom pokazuje da se uz malo truda može

umirovljenike otrgnuti od jednolične

svakodnevnice.

Udruga umirovljenika Viškovo nasta-

vlja s mnogobrojnim aktivnostima i u

tome zapravo nema predaha, pri čemu

samoj organizaciji posvećujemo puno

pozornosti.

Udruga je jedna velika obitelj - vodimo

posebnu brigu o svakom članu, a ipak,

na prvom mjestu su nam bili stariji i bo-

lesni članovi koje smo organizirano po-

sjetili. Prednost pri tome imali su oni koji

su bili na bolničkom ili kućnom liječenju.

Skupni izleti po Hrvatskoj

i inozemstvu

U protekloj godini organizirano je 15

izleta diljem Lijepe naše među kojima i

tri izleta u inozemstvu te tri druženja uz

kulturno-umjetnički program i živu glaz-

bu uz večeru i ples. Prilikom izleta, Udru-

ga je, koliko je to bilo moguće, snosila

trošak autobusnog prijevoza.

Sudjelovanje na Halubajskom

karnevalu 2010.

Dana 18. siječnja 30 maskiranih umi-

rovljenika prisustvovalo je u povorci na

Halubajskom karnevalu 2010 te 7. velja-

če u karnevalskoj povorci na Pehlinu.

Druženje povodom Dana žena

Više od 100 žena na svečani način obi-

lježile su Međunarodni dan žena, 6. ožuj-

ka u Domu hrvatskih branitelja Viškovo.

Dvorana je bila popunjena do posljed-

njeg mjesta, a svojim nastupom slavlje

je uveličao Mješoviti pjevački zbor KUD

Halubjan Viškovo pod vodstvom maestra

Zorana Bađuka.

Pozdravne riječi i riječi dobrodošlice

umirovljenicima je uputila predsjedni-

ca Udruge i čestitala Međunarodni dan

žena. Kratko se osvrnula na početak bor-

be obespravljenih žena za svoja prava,

koja je počela još 1909. u Americi, zatim

u Francuskoj i Njemačkoj. I danas smo

svjedoci kako ima mnogo razloga da se

žene i dalje bore za svoja prava i ravno-

pravnost, naročito na području rada i za-

pošljavanja.

Nakon svečanog dijela uslijedila je ve-

čera, a ženama smo u znak pažnje poklo-

nili jaglace, za što su se pobrinuli vrijedni

članovi Izvršnog odbora Udruge. Uz ve-

selu glazbu dua Neverin plesalo se do ka-

sno u noć. Raspoloženje i vedrina zračili

su iz svakog sudionika, te bi nam na dru-

ženju mogli i mladi pozavidjeti. Druženje

na putovanjima jedan je od najdražih

oblika aktivnosti umirovljenika.

Briga o zdravlju članova Udruge

Osim ustaljenih rekreacijskih aktivno-

sti briga o zdravlju članova Udruge već

je postala tradicija. Članstvo je vrlo zado-

voljno i svake godine sve je veći interes,

pa se vodi i popis korisnika o čemu pa-

žljivo brine predsjednica. Vodi se i briga

o organizaciji boravka svojih članova u

toplicama. Četrdeset umirovljenika oti-

šlo je od 22. ožujka do 1. travnja na reha-

bilitaciju u Istarske toplice. Desetodnevni

paket aranžman uz organizirani prijevoz

autobusom, ostvarujemo u dogovoru s

organizatorima iz toplica, pri čemu kori-

stimo sve pogodnosti, primjerice otplata

troškova boravka u ratama, mogućnost

plaćanja u 4 rate, a odnosi se na medicin-

ske usluge koje podmiruje Fond zdrav-

stva RH (uputnicu izdaje kućni liječnik).

Time se omogućava da blagodat toplica

koriste i oni s malim mirovinama.

Zavidna suradnja s Općinom

Sve što činimo rezultat je dobre surad-

nje Udruge sa Općinom Viškovo koja nas

i financijski prati prema dostavljenom

Programu rada za 2010. godinu.

Zorka Rubeša

UDRUGA UMIROVLJENIKA VIŠKOVO

AKTIVNOSTI BEZ PREDAHA

IZLETI I DRUŽENJA

PRIJEDLOG IZLETA I

DRUŽENJA ZA 2010. GOD.

• Druženje povodom 8. marta – Dan

žena

• Sajam cvijeća u Pordenone i šoping

u Palmanovi

• Dvorci Bavarske od 11. do 14.

ožujka

• Zagorje(Varaždin-Čakovec-

Strigovo) mjesec travanj

• Cres-Čikat-Valun (Rajski vrt)

• Druženje u Domu hrvatskih brani-

telja Viškovo 1. svibnja

• Rabac-Beli (uz kupanje) – svibanj

• Kornati-Zadar – lipanj

• Druženje Golubinjak – srpanj

• Ljubljana-Begunje – kolovoz

• Dubrovnik-Mljet – rujan

• Međunarodni dan starijih ljudi –

listopad

• Osijek-Vukovar-Ilok – listopad

• Martinje-Istra, Krk, Klet Jana –

studeni

• Italija – prosinac

• Predbožićno druženje – prosinac

• Doček Nove godine


POTRAŽITE POMOĆ NA VRIJEME!

Općina Viškovo Vam omogućava

kroz program Savjetovališta „Malo

sunce“ dobivanje posebne brige i

skrbi posvećene upravo Vama oso-

bama starije dobi i to kroz psiho-

loško savjetovanje, psihoterapiju

s ciljem osnaživanja i suočavanja

s poteškoćama s kojima se teško

sam/a nositi.

Prilagodit ćemo se Vašim potreba-

ma i posjetiti Vas u vašem domu.

Daina Udovicich Corelli, mag. psihologije

Zorica Janković, prof. rehabilitator

Savjetovalište za djecu, adolescente, obitelj i stariju dob

„MALO SUNCE“

Program

Savjetovališta pro-

vodi stručni tim

Zorica Janković, prof. reha b.

Mob: 091 583 28 07

Daina Udovicich Corelli, mag. psihol. Mob: 098 505 918

Treću životnu dob koju često naziva-

ju i zlatno doba obilježavaju mnoge

prilagodbe vezane za kronološku dob i

prihvaćanje novih uloga. Kad se govo-

ri o prilagodbama misli se na fiziološke

promjene koje prate tu dob. Postoji jasna

razlika između starenja i starosti iako se

često poistovjećuju. Proces starenja je

neminovan i on u većem ili manjem op-

segu, upravo, vodi k tome da starošću

počinju slabiti određene funkcije orga-

nizma, što sa sobom povlači i najčešće

probleme stare populacije, nepovratan

je fiziološki proces koji napreduje razli-

čitom brzinom. Dok starost predstavlja

određeno životno razdoblje vezano za

kronološku dob (godine života).

Prema Jamesu Birrenu razlikuju se tri

vrste funkcionalnog starenja:

1. biološko (usporavanje i opadanje u

funkcijama organizma tijekom vre-

mena)

2. psihičko (promjene u psihičkim

funkcijama i prilagodbe ličnosti na

starenje)

3. društveno (promjene u odnosu po-

jedinca koji stari i društva u kojem

živi)

Što osobi ove tri dimenzije funkcioni-

ranja više dopuštaju da se uspješno pri-

lagodi, to je "manje" stara.

Po definiciji Svjetske zdravstvene orga-

nizacije, starije su osobe u dobi od 60-75

godina, stare su osobe dobi 76-90 godi-

na, veoma stare osobe iznad 90 godina.

