GLASNIK PKCG / mart 2012 - Privredna komora Crne Gore · GLASNIK PKCG / mart 2012 4 GLASNIK PKCG / mart 2012 fo K u S Privrednici ocijenili uspješnim rad dosadašnjeg predsje-dnika

GLASNIK PKCG / mart 2012


[email protected]

3


www.pkcg.org

4 GLASNIK PKCG / mart 2012fo

Ku

S

Privrednici ocijenili uspješnim rad dosadašnjeg predsje-dnika Komore Velimira Mijuškovića i ukazali mu povje-renje da ovu funkciju obavlja i u narednom četvorogo-dišnjem mandatu. Predsjednik Mijušković je Skupštini i upravnom odboru predstavio program aktivnosti, osno-vu njegovog angažmana u narednom periodu. Objavlju-jemo izvode iz ovog dokumenta.

Povodom izbora Velimira Mijuškovića za predsjednika Privredne komore Crne Gore

Komora - reprezent ekonomije

Velimir Mijušković, predsjednik Pri-vredne komore Crne Gore, člano-

vima Upravnog odbora i Skupštine Ko-more, predstavio je program aktivnosti za novi četvorogodišnji mandat, a za osnovne ciljeve svog budućeg angaž-mana postavio je:

Zastupanje i zaštitu interesa čla-o nicaSnaženje partnerstva sa Vladom o u procesima strukturnog prilago-đavanja privrede i unapređivanja ambijenta za poslovanjeIniciranje reformi propisa koji se o odnose na privreduIntenziviranje saradnje sa par-o tnerskim komorama u cilju što kvalitetnijeg povezivnja doma-ćih privrednika sa partnerima iz okruženjaAktivnosti kojima će privreda biti o usmjerenija i spremnija za izvozRad na stvaranju novih i podiza-o nju vrijednosti postojećih crno-

gorskih brendova daljim razvo-jem projekta Dobro iz Crne Gore i zaživljavanjem projekta Tradicio-nalne crnogorske vrijednostiPodsticanje kulture kvaliteta, o korporativnog upravljnja i druš-tveno-odgovornog poslovanja preduzećaUključivanje privrednika posred-o stvom Komore u pregovaračke strukture Crne Gore sa Evrop-skom unijomPermanentno usavršavanje edu-o kativnih programa i povećanje broja edukativnih aktivnosi sa ciljem stvaranja konkurentnog kadraPovećanje broja projekta koji se o finansiraju od strane fondova EU kojima se obezbjeđuje pomoć privrediPromocija Arbitraže kao olakšice o privredi kod poslovnih sporovaRad na dobijanju većeg broja jav-o

nih ovlašćenja, koja sada izdaju agencije ili druge budžetske insti-tucijeUlaganje u infrastrukturu Komo-o re u cilju približavanja svjetskim standardima

Zastupanje i zaštita interesa članica

Kako je osnovna uloga Komore da zastupa objedinjene interese članstva, u našem slučaju ukupne pivrede, to podrazumijeva i njen glavni i po obimu najobuhvatniji zadatak. Zastupanje i zaštita interesa članica podrazumije-vaju sve aktivnosti koje Komora ima u opisu svoje djelatnosti, a usmjerene su na kreiranje ambijenta povoljnog za poslovanje, promociju privrede u zemlji i van nje. To istovremeno podra-zumijeva uključenost svih članica, koje posredstvom legalno i legitimno iza-branih predstavnika u organima i tijeli-ma ove institucije iznose stavove, daju predloge i sugestiju, utičući na taj način da objedinjeni zahtjevi privrede prije svega dođu do kreatora ekonomske politike i donosioca odluka. Komorom upravlja oko 600 predstavnika privre-dnih društava koji su različiti po veličini i strukturi, a i dolaze iz različitih privre-dnih grana. Dakle, Komora Crne Gore integriše kompanije svih veličina i iz svih sektora, zastupa njihove interese, a njome upravljaju demokratskim putem birani predstavnici poslovne zajednice. To znači da je Komora najveći zastupnik opšteg ekonomskog interesa zemlje.

S obzirom da predstavlja ekonomi-ju u cjelini, ima i posebnu odgovornost za makroekonomski razvoj zemlje. Rad, kroz rad članica ima uticaj na poslovno okruženje, stopu zaposlenosti, rast pri-hoda zemlje i ekonomsko-socijlnu sta-bilnost. Kao takvi jedini smo pouzdan partner Vladi u pogledu sprovođenja nacionalnog programa reformi.

Upravo univerzalno članstvo osigu-

Velimir Mijušković

GLASNIK PKCG / mart 2012 GLASNIK PKCG / mart 2012

[email protected]

5

foK

uSrava slobodu, stvara legitimitet i vodi

ka efikasnoj i efektivnoj samoupravi. To podrazumijeva usmjerenost na srednje i dugoročne ciljeve, a ne lobiranje za pojedinačne ili kratkoročne interese, na bazi čega doprinosimo koherentnosti ekonomske i socijalne politike.

Vjerujem da snagu koju generišemo iz članstva koje imamo treba da iskori-stimo u punom kapacitetu, namećući energičnije svoje stavove i interese kre-atorima politika.

Kada je o ovom segmentu riječ, treba izmijeniti pravni okvir kojim se regulišu ekonomsko-socijalna pitanja. Zakonsko rješenje kojim je ustano-vljen Socijalni savjet mijenjajući raniji Ekonomsko-socijalni savjet donijelo je brojne probleme, pije svega na polju radnih odnosa. Trenutno smo u situaciji da privreda nema svog zastupnika u So-cijalnom savjetu. S toga sam pokrenuo Inicijativu kod Premijera za izmjenom institucionalnog okvira za ekonomsko-socijlni dijalog. Taj proces namjeravam u narednom periodu dovesti do kraja, i na taj način vratiti predstavnike privre-de u tijelo koje bez njih nigdje u svijetu i ne posoji. Prakse zemalja Evropske uni-je ovaj institut ne poznaju bez Komora. U najvećem broju slučajeva Komore su i pregovarači u socijalnom dijalogu, što je ranije bio slučaj i u Crnoj Gori. Budući da imamo najbrojnije članstvo, na čemu se temelji naša nepristrasnost, nastojaću da Komora ponovo zauzme primat u odlučivnju o ovako komple-ksnim pitanjima.

U savremenom svijetu dijalog je metafora za zrelost u političkom životu, sinonim za vrata otvorena različitim mi-šljenjima, novim idejama i pogledima na stvarnost i probleme sa kojima se susrijećemo.

Aksiom je da svaka ekonomija svi-jeta uspjeh duguje uspješnim privre-dnicima i poslovnim ljudima, pa ni Crna Gora tu ne može biti izuzetak. Ali, u ko-joj mjeri će energija i kreativnost tog, u materijalnom smislu, najproduktivnijeg segmenta svakog društva imati prostora da se širi zavisi od sistemskog okvira za poslovanje, u prvom redu, prilagođeno-sti regulative očekivanjima, mogućno-stima i potrebama privrednika. Vlada Crne Gore u Privrednoj komori Crne Gore vidi pouzdanog partnera u pro-cesima strukturnog prilagođavanja pri-vrede i unapređivanja ambijenta za po-

slovanje. Komora analize koje izrađuje i preporuke za usmjeravanje ekonomske politike stavlja na pažnju Vladi koju ova na najvišem nivou razmatra i u dijalogu sa privredom pokušava iznaći najopti-malnija rješenja. Na osnovu tih analiza, stavova i mišljenja daje se Predlog mje-ra ekonomske politike koji Skupština Privredne komore dostavlja Vladi.

Snaženjepartnerstva sa Vladom u procesima strukturnog prilagođavanja privrede i unapređivanja ambi-jenta za poslovanje

Sve veća uključenost Komore u rad brojnih tijela i savjeta Vlade čiji je rad usmjeren na regulatornu reformu, ide u prilog iznijetoj tezi. Ipak, vjerujem da to može i treba biti još bolje, posebno uzi-majući u obzir činjenicu da se nalazimo u veoma zahtjevnom i osjetljivom dijelu procesa pridruživanja Evropskoj uniji.

Ključni faktor razvoja privrede su stabilnost i predvidivost privrednog am-bijenta zasovanog na održivom regula-tornom okviru koga obzbjeđuje proces donošeja zakona i propisa koordinisan u sinergiji između Vlade kao inicijatora i privrede kao korisnika, kao i zaokružen efikasan i profesionalan institucionalni okvir.

Očekivani efekti su stabilnost i tran-sparentnost ambijenta, smanjivanje administrativnih troškova poslovanja, povećanje atraktivnosti za ulaganja i poslovna povezivanja, stvaranje odr-živog okvira za sprovođenje evropskih zakona u čijoj osnovi je realno sagleda-vanje apsorpcionog kapaciteta domaće privrede. Okvir sistema ove reforme je jednostavan: koordinacija svih relevan-tnih ministarstava kod iniciranja i izrade zakonodavnih prijedloga i postavljanje institucionalnih mehanizama komuni-kacije sa privredom.

Uključivanje Privredne komore Crne Gore kao asocijcije cjelokupne privrede u izradu dokumenta Nacionalni plan razvoja Crne Gore 2013. do 2016. je na-javljeno u prvim informacijama o ovom srednjeročnom planu. Budući da već duže u Komori opravdano zagovaramo da se što hitnije treba donijeti objedi-njena strategija razvoja Crne Gore, a

tome će se pristupiti izradom ovog Pla-na, stavićemo sve postojeće resurse u funkciju pomoći Vladi da ovo ne bude dokument kojim će se samo ispuniti još jedna obaveza prema Briselu, već nešto na čemu treba temeljiti dalji razvoj. Za ovaj posao Vlada i ne može imati boljeg partnera od Komore.

Još jedan problem koji smo počeli ranije rješavati u dijalogu sa Vladom, ali proces zbog svoje složenosti nije do-veden do kraja, na čemu smatram da treba istrajati jeste problem kreditira-nja privrede. Naime, kao opšti problem domaće privrede može se izdvojiti neli-kvidnost koja je ušla u zonu kritičnog od izbijanja krize. Dugovi države, lokalnih samouprava i javnih preduzeća prema prvredi samo su djelimično riješeni i još uvijek predstavljaju generator nelikvi-dnosti u privredi. Drugi dio ovog pro-blema su međusobna dugovanja u pri-vredi, visoki rast broja kredita čija otpla-ta kasni i nepovoljni uslovi kreditiranja koje daju komercijalne banke. Privredi generalno nedostaju kratkoročna sred-stva za finansiranje tekućeg poslovanja, ali i dugoročna za investiciono poslova-nje. Početak rješavanja problema je u identifikovanju dužnika i uvođenju fina-sijske discipline kod izmirivanja obave-za. Drugi dio rješenja je ono na čemu se u Komori insistira, a Vlada na žalost ne prepoznaje to još uvijek kao jedno d rje-šenja, a to je formiranje Razvojne ban-ke. To je jedina institucija koja može da finansira velike infrastrukturne i izvozne projekte koji nijesu dovoljno profitabil-ni za komercijalno bankarstvo. Realiza-cija ove zamisli biće jedan od zadataka Komore u narednom periodu.

U narednom periodu namjeravam otvoriti još jedno polje dijaloga, a to je napraviti jaču kopču privrede i zakono-davne vlasti. Namjera mi je iniciranje održavanja Crnogorskog parlamenta preduzeća. To vidim kao još jedan dra-gocjen mehanizam koji će ukazati u ko-jim se segmentima konkretan zakon ne primjenjuje ili nije adekvatan za stvar-nost koju reguliše. Poučena pozitivnim iskustvom Asocijacije evropskih komora Eurochambres, Privredna komora Crne Gore će inicirati u saradnji sa Skupšti-nom Crne Gore održavanje nacional-nog parlamenta preduzeća. Cilj je da se u dijalogu sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti, koji kreiraju strate-gije, politike i zakone za ambijent poslo-


www.pkcg.org

6 GLASNIK PKCG / mart 2012

vanja, postave osnove održivih akcionih planova privrednog razvoja Crne Gore.

Iniciranje reformipropisa koji se odnose na privredu

Mnogi pojedinačni zakoni koji su bili u skorije vrijeme doneseni primarno su bili usmjeravani ka ispu-njavanju standarda i uslova pridru-živanja EU. Iako je napredak u tom procesu imao značajne pozitivne efekte na privredni razoj, sadašnji nivo i stanje privrednog razvoja uka-zuju na određene nedostatke. Ne vidim da je cilj prosto transponova-nje pravne tekovine EU u nacionalno zakonodavstvo niti fokusiranje na broj novousvojenih zakona. Cilj nam treba biti korišćenje pravne tekovine EU za uređenje sopstvenog regula-tornog okvira. S tim u vezi, kao što je i objašnjeno kroz prethodne dvije tačke Komora će još intenzivnije na-staviti sa iniciranjem nužnih reformi koje se odnose na privredu.

Iz tog razloga smatram neopho-dnim sistemski urediti konsultovanje legitimnih predstavnika privrede pri-likom donošenja svih propisa i poli-tika koje se direktno odražavaju na poslovanje realnog sektora.

Intenziviranje saradnje sa partnerskim komorama

Zastupanje i promovisanje sa ino-stranstvom jedan je od najznačajnijih zadataka privrednih komora pa tako i Komore Crne Gore, koja za cilj ima unapređenje konkurentnosti predu-zeća, povećanje obima robne razmjene sa inostranstvom, kao i drugih oblika ekonomske saradnje sa subjektima iz inostranstva. Posebna pažnja se mora posvetiti intenziviranju aktivnosti na promociji nacionalne ekonomije u po-jedinim zemljama, posebno u manjim članicama Evropske Unije i upoznavanju poslovnih partnera sa mogućnostima i pogodnostima investiranja u nacional-nu ekonomiju i saradnje sa nacionalnim preduzećima. Komora je i do sada imala aktivnu ulogu u organizovanju posjeta poslovnih delegacija iz inostranstva. U

tom kontekstu značajna je aktivnost Komore u promociji izvozno orijentisa-nih preduzeća i djelatnosti na sajmovi-ma i izložbama u inostranstvu. Pretho-dne dvije godine ove aktivnosti su sve češće podržavane sa vrha države i to je podrazumijevalo učešće Predsjednika Crne Gore i Vlade sa predsjednicim dr-žava i vlada zemlje partnera u poslov-nim forumima. Na ovom poslu će se i u buduće vrlo intenzivno raditi.

Za organizovanje poslovnih skupo-va presudna je saradnja sa partnerskim ino komorama. Do sada Komora ima potpisano 60 sporazuma o saradnji sa regionalnim i nacionalnim komorama okruženja i Evrope, na bazi kojih se osmišljavaju i realizuju ove međunaro-dne aktivnosti. Njegovanje ovih odnosa biće imperativ i u narednom periodu.

Privredna komora je aktivan učesnik komorskih asocijacija regiona, Evro-pe i šire. Permanentne su aktivnosti u Asocijaciji komora Balkana, Jadransko jonskih komora, Evrope-Eurochambres, Mediterana-ASCAME i Međunarodne trgovinske komore.

Eurochambres, budući na uključe-nost predstavnika Komore Crne Gore najvećeg nivoa u rad Borda direktora i Budžetskog komiteta stavlja pred nas brojne zadatke, ali i daje šansu za pra-vovremenu informisanost i mogućnost odlučivnja o pitanjima i politikam va-žnim za jedinstveno tržište. Uz to, pozi-cija Crne Gore u odnosu na EU u ovom trenutku, nameće još aktivnije učešće predstavnika Komore u aktivnostima ove asocijacije na svim nivoima.

Zbog izuzetnog značaja Komisi-je za bankarsku tehniku i prksu MTK koja donosi važne uzanse bankarskog poslovanja i međunarodne trgovine u narednom periodu ćemo pokrenuti ini-cijativu formiranja Nacionalnog odbora MTK za bankarstvo. Na taj način bi se omogućilo da predstavnici crnogorskog bankarskog sistema na bazi članstva Pri-vredne komore Crne Gore u MTK dobiju svoje mjestu pri donošenju i usvajanju ovih važnih međunarodnih pravila.

Izvozne aktivnosti privrede

Stepen integracije Crne Gore u sv-jetsku privredu iskazan procentualnim učešćem izvoza u BDP veoma je nizak.

Struktura izvoza u poslednjih dese-

tak godina ostala je gotovo nepromije-njena. Strane direktne investicije koje su došle u našu zemlju nijesu u značajnom iznosu bile usmjerene u proizvodnju i time stvaranje uslova za izvoz, već su bile usmjerene u sektor nerazmjenljivih dobara.

Ono što Crna Gora danas izvozi su sirovine, repromaterijal i poluproizvodi sa niskom dodatom vrijednošću. Takva struktura i ponuda proizvoda na ino-stranom tržištu ne mogu biti konkuren-tni, a podrazumijevaju niske cijene.

Mogućnosi koje su privredi otvore-ne zahvaljujući potpisanim sporazumi-ma o slobodnoj trgovini nijesu dovoljno iskorišćene, jer struktura naše izvozne proizvodnje ne odgovara uvoznoj tra-žnji ovih tržišta.

Prvi preduslov za poboljšavanje konkurentnosti domaćih preduzeća na inostranom tržištu jesu veća ulaganja u proizvodnju proizvoda viših faza prera-de, koji imaju izvoznu tražnju, uvođenje novih tehnologija i standarda, a to znači neophodnost priliva investicionog kapi-tala.

Veoma je važno usmjeravti proi-zvođače na znanja koja su neophodna za stvaranje konkurentnog proizvoda, a tiču se primjene međunarodnih stan-darda. To je segment u kome Komora daje značajan doprinos, a u narednom periodu će i ove aktivnosti biti intenzi-virane.

Crnogorski brendovi

U narednom periodu aktivnosti na realizaciji Projekta ,,Dobro iz Crne Gore’’ će se realizovati kroz inovacije, edukaci-je, informisanje i promociju. Planirano je uobličavanje konačne ideje o valorizaciji tradicionalnih crnogorskih vrijednosti, materijalnih i duhovnih, kroz proces njihovog brendiranja u okvirima novog projekta, ili kao podprojekta “Dobra iz Crne Gore”. U cilju identifikovanja, ozna-čavanja i pravne zaštite tradicionalnih crnogorskih vrijednosti - proizvoda, pro-izvodnih postupaka i jedinstvenih priro-dnih resursa - osnovni pravac aktivnosti biće usmjeren u kreiranje sadržaja de-finisanju institucionalno-pravnog okvi-ra kao osnove za dalji praktičan rad. U cilju definisanja i izgradnje podsticajnih mehanizama koji će stimulisati tržišnu aktivnost subjekata u ovoj oblasti, kao unapređivanje njihove realne konku-

foK

uS


[email protected]

7

rentske sposobnosti, integralni dio tog procesa činiće objedinjavanje i angažo-vanje naučno-stručnih kapaciteta, kao i dizajniranje oblika partnerstva i saradnje sa nadležnim državnim organima i insti-tucijama.

U segmentu redovnih aktivnosti, od-govarajuća pažnja biće posvećena pro-mociji Projekta kreiranjem i korišćenjem svih promotivnih formi - štampanih ma-terijala, radijskih i TV spotova.

Nastaviće se sa edukacijom menadž-menta i zaposlenih u crnogorskim kom-panijama u okviru obrazovnog ciklusa “Dobro iz Crne Gore – Kvalitet za Evro-pu”, u formi jednodnevnih seminara. Cilj seminara je inoviranja postojećih i sticanje novih znanja i vještina iz naučno stručnih oblasti čiji značaj i aktuelnost potenciraju potrebe uspješne realizacije planiranih aktivnosti u okviru projekta “Dobro iz Crne Gore“.

Konačno, i u narednim godinama sprovešće se istraživanje javnog mišlje-nja o projektu “Dobro iz Crne Gore”, čiji rezultati služe kao pokazatelj uspješno-sti realizacije programa rada za tekuću i osnova za programiranje i planiranje rada u narednim godinama.

Kvalitet

Privredna komora Crne Gore reali-zuje aktivnosti sa ciljem jačanja kapaci-teta crnogorskih kompanija za primjenu međunarodnih standarda. Primjenom i sertifikacijom standarda ISO 9001:2001, a zatim i resertifikacijom prema ISO 9001:2008, postavljeni su modeli kvali-tetnog planiranja i praćenja svih bitnih procesa u radu Privredne komore Crne Gore.

Priprema, analiza, revizija i preispi-tivanje sistema menadžmenta kvaliteta (SMK) obavlja se kroz sljedeće aktivno-sti:

preispitivanje politike kvaliteta i o određivanje ciljeva kvaliteta;obuke za interne provjerivače;o interna provjera SMK;o sprovođenje korektivnih/preven-o tivnih mjera;nadzorna provjera SMK i o obuka za kvalitet.o

Na osnovu Sporazuma o saradnji sa Centrom za kvalitet Mašinskog fakulteta, Institutom za standardizaciju Crne Gore, Zavodom za metrologiju Crne Gore i Akreditacionim tijelom Crne Gore, Pri-

vredna komora Crne Gore učestvuje u organizaciji i izvođenju obuka iz obla-sti kvaliteta, akreditacije, metrologije i standardizacije. Na taj način promoviše-mo kvalitet svim članicama kao modul i nužnost savremenog poslovanja.

Istovremeno Komora je angažovana na promociji korporativnog upravljanja i društveno-odgovornog poslovanja, kao postulata održivog razvoja. Namjera je da pokrenemo inicijativu za donošenje nacionalne strategije društveno-odgo-vornog poslovanja i uključimo se aktiv-no u Global compac Ujedinjenih nacija, kako bi koristeći iskustva i snagu ove mreže intenzivnije jačali svijest o potrebi korporativnog upravljanja.

Naše aktivnosti nagrađivanja kom-panija čije poslovanje drušvena zajedni-ca prepoznaje kao izuzetno odgovorno još je jedan od načina na koji podstiče-mo ovu vrste odnosa prema zajednici u kojoj se posluje i sa tim će se nastaviti i u budućnosti.

Komora u EU integracijama

Očekuje se da Crna Gora otpočne pregovore sa Evropskom sredinom tekuće godine. To je složen proces koji će iziskivati uključivanje gotovo svih kapaciteta kojima naša zemlja raspolaže i koji će trajatui najmanje sedam godina.

U Komori smo već obavili razgo-vor sa Glavnim pregovaračem Crne Gore za Evropsku uniju koji smatra da je nemoguće biti u pregovorim bez predstavnika sveobuhvatne privre-dne asocijacije.

Iskustva zemalja iz okruženja koje su već ili će uskoro postati punoprav-ni član Unije potvrđuju uključenost privrednih komora tih zemalja u naj-više pregovaračke strukture. Ovdje svakako ne mislim samo na zaposle-ne u Komori, već na visok stepen za-stupljenih privrednika preko Komore u ovaj proces.

Nesporno je da ovaj dugotrajan proces traži profesionalce uskih spe-cijalizacija koji bi se stavili na raspola-ganje pregovaračkom timu, a uvjeren sam da upravo takve kadrove naša zemlja ima među privrednicima i mi ćemo ih kroz Komoru ponuditi.

Edukacija

Komora kao svoju misiju prepoznaje rad na povećanju nivoa profesionalne kompetencije (znanja i vještina) kadro-va potrebnih privredi.

Ključni zadatak u ovom dijelu je povezivanje privrednog i obrazovnog sistema u cilju stvaranja obrazovanog, adaptibilnog i mobilnog ljudskog kapi-tala, koji je osnovni uslov za stvaranje konkurentne privrede.

Kroz učešće u projektima koji se reformom obrazovanja bave na stra-teškom nivou, kao i u projektima i po-slovima čiji je predmet modernizacija pojedinih segmenata obrazovanja i za-pošljavanja, Sektor za edukaciju– kao predstavnik privrede – u saradnji sa dr-žavnim institucijama i drugim zaintere-sovanim organizacijama i institucijama nastoji da obezbijedi usaglašenost for-malnog i neformalnog obrazovanja sa potrebama privrede.

Djelokrug aktivnosti obuhvata tri vrste poslova – strateške, operativne i istraživačko-analitičke.

Strateški poslovi podrazumijevaju učešće u projektima čiji je cilj rešavanje strateških pitanja iz oblasti obrazovanja i privrednog razvoja

Organizacioni poslovi obuhvataju: organizaciju i realizaciju okruglih stolo-va i radionica, sprovođenje sistema ka-rijernog vođenja i promociju koncepta cjeloživotnog učenja.

Istraživačko – analitički poslovi uključuju istraživanje, praćenje i izradu analize stanja u oblasti obrazovanja i zapošljavanja.

Edukativnim aktivnostima koje re-alizujemo u Komori privrednicima je omogućena savremena i kontinuirana poslovna edukaciju, zasnovanu na zna-njima i vještinama iz svih oblasti mena-džmenta, finansijskog poslovanja, stan-darda kvaliteta, upoznavanja stranih tržišta, arbitraža i sl.

Poslovna edukacija je suštinski uslov povećanja intelektualnog kapi-tala i profitabilnosti poslovanja svakog privrednog subjekta. Praktično upotre-bljiva znanja i vještine su nezaobilazan razvojni instrument, sveprisutan i do detanja razrađen dio svih strategija koje se kreiraju na različitim nivoima poslov-nog odlučivanja.

U tom smjeru i dalje će Komora vrlo predano raditi na osmišljavanju edu-

foK

uS


www.pkcg.org


kativnih aktivnosti sa temama koje su od velikog značaja za privredu, baš kao što to rade Komore širom Evrope u ko-jima se kroz različite vidove seminara i kurseva obuči oko tri miliona ljudi go-dišnje. Poseban akcenat stavljamo na sticanje novih znanja koja se tiču tržišta Evropske unije. Kao i do sada u tom po-slu ćemo na osnovu do sada izgrađe-nog kvalitetnog partnerskog odnosa sa-rađivati sa velikim brojem renomiranih međunarodnih organizacija.

Fondovi EU za privredu

Tokom prethodnih godina Komora se uključila u značajan broj projekata koji se finansiraju iz fondova EU, a nami-jenjeni su pomoći, u prvom redu, malih i srednjih preduzeća. U tim projektima, od kojih je jedan broj već uspješno zavr-šen partner smo Komorama iz Evrope koje su glavni nosioci aktivnosti. Na taj način je omogućeno preduzećima da postanu dio Evropske mreže preduzeća koja obuhvata 47 zemalja, izrađen je Vodič za poslovanje sa EU, pomoglo se pripremi više kompanija za uvođenje standarda kvaliteta, čistijih tehnologija i slično.

Povećanje broja aktivnosti vezanih za projekte nametnulo je potrebu za osnivanjem Službe za projekte u Pri-vrednoj komori, čije kapacitete u na-rednom periodu treba snažiti. Naime, da bi imali mogućnost da učestvujemo u još više novih projekata, neophodno je izvršiti i obuku postojećeg kadra. Kako ove aktivnosti donose višestruku korist, biće uloženi napori da dobijemo što više kadra (iz postojeće strukture) osposobljenog da učestvuje u pisanju i realizaciji projekata.

Afirmacija Arbitraže

Arbitraža je privatno sudstvo, koje se posebno razvijalo od polovine 20. vi-jeka, kako po broju takvih sudova tako i po broju sporova koje rešavaju. Trend je i da se svi veliki sporovi, iznad milion-dva miliona eura, rješavaju pred arbi-tražama. Trgovci su u svijetu sve što je vrijedno izmjestili od nadležnosti sudo-va, ugovarajući klauzulu da se eventual-ni sporovi rješavaju pred arbitražama.

Arbitražna tijela su znak civiliza-cijskog statusa. Imaju je sve zemlje u

Evropi, izuzev Albanije. Arbitraža može da bude djelotvorna samo kao nedržav-na institucija, pa su logično Komore naj-pogodnije za njihovo ustanovljavanje. Kad bi bila državna, između arbitraže i sudova postojao bi znak jednakosti. Na zapadu je najviše arbitraža osnovano pri komorama. U Austriji je najveća ar-bitraža osnovana pri Komori, u Njemač-koj takođe. Francuska ima sreću da se u Parizu nalazi Međunarodna trgovinska komora i ona ima ICC, najpoznatiju sv-jetsku arbitražu.

Za razliku od suda, u kome je suđe-nje javno, u Komori je suđenje tajno, jer poslovni svijet može imati tajne koje ne želi da prikaže javnosti, a poslovni od-nosi između partnera mogu biti poslov-na tajna.

Brzina spora je veoma važan razlog zbog koga se ide na arbitražu. Takođe, tu je neutralnost i to što nema nacio-nalnog protekcionizma. Važan argu-ment su troškovi. ICC iz Pariza, london-ska, švajcarska ili američke arbitraže su skupe, a kod nas je cijena pristupačna i za domaće firme. Proračuni govore da bi spor čija je vrednost 70 miliona eura, imao troškove oko pola miliona u Crnoj Gori, a kod ICC ti troškovi bi bili milion, a kod UNCITRAL dva miliona eura.

Zaista su brojni razlozi zašto treba razvijati Arbitražu i edukovati domaće privredne subjekte da je ugovaraju pri-likom sklapanja poslova. Namjera mi je da u budućem periodu intenzivno nastavimo sa ovim poslovima u Komo-ri, što će sigurno doprinijeti i jačanju međunarodnog ugleda zemlje.

Ne manje važna uloga i značaj pri-padaju i Sudu časti, koji treba da djeluje kao „savjest“ privrednika, upozoravajući ih ne samo na dužnost poštovanja za-konskih propisa, već i na nužnost pošte-nog i pravičnog ponašanja koje se ocje-njuje sa strožijim kriterijumima nego što to čini zakonodavac. Naredni period ću posvetiti i stvaranju bolje percepcije ovog institute u očima privrednika.

Povećati javna ovlašćenja Komore

Privrednoj komori Crne Gore data su određena javna ovlašćenja, na bazi kojih izdaje potvrde i sertifikate. Ipak, uporedimo li broj tih javnih ovlašćenja sa onima koje imaju privredne komore

u Evropi, obim naših javnih ovlašćenja značajno je sužen u korist državnih or-gana.

Uvjerenja sam da najveći broj javnih ovlašćenja koja se odnose na privredu treba prenijeti na Komoru, budući da to podrazumijeva brži i efikasniji put za privredike do dobijanja konkretnih pa-pira. Na osnovu, pored ostalog, visoko-kvalitetnog vršenja do sada povjerenih ovlašćenja ove vrste, od države ćemo tražiti da nam prenese još neka javna ovlašćenja. U prvom redu to su ovlašće-nja koja se odnose na oblasti: trgovine, transporta ljudi i roba, elektronskog po-slovanja, registracije preduzeća i različi-tih licenci.

Razvoj infrastrukture Komore

Privredna komore Crne Gore godine nalazi se u istoj zgradi koju su za potrebe svog udruženja izgra-dile njene članice dvadesetih godi-na prošlog vijeka. U međuvremenu proširivani su prostorni kapacititi na istoj adresi, postojeći prilagođavani aktuelnim potrebama, ali na žalost još uvijek ne možemo reći da posje-dujemo prostor saglasan potrebama koje postoje. Ipak, uvjeren sam da kvalitet usluga koje pruža Stručna služba zbog toga nije manji. Planovi koje imam usmjereni su i na tehnič-ko poboljšavanje uslova rada ove institucije.

Što se tiče ljudskih resura kojima stručna služba raspolaže, struktura se poslednjih godina promijenila, što zbog prirodnih procesa, a što i zbog nametanja potrebe za drugačijim profilima zaposlenih. Moje je viđe-nje da u najboljem smislu te riječi posjedujemo spoj iskustva i mladih, osposobljenih po savremenim zah-tjevima. Za poslednjih pet godina zaposleni su prošli veliki broj obuka, kojima su se osposobljavali za kvali-tetnije obavljanje posla. Intencija mi je da se sa tim nastavi, jer samo sa-vremen i kadar koji uči mogu odgo-voriti zahtjevima koje pred nas sta-vlja privreda, a koji proističu iz uslova poslovanja koji se njoj nameću kroz šire integracije.

foK

uS


[email protected]

9

Privredna komora Crne Gore i francusko - crnogorski po-slovni klub iz Podgorice organizovali su 30. marta 2012. godine prvi poslovni forum privrednika dvije države. Za-jedničku saradnju moguće je razvijati u energetici, turiz-mu, poljoprivredi, saobraćajnoj infrastrukturi, rečeno na skupu u čijem je radu učestvovalo 50-tak predstavnika kompanija iz naše zemlje i Francuske.

Crnogorsko – francuski poslovni forum

Saradnja u energetici, turizmu, poljoprivredi, saobraćaju

Predstavnici kompanija iz Crne Gore i Francuske na forumu su imali pri-

liku da se upoznaju sa ekonomskim ambijentom i razvojnim potencijalima dvije države, da razmijene informacije i time otvore prostor za uspostavlja-nje i jačanje ekonomskih veza.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković orga-nizovao je prijem za predstavnike po-slovnog foruma, kome je prisustvovala i ambasadorka Francuske Dominique Gazuy.

Skup privrednika dvije države otvo-rio je potpredsjednik Komore Ivan Sa-veljić. Potpredsjednik je naglasio da je ovaj susret prilika da se uspostave osnove za porast ekonomske saradnje. U privrednoj saradnji sa Francuskom nastojimo da povećamo nivo investici-ja. U posljednjih osam godina Francuzi su najviše investirali u bankarski sek-tor, kroz kupovinu Podgoričke banke.

