VIROVITICADAMIR VARGOVIĆ, član Glavnog vijeća HSS MS-MT-a i povjerenik podružnice HSS MS-MT-a u Općoj bolnici Virovitica

Mi smo se i ove godine dobro organizirali

PULADRAŽEN BURAZOR, medicinski tehničar, povjerenik podružnice HSS MS-MT-a u Općoj bolnici Pula

Kronično nam nedostaje kadra

PAKRACVLADIMIR ŠUPERINA, med. teh., povjerenik HSS MS-MT-a u Općoj županijskoj bolnici Pakrac i bolnici hrvatskih veterana

Naš najveći problem je neplaćanje prekovremenih

KNINLIDIJA ALEBIĆ, bacc. med. techn., Odjel za anesteziologiju; povjerenica podružnice HSS MS-MT-a u Općoj i veteranskoj bolnici „Hrvatski ponos“

Tih 3 posto što sada nude, to nam je već prije oduzeto

KRAPINSKE TOPLICERADMILA MIKULIĆ, bacc. med. techn, glavna sestra Odjela za neurološku rehabilitaciju u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice i povjerenica HSS MS-MT-a u toj ustanovi

Dogovoreno povećanje plaće je dobro, ali nedovoljno

HRVATSKOG STRUKOVNOG SINDIKATA MEDICINSKIH SESTARA-MEDICINSKIH TEHNIČARA Zagreb, prosinac 2018.

GlasnikSretan Božić i Nova godina!

STR. 2.-4.

STR. 16.

STR. 13.

STR. 8.

STR. 14.

STR. 4.

Dogovoreno povećanje osnovice za plaće

u 2019. ne znači i kraj sindikalnih akcija

STR. 3.

TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA - OSNOVICA

ZA IZRAČUN PLAĆE U JAVNIM SLUŽBAMA

PODRUŽNICE

32 GlasnikGlasnik

IZDAVAČ: Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara, Zagreb, Draškovićeva 7

UREDNIŠTVO: Ivica Radoš i uređivački kolegij HSS MS-MT-aTISAK: Tiskara Vjesnik NAKLADA: 8.000 primjerakaFOTOGRAFIJE: Boris Beribak, Ivica Radoš i Arhiv HSS MS-MT-a

Ostvarivanje statusa Sudionika Domovinskog rata/Hrvatskog branitelja

Društvo medicinskih sestara i tehničara Domovinskog rata (DMSTDR) pri Hrvatskoj udruzi medicinskih se-stara (HUMS) donijelo je Upute za ostvarivanje statusa Sudionika Domovinskog rata/Hrvatskog branitelja. Naime, zdravstveni radnici prema trenutačnom Zakonu o hrvatskim braniteljima mogu ostvariti status Sudi-onika Domovinskog rata. Stoga će Ministarstvo zdravstva, nakon obrade podataka, sastaviti popis s pripada-jućim statusom, a status ovisi o tome koje su uvjete podnositelji zahtjeva zadovoljili. Zdravstveni radnici koji će, prema Uputama DMSTDR-a, dobiti status Sudionika Domovinskog rata, dobit će potvrdu o statusu, dok oni koji zadovolje uvjete za status Hrvatskog branitelja ulaze u postupak za ostvarivanje tog prava. Rok za prijavu bio je do 31. listopada 2018.

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namješteni-ke u javnim službama pot-

pisan je 7. prosinca 2017. Godi-ne, s primjenom od 1. prosinca 2017. i rokom važenja od 4 go-dine.

Potpisivanjem TKU-a ugo-vorena je uvećana osnovica za obračun plaće s primjenom od 1. studenoga 2017. godine te re-dovita isplata božićnice i regresa i drugih materijalnih prava u idu-će četiri godine. Ugovoreno je i da će se o visini osnovice za izra-čun plaće pregovarati svake go-dine prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za sljedeće razdoblje. U slučaju do-govora, osnovica će s ugovoriti dodatkom TKU-a.Pregovori trebali početi ranije

Pregovori o visini osnovice za izračun plaće u javnim službama, sukladno odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službeni-ke i namještenike u javnim služ-bama, trebali su, dakle, početi prije donošenja smjernica eko-nomske i fiskalne politike za slje-deće razdoblje.