U svijetu i u Hrvatskoj, 1. listopada

obilježava se Međunarodni dan starijih

osoba. Stanovništvo Hrvatske prema

klasifikaciji Ujedinjenih naroda spada u

četvrtu kategoriju država svijeta sa «vrlo

starim stanovništvom». U Hrvatskoj, pre-

ma posljednjem popisu stanovništva,

udio stanovništva starijeg od 65 godina

iznosi oko 15 posto, a očekuje se da će se

broj starijih osoba u sljedećih 50 godina

utrostručiti.

Cjelokupni proces starenja je složen i

ima za posljedice mnoge simptome kao

što su: tjelesni i duševni umor, smanjena

sposobnost svladavanja napora, popu-

štanje kreativnosti i inicijativnosti, popu-

štanje pažnje i dr.

U emocionalnoj sferi često se očituje

potištenost, apatija, sklonost depresiv-

nom raspoloženju, nepovjerenje, nepri-

stupačnost i dr.

Skrb za osobe treće životne dobi

Skrb je vrlo složena i traži multidiscipli-

naran pristup od liječnika obiteljske me-

dicine, liječnika specijalista, patronažnih

sestara, fizijatara, fizioterapeuta, psiholo-

ga i psihoterapeuta.

Ciljevi skrbi su specifični i polaze od

pružanja pomoći onim starijim osobama

koje imaju značajne zdravstvene i soci-

jalne teškoće. Važno je procijeniti vrstu

i količinu potrebne pomoći i na osnovu

procjene planirati i provesti sve interven-

cije koje osiguravaju rješavanje pronađe-

nih problema.

Važnu ulogu ima i procjena mogućno-

sti samozbrinjavanja kroz učenje vještina

i potrebnih znanja za adekvatnije fun-

kcioniranje s preostalim mogućnostima,

kompenzirajući izgubljene vještine.

Uključivanje obitelji u brigu i skrb je

vrlo značajno jer starijima daje osjećaj si-

gurnosti i pripadnosti, a samo onda kad

je nemoguće uključiti obitelj iz raznih

razloga potrebno je organizirati pomoć

drugih osoba i službi u zbrinjavanju sta-

rih i voditi brigu o kvaliteti te pomoći.

Komunikacija

Zbog zdravstvenih problema te sma-

njenja senzornih funkcija vida i sluha do-

lazi do poremećaja u komunikaciji.

Potrebno je poticati na aktivnosti dru-

ženja (održavanje kontakata i pozitivnih

odnosa s prijateljima, članovima obitelji,

planirati i organizirati izlete), razgovarati

s obitelji i motivirati ih na komunikaciju

kao i posjedovanje kućnog ljubimca ovi-

sno o mogućnosti brige.

Osjećaj beskorisnosti bitno utječe na

psihičko stanje starijih osoba. O snazi

ovisi hoće li se aktivirati i ostvariti želje i

ciljeve koji prije nisu stigli ostvariti (slika-

nje, pisanje….)

Prakticiranje religije

Budući je čovjek duhovno biće, naro-

čito je u starijim danima potreba za re-

ligijom izraženija. Potrebno je uvažavati

duhovne potrebe i udovoljiti religioznoj

želji kao i pomoći da dođe do mjesta

obreda ili pozvati vjerskog službenika te

omogućiti da putem medija prati vjerski

obred. Ako izrazi želju omogućiti da pri-

mi sakramente koji su dio njegovog vjer-

skog života.

TREĆA ŽIVOTNA DOBIZ RADA SAVJETOVALIŠTA

dolazi polako, neprimjetno


Nogometni klub veterana „Sveti

Matej 2008“ službeno je upisan

temeljem Rješenja Ureda državne

uprave u Primorsko-goranskoj žu-

paniji u Registar udruga Republike

Hrvatske 23. 04. 2008. godine iako

djeluje od 2004. godine. Skraćeni na-

ziv kluba je: NKV „SM 2008“. Sjedište

kluba je: Marinići, Petrci 46.

Osnovni sadržaj djelatnosti je da oku-

plja nogometne veterane radi bavljenja

nogometom, organiziranjem i provođe-

njem sustavnih treninga i natjecanja u

veteranskoj ligi PGŽ, stvaranje uvjeta za

unapređenje stručnog rada, skrbi o zdrav-

lju i zdravstvenoj zaštiti članstva te kroz

ukupnu aktivnost Kluba poticati razumi-

jevanje i usvajanje etičkih vrijednosti.

Predsjednik Kluba je Ivica Janković,

dragovoljac domovinskog rata, djelatnik

(policajac) MUP-a, PU-PG Rijeka, koji je

ujedno i jedan od idejnih začetnika osni-

vanja Kluba uz Danka Brauta, dipl. ing.,

Alena Kajfeša (tajnika Kluba) i Željka Jo-

vanića (potpredsjednika Kluba).

Klub ima 50 registriranih članova od

kojih 20 članova aktivno sudjeluje u na-

tjecanju lige veterana PGŽ Skupina C,

gdje trenutno na tablici zauzimaju drugo

(2) mjesto s 34 boda.

Tijekom dosadašnjeg djelovanja naj-

značajniji uspjeh Klub je postigao osvaja-

njem prvog mjesta na Malonogometnom

turniru veterana za 2010. godinu. Završni-

ca je odigrana u Dvorani Dinko Lukarić na

Kozali kada je ekipa „Svetog Mateja 2008“

pobijedila ekipu Po-

morca 2:1. Ovom po-

bjedom stekli su pra-

vo da sljedeće (2011.)

nastupe na završnici

prvenstva Hrvatske u

malom nogometu za

veterane.

Svakako je važno

naglasiti da je za

uspjeh ekipe zaslu-

žan trener Franjo Po-

mor koji je uspješno

vodio više klubova

na našem području.

Kako bi i dalje bili

uspješni te aktivno promicali vrijednosti

športa te mogli sudjelovati u ligi vete-

rana veliku zahvalnost duguju i sponzo-

rima: Općini Viškovo, Trea trade d.o.o.,

Kruno A.B. d.o.o., Cipetić izdavačko po-

duzeće d.o.o., Pekara Sveti Matej, Peka-

ra Klas-Marinići, Pekara Panin, Tiskara

Sušak, Aluminij Domo, Caffe bar Sunce i

Adria Metal d.o.o..

Kako Klub nije uspio postići dogovor s

nogometnim klubom Halubjan iz Viško-

va za odigravanje prvenstvenih utakmi-

ca lige veterana Klub koristi igralište na

Rujevici što im je omogućio predsjednik

Kluba Lučkog Radnika gospodin Marin-

ko Čulumović. Članovi Kluba se također

sastaju svakoga petka u SRC Ronjgi od

20,00 do 21,00 sat, rekreativno između

članova odigravaju mali nogomet. Ovim

putem pozivaju sve zainteresirane bivše

aktivne igrače i ljubitelje nogometa da se

priključe i postanu članovi Nogometnog

kluba veterana „Sveti Matej 2008“ (mob.

091 896 7261). predsjednik NKV „SM 2008“

Ivica Janković

sportNOGOMETNI KLUB VETERANA „SVETI MATEJ 2008“

PRVO MJESTO NA MALONOGOMETNOM TURNIRU VETERANA

predsjednik kluba Ivica Janković

Održana Godišnja skupština Dobrovoljnih darivatelja krvi

Općine Viškovo i Crvenog križa Općine Viškovo

ZAHVALNICEZAHVALNICE ZA JUBILARNA DARIVANJA

Dobrovoljni darivatelji krvi Općine

Viškovo i Crveni križ Općine Viškovo

održali su godišnju skupštinu 27. ožujka

2010. godine u Domu Marinići. U 2009.

godini održane su tri akcije dobrovoljnog

darivanja krvi u kojima je prikupljeno

oko 150 doza krvi. Izrazito veseli po-

datak o 72 nova darivatelja. Podijeljene

su zahvalnice za 1, 5, 10, 20, 25, 30 i 40

darivanja.