Zajedničku saradnju moguće je razvija-ti u energetici, turizmu, poljoprivredi, saobraćajnoj infrastrukturi na čemu će intenzivno raditi Privredna komora Crne Gore i Francusko – crnogorski po-slovni klub. Crna Gora je otvorila svoju ekonomiju jer je to model ekonom-skog rasta i put ka evroatlantskim inte-gracijama. Bogatstvo resursa – rudnih i šumskih, hidropotencijala, kao i po-voljne uslove za razvoj poljoprivrede i turizma, neophodno je iskoristiti po modelu održivog razvoja zato nam je potrebna pomoć u vidu transfera zna-nja, dobre prakse i investicija. Potreb-no je da ljudi iz biznisa budu upoznati sa prednostima koje pruža poslovanje sa Crnom Gorom. Naš ekonomski sis-tem je podsticajan za strane investito-re da ulažu u Crnu Goru, a o tome go-vori činjenica da smo prije krize imali najveću stopu stranih direktnih inve-sticija u regionu, kazao je potpredsje-

dnik Saveljić. On je ocijenio da se nivo robne razmjene između dvije države može povećati, iako se bilježi trend njenog porasta. Promet roba između Crne Gore i Francuske u 2010. godini je iznosio 28,7 miliona eura, odnosno 1,4% ukupne robne razmjene Crne Gore. Izvoz je bio 1,8 miliona eura i učestvovao je sa 0,5% u ukupnom iz-vozu, dok je uvoz iznosio 26,9 miliona eura, odnosno 1,6% ukupnog uvoza. Crna Gora i Francuska su u 2011. go-dini razmjenile robu u vrijednosti od 33,0 miliona eura, što čini 1,4% uku-pne robne razmjene Crne Gore. Izvoz je iznosio 1,8 miliona eura i na istom je nivou kao prethodne godine, dok je uvoz iznosio 31,2 miliona eura i veći je za 16,0% u poređenju sa 2010. godinom. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 5,8%. S obzirom na ovakav de-balans u spoljnotrgovinskoj razmje-ni moramo nastojati da bar donekle uravnotežimo trgovinski bilans, rekao je Saveljić. Potpredsjednik je potsjetio da je Crnu Goru 2010. godine posjetilo 42.000 turista iz Francuske, a u 2011. bilo ih je mnogo manje – 28.000. Isto-vremeno je smanjen i broj noćenja i to za 34,8 odsto.

Laurence Tolck, predsjednica Fran-cusko-crnogorskog poslovnog kluba je istakla da je cilj kluba da unaprijedi odnose privrednika Francuske i Crne Gore, a za to je neophodna bolja promocija crnogorskih preduzeća u Francuskoj gdje se ne zna dovoljno o ovdašnjoj privredi. Stoga će Francu-sko – crnogorski poslovni klub da radi na širenju informacija i uspostavljanju kontakata sa institucijama, prven-stveno sa Privrednom komorom Crne Gore. Klub sada ima devet članova, otvorio je internet adresu na tri jezika i posjeduje velike mogućnosti da afirmi-še ekonomske veze kompanija iz dvije države. Ona je kazala da su najveće šanse za saradnju u energetici, poljo-privredi, turizmu, transportu, trgovini,

eK

oN

om

SK

A d

IPLo

mA

tIj

A

Detalj sa poslovnog foruma


www.pkcg.org

10 GLASNIK PKCG / mart 2012e

Ko

No

mS

KA

dIP

Lom

At

IjA komunikacijama, nekretninama. Po-

sebno su interesantni projekti koji se odnose na korišćenje obnovljivih izvo-ra energije, kojim je Crna Gora bogata, a velike mogućnosti za zajedničku sa-radnju pruža i turizam gdje je sada 160 francuskih kompanija uključeno u rad crnogorskih turističkih kapaciteta.

Michel Bauza, Agencija za među-narodni razvoj francuskih preduzeća sa sjedištem u Grčkoj, je predstavio ovu instituciju čiji je cilj da pomogne francuskim preduzećima u inostran-stvu u razvijanju poslovnih veza sa stranim firmama. Agencija radi sa in-stitucijama drugih država, prije svih sa privrednim komorama, nastoje da budu umreženi sa poslovnim asocija-cijama, kako bi uspostavili bolju koo-peraciju privrednih kompanija. Michel Bauza je, potom, kazao da Agencija ima 80 kancelarija u svijetu i da za go-dinu dana realizuje 1000 projekata sa poslovnim partnerima u jugoistočnoj Evropi. On smatra da je sa crnogor-skim kompanijama moguće sarađiva-ti posebno u poljoprivredi turizmu i bankarstvu. Velike mogućnosti sara-dnje postoje među malim i srednjim preduzećima, nautici, kao i u projekti-ma povećanja energetske efikasnosti, a francuske kompanije su spremne učestvuju u transferu znanja iz oblasti inženjeringa i novih tehnologija. On je pozvao predstavnike naše privrede da učestvuju na poslovnom forumu 12 zemalja jugoistočne Evrope koji će biti održan 5. i 6. jula u Sofiji i gdje ljudi iz biznisa mogu promovisati svoje inve-sticione ideje.

Po mišljenju Duška Lekića, portpa-rola Francusko – crnogorskog poslov-nog kluba ekonomske veze privredni-ka nalakše je graditi na nivou malih i srednjih preduzeća. Neophodno je da se posvetimo otvaranju malih turistič-kih agencija sa novim poudama, da razvijamo mali biznis u energiji i pol-joprivredi.

Ekonomske potencijale Crne Gore predstavio je dr Mladen Perazić, ruko-vodilac Sektora za obrazovanje i ljud-ske resurse u Privrednoj komori Crne Gore, a Jasmina Ćeranić, sekretarka Francusko – crnogorskog kluba, je na-javila aktivnosti ovog kluba na planu intenziviranja privrednih veza kompa-nija dvije države.

Privredna komora Crne Gore učestvuje u realizaciji tri zna-čajna projekta koja je počela u martu 2012. godine. Osno-va svih projekata je italijanski Zakon broj 84 preko koga se nastoji doprinijeti ekonomskom razvoju Balkana.

Saradnja sa Italijom

Realizacija tri značajna projekta

Zajednički imenilac ovih projekta je italijanski Zakon broj 84 iz 2001. go-

dine, koji je izvor finansijskih sredstava za sva tri projekta. Zakon 84 kao osnovni cilj ima doprinos procesu ekonomskog razvoja Balkana i to posebno u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Bosni i Herce-govini, kroz ciljno usmjerene intervencije u sektoru zaštite životne sredine, kroz postizanje održivog razvoja i povećanje zaposlenosti uopšte, kao i kroz uvođenje evropskih standarda na Balkanu.

Projekat Turistički sektor: saradnja italijanskih regija Emilia Romanja i Marke sa Albanijom, Hrvatskom i Crnom Gorom ima za cilj saradnju i razmjenu iskustava između Italije i područja zapadnog Balka-na u oblasti kulinarstva i restoraterstva. U krajnjem, projektom će se pokušati što više uticati na smanjenje sezonalnosti turizma u cijelom regionu direktno po-vezujući turističku ponudu sa lokalnom hranom i vinom, kulturnim nasljeđem i prirodnim ljepotama. Vodeći partner u ovom projektu je Agencija za među-narodnu promociju privrede Privredne komore Modene, a projekat se odvija pod pokroviteljstvom italijanskog Mini-starstva za ekonomski razvoj. Projekat će se realizovati u Italiji, Hrvatskoj, Albaniji i Crnoj Gori u trajanju od 18 mjeseci.

Takođe pod pokroviteljstvom itali-janskog Ministarstva za ekonomski ra-zvoj, odvija se i projekat Mreža Italija –

Jugoistočna Evropa. Promos – specijalna agencija Privredne komore Milana je vodeći italijanski partner ovog projekta, koji pored Italije obuhvata šest zema-lja – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hr-vatsku, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. Projekat ima za cilj podršku socijalnom i ekonomskom razvoju navedenih zemalja kroz promovisanje ekonomskih odnosa između privrednih komora i agencija za promociju investicija sa odgovarajućim italijanskim partnerima. Projekat će ma-lim i srednjim preduzećima obezbijediti tehničku i pravnu pomoć za razvoj pro-izvodnje kako bi privukli što više stranih direktnih investicija, kao i obuku za me-nadžere i tehničko osoblje vezano za in-vesticije i međunarodnu saradnju. Pred-viđeno je da se projekat okonča krajem juna naredne godine.

Krajem marta Privredna komora Crne Gore je bila domaćin kick-off sastanka projekta Tehnologije zaštite životne sre-dine i obnovljiva energija na Balkanu. Pored predstavnika Komore, sastanku su prisustvovali predstavnici projektnih partnera iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Italije, na čelu sa pred-stavnikom specijalne agencije Privredne komore Firence – Metropoli, koja je vo-deći partner. I ovaj projekat je pod po-kroviteljstvom i finansijskom podrškom Ministarstva za ekonomski razvoj Vlade Republike Italije. Specifični ciljevi koje projekat planira da postigne su prenos znanja potrebnog za razvoj i sprovođenje politika EU i zakonodavstva usmjerenog na zaštitu životne sredine i podsticanje saradnje među akterima koji su uključeni u privlačenje investicija i projektno finan-siranje za podršku u ostvarivanju zaštite životne sredine i energetske infrastruk-ture. Projekat će trajati dvije godine.

Učesnici projkata


[email protected]

11

dN

ev

NIK

Privredna komora Crne Gore u saradnji sa predstavnici-ma Svjetske banke, Ministarstva finansija - Kancelarije za tehničku podršku (TSU), organizovala je 23. marta 2012. godine sastanak o procedurama nabavki po pravi-lima ove finansijske institucije.

Predstavnik Svjetske banke u Komori

Povećati učešće na tenderima

Predstavnik Svjetske banke Jose Martinez, ekspert za procedure nabavki, predstavio

pravila Svjetske banke u vezi sa nabavkama. Svjetska banka želi da stimuliše nacionalnu privredu da učestvuje na tenderima, a pro-cedure ove institucije nijesu komplikovane, rekao je Jose Martinez obraćajući se pred-

Predsjednik Privredne komore Crne Gore, velimir miju-šković, sa saradnicima, razgovarao je 7. marta 2012. sa direktorom Generalnog direktorata evropske komisije za obrazovanje i kulturu Janom Truščinskim (Jan Trusz-czynski) i Leopoldom Maurerom, šefom Delegacije EU u Podgorici.

Susret sa direktorom Generalnog direktorata za edukaciju i kulturu EU

O obrazovanju, nauci i privredi

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković je goste upo-

znao sa brojnim aktivnostima koje Komora sprovodi u oblasti obrazovanja, posebno u sferi neformalnog obrazovanja i predo-čio da je Komora u 2011. godini imala 42 edukativne aktivnosti sa 1286 učesnika. Takođe je istakao značajne aktivnosti koje Komora sprovodi kao socijalni partner Vladi Crne Gore i Ministarstvu prosvjete

i sporta u procesu reforme obrazovanja. On je naglasio da je cilj svih partnera u Crnoj Gori da izgrade efekasan i kvalitetan sistema obrazovanja i istraživanja, koji će pospješiti društveni i ekonomski razvoj zemlje. Saradnjom sa obrazovnim institu-cijama Komora nastoji da da doprinos po-vezivanju obrazovanja, nauke i privrede.

Predsjednik je istakao učešće Komore i u TEMPUS projektima. Evropska unija

posvećuje veliku pažnju i izdvaja velika sredstva za programme Tempus. Tempus projekti su i dalje jedan od najznačajnih podsticaja podizanju kvaliteta rada u insti-tucijama visokog obrazovanja, i unapređe-nju reforme u visokom obrazovanju par-tnerskih zemalja i stvaranju zajedničkog evropskog prostora visokog obrazovanja.

Jan Truščinski je, izrazio zadovoljstvo što su Komora i privreda aktivne u sara-dnji u oblasti obrazovanja i sa nacional-nim obrazovnim institucijama. Ukazujući na značaj obrazovanja o potrebi za una-pređenjem znanja, vještina i kompeten-cija ljudskih resursa, Truščinski je u tom pravcu ukazao na važnost razmjene isku-stava i znanja sa drugim članicama EU, po-put Kipra, Malte i drugih.

stavnicima građevinskih i drugih firmi iz Crne Gore koji su iskazali veliko interesovanje za ovu temu. Prema procedurama nabavki po pravilima Svjetske banke najvažnije je da kompanije koje konkurišu na tenderu imaju usklađenu dokumentaciju sa pomenutom procedurom, a potom se vrednuje cjenovna

ponuda. Sastanak je bio prilika da se u među-sobnoj komunikaciji sa predstavnikom Svjet-ske banke razmotre sva sporna pitanja koja bi našim kompanijama mogla predstavljati prepreku za učešće na ovim tenderima.

Zoran Mijović, predstavnik Kancelarije za tehničku podršku (TSU), je podsjetio da Sv-jetska banka u našoj državi vodi više različitih projekata, među kojima su i oni koji odnose na poboljšanje energetske efikasnosti, a cilj Ministarstva je da na tenderima učestvuje što više građevinskih kompanija.

Inače, Vlada Crne Gore je dobila zajam od Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 6,5 miliona eura u cilju finansiranja projekta “Energetska efikasnost u Crnoj Gori” (MEEP). Ovim projektom pred-viđeno je poboljšanje energetske efikasnosti u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, kao i povećanje obaviještenosti javnosti o mjerama energetske efikasnosti.

Tenderski dokument se objavljuje i u skla-du sa procedurama Svjetske banke, a nakon toga vrši se odabir najpovoljnijeg izvođača.

Nastojanja Kancelarije, Svjetske banke i Privredne komore Crne Gore su da se što više domaćih kompanija uključi u projekat energetske efikasnosti.

Sa sastanka u Komori


www.pkcg.org


Ozvaničena saradnja nauke i privrede

Sporazum o saradnji Privredne komore i Univerziteta Crne GorePredsjednik Privredne komore Crne Gore velimir miju-šković i rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Predrag Miranović potpisali su 9. marta 2012. godine Sporazum o saradnji ove dvije institucije čiji je cilj ekonomsko ja-čanje našeg društva i razvoj društva zasnovanog na zna-nju.

Povodom potpisivanja Sporazu-ma, Velimir Mijušković je rekao

da saradnja Privredne komore i Uni-verziteta traje dugi niz godina, kroz različite oblike aktivnosti i učešća u međunarodnim projektima. Potpisi-vanjem Sporazuma, saradnju insti-tucionalno definišemo i utvrđujemo osnovne pravce budućih aktivnosti, kazao je predsjednik Komore.

Zajednička saradnja i rad na re-formama i podržavanje procesa una-pređenja kvaliteta rada Univerziteta znači i povećanje kvaliteta kadrovskih potencijala za privredu Crne Gore.

Jaču saradnju sa Univerzitetom planiramo u dijelu cjeloživotnog učenja, prilikom kreiranja programa obuke, da bi se obrazovna ponuda približila potrebama tržišta rada i privrede, istakao je Mijušković. Pred-

sjednik je, potom, naglasio da je za uspješne kadrove u privredi potreb-na edukacija o novim znanjima.

Možemo veoma dobro sarađiva-ti u izradi stručnih studija, analiza, istraživanja kojih je ranije bilo više nego danas. Nadam se da ćemo imati bolju saradnju i kod arbitraža u smis-lu većeg uključivanja kadrova sa Uni-verziteta Crne Gore u ovaj izuzetno značajan posao, kazao je Mijušković.

On je podsjetio da na bazi priori-teta koji se utvrđuju svake godine organizujemo obuke i edukacije za naše privrednike sa kvalifikovanim kadrovima sa Univerziteta. Velimir Mijušković je iskazao uvjerenje da će potpisani Sporazum još više unapri-jediti kvalitetnu saradnju Komore i Univerziteta.

Prof. dr Predrag Miranović, rektor

Univerziteta Crne Gore je naglasio da se danas ozvaničava tradicional-no uspješna saradnja Univerziteta i Komore. Potpisivanjem Sporazu-ma i produbljivanjem saradnje krei-raćemo uslove za rad na poslovima i projektima u oblasti obrazovanja od obostranog interesa.

Rektor je istakao da će zajednički napori doprinijeti povećanoj fleksi-bilnosti visokoobrazovanog kadra i stvoriti uslove da se ekspertiza Uni-verziteta stavi u precizne kontekste od značaja za ekonomsko jačanje na-šeg društva i razvoj društva zasnova-nog na znanju.

Već smo profilisali saradnju sa Privrednom komorom kroz nekoliko zajedničkih projekata koje smatra-mo izuzetno važnim za povećanje konkurentnosti naše privrede. U tom smislu, rekao je Miranović, Univerzi-tet će sa Privrednom komorom raditi na uspostavljanju jače povezanos-ti sa tržištem rada i olakšavanjem komunikacije sa kompanijama. Pri-vredna komora ima veliko iskustvo u edukaciji poslovog sektora i daće značajan doprinos u promovisanju koncepata svih vidova obrazovanja u okviru visokog obrazovanja. Komora ima važnu ulogu i u obezbjeđivanju podataka o potrebama za obukom u određenim kompanijama, što će pomoći Univerzitetu da kreira svoju ponudu u skladu sa potrebama po-slodavaca.

Ove dvije institucije će raditi na daljem promovisanju i sprovođenju programa obuke kako bi obezbijedili visokokvalifikovani i obučeni kadar za kompanije, čime će studijski pro-grami biti usklađeni sa potrebama privrede i tržišta rada.

dN

ev

NIK

Potpisivanje Sporazuma u Komori


[email protected]

13

Predstavnici Coca-Cole u Komori

Filozofija brenda Coca-Cola - ključ uspjehaPrivredna komora Crne Gore je 15. marta 2012. godine organizovala okrugli sto na temu: Ključ uspjeha – filo-zofija brenda Coca-Cola. Predstavnici brojnih privrednih kompanija upoznati sa iskustvima rada multinacionalne kompanije Coca-Cola i filozofijom brenda ovog sistema, a razmijenjena su i iskustava o tome kako više prodati i biti prepoznatljiv na domaćem i inostranom tržištu.

dN

ev

NIK

Izlaganja o filozofiji brenda Coca - Cola i sistemu poslovanja imali su

Nataša Đurđević, regionalni direktor kompanije i Predrag Milinčić, direk-tor prodaje.

Obraćajući se predstavnicima kompanije Coca – Cola i brojnim cr-nogorskim privrednicima, Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komora Crne Gore je saopštila da Crna Gora ima kompanije sposobne da stvore proizvode vrhunskog kva-liteta, koji je verifikovan i priznat od eminetnih međunarodnih stručnjaka u većoj mjeri i obimu nego što je nji-hovo tržišno učešće. U identifikova-nju, promovisanju, stimulisanju eks-panzije i tržišnoj potvrdi tog kvalite-ta Komora ima svoju prirodnu ulogu. Zato je prije tri godine pokrenula realizaciju projekta “Dobro iz Crne Gore”, čija je suština brendiranje do-maćeg kvaliteta.

Organizovanje ovog okruglog

stola, posebno mogućnost razmjene iskustava sa predstavicima vodećeg svjetskog brenda kao što je Coca - Cola, za Komoru je doprinos snaže-nju istinskog kvaliteta u crnogorskoj privredi da doživi punu afirmaciju i tržišnu verifikaciju, u zemlji i ino-stranstvu.

Regionalni direktor kompanije Coca-Cola Nataša Đurđević kazala je da je cilj okruglog stola razmjena najboljeg iskustva u izgradnji i održa-vanju brenda.

“Vjerujemo da širenjem znanja i iskustva jačamo konkurentnost pri-vrede koja nas sve podstiče da bu-demo bolji i inovativniji. Ovaj okrugli sto jedna je od aktivnosti kroz koju Coca-Cola sistem daje svoj doprinos razvoju i unaprjeđenju crnogorske privrede, čiji smo i mi dio”, kazala je Đurđević.

Ona je navela da kroz svoje po-slovanje i brojne aktivnosti u razvoju

koncepta društveno odgovornog po-slovanja Coca-Cola sistem nastoji da bude partner kako lokalnoj zajednici i institucijama Vladinog i nevladinog sektora, tako i privredi.

Govoreći o građenju brenda, Đurđević je poručila da se brendovi ne stvaraju preko noći, već su rezul-tat postojanog i upornog rada na pa-žljivom planiranju i njegovanju.

“Više nije dovoljno da imate naj-kvalitetniji proizvod, povoljne cijene, najbolju distributivnu mrežu ili pro-mociju. Važna je percepcija potro-šača. Snaga brenda i ključ uspjeha zavisi od pozicije koju brend ima u odnosu na ostale brendove, ali ne na policama u prodavnicama, već u svi-jesti potrošača”, ocijenila je Đurđe-vić.

Ona je podsjetila da je upravo Coca-Cola prvi put upotrijebila ku-pon kao sredstvo podsticanja proda-je, napravila prvi 6-pack, razvila fri-žider sa otvorom na vrhu za mjesto prodaje. Osnovana prije 125 godina u Atlanti, Coca-Cola već 11 godina predstavlja najvrijedniji brend na svijetu od kada je kompanija Inter-brand počela da procjenjuje vrije-dnost brenda. Coca-Cola je danas vlasnik čak 15 brendova vrijednijih milijardu dolara.

Mijenjaju recepte Coca-Cola i Pepsi mijenjaju svoje recepte kako ne bi na boce morali stavljati upozorenje na opasnost od raka, a koje je u skladu sa ka-lifornijskim zakonima, piše BBC. Prema novom receptu boja kara-mele imaće manje 4-metilimida-zola, hemikalije koju je američka savezna država Kalifornija stavila na spisak kancerogenih. Piće sa promijenjenim receptom već se isporučuje u Kaliforniji, a u firma-ma kažu da će novi recept učiniti proizvodnju još efikasnijom širom SAD-a. Iako vjerujemo da nema opasnosti za zdravlje, od svojih dobavljača karamele zatražili smo da to naprave kako naš proizvod ne bi bio predmet naučno neo-snovanog upozorenja – rekla je predstavnica Coca-Cole Diane Garza-Ciarlante.

U Komori predstavljena filozofija brenda Coca Cola


www.pkcg.org


Konferencija u Milanu o mikro, malim i srednjim preduzećima

Mala preduzeća - ključni sektor ekonomija u razvojuPrivredna komora milana, pod pokroviteljstvom Evropske komisije, 22 i 23. marta organizovala je Međunarodnu konferenciju na temu: Mikro, mala i srednja preduzeća-uloga i potencijali tržišta jugoistoč-ne Evrope između evropskih integracija i perspektiva Mediterana. U radu konferencije učestvovao Ivan Sa-veljić, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore.

Konferenciju je otvorio Claudio Roti, predsjednik italijanske asocijacije za

spoljnu trgovinu i potpredsjednik Komo-re Milana. O krizi Eurozone i Euromed oblasti govorili su na prvom panelu Pi-etro Celi, generalni direktor za politiku internacionalizacije u Ministarstvu eko-nomskog razvoja Italije, Stefano Azzali, generalni sekretar Instituta za promo-ciju arbitraže i medijacije Mediterana, Sandro Pettinato, generalni sekretar Komore Milana i Carlo Secchi, potpreds-jednik Instituta za političke studije. U okviru panela dva govorili su visoki predstavnici komora i agencija za pro-mociju investicija zemalja Balkana, među kojima Ivan Saveljić, potpredsjednik Pri-vredne komore Crne Gore.

Na panelu tri su predstavljeni projekti koje finansira Ministarstvo ekonomskog razvoja Italije iz programa pomoći: Regio-nalni programi za razvoj ekonomske sara-dnje. Pojedinačni projekti čije aktivnosti počinju tokom narednog mjeseca, a u ko-jima je i Privredna komora Crne Gore su: Nova regionalna platforma za podršku ekonomskom razvoju jugoistočne Evro-pe i Poslovne mogućnosti i komercijalna interakcija kao podrška integraciji tržišta jugoistočne Evrope.

Stabilan regulatorni temelj za razvoj MSP

Na B2B i informacionom skupu predstavnici Komore su prezentovali ekonomske potencijale i investicione mogućnosti naše zemlje.

ME

đU

KO

MO

RS

KE

aK

TIV

nO

ST

I

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, Ivan Saveljić govorio je o temi: Trgovina i investicije u jugoistočnoj Evropi: poslovne mogućnosti za podršku spajanju tržišta. Objavljujemo izvode iz izlaganja potpredsjednika Saveljića.

Privredna komora Crne Gore pruža svoj doprinos obećavajućoj inicijativi ko-more Milana, koja se odnosi na podršku sektoru za mala i srednja preduzeća, kao ključnom sektoru ekonomija u razvoju.

Vlada i poslovni lideri koji prepo-znaju ulogu malih i srednjih preduzeća u održivom razvoju znaju da su privredi potrebne informacije, analize i empirij-ska tehnička stručnost koja, uz snažan tehnološki napredak, pruža mogućnost rasta zemljama u razvoju. Ovu činjeni-cu potkrepljuju primjeri iz italijanske dugogodišnje tradicije u oblasti malih preduzeća, koja se odlikuje praktičnim preduzetničkim znanjem i bogatim inte-lektualnim i regulatornim prostorom kao osnovom uspjeha.

Sa svoje strane, Crna Gora je izgra-dila stabilan regulatorni temelj za razvoj malih i srednjih preduzeća. Crnogorska Vlada učinila je konkretne korake za stvaranje povoljnije investicione klime, koja uključuje niske troškove poslovanja i mogućnost osnivanja preduzeća za vrlo kratko vrijeme. Vlada je formirala biznis zone sa pristupom kvalitetnom prostoru i potrebnim komunalnim službama i cen-tralnim servisima. Strani investitori ima-ju isti tretman kao i domaći. Oni dobijaju garancije da ne može doći do ekspropri-jacije i mogu slobodno prenositi dobit od dividendi, prodati ili likvidirati ukupna ili dio svojih ulaganja, licencu, itd. U po-slednje vrijeme povećan je i obim pro-grama podrške iz budžeta usmjerenih na olakšavanje aktivnosti koje doprinose otvaranju novih radnih mjesta.

S obzirom da većini malih preduzeća nedostaje upravljačka stručnost ili spo-sobnost finansijskog izvještavanja koje je potrebno investitorima kako bi donosili stabilne odluke.

Nedostaje znanje u primjeni modernih tehnologija

Privredna komora pruža tehničku pomoć i obuke za preduzetnike sa ja-kim potencijalom. Postoji prostor za nadogradnju italijanskog učešća u ovom procesu, jer je Italija naš prvi susjed sa mrežom malih preduzeća i tradicijom dugom koliko i njihova ekonomija. Nova partnerstva su potrebna da bi se izgradi-la investiciona perspektiva za međuna-rodne finansijere i obezbijedila podrška mnogim održivim malim i srednjim pre-duzeća.

Naša preduzeća, u poređenju sa ita-lijanskim i onima iz drugih OECD zemalja zaostaju znatno u smislu znanja, vještina i nivoa pristupa i sposobnosti da iskori-ste moderne tehnologije. Ipak, imamo jaku anti-inflatornu ekonomsku klimu,

Ivan Saveljic


[email protected]

15

ME

đU

KO

MO

RS

KE

aK

TIV

nO

ST

Ieuro kao domaću valutu što je pogo-dno za izbjegavanje oštre deprecijacije vrijednosti valute, značajan porast pov-jerenja i izbalansirani BDP. Ipak, želim da istaknem da su visoke kamatne stope i dalje veliki problem, pa mala i srednja preduzeća još uvijek teško dolaze do fi-nansijskih sredstava. Kao rezultat toga, prosječan rast našeg sektora za mala i srednja preduzeća bio je skromniji s ob-zirom na crnogorske ekonomske poten-cijale i njegove potrebe.

Sada je izazov pred vladama, pre-duzećima, investitorima i razvojnom zajednicom da istražuju partnerstva i rješenja koja će omogućiti sektoru za mala i srednja preduzeća da u potpuno-sti ostvari svoj potencijal kao pokretač održivog razvoja.

Saradnjom privrede i nauke do većeg kvaliteta

Italija, takođe, ima bogato iskustvo u izgradnji klastera za mala i srednja pre-duzeća u određenim industrijama i to mi sa Balkana trebamo koristiti. Umje-sto obavljanja svog ukupnog poslovanja unutar zemlje, velika preduzeća koristiće spoljne saradnike ili smanjiti funkcije koje nisu direktno povezane sa njihovom osnovnom ekspertizom. Postoje brojne mogućnosti za ovu vrstu poslovnih uslu-ga u Crnoj Gori. Međutim, dizajn njiho-vih proizvoda u jednom broju slučajeva je zastario, a ponekad oni proizvode uz pomoć neefikasnih metoda i zastarjelih alata. Da bi se borili sa konkurencijom koja je iz dana u dan veća, ova predu-zeća će trebati podršku u oblasti preno-sa tehnologija, dizajna, menadžmenta i obrazovanja.

Na temelju najboljih međunarodnih praksi, Privredna komora Crne Gore poziva na podizanje kvaliteta proizvo-da i povećanje kapaciteta za inovacije i tehnologiju kod malih preduzeća kroz saradnju sa univerzitetima, uvođenje novih finansijskih instrumenata i moder-nih tehnika upravljanja. Partnerstvo sa stranim kompanijama je od izuzetnog značaja, uključujući razmjenu iskustava, stvaranje sinergije između organizacija koja promovišu malo i srednje preduze-tništvo, eksploataciju neiskorišćenih re-sursa i usmjeravanje sredstava na oblasti u kojima su potrebni.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore velimir miju-šković, 14. marta 2012. godine upriličio je prijem za am-basadora Rumunije u Crnoj Gori, dr Mihaila Florovića. Oni su razgovarali o privrednoj saradnji između dvije zemlje koja je moguća u energetici, infrastrukturi, tu-rizmu.

Protokol

Ambasador Rumunije u Komori

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković

je informisao sagovornika o Spora-zumu o saradnji koji je 2006. godine potpisan sa Privrednom komorom Rumunije i koji je osnova za buduće zajedničke projekte. Ambasador Mihail Florović je upoznao predsje-dnika Mijuškovića sa iskazanim in-teresovanjem rumunskih kompanija za izgradnju male hidro centrale na jednoj od crnogorskih rijeka. Takođe je kazao da u Rumuniji posluje kom-panija koja na najsavremeniji način proizvodi postrojenja za prečišćava-nje otpadnih voda i rješavanje pro-blema čvrstog otpada, pa i u toj dje-latnosti postoji prostor za zajedničke projekte.

Predsjednik Komore je govorio i o našim turističkim potencijalima, a zanimalo ga je da koliko su rumun-ski turisti zainteresovani za boravak u Crnoj Gori, naročito na našem pri-morju.

U Rumuniji postoji veliko inte-resovanje za Crnu Goru uzimajući u obzir da, tradicionalne destinacije rumunskih turista Grčka i Hrvatska, za njih više nijesu tako atraktivne kada se uzmu u obzir nestabilnost prilika u Grčkoj i prilično visoke ci-jene smještaja i usluga u Hrvatskoj, kazao je rumunski ambasador. On je podsjetio da je prošle godine u Crnoj Gori boravilo 24.000 registrovanih rumunskih turista. Sagovornici su saglasni da bi otvaranje čarter linije između Bukurešta i Tivta značajno uticalo na povećanje broja posjetila-ca iz Rumunije.

Važna informacija je da se u Ru-muniji dva puta godišnje održavaju sajmovi turizma na kojima je nažalost izostalo crnogorsko predstavljanje. U oktobru mjesecu 2012. predviđe-na je posjeta predsjednika Rumunije Trajana Baseskua Crnoj Gori. Tom prilikom će se održati poslovni forum sa predstavnicima privrede dvije ze-mlje.

Mihail Florović u Komori


www.pkcg.org


Eurochambres uputio značajne prijedloge EU

Podsticaj ekonomskomoporavku evrope Eurochambres, asocijacija komora Evrope uoči odr-žavanja Savjeta Evrope početkom marta predstavila je prijedloge šefovima država i vlada EU, koje se od-nose na pet oblasti od izuzetne važnosti za poslovnu zajednicu.

Na osnovu dosadašnjeg is-kustva Komore, vjerujem

da će upućivanje tih predloga obezbijediti vrijedan podsticaj poslovnoj zajednici i time do-prinijeti ekonomskom oporav-ku Evrope, rekao je Alesandro Barberis, predsjednik Euro-chambres-a, koji predstavlja više od 20 miliona preduzeća, od čega oko 93 odsto malih i srednjih, kroz članice u 45 ze-malja Evrope u mreži od 2000 regionalnih i lokalnih komora.

Eurochambres je donosio-cima odluka u Briselu predložio sljedeće:

Stvaranje, rast i transfer biznisa

Treba osnovati Centralni evropski garantni fond, koji na nivou Evropske unije treba da obezbijedi garancije za po-krivanje rizika, kao i da smanji pritisak na finansijske institu-cije. Tim mehanizmom treba da rukovodi Evropski investi-cioni fond i da stvori garancije dostupne svim zemljama čla-nicama, da dopuni postojeće

nacionalne garantne sisteme i da popuni jaz kod članica gdje taj sistem još nije dovoljno raz-vijen.

Vještine

Obezbijediti novom EU pro-gramu za obrazovanje, trening, omladinu i sport „Erazmus za sve“ jasno odredjen budžet za stručno obrazovanje i trenin-ge, što sada nije slučaj. Dvoj-ni princip treninga pokazao se efikasan u smanjenju nezapo-slenosti mladih.

Internacionalizacija

Sačiniti „Evropsku platfor-mu internacionalizacije malih i srednjih preduzeća“, s ciljem da se objedine svi činioci pri-vatnog sektora i da sačine zaje-dničku strategiju na EU nivou. Ponovo uvodjenje principa obostrane koristi u fondove za saradnju u razvoju ohrabriće evropske privrednike u nastu-pima na stranim tržištima.

Inovacije

Uključiti u „Horizont 2020“ novi instrument za mala i sre-dnja preduzeća, sa trostepenim pristupom. Ovaj instrument mora biti uvršten tokom među-institucionalnih pregovora i za-ista osnažen, tako da znatno više od predvidjenih 15 odsto budžeta ovog programa bude usmjereno na široku podršku i stimulaciju inovacija u malim i srednjim preduzećima.