Sindikati javnih službi održali su više sastanaka s povjerenicima sindikata javnih službi u Zagre-bu, Splitu, Rijeci i Osijeku u svib-nju ove godine, na kojima su sin-dikalne povjerenike informirali o problematici predstojećih prego-vora za osnovicu za izračun plaće u javnim službama, trendovima zaostajanja plaća javnih službe-nika za drugim sektorima, per-spektivi rasta plaća te prioriteti-ma Vlade.

Kako Vlada RH nije upućivala poziv za pregovore, čelnici sindi-kata javnih službi na konferenciji za novinare održanoj početkom rujna najavili su da će, ne poč-nu li pregovori o osnovici za izra-čun plaće u tim službama, naja-viti štrajk. Nakon toga, Vlada RH uputila je poziv na pregovore i sastanak pregovaračkih odbora Vlade RH i sindikata javnih služ-bi održan je 12. rujna.Vrh obras-caDno obrasca

Na sastanku se raspravljalo o metodologiji kojom bi se trebala utvrditi plaća u javnim službama, koja zaostaje za drugim plaćama u zemlji. Novi sastanak najavljen

TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA - OSNOVICA ZA IZRAČUN PLAĆE U JAVNIM SLUŽBAMA

Dogovoreno povećanje osnovice za plaće u 2019. godini nije kraj sindikalnih akcija

je za 18. rujna, do kada je Vlada RH trebala pripremiti konkret-ne izračune i reći koliko bi točno, prema njihovu mišljenju, plaće u javnim službama trebale rasti u idućem razdoblju. Deset godina zaostajanja plaća

Nakon nekoliko najavljenih pa otkazanih sastanaka, sindikati su inzistirali na tome da se prego-vori nastave uz sudjelovanje mi-nistra financija Zdravka Marića. Na sastanku održanom 1. listo-pada, Vlada, koju je predstav-ljao ministar rada Marko Pavić, izašla je s prijedlogom povećanja osnovice od 2 % za sljedeću godi-nu, što su sindikati odbili i uvje-tovali nastavak pregovora jedino s ministrom financija Zdravkom Marićem. Nakon nekoliko dana, Sindikati su odbili i Vladinu po-nudu  povećanja osnovice plaće za 2 % od 1. siječnja i 1 % od 1. srpnja.

Nakon najave štrajka, počeo je proces mirenja, prvi krug održan je 22. studenoga, a mirenje je nastavljeno u još dva kruga. Sindikati javnih službi i predstavnici Vlade na sastanku održanom 27. studenoga postigli su dogovor o povećanju plaća za 3 % od 1. siječnja 2019. i 2 % od 1. rujna 2019.

Ni nakon tri održana kruga pregovora sindikata javnih služ-bi i predstavnika Vlade RH, nije došlo do dogovora o visini pora-sta osnovice za plaće u javnim i državnim službama. Iako su Vla-dinoj strani izneseni konkretni statistički pokazatelji o kontinu-iranom i sve većem zaostajanju plaća u javnim službama za pla-ćama u privredi još od 2009. go-dine, ministar Marić i dalje je ostao pri stavu kako je maksi-mum što državni proračun može izdvojiti za nastavnike i znan-stvenike, liječnike, medicinske sestre te radnike u socijalnoj skr-bi i kulturi 3 % povišice za 2019. godinu.

Na pregovorima je sindikal-na strana prikazala prezentaciju Stanje plaća u javnim službama sa svim relevantnim pokazatelji-ma i statističkim podacima iz ko-jih je vidljivo permanentno zao-stajanje plaća u javnom sektoru

za plaćama u privredi u posljed-njih deset godina, a taj jaz posta-je i veći uz daljnji očekivani rast plaća u privredi za 5,8 % u 2019. godini. Novi pregovori na proljeće

Nakon svih iznesenih argume-nata i kontraargumenata, Vla-dina je strana na konkretan upit sindikalne strane zaključila da je ponuda od 3 % povećanja osno-vice za izračun plaće zaposlenika u javnim službama od 1. siječnja 2019. godine konačna. 