Plakete Općine Viškovo za 50 darivanja

dobio je Munir Sarajlija, a za 75 darivanja

Josip Nemet i Antun Rešetar te im se na

taj način želimo još jednom zahvaliti. Ak-

tivisti darivatelja

krvi uključili su se

u događanja na

području Općine

Viškovo, a to su Halubajski karneval i Ma-

tejna.

U 2009. godini Aktiv DDK izgubio je

tri svoja vrlo aktivna člana: tragično pre-

minulog gospodina Josipa Sroka, člana

Odbora, gospodina Nevenka Frlana, jed-

nog od osnivača i prvog tajnika DDK-a

Viškovo te gospodina Maria Sušnja, tako-

đer jednog od osnivača i dugogodišnjeg

predsjednika DDK-a Viškovo. Svi su bili

višestruki darivatelji krvi i aktivno su su-

djelovali u stvaranju Aktiva kakvog danas

poznajemo.

Predsjednik DDK je uputio zahvale Od-

boru DDK, načelniku Općine Viškovo Go-

ranu Petrcu, Općinskom vijeću, aktivisti-

cama Crvenog križa, Referadi darivatelja

krvi Grada Rijeke i svima koji su svojim ra-

dom pridonijeli uspješnom radu Aktiva.

Damir Petrc


● Krećemo pomalo prama zapadu, pa … do kud arivamo

NA PUTE ODVIKAVANJA OD KAFAHILJADU KILOMETAR NA ZAPAD

putopis ...

Još jedno proljeće prihaja. Bude nas pomalo dihi, boji rožic, tičji kanat. Nas ki volimo putovat, počnu „srbet taba-

ni“. Moglo bi se nekamo poć. Putovat ne znači samo promenit mesto, upoznat novi kraji i judi. Putovanje nas nosi i va drugo vreme. Čin pasamo granicu, naša sako-dnevica počne nestajat.

Slovenija

Poznate zapušćene ravni postepeno se pretvaraju va oku ugodan krajolik. Putokazi prizivaju vreme kad smo sako malo skočili na Snežnik al Svišćaki na piknik, proslavili Prvi maj na Blede, šli se ohladit od letnje teplini na izvor Savice, va Postonjsku jamu. I to ča nan pred oči-jami pasuje više nisu putokazi, nego naše živjenje, pasana leta. Tako zamišjenen čini nan se da smo začas pasali Sloveniju i tu su već Karavanke kroz ke će nas cesta otpejat va Zapadnu Europu.

Austrija

Kad zijdemo z škurini tunela, pred nami se otpira krajolik ki podsjeća na neki naši kraji, ma vrhi bregi pred nami su viši i špi-kasteji od seh keh pul nas moremo videt. I o sred leta va daljine se bele vrhi Alp, a uz cestu se zelene bregi i brežići toliko strmi da se čini da ni mačak ne bi mogal tuda pasevat, pa opće ni jasno kako ih tako lepo pokose i kako se te kuće drže na vršićeh bregi. Dok oko uživa va kućah ke su pune rožic, do nosa nan prihajaju neki dihi keh ko da smo i mi nekad znali. Uz sako naselje su stada krav. To je taj dih kega smo pozabili pa sad škakje naši go-spodski nosi. Nakon nekega vremena, na-kon ča omladine, ka na zadnjen sice njur-ga, održite predavanje ko je spoj povjesti (tako je bilo i pul nas), prirodi (ne postoji ljubičasta krava) i tehničkega (kombajn ni kosilica), dih više ne odvlači pažnju i oko more mirno uživat va naseljeh ka su se stopila z krajen tako da se čini da su kuće z zemji zirasle i da se baš z ničeren ne rememeti prirodni sklad. Autoput je brz i siguran, ma pravi gušti su spustit se na lokalnu cestu, ohladit se uz potočić, poslušat slapi ki se spušćaju z Alp i divit se skijališten ka su urejena i puna čak i po lete. Skrenut malo s puta, zać va bre-gi, vozit se po serpentinah i sako malo se iznenadit kako na sred šumi postoji tako simpatično naselje z hotelon i turističken uredon, a judi pohajaju va narodneh no-šnjah. Malo je manje ugodno iznenađenje kad na sred cestice, ka je široka komać za jedan auto, naijdete na semafor. Semafor,

a raskršća nigde!? A onda nizbrdica i tu-nel na ruki skopan, neobdelan, škur, uzak, kraja mu se ne vidi. Nazad se ne more, a napred baš i ne bite šli. Cestica strma i uska kod bob-staza. Samo još sneg fali. Ni druge nego zet se va se, pomalo otpustit kočnicu i spustit se. Kad se konačno ariva va nizinu, pogled z olakšanjen ulovi ravan i siguran autoput. Tako putujuć skoro se ni ne primjeti da se krajolik menja: planini postaju bregi, pa brežići, obzor je se veći, okol kuć malo manje rožic, a promet je se gušći. To je znak da da smo Austriju minuli i da se približavamo njemačkoj granice.

Njemačka

Njemački autoput je besplatan, ma to ni vavek prednost. Baš zato ča se ne pla-ća, većina judi ki se upute prama zapadu, gre preko Njemačke. Zato ča se ne plaća, autoput ni urejen kod pul nas, al va Ta-lije. Zato ča se ne plaća, gužvi su velike, zastoji česti, a usputni restorani skupi. Na stajališteh uz autoput imaju poseban sistem naplati: ulazak va zahod košta 50 centi, al dobijete račun kega pokažete na kase i to van uračunaju va cenu onega ča kupite. Znači: najprej poć va zahod, a onda na kafe. Kad smo već pul kafa, sako putovanje na zapad (osim Talije) znači i odvikavanje od kafa. Ča greste daje pre-ma zapadu, to kvaliteta kafa pada obrnu-to proporcionalno količine, tj. lončići su se veći, a kafe se tanjo. Ki baš ne more bez tega črnega napitka, najboje da so-bun zame termosicu. Ili to, ili će nakon nekoliko dan proživljavat apstinencijsku krizu. Čak i va kafićeh ki na sebe nose reklami tako drageh marak kafa, nećete dobit ono ča očekujete.

Ov put ćemo zaobić si veli gradi aš saki od njih zaslužuje da bude vižitan na ne-koliko dan. Namjera nan je samo propu-tovat kroz Njemačku, a fermat ćemo se samo va nekoliko manjeh mest.