Energetska efikasnost

Da bi EU ostvarila svoje ci-ljeve u oblasti energetske efika-snosti, važniji je efekat sveobu-hvatnih i pažljivih rešenja, nego postavljanje nerealnih meta i ci-ljeva. Mala i srednja preduzeća su značajan, ali još nedovoljno iskorišćen izvor povećanja ener-getske efikasnosti, ako im se obezbedi efikasno informisanje i podrška. Komore apeluju na kre-atore politike da ne zanemaruju ovaj važan aspekt kad finalizuju diskusije oko revizije Direktive o energetskoj efikasnosti.

ME

đU

KO

MO

RS

KE

aK

TIV

nO

ST

I


[email protected]

17

ME

đU

KO

MO

RS

KE

aK

TIV

nO

ST

I M

Eđ

UK

OM

OR

SK

E a

KT

IVn

OS

TIGeneralna skupština Asocijacije balkanskih komora

U fokusu aBC - solidarnost i efikasnosttrgovinsko-industrijska komora Kipra je 16. marta 2012. godine organizovala 35. zasjedanje Generalne skupštine asocijacije balkanskih komora u nikoziji. U fokusu aBC bili su solidarnost i efikasnost, kao i pita-nja budžeta, preduzetništva i konkurentnosti, fiskalna disciplina, a posebna pažnja posvećena sektoru ener-getike i obnovljivim izvorima energije.

Generalnoj skupštini Asocijacije balkanskih komora u Nikoziji pri-

sustvovali su predsjednici i predstav-nici komora Grčke, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Bu-garske i Rumunije. Privrednu komoru Crne Gore predstavljao je Velimir Mi-jušković.

Učesnike skupa je pozdravio preds-jednik Komore Kipra Philidas Pilides, koji u ovoj godini presjedava ABC, na-pominjući da je za Kipar veliki izazov i obaveza to što u drugoj polovini ove godine predsjedavaju EU. U fokusu aktivnosti ABC bila su pitanja solidar-nosti i efikasnosti, kao i pitanja budže-ta, preduzetništva i konkurentnosti, fiskalna disciplina, a posebna pažnja posvećena je sektoru energetike i ob-novljivim izvorima energije. On je is-takao važnost saradnje komora ABC,

posebno u vremenu ekonomske krize koja ima negativan uticaj na poslovne sektore koje komore predstavljaju. Ta-kođe, neophodno je uticati na izvršnu i zakonodavnu vlast da uvedu mjere koje će voditi ka rastu i povećanju za-poslenosti.

Kada je riječ o komorskom sistemu naglasak će biti na promociji EU 2020, jedinstvenom tržištu, konkurentnosti, preduzetništvu, pristupu kapitalu (po-sebno za MSP), mikro kreditima i sma-njenju administrativne procedure.

Prisutnima se obratio Andreas Mavroyiannis, zamjenik ministra za EU pitanja, koji je ukazao na najbitnije segmente u realizaciji priprema Kipra za preuzimanje predsjedavanja EU. Zalagaće se za bolju Evropu, koja je po mjeri svojih građana i svijeta u cjelini.

Približavanje EU susjedima je od izu-zetnog značaja, posebno zemaljama zapadnog Balkana i Bliskog istoka, koje mogu da računaju na punu podršku Kipra kroz promociju svojih interesa, pružanje savjetodavnih usluga i pre-nošenje najboljih iskustava. Predstoje reforme u sektoru javnih nabavki kao i afirmacija saradnje u oblastima u ko-jima do sada nije postojala. U 2012. godini obilježavamo jubilej - 20 godina jedinstvenog tržišta, za čiju primjenu se Kipar u potpunosti zalaže, kao i za punu primjenu Digitalnog jedinstve-nog tržišta.

U radu skupštine učestvovao je Velimir Mijušković predsjednik Privre-dne komore Crne Gore. On je govorio o značaju učešća privrednih komora u procesu evropskih integracija, a po-sebno na prenošenju znanja i pružanju informacija o mogućnostima i obave-zama privrede koje proističu iz integra-cija.

Na Konferenciji su govorili Andre-as Charalambous, direktor Sektora za ekonomska istraživanja pri Ministar-stvu finansija Kipra, Demetris Vakis i Andreas Athanasiades, predstavnici Centra za bonitet kompanija KPMG-a, Christodoulos Angastiniotis iz Agenci-je za promociju investicija Kipra i Leo-nidas Paschalides, direktor Centra za edukaciju i razvoj Komore Kipra.

Neposredno prije Generalne skup-štine održan je sastanak Savjeta za žen-sko preduzetništvo ABC, na kome su razmatrane sljedeće teme: nacionalni mehanizam za prava žena na Kipru i Akcioni plan za jednakost polova 2007- 2013, program za jačanje ženskog pre-duzetništva i razbijanje stereotipa o polovima i pružanje šanse talentima: poslovna praksa za jednakost polova.

Sljedeća Generalna skupština ABC biće održana u novembru 2012. godi-ne na Kipru uporedo sa Konferencijom o Aktu o malim i srednjim preduzećima EU.

Učesnici Skupštine ABC u Nikoziji


www.pkcg.org


analize

Reagovanja povodom preporuka mmfMeđunarodni monetarni fond ne predviđa rast crnogorske ekonomije u ovoj godini, a Vladi preporučuje da racionalizu-je rashode, smanji zarade i broj zaposlenih i poveća poreze. Premijer Igor Lukšić ocijenio da će Vlada i ubuduće voditi kredibilnu politiku, kako je rađeno i u prethodnom periodu, i ozbiljnom fiskalnom konsolidacijom pokazati spremnost za to. Ovim povodom prenosimo stavove Gervina Bela, dr Igora Lukšića, dr Milorada Katnića dr Vladimira Gligorova.

PR

eP

oR

uK

e

Gervin Bel: Smanjiti plate, povećati poreze

Šef Misije MMF-a, Gervin Bel /Gerwin Bell/, kazao je da je pro-

jekcija rasta ekonomije za prošlu godinu za Crnu Goru iznosila 2,5 odsto, dok ove MMF predviđa nulti rast.

To objašnjava nekoliko faktora. U posljednjem kvartalu prošle go-dine, kao i u prvom ovogodišnjem, prepoznato je slabljenje ekonomije, a tome doprinosi i teško međunaro-dno okruženje, rekao je Bel, nakon posjete Crnoj Gori koja je trajala dvije sedmice. Misija je zaključila da je došlo do značajnog napretka crnogorske ekonomije, ali da po-stoje dodatni problem i potreba za prilagođavanjem politika kako bi se išlo naprijed.

Bel je kazao da zabrinjava ubr-zana akumulacija javnog duga koja sada iznosi 46 odsto bruto domaćeg

Gervin Bel, šef misije MMF-a u Crnoj Gori

proizvoda (BDP), u odnosu na 27 odsto koliko je iznosio prije nekoli-ko godina.

Prema njegovim riječima, rast i produktivnost u ekonomiji se mora podstaći i finansijski sektor se mora dodatno stabilizovati. Bel je podsjetio da je naplata prihoda u Crnoj Gori dobra kada se uporedi sa regionom, dok su stope prilično niske. Vidimo prostor za određeno povećanje nekih od poreskih stopa, rekao je Bel. Bel je saopštio da se najveći broj preporuka MMF-a od-nosi na usklađivanje koje treba da dođe sa rashodne strane. Tržište rada je najakutniji problem. Crna Gora ima izuzetno veliki udio du-goročno nezaposlenih osoba i vrlo nisko učešće produktivnosti radne snage, smatra Bel. Naša preporu-ka je ili da se poveća fleksibilnost ugovora na određeno virjeme, ili da se naprave odgovarajuće promje-ne u Opštem kolektivnom ugovoru kako bi se vratila izgubljena fleksi-bilnost”, naveo je Bel. Konsolido-vani rashodi, odnosno potrošnja države prošle godine je smanjena za 2,7 odsto BDP-a, što je značajno, ali istovremeno je došlo do značaj-nog aktiviranja kreditnih garancija i pada prihoda, i rezultat je da je cilja-ni nivo u budžetu promašen za pri-lično značajan udio, objasnio je Bel. MMF vidi rizik da se to može pono-viti i ove godine.

Premijer Igor Lukšić: Sačuvati kredibiltet javnih finansija

Sa punim razumijevanjem pri-hvatamo preporuke MMF-a i sada i prošlih godina, ali to ne znači da su njihove preporuke i dobra rješenja za našu ekonomiju, kazao je premi-jer Igor Lukšić, neposredno nakon objelodanjivanjapreporuka MMF-a. Zbog toga je sugerisao da se na sjednici Socijalnog savjeta povede diskusija o preporukama MMF-a i razmotri da li postoje alternativna rješenja, odnosno da li je umjesto povećanja PDV-a prihodnu osnovu moguće proširiti ili popraviti doda-tnim oporezivanjem luksuza. Prema njegovim riječima, trebalo je raz-motriti i da li je na taj način moguće doći do nekih rješenja koja se tiču oporezivanja visokih zarada i sličnih beneficija i privilegija, a bez zadi-ranja u opštu potrošnju. Povećanje PDV-a, kako je objasnio Lukšić, sma-njuje realnu kupovnu moć ljudima sa najnižim zaradama, više nego onima s najvišim platama. Sa druge strane, kada je potrošna strana u pi-tanju moguće je da postoje dodatne rezerve za preispitivanje, naveo je Lukšić. On smatra da je u tom smislu možda racionalnije koncentrisati se na nekoliko projekata u kapitalnom budžetu i završtiti ih umjesto veli-kog broja onih koji se dugo godina realizuju.

Moguće da na potrošnoj strani u tekućim troškovima ima prostora za uštede i to sve treba sagledati i donijeti pravilno rješenje. U svakom trenutku treba voditi kredibilnu po-

dr Igor Lukšić


[email protected]

19

PR

eP

oR

uK

elitiku i mislim da smo u prethodnom periodu, ozbiljnom fiskalnom kon-solidacijom pokazali spremnost za to, saopštio je Lukšić.

Prema njegovim riječima, ne treba zanemariti ni to da je Crna Gora uspjela, za razliku od velikog broja drugih zemalja, da se odupre do sada vrlo često isticanim pre-porukama MMF-a. On podsjeća da nije prvi put da MMF sugeriše po-većavanje stope PDV-a, već to radi nekoliko godina. Uspijevali smo da to ne napravimo pa je Crna Gora, osim Kipra i Luksemburga, zemlja sa najnižom stopom PDV-a u Evropi. Nijesmo povećali porez na dohodak, ni porez na dobit i to je bilo važno za troškove preduzeća i uticalo je na čuvanje kupovne moći, nivoa zaposlenosti i ekonomske aktivno-sti, kazao je Lukšić. On je naveo, da kada je poreska politika u pitanju uvijek skloniji oporezivanju luksuza ili nekog konkretnog oblike robe. Ali treba sagledati sve alternative i po-vući najrealniji mogući potez koji će sačuvati kredibiltet javnih finansija, rekao je Lukšić.

po ekonomiju, rekao je Katnić. MMF je Vladi preporučio i racionalizaciju rashoda, sa čime se Katnić saglasio, podsjećajući da Vlada već radi na tome. Smanjivanje zarada i broja zaposlenih je, međutim, osjetljivo pitanje jer je to skopčano osim sa fiskalnim i sa socijalnim efektima i tu trebamo biti pažljiv. Katnić je na pitanje da li će aktiviranje garancija dovesti do rebalansa budžeta kazao da to za sada ne ide u tom pravcu.

Aktiviranje garancija ne zahti-jeva rebalans budžeta, ali dodatni troškovi podrazumijevaju preispi-tivanje budžeta i sa aspekta uku-pnih rashoda i sa strane prihoda. U zavisnosti od razvoja situacije kod garancija određićemo se i u smislu eventualnog rebalansa bu-džeta, rekao je Katnić. On je kazao da je MMF važan partner posebno u okolnostima kada se pogoršava eksterna situacija i kada je zemlja suočena sa smanjenjem likvidnosti. Crna Gora je, kako je dodao, nakon teške 2009, ušla u zonu oporavka i da je kroz prošle dvije godine vodila ispravne politike koje su dovele do ekonomskog rasta koji je anulirao pad u 2009. godini.

Vladimir Gligorov: Ključno je povećati stopu privrednog rasta

Ekspert Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije profesor dr Vladimir Gligorov, oci-jenio je da bi u ovom momentu Crna Gora trebala da uđe u aranžman sa Međunarodnim monetarnim fon-dom. Aranžman sa MMF-om bi bio koristan. Međutim, nisam baš pri-stalica zamrzavanja plata i penzija kako predlaže MMF, jer mora da postoji neki bolji način da se kon-troliše politika plata i socijalnog i penzijskog osiguranja. Vjerovatno je bolje postići socijalni dogovor oko raspodjele dohodaka i penzijskih i socijalnih davanja, na način da ne bi bili ugroženi najsiromašniji, rekao je Gligorov za Portal Analitika. Vlada premijera Igora Lukšića nije pretje-rano voljna da uđe u aranžman sa MMF-om jer bi taj sporazum, pod-razumijevao veliko smanjenje javne potrošnje i značajno povećanje po-reza. U Vladi trenutno razmišljaju o

povećanju PDV-a sa 17 na 19 odsto, ali, trenutno, nijesu pristalice dra-stičnog smanjenja javne potrošnje. MMF upravo predlaže te mjere, vođeni stanjem crnogorskih javnih finansija. Deficit budžeta Crne Gore na kraju 2011. godine iznosio je čak 143 miliona eura, a deficit budže-ta za 2010. godinu je bio oko 84,5 miliona eura. Gligorov smatra da bi Vlada trebalo da razmisli o poveća-nju poreza na dodatu vrijednost, ali se protivi povećanju ostalih poreza - naročito poreza na dohodak i dobit preduzeća. Da li oporezovati ili ne, zavisi od toga šta želite da finansira-te javnim sredstvima. Kako je crno-gorska javna potrošnja negdje oko 45 odsto BDP-a to bi značilo da bi trebalo gledati kako da se ona sma-nji. Inače, ako je povećanje poreza u nekom času neophodno, onda je stopa PDV-a prvi kandidat za po-većanje jer je to efikasniji način nego povećanje poreza na zarade, obja-snio je Gligorov. Profesor Bečkog in-stituta, u ovakvoj situaciji predlaže da Crna Gora mora ubrzati privredni rast. Ključno je koliki su troškovi zaduživanja, dakle kamatna stopa, i koliki je privredni rast. Ukoliko bi realna stopa rasta bila između 3 ili 4 odsto, onda bi zaduživanje bilo odr-živo ukoliko primarni fiskalni deficit (prihodi minus rashodi, osim kama-ta) bio jednak nuli ili bi bio mali. Na-ravno, ako privreda stagnira ili ima veoma nisku stopu rasta, kao što je to slučaj sa Crnom Gorom, dodatno zaduživanje neprestano povećava javni dug, i to postaje neodrživo. Tako da je za Crnu Goru sada ključ-no ubrzati stopu rasta, naveo je ovaj renomirani ekspert.

Milorad Katnić: Zadržavanje konkurentnog poreskog sistema

Ministar finansija, Milorad Katnić, kazao je da je politika Vlade zadr-žavanje konkurentnog poreskog sis-tema, posebno direktnih poreza. U slučaju bilo kakvih promjena u pore-skoj politici moraju se dobro razmo-triti posljedice, jer svako povećanje može biti pogrešan signal investito-rima i imati negativne posljednice

dr Milorad Katnić

dr Vladimir Gligorov


www.pkcg.org

20 GLASNIK PKCG / mart 2012K

om

oR

SK

e A

Kt

IvN

oS

tI Turizm i ugostiteljstvo

Unaprijediti turističku ponudu na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva, održanoj 13. marta 2012. godine, razmotrena je infor-macija o ostvarenim rezultatima u crnogorskom turiz-mu za prošlu godinu, predstavljen je nacrt smjernica za realizaciju profesionalne prakse za turističko – ugo-stiteljska zanimanja i usvojen izvještaj o radu Odbora za 2011. godinu.

U radu sjednice, pored članova Od-bora, učestvovali su Željka Radak

Kukavičić, pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma i Dušan Bošković, pred-stavnik Centra za stručno obrazovanje.

U 2011. godini crnogorski turizam je bilježio rast u svim važnim pokazateljima, tako da su se očekivanja i optimističke prognoze o najuspješnijoj turističkoj go-dini i ostvarile. Broj noćenja se približava cifri od 9 miliona, a prema prvim pokaza-teljima prihod je rastao preko 5%, ali je još uvijek ispod 700 miliona eura.

Crnu Goru je u protekloj godini pos-jetilo 1.373.454 turista koji su ostvari-li 8.775.171 noćenje. Broj ostvarenih noćenja je imao dvocifreni rast u iz-nosu od 10,17%, dok je rast dolazaka manji i iznosi 8,75%. Slično kao i 2010. godine turisti su se zadržavali u pros-jeku nešto više od 6 dana - 6,39 dana u odnosu na 6,31 dan u 2010. godini. Turisti se najduže zadržavaju tokom lje-tnje sezone, u periodu od juna do av-gusta, kada prosjek iznosi 7,11 dana. O trajanju ljetnje turističke sezone, od-nosno o njenom ogromnom uticaju na ukupne rezultate, govori i podatak da se skoro 90% ostvarenih noćenja odnosi na period od juna do septembra, ili još pre-ciznije 2/3 od ukupnog broja noćenja se ostvari u dva mjeseca – julu i avgustu.

U skladu sa navedenim podacima je i regionalna zastupljenost kada je u pitanju broj ostvarenih noćenja. Primorska regija bilježi 96,8% od ukupnog broja noćenja, planinski dio 1,23%, Podgorica 1,18%, ostala turistička mjesta 0,78%, dok na ostala mjesta otpada svega 0,02%.

U primorskoj regiji prednjači Budva sa učešćem u ukupnom broju ostvarenih noćenja od 44,72%, slijedi Herceg Novi sa 21,83%, Bar sa 12,88, Ulcinj sa 10,01%, te

na kraju Tivat sa 4,09% i Kotor sa 3,26%. Kao i u 2010. godini, najviše inostranih noćenja ostvareno je iz Srbije, Rusije i Bosne i Hercegovine. U prvih deset ze-malja sa najvećim brojem noćenja u 2011. godini se nalaze još i Kosovo, Ukra-jina, Poljska, Njemačka, Češka, Albanija i Francuska.

Rusija je, ukupno posmatrajući, ostvarila najveći apsolutni rast – 573.638 noćenja više nego u 2010. godini. Zna-čajno je pomenuti i tursko tržište, koje je ostvarilo preko 90.000 noćenja, uz rast veći od 700%, a uslovljen je otva-ranjem direktnih avio letova i sajam-skim nastupima Crne Gore u Turskoj. Tržište zemalja bivše Jugoslavije bilježi pad noćenja (1,39%), najviše zahvaljujući ve-likom padu noćenja iz Kosova (114.454) i Makedonije (19.877). Takođe, ovo tržište je ostvarilo i značajno manji broj dolazaka u odnosu na 2010. godinu i to za 6,39% - odnosno skoro 34.000 manje dolazaka. Zapadno-evropsko tržište i pored rasta noćenja ostvarenih iz Njemačke (20,34%) i Velike Britanije (20,89%) je ostvarilo pad od 5,58%, uslovljen lošijim posjetama iz Francuske (34,86%) i Italije (27,89%).

Turističku 2011. godinu karakteriše većina nedostataka koji se ponavljaju iz prethodnih godina. I pored intenzivnih aktivnosti na njihovom otklanjanju, to-kom prošle godine pritužbe su se odno-sile na: buku, zakup i uređenost kupali-šta, improvizovane štandove duž plaža i šetališta, uređenost šetališta, nedostatak parking prostora, dilere privatnih soba, povećanje cijena nekih usluga (parking, plažni mobilijar i sl.) u špicu turističke se-zone, odlaganje i odvoz smeća.

U nastupajućem periodu u cilju una-pređenja turističke ponude, pažnju bi trebalo usmjeriti na:

Povećanje smještajnih kapaciteta•izgradnjom novih smještajnih ka-•paciteta (u tu svrhu potrebno je omogućiti što više olakšica inve-stitorima kad su u pitanju porezi i druge dažbine);rekonstrukcijom postojećih smje-•štajnih kapaciteta i njihovim sta-vljanjem u funkciju;objedinjavanjem ponude tzv. pri-•vatnog smještaja i njegovim uklju-čivanjem u organizovanu turistič-ku ponudu.Produženje trajanja sezone sa •tržišta za koja su karakteristična vansezonska putovanja, kao što su Njemačka, Velika Britanija, Francuska, zemlje Skandinavije i drugih tržištapoboljšanjem saobraćajne dostu-•pnosti, prevashodno avio dostu-pnosti Crne Gore, dovođenjem low-cost avio kompanija;diverzifikacijom ponude koja bi •uključila „alternativne“ vidove turizma (avanturistički, lovni, se-oski, kongresni, kulturni, vjerski, zdravstveni i sportski turizam, kampovanje i slično);zajedničkim aranžmanima sa ze-•mljama iz okruženja u trajanju od 7 i više dana, a koji bi podrazu-mijevali boravak u više zemalja u regionu (na pr. Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Hrvatska); boljim iskorišćenjem potencija-•la planinskog dijela zemlje kroz razvoj ponude koja bi bila orjen-tisana na netaknutu prirodu (pla-ninarenje, pješačenje, biciklizam, bird-watching...).Razvoj ljudskih resursa i stručno •usavršavanje kadrova u turizmu kako bi se podigao kvalitet uslu-ge.Cjelokupne marketinške aktivno-•sti na promociji destinacije.Predstavnik Centra za stručno •obrazovanje Dušan Bošković je predstavio nacrt smjernica za re-alizaciju profesionalne prakse za turističko – ugostiteljska zanima-nja.


[email protected]

21

energetika i rudarstvo

Prezentacija Projekta o mogućnostima proizvodnje nafte i gasana sjednici Odbora udruženja energetike i rudarstva, koja je održana 14. marta 2012. godine, predstavljen je Proje-kat Vlade Crne Gore o mogućnostima proizvodnje nafte i gasa na teritoriji naše države. Članovi Odbora razmatrali su i Predlog izmjena i dopuna Uredbe o načinu formira-nja cijena nafte i njenih derivata.

Ocjenjujući pozitivnim inicijativu Odbora da se prezentuju pro-

jekti pojedinih ministarstava, koji su od značaja za ekonomiju Crne Gore, mr Vladan Dubljević, pomoćnik min-istra ekonomije za Sektor rudarstva i geologije, je prvo ukazao na značaj proizvodnje ugljenvodonika. On je istakao da su svjetski resursi nafte i gasa već ograničeni, zbog toga je u okviru pomenutog Ministar-stva utvrđena politika i strategija upravljanja ovim značajnim resur-sima. Državna očekivanja su maksi-malni benefiti za društvo u cjelini, rješavanje energetskog deficita i poboljšanje ukupne proizvodnje nastale kao posljedica sopstvene proizvodnje nafte i gasa. Da bi se to ostvarilo neophodno je precizno utvrditi zakonski i regulatorni okvir jer je cilj konvertovanje prirodnih

Ko

mo

RS

Ke

AK

tIv

No

St

I

resursa u trajna dobra Crne Gore. Prema preliminarnim pokazateljima očekivanja su između 60 i 70 odsto ostvarenog profita u ovom biznisu. Da strane kompanije pokazuju izuzetno interesovanje pokazao je i test – poziv na koji se prijavilo preko 20 poznatih i renomiranih svjetskih kompanija iz oblasti naftne industri-je. Među njima su kompanije čiji je profit nekoliko puta veći od cjelok-upnog BDP Crne Gore.

Uredba Vlade Crne Gore o načinu formiranja maloprodajnih cijena nafte i derivata traje već 10 godina, a Ognjen Dragović, iz kompanije INA Crna Gora, sma-tra da način primjene formiranja maloprodajnih cijena odudara od današnjeg poslovanja naftnih kom-panija. Zbog toga predlaže da prag promjenljivosti ne bude pet već dva

odsto, što bi dovelo da poslovanje ovih sistema bude usklađeno sa načinom poslovanja u zemljama EU, a država ne bi izgubila ništa. On je, takođe, mišljenja da treba vredno-vati aditivirana goriva, što njegova kompanija nudi u asortimanu proiz-voda.

Dragan Nikolić, predstavnik Jugopetrola Kotor, smatra da takva goriva ne moraju biti kvalitetnija od već standardizovanih, jer, ako se uvede slobodan način, onda svako određuje svoj brend. To je ovdje nemoguće iz razloga što su ova pi-tanja već riješena administrativno. Aleksandar Kašćelan, potpredsjed-nik Odbora ocjenjuje da bi uvođenje više vrsta goriva kod svih kompanija dovelo do haosa u snabdijevanju domaćeg tržišta te se zalaže za strogu primjenu standarda iz ove oblasti.

Odbor je zaključio da, s obzirom da se radi o usko stručnoj tematici, treba organizovati sastanak svih predstavnika iz Sektora fosilnih goriva na kojem će se jasno defini-sati zahtjevi prema nadležnom Ministarstvu.

Prezentacija projekta


www.pkcg.org


Sjednica Odbora udruženja metalurgije i metalopre-rađivačke industrije održana je 13. marta 2012. godi-ne u kompaniji tara group mojkovac. Na sjednici je ocijenjeno da je mali stepen iskorisćenja tehnološke opreme u metalopreradi posljedica nedostatka razvo-ja, pogrešne poslovne orijentacije kompanija za proi-zvodnju osnovnih metala i tehnološkog zaostajanja za zemljama u regionu.

metalurgija i metaloprerada

Zabrinjavajuće nizak nivo prerade baznih metala

Ko

mo

RS

Ke

AK

tIv

No

St

I

Do prije dvadesetak godina, meta-loprerađivačka industrija u Crnoj

Gori, posmatrano sa stanovišta ucešća u ukupnom BDP, nije značajnije zaostajala u odnosu na druge članice tadašnje za-jedničke države. Od tada, ovaj značajan industruijski segment, bilježi stalan pad fizičkog obima proizvodnje, zabrinja-vajuće mali stepen iskorišćenja, ionako zastarjelih mašinskih kapaciteta, gubitak proizvoda pa i prestanak rada ne malog broja kompanija iz ove značajne indu-struijske grane, istakli su članovi Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađi-vacke industrije razmatrajući temu od-živosti domaće prerađivacke industrije u metalskom sektoru.

Danas, osim nekoliko uspješnih pri-vatizacija, stanje je takvo da su se sa proizvodne karte izgubili nekada značaj-ni privredni subjekti. Sadašnji obim in-dustrijske proizvodnje u sektoru prerade

metala tek je četvrtina onog sa početka devedesetih godina prošlog vijeka. Ana-liza odnosa proizvodnje osnovnih metala i njihovih finalnih proizvoda u metalur-ško- metalskom sektoru stvaraju sliku da svakom stanovniku Crne Gore, prema podacima iz 2011. godine, pripada oko 250 kg osnovnih metala, odnosno čelika i aluminijuma, a tek 5 kg gotovog metal-nog proizvoda.

Period tranzicije, promjena oblika svojine i odsustvo razvojne komponente u poslovanju doprinijeli su da izvoz me-tala i metalnih proizvoda u 2010. godini iznosi 170 083 472,80 eura, a uvoz 566 300 039,37 eura. Slična kretanja ispolje-na su i u prošloj godini.

Interesantno je da je, prema poda-cima Uprave carina Crne Gore u 2010. godini, izvezeno čak 28 570 tona čelič-nog otpada, koji je osnov za proizvodnju čelika, a izvezena svega 18 751 tona le-

giranog čelika u primarnim oblicima pro-izvoda i poluproizvoda.

Za 15 360 tona čeličnih nosača za konstrukcije, armaturne mreže i druge proizvode od čelika utrošeno je preko 8,6 miliona eura, za 13,5 hiljada tona krovnih pokrivača, elemente za rolo vrata i ogra-de čak 16 miliona eura, a za pomenutih skoro 30 000 tona čeličnih poluproizvo-da prihodovano je manje od 7,5 miiona eura. Takođe, veoma je zanimljivo da je uvezeno oko 1 175 tona vijčane robe i elemenata za spajanje, što je koštalo sko-ro 2 400 000 eura. U toj godini za 78 890 tona komercijalnog aluminijuma u obli-ku T bloka prihodovamo je 130 170 000 eura, ali je za uvoz oko 2370 tona alumi-nijumskih profila za građevinsku stolariju izdvojeno skoro 10 000 000 eura.

Očigledno je da dominira izvoz po-lufabrikata, poluproizvoda i prozvoda sa niskim stepenima obrade, kao i uvoz go-tove robe na bazi osnove koja se izvozi. Sa tehnološkog stanovišta, uvozni proi-zvodi nijesu zahtjevni da ne bi mogli biti osvojeni u našim proizvodnim preduzeći-ma sa neznatno boljom tehničkom opre-mljenošću, zaključeno je na sjednici.

Zbog toga se nameće zadatak for-miranja tehnološko-inovacionog parka, odnosno tehničko – razvojnog centra od kreativnih predstavnika univerzitetskih jedinica, istraživačkih instituta i privrede, pod državnim okriljem i sa zadatkom da na tržišnim osnovama i kriterijumima razvija programe za potrebe metalopre-rađivačkih preduzeća .

U tom pravcu potrebne su izmjene pravne legislative na način da se integrise sav raspoloživi domaći metalurško-me-talski kompleks s ciljem veće uposlenosti postojećeg mašinskog parka i osavreme-njavanja kapaciteta.

Članovi Odbora su obišli proizvodne hale ove usješne kompanije koja upo-šljava oko 150 radnika sa tendencijom stalnog porasta i vidljivim investicijama u nove proizvodne programe i mašinsku opremu.


[email protected]

23

Ko

mo

RS

Ke

AK

tIv

No

St

I

na sjednici Odbora, koja je održana 20. marta 2012. godine, predstavljen je pregled prioretetnih proje-kata u oblasti izgradnje komunalne infrastrukture u 2012. godini, prezentovani su kapitalni budžeti Direk-cije za javne radove i Direkcije za saobraćaj, usvojena je platforma za planirani sastanak Odbora udruženja građevinarstva i dijela Odbora udruženja bankarstva, a govoreno je i o privrednim kretanjima u sektoru građevinarstva, IGM i komunalne privrede u 2012. go-dini.

Građevinarstvo, industrija građevinskih materijala i komunalna privreda

Šansa za upošljavanje građevinara

Prioritetni projekti u komunal-noj djelatnosti odnosno izgra-

dnji komunalne infrastrukture u 2012. godini obuhvataju oblasti vodosnabdijevanja, upravljanja otpadom i upravljanja otpadnim vodama. Na sjednici je prezento-vano 36 projekata komunalne in-frastrukture iz pomenutih oblasti čija je realizacija planirana u svim opštinama. Ocijenjeno je, takođe, da je gradnja velikih infrastruktur-nih objekata šansa za upošljavanje domaće građevinske operative, pa je neophodno je da građevinari iz-bore mjesto u realizaciji pomentih projekata, bilo kao podizvođači ili kooperantske firme.

U skladu sa strateškim planskim dokumentima stvorena je dobra

osnova za obezbjeđivanje dijela sredstava potrebnih za realizaciju projekata komunalne infrastruktu-re pa je u Crnoj Gori od 2007. go-dine do danas bilo moguće koristiti više od 250 miliona eura iz kredita međunarodnih finansijskih institu-cija. Do sada je iskorišćeno oko 100 miliona eura. Radi se o kvalitetnim finansijskim sredstvima, a obezbi-jeđeno je i 30 tak miliona eura do-nacija od fondova Evropske unije.

Projekti iz oblasti vodosnab-dijevanja obuhvataju nastavak iz-gradnje regionalnog vodovoda za opštinu Ulcinj, izgradnju vodovoda u Rožajama, projekat vodosnab-dijevanja gradske opštine Tuzi, re-konstrukciju gradskog vodovoda u Andrijevici, rješavanje vodosnab-

dijevanja Cetinja, rekonstrukciju glavnog dovoda sirove vode Potpeć – Pliješ sa povratnim cjevovodom, rješavanje vodosnabdijevanja Ža-bljaka.

Projekti iz oblasti upravljanja otpadom obuhvataju izgradnju regionalnih centara za upravljanje otpadom, sanaciju neuređenih odlagališta otpada, te izgradnju sanitarnih deponija, uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i se-gmenata kanalizacione infrastruk-ture. O Projektima komunalne in-frastrukture na sjednici je govorio pomoćnik ministra za održivi razvoj i turizam Siniša Stanković.

Na sjednici Odbora predstavljen je Kapitalni budžet Direkcije za jav-ne radove u 2012. godini koji je, ta-kođe, šansa za naše građevinare da uposle svoje kapacitete. Kapitalni budžet Direkcije obuhvata 65 pro-jekata vrijednih 35 miliona 985 hi-ljada eura. U tekućoj godini trebalo bi da budu završena 22 projekta, a kod ostalih da otpočne gradnja ili, pak, izrada tehničke dokumentaci-je. Direkcija javnih u ovoj godini će raspisati 169 javnih nadmetanja, istakao je Miomir Peruničić, pred-stavnik Direkcije za javne radove.

O kapitalnom budžetu Direkcije za saobraćaj govorio je Ervin Adro-vić, pomoćnik direktora Direkcije. U 2012. godini iz kapitalnog budže-ta će biti finansirani projektovanje Jadransko – jonskog autoputa, re-konstukcija i održavanje magistral-nih i regionalnih puteva, izgradnja mostova, tunela i obilaznica, a dio sredstava će biti usmjeren za eks-proprijaciju zemljišta. Za ove na-mjene iz kapitalnog budžeta će biti izdvojeno 34 miliona 200 hiljada eura.