Nakon donošenja odluka na tijelima sindikata, sindikati jav-nih službi izvijestili su da odbi-jaju Vladinu ponudu tripostot-nog povećanja osnovice plaća u 2019. te najavili kako će se za pravedniju cijenu rada nastaviti boriti raznim oblicima pritiska, među kojima je i štrajk. Sindika-ti javnih službi tražili su poveća-nje osnovice plaća za 5,8 % u idu-

ćoj godini, no Vlada im je nudila povećanje  od 3 %, tvrdeći da je to maksimalan iznos unutar pro-računskih mogućnosti. Sindika-ti su najavili štrajk za 28. stude-noga, koji bi se održavao svakog tjedna po jedan dan do ispunje-nja zahtjeva Sindikata.

Nakon najave štrajka, počeo je proces mirenja, prvi krug održan je 22. studenoga, a mirenje je na-stavljeno u još dva kruga.

Sindikati javnih službi i pred-stavnici Vlade na sastanku odr-žanom 27. studenoga postigli su dogovor o povećanju plaća za 3 % od 1. siječnja 2019. i 2 % od 1. rujna 2019.

Dogovoreno povećanje osno-vice za plaće u 2019. godini nije kraj sindikalnih akcija. Prema Temeljnom kolektivnom ugovo-ru, svake se godine u petom i še-stom mjesecu otvaraju pregovori o visini osnovice za sljedeće raz-doblje.

Poštovane članice i člano-vi Sindikata, poštovani čitatelji, pred vama je novi broj Glasnika HSS MS-MT-a koji vam donosi pregled aktiv-nosti u našem radu u 2018. godini. Kada

Vam se obraćam u ovom uvodu, razmišljam o protekloj godini i aktivnostima u našem sindikatu te zaključujem da mi jedan broj Glasnika jedno-stavno nije dovoljan da sažmem sve što smo proš-li u 2018. godini.

Ipak, uvodno i kratko osvrnut ću se na bitne do-gađaje koji su, usudit ću se kazati, povijesno obi-lježili naš rad i smisao postojanja. U prvome redu, to je svakako 12. Svibnja, dan koji ću pamtiti cijeli život, dan kada sam uistinu bila ponosna što sam medicinska sestra i dio ovoga Sin-dikata.

Organizirali smo prosvjed pod geslom Sestrinstvo - glas koji vodi, zdravlje je temeljno ljudsko pravo na kojemu se okupilo nas više od tisuću medicinskih sestara i me-dicinskih tehničara iz cijele Hr-vatske. Tim prosvjedom pokaza-li smo da su medicinske sestre i tehničari najbrojnija skupina dje-latnika u zdravstvu te kao ljudski resursi jedan od najvažnijih dio-nika zdravstvenoga sustava.

I uspjeli smo... naš Glas koji vodi prepoznat je u javnosti u medijima gdje smo dobili punu podrš-ku i građana, i udruga i sestrinskih organizacija.

Kad je riječ o socijalnom dijalogu s resornim ministarstvom, ove godine, 26. ožujka 2018., pot-pisali smo Kolektivni ugovor za djelatnost zdrav-stva i zdravstvenog osiguranja na rok od 12 mje-seci, prema kojemu razina materijalnih i ostalih prava ostaje na razini dosadašnjega Kolektivnog ugovora.

Bilo je tu i drugih važnih aktivnosti - sastanaka, pregovora, prosvjeda... - vezano za prijedlog Za-kona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, mirovinskoj reformi te pregovori o povećanju osnovice plaće u javnim službama.