Blizu Munchena je jedan od najpozna-tejeh konc-logori Dachau. To je gradić uz sam autoput tako da je idealno tu storit dulju stanku. Zgradi uz keh se pasuje nekad su pripadale kompleksu logora, a danas su stambene. Pred ulazon va lo-gor je nova zgrada moderne arhitekture. Tu se moru kupit vodiči, najavit grupe, pojist neč. Ulaznice se ne plaćaju. Jedva vidljive tračnice pejaju prema portunu na ken je poznati natpis „Arbeit ma-cht frei“. Nisu se baraki sačuvane, ali su označeni temelji kade su nekada bile. Va nekoliko njih najbližeh ulazu je mu-

zejski postav, za kega napominju da ni za mlajeh od 14 let. Ipak, za oneh ki su videli Ovčaru kraj Vukovara, postav va Dachaue ni preveć uznemirujući. Ono ča je stvarno zastrašujuće, je veličina logo-ra. To je ogromno prostranstvo ograjeno z kanalon i bodljikavun žicun. Na samen kraje su spomen–obilježja: katoličko, ži-dovsko, protestantsko i pravoslavno. Tu put skreće levo, zmed pravoslavne cre-kvice i protestantskega spomenika vodi zvan ogradi, preko potočića, prama plin-skoj komore. Zastrašujuća je ta njemač-ka organiziranost: predvorje, vešalice za robu (pejali su ih na „tuširanje“), plinska komora z nizon „tuši“ na plafone ki je to-liko nizak da imate osjećaj da ga nosite na plećeh, a onda vrata za krematorij. Od strahot ke su se tu dogajale pasalo je više od pol stoljeća, danas je tu puno turist, najveć mladeh, ma osjećaj ki se dobije pasujuć kroz tu neveliku zgradu, sejedin je strašan. Nas je iznenadila posjećenost: stotine mladeh judi posjećuju ovaj logor. Nisu to samo mladi Njemci, nego je i En-glezi, Amerikanac, Kinezi, Koreanac, … mladeh z seh stran sveta. Očito je da se va svete organizirano dela z uzraston od 15 do 25 let. Ono ča bi još više začudilo naši judi da ih je tamo više (a mi nismo videli ni jedenga nigdere na celen oven putovanjen, pa tako ni va oven logore), začudila bi ih disciplina te omladine. Bilo je tu nekuliko stotin „mularije“ od ke ni niki zijal, skakal, potekoval, govoril na mobitel, žomjal neč z škartočića, niti je bilo smet potloh, iako va celen komplek-se ni videt lati za smeti. To se zove odgoj i poštovanje žrtav.

Nakon uru – dve provedene va Da-chaue, trudni, ne tuliko od pohajanja kuliko od spoznaje ča je čovek se u sta-nju storit, nastavjamo daje. Vozimo se va smjere Frankfurta i Köhlna, a naše slede-će stajalište je Heidelberg. O temu sveu-čilišnemu gradu i stoljetnemu centru kul-ture, ko i o njemačkoj prestolnice Aache-nu pisat ću drugi put kad ćemo produžit putovanje do sjedišta EU – Bruxellesa. Do tad: Aufviedersehen!

Piše Marina Frlan Jugo


KOPICA - LONČEVA GRIŽA - LUBANJ

Ovi tri kameniti, danas obrašćeni,

bregi nad Rečinun dele Kastav-

šćinu od Gromišćini. Pred stoti-

njak let z sakega dela hrbata pogled na,

tako reć, celu Gromišćinu, stari Grobnik

grad, Gromiško poje se do Kamenjaka

bil je »kot na dlane«! Z leti hrbat po ken

danas celun dužinun peja planinarska

staza, fanj je obrasal pak se trebe napičit

na vrh kakove steni da bi se dobro vide-

lo »preko«. Gledajuć dole more se videt

kako Rečina zavija kraj gromiškeh sel,

preko zeleneh ravnic nastavjajuć kroz

uski klanci padajuć, šumeć, bučeć i pre-

šeć k moru. Z desne strani Rečini tri sela:

Kukujani, Trnovica i Baštijani, ka danas

pripadaju Gromišćine.Kroz stoljeća se do

za Drugen svetsken raton, pripadala su

Kastavskoj župe.

Naš poznati novinar pokojni Veljko

Vičević je va Noven liste pod naslovon

»Gromiško-Kastavska veza« pisal kako Tr-

novica postoji još od vreme Frankopani,

kad je prvi Matejčić, stražar va službe krč-

keh knezi tu začel delat kuću. Daje piše

kako va gromišken urbare od 18. srpnja

1642. leta se ne spominje ta Matejčić ča

znači da je Trnovica već va to vreme pri-

padala kastavskoj gospošćine. Ime da je

dobila po Trnoven brege, pod ken se sti-

snula uz Rečinu. Nekad da j' to brdo bilo

so zarašćeno z ostrugun i glogon. Ta tri

gromiška sela su z našun stranun bila po-

vezana z više poprečneh staz i z tri strmi

kolni puti. Jedan je pejal od Kukujani po

rečinskoj rebre na vrh pa preko va šumu

Nežnicu. Ž nje jedan je šal levo kraj Čapi-

li po Globićeven sele k Zorzićen, a drugi

desno Klićen, Garićen i daje Marčejan.

Drugi put je šal z Trnovice kraj Franco-

tove kuće va Potoke, kade se i danas vide

njegovi senjali, pa strmo i zavojito na

vrh Kopice. Od tud se spušćal Barušićen

pa prek Lučić na Saršoni van. Barušići su

bile zadnje četire kuće pul Gornjeh Lučić,

ke su nosile prezime Jugo. Početak treće-

ga puta bil je blizu Lokvi (G. Drenova) od

kud se »zdignul« na Lubanj, spustil preko

brega i zišal van pred Lopaču. Levo od

tud do sela Baštijani šlo se stazun. Lubanj

se već 1572. spominje pod nazivon »gli-

ubagn«. Pedesetak let kašnje 1635. prvi

put se spominje imanje »Lopaza« ko je

pripadalo kastavskoj gospošćine. Naši

kraji su od 1630.-1773. pripadali pod

vlast »ježovitareh« (jezuiti ili isusovci),

kako bi rekal naš Ivo Jardas va svojoj Ka-

stavšćine. Tega 1773. leta ježovitarski red

ukinul je car Josip II., sin naslednik carice

Marije Terezije. Leta 1871. Lopača je po-

novo pripala pod gromiško-rečku vlast,

kako je va to vreme ordinala povjest.

Do Drugega rata va Kastavšćine se, uz

drugo žito, sela šenica i hrmenta i nosila

mlet Kukujanon i na Trnovicu. Na Trnovi-

ce su bila tri malina a pul Kukujani dva ka

su mlela do 1928. leta. Dr. sc. Irvin Luke-

žić u članku pod naslovon »Malinari« Vje-

snik HAR 32/1990 piše da je duž celega

toka Rečini dugoj 19,5 km sredinun XIX.

st. bilo 27 malini, da bi njin se vremenon

broj smanjeval. Iako Rečina ni velika, kad

naraste »trebe se je čuvat«. Od 1849.-

1898. četiri put je tako »narasla« da je

rušila se pred sobun: mosti, malini, stupi,

cesti, brani tako reć va saken sele niz nji-

ji tok. Va malini na Rečine nisu prihajali

samo Gromičani i Kastafci leh i ovčari z

Istri i to najviše radi vuni. Na konji bi na-

krcali bali platna duge po nekoliko me-

tar i široke 1-2 m. Uz malin su bile stupi

i stupići za »jednostavnu reprodukciju«

va proizvodnje vuni kako bi rekal gosp.

Vičević. To je bil sistem kolo-poluga-dr-

veni bat ki je tukal po platne. Preko tega

je smiron tekla voda, spirala i mekšala

vunu dokle god ni bila gotova da se na-

kon sušenja od tega mogla krojit oprava.

Na Trnovice su tri familije imele po jedan

malin: Matanovi i Rijavčevi prezimenon

Matejčić i Pušetovi prezimenon Juretić.