Sa sjednice Odbora


www.pkcg.org


om

oR

SK

e A

Kt

IvN

oS

tI

Bankarski sistem je stabilan, ali se likvidnost realnog sektora pogoršava. u blokadi je 26,6 odsto od uku-pnog broja pravnih i fizičkih lica, a njihov broj je za 1,1 odsto povećan u januaru 2012. godine, u odnosu na decembar 2011.

Banke

finansijski sistem stabilan

Na sjednici Odbora bankarstva, finan-sijskih organizacija i osiguranja koja

je održana 16. marta 2012. godine, usvo-jeni su Informacija o makroekonomskim kretanjima u 2011. godini, Izvještaj o sta-nju na tržištu kapitala u prethodnoj godi-ni, Izvještaj o stanju na tržištu osiguranja Crne Gore za treći kvartal 2011. godine, a u Grupaciju za životno osiguranje iza-brani su novi članovi.

Finansijski sistem Crne Gore opred-jeljuje kriza, a spoljni faktori predstavlja-ju dodatno opterećenje za crnogorsku ekonomiju. Ipak, finansijska stabilnost u Crnoj Gori nije ugrožena i finansijski sis-tem se stabilizuje. Bankarski sistem je u značajnoj mjeri revitalizovan, ali, uprkos stabilnosti bankarskog sistema likvidnost realnog sektora se pogoršava. U bloka-di je 26,6 odsto ukupnog broja pravnih i fizičkih lica, a njihov broj je povećan u januaru 2012. godine, u odnosu na de-cembar, za 1,1 odsto. Vrijednost blokade sada iznosi 380 miliona eura. U platnom prometu smanjen je broj transakcija, ali je povećana vrijednost platnog prometa. Bankarski sektor u 2011. godini karakte-riše restriktivna kreditna politika banaka, pad likvidnih sredstava banaka, iako je

njihova likvidnost na zadovoljavajućem nivou i nepostojanje kvalitetnih dugoroč-nih izvora sredstava. Ostvarena su pozi-tivna kretanja u dijelu kapitala, depozita, naročito depozita stanovništva, dijelom i kredita. Smanjen je gubitak bankarskog sektora i iznosi 3,2 miliona eura, tri ban-ke imaju negativan finansijski rezultat, efektivna obavezna rezerva iznosi 9,5 odsto i najniža je u regionu. Sistem je opterećen visokim stopama parametara koji snižavaju kvalitet aktive, to su nekva-litetni krediti i krediti u kašnjenju tako da i pored tendencije njihovog pada, nekva-litetni krediti učestvuju sa 14,4 odsto u ukupnim kreditima, a krediti u kašnjenju 19,3 u ukupnim kreditima. Likvidnost banaka je na visokom nivou, iako je niža u januaru nego što je bila u decembru 2011. godine. Koeficijent likvidnosti, mjeren odnosom likvidnih sredstava banaka prema obavezama banaka, po-sljednjih dana se kreće oko 1,6. Ostvaren je napredak u finansijskoj regulativi i su-perviziji. Odluke Centarlne banke su dalji korak ka usklađivanju sa međunarodnim standardima.

Na sjednici su prezentovane osnov-ne karakteristike koje su obilježile funk-

cionisanje tržišta kapitala u 2011. godini. Ukupan promet iznosio 58.973.635 eura i za 7,63% je veći u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj transakcija zabilježio pad od 32,1%.

Oba berzanska indeksa zabilježila su pad i to indeks MONEX20 od 35,79% i MONEXPIF od 37,07%. Negativan uticaj na kretanja berzanskih indeksa, pored pomenutog stanja u realnom sektoru, svakako ima i nizak nivo likvidnosti harti-ja, čemu doprinosi i podatak da su banke, u vidu kolaterala, u posjedu značajnog dijela najlikvidnijih hartija od vrijednosti koje se praktično ne nalaze u prometu.

Tržišna kapitalizacija je za 13,02% niža u odnosu na početak godine. Priliv novog kapitala putem korporativnih ak-tivnosti je na nivou od 37.489.925 eura što predstavlja pad od 59,48% u odnosu na uporedni period prethodne godine. Ovakav pad je uglavnom izazvan nivoom ulaganja u bankarskom sektoru kao i smanjenjem nivoa stranih investicija.

Najznačajnija karakteristike tržišta osiguranja u III kvartalu 2011. godine su: ukupan akcijski kapital društava za osiguranje je porastao 31,97% u od-nosu na III kvartal 2010. godine; bruto premija na nivou tržišta u Crnoj Gori na kraju III kvartala 2011. godine je iznosila 49,672 miliona eura, što je veće u odno-su na III kvartal 2010. godine za 4,47%; i dalje je prisutno dominantno učešće premije neživotnih osiguranja u ukupnoj bruto premiji od 87,53%; rast premije životnog osiguranja za 8,92% u odnosu na uporedni period 2010. godine; sma-njenje vrijednosti Herfindahl-Hirchman indeksa (povećava se konkurentnost i smanjuje nivo koncentracije tržišta); porast bilansne sume u odnosu na II kvartal 2011. godine za 1,093 miliona eura tako da je iznos od 126,316 miliona eura povećan na 127,409 miliona eura. U toku 2011. godine, nakon nekoliko go-dina zabilježenog gubitka u poslovanju, djelatnost osiguranja je ostvarila poziti-van bruto finansijski rezultat.

Na sjednici su u Grupaciju za životno osiguranje uključeni predstavnici Mini-starstva finansija i Agencije za nadzor osiguranja.

Članovi Odbora


[email protected]

25

Ko

mo

RS

Ke

AK

tIv

No

St

I

Vanja Asanović

na sjednici Odbora udruženja špeditera Privredne ko-more Crne Gore, održanoj 12. marta 2012. godine, raz-matran je Izvještaj o radu odbora u 2011.godini, pre-dlozi za unapređenje poslovanja, a vođena je diskusija i na temu izrade Kodeksa poslovne etike špeditera.

Špediteri

Važni akteri spoljnotrgovinskih poslova

Na trećoj sjednici Odbora udruže-nja špeditera Privredne komore

Crne Gore, održanoj 12. marta 2012. godine, razmatran je Izvještaj o radu odbora u 2011.godini, predlozi za unapređenje poslovanja, a vođena je diskusija i na temu izrade Kodeksa poslovne etike špeditera.

U prethodnoj godini održane su četiri sjednice Odbora na kojima su razmatrane teme od značaja za pri-vredna društva u sektoru logistike i špedicije. Odbor je inicirao i sastanak sa predstavnicima Uprave carina na kome su se razmatrale mogućnosti prevazilaženja problema koji se odno-se na signiranje, kontrolu skenerom u Baru, formalne greške i odgovore na upite. Aktivnosti u oblasti edukacije bile su usmjerene na organizovanje nastave za pripremu polaganja struč-nog ispita za sticanje licence.

Konstatovano je da su logističari i

špediteri, kao važne karike u realizaciji spoljnotrgovinskih poslova, u pretho-dnoj godini obavljali djelatnost pod otežanim okolnostima. Zastarjela me-hanizacija u Luci Bar i Kontejnerskom terminalu i generalnim teretima, ne-dovoljan broj inspektora u inspekcij-skim službama, zagušenost pojedinih terminala, neusklađenost radnog vremena inspekcija i carine, samo su neki od problema koji već duže vrije-me opterećuju poslovanje. Osim njih, finansijska kriza je donijela i nove po-remećaje na tržištu, među kojima su najizraženiji: smanjen stepen naplate potraživanja, pad cijena špediterskih usluga, nelojalna konkurencija, teži uslovi dobijanja bankarskih kredita i garancija i drugi.

U radu sjednice učestvovala je Ratka Stijepović, predstavnica Među-narodne finansijske korporacije, koja je prisutne upoznala sa novim pro-

jektom kojeg finansira Evropska ko-misija, a koji je posvećen regionalnoj trgovinskoj logistici. Ona je istakla mogućnost aktivnog učešća špeditera i logističara u realizaciji ovog projek-ta čiji je osnovni cilj smanjenje regu-latornih i administrativnih barijera u trgovini na zapadnom Balkanu.

Aktivnosti Odbora u narednom periodu trebalo bi usmjeriti na:

jačanje partnerskog odnosa sa •Upravom carina;dalje suzbijanje sive ekonomije i •nelojalne konkurencije;objavljivanje podataka o bo-•nitetu pravnih lica, stečaju i likvi-daciji.

Članovi odbora su usaglasili stavove u vezi sa izborom tema za zakazivanje sastanka sa predstavnici-ma Uprve carina u okviru “Dana ot-vorenih vrata”.

Prva tema odnosi se na signiranje •na terminalima u Bijelom Polju, Baru, a posebno u Podgorici. S tim u vezi, razmatrani su konk-retni predlozi za prevazilaženje ovog problema. Određivanje carinske vrijed-•nosti robe, odnosno, česte ne-pravilnosti koje se tom prilikom javljaju biće druga tema na tom sastanku. Takođe, špediteri su predložili •da predmet razmatranja bude i brzina oslobađanja bankarske garancije.

U cilju afirmacije odbora, kao i snaženja saradnje među špediteri-ma, saopšteni su predlozi i sugesti-je na Nacrt Kodeksa poslovne etike špeditera. Stručna služba Komore će razmotriti sve sugestije i pripremiti fi-nalni dokument koji će biti prezentov na narednoj sjednici.

Detalj sa sjednice


www.pkcg.org


Imamo uslove da imamo resurs ugljovodonika jer je jadranski basen proizvodni (Hrvati proizvode gas, Ita-lija i naftu i gas, a albanija naftu). Očekujemo adekva-tnu komercijalnu proizvodnju nafte i gasa, jer da ne vjerujemo u postojanje resursa, ne bi ovaj posao ni ra-dili. namjera nam da dobijemo 60 do 70 odsto profita koji naftna kompanija ostvari po tom projektu. mogli bi da za dva mjeseca raspišemo tender za istraživanje nafte i gasa, a početak proizvodnje i prihod treba oče-kivati 6 - 7 godina od sada.

Mr Vladan Dubljević, pomoćnik ministra ekonomije za Sektor rudarstva o istraživanju i proizvodnji nafte i gasa u Crnoj Gori

Pokretanje nove privredne grane

Glasnik: O istraživanju nafte i gasa odavno se govori u Crnoj Gori. Prije, ali i poslije privatiza-cije ,,Jugopetrola“ u nadležnosti ove kompanije bile su aktivnosti koje se tiču istraživanja i proizvo-dnje ugljovodonika u Crnoj Gori. U međuvremenu, ovaj kapitalni resurs, vraćen je državi. Budite ljubazni, kažite, što smo u Crnoj Gori uradili na ovom planu i ka-kve su šanse da uskoro dobijemo novu privrednu granu – proizvo-dnju nafte i gasa?

V. Dubljević: Crna Gora je ranije imala potpisane koncesione ugovore za istraživanje proizvodnje ugljovo-donika sa tadašnjom državnom kom-panijom ,,Jugopetrol“ Kotor. Tada dr-žava nije imala instrument kontrole i upravljanja, ni dovoljno kapaciteta da to radi, pa je prenijela svoja prava i ingerencije na državnu naftnu kompa-niju. To je bio ,,Jugopetrol“, koji je 70- tih, 80- tih pa i 90 - tih godina imao ekskluzivno pravo od strane države da radi na aktivnostima koje se tiču istraživanja i proizvodnje ugljovodoni-ka u Crnoj Gori. Tako se radilo u svim zemljama bivše SFRJ, npr. u Hrvat-skoj - INA, u Srbiji - NIS. Sve elemente upravljanja ugljovodonikom dali smo državnoj naftnoj kompaniji. Ovaj mo-del je poznat i u mnogim zemljama svijeta.

Ali, mi smo privatizovali ,,Jugope-trol“, pa je većinski dio državnih akcija prešao u ruke ,,Helenik petroleuma“. Međutim i tada je ,,Jugopetrol“ ostao koncesionar za istraživanje i proizvo-dnju ugljovodonika. Sreća je što smo imali potpisan koncesioni ugovor, koji je obavezao koncesionara da ima obaveze prema državi, pa smo kasnje mogli da taj ugovor, zbog neobavlja-nja na adekvatan način istraživanja ugljovodonika, raskinemo i time otvo-rimo prostor za jedno novo poglavlje u regionu kad je istraživanje proizvo-dnje ugljovodonika u pitanju. Nijesmo napravili grešku kao Hrvati, koji su i re-surs ustupili partnerima koje su dobili kroz privatizaciju, a to se isto desio i u Srbiji u NIS Naftagasu. Sva ta prava u istraživanju i proizvodnji ugljovodo-nika pripadaju stranim komapanijama koje su kupile državna, nacionalna preduzeća u Hrvatskoj i Srbiji.

Kroz proces pregovaranja sa ,,Ju-gopetrolom“, koji je tada postao vla-sništvo ,,Helenik Petroleuma“, shvatili smo da je vrlo teško pregovarati sa naftnim kompanijama. Nijesmo imali kapacitet niti dovoljno znanja da pre-govaramo i onda smo shvatili važnost zakonske regulative za cijelu oblast. Odlučili smo da napišemo Zakon o is-traživanju i proizvodnji ugljovodonika, što smo uradili u saradnji sa norve-škom advokatskom kućom. Zakon je izuzetno bitan za uspostavljanje nove

privredne grane. Znači, država je od-lučila da uredi jednu novu privrednu oblast i da pokrene novu privrednu granu.

Glasnik: Svijet se ,,okreće,, oko proizvodnje ugljovodonika, a ve-like naftne kompanije su države u državi. U svijetu postoje dva modela korišćenja ovog resursa. Zašto se Crna Gora odlučila za koncesioni model? I zašto sporo i dugo radimo posao na istraživa-nju i eksploataciji nafte i gasa?

V. Dubljević: Proizvodnja ugljo-vodonika je najosjetljivija privredna oblast današnjice. Zato se sve u svijetu danas dešava oko nafte i gasa. Većina političkih previranja i interesa država se prelama oko interesa u istraživanju i proizvodnji ugljovodonika.

Korišćenje ugljovodonika se oba-vlja preko dva modela - ugovora o podjeli proizvodnje i koncesioni sis-tem. Mi smo se opredijelili za konce-siju, kao što je učinila većina zemalja Evrope.

Naša država je mala i ima malu ekonomiju, pa nema kapacitet da se odupre namjerama velikih naftnih kompanija kada one požele da nešto urade u Crnoj Gori. Da bi to spriječili, da bi uticaj nafnih kompanija sveli na minimum, da bi spriječili mogućnost pregovaranja sa nafnim kompanija-ma, mi smo odlučili da sve napišemo

PR

oje

Kt

I

mr Vladan Dubljević


[email protected]

27

u Zakonu, jer se oko toga ne pregova-ra. Podsjećam da je profit nafnih kom-panija desetine puta veći od od uku-pnog društvenog prihoda Crne Gore, zato smo odlučili da sve regulišemo Zakonom, podzakonskim aktima i da definišemo model ugovora. Zbog toga taj proces ide polako, jer ne že-limo da napravimo ishitren potez, ne želimo da trajno izgubimo resurs, jer onog momenta kad potpišete ugovor sa naftnom kompanijom za resurs čiji ste vlasnici, vi ste ga trajno izgubili. Da to ne bi uradili na pogrešan način prvo smo odlučili da sve to uredimo, a potom uđemo u tendersku proceduru dodjele ugovora o koncesiji za proi-zvodnju ugljovodonika.

Glasnik: Kažete da su veoma bi-tni politika i strategije upravlja-nja ovim kapitalnim resursima. U kom smislu?

V. Dubljević: Crna Gora ima politi-ku upravljanja resursima, ima politiku upravljanja ugljovodoničnim poten-cijalima, to znači da mi imamo jasan cilj šta u toj oblasti želimo da posti-gnemo. Najbitnije u toj politici je da, resurs koji pripada državi, koji je ne samo naš, već i generacija koje dolaze, i koji predstavlja kapitalnu vrijednost, transformišete u vrijednost koja služi za dobro cjelokupnog društva. Naftne kompanije umiju da valorizuju tu vri-jednost. To je politika upravljanja tim resursom. Mi imamo želju i namjeru da taj resurs transformišemo u dobro-bit za društvo. A to možemo da posti-gnemo preko razrađene strategije.

Izradili smo i strategiju kako da se postigne taj cilj, to radimo i sada, da uspostavimo kompletan zakonski okvir i da uđemo u tržišnu utakmicu sa cijelim svijetom. Jer, u biznisu ka-kav je nafta i gas, cijeli svijet je u igri. Onog trenutka kad odlučite da uđete u taj biznis, naftne kompanije gledaju šta se dešava na svim sedimentnim basenima, pošto je ograničen nivo tih basena. Vi tada morate ući u utak-micu sa ostatkom svijeta, morate da privučete naftne kompanije da dođu da istražuju. To sada radimo. Mi smo u fazi završetka podzakonskih akata, a najbitniji podzakonski akt na kome radimo je fiskalni sistem. Kapital treba da se transformiše u dobrobit za cije-

lo društvo, a način na koji ćete to da uradite je nešto što se uređuje fiskal-nim sistemom. Naša namjera nije da imamo naftnu kompaniju koja će tu da radi svoj posao, a mi moramo da znamo šta dobijamo od tog posla, ko-liki će naš dio tog kolača da bude.

Glasnik: Kažete da je izuzetno važno je dobro upravljanje ovim resursima i ističete norveški mo-del upravljanja kao najbolji u svijetu.

V. Dubljević: Naša namjera je da mi dobijemo od 60 do 70 posto neto profita koji naftna kompanija ostvari po tom projektu. Jedino u tom slučaju cijeli taj posao ima smisla jer jedino tako možete obezbijediti trajne koristi za društvo u cjelini. U suprotnom, mi-

slim da je bolje ne raditi posao. Razli-čita su svjetska iskustva. Imate slučaj da je pronalazak nafte i gasa nesreća za zemlju, ali imate i suprotan primjer, kada je to blagodet za društvo. Iza je-dnog i drugog su iste naftne kompani-je, samo su različite države, odnosno vlade koje upravljaju resursom. Imate puno primjera u kome su nafta i gas dobri samo za vrh države i mali krug ljudi. Imate primjere u kojima je nafta i gas dobra za cijelo društvo. Najveći prihod od ovog biznisa u cijelom svi-jetu ostvaruje Norveška, norveški mo-del upravljanja resursom je najbolji u svijetu. Norveška država uzima 75 odsto profita ostvarenog proizvo-dnjom nafte i gasa. Takav kvalitetan odnos prema resursu i odgovoran odnos prema društvu u cjelini doveo

je Norvešku da, od najsiromašnije zemlje početkom 20. vijeka u Evropi (pored Albanije), danas – bude najbo-gatija zemlja na svijetu. Norveška je otišla i korak dalje i spriječila je uticaj takve privredne aktivnosti na ostalu industriju, pa je prihod koji se ostva-ruje po tom osnovu usmjerila, ranije u Naftni fond, a sada se taj fond na-ziva Penzioni. To u svijesti norveških građana znači izvjesnu sigurnost i za njih i za njihovu đecu. Taj je fond da-nas najjači investicioni fond u svijetu i sam po sebi pravi ogromne količine novca. Jedan i po posto ukupnog sv-jetskog kapitala je vrijednost tog fon-da, što je enormno.Postoje drugačija svjetska iskustva, npr. U Nigeriji, koja je enormni proizvođač nafte i gasa, ali je tamo ogroman broj stanovništva si-romašan.

Glasnik: Imamo uslove da ima-mo naftu i gas jer iz jadranskog basena eksploatišu ugljovodoni-ke Hrvatska, Italija, Albanija. Da li smo sve neophodne preduslo-ve valjano odradili da bi vodili ovaj posao na dobrobit cijelog društva?

V. Dubljević: Mi u Crnoj Gori smo ovoj izuzetno osjetljivi posao odradili na način na koji smo najbolje znali i umjeli. U poređenju sa svim zemlja-ma u regionu, napravili smo značajan iskorak, jer direktno zavisimo od nas samih. Mislim da smo uspostavili iz-vrsne temelje da se od ove aktivnosti očekuje adekvatna dobit za društvo u cjelini. Ali, mi još uvijek ne znamo da li

PR

oje

Kt

I


www.pkcg.org


imamo resurs ili ne. Mi imamo uslove da imamo resurs. Nalazimo se u ja-dranskom basenu, koji je proizvodni, jer Hrvati proizvode gas, Italija i naftu i gas, a Albanija naftu. Znači ne treba očekivati, u smislu bogatstva, potenci-jale Meksičkog zaliva, Saudijske Arabi-je, Norveške, gdje su ležišta ogromnih dimenzija. Mi očekujemo i u to vjeru-jemo da imamo adekvatnu komerci-jalnu proizvodnju, jer da ne vjerujemo ne bi ovaj posao ni radili.

Glasnik: Kad očekivati proizvo-dnju i prihod?

V. Dubljević: U uslovima u kojima je budžet takav kakav jeste, svi oče-kuju prihod odmah i sada. I naravno to se može postići kroz izvjesne me-hanizme - da vi ugovorom obaveže-te naftnu kompaniju da, kad potpiše ugovor, plati izvjesnu sumu novca. To je jedan način. Mi tako nijesmo odlu-čili, jer smatramo da to nije dobro. Re-kli smo da nećemo sve tipove bonusa, jer smo prihvatili da naš mehanizam upravljanja resursom bude zasnovan na jednom progresivnom principu. To zapravo znači da, kad naftna kompa-nija ulaže, ne treba joj tražiti novac jer ga ona tada nema. Ali, zato kad je ulo-žila i našla resurs, kad krenu, vi ćete da uzimate novac. Što im bude bolje išlo vi ćete uzimati sve više i više. Ovaj posao će donijeti vrlo brzo indirektne koristi i izvjesne prihode za budžet. Glavne prihode za budžet, a ovaj po-sao donosi desetine pa i stotine mili-ona dolara, treba očekivati onog tre-nutka kad počne proizvodnja, a to će biti, ako sve uradimo, 6 - 7 godina, od danas. Mi smo pred vratima raspisiva-nja tendera. Želimo da to požurimo, ali takođe želimo da sve do kraja de-finišemo i time izbjegnemo bilo kakva velika pregovaranja sa naftnim kom-panijama.

Fiskaslne elemente mi sada čeka-mo, kad oni budu definisani, a radimo na tome, stvorili su se ulslovi da mi is-tog trenutka objavimo prvi poziv.

Glasnik: Čemu naftne kompanije poklanjaju najveću pažnju, kada se pojavljuju kao potencialni in-vestitori i kakvo je njihovo inte-resovanje za ovaj posao u Crnoj Gori?

V. Dubljević: Mi smo već otvori-li sobu sa podacima i svake nedjelje imamo po jednu naftnu kompani-ju koja dolazi da pregleda podatke. Naftne kompanije, kad dolaze u neku zemlju, prvo provjeravaju ekonomski rizik za investiciju koju namjeravaju tu da urade. Pošto smo mi zemlja kan-didat za ulazak u EU, ekonomski rizik je nula, jer imate zakonsku regulativu koja čuva stranu investiciju, imate za-kone koji su harmonizovani sa direk-tivama EU, tako da je njihov kapital siguran. Drugo, procjenjuju politički rizik. Neće se desiti niti revolucija ni nacionalizacija tako da je i politički rizik nula. Potom, geološki rizik. Ovo je dobra zona, gdje je moguće da se nađu nafta i gas, znači geološki rizik je takav kakav nosi geologija. Napokon, klimatski rizici. Ne postoje uslovi kao na Sjevernom, Barencovom moru, niti afrički i.t.d. Uslovi su, dakle, vrlo dobri, što nam daje veliku šansu u toj utakmici jer je to naftnoj kompa-niji presudno. Ako vam je zakonska regulativa u redu, ako su sigurni u toj zemlji, imate sve dobre elemente da završite tu utakmicu.

Veliko interesovanje svjetskih naftnih kompanija

Na naš poziv u ,,Pobjedi“ javilo se 20 naftnih kompanija, od njih je pet super velikih kompanija, koje prave godišnji profit preko 10 mi-lijardi. Ono što naftne kompanije sad čekaju kako bi napravili njiho-ve procjene investicionog rizika su fiskalni elementi. Kad mi to zavr-šimo, idemo u otvaranje tendera, a to očekujem da bude možda i u naredna dva mjeseca. Nakon otva-ranja tendera, treba godinu dana da zaključimo ugovore, i tada cijeli posao kreće. Nema odmah nafte i gasa, naftnim kompanijama treba-ju lučki prostori, kilometri kvadra-tni prostora koji će servisne naftne kompanije da zakupljuju, hiljade kvadrata zatvorenog prostora u kome će da skladište materijal, tu dolaze stotine ljudi. Znači u nafti su sve karte velike, i za zapošljavanje lokalnog stanovništva, angažova-nje svih kapaciteta, između ostalog

smještajnih, turističkih, znači sve su to indirektni efekti kojih nema direktno kroz prihod koji ostvaru-jete, ali imaju značajan uticaj na ekonomiju.

Glasnik: Koja naftna kompani-ja bi Crnoj Gori bila poželjan investitor? V. Dubljević: Svaka ozbiljna dr-

žava ima tip kompanije koji prefe-rira. Imate super velike kompanije koje su i u svojim državama države u državi, te kompanije vam nameću svoja pravila, ja ih ne preferiram jer su prevelike i prejake. Država mora znati ko joj je poželjan partner. Da li su to srednje kompanije ili sasvim male koje su sklone mešetarenju? Mi još uvijek nemamo jasnu strate-giju, ali naša politika želi kompaniju koja može da riješi eventualne pro-bleme. Na primjer, desio se inci-dent u Meksičkom zalivu, to je bila ogromna ekološka katastrofa, to se može desiti maloj kompaniji, ali i supervelikoj. Tada se desilo kompa-niji koja je mogla da riješi problem, u suprotnom, morala bi država da rješava problem. Naš cilj je da ima-mo kompaniju koja može riješiti problem i da na potpuno odgovoran način stane iza toga, to smo Zako-nom predvidjeli.

Glasnik: Naftne kompanije su, po pravilu, društveno odgovor-ne.

V. Dubljević: Dobre naftne kom-panije vole da imaju dobar socijalni odnos sa državama. To znači da su one u zakonskoj obavezi da finansi-raju sve u smislu jačanja administra-tivnih kapaciteta, obrazovanja, a što država bude tražila od njih. One vole da grade škole, puteve, da budu do-bre naftne kompanije po dobru, jer odatle izvlače profit. Mislim da će se stvoriti uslovi da, kroz sistem podr-ške od strane nafnih kompanija, lju-di iz obrazovanja, zdravstva, i drugih djelatnosti dobiju mogućnost da se edukuju vani. Jer sredstva su tu, po-stoje fondovi, i to će biti benefiti za državu.

PR

oje

Kt

I


[email protected]

29

U okviru predloga mjera za prevazilaženje problema nelikvidnosti, Privredna komora Crne Gore je na ini-cijativu privrednika Vladi Crne Gore predložila dono-šenje propisa u pravcu suzbijanja kašnjenja u plaćanju prenošenjem direktive 2011/7/eu u crnogorski pravni sistem. o ovoj temi objavljujemo autorski tekst Ale-ksandra Mitrovića, rukovodioca Sektora za opšte, pravne i finansijske poslove

Nelikvidnost

Kako prevazići nelikvidnost

Cilj propisa treba da bude sprječa-vanje kašnjenja prilikom plaćanja

komercijalnih transakcija, kako bi se obezbijedilo funkcionisanje tržišta, uz istovremeno podsticanje konkuren-tnosti preduzeća, a posebno malog i srednjeg preduzetništva.

Privrednici ističu da se prilikom naplate potraživanja susrijeću sa efek-tivnim rokovima plaćanja od 105, pa čak i 180 dana što predstavlja veliki problem za poslovanje, a Zakonom o obligacionim odnosima je predviđen opšti rok plaćanja novčanih obaveza od 30 dana, tako da je velika razlika između opšteg zakonskog i efektivnog roka plaćanja.

Direktiva Evropske Unije utvrđuje rokove plaćanja za transakcije između privrednih društava do 60 dana, osim ako drugačije nije izričito utvrđeno u ugovoru, a pod uslovom da nije gru-bo nepošteno prema povjeriocu. Za plaćanja državnih organa i javnog sek-tora utvrđen je rok od 30 dana, osim državnih privrednih društava i zdra-vstvenih ustanova gdje je rok plaćanja ograničen na 60 dana.

Privredi je potreban zakon kojim će se ustanoviti efikasni mehanizmi za spriječavanje kašnjenja u plaćanju, odnosno isključiti praksa neizmirenja obaveza prema dobavljačima nakon realizacije roba ili usluge, u zavisnosti od vrste privredne djelatnosti.

Prilikom ugovaranja poslovnih aranžmana privredni subjekti dogova-

PR

oP

ISI

raju cijenu, kvalitet, kao i druge bitne i dopunske ugovorne elemente, pa i rokove plaćanja.

Na sve ove elemente ugovora, pre-sudno utiče aktuelna tržišna situacija, odnosno zakonitosti ponude i tražnje. Vrlo često, zbog uglavnom velike po-nude, kupci diktiraju ugovorne uslove, a naročito rokove plaćanja.

Jasno je da za sve robe i usluge ne važe iste tržišne zakonitosti i uzanse, tako da uslovi prometa i poslovanja nisu identični sve oblasti poslovanja. I Direktivom su date mogućnosti pri-vrednicima da ugovaraju i duže roko-ve plaćanja od 60 dana, uz obavezu poštovanja odredbi o zaštiti povjeri-laca od nepoštene prakse, odnosno utvrdjivanja neopravdano dugih roko-va plaćanja.

Pored rokova plaćanja značajan dio Direktive, obuhvata i odredbe o nepoštenim ugovornim uslovima i praksama, čime se stvaraju uslovi za eliminisanje aktivnosti privrednih su-

bjekata koje se mogu kvalifikovati kao odstupanja od dobre poslovne prakse, nepošteno i nekorektno poslovanje, u zavisnosti od vrste i prirode proizvoda ili usluge.

Prilikom izrade samog zakona ne-ophodno je pravilno uskladiti prepo-ruke iz Direktive sa stanjem i speci-fičnostima crnogorske ekonomije, za šta cijenimo da ista pruža adekvatan pravni okvir, a mogu se koristiti i isku-stva zemalja iz regije, budući da je na gotovo istovjetan način ova tematika regulisana u Sloveniji, Hrvatskoj i Sr-biji.

U svakom slučaju smatramo da inicijativu za preciznije normativno uređenje ove oblasti treba podržati i da će privrednici kvalitetno pripre-mljenu regulativu, koja će uvažiti is-taknute specifičnosti poslovnih odno-sa, bez problema realizovati prilikom rada.

Propisivanje kaznenih odredbi je ustaljena zakonodavna praksa, koja se prilikom izrade propisa primjenjuje radi obezbjeđenja potpune primjene.

Očekujemo da će kaznene odred-be biti usklađene sa privrednim zako-nodavstvom i prilikama u crnogorskoj ekonomiji.

U cilju jačanja poslovnog morala Komora je usvojila Kodeks poslovne etike, koji nalaže pridržavanje načela dobre poslovne prakse, čijim pošto-vanjem će se obezbijediti i primjena zakona o rokovima plaćanja.

Zastupljenost domaćih proizvoda u trgovinskim lancima stvar je, prije svega, ponude i tražnje, odnosno pozi-cioniranja u svijesti potrošača. Najno-vije istraživanje sprovedeno za potre-be projekta Dobro iz Crne Gore, kojeg Komora realizuje već četvrtu godinu, pokazuje rast privrženosti potrošača domaćim proizvodima. Razlog tome su dobar kvalitet, pristupačne cijene i dostupnost u trgovinskim objektima.

Trgovinski lanci, vođeni sopstve-nim interesima, plasiraju one proi-zvode za kojima postoji potražnja. Aktivnosti Komore usmjerene u prav-cu jačanja konkurentnosti crnogorske ekonomije, nailaze na podršku velikih trgovaca. Donošenje i primjena novih rješenja kojima bi se definisali rokovi plaćanja, doprinijela bi i unapređenju domaće proizvodnje, kao i ukupnom privrednom rastu.

Aleksandar Mitrović


www.pkcg.org


Glasnik: Kakve je poslovne rezul-tate ostvarilo JP Aerodromi Crne Gore u 2011. godini, sa aspekta fizičkog obim saobraćaja i finan-sijskog rezultata? Što možete reći o bilansu, u poređenju sa ostva-renim u 2010. godini.

M. Đuričković: U 2011. godini, kao i u prethodnim godinama, Aerodromi Crne Gore bilježe rast saobraćaja, mje-reno brojem putnika od 5%.

Uprkos teškim poslovnim okolno-stima i nemogućnosti naplate jednog dijela potraživanja, prije svega od do-maćeg prevozioca, JP Aerodromi Crne Gore je ostvarilo pozitivan finansijski rezultat.

O profesionalnim aspektima rada iz ugla bezbjednosti i sigurnosti odvijanja vazdušne plovidbe, brojni inspekcijski timovi međunarodnih institucija u ovoj oblasti , u kontinuitetu, već godinama daju pozitivno mišljenje.

Glasnik: Što je karakterisalo rad aerodroma Podgorica, a što ae-rodroma Tivat?

M. Đuričković: Na podgoričkom ae-rodromu, tokom čitave godine, uglav-nom se odvija ujednačen saobraćaj. U 2011. godini, zabilježen je blagi pad sa-obraćajnih pokazatelja, uglavnom zbog ukidanja linija Montenegro Airlinesa za Niš i za Skoplje. U 2011. godini na podgoričkom aerodromu je bilo 6,136

JaV

na

PR

ED

UZ

Eć

a

Prethodne godine JP aerodromi Crne Gore imali veći obim saobraćaja i pozitivno poslovali, a u 2012. godini očekuju slične trendove. Osavremenjavanje naših vaz-dušnih luka traje od 2003. godine. Razvojni projekti koje ćemo implementirati narednih pet do šest godi-na, osmišljeni su na osnovu projekcije rasta saobraća-ja, a njihova realizacija je pretpostavka za cjelokupan razvoj Crne Gore.