Mogu zaključiti da su iza nas dinamični prego-vori o povećanju osnovice plaća u javnim služba-ma. Nakon mnogih održanih sastanaka, razgovo-ra, pregovora… na kraju smo u mirenju postigli

dogovor o povećanju plaća za tri posto od 1. si-ječnja 2019. i dva posto od 1. rujna 2019. te tako izbjegli štrajk za koji smo se već pripremili.

U ovom broju upoznat ćete se i s radom sin-dikalnih povjerenika iz naših podružnica u Puli, Krapinskim Toplicama, Pakracu, Virovitici i Kni-nu. Oni će podijeliti s Vama svoja profesionalna iskustva, probleme, borbu i nastojanja, no i - ono što je najvažnije - želju i volju za zaštitom i očuva-njem svojih prava i energiju zajedništva. Također, moći ćete pročitati i neke ratne priče naših kolega.

Drago mi je da su mediji prepoznali rad naše-ga sindikata i problematiku sestrinstva u Hrvat-

skoj, tako da smo javno imali priliku iznijeti svoje aktivnosti i ciljeve: govorili smo o nedo-statku medicinskih sestara u sustavu zdravstva, vodećim problemima s kojima se medi-cinske sestre i tehničari susreću te, naravno, naglašavali goru-će probleme egzodusa građana Hrvatske u inozemstvo.

U godini pred nama slijede nam pregovori za Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Sto-ga Vas pozivam da svojim pri-jedlozima sudjelujete u svim ra-spravama kako bismo zauzeli

jasne stavove i ciljeve.Sve u svemu, iza nas je dinamična, zanimljiva

pa - slobodno ću reći - i uspješna godina.Hvala Vam na suradnji i komunikaciji tijekom

cijele godine, hvala Vam što pratite naš rad i, oso-bito, hvala Vam što ste uz nas!

Pozivam Vas da i dalje budete vrijedni - privat-no, profesionalno i sindikalno - jer samo zajednič-kim snagama možemo ostvariti naše zajedničke ciljeve.

Svima vama koji čitate naš Glasnik, svim na-šim članicama, članovima, vašim obiteljima, svim kolegicama i kolegama želim sretan Božić i novu 2019. godinu, neka vas prati na prvome mjestu zdravlje, a onda uspjeh, sreća i veselje u vašim životima.

U solidarnosti,Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća HSS MS-MT-a

Zagreb, 12. prosinca 2018

54 GlasnikGlasnik

Svaki dan svjedoci smo što Vlada radi, gdje se novac troši, što se sve novo kupu-

je i o kakvim je golemim svotama riječ. Smanjenjem poreza, i plaća ide gore, ali zna se kome najviše. Opet će oni koji imaju više dobi-ti još više, a oni s malom plaćom praktički ništa“, kaže Radmila Mikulić, bacc. med. techn, glav-na sestra Odjela za neurološku rehabilitaciju u Specijalnoj bol-nici za medicinsku rehabilitaci-ju Krapinske Toplice i povjereni-ca HSS MS-MT-a u toj ustanovi.

„U bolnici radim od 1991., ra-dila sam kao sestra voditeljica jednog odjela koji je imao 25 - 30 kreveta, a u posljednje tri godine glavna sam sestra cijele neurološ-ke jedinice koja ima ukupno tri odjela“, govori Radmila Mikulić koja je već treći mandat povjere-nica sindikalne podružnice. Na toj dužnosti naslijedila je Ivana Lisjaka, bacc. med. techn, osni-vača podružnice HSS MS-MT-a u Krapinskim Toplicama, danas voditelja jednog sestrinskog tima na Odjelu za medicinsku rehabi-litaciju bolesnika s reumatskim bolestima. Podružnica HSS MS-MT-a u Krapinskim Toplicama danas ima 55 članova. Dobro, ali nedovoljno

Najjači udarac zdravstvenim djelatnicima je, ističe povjere-nica, zadala odluka Vlade RH o smanjenju koeficijenta, pogoto-vo za višu stručnu spremu, i uzi-manje onih 4,8 i 10 posto na staž: „Kad nam je Vlada ukinula neke razne dodatke, ljudi su jedno-stavno bili razočarani takvim ra-zvojem situacije.“

Kad je riječ o najnovijim pre-govorima prema kojima će Vla-da podići plaće sljedeće godine za 5 posto - 3 posto od 1. siječnja 2019. i 2 posto od 1. rujna 2019. - Radmila Mikulić kaže da je to dobro, ali nedovoljno.