Zahvaljujuć Iviću Pušetovemu, trgovcu

i poduzetniku, Trnovica je već za vreme

stare Jugoslavije imela struju. On je na

Rečine va kruge svoje pilani imel vode-

nu turbinu. Malini više ne meju, korita,

stupi i kola z lopaticami za vodu su se z

vremenom raspali. Pušetova kuća je za-

prta, a nasljednica Matanove kuće Nadi-

ca Baranović, rođena Kukuljan, z mužen

Serđotom (bivaju v Reke) po sakakoven

vremene i nevremene prihajaju redovito

saku subotu storit ča va svojoj – Mata-

novoj kuće i okolo nje ili je magar samo

prozračit. Lanjskega leta nas je spojila

jubav za judi i običaji našeh kreji i njiho

nekadajne živjenje. Tad mi je poklonila

malu brošuricu »Mlinovi na Riječini« ku

je izdalo planinarsko društvo HPT »Učka«

Rijeka prilikom prvog pohoda plani-

narsko-izletničkom stazom nazvanom

A CESTA PREKO NJEGA SPAJA JUDI I ŽIVJENJE

Trnovički malin

HRBAT KI RAZDVAJA



z našega kraja

Piše: Vidojka Lučić

Slikal: Željko Šepić

»Šetnica uz Rečinu«. Va njoj je štivo va

ken gospa Nadica poveda od vremena

kad se va maline i od malina živelo. Bilo

je jako veselo i živo. Judi su se, čekajuć

»svoj red« škercali, smeli i zakantali ona-

ko »po starinski«. Matanovoj dece i nji-

hoj kumpanije malin je bil, bimo danas

rekli, "dečiji vrtić". Tu su se skupjali, igrali

i cimbujali na platneneh balah ke su se

više dan morale sušit nakon ča su ih stupi

dobro »stukle« i obdelale. Nono je na njih

kričal aš se bal da ne padu, al da ne sto-

re kakovu škodu ma oni nisu za to marili.

Matanov malin je povremeno delal do

1942. leta kad su Talijani važgali kuću.

Gredi su zgorele, kamik od malina pod

njimi je pal i razbil se a ono ča je od gred

i krova ostalo z leti je za sen-sega zničilo.

Po sačuvaneh stareh dokumenteh ta ma-

lin se spominje već krajem osamnajstega

stoleća. Va sačuvanoj knjižice dadžbina

crekvi Sv. Jelene va Kastve piše da je kuća

br. 14 na Trnovice obavezna plaćat godiš-

nji prihod z datumon Zadužnice 27. 04.

1799. u fiorinima. Knjižica glasi na Mar-

tina Matejčića, nonota Ivana Matejčića.

Matanovi su bili ne samo malinari već i

tišjari, a ženske mlekarice.

Djetinjstvo na Trnovice gospa Nadica

je sjetno pretočila va ove dve pjesmi:

Kuća MartinovaPuli mosta na Ričiniskučena spod starog krovaogrnjena va bršjanu,stoji kuća Matanova...

Još i danas kod i nigda,okolo nje vetri pušu,trdo stoje stari zidičuvajuć joj dragu dušu.

Ni čut malina da meje ni ne mlati stara stupa,od davno ni njejih dragih,ki su šnjun živeli skupa...

Kokoše ne kokodaču, va štali ne muče kravamačak ne sidi na pragu, po predvraću raste trava.

Z leti se se manje mlelo, malini su

umuknuli a Drugi svetski rat je na se »sta-

vil« točku. Pokle rata je pul G. Sroki počel

delat malin na struju, pa se z Kastafšćini

više ni hodilo mlet »preko brega«. Žu-

panija Rečina, koj su pripadali Kukujani,

Trnovica i Baštijani, sela z ove strani Re-

čini, ka su kroz nekoliko veki pripadala

kastavskoj župe, konačno su pripala Gro-

mišćine - Župa Jelenje kamo geografski

i pripadaju. Uzrečica »živi Kastafci, mrtvi

Gromičani« prestala je vredit. Zač se tako

govorilo? Zato aš se ča je trebalo službe-

no obavit moralo se poć va Kastav. Tamo

se krstilo, ženilo i školalo pokle osnovne

školi pul Kukujani i na Trnovice. Samo su

se mrtvi zakapali na Gromišćine – va Je-

lenjen. Mladi judi z tega dela bili su više

povezani z našun omladinun, pogotovo

od Lučić i Saršoni pa se do Garić i Marče-

ji. Lučićeva i saršonska omladima hodila

je za stare Jugoslavije, a fanj let i potle II.

svetskega rata, vadit se plavat na Rečinu

na mesto zvano Bele steni. Tu se kupalo,

zajubjevalo, kortejalo (ofiralo) i jubovalo.

Na našu stran su više prihajali zeti i prna-

šali prezimena: Juretić, Kukuljan, Matej-

čić… Divojki su, pak, više šle prek Kopice

za nevesti. Jena od njih bila je Slava Lučić

Petrova od Saršoni ka je ženidbun za Ivi-

ća Juretića z Trnovice postala Pušetova

nevesta. Petrovi i Pušetovi su bile imućne

familije pa je tu prišla na svoje ona stara

poslovica: »Neće soldi leh na kup!«

Koliko se preko Kopice i Rečinske rebri

storilo koraki govori priča ku mi je pove-

del pred jeno dvajsetak let pokojni Vilko

Juretić Beličin od Kukujani. Školal se va

Kastve, pa se tamo i zajubil va kastavku

Ivanku. Va šetemane je tamo saki dan ho-

dil va školu, a subotu al nedeju na fraj. Na

fraj se šlo pred večer a prihajalo zorun z

prvemi petehi. Jedan put, samo ča je pri-

šal z fraja i legal va posteju, mat zakuca

na vrata z besedun: »Vilko, ala stani brzo i

hodi va Kastav po dr. Dabovića«. Dr. Kaje-

tan Dabović bil je poznati »narodni« duh-

tor Kastafšćini. Nekad se mediha (tako se

reklo za duhtora) zvalo samo ako je bilo

ča jako ozbiljno. Za mići problemi se ni

puno marilo, pa ki prežive, ki ostane, a

ostal je oni ki je bil trji i izdržjiveji. Jedino

takov je va dajnen živjenje mogal opstat.

Tako je najviše bilo z mićun decun. Skoro

sako leto va familiju je »prišal« novi otrok,

pa se ni puno marilo ako je mej ten ki

»partil«! Ovaj put je stvar bila ozbiljna i ni

bilo reć NE lego poć. Prišal je va Kastav,

duhtoru povedel ča je na stvare, dal mu

atresu i se šemećuć od sna šal popreko

nazad doma. Dr. Dabović je bolniki oba-

hajal jašuć na konje, tako da je ovaj put

obavil posal i prej prišal nazad va Kastav

lego Vilko doma Kukujanon.

Pred večer na TrnoviceSunce j´ zašlorosa pada,mrak se spušća nad Ričinu,po selu se svitla palematere zovu dičinu…

Slavujić se milo glasatamo nigdi kraj putića,a Ričina tiho šumi zada kuće spod jazića.

Na nebu su već zvezdicemisečeva kumpanijaa z jelenske crikve zvoni večernja Zdravo Marija.

Nastavja se va drugen broje


S dolaskom proljeća bude se i krpelji.

Krpeljna aktivnost uglavnom traje

od proljeća do jeseni i u tom je razdoblju

potreban pojačan oprez za boravka u

prirodi. Hrane se krvlju gmizavaca, ptica

i sisavaca. Usni su im organi prilagođeni

za ubode i sisanje krvi te mogu biti pri-

jenosnici opasnih zaraznih bolesti.

● Dr. Vidas opišite nam krpelje kao pri-

jenosnike zaraznih bolesti

- Krpelji su člankonošci paučnjaci iz roda

grinja. Dijele se na dvije velike porodice:

Ixodiade (šikarni ili tvrdi krpelji) i Argasi-

dae (stajski ili meki krpelji)

Za svoje razmnožavanje i razvoj po-

trebna im je krv zbog čega povremeno

žive kao nametnici na toplokrvnim kra-

lješnjacima. Krpelji su rasprostranjeni

u prirodi najčešće u prizemnom sloju

rubnih područja šuma, niskog raslinja,

po šikarama i visokotravnatim staništima

Svojim ubodom preko sline, prijenosnici

su različitih zaraznih bolesti.