Milovan đuričković, direktor JP aerodromi Crne Gore

Savremene vazdušne luke su važne za razvoj države

avionskih rotacija a ukupan broj opslu-ženih putnika je bio 611,651.

Tivatski aerodrom bilježi povećanje broja prevezenih putnika za 19,44% u odnosu na 2010. godinu i čak 11,27% vise u odnosu na rekordnu 2.007. go-dinu kada je bilo opsluženo 574.011 putnika. U 2011. godini, aerodrom Ti-vat je opslužio 647,184 putnika i 4,531 avionsku rotaciju, što čini povećanje od 13% u broju rotacija, u odnosu na prethodnu godinu. Takodje, u 2011. godini, probijani su dotadašnji dnevni i mjesečni rekordi; na primjer, u avgu-stu 2011. godine opsluženo je 151.349 putnika (raniji mjesečeni rekord je bio 132.443 putnika u avgustu 2.009.godine), a dnevi rekord je iz subote 30.07.2011.g. sa 10.954 putnika.

Glasnik: Šta možete reći o pla-novima za 2012. godinu kad je riječ o prometu putnika, aviona i

robe? I kako procjenjujete finan-sijski rezultat?

M. Đuričković: Za 2012. godinu se takođe predviđa blago poveća-nje saobraćaja, od nekih 3 do 4% i pozitivan finansijski rezultat, čija će visina u značajnoj mjeri zavisiti od načina rješavanja međusobnih odnosa sa domaćim avio prevozni-kom.

Glasnik: O modernizaciji oba naša aerodroma. U kojoj je fazi realiza-cija ovog značajnog projekta? Šta bi nam donijelo osavremenjava-nje naših vazdušnih luka?

M. Đuričković: Osavremenjavanje naših vazdušnih luka je kontinuiran pro-ces i traje od 2003. godine, od kada su aerodromi preuzeti od srbijanske avio kompanije JAT Airways. Master plan razvoja aerodroma je naš dinamički planski dokument, koji je usvojila Vla-da Crne Gore polovinom prošle godi-ne. U periodu od usvajanja navedenog Master plana, Aerodromi Crne Gore su identifikovali razvojne obaveze koje je nužno implementirati u narednih pet do šest godina. Riječ je o veoma zah-tjevnim razvojnim projektima, čija se vrijednost, prema našoj procjeni, kreće od 90 do 100 miliona eura.

Vlada Crne Gore je zadužila JP Aero-dromi Crne Gore i Ministarstvo pomor-stva i saobraćaja da rade na osmišlja-vanju modela i načina finansiranja ovih razvojnih projekata. Očekujemo da ćemo uskoro imati i neposredne radne kontakte sa resornim Ministarstvom, kako bi odgovorili obavezama pred-viđenim zaključcima Vlade Crne Gore. Naša želja i cilj je da u ovoj godini, uko-liko to ukupne okolnosti dozvole, obez-bijedimo konsultanta, kao i pripremu svih drugih nužnih dokumenata, počev

Milovan Đuričković


[email protected]

31

JaV

na

PR

ED

UZ

Eć

a

od fizibiliti studije pa do tendera za iz-bor najpovoljnijeg ponuđača. Svakako, jedna od pretpostavki da se uđe u rea-lizaciju navedenog plana, jeste utvrđi-vanje jasnog koncepta i modela finan-siranja, što podrazumijeva kontakt sa potencijalnim bankama kreditorima i eventualno, drugim partnerima.

Prema hodogramu aktivnosti koje smo sačinili u JP Aerodromi Crne Gore, ova aktivnost bi mogla biti snažno otpočeta prije isteka polovine ove go-dine.

Razvojni projekti koji će se imple-mentirati u narednih pet do šest godi-na, su osmišljeni na osnovu projekcije rasta saobraćaja, a njihova realizacija predstavlja jednu od nužnih saobraćaj-nih infrastrukturnih pretpostavki za cjelokupan razvoj Crne Gore.

Glasnik: Posljednjih govdina ak-tuelizovana je rekonstrukcija ae-rodroma Berane. Vaš komentar.

M. Đuričković: Javnosti je poznato da je rekonstrukcija aerodroma Bera-ne, po Odluci Vlade Crne Gore, u na-dležnosti lokalne samouprave.

U saznanju smo da su na realizaciji ovog projekta angažovani nadležni lo-kalni organi kao i da su ostvareni konta-ki sa potencijalnim investitorima.

S obzirom da je rekonstrukcija na-vedenog aerodroma u nadležnosti drugih organa, kao i da JP Aerodromi Crne Gore nije involvirano u navedene aktivnosti, to nijesam u prilici da dajem bilo kakve komentare.

Glasnik: Da li je ponuda, odnosno servis, koji nude naši aerodromi u

skadu sa zahtjevima savremenog poslovanja i svjetskim standardi-ma?

M. Đuričković: Naravno. I aero-drom Podgorica i aerodrom Tivat su međunarodni aerodromi, i poštova-nje i striktna primjena svih propisa i međunarodne regulative u vazdušnom saobraćaju je obavezna. Nivo servisa je kategorija koja je predmet posebne pažnje i kontinuiranog unapređivanja.

Glasnik: Crnogorski aerodromi su članica ACI-ja, medjunarodnog udruženja aerodroma. Zbog čega je značajno članstvo u ovoj asoci-jaciji?

M. Đuričković: ACI (Airport Council Interenational – Udruženje aerodro-ma) jeste strukovno udruženje koja otvara brojne mogućnosti za praćenje svih aktivnosti koje se u svijetu deša-vaju u aerodromskom biznisu. To je or-ganizacija (a JP ACG je član evropskog ogranka ove asocijacije) koja organizu-je ekspertske skupove na kojima se raz-mjenjuju iskustva i analizira (sa aspekta neposredne primjene) zvanična regu-lativa u svim segmentima vazdušnog saobraćaja kao i preporuke međunaro-dnih vazduhoplovnih institucija.

Aerodrom Podgorica je 2007. go-dine, od strane ACI-ja, proglašen za najbolji aerodrom u Evropi, u kate-goriji do jedan milion putnika, na što smo izuzetno ponosni. Svjesni smo da je tim činom prepoznat napredak i iz-uzetni rezultati na unapređivanju kva-liteta servisa i avionima i putnicima, te usklađivanje nivoa bezbjednosti i

sigurnosti sa međunarodnim standar-dima, za veoma kratak period, od pre-uzimanja aerodroma u 2003 godini. Ovo je nagrada koju dodjeljuju kolege iz aerodomske branše (nije jedna od onih koje se mogu kupiti) Zato je ona posebno važna i podsticajna za budući rad.

Glasnik: JP Aerodromi Crne Gore su prepoznati kao društveno od-govorna kompanija? Da li će i u buduće to biti dio vaše poslovne politike?

M. Đuričković: Aerodromi su pre-poznati generator razvoja svake drža-ve. Našim aktivnim učešćem u promo-ciji crnogorskih turističkih kapaciteta daje se snažan doprinos povećanju ekonomskih pokazatelja razvoja u tu-rističkoj branši ali i crnogorskoj ekono-miji uopšte.

Suvišno je pominjati koliko je brz progres poslovanja i uspješna imple-mentacija programa modernizacije crnogorskih aerodroma, okončanim u 2006. godini, doprinio prepoznatlji-vosti Crne Gore, pored ostalog, i na međunarodnoj investicionoj mapi.

Glasnik: Kako ocjenjujete sara-dnju sa Privrednom komorom Crne Gore?

M. Đuričković: Saradnja JP Aero-dromi Crne Gore i Privredne komore je u kontinuitetu uspješna i plodotvorna. Smatram da se ovakvom saradnjom ostavaruje obostrani benefit.

Prateći rad Komore u posljednjih nekoliko godina, možemo izraziti veliko zadovoljstvo. Rad Komore je savremen i mislim da sadašnje rukovodstvo za-služuje podršku i pohvalu.

Glasnik: Želite li da saopštite još nešto u vezi sa temom, a što Vas nijesmo pitali?

M. Đuričković: Zahvaljujem na in-teresovanju i dodatnoj promociji JP Aerodromi Crne Gore, koje u kontinu-itetu uspješno posluje.

Nadamo se da ćete i u buduće pra-titi naš rad i da će saradnja između Ko-more i JP Aerodromi Crne Gore biti u stalnom napredovanju.

Aerodorom Podgorica


www.pkcg.org


U Budvi je od 20. do 24 . marta 2012 godine održan Sajam hrane na kojem je učestvovalo 120 izlagača iz 15 zemalja. U okviru Sajma potpisana su tri sporazu-ma između vlada Crne Gore i Srbije, održana je konfe-rencija privrednika ove dvije države i sjednica Odbora udruženja poljoprivrede, prehrambene i duvanske in-dustrije Privredne komora Crne Gore.

Sajam hrane u Budvi

Organska proizvodnja – potencijal za razvoj

Sajam hrane je otvorio predsje-dnik Vlade Crne Gore Igor Lu-

kšić. Zemlja partner je bila Republi-ka Srbija, veliki proizvođač hrane, sa kojom Crna Gora realizuje više od četvrtinu robnog prometa sa inostranstvom.

Sajam ishrane je bio mnogo više od pukog izlaganja proizvoda. To je bio svojevrsni forum ponuđača i stvarnih ili potencijalnih partnera u nastupu na narastajućem evrop-skom i svjetskom tržištu, koji sara-dnjom i udruživanjem iskustava, znanja i svih ostalih resursa mogu mnogo lakše i cjelovitije ostvariti zajedničke interese i koristi u sve složenijoj i zahtjevnijoj utakmici za svaki, i najmanji dio globalizovanog tržišta.

Raznovrsnost i kvalitet proizvoda predstavljenih na Međunarodnom

sajmu hrane u Budvi potvrđuju da je poljoprivreda jedna od najzna-čajnih grana ekonomskog razvoja Crne Gore i da postoje potencijali u organskoj proizvodnji, ocijenio je premijer Igor Lukšić. Crna Gora, kao ekološki orijentisana zemlja, upravo u segmentu organske proi-zvodnje nalazi potencijal za budući razvoj. On je kazao da je organska proizvodnja utemeljena na malim i srednjim proizvođačima, koji su posebno osjetljivi na tržišna kreta-nja i prirodne nepogode, zbog čega država treba da nađe mehanizme, podrži i štiti taj segment privrede, koji je najčešće i brend.

Uz učešće ključnih aktera u procesu kreiranja državne politi-ke, upravljana resursima i proizvo-dnje hrane u regionu: predstavnika vlada, privrednih komora i drugih

poslovnih asocijacija, i, naravno, proizvođača, na sajmu su potpisa-ni sporazumi: o saradnji u oblasti zdravstvene zaštite bilja, о sаrаdnji u оblаsti vеtеrinе i o međusobnom priznavanju i prihvatanju dokaza o ispunjenosti propisanih uslova o hrani i hrani za životinje biljnog, mješovitog/kombinovanog porije-kla.

Održana je poslovna konferenci-ja/susret privrednika Crne Gore i Sr-bije, sa aktuelnim temama koje se odnose na evropski put Crne Gore i Srbije:

Program IPA EU namijenjen •ruralnom razvoju (V kom-ponenta)CEFTA regionalna trgovina •–put ka EU integracijama.

U okviru poslovne konferenci-je održana je i IV sjednica Odbora udruženja poljoprivrede, prehram-bene i duvanske industrije Privre-dne komora Crne Gore.

Saopšteno je da je učešće CEFTA zemalja u ukupnoj robnoj razmjeni u 2011. godini iznosilo je 42,7%, učešće EU-27 zemalja bilo je 38,6% i ostalih zemalja 18,7%.

Crna Gora je tokom 2011. godi-ne u zemlje CEFTA regiona najviše izvozila aluminijum i proizvode od aluminijuma (44,5 mil. eura), mine-ralna goriva i ulja (35,0 mil. eura), pića, alkohol i sirće (17,5 mil. eura), drvo i proizvode od drveta (14,0 mil. eura) i gvožđe i čelik (10,1 mil. eura).

U strukturi uvoza iz zemalja CEFTA regiona tokom 2011. godi-ne najviše su zastupljeni mineralna goriva i ulja (130,6 mil. eura), neor-ganski hemijski proizvodi, organska ili neorganska jedinjenja plemenitih metala (52,4 mil. eura) pića, alko-

SA

jAm

Štand Privredne komore, sajam u Budvi


[email protected]

33

Početkom jula 2011. go-dine, počela je primjena do-govorene dalje liberalizacije u trgovini između Crne Gore i Hrvatske. To podrazumijeva da je carina na živinsko meso u 2011. godini naplaćivana u visini od 30% važeće carine, a od 2012. godine će se naplaći-vati 20% od važeće carine. Na uvoz u Crnu Goru mesa, so-ljenog, sušenog ili dimljenog, pojedinih proizvoda iz grupe mlijeko i mliječne prerađevi-ne, krompir, paradajz, grožđe, lubenice, breskve i kivi koji se uvoze iz Hrvatske je naplaći-vana carina u vrijednosti 50% od važeće. Za prerađevine od mesa je predviđena postupna liberalizacija (u 2011. je pri-mjenjivana 40%, a od 2012. godine 30% važeće carine). Na uvoz vode, vode sa dodatkom šećera, piva i duvana u 2011. godini je carina bila 20% od važeće da bi od 2012. godine uvoz ove robe iz Hrvatske bio potpuno liberalizovan.

holi i sirća (42,7 mil. eura), mlijeko i proizvodi od mlijeka (33,6 miliona eura) i proizvodi od gvožđa i čelika (31,6 miliona eura).

U trgovini poljoprivredno-pre-hrambenim proizvodima u ukupnoj robnoj razmjeni sa inostranstvom dominiraju zemlje CEFTA-e, jer u iz-vozu učestvuju sa 79,25%, a u uvozu sa 63,34%. Vodeći partner u robnoj razmjeni Crne Gore je Srbija koja u ukupnom uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda učestvuje sa preko 53%, u izvozu sa oko 31%. U okviru CEFTA potpisnica učešće Srbije je u uvozu 73%, a u izvozu 39%. Drugo izvozno tržište u okvi-ru ove grupe zemalja je BiH gdje je plasirano oko 35% ukupnog izvoza. Pozitivan bilans evidentiran je u tr-govini sa Albanijom i Kosovom. U strukturi izvoza poljoprivrednih proizvoda najviše su zastupljena pića, alkoholi i sirće sa 22,7 mil. eura, razni proizvodi za ishranu 4,7 mil. eura, voće 4,6 mil. eura, povrće 4,1 mil. eura i proizvodi na bazi žitarica, brašna, skroba ili mlijeka 3,7 mil. eura.

Ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda u 2011. godini iznosio je 438,9 mil. eura i veći je za 8,0% u odnosu na isti period prethodne go-dine. Učešće uvoza poljoprivrednih proizvoda u ukupnom crnogorskom uvozu iznosi 24,0%.

Tokom 2011. godine u uvozu poljoprivrednih proizvoda domini-rali su meso i klanični proizvodi u vrijednosti od 57,0 mil. eura, piće, alkohol i sirće 51,2 mil. eura, mlije-ko i mliječni proizvodi 42,2 mil. eura i proizvodi na bazi žitarica, brašna, skroba ili mlijeka 27,1 mil. eura.

U trgovini sa CEFTA potpisnicama od početka 2012. godine Crna Gora ima potpuno slobodnu trgovinu sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Kosovom, Albanijom i Moldavijom, dok sa Hrvatskom ima asimetrični pristup liberalizacije u korist Crne Gore. To podrazumijeva potpunu liberalizaciju za plasman crnogorskih proizvoda na hrvatsko tržište, a za plasman hrvatskih proi-zvoda dogovorena je skoro potpuna liberalizacija, osim za veoma mali

broj proizvoda, koji su jako osjetljivi i za koje je dogovorena niža stopa. Radi se o proizvodima za koje ni u trgovini sa EU nije dogovorena po-tpuna liberalizacija.

Omogućavanjem plasmana cr-nogorskih proizvoda u Hrvatskoj bez ograničenja (kvota i carina), ovi proizvodi su konkurentniji čime je stvorena mogućnost za intenziv-nije tržišno učešće. Istovremeno, crnogorsko tržište je za hrvatske proizvode djelimično otvoreno, što omogućava zaštitu crnogorskim os-jetljivim proizvodima i proizvodnji u razvoju.

Nakon ulaska Hrvatske u EU, uvoz i izvoz roba odvijaće se u skla-du sa Sporazumom o stabilizaciji i asocijaciji koji Crna Gora primjenju-je u trgovini sa svim članicama EU. U odnosu na uslove definisane CEFTA Sporazumom, to znači iste uslove trgovine za svu robu, osim posebnih uslova (kvota i carina) na izvoz go-veda, goveđeg mesa, šećera i vina u Hrvatsku definisanih Sporazumom sa EU. Uslovi trgovine se neće bitno ograničiti imajući u vidu praksu da se izvoz u okviru kvote, po stopi od 0%, do kraja ne koristi.

Poljoprivreda - potencijal za razvoj

Međunarodni sajam hrane je značajan događaj, i sa zadovoljstvom primjećujem da je 38. po redu, privukao brojne izlagače iz Bosne i Herce-govine, Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Srbije. Vjerujem da je ovo dobra prilika da razmijenimo mišljenja o aktuelnim pitanjima u oblasti industrije hrane i potvrdimo spremnost da u kontinuitetu preduzimamo aktivnosti u cilju zajedničkog uspješnog prevazilaženja izazova i na ovom planu, rekao je ovom prilikom Lukšić.

Premijer je poručio da poljoprivredna gazdinstva moraju da pronađu sopstvenu konkurentnost, bilo na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou, navodeći da je poljoprivreda jedna od najznačajnijih grana ekonom-skog razvoja Crne Gore.

Crna Gora kao zemlja koja je ekološki orijentisana, uz bogatstvo voda i pogodnost klime, upravo u ovom segmentu nalazi potencijal za svoj budući razvoj. Privilegovani smo što još uvijek možemo da odemo na pijacu, čak i do proizvođača kojeg lično poznajemo i kupimo proizvod čije porijeklo znamo. Ova privilegija će nam u vremenu pred nama predstavljati i najveći izazov, a već se postavlja pitanje kako zaštititi malog proizvođača, kako sačuvati famil-ijarni posao i kvalitet koji on donosi, rekao je Lukšić.

Putujući po svijetu često smo u prilici da tražimo hranu sa određenih područja. Dobra hrana je internacionalna kategorija i siguran sam da ćemo zajedničkim naporima uspjeti da održimo kvalitet proizvoda u svojim sredi-nama i njihovu raznovrsnosti ubuduće. Samim tim, život će nam biti “ukus-niji”, zaključio je premijer.

PR

oje

Kt

I

SA

jAm


www.pkcg.org


Dodjeljivanjem statusa zemlje kandidata Crnoj Gori, stekli su se uslovi za korišćenje svih pet Instrumenta predpristupne pomoći Evropske unije (IPa). Zamisao uspostavljanja Instrumenta predpristupne pomoći je podrška zemljama kandidatima u „njihovom progre-sivnom uspostavljanju standarda i procedura evrop-ske unije sa pogledom na njihovo buduće članstvo“. Piše: Igor Golubović, pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja

EU – podrška razvoju poljoprivrede

IPa ruralni razvoj – izazovi i šanseAG

RA

R

Jedna od veoma značajnih kom-ponenti IPA instrumenta je V

komponenta tzv. IPARD (IPA Rural Development).

Sticanjem statusa kandidata Crna Gora je ostvarila pravo na pot-puno decentralizovano korišćenje dostupnih sredstava evropskih poreskih obveznika, dok je ranije projekte direktno odobravala Ev-ropska komisija preko Delegacije EU u Crnoj Gori. Finansijska sred-stva u okviru IPARDa za Crnu Goru su u iznosu od 10,9 miliona eura, s obzirom da je status kandidata ste-kla 2010. godine i odnose se samo na 2012 i 2013. godinu.

Osnova za korišćenje fondova

iz V komponenete je IPARD pro-gram za Crnu Goru. Program je pripremljen prema odredbama Regulative Komisije - Commission Regulation (EC) br.718/2007. od 12. juna 2007. godine i odnosi se na programski period IPARD-a od 2007. do 2013. Međutim, suštinski će njegova implementacija u Crnoj Gori biti moguća u dvije posljednje godine ovog programskog perioda, tj. 2012. i 2013., sa mogućnošću korišćenja sredstava do 31. de-cembra treće godine nakon go-dine n tokom koje je ta finansijska obaveza stvorena, ali ne poslije 31. decembra 2016. Ovaj dokument je višegodišnji razvojni program

za ruralna područja i kao takav je usaglašen sa važećim strateškim dokumentima vezanim za razvoj ru-ralnih područja i crnogorske poljo-privrede: Strategijom razvoja proiz-vodnje hrane i ruralnih područja, koja je usvojena 2006. godine i Na-cionalnim programom proizvodnje hrane i razvoja ruralnih područja, koji je usvojen krajem 2008. go-dine. IPARD program je oslonjen na državne pravne propise kojima su definisani minimalni naciona-lni standardi u vezi sa zaštitom životne sredine, javnim zdravljem, zdravljem životinja i bilja, dobrobiti životinja i bezbjednosti na radu, ali i na ostale relevantne zakone.

IPARD program na bazi strateških dokumenata vezanih za poljoprivredu i ruralni razvoj, ali i na osnovu socioekonomske ana-lize koja se naslanja na prethodno urađene sektorske studije (sektor mesa, sektor mlijeka, sektor voća, povrća i vina i sektor ribarstva), kao i SWOT analizu crnogorske poljoprivrede i ruralnih područja, sadrži predložene mjere čijom će realizacijom biti moguće koristiti sredstva pete komponente IPA.

Sektor za ruralni razvoj u okviru Ministarstva poljoprivrede i rural-nog razvoja, kao ovlašćeno tijelo za izradu IPARD programa je u okviru prve prioritetne ose „Poboljšanje efikasnosti tržišta i implementacije standarda Zajednice“, predložio dvije mjere:

mjeru 101 - Ulaganja u pol-- joprivredna gazdinstva. Kroz ovu mjeru je moguće finansi-rati: izgradnju, rekonstrukciju, adaptaciju objekata ili vršiti kupovinu opreme, nabavku specijalizovane opreme ili mašina, izgradnju sistema vo-dosnadbjevanja poljoprivred-nih domaćinstava, revitalizac-iju vinograda i nabavku pro-tivgradnih sistema. Vrijednost

Igor Golubović


[email protected]

35

bespovratnih javnih sredstava može biti do 50% vrijednosti investicije (u spec.slučajevima i do 75%). Minimalna vrijed-nost projekata koja će se fin-ansirati je 10.000 €, a maksi-malna 300.000 €. mjeru 103 - Ulаgаnjа u prerаdu - i marketing poljoprivrednih i ri-bljih proizvoda. Kroz ovu mjeru je moguće finansirati: izgrad-nju, rekonstrukciju, adaptaciju objekata ili vršiti kupovinu opreme, nabavku specijalizo-vane opreme, mašina ili vozila, uspostavljanje sistema bezb-jednosti hrane i sistema kval-iti menadžmeta u proizvodnji (ISO 9001, ISO 22000, HACCP system), nabavku i ugradnju energetski efikasne opreme, opremu za zaštitu životne sre-dine sredine, tretiranje otpada i otpadnih voda. Vrijednost bespovratnih javnih sredstava može biti do 50% vrijednosti investicije. Minimalna vrijed-nost projekata koja će se fin-ansirati je 50.000 €, a maksi-malna 1.500.000 €.

dok se iz ose „Razvoj ruralne ekonomije“ predlaže:

mjera 302 – Diverzifikacija i - razvoj ruralnih ekonomskih ak-tivnosti.

Izborom mjera za finansiranje projekata otvorila se mogućnost za investiranje oko 28 miliona eura u crnogorsku poljoprivredu i ruralna područja s obzirom na predviđeno nacionalno kofinansiranje i učešće korisnika od 50% svih investicija. Korisnici sredstava za mjere, sve mjere osim za 103 (samo poravna lica) su i fizička i pravna lica.

Tokom izrade prvog IPARD pro-grama za Crnu Goru, obavljen je niz konsultacija sa stručnim i naučnim organizacijama: Biotehničkim fakultetom, Savjetodavnom službom u biljnoj proizvodnji, Službom za selekciju stoke, Vetein-arskom i Fitosanitarnom upravom, Ministarstvom održivog razvoja i turizma, ali i ostalim sektorima u okviru Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Tokom tokom izrade analize trenutnog stanja u crnogorskoj poljoprivredi i ruralnim

područjima značajna podrška dobi-jena je od Zavoda za statistiku Crne Gore – MONSTAT u obezbjeđivanju statističkih podataka i analiza. U konačnom definisanju izabranih mjera, kriterijuma, mogućih pro-jektnih investicija, ograničanja, ali i minimalnih i maksimalnih vri-jednosti projekata, tokom izrade programa obavljen je niz kosul-tativnih sastanaka sa svim part-nerima, udruženjima poljoprivred-nih proizvođača, poljoprivrednim proizvođačima, predstavnicima prerađivačke industrije, predst-vanicima stručnih poljoprivrednih službi na opštinskom nivou, pred-stvanicima međunarodnih dona-torskih organizacija u Crnoj Gori i relevantnim nevladinim organizaci-jama.

Program je podložan analizi tokom svake godine implemant-acije koja će se realizovati kroz rad Monitoring komiteta za praćenje realizacije IPARD programa u Crnog Gori sastavljenog od svih relevantnih državnih i naučnih in-stitucija, nevladinih organizacija, ali i udruženja poljoprivrednih proizvođača i industrije hrane u Crnoj Gori.

Usvajanjem nove organizacione šeme i sistematizacije radnih mjes-ta u Ministarstvu poljoprivrede i ru-ralnog razvoja stekli su s se uslovi za formiranje dva ključna organa u ok-viru ministarstva za izradu i imple-

mentaciju IPARD programa, Sektora za ruralni razvoj (Upravljačko tijelo) koji će imati zadatak da priprema i sprovodi strategije, programe i projekte za ruralni razvoj, izrađuje i priprema IPARD programe za Crnu Goru, kao i da koordinira i pomaže rad Odbora za sektorski monitor-ing i pomaže koordinaciju njegovog rada sa Odborom za monitoring IPA-e i da sprovodi koordinaciju svih javnih aktivnosti u okviru IP-ARD Programa i Sektora za plaćanja (IPARD Agencija) koje će imati za-datak da upravlja i odgovora za sva plaćanja koja vrši Ministarstvo kroz IPARD Program.

IPARD program će na nov način definisati državnu podršku razvoju poljoprivrede i ruralnih područja, usklađenu sa evropskim standardi-ma i principima kao prelaznu fazu do prijema u članstvo EU kada će se otvoriti značajno veća sredstva u oviru strukturnih fondova Evropske unije.

Naravno pred svim državnim i lokalnim strukturama je naporan put uspostavljanja evropskih stan-darda ali i pred krajnjim korisnicima poljoprivrednim proizvođačima, firmama i samim građanima prih-vatanje tih standarda. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja će učiniti sve da kroz stalnu obuku za-poslenih i naporan rad na terenu olakša taj put.

AG

RA

R


www.pkcg.org


om

PA

NIj

e

naše proizvode ćemo uskoro plasirati na tržišta Ku-vajta, Iraka, Katara, već smo prisutni u Rusiji gdje opremamo objekte u Sočiju, a uskoro započinjemo poslove i u Moskvi. Planiramo izvoz u Sloveniju čija je vrijednost za 2012. godinu 1.5 milion eura. Slovenački Sodimeks najavio učešće u vlasništvu ,,Javorka“.

Branko Mićković, vlasnik grupacije MI RaI

Važan iskorak na inostrano tržište

Glasnik: Svojevremeno su u svijetu drvoprerađivačku industriju bivše Jugoslavije prepoznavali po proi-zvodima nikšićkog ,,Javorka“. Ka-kva je situacija, s aspekta poslova-nja u ovoj kompaniji sada, nakon reorganizacije i privatizacije.

B. Mićković: Nakon preuzimanja „Ja-vorka“ 2004. bilo je neophodno uložiti značajna finansijska sredstva u cilju revi-talizacije i cjelokupne reorganizacije pre-duzeća kako bi se Javorak vratio na staze stare slave i povratio svoj ranije izgrađe-ni renome. „Javorak“ danas, zajedno sa proizvodnim pogonom u Kočanima pred-stavlja Poslovni sistem Mi-Rai Group. Od privatizacije, prodaja kao i udio tržišnog učešća naših proizvoda u konstantnom je porastu. Učvrstili smo lidersku poziciju na domaćem tržištu prije svega nizom in-vesticija i inovacija kako u proizvodnom procesu tako i na polju prodaje ali i viso-koj profesionalnosti i timskom radu na-ših zaposlenih.

Glasnik: Što možete reći o proi-zvodnim i finansijskim bilansima poslovanja?

B. Mićković: U ovom trenutku neza-hvalno je komentarisati rezultate tekuće godine, s obzirom da značajnije poslove očekujemo u drugom i trećem kvartalu tako da se realnija finansijska slika može formirati tek početkom poslednjeg kvar-tala godine. Uprkos krizi koja pogađa sve sektore privrede pa samim tim i našu kompaniju, sigurni smo da ćemo i pored

svih poteškoća sa kojima se suočavamo, ostvariti dobar finansijski rezultat.

Glasnik: Smatrate li da je ,,Javo-rak“ proizvodno, organizaciono, tehnološki, kadrovski i pozicijom na tržištu, obezbijedio stabilno po-slovanje u budućnosti?

B. Mićković: Prije svega bih istakao da je u današnjim uslovima, uslovima turbulentnog ekonomskog okruženja veoma teško obezbjediti stabilno po-slovanje ali i istakao da naša kompanija preduzima sve korake u pogledu planira-nja i upravljanja rizicima koji karakterišu današnu ekonomiju kako bi iste svela na minimum i obezbjedila nesmetano funk-cionisanje kako proizvodnih tako i prodaj-

nih aktivnosti. Smatram da raspolažemo adekvatnim proizvodno-tehnološkim i organizaciono-kadrovskim kapacitetima neophodnim za borbu sa svim izazovima koji nas očekuju u narednom periodu kao i za učvršćivanje naše liderske pozi-cije na tržištu Crne Gore i permanentno osvajanje novih tržišta.

Glasnik: Izlazak na inostrano tržište pretpostavlja osavremenjavanje proizvodnog odnosno poslovnog procesa. Šta ste uradili na tom pla-nu?

B. Mićković: Istakao bih konstantan rad na unapređenju kvaliteta proizvo-dnog procesa, pa samim tim i proizvoda. Liderska pozicija na tržištu Crne Gore i proširivanje na druga tržišta u okruženju razlog su za značajna ulaganja i moder-nizaciju u kompaniji. U proteklom peri-odu investirana su značajna sredstva u unapređivanje tehnološko-proizvodnih kapaciteta kako bi se podigao kvalitet cjelokupnog poslovanja, takođe angažo-van je i konsultant iz Njemačke Kaupert Christian (stručnjak za oblast drvoprera-de i prouzvodnje namještaja).

Glasnik: Kad je riječ o plasmanu Javorkovih proizvoda na inostra-nim tržištima, gdje izvozite, koje proizvode i koliko izvoz učestvuje u prihodu kompanije?

B. Mićković: Prethodnih godina od-nos prodaje na domaćem i ino tržištu kretao se oko 70:30%, cilj kompanije u ovoj i narednim godinama je promjena tog odnosa u korist izvoza tj. izvoz:prodaja na domaćem tržištu = 70:30%. U tom kontekstu sklopljen je ugovor sa firmom Sodimeks iz Slovenije o otkupu proizvo-da primarne prerade (planirana vrije-dnost izvoza u Sloveniju za 2012. god je 1.5 miliona eura). U pogledu plasmana namještaja na ino tržište zaključen je ugovor o saradnji sa kompanijom Afg-

Branko Mićković


[email protected]

37

Ko

mP

AN

IjeIntl koja će distribuirati proizvode naše

kompanije na tržište Kuvajta, Iraka, Kata-ra, već smo prisutni na tržištu Rusije gdje upravo izvodimo opremanja objekata u Sočiju i očekujemo zaključenje ugovora o opremanju dva hotela u Moskvi.

Glasnik: Saradnja sa slovenačkim partnerima je jako interesantna , a oni su zainteresovani i da budu su-vlasnici Javorka. Potpisali ste ugo-vor sa slovenačkim ,,Sodimeksom“ koji se odnosi na primarnu prera-du. O čemu je riječ?

B. Mićković: Preduzeće Sodimeks ove godine analizira naše poslovanje i dovoreno je da u poslednjem kvartalu konkretizujemo saradnju. Slovenci su zainteresovani za ulazak u Javorak, preo-stalo je samo da se dogovorimo u kojem će to procentu biti sa aspekta vlasničke strukture. Saradnja sa Sodimeksom je od velikog značaja za kompaniju jer obez-bjeđuje plasman proizvoda primarne prerade na Slovenačko tržište, u 2012. god. vrijednost ugovorenog izvoza biće oko 1,5 milion eura.

Glasnik: Do kraja godine plani-rate da realizujete dva značajna proizvodna projekta – fabriku za proizvodnju peleta i gradnju male elektrane na biomasu.

B. Mićković: MI-RAI GROUP-a pla-nira da stvori novu kompaniju koja će posjedovati elektranu i fabriku peleta. Uzimajući u obzir da je godišnje dostu-pno oko 25,000 tona drvnih ostataka, 16,000 tona godišnje će biti odvojeno za električnu centralu a 9,000 tona godišnje za pogon za pelete.