„Kad bi članovi Vlade čeka-

Ipak, na razini ustanove u ko-joj rade voditelji podružnice HSS MS-MT-a hvale dobru komuni-kaciju s ravnateljicom Željkom Žnidarić. Kuna po kilometru

„Lijepo surađujemo s našom ravnateljicom i upravom. Kad god su neka sindikalna događa-nja, aktivnosti, nikad nismo doži-vjeli nikakav otpor“, kaže Radmi-la Mikulić.

Dobru suradnju s ravnatelji-com ističe i Željka Kralj, dipl. me-dicinska sestra, glavna medicin-ska sestra i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Specijalne bolni-

ce za rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama, koja je ujedno i po-moćnica sindikalne povjerenice HSS MS-MT-a za tu bolnicu.

„S obzirom na to da smo ima-li i imamo manjka kadra, uspje-li smo dogovoriti da se svi pre-kovremeni sati plaćaju. Svaki mjesec skupimo podatke na razi-ni bolnice, ja to posložim u tabli-cu, sve se potpiše i sve se plati“, kaže Željka Kralj.

Međutim, to, kako i sve ostalo, ovisi o poslodavcima, među ko-jima su velike razlike. „Naša rav-nateljica ima razumijevanja i za prekovremeni rad. Stvarno je ko-rektna. Ako ljudi rade prekovre-

meno, to se i plati. Ali, čitam, slu-šam, kolegice iz drugih ustanova imaju i po dvjesto prekovreme-nih sati a da im se to ne plati. To su dodatni problemi“, objašnjava Radmila Mikulić.

Glede putnih troškova, ove godine se dosta toga promije-nilo. Sada su djelatnici iz mje-sta koja su bliže zdravstvenim ustanovama u kojima rade više zakinuti jer im se ne refundi-raju putni troškovi prema cije-ni povratne karte u javnom pri-jevozu, nego se plaća kuna po kilometru. Pa ipak, sve se pla-ća prema zakonu na razini cije-le države.

„Imali smo povjerenstvo koje je provjeravalo mjesto prebiva-lišta da ne bi bilo lažiranja adre-sa. Neki zaposlenici, oni koji stanuju bliže ustanovama u ko-jima rade, lošije su prošli, kon-kretno, i ja sam loše prošla kad je riječ o putnim troškovima. Dobivala sam povrat novca za putne troškove na bazi mjeseč-ne povratne autobusne karte koja vozi taj smjer. Prema obra-čunu, dobivala sam više nov-ca nego kad mi plaćaju kunu po kilometru. Kuna po kilometru stvarno se potroši na benzin, ali u to nije uračunata amorti-zacija. No, tako je kako je, to je

RADMILA MIKULIĆ, BACC. MED. TECHN, GLAVNA SESTRA ODJELA ZA NEUROLOŠKU REHABILITA-CIJU U SPECIJALNOJ BOLNICI ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU KRAPINSKE TOPLICE I POVJERENICA HSS MS-MT-a U TOJ USTANOVI

U našoj ustanovi plaćaju prekovremene sate

Podružnica HSS MS-MT-a u Krapinskim Toplicama danas ima 55 članova, a Radmila Mikulić već je treći mandat povjerenica sindikalne podružnice. Na toj dužnosti naslijedila je Ivana Lisjaka, bacc. med. techn, osnivača podružnice HSS MS-MT-a u Krapinskim Toplicama, danas voditelja jednog sestrinskog tima na Odjelu za medicinsku rehabilitaciju bolesnika s reumatskim bolestima

li povišicu plaće kao mali čovjek, možda bi počeli razmišljati. Veći-na javnih sindikata pristala je na mirenje s Vladom, ali ja ne bih pristala, no, ako sjedite otraga, teško je znati i vidjeti što se do-gađa u prvim redovima“, komen-tira gospođa Mikulić i dodaje: „Bili smo spremni na štrajk, iako ga nismo mogli provesti do kra-ja, pa ne možemo mi ostaviti pa-cijente.“