Ženke se češće sreće kao napasnike jer

samo ako se nasiše krvi može snesti jajaš-

ca za daljnju reprodukciju. Odrasla može

doseći veličinu 4-5 mm a nasisana krvi

može čak doseći i veličinu zrna graha. Kr-

pelj ima mali radijus kretanja i svoju žrtvu

ne traži aktivno. Popne se na vršak gran-

čice ili trave i tu nepomično čeka žrtvu.

Kad životinja ili čovjek dotakne krpelja,

on se sa svojim nožicama zakači i traži po-

voljno mjesto na tijelu. Uglavnom su to

meki dijelovi tijela, trbuh i ispod pazuha

gdje svojim rilcem ubodu kožu i sišu krv.

Vrlo je važna optimalna temperatura i

vlažnost za aktivnost krpelja, zato su naj-

brojniji u proljeće i početkom ljeta a za naj-

jačih ljetnih vrućina, praktički ih nema.

U našim krajevima najčešće se susreće

šumska ili šikarna vrsta Ixodes ricinus.

● Koje su to bolesti što ih prenose

krpelji?

- Bolesti koje mogu prenositi šumski

krpelji su: Krpeljni meningoencefalitis,

Lyme borelioza, Erlichioza.

Krpeljni meningoencefalitis ima dvije

faze. Prvu fazu u kojoj prevladavaju opći

simptomi bolesti: temperatura, bolovi u

cijelom tijelu, povraćanje slično kao kod

gripe. U drugoj fazi se uz ove simptome

pojavljuju i znakovi upale središnjeg živ-

čanog sustava te slabost mišića naročito

gornjih udova, menengitis, vrtoglavica

pospanost. Između ove dvije faze bolesti

postoji period latencije koji traje od 5-10

dana. Bolest ne mora nužno imati ovakav

tijek, može se javiti samo prva faza bole-

sti ili se pak prva faza ne razvija a bolest

počne drugom fazom.

Lyme borelioza rasprostranjenija je od

krpeljnog meningoencefalitisa. Bolest

je uzrokovana bakterijom borrelia burg-

dorferi spirohetom iz roda borelia.

Prvi stadij - od uboda krpelja do po-

jave prvih znakova bolesti prođe otpri-

like 2-3 tjedna. Prvi znakovi bolesti su

promjene na koži tzv. migrirajući eritem.

Na mjestu uboda krpelja nastaje crvenilo

koje se postepeno u koncentričnim kru-

govima širi u okolici a sredina postaje sve

bljeđa što može biti popraćeno svrbe-

žom i pečenjem. Uz to se mogu pojaviti

i opći znakovi zarazne bolesti: povišena

temperatura, glavobolja, malaksalost,

umor, bolovi u mišićima i zglobovima

te povećani regionalni limfni čvorovi.

Nakon nekoliko tjedana u većini kožne

promjene nestanu i time bolest završava.

Drugi stadij - ako se prvi stadij ne lije-

či, bolest kod nekih nakon više tjedana ili

mjeseci progredira u drugi stadij u kojem

dominiraju različita upalna stanja zglobo-

va, srca i živčanog sustava (serozni menin-

gitis, paralize moždanih živaca i dr.)

Treći stadij - nakon više mjeseci ili go-

dina, mogu se pojaviti upale zglobova.

Upala zahvaća jedan ili više velikih zglo-

bova koji su otečeni i bolni. Na kraju na-

staju teške degenerativne promjene uz

gubitak zglobne hrskavice. U ovom sta-

diju mogu nastati i promjene na koži.

Erlichioza je akutna zarazna bolest

koju uzrokuje mikroorganizam iz poro-

dice rikettsiaceae, rod ehrlichia. Uzrokuje

bolest kod ljudi i životinja naročito pasa.

Prenosi se ubodom zaraženim krpeljom.

Erlichioza se razvija 7-10 dana nakon

uboda krpelja i očituje se specifičnim

znakovima zarazne bolesti: povišena

tjelesna temperatura, glavobolja, malak-

salost, bolovi u mišićima i zglobovima,

umor mučnina, povraćanje te promjene

na koži u vidu ružiča-

stog osipa. U težim

slučajevima dolazi do

upale središnjeg živča-

nog sustava, oštećenja

bubrega i poteškoća sa disanjem. Treba

napomenuti da se navedene bolesti po-

javljuju samo ako je krpelj zaražen što je

ipak dosta rijedak slučaj, tako da se u Hr-

vatskoj godišnje registrira tek oko stoti-

njak slučajeva zaraze. Neki od navedenih

simptoma donekle su slični simptomi-

ma ljetnih viroza pa nas to može zavarati

zato ako smo prije toga imali ubod krpe-

lja, ipak bi bilo korisno savjetovati se sa

svoji liječnikom primarne zaštite.

● Kako se provodi liječenje navedenih

bolesti i kako se donekle zaštiti?

- Liječenje se provodi antibioticima i u ra-

nim stadijima je učinkovito, ali ako se na

vrijeme ne liječe može doći do ozbiljnih

posljedica. Budući da za Lyme boreliozu

ne postoji specijalna zaštita cjepivom, za

prevenciju bolesti važne su opće mjere

zaštite od krpelja:

- treba nositi prikladnu odjeću i obuću pri-

likom boravka u prirodi (dugi rukavi, duge

nogavice, zatvorene cipele)

- uvlačenjem majica u hlače i hlače u

čarape produžava se put koji krpelj treba

prijeći i povećavamo mogućnost njegovog

pronalaženja tijekom njegova kretanja.

- nošenje odjeće svjetlijih boja pove-

ćavamo mogućnost uočavanja krpelja

uslijed boljeg kontrasta.

- pregledajte tijelo nakon povratka iz

prirode a naročito svaku večer obratite

pažnju prilikom kupanja djece.

- što prije odstranite krpelja ukoliko se

ipak učvrsti na koži.

● Kako odstraniti krpelja?

- Pogrešno je vjerovanje da ćemo krpelj

lakše skinuti ako ga natopimo uljem,

benzinom, lakom za nokte i td. Krpelj tre-

ba skinuti uz pomoć sterilizirane pincete

potezanjem u raznim smjerovima hva-

tajući ga što bliže glavi da se izbjegne

gnječenje zadka. Od skidanja krpelja ne

treba odustati, već svakako otkinuti ba-

rem tijelo (zadak) jer ostatak rilca u koži

više ne može utjecati na nastanak zaraze.

Zatim se u miru možemo pozabaviti

odstranjivanjem rilca. Ako ga uspijemo

izvaditi mjesto uboda treba oprati mla-

kom vodom i sapunom i dezinficirati al-

koholom. Ukoliko ne uspijemo potrebno

je ipak zatražiti liječničku pomoć.

ŠUMSKI KRPELJII BOLESTI KOJE PRENOSE

Razgovarao: Zlatko Krašković

Dr. Vesna Vidas


knjižnica halubajska zora

Subotnje prijepodne u Središnjoj knjižnici u Marinićima u

kreativnom druženju likovne radionice pod vodstvom Valdares

Petrugan provelo je 14 članica naše knjižnice.

Iz knjige utisaka: Radionica je nešto što bi trebalo biti svaki tjedan, jer kreativnost i umjetnost su super i čine nas sret-nijima .

Članovi Mladih knjižničara sa školskom knjižničarkom iz OŠ Klana posjetili su Središnju knjižnicu u Marinićima i dobili niz informacija o radu jedne narodne knjižnice, s posebnim osvrtom na korištenje knjigomata -naše nove knjižnične usluge.