Ideja za izgradnju elektrane koju će pokretati biomasa i koja će služiti za proizvodnju peleta, el.energije i pare omogućava totalno iskorišćenje drvnog otpada u zoni fabrike sa naknadnim uključenjem procesnih jedinica u proces snadbijevanja istim sa različitih tržišta, a sa ekonomsko isplativim faktorom.

Proizvodiće se oko 1,000 kW aktivne električne energije, sa izlazom ka ener-getskoj mreži reda veličine 900 kW. Pred-viđeno je da postrojenje bude u punom pogonu 8,000 sati, dostižući isporuku ka mreži reda veličine 7,200 MWh.

Pogon za pelete (peletara) će koristiti konvencionalnu tehnologiju za proizvo-dnju peleta, proizvodeći oko 7,300 tona

godišnje, ali s mogućnošću uvećanja pro-izvodnje korištenjem više drvnih ostata-ka i povećanjem godišnjeg broja radnih časova.

Do sad u Crnoj Gori nije pokrenuta ni jedna elektrana pogonjena drvnim osta-cima i zbog toga bi Javorkova elektrana na biomasu (drvne ostatke) predstavljala kapitalni pilot-projekat u proizvodnji ob-novljive energije u zemlji. Šta više, nova elektrana će predstavljati prvo električno postrojenje realizovano od strane priva-tnika (privatnog investitora). Realizacija elektrane na biomasu u fabrici Javorak u opštini Nikšić će obezbjediti dugoroč-nu dobrobit energetskom sektoru Crne Gore i ostvariće velikog pozitivni uticaj na razvoju zemlje. Ipak, imajući u vidu ogromna sredstva neophodna za realiza-ciju projekta (predviđeni troškovi su oko 6,000,000 €) ustanovljivanje odgovara-jućih tarifa za struju proizvedenu u elek-trani je od najbitnije važnosti za garanciju finansijske održivosti projekta.

Glasnik: Zainteresovanost u gra-dnji oba objekta iskazale su neke strane kompanije. Što možete reći o ovome?

B. Mićković: Projekat je interesantan velikom broju stranih investitora (Italija, Slovenija, Rusija, Hrvatska,Austrija...) sa kojima smo već u pregovorima i u nare-dnih par mjeseci očekujemo završetak pregovora i izbor strateškog partnera u ovom projektu kako bi do kraja godine krenuli u realizaciju istog.

Glasnik: Koji su najveći problemi u radu?

B. Mićković: Kao dva ključna proble-ma istakao bih nelikvidnost Crnogorske privrede (suočavamo se sa velikim te-škoćama prilikom naplate potraživanja što i našu kompaniju dovodi u poziciju

nelikvidnosti) i loš kvalitet sirovina. Po koncesionom ugovoru predviđena je go-dišnja sječa od 39.000m3, međutim više od 60% te šume ne može se računati kao tehničko drvo pa smo zbog visokih tro-škova odlučili da za 2012 tražimo svega 10.000m3, pored toga plaćamo i visoku koncesionu naknadu, koja je za 50% veća nego što je plaćaju drvoprerađivači u Slo-veniji. Da bi stvarali kvalitet neophodna nam je i kvalitetna sirovina, zar ne?

Glasnik: Ne možemo, svakako, zaobići pitanje da li ste sanirali posljedice koje je februarsko nevri-jeme donijelo pogonima Javorka, kada je uništen krov proizvodne hale i dio opreme? Očekujete li po-moć od nadležnih institucija? I koju cijenu je, zbog ovog, kompanija platila?

B. Mićković: Šteta izazvana nevre-menom zahtjevala je potpunu reorga-nizaciju proizvodnje, izmještanje dijela mašina na drugu lokaciju (pogon u Ko-čanima), izradu ventilacije i elektroin-stalacija. U ovom trenutku Javorak radi smanjenim intezitetom ali očekujemo da će svi radovi, neophodni za rad pogona punim kapacitetom biti završeni u nare-dnih mjesec dana. Sanacija štete zahtje-va značajna finansijska sredstva, a ako u obzir uzmemo odluku o neprihvatanju novih poslova tokom februara i polovine marta zbog nemogućnosti poštovanja rokova dogovorenih sa klijentima mislim da možete steći sliku o posledicama na cjelokupno poslovanje. Moram navesti da je šteta milionska, a ako u obzir uzme-mo i izgubljeno vrijeme kao i probleme u organizaciji poslovanje kompanije biće opterećeno ne samo u ovoj nego i u na-rednim godinama. Mišljenja sam da je i država trebala da pokaže više intereso-vanja i nađe način da pomogne i podrži kompaniju.

Proizvodna hala Javorka


www.pkcg.org


Maoče je naš najveći otkriveni prirodni resurs

Maočki basen ima ogromne doka-zane rezerve uglja izuzetnog

kvaliteta. Na ovom basenu planirana je gradnja nove termoelektrane od 500 megavata.

Maoče ima 110 miliona tona doka-zanih rezervi uglja, kvaliteta boljeg od onog koji se sada eksploatiše u basenu Pljevlja. Projekat Maoče je zamišljen tako da se gradi nova elektrana na ovom basenu. To bi bila termoelek-trana od 500 megavata, shodno vijeku trajanja rezervi i vijeku elektrane. Radi se u potpunosti o green field investici-ji, koja je teška preko milijardu eura.Problem je što je situacija, u kojoj je sada lignit, vrlo neizvjesna u Evropi, posebno zbog taksi na ugljendioksid, i sad su sve investicije u lignitu zaustav-ljene. Ugalj u maočkom basenu čeka 20 tak i više miliona godina i pitanje je dana kada će on biti eksploatisan. Mi smo spremni da ga iskoristimo na najbolji mogući način, s obzirom na atraktivnost električne energije, koja će biti sve veća, rekao je za ,,Glasnik“ mr Vladan Dubljević, pomoćnik min-istra ekonomije za Sektor rudarstva. Međutim, u ovom trenutku ne pos-toje investitori koji su spremni da ulože toliki novac u ovaj projekat. De-sila se Fukošima, Njemci su zatvorili 8 nuklearnih elektrana, pa ostali en-ergetski izvori moraju da obezbijede taj deficit. Čim raste cijene električne energije onda i sadašnje investicije, koje su na pragu rentabilnosti, postaju komercijalne.

,,13 jul – Plantaže“: Respektabilni poslov-ni i proizvodni bilansi

Ostvareni prihod Plantaža u 2011. godini iznosio je 35, 5

miliona eura uz profit od 3,5 mi-liona eura, dok planirani prihodi u ovoj godini iznose 39,5 miliona eura i profit od 4,1 miliona eura. Planirani troškovi od 33, 7 miliona eura su 3 odsto manji od ostvarenih troškova u prethodnoj godini, kaza-la je Verica Maraš, izvršna direkto-rica „Plantaža“

Planovi „ Plantaža“ za ovu godi-nu su između ostalog, visokokvali-tetna proizvodnja vinskog grožđa od 18.482.000 kilograma, stonog grožđa od 2.200.000 kilograma, proizvodnja sertifikovanog sadnog materijala od 500.000 loznih ka-lemova, uzgoj ribe i riblje mlađi od 90.000 kilograma, proizvodnja 382.000 flaša prirodnih rakija i

16.500.000 flaša vina.Plantaže“ su počele dugoročni

otkup vinskog grožđa tako što će cr-nogorskim proizvođačima omogući-ti da sklope ugovor na rok od 20 godina. Ova kompanija otkupljivaće grožđe isključivo od registrovanih poljoprivrednih proizvođača, i to one sorte koje ispunjavaju uslove u pogledu kvaliteta i sadržaja šećera, koji ne smije biti iznad 18 odsto.

Otkupna cijena grožđa, tek treba da bude formirana, ali neće biti niža od 80 odsto prosječne cijene iz pre-

Biznis fleš

ekonomska hronikathodne godine, koja je iznosila 1,28 eura, saopštila je Verica Maraš.

U vinogradarstvu, Crna Gora ima 4,400 ha ili nešto oko 17 milio-na čokota vinove loze, sa godišnjom proizvodnjom od oko 40 miliona ki-lograma grožđa.

Od toga „Plantaže“ imaju 2.310 ha zasada pod vinogradima, preko 10 miliona čokota vinove loze sa prosječnom godišnjom proizvo-dnjom od 22-23 miliona kilograma grožđa. Raspoložive površine za podizanje novih zasada su znatno veće, između 7 i 8 hiljada hektara, što znači da bi u ovoj djelatnosti bilo prostora da se proizvodnja go-tovo udvostruči, navela je izvršna direktorica „Plantaža“.

Poslednjih godina „Plantaže“ su Nacionalnom udruženju vinograda-ra i vinara poklonile preko 100.000 kalemova, uglavnom autohtone sorte Vranac, ali i drugih.

I ove godine smo donijeli odluku da u cilju stimulisanja sadnje sadnje vinograda i promovisanja autoh-tonih sorti vinove loze ponudimo privatnim proizvođačima, preko Nacionalnog udruženja vinogradara i vinara preko 200.000 kalemova, kazala je Maraš.

Planiran je rast prihoda po sto-pi od 12 odsto uz stalno poboljša-nje i praćenje efikasnosti troškova. Ostvareni prihod u 2011. godini iz-nosio je 35, 5 miliona eura uz profit od 3,5 miliona eura, dok planirani prihodi u ovoj godini iznose 39,5 miliona eura i profit od 4,1 milio-na eura. Planirani troškovi od 33, 7 miliona eura su 3 odsto manji od ostvarenih troškova u prethodnoj godini, kazala je Maraš prezentujući poslovni rezultat i proizvodne pla-nove kompanije za 2012. godinu.

Planovi „ Plantaža“ za ovu godi-nu su između ostalog, visokokvali-tetna proizvodnja vinskog grožđa od 18.482.000 kilograma, stonog grožđa od 2.200.000 kilograma, proizvodnja sertifikovanog sadnog materijala od 500.000 loznih ka-lemova, uzgoj ribe i riblje mlađi od 90.000 kilograma, proizvodnja 382.000 flaša prirodnih rakija i 16.500.000 flaša vina.

BIZ

nIS


[email protected]

39

„Telemont d.o.o.“ u „pametnoj zgradi“

Povodom obilježavanja 15 godina poslovanja, kompanija „Telem-

ont d.o.o.“ iz Podgorice počela je sa radom u novoj poslovnoj zgradi, koja je projektovana i izgrađena u skladu sa savremenim standardima energetske efikasnosti. Svi sistemi u njoj su integrisani sa ciljem uštede energije i zaštite životne sredine.

U zelenom okruženju Tološke šume, „Telemont“ je na svom novom objektu primijenio ADRIA sistem za pametne zgrade, termički otporna stakla, solarne panele, kvalitetnu izo-laciju, te centralnu klimatizaciju niske potrošnje, što donosi brojne benefite u upotrebi prostora, kao i samom „sa-životu“ zgrade sa prirodnim okruže-njem, piše Portal analitika.

Automatsko i manuelno upra-vljanje elektropotrošačima, klima-tizacijom, ventilacijom i rasvjetom, usklađeno je sa spoljnjom tempera-turom, jačinom dnevne svetlosti, kao i prisustvom zaposlenih u prostorijama. Jednostavnim scenarijima kreiraju se optimalni i komforni mikroklimatski uslovi, a izbjegava nepotrebno rasi-panje električne energije, dok njena ukupna ušteda dostiže i do 60 odsto u odnosu na klasično građene objekte.

Kompanija Telemont 15 godina rada obilježila je svečanim otvara-njem prvog Smart shop-a u Podgorici, u njihovoj novoizgrađenoj „pametnoj zgradi“.

Smart shop unosi inovacije u predstavljanju proizvoda i servisa, te u komunikaciju sa korisnicima, prven-stveno zahvaljujući svom jedinstve-nom konceptu.

Otvorien ekskluzivnibutik hotel Ziya

Kompanija ,,Uniprom“ iz Nikšića, povodom 20 godina rada, otvorila

je u Podgorici 13. marta 2012. godine ekskluzivni butik hotel ZIYA. Hotel Ziya je nastao opsežnom rekonstrukcijom bivše poslovne zgrade Zetatransa pod Goricom. Kompanija Uniprom je, pre-ma riječima vlasnika Veselina Pejovića, uložila više od osam miliona eura u iz-gradnju hotela Ziya koji raspolaže sa 28 smještajnih jedinica, od čega jedan predsjednički superluksuzni apartman, konferencijsku salu sa terasom, wel-nes centar u čijem su sastvu fitnes i spa blok, zatvoreni bazen i sauna, te hidro-masažne kade.

Restoran bar hotela Ziya može ugo-stiti 80 osoba a gosti će, prema najava-ma rukovodstva hotela, imati privilegiju da uživaju u autentičnim ukusima i fuziji sjeverno-afričke i blisko-istočne kuhi-nje, prvoj kuhinji ovakve vrste u Crnoj Gori, karakterističnoj zbog koriščenja autentičnih začina i posebnih tehnika prilikom pripreme.

Uniprom, po riječima Pejovića, uz osnovnu djelatnost proizvodnje i trgo-vine metalima na području regiona, na kursu zvanične crnogorske ekonomske agende, prošili smo djelatnost i dio našeg potencijala usmjerili ka razvoju turizma i gradnji hotelskih kapaciteta. Pored hotela Budva, kapaciteta 300 le-žajeva, hotela Tara u Bečićima koji već posluje u lancu svjestkog brenda Senti-do, kapaciteta 700 ležajeva, danas po-činje sa radom i treći hotelski objekat, pod nazivom Ziya, rekao je Veselin Pe-jović, vlasnik kompanije Uniprom i no-votvorenog butik hotela Ziya.

Hotel će raditi u posebnom režimu, zbog specifičnosti lokacije na kojoj se nalazi, nivoa usluge i sadržaja koje nudi. Njegove sadržaje koristiće samo gosti hotela i naši poslovni partneri i prijatelji, istakao je Pejović.

Kontejnerske terminale želi 20 kompanija

Veliko interesovanje za privatizaciju barske kompanije u predtender-

skom postupku uticalo je na rast akcije ove kompanije na berzi. Tako je dioni-ca ove kompanije 1.marta vrijedila na berzi 36 centi, a jutros je porasla na čak 49 centi.

Za privatizaciju i davanje u kon-cesiju barske kompanije Kontejnerski terminali i generalni tereti, zaintereso-vano je 20 stranih kompanija, saznaje Portal Analitika.

-Kontejnerski terminali i generalni tereti su zanimljivi ponuđačima na tr-žištu. Dvadeset preduzeća su zaintere-sovana za ovu firmu, navodi se u saop-štenju holandske kompanije Rebel koja je konsultant Ministarstvu pomorstva i saobraćaja na ovom projektu.

Veliko interesovanje za privatizaciju barske kompanije u predtenderskom postupku- uticalo je na rast akcije ove kompanije na berzi. Tako je dionica ove kompanije 1.marta vrijedila na berzi 36 centi, a jutros je porasla na čak 49 centi.

Inače, kompanija Rebel je kontak-tirala sa svim potencijalno zaintere-sovanim partnerima za privatizaciju Kontejnerskih terminala. Raspisivanje tendera se očekuje krajem marta ili početkom aprila.

Uslovi kupoprodajnog ugovora i ugovora o koncesiji su u odnosu na prethodni tender koji je propao- u je-dnom dijelu su izmijenjeni. Naime, u Kontejnerskim terminalima je sprove-den Socijalni program kojim je, uz po-moć EBRD, optimizovan broj radnika u toj kompaniji. Kredit EBRD je iskorišćen i za nabavku nove opreme tako da su to razlozi ovolike atraktivnosti barske kompanije.

BIZ

nIS


www.pkcg.org


U skladu sa članom 27 Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju („Sl.list RCG“, broj 45/05) i članom 4 Pravila o načinu, postupku i kriterijumima za usklađivanje redova vožnje u međumjesnom prevozu i prevozu u međunarod-nom drumskom saobraćaju („Sl. list RCG“, br. 42/07 i 15/10), daje se

O B A V J E Š T E N J Eo

usklađivanju Redova vožnje u međumjesnom prevozu putnika za regis-tracioni period 2012/2013

Predloge novih redova vožnje kao i stare redove vožnje, za registracioni peri-od 2012/2013.godina, zainteresovani prevoznici su dužni predati Udruženju sa-obraćaja Privredne komore, najkasnije do ponedjeljka 09. aprila 2012.godine.

Zainteresovani prevoznici su dužni, u skladu sa članom 5 prethodno nazna-čenih Pravila, dostaviti:

● predlog reda vožnje na propisanom obrascu, ovjeren i potpisan od strane prevoznika, u 2 (dva) primjerka;

● ovjerenu kopiju važeće licence za obavljanje linijskog prevoza putnika;● ovjerene kopije važećih izvoda licenci za autobuse kojima će se obavljati

prevoz putnika i● dokaz o izvršenoj uplati propisane naknade za sprovođenje usklađivanja

redova vožnje.U Zahtjevu za usklađivanje, odnosno evidentiranje redova vožnje, prevozni-

ci su dužni precizno navesti koji se predloz novih, odnosno starih redova vožnje podnose, sa naznakom vrste redova vožnje koji se predlažu, odnosno evidenti-raju.

Stare redove vožnje, koji su redovno održavani u registracionom periodu 2011/2012 neophodno je dostaviti u posebno naznačenoj koverti.

Ukoliko se dostavlja stari red vožnje sa promjenom, neophodno je naglasiti da se radi o starom redu vožnje sa promjenom (dostaviti u posebno naznače-noj koverti), i priložiti važeći stari red vožnje u koji se unose promjene.

Posebno skrećemo pažnju da Komisija za usklađivanje redova vožnje, shod-no članu 7 Pravila, iz daljeg postupka odbacuje predloge redova vožnje koji ni-jesu sačinjeni u skladu sa:

● Zakonom o prevozu u drumskom saobraćaju („Sl.list RCG“, broj 45/05 i 75/10);

● Pravilnikom o utvrđivanju daljinara i određivanju minimalnog vreme-na trajanja vožnje („Sl.list RCG“, broj 23/08);

● Pravilnikom o obrascima reda vožnje i sadržaju i načinu vođenja evi-dencija registrovanih redova vožnje u linijskom prevozu putnika u drumskom saobraćaju („Sl.list RCG“, broj 15/06);

● Pravilima o načinu, postupku i kriterijumima za usklađivanje redova vožnje u međumjesnom prevozu i prevozu u međunarodnom drumskom saob-raćaju („Sl. list RCG“, broj 42/07 i 15/10 ).

Naknada za sprovođenje usklađivanja redova vožnje iznosi 140,00 EUR (slo-vima: stotinu četrdeset eura), za svaki novi predloženi red vožnje.

Naknada za evidentiranje starih redova vožnje sa promjenom iznosi 80,00 EUR (slovima: osamdeset eura), za svaki red vožnje.

Naknada za evidentiranje starih redova vožnje iznosi 40,00 EUR (slovima: četrdeset eura), za svaki red vožnje.

Uplate izvršiti na žiro – račun Privredne komore Crne Gore, br. 520-1182100-95 kod Hipotekarne banke ad Podgorica, sa naznakom “za usklađivanje novih redova vožnje“ ili „za evidentiranje starih redova vožnje“.

Knjige predloga redova vožnje i obrazac za prigovaranje prevoznici mogu preuzeti u prostorijama Privredne komore Crne Gore kancelarija br.29, u peri-odu od 18- 20 aprila 2012. godine od 9,00 do 13,00 časova.

Zahtjev, sa dokumentacijom koja je nepotpuna i nije dostavljena u utvrđe-nom terminu, Komisija za usklađivanje redova vožnje neće uzeti u razmatranje.

Elektroprivrednici zahtijevaju poskupljenje struje

Elektroprivreda je tražila da joj re-gulator odobri 256 miliona EUR priho-da za ovu godinu, što bi, ukoliko bude prihvaćen i zahtjev Crnogorskog elek-troprenosnog sistema (CGES) značilo poskupljenje struje za domaćinstva od oko 20 odsto, piše Dan.

Ovogodišnji prihod EPCG je za 120 miliona eura manji nego prošle godi-ne, kada su tražili odobravanje 376 miliona eura, što bi u to vrijeme znači-lo poskupljenje struje za domaćinstva od 79 odsto.

Osnovni razlog za ovakav zahtjev EPCG je, kako je Danu objašnjeno, odobrena veća stopa povrata na in-vesticije, koja u novoj metodologiji Regulatorne agencije za energetiku (RAE) iznosi 5,8 odsto i za procenat je veća nego prošle godine.

Iz EPCG su ranije objasnili da im se ne isplati da ulažu jer dobijaju veću kamatu na uložena sredstva kod ba-naka, nego što je odobrena stopa po-vrata investiranog novca.

EPCG i CGES su u petak regulatoru dostavili zahtjeve za odobravanje do-zvoljenog prihoda, koje će RAE u po-nedjeljak objaviti na sajtu.

Zahtjev CGES-a je „te-žak“ oko 31 milion EUR. Prošle godine je ova kompanija tražila saglasnost RAE na 33,3 miliona EUR. RAE im je, međutim, prošle godine priznala 23,8 miliona EUR, tako da se aktuelnim zahtjevom traži povećanje od 20 odsto.

BIZ

nIS


[email protected]

41

Konkurs za izradu prezentacije Crne Gore na android platformi

Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije ob-

javilo je konkurs za projekat ,,Prvi iza-zov - Dobrodošli u Crnu Goru” koji će biti rađen na android platformi.Pro-jekat se realizuje u saradnji sa renom-iranom ICT kompanijom Telemont iz Podgorice.Cilj projekta je razvoj i promocija in-formacionog društva kroz upotrebu savremenih mobilnih platformi i apli-kacija, ali i promocija Crne Gore, nje-bih turističkih i drugih potencijala.

Razlog za pokretanje jednog ova-kvog Projekta je taj što je Android najpopularnija mobilna platforma na svijetu, razvijena od strane Open Handset Alliance, koji čini konzor-cijum 86 kompanija, predvođenih kompanijom Google.

Prema podacima za 2011. godi-nu, preko 50% smart telefona je na Android platformi i proizvodi ih više svjetskih proizvođača: Samsung, LG, ZTE, Huawei, HTC, Motorola, Sony Ericsson, Asus, Cisco itd.

Najbolja rješenja će biti nagrađe-na novčanim nagradama. Nagrade će biti podijeljene u tri kategorije: prva nagrada 3.000 eura, druga 2.000 eura i treća 1.000 eura. U komunika-ciji sa drugim institucijama, najbolje rješenje će dobiti svoju primjenu u praksi, a treba napomenuti da će rea-lizaciju projekta, kao i njegovu kasniju implementaciju pratiti odgovarajuća marketinška i PR kampanja.

Javni poziv za izradu prezentaci-je Crne Gore je otvoren do 10. juna 2012. godine.

Android aplikacija Pošta Crne Gore

Pošta Crne Gore Android aplikacijom, inače jednom od prvih na crnogor-

skom tržištu, korisnicima nudi brži i lakši pristup korisnim podacima, kalkulatoru cijena, lokacijama pošta i Track & Trace-u, praćenju pošiljke putem Interneta.

Korisnici za svoj mobilni telefon ili tablet sa android sistemom aplikaciju mogu preuzeti direktno sa Android mar-keta ili skeniranjem QR koda sa banera koji se nalazi na kompanijskom sajtu www.postacg.me

Riječ je o prvoj verziji aplikacije koja će biti usavršavana dodavanjem mogućnosti korišćenja elektronskih servisa Pošte Crne Gore: web telegram, personalizovana razglednica...

Android aplikacija, u ovom trenutku, podržava tri funkcionalnosti:

Kalkulator cijena Poštinih usluga - korisnik na jednostavan način dobija preciznu informaciju o vrsti usluge za koju je zainteresovan. Potrebno je da odaberete vrstu usluge, u okviru odab-rane usluge posebni ili dodatni servis, raspon gramaže kojem pripada pošiljka, kao i to da li pošiljku šalje u unutrašnjem ili međunarodnom saobraćaju. Korišćenjem ove opcije korisnik će dobiti preciznu cijenu za konkretnu uslugu.

Lokacije pošta – na osnovu tre-nutne lokacije korisnika, izmjerene GPS sistemom, na ekranu će biti prikazane Poštine poslovnice u krugu od 5 000 metara. Aplikacija nudi informaciju o radnom vremenu prikazanih pošta i mogućnost direktnog telefonskog pozi-va odabrane pošte.

Track & Trace, elektronsko praćenje pošiljaka – ovom opcijom korisnik ima mogućnost da na osnovu skeniranog bar-kod-a pošiljke ili unosom broja do-bije informaciju o trenutnom statusu pošiljke. Dostupna je na našem i en-gleskom jeziku.

Gorivo u Crnoj Gori najskupje u regionu

Prema zvaničnim podacima Auto-moto saveza Slovenije, gorivo u Crnoj Gori je, vjerovali ili ne, na-jskuplje u regionu!

Od 27. marta 2012. godine, litar benzina sa 95 oktana košta 1,49 eura, dok litar supera 98, koji troše noviji automobili, košta rekordnih 1,52 eura, a cijena litra eurodizela je 1,36 eura.

U Hrvatskoj, litar supera 95 je jeftiniji 5 centi nego u Crnoj Gori, supera 98 cijena je niža dva centa nego kod nas, a litar dizela je na is-tom nivou. Građani najbogatije Slo-venije, litar popularnog supera 98 plaćaju 1,509 eura, benzina 95 dva centa manje, dok za litar eurodizela stanovnici države ispod Alpa treba da izdvoje 1,368 eura.

Stanovnici Makedonije za litar benzina 98, odnosno supera 95 izd-vajaju 1,38, odnosno 1,36 eura, dok litar eurodizela plaćaju najmanje u regionu svega 1,20 eura. U Bosni i Hercegovini litar supera 98, i 95-tice koštaju 1,30 eura, odnosno 1,28 eura dok je litar eurodizela na nivou benzina sa 95 oktana. Cijene goriva u Srbiji su 1.43 za super i 1.41 eura za dizel, pokazuje istraživanje Portala Analitika.

Najskuplje gorivo u Crnoj Gori je posljedica visokih državnih akciza koje se kreću između 55,5 i 66, 6 centi po litru goriva, što je za desetak odsto više nego u zemljama regiona, ne računajuči Srbiju. Najskuplje go-rivo u Evropi plaćaju Norvežani gdje litar supera 98 odnosno 95, košta 2,03 eura odnosno 1,99 eura, dok je gorivo najjeftinije u Rusiji gdje sve vrste goriva koštaju 75 centi po litru.

BIZ

nIS


www.pkcg.org


Tivat – biznis ambijent

Godišnje investicije preko 100 miliona eura U narednih 12 godina na području Opštine Tivat realizo-vaće se investicije u iznosu od 100 - 150 miliona eura godi-šnje, a razvojnu šansu prepoznali smo u nautičkom i eli-tnom turizmu. Od 2011. godine invesitori koji grade hote-le sa 5 i više zvjezdica, oslobađeni su plaćanja komunalija za čak 80 odsto, a subvencijom obuhvaćeni i proizvodni projekti. Formiranjem Mikrokreditnog fonda za krediti-ranje MSP po znatno povoljnijim uslovima od tržišnih že-ljeli smo dati doprinos u animiranju malih i srednjih pre-duzeća. Za ovaj projekat Tivat je dobio prvu nagradu kao primjer najbolje praske u Crnoj Gori u oblasti unapređe-nja poslovnog ambijenta za 2011. godinu, kaže Petar Vu-jović, savjetnik za međunarodni razvoj i ekonomske od-nose u opštini.

oP

Št

INe

T ivat je u poslednjih nekoliko godina drastično promjenio svoj imidž. Od je-

dnog tipičnog industrijskog grada s’ kraja XX vijeka, Tivat upravo zahvaljući brojnim green field investicijama koje se relaizuju na teritoriji Opštine, postaje poznata i pre-poznata nautička i turistička destinacija. Sve je započelo 2006. godine izmjenama planske dokumentacije i početkom izgra-dnje projekta Porto Montenegro.

Kapitalni projekti

Projekat izgradnje luksuzne marine za mega jahte, bio je inicijalna kapsla i za ostale investitore, tako da su ubrzo poja-vile kompanija „Luštica Development“ sa projektom Luštica Bey koji podrazumjeva izgradnju integrisanog turističkog naselja na preko 6.5 milionma m2, sa 8 hotela, golf terenom sa 18 rupa, marinom, novim trgovima, ulicama, školama... Projekat je zamišljen da se realizuje u 4 faze u peri-odu od 12 godina, a osnovna ugovorna vrijednost je 1.1 milijardi eura. Zahvaljući kompaniji Qatary Diar, Tivat će do kraja 2014. godine biti bogatiji za jedan eksklu-zivni wellness i spa resort u uvali Pržno, sa modernim hotelom u rangu 5 zvjezdica i svim neophodnim sadržajima koji podra-

zumjeva investicija od preko 250 milio-na eura. Ruska kompanija Metropol, na ostrvu Sveti Marko nadomak Tivta treba da u narednom periodu izgradi moderan hotel sa 100 bungalova, bazenima i teni-skim terenima. Ovim tempom razvoja u narednih 12 godina na području Opštine Tivat izvodiće se investicije od 100-150 mi-liona eura godišnje. Kao što vidite, Tivat je svoju razvojnu šansu prepoznao u nautič-kom i elitnom turizmu, i to je upravo ono što diferencira ovu najmanju bokeljsku opštinu od ostalih. Prepoznajući značaj i neophodnost privlačenja stranih direktnih investicija u cilju daljeg ekonomskog rasta, Opština Tivat je prva donijela prostorno plansku dokumentaciju (Prostorno urba-nistčki plan) i na taj način stvorila predu-slove i utvrdila smjernice daljeg razvoja.

Činjenica je da u Tivtu u ovom trenut-ku glavni problem predstavlja nedostatak odgovorajućih hotelskih kapaciteta viso-ke katogorije. Kako bi donekle stimulisali potencijalne investitore, Opština Tivat je krajem 2011. godine, postupajući po pre-poruci Vlade, na skupštinskom zasjedanju jednoglasno donjela odluku o subvenci-oniranju invesitora u gradnji hotela sa 5 i više zvjezdica, na taj način da ih oslobađa od komunalija za čitavih 80 odsto. Narav-

no, da bi investitor ostvario ove benefite, neophodno je da se obaveže da će pome-nuti hotel biti izgrađen do 2015. godine. Ove subvencije se odnose i na proizvodnu djelatnost.

Dobro punjenje budžeta

Drugi problem koji je limitirao dalji razvoj grada je svakako infrastruktura. S tim u vezi opština Tivat je otpočela izgra-dnju i rekonstrukciju vodovodne i kanali-zacione infrastrukture ukupne vrijednosti od preko 23 miliona eura. Dio sredstava obezbjeđen je budžetom dok je dio kredit KfW Banke. Takođe, zajedno sa Opštinom Kotor u toku je tender za odabir izvođača za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Na taj način, Opština Tivat će dugoročno riješiti ovaj problem.

Razvoj svih ovih projekata odrazio se i na dobro punjenje budžeta. U 2008. bu-džet je bio planiran na 9.557.111, ostva-ren sa 9.569.556,64 eura; u 2009. planiran na 6.816.311, ostvaren sa 8.794.187,14; u 2010. planiran na 9.364.910; ostvaren sa 11.256.312,87 i u 2011. planiran na 10.105.020, realizovan sa 10.872.870,07 Za 2012-tu godinu planiran je ukupan bu-džet na iznos od 11.207.000,00 eura.

Petar Vujović


[email protected]

43

oP

Št

INeMikrokreditni fond

Na inicijativu Opštine Tivat, sa Investi-ciono Razvojnim Fondom i Erste bankom, otpočelo je formiranje Mikrokreditnog fonda za kreditiranje malih i srednjih preduzeća (SME – Small and Medium En-terprises) sa teritorije Opštine Tivat. Kroz sredstva dostupna iz ovog fonda za SME postoji mogućnost zaduženja po značajno povoljnijim uslovima od onih na tržištu.

Analizirajući tržište, zaključili smo da su mala i srednja preduzeća na teritoriji Opštine nedovoljno motivisana i aktiv-na. Razlog za to je što još uvijek postoje značajne biznis barijere koje utiču na po-većanje troškova prilikom započinjanja sopstvenog biznisa, kao i neadekvatna likvidnost.

Ovim primjerom dobre prakse željeli smo dati doprinos u animiranju malih i srednjih preduzeća, kao ključnih gene-ratora uspješnosti jedne ekonomije, da započnu ili pak unaprede svoj biznis. Mi-šljenja smo da samo uz zdrava, finansijski stabilna, konkurentna i fleskibilna predu-zeća možemo nastaviti daljim koracima ka priključenju u Evropsku Uniju Za po-menuti projekat dobili smo prvu nagradu kao primjer najbolje praske u Crnoj Gori u oblasti unapređenja poslovnog ambijen-ta za 2011. godinu.

„Kancelarija u jednom koraku“

U praksi je nesporno da u slučajevima podnošenja kompletne dokumentacije i brze komunikacije sa javnim preduzeći-ma, zakonom određeni rokovi, mogu biti kraći. Ono što se tiče konkretno Opštine Tivat, istakao bih da smo uvođenjem je-dnošalterskog sistema, tzv „kancelarije u jednom koraku“ i umrežavanjem sa Sekretarijatom za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, zaduženim za iz-davanje ovih dozvola, u mnogome poje-dnostavili i ubrzali administrativne radnje neophodne za dobijanje odgovarajućih dokumenata. Posebno bih istakao SMS servis i WEB portal, gdje se građani pu-tem SMS poruke redovno obavještavaju o statusu podnijetog zahtjeva, dok putem web portala na našem sajtu, potpuno transparentno mogu imati uvid u status predmeta, i znati ime i prezime službeni-ka koji je zadužen za njihov predmet. Na taj način se izbjegavaju nepotrebne gužve na šalterima.