„Medicinska sestra ima 3,6 ti-suća kuna osnovne plaće, bez be-nefita i ako ne radi poslijepodne. Je li to plaća dostojna jedne se-stre, nek se zamisle i Vlada i pre-mijer koliko je to ispod minimal-ca“, naglašava Ivan Lisjak.

„Pokušajte zamisliti bolnicu koja nema medicinske sestre. Ta-kva ustanova uopće ne bi funkci-onirala. Sestre su one koje drže bolnicu. Liječnik, primjerice, dođe i ode, fizioterapeut također, a sestra je ta koja je uz pacijen-ta 24 sata. Ako nje nema, bolni-ca ne funkcionira. Jesu li plaćene za svoj rad? Nisu. Cijeni li se nje-zin rad? Nije. Država to ne pre-poznaje“, ističe Lisjak te objaš-njava: „Obrazloženje Vlade RH da se plaće u javnim službama ne mogu podići zbog stečaja Ulja-nika, pa to nema veze ni s čim... Oni vode politiku - razjedini pa vladaj“, komentira Lisjak Vladine manipulacije.

Nama su otišle samo dvije sestre, ali kolegice u zagrebačkim klinikama imaju veliki problem, oni uopće ne zapošljavaju jer se nitko ne javlja na natječaje. Razgovarala sam nedavno s kolegicama iz Rijeke koje su rekle da cijelu godinu imaju raspisan natječaj za radna mjesta medicinskih sestara, ali se nitko ne javlja. Ako takvo stanje u državi potraje, pitanje je vremena kad će i našu ustanovu početi napuštati medicinske sestre

76 GlasnikGlasnikprema Kolektivnom ugovoru“, objašnjava Radmila Mikulić.

Cijela Hrvatska nosi se s pro-blemom odlaska medicinskih radnika u inozemstvo, no iz Spe-cijalne bolnice za rehabilitaci-ju u Krapinskim Toplicama ipak malo ljudi odlazi.

„Nama su otišle samo dvije sestre, ali kolegice u zagrebač-kim klinikama imaju veliki pro-blem, oni uopće ne zapošljavaju ljude jer se nitko ne javlja na na-tječaje. Razgovarala sam nedav-no s kolegicama iz Rijeke koje su rekle da cijelu godinu imaju raspisan natječaj za radna mje-sta medicinskih sestara, ali se nitko ne javlja. Neke su otišle raditi u Italiju, a mladi se uop-će ne javljaju, idu izravno u Itali-ju. Mi smo manja sredina, veza-ni smo za županiju pa još uvijek možemo i birati koga ćemo za-posliti. Međutim, ako takvo sta-nje u državi potraje, pitanje je vremena kad će i našu ustano-vu početi napuštati medicinske sestre. Kad vidite KBC Zagreb koji, prema izjavama, treba tri-sto medicinskih sestara, postav-lja se pitanje tko će sutra raditi“, pita se Radmila Mikulić. Opustjele božićne fešte

A da su ljudi frustrirani i neza-interesirani, najbolje govori po-datak da na, primjerice, božićne fešte dolazi sve manje ljudi, un-toč tome što je sve plaćeno.