U ugodnom i veselom druženju nastala su, sjajnim trakicama,

prekrasno ukrašena uskršnja jaja.

Kreativna likovna radionica u kojoj su se djeca zabavila tijekom

današnjeg predvečerja donijela je dašak proljeća u Knjižnicu

u Mariniće. U ugodnom i nadasve korisnom druženju nastali

su prekrasni šareni cvjetovi kojima smo uljepšali dječji kutak i

čitaonicu.

U subotu, 10. travnja 2010. u Središnjoj

knjižnici u Marinićima održana likovna ra-

dionica za odrasle - mokro filcanje.

Pod vodstvom Host Dibie napravili smo

"majevice" za obilježavanje "MAJEVICE", a

u okviru Hobija naših korisnika.

DJEČJE RADIONICE

Kreativne radionice Kreativne radioniceSalvetna tehnika Mokro filcaje

Posjeti


Trgovina Vinarija Istra, smještena u sre-

dištu Viškova, na adresi Viškovo 120,

originalnošću ponude i pristupačnim ci-

jenama, u svega dva mjeseca, svojom je

ponudom privukla pozornost brojnih za-

ljubljenika u poznate istarske proizvode.

Vino, pašta i mliječni proizvodi - ponuda

su kojima malo tko može odoliti.

Iako osnovu ponude predstavljaju četi-

ri vrste točenog stolnog vina, nastalog u

vinogradima Rovinjskog sela i Vižinade, za

ljubitelje istarske kapljice u ponudi su uvi-

jek spremne i botilje poznatog istarskog

proizvođača vina Sosich: muškat, teran

malvazija, cabernet sovignon, merlot.

Posebnu ponudu predstavlja izbor pa-

šte i mliječnih proizvoda. Ponuda pašte

sastoji se od petnaestak različitih vrsta,

i to proizvođača Klara Marić - poznate

po proizvodnji temeljenoj na domaćoj

istarskoj tehnologiji: lazanje, fuži, tarane,

šurlice, pasutice...

Prema riječima vlasnika trgovine To-

nija Smilovića posebnu pažnju kupaca

privukla je bogata ponuda mliječnih

proizvoda: istarski kajmak, svježi sir,

škripavac, skuta, domaće mlijeko, slatko

i kiselo vrhnje, maslac, jogurt i - sirutka,

koja je zbog svojih ljekovitih svojstava u

posljednje vrijeme sve traženija.

A da sve ne ostane samo na siru i mli-

jeku u ponudi Vinarije Istra može se naći

i bakalar na bijelo, koji se opet nudi s

različitim dodacima: tartufima, peperon-

cinima i maslinama... delicije su to koje

svakako treba isprobati.

OD DOBRE KAPLJICE DO SIRUTKE I BAKALARA● Vino iz istarskih vinograda, pašta i mliječni proizvodi

46

PRIMAMO DOZNAKE HZZO-a

35Glasnik Općine Viškovo br. 68 353535GlGGlGlGlGGGG asassasasnininininn k kkk kk OpOpOpOpOpćićićićiićić nenenenene V V VV VVišišišiškokokokokovvovovovo brbrbrbrbrb . . . 686868686868

JAGODA– KRALJICA SEH GUŠTI

Prišlo nan je lepo vreme, a š njin i žeja da se poji ča lahko i osvježavajuće.

Najili smo se mendul, orehi i cikuladi, a sad predlažen neš voćno z puno šlaga.

Vavek va soj prehrane, pa tako i pul kolači, ako je to moguće, treba koristit friško sezonsko voće. To je voće naj-zdravejo i najukusnejo i si gušti su va njin. A kako je sada sezona od jagodic evo par predlogi ča morete storit od te kraljice seh gušti. Jagodice ne pod-nose baš najboje kuhanje ni pečenje pa jih va kolačeh koristimo friške, do-bro oprane i očišćene. Odlično se slažu s laganemi sastojci za kolači: jogurt, friški sir ili vrhnje.

Torta z jagodicami i jogurton

Biskvit: 3 jaja, 3 žlice cukara, 4 žlice cveta, malo soliFlila: ½ kila jagodic, 2 obična jogurta, 2 vanilin cukara, ½ l vrhnja, 1 želatina va pra he ili listićeh

Biskvit storite tako da belanjki stučete z solun, a žutanjki z cukaron. To skupa na lahko zmešate pa dodate cvet. Smesu zlejete va okrugli kalup za torte i pečete cirka 20 minuti dok ozgore lepo ne po-zlati. Pečen biskvit znamite z kalupa da se ohladi, a kalup operite.

Mrzal biskvit vrnite va čist kalup i pre-lejte z filun. Za filu namočite želatinu okol deset minuti kako piše na paketiće. Jogurt istucite z cukaron i vanilijon pa temu dodajte otopjenu želatinu. Na kraje

dodajte stučeno vrhnje. i se skupa dobro zmešajte va filu. Filu zilejte pre-ko preko biskvita i dobro ju zagladite pa se skupa kladite va frižider da se stisne. Tortu je najboje reza-ti drugi dan kad je lepo čvrsta, a si su se gušti povezali.

Ako ne volite biskviti evo van jedan lah ki recept z korami od belanjki.

Bela tortaZa kore: 6 belanjki, 35 deki cukaraZa filu: 1 puding od vanilije, ½ litri mleka,2 žlice cukara, ½ putra, ½ l vrhnja, ½ kg ja-godic Za kore belanjki stucite skoro do kraja, pa dodajte cukar i tucite dok se ne počnu lašćet. Na lime na masnoj harti nacrtajte dva kruga veličine torti pa na njih nama-žite belanjki i kladite na peć kvarat uri na 150°C. Pogasite peć, ali ju ne opirajte pa pustite kore da se tako posuše još pol uri. Znamite jih van i ohladite. Puding sku-hajte kako piše va upute pa i njega ohla-dite i va mrzlega utucite pol putra.

Jagodice operite i preberite 16 najlep-šeh za ukras a ostatak narežite. Tortu sla-žete: kora – krema – jagode – kora – kre-ma. Stucite vrhnje va tvrdi šlag i obucite s ten celu tortu pa ju ukrasite z jagodami. Bilo bi dobro da torta odleži ku uru va fri-židere prvo leh ju greste rezat.

A za kraj neš jednostavno i bez file!

Jagode na grizeTesto: ½ putra, 15 deki cukara, 4 jaja, vani-lin cukar, 2 jogurta, 20 deki cveta, 30 deki griza, prašak za pecivoSok: 3 limuncina, 15 deki cukara, 1 ½ deci vodiZa vrh: 1 kilo jagodic, 2 preljeva za kolači, ½ l bistrega črjenega soka, 4 žlice cukara

Za testo tucite putar, cukar i vanilin. Dodavajte jeno po jeno jaje i jogurt. Cvet, griz i pecilni pomešajte pa i to na kraje dodajte va testo. Testo zilejte na pleh obučen z masnun hartun i pecite pol ure na 180°C.

Za sok skuhajte vodu i cukar pa va ohlajeno ožmite sa tri lemuncina i to pre-lejte preko mrzlega testa. Jagodice ope-rite i veće kladite na pola. Poštivajte ih po teste i prelejte z preljevon ki ste parićali od praha cukara i črjenega soka po upute z paketića. Čin je preljev strdnut kolač se more rezat i jist.

Dobar tek!Sezona dobreh jagodic neće dugo durat

i treba jih jist dok ih je. Ako van se neda stat kot šparheta ili nimate vremena poslužite jagodice z malo sladoleda i tučenega vrh-nja i si će vaši gosti i ukućani opet bit za-dovojni.