Porto Montenegro

Impresivan je podatak da Porto Mon-tenegro u nove investicije, pored dosada-šnjih ulaganja oko 150 miliona eura, ula-že i dodatnih 100 miliona. Možemo biti samo ponosni da se, i pored činjenice da se, crnogorska već i svjetska ekonomija, nalaze u teškoj ekonomskoj krizi, razvojni planovi g-dina Manka i lokalne samoupra-ve ostvaraju gotovo nesmetano. Priznaće-te da je, naći pravog i pouzdanog partnera u jednom ovakvo krupnom i značajnom investicionom projektu ne samo za Tivat i Crnu Goru, već čitav region, prava privile-gija. Tome svakako, pored kapitala g-dina Manka, treba zahvaliti i jasnoj viziji lokal-ne uprave kada je u pitanju budući razvoj tivatske opštine.

Marina Porto Montenegro povećaće kapacitete sa 185 na 370 vezova do kra-ja 2013. godine, čime će postati jedna od najvećih, ako ne i najveća i sadržajno najbogatija marina u ovom dijelu Evrope. Porto Montenegro će dobiti i novi luksuzni hotel sa 5 zvjezdica pod menadžmentom grupacije „Regent Hotels and Resorts“. Projektom je predviđena izgradnja centra za opravku i remont jahti u koji će biti ulo-ženo 7 miliona EUR.

Pored direktnih benefita koji se ogle-daju u redovnom punjenju opštinskog budžeta, prisutni su i indirektni efekti – uposlenost lokalnih firmi kao partnera na projektu, mogućnost zapošljavanja lokal-nog stanovništva, povećanje potreba za poljoprivrednim proizvodima, podstica-nje drugih investicija. Ne treba zaboraviti i izuzetan doprinos i društvenu odgovor-nost ove kompanije koja se ogleda, ne samo u donacijama i sponzorstvu lokalnih kulturnih i sportskih manifestacija, već i u pružanju pomoći drugim Opštinama, što je posebno došlo do izražaja tokom ne-davne elmentarne nepogode koja je za-desila našu zemlju, kada je ova kompanija samoinicijativno uplatila iznos od 15.000 eura.

Servis i partner građana

Tivat je jedna od rijetkih opština koja je tokom proteklog buma nekretninama ostala gotovo netaknuta. To, pored izuzetno geo-strateškog položaja, povoljne klime, sa-obraćajne povezanosti, očuvane prirode, multikulturalnosti i multietničnosti koja decenijama krasi ovo naše podneblje, čini ovo područje atraktivnim kako za domaće, tako i za inostrane investitore. Podatak da u

PUP-u opštine do 2020. godine, više od 70 odsto teritorije i dalje ostaje pod zelenom površinom, samo ističe našu namjeru da i u budućnosti, očuvamo i zaštitimo prirodno i kulturno nasleđe. Donošenjem prostorno planske dokumentacije, završetkom radova na komunalnoj i vodovodnoj infrastrukturi, uređenjem putne infrastrukture, stvoreni su osnovni preduslovi za privlačenje investito-ra. Uglavnom su u pitanju investitori iz obla-sti turizma, ali otvaraju se mogućnosti i za druge privredne grane, naročito poljoprivre-du, laku industriju i energetiku. Ne smijemo zaboraviti i domaće investitore, koji gotovo svakodnevno ulažu u našu Opštinu, kroz otvaranje novih i savremenih ugostiteljskih objekata, cafe barova, malih hotela i poslov-nih prostora. Poseban akcenat stavljamo na unapređenje javno-privatnog partnerstva, gdje pravi primjer predstvalja i novosa-građeni kompleks na Trgu Magnolija, gdje smo u saradnji sa preduzećem „Građevinar“ iz Podgorice pored savremenog i modernog zdanja nove gradske kuće, dobili poslovno stambeni kompleks i centralni trg koji posta-je drugi centar grada. Na tom trgu, u brojnim objektima, radni odnos je zasnovalo preko 160 radnika, otvoren je gradski hotel sa pre-ko 50 apartmana i 150 ležaja, koji će se foku-sirati na kongresni i sportski turizam. Upra-vo za potrebe razvoja kongresnog turizma, Opština Tivat je u gradskoj kući osposobila i modernu multimedijalnu salu kapaciteta 270 mjesta. nastojimo da diversifikujemo ponudu našeg grada i stvorimo jedan održiv sistem gdje se Opština Tivat javlja kao pouz-dan partner i javni servis svih građana.

Smanjenje administrativnih procedura tzv. „e uprava“

Povoljnosti i olakšice koje smo do sada omogućili potencijalnim investitorima, predstavljaju samo prvi korak. Odsustvo ingerencije nad priobalnim, ujedno i naja-traktivnijim dijelom naše opštine ali i poje-dine zakonske odredbe predstavljaju svoje-vrsna ograničenja u podsticanju ulaganja u Opštinu. Ove i druge nedostatke nastojimo da kontinuirano rješavamo i da na taj način damo svoj puni doprinos kreiranju atrak-tivnog poslovnog ambijenta. Veliku pažnju posvećujemo i smanjenju administrativnih procedura, te smo već preduzeli prve korake ka uvođenju tzv. „e uprave“ kako bi olakšali i pojednostavili procedure dobijanja odgova-rajućih dokumenata pred nadležnim sekre-tarijatima.


www.pkcg.org


Pravila konkurencije

Politika i pravo zaštite konkurencijePrivredna komora Crne Gore organizovala je okrugli sto Politika i pravo zaštite konkurencije u Crnoj Gori – u susret novom Zakonu o zaštiti konkurencije. Skup je organizovan 22. marta 2012, a predavač je bio an-drej Plahutnik, ekspert u ovoj oblasti. objavljujemo autorski tekst andreja Plahutnika koji je pripremio za

''Glasnik''.

Re

Gu

LAt

IvA

Pravila konkurencije i evropska dimenzija

S tatus kandidata za ulazak u Evropsku Uniju i nagoviješten

početak pregovora za pristupa-nje predstavlja izuzetan politički rezultat i priznanje dobrog poli-tičkog i ekonomskog napretka sa jedne strane, ali sa druge strane specifičan izazov predpristupnih pregovora za ulazak u multinaci-onalnu ekonomsku i političku za-jednicu – Evropsku Uniju.

Proces prilagođavanja naci-onalnog zakonodavstva, a prije svega njegove efikasne primjene, pravnom poretku Evropske Uni-je pored ispunjavanja ugovornih obaveza u prvom redu predsta-vlja dobar put za postizanje veće konkurentnosti domaće privrede i time bolje uslove za njezino po-stojanje i napredak, jer je svjet-ska konkurencija izuzetno jaka, a otvoreno tržište znači da će uspjeti i preživeti samo najbolji.

Efikasna konkurencija pred-stavlja osnovni preduslov za po-stojanje tržišne ekonomije i zbog toga Evropska Unija tom podru-čju posvećuje posebnu pažnju jer bez efikasne konkurencije je-dinstveno evropsko tržište ne bi postojalo.

Pravila konkurencije imaju

značajno mjesto ne samo u Spo-razumu o stabilizaciji i pridruživa-nju (SSP), ta pravila predstavljaju najzahtjevniji dio predpristupnih pregovora.

Evropski put Crne Gore zahti-jeva preuzimanje evropskih stan-darda primjene pravila konkuren-cije, koja se odnose na zabranu ograničavajućih sporazuma (kar-tela) i zloupotreba dominantnog položaja.

Posebno treba napomenuti, da očekivanja Evropske Unije, da svi kandidati, pa i Crna Gora, dostizanjem standarda ugovore-nih u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju u praksi, efikasno primjenjuju pravila konkurenci-je, predstavljaju u stvari potrebe nacionalne ekonomije. Naime, pravila konkurencije zabranju-ju ograničavanja konkurencije u obliku radnji koje na različite načine (sporazumi, ugovori, do-govori, usklađene radnje) ogra-ničavaju konkurenciju, u najviše slučajeva dogovorom o cijenama, uslovima nastupanja na tržištu, ograničavanju proizvodnje i ra-zvoja i sl, kao i zloupotrebe domi-nantnog položaja na tržištu, koje se pokazuju kao diskriminacija, zaračunavanje suviše visokih cije-na, pa i nenormalno niskih cijena sa ciljem izbacivanja konkurenata

sa tržišta i sl.U modernom pravu konku-

rencije zabranjene su i određene koncentracije, ali samo one koje isključuju ili ograničavaju konku-renciju; pogrešno je mišljenje, da su sve koncentracije zabranjene, jer neke koncentracije mogu biti i izuzetno korisne, naročito kao način dostizanje ekonomije obi-ma, što za mnoge učesnike na tržištu može predstavljati način opstanka na tržištu.

Suviše idealno, da ne kažemo sasvim nestvarno, bi bilo očekiva-nje, da će otvoreno tržište samo po sebi biti dovoljan garant za efikasnost konkurencije. Takva očekivanja nijesu realna ni u naj-razvijenim sistemima; za dostiza-nje približno efikasne konkurenci-je potrebni su najmanje slijedeći elementi:

transparentan i nediskrimina-- toran pravni okvirinstitucionalni kapaciteti- efikasna primjena pravila u - praksi, naravno uz postojanje političkog konsenza za to da se navedeni elementi ispune i uz primjeran stepen svijesti o potrebi efikasne konkurenci-je; ovo poslednje ima direktne veze sa sviješću potrošača.

Gore pomenuti elementi su izuzetno značajni za postojanje

Andrej Plahutnik


[email protected]

45

transparentne i efikasne politike i prava konkurencije, a tim i za funkcionisanje tržišne ekonomi-je, pa je korisno da se ukratko upoznamo sa ovim elementima:

Pravni okvir

Donošenje Zakona o zaštiti konkurencije (Službeni list RCG, br. 69/2005 i njegove dopune – Službeni list RCG 37/2005) obi-lježilo je značajnu fazu u razvoju politike i prava konkurencije, a pogotovu zaštite istih u Cr-noj Gori. Ovaj zakon predstavlja pravni okvir koji sadrži rješenja u značajnoj mjeri usklađena sa pro-pisima evropskog prava, naročito u materijalnopravnom smislu, i time nesumnjivo veliki napredak u odnosu na predhodne propi-se koji su regulisali ovu oblast. Pored toga, u institucionalnom pogledu, ovim propisom je osno-vana Uprava za zaštitu konkuren-cije, kao funkcionalno nezavisno tijelo.

U periodu od stupanja na sna-gu i početka primjene ovog zako-na do danas, praksa je pokazala da je ovaj zakon nedorečen i da ima nedostatke koji se prevasho-dno tiču ovlašćenja Uprave za zaštitu konkurencije, definicija radnji kojima se narušava konku-rencija, odvijanja postupka koji se vodi pred Upravom, sankci-onisanja povreda konkurencije. Takođe, praksa je pokazala da su kriterijumi određivanja praga za kontrolu koncentracija nea-dekvatni iz razloga što su preni-sko postavljeni te se bezrazložno usporavaju koncentracije manjeg značaja, otežavaju strana ulaga-nja i nepotrebno opterećuje rad Uprave.

Institucionalni kapaciteti i primjena pravila u praksi

Jasne zakonske formulacije koje prati detaljna podzakonska

regulativa su od velike važnosti, kako za učesnike na tržištu i prav-nu sigurnost u njihovom poslova-nju, tako i za efikasnost rada or-gana za zaštitu konkurencije.

Nacrt novog zakona, koji od-govara u SSP dogovorenim stan-dardima, u odnosu na novi zakon donosi preciznije materijalne odredbe, kako na polju zabrane ograničavanja konkurencije, tako i na polju kontrole koncentracija, a najveće promjene su na polju procesnih i kaznenih odredbi.

Uvođenjem tzv. »evropskih« procesnih odredbi buduća Agen-cija za zaštitu konkurencije dobi-ja ovlašćenja za efikasnu imple-mentaciju, to znači za uvođenje postupka, istražne radnje, izda-vanje konačnih rješenja, kao i za preliminarno dogovaranje o mogućem imunitetu od izricanja kazne za prekršaje, koje su za po-vrede konkurencije predviđene u rasponu od 1 do 10 % godišnjeg prometa.

Posebna novina, koja će omo-gućiti efikasan rad Agencije su i procesne kazne, predviđene u ra-sponu od 500 do 5.000 eura po danu, a najviše do 3 % godišnjeg prometa stranke u postupku.

Agencija će, shodno odredba-ma novog zakona o prekršajima, imati nadležnost, da izdaje pre-kršajni nalog, a po pravilu će one kazne u rasponu izricati Prekršaj-ni sud.

Pogrešno bi bilo mišljenje, da čitava politika i pravo konkurenci-je zavisi samo od specializovanih institucija za zaštitu konkurencije, u Crnoj Gori. Agencija za zaštitu konkurencije će imati najznačaj-nije mjesto u toj priči, a sud je taj, koji ima krajnu riječ, kako u odno-su na upravne odluke i rješenja, tako i u odnosu na sankcije; u vezi sa sankcijama treba napomenuti, da ne postoje isključivo novčane kazne za prekršaje, nego i uprav-ne mjere kao što su mjere po-našanja i strukturne mjere, a ne treba zaboravati, da za određene povrede konkurencije postoji i krivična odgovornost.

Kada govorimo o zaštiti kon-kurencije, onda ponekad zabora-vljamo, da konkurencija nije ne-što, što se dogodi samo po sebi. Na nekim tržištima su potrebne posebne mjere za uvođenje kon-kurencije, pa u tim slučajevima postoji i posebna potreba za po-sebnom regulacijom. U glavnom je takva regulacija potrebna u sektorima, koji su vezani za in-frastrukturu i/ili djelatnosti od posebnog značaja za čitavu eko-nomiju, posebno na području prometa, energetike, finansijskih usluga, elektronskih komunikaci-ja isl.

Sektorska ili tehnička regulaci-ja je u tim osjetljivim sektorima izuzetno značajna, a sektorski ili tehnički regulatori su od izuzetne važnosti kod uvođenja konkuren-cije; da ne bi bilo zabune, sek-torski regulatori imaju ex-ante nadležnost za posebne oblike re-gulacije, dok je generalna nadle-žnost za sve što potpada pod od-redbe zakona o zaštitu konkuren-cije povjerena Agenciji za zaštitu konkurencije, pa bi se moglo reći, da i u Crnoj Gori, kao i svugdje u modernim pravnim sistemima, Agencija za zaštitu konkurencije ima monopol nad primjenom za-kona o zaštiti konkurencije.

Izazovi okoline -identifikacija potreba

Nema idealnog sistema, nema ni idealne ekonomije, gdje ne bi bilo ograničavanja konkurenci-je. To se događa svugdje i tako-reći svaki dan, pa bi bilo sasvim pogrešno mišljenje, da će novi zakon sam po sebi podići nivo efi-kasne konkurencije. To nije ni cilj zakona; cilj zakona je obezbijediti uslove za efikasan rad instituci-ja, za efikasnu primjenu pravila u praksi, a time podići nivo efikasne konkurencije, u korist svih onih učesnika na tržištu, koji nastupa-ju na tržištu korektno, u skladu sa zakonom, a kojima u stvari i treba ovakva zakonska zaštita, a naroči-to i potrošača.

Re

Gu

LAt

IvA


www.pkcg.org

46 GLASNIK PKCG / mart 2012S

vIj

et Rangiranja

Vodeća svjetska ekonomija – šta se promijenilo od 1990. do danas?

General Electric je objavio zanimljivu infografiku koja prikazuje poređrnje

najvećih svjetskih ekonomija 1990. i 2011. godine. Grafički prikaz pokazuje kako je

Enormni porast kupovine zlata

Zlatna groznicaCentralne banke svim raspoloživim sredstvima kupu-ju zlato kako bi zaštitile svoja nacionalna bogatstva. Od prošle godine, kupovina ovog plemenitog metala pora-sla je na 439,7 tona, sa 77 tona koliko je iznosila godinu dana ranije.

Prema udruženju World Gold Council, najveći kupci zlata bili su Meksiko, Ru-

sija i Južna Koreja, a najveći postotak devi-znih rezervi u zlatu ima Portugal: čak 90,5 odsto, prenosi T portal.

Evo liste zemalja sa najvećim zvanič-nim rezervama zlata, prema izvještaju WGC-a.

1. SAD: 8.133,5 tona ili 74,5 odsto de-viznih rezervi

2. Njemačka: 3.396,3 tona ili 71,4 od-sto deviznih rezervi

3. Italija: 2.451,8 tona ili 71 odsto de-viznih rezervi (Italijanske banke tražile su 2011. godine od centralne banke te zemlje da kupi zlato, kako bi učvrstila budžet)

4. Francuska: 2.435,4 tona ili 71,1 od-sto deviznih rezervi (Francuska je potpi-snica sporazuma koji ograničava prodaju zlata evropskih zemalja, a 19 potpisnica sporazuma prodalo je oko 10 tona zlata u prvoj godini nakon potpisivanja sporazu-ma u rujnu 2009. godine)

5. Kina: 1.054,1 tona ili 1,6 odsto odsto

deviznih rezervi (Kina je, navodno, napra-vila neke značajne kupovine zlata poslje-dnjih mjeseci 2011. godine. Kinezi zlato kupuju uglavnom na domaćem tržištu)

6. Švajcarska: 1.040,1 tona ili 16,3 odsto deviznih rezervi (Od 2000. do 2005, švajcarska centralna banka prodala je oko 1.300 tona zlata)

7. Rusija: 883,3 tona ili 9,1 odsto de-viznih rezervi (Ruska centralna banka ku-puje zlato na domaćem tržištu i zlatne po-luge od banaka. U trećem kvartalu 2011. kupljeno je oko 15 tona zlata, a prethodno su najavili da žele da kupe oko 100 tona zlata za obnovu zaliha)

8. Japan: 765,2 tona ili 2,9 odsto de-viznih rezervi (U 2011. japanska centralna banka prodala je zlato kako bi „upumpala“ novac u privredu i smirila investitore na-kon razornog cunamija i nuklearne kata-strofe)

9. Holandija: 612,5 tona ili 59,8 odsto deviznih rezervi

10. Indija: 557,7 tona ili 9,2 odsto od-sto deviznih rezerv.i

značajan napredak u posljednje dvije decenije imala Kina, koja je sa 10. mje-sta skočila na drugo, dok su nove zemlje među prvih deset Rusija i Indija. Naravno,

na čelnoj poziciji nema promjene i drži je SAD, dok se Japan, Njemačka i Francuska i dalje nalaze među prvih pet ekonomija, prenio je portal Business Insider.


[email protected]

47

Najgore je prošlo u dužničkoj krizi eu-rozone, no rizici ostaju i na vladama

je da ih otklone, kazao je krajem marta u intervjuu za njemački Bild čelnik Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi.

Najgore je prošlo, ali rizici ostaju. Ključ-ni pokazatelji kao što su inflacija, tekući račun platnog bilansa i ponajprije deficiti u budžetu redom su bolji od onih u Sje-dinjenim Državama. Povjerenje ulagača se vraća i ECB već nedjeljama nije morala preduzimati akcije podrške u vidu otkupa obveznica. Na potezu su sada vlade. One moraju učiniti eurozonu trajno otpornom na krizu, kazao je Dragi u intervjuu za Bild.

EU

RO

ZO

naMario Dragi, ECB

Najgore prošlo, rizici ostaju

Ekspert Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije profesor dr Vladimir Gligorov

Istorijski sporazum o finansijskoj stabilnostiSam sadržaj Sporazuma o finansijskoj

stabilnosti se ne razlikuje previše od ranije usvojenog Pakta za stabilnost i rast, osim što sada definiše da struktur-ni fiskalni deficit ne smije biti veći od 0,5 odsto BDP-a, a može da ide do 1 odsto ukoliko zemlja ima javni dug manji od

60 odsto BDP-a. Takodje, sadrži i obav-ezu zemalja sa visokim javnim dugo da smanjuju fiskalni deficit po dinamici koja obezbjeđuje da se u doglednom peri-odu javni dug svede na najviše 60 odsto BDP-a. Primjena bi trebalo da bude na državama članica, usljed čega se zahtije-

va da ova fiskalna pravila postanu zakon ili čak ustavna obaveza. Strogost ovog pravila zavisi od toga kako se bude mje-rio strukturni deficit, sto nije baš sasvim jasno, mada Evropska komisija ima met-odologiju i pretpostavljam da ce se ona koristiti, rekao je dr Vladimir Gligorov.

njemačka kancelarka angela Merkel ocijenila

Bio bi poguban izlazak Grčke iz eurozoneDogovor zemalja o EU o finansijskoj stabilnosti je istorij-ski važan sporazum, rekao je profesor dr Vladimir Gligo-rov jer je potvrđena posvećenost evropskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji.

Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je da bi bilo pogubno do-

pustiti Grčkoj da napusti eurozonu, koja bi time značajno oslabila, prenosi HRT.

Donijeli smo odluku da budemo dio monetarne unije. Nije to samo mo-netarna odluka nego i politička - rekla je Merkel u televizijskom intervjuu za BBC.

Bilo bi pogubno kada bi jednoj od zemalja koja je odlučila da bude s nama rekli: „Više vas ne želimo“. Uostalom,

evropski ugovori to ne dopuštaju. Ljudi u cijelom svijetu pitali bi se: „Ko će biti sljedeći?“ - dodala je ona.

Merkel je istakla da Grčka, dvaput spašavana, ima pred sobom dug i težak put, ali da bi bila velika politička šteta do-pustiti Grčkoj da napusti euro.

Kancelarka i dalje smatra da Velika Britanija treba da bude dio EU-a, uprkos tome što se premijer Dejvid Kameron protivi pridruživanju novom evropskom budžetskom paktu.

MMF pomaže Grčkoj

Novi kredit Međunarodni monetarni fond odobrio je 28 milijardi eura (36,7 milijardi dolara) Grčkoj u okviru šireg međunarodnog paketa za spasavanje ove zadužene zemlje, članice eurozone.

MMF je u kratkom saopštenju naveo da će u okviru ovog četvorogodi-

šnjeg programa pomoći odmah Atini is-platiti 1,65 milijardi eura.

Svjetska organizacija je navela da je poništila prethodni program pomoći

Grčkoj odobren u maju 2010. godine, koji je iznosio 30 milijardi eura i od koga je isplaćeno 20,3 milijardi eura.

MMF je bio razočaran napretkom Grčke po prethodnom zajmu od 30 mi-lijardi eura. Ta suma je dogovorena u

okviru prvog zajedničkog paketa MMF-a i Evropske unije Grčkoj, ali se pokazala nedovoljnom da stabilizuje zemlju.

Atina treba da vrati taj kredit svjet-skoj organizaciji između 2013. i 2015. godine. Onaj dio koji nije isplaćen do 30 milijadi eura je poništen i zamijenjen no-vim paketom pomoći.

Grčka je osigurala da dobije novi pa-ket pomoći pošto je prihvatila niz bolnih ekonomskih mjera i poslije sprovođenja dogovora s privatnim kreditorima po kome su joj oni otpisali više od 50 odsto duga.


www.pkcg.org


STanDaRDIZaCIJa •METROLOGIJa •aKREDITaCIJa

INfRAStRuKtuRA KvALItetA u CRNoj GoRIK

vA

LIt

et

Pripremio: Prof. dr Milan J. Perović

Sertifikacija

Ponovo je aktuelna sertifikaci-ja. Aktuelnost raste kako se Crna Gora približava priključivanju EU. Znači, aktuelnost sertifikacije će i dalje rasti jer sertifikacija predsta-vlja izraz povjerenja prema nekoj organizaciji, prema proizvodima i uslugama. Vrlo često sertifikacija predstavlja uslov za prodaju proi-zvoda ili usluge na tržištu Evrope.

Za ovo obraćanje u „Glasniku“ sertifikacija je važna zbog nave-denih aktuelnosti ali i zbog nekih deformacija koje se pojavljuju. Zato je bitno razjasniti pojam ser-tifikacije i prateće aktivnosti kako ih međunarodni standardi obja-šnjavaju.

Sertifikacija je postupak kojim treća strana daje pisanu potvrdu da je proizvod, proces ili usluga usaglašen sa određenim zahtje-vima. Ovo potvrđivanje vrši treća strana, a odnosi se na proizvode, procese, sisteme ili osobe. Serti-fikacija (sertifikat) je dokaz da je organizacija usaglasila svoj rad i svoj proizvod sa zahtjevima, koji su najčešće zahtjevi standarda.

qSa sertifikacijom je vrlo pove-

zan pojam „ocjenjivanje kvalite-ta“, što predstavlja sistematsko is-pitivanje nivoa do koga je neki en-titet sposoban da ispuni postavlje-ne zahtjeve. Ocjenjivanje kvaliteta može da se koristi radi utvrđivanja sposobnosti isporučioca u odnosu na kvalitet. U tom slučaju, zavisno od konkretnih okolnosti, rezultat evaluacije se može koristiti za kva-lifikovanje, potvrđivanje (odobra-vanje), registraciju ili akreditaciju. Može se vršiti dodatno utvrđiva-nje sposobnosti zavisno od opse-ga (npr. procesa, osoblja, sistema) i određivanja vremenskih rokova (npr. predugovor) za ocjenu kva-liteta kao što je „predugovor za ocjenu kvaliteta procesa”. Cjelo-kupna evaluacija kvaliteta ispo-ručioca takođe može da obuhvati poboljšanje finansijskih i tehničkih resursa. U engleskom jeziku u kon-kretnim okolnostima ocjena kvali-teta se ponekad naziva ,,quality assessment - ocenjivanje kvalite-ta”, ili ,,quality survey – snimanje kvaliteta“.

Ocjenjivanje kvaliteta se vrši po standardima koji su vrlo jasni i vrlo stogi. Postavlja se pitanje: Po kojim standardima kvaliteta se sertifikuje organizacija (ustanova ili preduzeće)?

Organizacija se može sertifi-kovati po različitim standardima zavisno od sistema koji žele sertifi-kovati . Tako na pr.:

Za • sistem menadžmenta kvalitetom organizacija se sertifikuje po standardima MEST /EN/ ISO 9001

Za • sistem menadžmenta zaštitom životne sredine, organizacija se sertifikuje po standardima MEST /EN/ ISO 14001Za • sistem menadžmenta zaštitom zdravlja i bezbje-dnošću na radu, organiza-cija se sertifikuje po stan-dardima MEST / EN/ ISO 18001Za • sistem menadžmenta sigurnošću informacionog sistema, organizacija se sertifikuje po standardu MEST/ EN/ ISO 27001

Da li se organizacije može ser-tifikovati po standardu ISO 9002 i po ISO 9003; o čemu neki privre-dnici stalno pričaju.

Odgovor je negativan. Ovi standardi već deset godina nisu u upotrebi, mada neki direktori u svojoj uobraženosti i neznanju često izjavljuju da su oni prevazišli ISO 9001 i već rade na sertifikaciji na višem nivou po ISO 9002 ili ISO 9003. Ne znaju „veseli bili“ da su to standardi koji su već davno ob-nevaženi, a da su zahtjevi tih stan-darda sadržani u dijelu zahtjeva standarda ISO 9001.

Treba naglasiti da standardi nisu obavezni, ali ako se navodi da se standardi primjenjuju onda se moraju primjeniti inače se ulazi u obmanjivanje korisnika – kupaca. A takve obmane se već pojavljuju kod nekih firmi i moraju se zausta-viti i potpuno iskorijeniti.

Prevara počinje zahtjevom vlasnika organizacije (preduzeća) da on već radi sve „kako treba“ ali mu je potreban „sertifikat“ da


[email protected]

49

KVaLITET •ŽIVOTna SREDIna •BEZBJEDnOST na RaDU...

STanDaRDI SISTEMa MEnaDŽMEnTa

Kv

ALI

te

t

qbi učestvovao na tenderima. On traži „sertifikat“ i ne interesuje ga nikakvo usaglašavanje sa zahtjevi-ma standarda, niti bilo kakvo una-pređenje.

Na takve zahtjeve o „kupovini sertifikata“ pojavljuju se mešetar-ske organizacije iz okruženja koje nude konsultacije za uvođenje, a često i sertifikaciju za cijenu dva do tri puta nižu nego što je uobi-čajeno, odnosno normalno.

Tako se na crnogorskom tržištu (ali i na tržištima okolnih zemalja) pojavljuju ponuđači koji nude:

da u roku od 3 do 4 mje-- seca, a ne rijetko u roku od 3 do 4 sedmice uvedu standard kvaliteta,da formiraju dokumen-- taciju sistema na osnovu sedmičnih sastanaka,da u potpunosti zadrže - vaš sistem organizovanja poslova itd.,i organizaciju za sertifika-- ciju, koja će isporučiti ser-tifikat.

Sve ovo „mešetari“ nude za 2000€! Čovjek bi odmah pomislio vrlo jeftino. Međutim, tu se posta-vljaju najmanje tri pitanja:

(1) Kako neka konsultatska fir-ma sa sjedištem udeljenim preko 600 km može doći 15 puta u Crnu Goru, a da to ko-šta 2000€. Međutim možda ljudi usavršeni u svom radu ne jedu, ne piju i ne spavaju ili pak postoji „nešto drugo“ pa im ponuđena cijena od-govara.

(2) Drugo pitanje je mnogo ozbilj-

nije i ono „vuče“ na ugova-ranje prevare. Naime, kon-sultantska firma nudi da ni-šta ne mijenja, a da korisnik ovih usluga dobije sertifikat. Osnovna svrha sertifikata je da se dodjeljuje kao potvrda unaprijeđenog stanja, tako što će se ispuniti zahtjevi standarda.

(3) Kako to da konsultatska orga-nizacija nudi kuću koja će iz-dati međunarodni sertifikat kvaliteta? To dovoljno go-vori o nezavisnosti te kuće i o sukobu interesa, što je nedozvoljivo u procesu ser-tifikacije.

Ovdje se ukazuje na kupovinu sertifikata, odnosno na prevaru, gdje se neki poslovni subjekat pri-kazuje onakakv kakav nije. Kada takvih subjekata na nekom tržištu ima više, onda oni jednostavno potisnu one koji su ispravni i dove-du ih u neravnopravan položaj. To

je uistinu odnos plodonosne biljke i korova – lažni sertifikati su prak-tično korov u našoj baštini. Kao i svaki korov i ova pojava se sama od sebe razvija. Zato se mora isko-rijeniti. Kako to uraditi je mnogo teže pitanje? Prvo konsultantske organizacije koje rade u Crnoj Gori moraju imati licence da bi taj po-sao ovdje mogle obavljati. A serti-fikaciono tijelo koje daje sertifikat mora biti akreditovano ili na drugi način priznato od Akreditacionog tijela Crne Gore.

Ipak, najbolja odbrana od za-hvaćenog „korova“ je da se orga-nizacije sa ispravnim i zasluženim sertifikatima organizuju i udruže u zajedničkoj odbrani od falsifikato-ra. Ako se ova nevolja ne zaustavi onda će za kratko vrijeme biti sve-jedno da li neko ima sertifikat ili ga nema. A, to bi u krajnjem slučaju rezultiralo nepovjerenjem u crno-gorske privredne i vanprivredne subjekte.


www.pkcg.org

50 GLASNIK PKCG / mart 2012P

RE

DU

ZE

Tn

IŠT

VO

Pravim proizvode sa velikom dodatnom vrijednošću koji su verifikovani na tržištu, kako za domaće kupce, koji su pobornici zdrave ishrane, tako i za strane posjetioce-tu-riste, koji rado konzumiraju našu hranu, a mi time, stva-ramo nevidljivi izvoz. Voćni hljeb - FRUT kojeg plasiram nešto više od dvije godine je naišao na sjajan prijem kod potrošača. Čitav asortiman proizvoda zdrave hrane, koje radim po vlastitim recepturama, je odlična poslovna pri-lika za brend „crnogorsko je”.

Radojka Ražnatović, Frutiera doo

Proizvodnja zdrave hrane od bogatih domaćih sirovina

Glasnik: Kao uspješna predu-zetnica, izrazili ste spremnost da u okviru projekta Mreža mentora za žene preduzetni-ce u Crnoj Gori svoja znanja i iskustva podijelite sa po-četnicama u biznisu kako bi one unaprijedile svoj biznis i ostvarile lični i profesionalni razvoj. Koliko će, po Vašem mišljenju, realizacijom ovog projekta biti ostvareni posta-vljeni ciljevi?

R. Ražnatović: Sve što radimo i stvaramo traži saradnju, razumi-jevanje, druženje i nadogradnju. Projekat Mreža mentora za žene preduzetnice u Crnoj Gori je dobra prilika da timskim radom, novim saznanjima i vještinama zajednički unaprjeđujemo biznise. Projekat mentorstva svojim aktivnostima, na profesionalan način, je sažeo sve faze u vođenju biznisa, pa oni-ma koji su to već, dobro će doći, a početnicama svakako, hronološki olakšati - START. Od nas samih će zavisiti, koliko ćemo postavljene ciljevi ostvariti.

Glasnik: Vlasnica ste i osnivač firme Frutiera koja se bavi pro-izvodnjom voćnog hleba kao i drugih proizvoda od žitarica i sušenog voća. Otkud ideja da

se bavite baš ovim poslom i da proizvodite ove neobične proizvode?

R. Ražnatović: Dugogodišnje iskustvo u agraru Crne Gore, upo-znavanje seoskih područja-kao pri-marnih proizvodnih područja hra-ne, mogućnosti i ideja, inspirisalo me je na pokretanje proizvodnje visokokvalitetnih zdravih proizvo-da, spoja tradicije, kvaliteta i si-rovina domaćeg porijekla, nečeg posebnog što nalazi svoje mjesto na tržištu.