„Fešta se uvijek s nestrpljenjem čekala, a sada se rijetko tko javi, usprkos tome što je sve plaćeno. Zato posljednjih godina organi-zirano tek domjenak u ustanovi.“

Trebalo bi, predlaže Ivan Li-sjak, uvesti pravilo da svaki za-poslenik izdvaja 1 posto plaće u neki fond za dobrobit medicin-skih sestara i tehničara kako bi se pokazalo da sindikat ne po-stoji zbog nečije plaće ili da je, kako kaže Radmila Mikulić, kao u Americi i Njemačkoj, obvezno članstvo u sindikatu. „Sindikat bi trebao biti toliko jak da članovi-ma, ako štrajkaju, plati dnevnicu ako je poslodavac ne plati. Tako zaposlenik može štrajkati. No, Vlada u svakom trenutku ima fi-nancijske podatke svakog sindi-kata i uvijek može ucjenjivati jer zna da sindikati nisu jaki“, pojaš-njava Lisjak i dodaje: „Mi uvijek nešto izvana preuzmemo napola i okrenemo naopako.“ Sindikal-na podružnica pruža pomoć tije-kom dugotrajnog bolovanja, di-jeli božićnice od 200 do 300 kuna i tome slično. To jest malo, kažu, ali opet - bolje išta nego ništa.

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

U svojoj karijeri 38 posto zdravstvenih djelatnika doživjelo je fizičko nasilje

Nedavna smrt dviju zdravstve-nih radnica u Nigeriji jedan je od novijih tragičnih primjera

opasnosti s kojima se suočavaju rad-nici javnih službi. Prije nekoliko mje-seci dvije zdravstvene radnice, pri-malje, ubila je frakcija Boko Harama u Nigeriji. Dvadesetpetogodišnjaki-nja i dvadesetčetverogodišnjakinja bile su s Međunarodnim odborom Crvenog križa (ICRC) u državi Bor-no, a otete su u ožujku s UNICEF-ovom medicinskom sestrom Alicom Lokshom.

U vrijeme otmice, bile su u Rannu, gradiću čija je populacija više nego udvostručena otkad je grad postao kamp za oko 45.000 raseljenih osoba, a pružale su prenatalnu skrb. Smrt tih dviju djevojaka najnoviji je tragič-ni primjer opasnosti s kojima se su-sreću djelatnice javnih službi.

Međutim, ne samo u ekstremnim uvjetima zone sukoba, do nasilja do-lazi i na radnome mjestu, a zdravstve-ni sektor, koji ima pretežno žensku radnu snagu, posebno je pogođen. O tome govori činjenica da je Svjet-ska zdravstvena organizacija (WHO) izračunala kako nasilje u tom sekto-ru čini 25 posto svih incidenata na radnome mjestu. Između 8 i 38 po-sto zdravstvenih djelatnica doživjelo je fizičko nasilje barem jednom u ka-rijeri.

„Nasilnici nisu samo oni koji su izravno uključeni u radne odnose, kao što su menadžeri i kolege, to su i pacijenti, članovi obitelji i posjeti-telji“, izjavila je Irene Khumalo, nova predsjednica Svjetskog odbora za žene PSI-ja i članica demokratskog udruženja medicinskih sestara Swa-ziland. Khumalo navodi kako ratovi, unutarnji sukobi i ekonomske krize čine situaciju još gorom.

Na Međunarodni dan borbe pro-tiv nasilja nad ženama, PSI ponavlja svoju predanost raspravi i usvajanju Konvencije i preporuke za okonča-nje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada koju je donijela Međunarodna organizacija rada (ILO) 2019. godi-ne. Osjetljive skupine u svijetu rada su žene, koje se često nose s različi-tim oblicima nasilja. U svojoj kampa-nji PSI je upravo zdravstvene djelat-nice naveo kao primjer žena koje se bore s nasiljem na radnome mjestu.

Dan posvećen međunarodnoj borbi protiv nasilja nad ženama je 25. studenoga. Međunarodno udruženje javnih službi istaknulo je neke od nedavnih ekstremnih događaja, koji su jedan od primjera nasilja s kojim se mogu susresti djelatnici javnih službi

Medicinske sestre i tehničari poručuju Vladi: Želite li da vas njeguju medicinske sestre kojima je potrebna veća skrb nego vama!