Slatki pozdrav od Jasminke

Utorak, 18. svibnja 2010. u 19 h

Dom hrvatskih branitelja Viškovo

predstavljanje knjige

"KORISNI SAVJETI

ZA STANOVANJE"

Knjigu "Korisni savjeti za stanovanje"

pripremila je Udruga stanara-suvla-

snika stambenih suvlasnika stam-

benih zgrada u suradnji sa Nastavnim

zavodom za javno zdravstvo PGŽ,

MUP-om RH Policijska uprava PGŽ i

Vatrogasnom zajednicom.

Pozivaju se svi mještani na prezen-

taciju knjige sa pregrštom koris-

nih savjeta vezanih za stanovanje.


Stu a ra r stopala Viškovo 95,Viškovo

RRadno vrijeme :TTel: 091 517 30 79 vl.Marina Vranješ Pon. Sri. Čet. 14.00-20.00

mmed.sestra UUto. Pet. 8.00-14.00 š

KURJEOČI

NATISCIDIJABETIČKO

STOPALO

GRUBAKOŽA

URASLINOKTI

DEBELA KOŽA

Na području općine Viškovo ove godine provodi se akcija uređivanja

okoliša. Turistička zajednica Općine Viškovo raspisuje natječaj za

najljepše uređenu okućnicu, balkon i prozor.

Na natječaj spomenute objekte mogu prijaviti stanovnici općine Viškovo,

bez obzira na vlasništvo.

Stručno povjerenstvo obići će prijavljene objekte te ih ocijeniti i foto-

grafirati, i na temelju ukupne ocjene dodijeliti prigodne nagrade u tri

kategorije: za najljepše uređenu okućnicu, balkon i prozore.

Za svaku kategoriju određene su tri nagrade, odnosno poklon bon:

za prvo mjesto 300 kuna, za drugo 200 i treće mjesto 100 kuna.

Prijave na natječaj mogu se dostaviti osobno, telefonom, faxom ili e-mailom

u prostorije Turističke zajednice Općine Viškovo, Viškovo 31, 51216 Viškovo,

na e-mail: [email protected] ili na broj telefona: 257-591 do 15. srpnja.

Direktorica TU TZ Općine Viškovo:Marina Jurić dipl. tur. kom.

NATJEČAJ ZA NAJLJEPŠE UREĐENU OKUĆNICU NA PODRUČJU OPĆINE VIŠKOVO

pp www.halubajska-zora.hr

knjižnica halubajska zorareporučamoreporučamo pripremila:Branka Miočić, ravnateljica

MAJETIĆ, Alojz i TRPUTEC, Da -

niela: GLASOVI ISPOD PO VRŠI-

NE (roman pisan na Internetu ali je posebnu zanimljivost čine godine dvoje autora...)

PURIĆ, Vladimir: ŽIVOT I SAN

(male životne sličice preslikane u retke romanesknog djela)BODROŽIĆ SIMIĆ, Ivana: HO-

TEL ZAGORJE (iznimno snažna i dramatična priča, govori o lju-dima ne prešućujući ni dobro ni zlo...)LAGERLOEF, Selma: HELGA (ro-mantična novela s na gla še nom liričnošću...)

ROBERTS, Nora: PLAVA DALI-

JA (prvi dio trilogije U vrtu i još je dan u nizu kriminalističko-lju bav nih trilera)

O’CONNOR, Joseph: ZVIJEZ-

DA MORA (roman jednog od najboljih suvremenih irskih pi-saca koji govori o isprepletanju nekoliko ljudskih sudbina koje su vezane za Irsku)

SHALEV, Zeruya: MUŽ I ŽENA

(jedinstveno putovanje kroz pa-kao braka koji se raspada...)

MRAOVIĆ, Tihomir: ULJEZ U

KUĆI KNJIŽEVNOSTI (knjiga na-mijenjena onima koji čitaju, koji za čitanje žive i kojima se njihove književne fantazije čine jednako stvarnima i važnima kao i tzv. real-ni svijet)

STOJANOVIĆ, Josip: TJESKOBE

(uz brutalnost rata koju opisuje knjigom se provlači i ljubav...)

KELMAN, Jim: NOGO-

METNA PRAVILA (svi zaljubljenici u nogomet uživat će čitajući ovu knjigu koja u 3D maketama iznosi osnovna pravila pa sve do zakučastih Pravila zaleđa)

ONAJ KOJI BUDI CVJETOVE

(deset priča – budilica jer njihova začudna ljepota i poruke bude u čitatelja vrijednosti dobrote, ljepote, istine, prijateljstva...)

BELETRISTIKA ZA ODRASLE

BELETRISTIKA

ZA DJECU I MLADEŽ

KOPJAR, Mladen: ŽGANCI OD

VA NILIJE (školski problemi dva-naestogodišnjeg Ozrena zasigurno će zaintrigirati mlade čitatelje...)

RUNDEK, Melita: HAJ, JA SAM

ONLINE (postoji li računalo koje ispunjava želje?i što se dogodilo u Gizmačevu životu otkad je prvi put uključio novo računalo...)

JEFFERIES, Cindy.: ŠKOLA SLAVE

-SLOMI NOGU (dogo do všti ne jed-nog od najboljih plesača u školi za nadolazeće zvijezde...)

LAWRENCE, Caroline: OSTIJSKI LO-

POVI (uzbudljiv krimić koji nam ot-kriva kako je bilo živjeti u antičkom Rimu...)

GIBBONS, Alan: DRŽI SE (iz serije Na rubu – priča o Johnovom krat-kom životu ujedno je i priča o na-šem vremenu)

McCANN, Richard: SAMO DJEČAK (istinita priča o ukradenom dje tinj-stvu, o ljubavi, tragediji i od lučnosti)

PURIĆ, Vladimir: NEPROLAZNA

LJEPOTA (dječak opčinjen stripom koji raste u harmoničnoj i poti-cajnoj obiteljskoj sredini...)

Bernard: TAJNE VATIKANA (na-kon dvogodišnjih istraživanja ovaj novinar izlazi s nekim do sada nepoznatim informacijama o sjedištu Katoličke crkve)

ZELAND, Vadim: TRANSURFING

5 (peti nastavak serije ponovno nas oduševljava jednostavnošću kojom pojašnjava nevjerojatne koncepte ove moćne tehnike)

SMITH, Gordon: MOJIM OČI-

MA (odgovara na sva pitanja o smrti koja su vam ikada pala na pamet!)

HOUELLBECQ, Michel i LEVY,

Bernard-Henri: DRŽAVNI NEPRI-

JATELJ (treba ih pročitati jer su to dvojica pisaca s golemim talen-tom...)

DEMARIN, Vida: HRANA ZA MO-

ZAK (jelovnici za zdrav mozak i)

KARIJERE 2010 (poziv je na buđenje svima koji traže posao, ali i organizacijama koje se razvi-jaju i rastu...)KAŽINIĆ KREHO, Lejla: PREHRA-

NA ZA 21. STOLJEĆA ZA ŽENE (kako hranom spriječiti ženske bolesti i tegobe od tinejdžerske dobi do menopauze)

STRUČNA ZA DJECU I MLADEŽ

MATIJEVIĆ, Ratko: VODIČ KROZ TRUDNOĆU (na jednostavan način opisuje razvojne stupnjeve trudnoće...)STOLNIK, Maja: PREHRANA ZA TRUDNICE (priručnik za uravno-teženu prehranu i tjelovježbu namijenjen trudnicama)

KUTAK ZA RODITELJE

STRUČNA ZA ODRASLE

KNJIŽNICA

HALUBAJSKA ZORA

PREDSTAVLJA SE I

NA STRANICAMA

NOVOG LISTA

Documents

Glasnik Općine Viškovo