Posmatrajući domaću radinost u EU, uočila sam da i mi možemo

od naših, domaćih sirovina stvoriti finalni proizvod kojeg možemo po-nuditi i najizbirljivijem potrošaču. Ovakav projekat traži inovativnost, pa i hrabrost za otpočinjanje pro-izvodnje novih proizvoda u perio-du opštih poteškoća u poslovanju. Uložila sam mnogo energije i is-trajala, posebno kada je u pitanju plasman proizvedenih proizvoda. Spremna sam da neprestano učim o proizvodima koje radim, da usa-vršavam njihov kvalitet i razvijam asortiman zdrave hrane.

Glasnik: Kako sa sadašnje per-spektive vidite Vaš poslovni put?

R. Ražnatović: Za uspješno po-slovanje potrebna su tri faktora i to: dobra ideja, odgovarajući kapi-tal (resursi) i odgovarajući preduze-tnički tim. Voćni hljeb - FRUT kojeg plasiram nešto više od dvije godine je naišao na sjajan prijem kod po-trošača. Čitav asortiman proizvoda zdrave hrane koje radim po vlasti-tim recepturama je odlična poslov-na prilika za brend »crnogorsko je«. Shvatila sam da na probleme treba gledati kao na pozitivne izazove, a ne kao nepremostive prepreke. Rizik i cijena preduzetništva su da se može izgubiti preduzeće, čak i prije nego što uspije. Svaka iznena-dna situacija je bila dobrodošla, jer je značila izvor novih ideja. Što se tiče faktora odgovarajućeg kapitala (resursa) u Crnoj Gori postoje do-bre prilike, ali je potrebno vrijeme za uvodjenjem novih tehnologija (instaliranje sušara za voće), a što se tiče žitarica, tu je zaista riznica po pitanju nabavke visokokvalite-tnih, čak i ekoloških domaćih siro-vina. A stvaranje preduzetničkog tima kao trećeg faktora uspješnog poslovanja sam tek započela, jer je

Radojka Ražnatović


[email protected]

51

prije toga trebalo stvoriti osnovu i stabilizovati proizvodnju i prodaju, da se može zapošljavati.

Glasnik: Kakvi su uslovi za ba-vljenjem ovim poslom u Crnoj Gori?

R. Ražnatović: U Crnoj Gori su prioritetne privredne grane pol-joprivreda i turizam, što znači da trebamo domaće proizvođače i prerađivače hrane, kako za domaće potrošače, tako i za posjetioce-tu-riste. Odobravanjem razvojnih kre-dita, još više bi se stvaralo novih proizvoda i usluga kao i novih pri-vrednih subjekata, a poljoprivre-da, turizam, ekologija i ekonomija, stvorile širok prostor za poveziva-nje i na taj način generisanje uku-pnog privrednog rasta.

Glasnik: Kako je biti predu-zetnica u Crnoj Gori? Koji su najveći izazovi sa kojima ste se suočavali tokom Vašeg bi-znisa?

Još uvijek je teško biti žena pre-duzetnica u Crnoj Gori, posebno imajući u vidu da je potrebno dije-liti pažnju i posvećenost porodici i karijeri. Učenje, usavršavanje, pu-tovanje, poslovni susreti - prilike su za pokretanje preduzetništva, za što žene namaju dovoljno vreme-na. Novi razvojni programi i projek-ti, kao i ovaj program mentorstva pružaju mogućnost napredovanja kroz edukaciju i praksu ženskoj po-pulaciji u Crnoj Gori, a time i osnov za promjene i veće učešće žena u biznisu.

Najvećim izazovom smatram stvaranje visokokvalitetne zdrave hrane, koja je rezultat sirovina ko-jima Crna Gora ne oskudijeva i ste-čenog znanja iz višegodišnjeg rada u poljoprivredi. Pravim proizvode sa velikom dodatnom vrijednošću koji su verifikovani na tržištu, kako za domaće kupce, koji su poborni-ci zdrave ishrane, tako i za strane posjetioce-turiste, koji rado kon-zumiraju našu hranu i odnose je sa sobom, a mi time, stvaramo nevi-dljivi izvoz.

PR

ED

UZ

ET

nIŠ

TV

O

U okviru projekta „Mreža mentora za žene preduzetni-ce u Crnoj Gori“ 15. marta 2012. godine organizovan je trening na temu „Komunikacione vještine“.

Projekat „Mreža mentora za žene preduzetnice u Crnoj Gori“

Komunikacione vještine

T rening su pohađale predu-zetnice koje su odabrane za

program mentorstva iz nekoli-ko crnogorskih opština. Preda-vač Ivana Božinović govorila je o pojmu, procesima i vrstama komunikacije, pravilima i prin-cipima poslovnog komunici-ranja (bonton), preprekama u komunikaciji, komunikaciji u timu, pregovaranju, elementi-ma dobrog javnog nastupa i sl. Ovo je prvi u nizu treninga koji će biti organizovani za žene preduzetnice na različite teme, a sve u cilju unaprijeđenja bi-znisa i razvoja profesionalnih vještina.

Projekat “Mreža mentora za žene preduzetnice u Crnoj Gori“ od septembra 2011. go-dine realizuju Centar za pre-duzetništvo i ekonomski razvoj (CEED) i Privredna komora Crne Gore, uz finansijsku podršku uz finansijsku podršku Evropske unije (DG Enterprise and Indu-

stry) i osnovali su prvu nacio-nalnu mrežu mentora za žene preduzetnice u Crnoj Gori. Ova mreža će se fokusirati na pru-žanje podrške preduzetništvu i razvoju privatnog sektora i čine je uspješne preduzetnice koje su izrazile želju i spremnost da svoja znanja i iskustvo podijele sa početnicama u biznisu.

Projekat se realizuje u okvi-ru Evropske mreže mentora za žene preduzetnice formirane u 17 zemalja: Albaniji, Belgi-ji, Kipru, Makedoniji, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Italiji, Hr-vatskoj, Holandiji, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj, Španiji, Tur-skoj, Velikoj Britaniji i u Crnoj Gori. Evropska mreža mentora za žene preduzetnice (The Eu-ropean Network of Female En-trepreneurship Ambassadors) pokrenuta je u Stokholmu 5. oktobra 2009. godine.


www.pkcg.org

52 GLASNIK PKCG / mart 2012w

eLC

om

e

Prema direktnom učešću putovanja i turizma u BDP-u, Crna Gora je prva na listi koja obuhvata 181 zemlju, čla-nicu WTTC-a. U narednoj deceniji naša država će ima-ti najbrži rast učešća putovanja i turizma u bruto do-maćem proizvodu.

Izvještaj Svjetskog savjeta za turizam putovanja

Crna Gora prva na listi

Crna Gora će, prema izvještaju Svjetskog savjeta za turizam

putovanja (WTTC), u narednoj de-ceniji imati najbrži rast direktnog učešća putovanja i turizma u bru-to domaćem proizvodu (BDP), od 11,8 odsto godišnje.

Prema direktnom učešću pu-tovanja i turizma u BDP-u, Crna Gora je prva na listi koja obuhvata 181 zemlju, članicu WTTC-a. Di-rektan doprinos putovanja i turiz-ma crnogorskom BDP-u prošle go-dine je iznosio 249,3 miliona eura ili 7,5 odsto ukupnog BDP-a.

Prema procjenama WTTC-a, direktan doprinos putovanja i tu-rizma BDP-u porašće 16,8 odsto u ovoj godini, po čemu je Crna Gora opet prva na listi, dok se do 2022. očekuje rast na 890,4 miliona, piše Mina business.

Crna Gora zauzima prvu pozi-ciju i kada je u pitanju ukupan do-prinos putovanja i turizma u ovoj godini, kao i u periodu od ove do 2022. Predviđa se rast ukupnog doprinosa putovanja i turizma od

12,4 odsto godišnje u narednoj deceniji, na 1,89 milijardi eura 2022.

Ukupan doprinos putovanja i turizam u BDP-u prošle godine je iznosio 510,6 miliona eura ili 15,4 odsto BDP-a. U ovoj godini se oče-kuje njegov rast od 14,9 odsto.

Crna Gora prve pozicije na li-sti od 181 zemlje zauzima i prema direktnom i ukupnom učešću tu-rizma i putovanja u zaposlenosti u ovoj godini, kao i u narednih deset.

U prošloj godini su putovanja i turizam direktno obuhvatili 11 hiljada radnih mjesta, što je 6,5 odsto ukupne zaposlenosti. Oče-kuje se rast od 19,3 odsto u ovoj godini, kao i stopa rasta od 8,3 odsto godišnje do 2022. na 29 hi-ljada radnih mjesta ili 16,3 odsto ukupne zaposlenosti.

Ukupan doprinos putovanja i turizma zapošljavanju, uključu-jući i radna mjesta u povezanim industrijama, prošle godine je iz-nosio 13,7 odsto ukupne zaposle-

nosti, odnosno 23 hiljade radnih mjesta. Očekuje se rast ukupnog doprinosa putovanja i turizma za-pošljavanju od 16,9 odsto u ovoj godini. U narednih deset godina procjenjuje se godišnji rast od 8,8 odsto - na 35,1 odsto ukupne za-poslenosti u 2022.

Ulaganja u putovanja i turizam prošle godine su iznosila 164,6 miliona ili 23,6 odsto ukupnih. Očekuje se njihov rast od 6,4 od-sto u ovoj godini.

Crna Gora je prva na listi WT-TC-a i prema rastu ulaganja u pu-tovanja i turizam u narednih deset godina, koji je procijenjen na 13,2 odsto godišnje - na 606,7 miliona 2022, odnosno 57,8 odsto ukpnih investicija.

Strani turisti su u Crnoj Gori prošle godine potrošili 521,5 mi-liona eura. Tu se predviđa rast od 13,6 odsto u ovoj godini, a u na-rednih deset godina devet odsto godišnje - na 1,4 milijarde eura u 2022. godini.


[email protected]

53


www.pkcg.org

54

Sporazumi vlada Crne Gore i Srbije o poljoprivredi

Službeni dodatakMart 2012. godine

LIST PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE

BROJ 3 MART 2012 GODINA XLVI ISSN 0350-5340

Glasnik

Ministri poljoprivrede Crne Gore i Srbije Tarzan Milošević i Dušan Petrović potpisali su tri sporazuma o saradnji – u oblasti veterine, zdravstvene zaštite bilja i međusobnog priznavanja i prihvatanja dokaza o ispunjenosti propisanih uslova o hrani.

Ovi sporazumi, kako su ocijenili ministri, trebalo bi da uklone necarinske barijere i ola-kšaju promet u međusobnoj trgovini u okviru CEFTA sporazuma.

Ministar Tarzan Milošević je pojasnio da se ključni elementi sporazuma odnose na ola-kšavanje prometa bilja, biljnih proizvoda, životinja i proizvoda životinjskog porijekla, bez ograničavanja trgovine.

Cilj dvije vlade je da se unapređuje saradnja, a što je nama bitno pomogne crnogor-skim privrednicima da postanu konkurentni na tržištu Srbije, ali i regiona – kazao je Mi-lošević, navodeći da je Crna Gora slične sporazume prošle godine potpisala sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom, a da će uskoro i sa Albanijom.

Srpski ministar poljoprivrede Dušan Petrović kazao je da će sporazumi olakšati posao proizvođačima hrane, naročito manjim i srednjim, da što jednostavnije i lakše realizuju svoju proizvodnju.

On je kazao da je proizvodnja hrane za zemlje regiona velika šansa, a da je na država-ma da im olakšaju plasman i omoguće da zaposle što više ljudi.

Petrović je kazao da će Srbija, kao suorganizator, na Sajmu učestvovati sa oko 50 izla-gača, uz podršku Ministarstva i Privredne komore te zemlje. Saradnju sa Crnom Gorom ocijenio je izvanrednom i rekao da vjeruje da će 2012. godina biti još uspješnija u smislu trgovinskog bilansa između dvije zemlje.

Na Sajmu je potpisan i sporazum koji će omogućiti poljoprivrednim proizvođačima u Crnoj Gori da osiguraju svoje usjeve i plodove, objekte i životinje od osnovnih rizika, uz subvenciju premija od strane Ministarstva u iznosu od 50 odsto.

GLASNIK PKCG / Mart 2012

www.pkcg.org

2S

PO

RA

zu

MI V

LAD

A C

RN

E G

OR

E I S

RB

IJE

O P

OLJ

OP

RIV

RE

DI

SLUŽBENI DODATAK

SPORAZUM Između

VLADE CRNE GORE I VLADE REPUBLIKE SRBIJE

O SARADNJI U OBLAStI ZDRAVStVENE ZAštItE BILJA

Vlada Crne Gore i Vlada Republike Srbije (u daljem tekstu: „Ugovorne strane“) u želji da podstaknu međusobnu saradnju u oblasti zdravstvene zaštite bilja;

u nastojanju da zaštite svoje teritorije od unošenja i širenja štetnih organizama bilja, biljnih proizvoda i objekata pod nadzorom i da ograniče gubitke koji nastaju kao posljedica njihovog unošenja i širenja;

te da olakšaju međusobnu trgovinu i razmjenu bilja, biljnih proizvoda i objekata pod nadzorom, sporazumjele su se sljedećem:

Član 1

Nadležni organi Ugovornih strana za sprovođenje ovog sporazuma su:

U Crnoj Gori: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Fitosanitarna uprava sa sjedištem u - Podgorici,

U Republici Srbiji: Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede, Uprava za zaštitu - bilja sa sjedištem u Beogradu.

Član 2

Za potrebe ovog Sporazuma primjenjuju se sljedeće definicije:

bilje – 1. živo bilje i biljni dijelovi uključujući i sjeme koje je namijenjeno za sjetvu;

GLASNIK PKCG / Mart 2012 SLUŽBENI DODATAK

[email protected]

3

SP

OR

Az

uM

I VLA

DA

CR

NE

GO

RE

I SR

BIJ

E O

PO

LJO

PR

IVR

ED

Ibiljni proizvodi 2. - proizvodi biljnog porijekla, neprerađeni ili jednostavno prerađeni, koji ne spadaju u bilje;

štetni organizam3. – vrsta, soj ili biotip biljaka, životinja i drugih patogenih organizama koji su štetni za bilje i biljne proizvode;

unošenje štetnih organizama4. – unos štetnog organizma u neko područje u kojem do tada nije bio prisutan ili je prisutan na ograničenom području, ali nije široko rasprostranjen i u kojem se nalazi pod kontrolom.

Član 3

Ugovorne strane će obavijestiti jedna drugu o Listama štetnih organizama bilja, biljnih proizvoda i objekata pod nadzorom kao i o posebnim zahtjevima i postupcima koji se odnose na unošenje ili tranzit bilja, biljnih proizvoda i objekata pod nadzorom.

Sve promjene Listi iz stava 1 ovog člana biće na vrijeme i pismeno dostavljene drugoj ugovornoj strani, prije njihovog stupanja na snagu.

Član 4

Nadležni organi Ugovornih strana izvještavaće se međusobno, bez kašnjenja, o značajnim promjenama o pojavi štetnih organizama bilja, biljnih proizvoda i objekata pod nadzorom, kao i o preduzetim fitosanitarnim mjerama o suzbijanju istih.

Član 5

Nadležni organi Ugovornih strana osiguraće da se izvoz i tranzit pošiljki u/kroz državnu teritoriju Ugovorne strane sprovodi u skladu sa zakonskim odredbama zemlje uvoznice ili zemlje kroz koju se odvija tranzit.

Član 6

Svaka pošiljka sa Liste V. B koja se izvozi i koja podliježe fitosanitarnom pregledu mora biti praćena fitosertifikatom o zdravstvenom stanju bilja koji je izrađen u skladu sa propisanim modelom Međunarodne konvencije za zaštitu bilja i koji je izdat od nadležnog tijela Ugovorne strane.

Fitosertifikat o zdravstvenom stanju bilja ne isključuje pravo zemlje uvoznice da fitosanitarni pregled sprovede na propisani način i preduzme odgovarajuće fitosanitarne mjere.

Član 7

Nadležni organi Ugovornih strana obavjestiće jedni druge o mjestima unošenja kroz koje se odvija unošenje, izvoz i tranzit pošiljki.

Član 8

Ako se prilikom fitosanitarnog pregleda utvrdi prisustvo štetnih organizama bilja, biljnih proizvoda i objekata pod nadzorom ili se utvrdi povreda propisa iz područja zaštite bilja zemlje uvoznice, nadležni organ Ugovorne strane ima ovlašćenje da zabrani unošenje pošiljke ili da uništi takvu pošiljku ili da preduzme druge odgovarajuće fitosanitarne mjere.


www.pkcg.org

4S

PO

RA

zu

MI V

LAD

A C

RN

E G

OR

E I S

RB

IJE

O P

OLJ

OP

RIV

RE

DI

SLUŽBENI DODATAK

Član 9

Nadležni organi Ugovornih strana će:

razmjenjivati pravne propise o zaštiti bilja, najkasnije dva mjeseca od njihovog stupanja na 1. snagu;

podsticati zajedničku edukaciju stručnjaka sa ciljem upoznavanja organizacije biljne zaštite, kao 2. i razmjene iskustava i naučnih dostignuća iz oblasti zaštite bilja;

razmjenjivati informacije o svim važnim stručnim časopisima, monografijama i publikacijama iz 3. oblasti zaštite bilja koja se izdaju u njihovim državama.

Član 10

U cilju bržeg transporta pošiljke bilja i smanjenja rizika od unošenja štetnih organizama bilja, fitosanitarni pregled u slučaju obostranog odobrenja, mogu obaviti nadležni organi jedne Ugovorne strane na teritoriji druge Ugovorne strane.

Postupak i druge uslove fitosanitarnog pregleda iz stava 1 ovog člana utvrdiće nadležni organi Ugovornih strana za svaki pojedini slučaj.

Član 11

U svrhu rešavanja određenih pitanja nastalih u vezi sa sprovođenjem ovog sporazuma, ako je to potrebno, nadležni organi Ugovornih strana organizovaće zajedničke sastanke. Sastanci će se održavati naizmjenično u Crnoj Gori i u Republici Srbiji. Vrijeme i mjesto održavanja svakog sastanka utvrdiće se na osnovu međusobnog dogovora.

Svaka Ugovorna strana sama snosi troškove svoje delegacije.

Član 12

Sporove koji mogu nastati sprovođenjem ovog sporazuma rješavaće mješovita komisija stručnjaka obije Ugovorne strane. Ukoliko se ne postigne željeni ishod, sporovi će se riješiti diplomatskim putem.

Član 13

Ovaj sporazum ne utiče na prava i obaveze Ugovornih strana koje proizilaze iz međunarodnih sporazuma u kojima su one Ugovorne strane.

Član 14

Ovaj sporazum privremeno se primjenjuje od dana potpisivanja, a stupa na snagu tridesetog (30) dana od datuma primanja poslednjeg pisanog obavještenja kojim se Ugovorne strane međusobno obavještavaju, diplomatskim putem, o ispunjenju uslova predviđenih nacionalnim zakonodavstvom za stupanje ovog sporazuma na snagu.

Ovaj sporazum je zaključen na period od dvije (2) godine.

Ovaj sporazum se automatski produžava za dalje jednogodišnje periode, sve dok ga bilo koja od Ugovornih strana ne otkaže najmanje šest mjeseci prije prestanka važenja ovog sporazuma i o tome diplomatskim putem obavijesti drugu Ugovornu stranu.


[email protected]

5

SP

OR

Az

uM

I VLA

DA

CR

NE

GO

RE

I SR

BIJ

E O

PO

LJO

PR

IVR

ED

I

SPОRАzum IzmЕđu VLАDЕ CRNЕ GОRЕ I VLАDЕ RЕPuBLIKЕ SRBIЈЕ

О SАRАDNJI u ОBLАSTI VЕTЕRINЕ

Vlаdа Crnе Gоrе i Vlаdа Rеpublikе Srbiје (u dаljеm tеkstu: “Ugоvоrnе strаnе”), u žеlji dа оlаkšајu prоmеt živоtinjа, prоizvоdа živоtinjskоg porijekla, hrane životinjskog porijekla, hrane za životinje,veterinarskih ljekova i medicinskih sredstava za upotrebu u veterini, nus/ sporednih proizvoda životinjskog porijekla dа istоvrеmеnо оnеmоgućе unоšеnjе zаrаznih bоlеsti živоtinjа i pо zdrаvljе štеtnih prоizvоdа i hrаnе živоtinjskоg pоrijеklа, kао i dа rаzviјајu sаrаdnju u оblаsti vеtеrinаrstvа, spоrаzumjеlе su sе о sljеdеćеm:

Člаn 1Uvоz i prоvоz pоšiljаkа živоtinjа, prоizvоdа živоtinjskоg porijekla, hrane životinjskog porijekla, hrane za životinje,

veterinarskih ljekova i medicinskih sredstava za upotrebu u veterini, nus/sporednih proizvoda životinjskog porijekla i preradjenih sporednih/nus proizvoda životinjskog porekla, (u dаljеm tеkstu: “pоšiljаkа”) mоžе sе оbаvljаti sаmо аkо su ispunjеni prоpisаni vеtеrinаrskо-sаnitаrni uslоvi i аkо је prеthоdnо pribаvljеnо оdоbrеnjе nаdlеžnоg оrgаnа zеmljе uvоznicе, оdnоsnо zеmljе prеkо čiје sе tеritоriје pоšiljkа prоvоzi.

Nаdlеžni оrgаni zеmаljа Ugоvоrnih strаnа rаzmjеnjivаćе оbrаscе Mеđunаrоdnih vеtеrinаrskih pоtvrdа (sеrtifikаtа), u dаljеm tеkstu (“Uvjеrеnjа”), kоја prаtе pоšiljkе u Crnој Gоri i Rеpublici Srbiјi i uzајаmnо ćе sе оbаvjеštаvаti о njihоvim izmjеnаmа i dоpunаmа.

Uvjеrеnjа mоrајu biti оdštаmpаnа nа crnоgоrskоm јеziku i srpskоm јеziku.Člаn 2

Nаdlеžni оrgаni zеmаljа Ugоvоrnih strаnа ćе:

1. sе uzајаmnо оbаvjеštаvаti о vеtеrinаrskо-sаnitаrnim uslоvimа zа uvоz i prоvоz pоšiljаkа;

2. rаzmjеnjivаti mjеsеčnе izvеštаје о stаnju zаrаznih bоlеsti živоtinjа u njihоvim zеmljаmа, kојe pоdlijеžu оbаvеznоm priјаvljivаnju, nаvоdеći nаzivе mjеstа, оznаku еpizооtоlоškоg i еpidеmiоlоškоg pоdručја;

3. sе u rоku оd 24 čаsа uzајаmnо оbаvjеstiti, u pisаnоm ili еlеktrоnskоm оbliku, о pојаvi zаrаznih bоlеsti živоtinjа u sklаdu sа nаčinоm priјаvljivаnjа pојаvе bоlеsti prоpisаnоm оd strаnе Svеtskе оrgаnizаciје zа zdrаvljе živоtinjа (ОIЕ), о tоku bоlеsti, а pri pојаvi slinаvkе i šаpа nаvеsti tip virusа, izvоr bоlеsti, kаrаktеr bоlеsti i prеduzеtе mjеrе zа njihоvо sprеčavаnjе i suzbiјаnjе.


www.pkcg.org

6S

PO

RA

zu

MI V

LAD

A C

RN

E G

OR

E I S

RB

IJE

O P

OLJ

OP

RIV

RE

DI

SLUŽBENI DODATAK

Člаn 3U cilju rаzviјаnjа sаrаdnjе u оblаsti vеtеrinаrstvа nаdlеžni оrgаni zеmаljа Ugоvоrnih strаnа ćе:

rаzmjеnjivаti prоpisе i stručnе publikаciје kоје sе оdnоsе nа оblаsti vеtеrinаrstvа;1.

rаzmjеnjivаti plаnоvе uzоrkоvаnjа zа ispitivаnjе rеziduа u tеkućој gоdini, kао i rеzultаtе tеstirаnjа iz 2. prеdhоdnе gоdinе;

unаprеđivаti sаrаdnju nаučnih i stručnih instituciја u оblаsti zdrаvstvеnе zаštitе živоtinjа i vеtеrinаrskоg 3. јаvnоg zdrаvstvа, kао i sаrаdnju diјаgnоstičkih i аnаlitičkih lаbоrаtоriја;

pružаti uzајаmnu pоmоć u prоizvоdnji i nаbаvci pоtrеbnih srеdstаvа zа suzbiјаnjе bоlеsti i lijеčеnjе 4. živоtinjа;

rаzmjеnjivаti, u slučајu pоtrеbе, sојеvе uzrоčnikа zаrаznih i pаrаzitskih bоlеsti u еkspеrimеntаlnе i 5. diјаgnоstičkе svrhе, kао i diјаgnоstičkа srеdstvа;

pоdsticаti sаrаdnju vеtеrinаrskih službi, uključuјući i rаzmjеnu vеtеrinаrskih stručnjаkа, rаdi upоznаvаnjа 6. оrgаnizаciје i djеlоvаnjа vеtеrinаrskih službi оbjе zеmljе;

rаzmjеnjivаti infоrmаciје о stаnju izvоznih оbјеkаtа i zdrаvstvеnоm stаnju živоtinjа i7.

nаstојаti dа sе оrgаnizuјu gоdišnji stručni sаstаnci, nа оsnоvu uzајаmnоsti.8.

Člаn 4Ukоlikо sе nа grаničnоm prеlаzu ili u оdrеdištu utvrdi dа pоšiljkа nе zаdоvоljаvа vеtеrinаrskо sаnitаrnе uslоvе iz

Uvjеrеnjа, nаdlеžni оrgаn zеmljе Ugоvоrnе strаnе, nа čiјој tеritоriјi је utvrđеn nеdоstаtаk, оdmаh ćе о tоmе оbаvjеstiti nаdlеžni оrgаn zеmljе drugе Ugоvоrnе strаnе i prеduzеti mjеrе u sklаdu sа svојim nаciоnаlnim prоpisimа.

Člаn 5Аkо sе nа tеritоriјi јеdnе оd zеmаljа Ugоvоrnih strаnа utvrdi nеkа оd zаrаznih bоlеsti živоtinjа, nаdlеžni оrgаn

drugе Ugоvоrnе strаnе mоžе dа оgrаniči ili zаbrаni uvоz i prоvоz pоšiljаkа živоtinjа kоје pripаdајu vrsti priјеmčivој nа tu zаrаzu, sа pоdručја nа kоmе sе zаrаzа pојаvilа ili sа cijеlе tеritоriје zеmljе Ugоvоrnе strаnе.

Оgrаničеnjе i zаbrаnа uvоzа i prоvоzа mоžе sе primjеniti uz istе uslоvе i nа оstаlе pоšiljkе kојimа sе mоžе prеnоsiti bоlеst.

Člаn 6Spоrnа pitаnjа prоizаšlа iz primjеnе оvоg Spоrаzumа rеšаvаćе sе izmеđu prеdstаvnikа nаdlеžnih оrgаnа zеmаljа

Ugоvоrnih strаnа. Аkо sе nа tај nаčin nе pоstignе žеljеni rеzultаt, spоrnа pitаnjа ćе sе rеšаvаti diplоmаtskim putеm.

Člаn 7Nаdlеžni оrgаn zа sprоvоđеnjе оvоg Spоrаzumа u Crnој Gоri је Ministаrstvо pоljоprivrеdе i rurаlnоg rаzvоја,

Vеtеrinаrskа uprаvа sа sjеdištеm u Pоdgоrici.

Nаdlеžni оrgаn zа sprоvоđеnjе оvоg Spоrаzumа u Rеpublici Srbiјi је Ministаrstvо pоljоprivrеdе, trgоvinе, šumаrstvа i vоdоprivrеdе, Uprаvа zа vеtеrinu sа sjеdištеm u Bеоgrаdu.

Člаn 8Оdrеdbе оvоg Spоrаzumа mоgu sе dоpunjаvаti i/ili mеnjаti uz pisаni pristаnаk Ugоvоrnih strаnа. Izmjеnе i

dоpunе stupајu nа snаgu u sklаdu sа člаnоm 10 оvоg Spоrаzumа.

Člаn 9Оvај Spоrаzum nе primjеnjuје sе nа prаvа i оbаvеzе Ugоvоrnih strаnа kојi prоizilаzе iz drugih mеđunаrоdnih

ugоvоrа, u kојimа su оnе ugоvоrnе strаnе.

Člаn 10Оvај Spоrаzum privrеmеnо sе primjеnjuје оd dаnа pоtpisivаnjа, а stupа nа snаgu tridеsеtоg (30) dаnа оd dаtumа

primаnjа pоsljеdnjеg pisаnоg оbаvjеštеnjа kојim sе Ugоvоrnе strаnе mеđusоbnо оbavjеštаvајu, diplоmаtskim putеm, о ispunjеnju uslоvа prеdviđеnih nаciоnаlnim zаkоndаvstvоm zа stupаnjе оvоg Spоrаzumа nа snаgu.

Оvај Spоrаzum је zаključеn nа pеriоd оd dvijе (2) gоdinе.

Оvај Spоrаzum sе zаtim prеćutnо prоdužаvа zа dаljе јеdnоgоdišnjе pеriоdе, svе dоk gа bilо kоја оd Ugоvоrnih strаnа nе оtkаžе, u pismеnој fоrmi, diplоmаtskim putеm, nајkаsniје šеst (6) mjеsеci prijе istеkа tеkućеg pеriоdа.


[email protected]

7

SP

OR

Az

uM

I VLA

DA

CR

NE

GO

RE

I SR

BIJ

E O

PO

LJO

PR

IVR

ED

I

SPORAzum Između

VLADe CRNe GORe I VLADe RePuBLIKe SRBIЈe

O međuSOBNOm PRIzNAVANJu I PRIHVATANJu DOKAzA O ISPuNJeNOSTI PROPISANIH uSLOVA O HRANI I HRANI zA ŽIVOTINJe BILJNOG, mJeŠOVITOG/KOmBINOVANOG

PORIJEKLA

Vlada Crne Gore i Vlada Republike Srbiјe (u daljem tekstu: «Strane potpisnice»), u cilju da se omogući promet hrane i hrane za životinje biljnog, mješovitog/kombinovanog porijekla (u daljem tekstu „hrana“) na način koјi ne predstavlja ograničavanje međusobne trgovine uz zadržavanje propisanog nivoa zaštite života i zdravlja ljudi i životinja, sporazumjele su se o sljedećem:

Član 1

Uvoz i provoz pošiljaka hrane može se obavljati ako su ispunjeni uslovi u skladu sa propisima o hrani zemlje uvoznice.

Član 2

Strane potpisnice su saglasne da njihovi nadležni organi priznaјu i prihvataјu dokaze o ispunjenosti propisanih uslova o hrani, na osnovu izvještaјa ovlašćenih i akreditovanih laboratoriјa koјe se nalaze na listi laboratoriјa zemalja Strana potpisnica.

Član 3

Dokaz o ispunjenosti propisanih uslova o hrani zemlje uvoznice sadrži:

osnovne podatke o pošiljci hrane (zemlja porijekla, naziv proizvoda, ime proizvođača, proizvodnu - partiјu, rok traјanja),


www.pkcg.org

8S

PO

RA

zu

MI V

LAD

A C

RN

E G

OR

E I S

RB

IJE

O P

OLJ

OP

RIV

RE

DI

rezultate ispitivanja koјa su izvršena po akreditovanim metodama izdate od ovlašćenih i akreditovanih - laboratoriјa koјe se nalaze na listi laboratoriјa zemalja Strana potpisnica.

Član 4

Ukoliko se pri uvozu utvrdi da pošiljka hrane ne ispunjava propisane uslove o hrani zemlje uvoznice nadležni organ zemlje uvoznice će odmah o tome obavjestiti nadležni organ zemlje izvoznice i preduzeti mjere u skladu sa svoјim nacionalnim propisima.

Član 5

Nadležni organi zemalja Strana potpisnica će se uzaјamno obavještavati o mjerama ograničenja ili zabrane uvoza hrane, u skladu sa članom 4 ovog Sporazuma.

Nadležna ministarstva će dostavljati spiskove ovlašćenih i akreditovanih laboratoriјa zaјedno sa akreditovanim metodama.

Član 6

Svaka Strana potpisnica zadržava pravo na kontrolu i ispitivanje pošiljaka hrane pri uvozu.

Član 7

Ovaј Sporazum će sprovoditi organi nadležni za bezbjednost hrane Strana potpisnica u skladu sa nacionalnim propisima.

Član 8

Odredbe ovog Sporazuma mogu se mijenjati uz saglasnost Strana potpisnica.

Eventualna sporna pitanja proizašla iz primjene ovog Sporazuma rješavaće se između predstavnika nadležnih organa Strana potpisnica.

Član 9

Ovaј Sporazum ne primjenjuјe se na prava i obaveze Strana potpisnica koјa proizilaze iz drugih međunarodnih ugovora, u koјima su one ugovorne Strane.

Član 10

Ovaј Sporazum privremeno se primjenjuјe od dana potpisivanja, a stupa na snagu tridesetog (30) dana od datuma primanja poslednjeg pisanog obavještenja koјim se Strane potpisnice međusobno obavještavaјu, diplomatskim putem, o ispunjenju uslova predviđenih nacionalnim zakondavstvom za stupanje ovog Sporazuma na snagu.

Ovaј Sporazum sklapa se na period od dvije (2) godine, a zatim se prećutno produžava za dalje јednogodišnje periode, sve dok ga bilo koјa od Strana potpisnica ne otkaže, u pismenoј formi, diplomatskim putem, naјkasniјe šest (6) mjeseci prije isteka tekućeg perioda.

Documents

GLASNIK PKCG / mart 2012 - Privredna komora Crne Gore · GLASNIK PKCG / mart 2012 4 GLASNIK PKCG / mart 2012 fo K u S Privrednici ocijenili uspješnim rad dosadašnjeg predsje-dnika