U subotu 20. listopada na Europskom trgu u Zagre-bu održan je najavljeni

prosvjed koji su organizirale tri sindikalne središnjice, Nezavisni hrvatski sindikat (NHS), Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindi-kata (MHS). Nazivom prosvje-da „Doživi mirovinu“ jasno je na-značen temeljni cilj prosvjeda a to je osigurati temeljno ljudsko pravo čovjeka na dostojanstvenu starost. S govornice je poslan ja-sni zahtjev hrvatskoj Vladi da se dobna granica za odlazak u punu starosnu mirovinu vrati na 65 go-dina te da se ublaži penalizaci-ja za prijevremeno umirovljenje.

Uvjeti života i rada, a posebno Domovinski rat, ostavili su ve-like posljedice na zdravlje ljudi koje se prenose transgeneracij-ski što je ostavilo traga, između ostalog i na životni vijek u Hrvat-skoj u kojoj se živi kraće od eu-ropskog prosjeka. Statistički po-datci pokazuju da se u Hrvatskoj živi pet godina u zdravom živo-tu nakon 65 godine života, dok je to u Europi od deset do seda-mnaest godina zdravog života. Nadalje, uvjeti života su značaj-no teži a plaće neusporedivo niže u odnosu na razvijene zemlje Eu-ropske unije. O tome je između ostalog govorila u ime medicin-skih sestara i medicinskih tehni-čara, sestra Anita Solomun iz KB sv. Duha, koja je između osta-log naglasila: “Naš posao je na-dasve teško ali prvenstveno hu-mano zanimanje. Uz posao koji iziskuje težak fizički rad i men-talnu angažiranost, svakodnevno je potrebna maksimalna koncen-tracija. Mi pomažemo bolesni-cima u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba, od obavljanja osobne higijene, hranjenja, usta-

Konferencija o sestrinstvu u Osijeku

U Osijeku je 21. i 22. rujna 2018. godi-ne održana prva znanstvena konferencija

u organizaciji Fakulteta za dentalnu medi-cinu i zdravstvo pod nazivom „Suvremeno sestrinstvo: povijest kao temelj, teorija kao izvor, obrazovanje kao put, kvaliteta kao ob-veza, znanost kao istina“ .

Suorganizatori konferencije bili su Hrvat-ski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara, Društvo nastavnika zdravstvene njege, Društvo za povijest se-

strinstva Hrvatske udruge medicinskih se-stara i Hrvatska komora medicinskih sesta-ra.  

Glavne teme bile su izazovi i inovacije u obrazovanju medicinskih sestara, sestrin-stvo kao znanstvena disciplina, kvaliteta u zdravstvenoj njezi, teorijska promišljanja u zdravstvenoj njezi te povijest hrvatskog se-strinstva.

janja, pa sve do empatije i tješe-nja. Taj posao medicinskih se-stara i tehničara tijekom radnog staža većinom se odvija u 12-sat-nim smjenama, a bolja organiza-cija nije moguća jer svi se bole-snici moraju adekvatno zbrinuti. Znate li da u Hrvatskoj nedosta-je 12 tisuća medicinskih sestara? I mi bi trebali raditi do 67. godine života! Može li medicinska sestra s otprilike 60 godina svog živo-ta uz ovakvo iscrpljivanje ade-kvatno obavljati svoj posao i za-dovoljiti potrebe bolesnika, a da pritom sačuva minimum svoga zdravlja. To nije moguće”, nagla-sila je sestra Anita.

Medicinske sestre u Hrvatskoj imaju do šest puta veći opseg po-sla u odnosu na njihove kolegi-ce u Europskoj uniji gdje jedna sestra brine prosječno o dva pa-cijenta dok je to u Hrvatskoj 12 pacijenata što ostavlja snažne po-sljedice na fizičko zdravlje.

Iz toga razloga članica HSSMS-MT-a, medicinska sestra Anita Solomun poručuje:

“Lijepo molim sve one koji predlažu ovakvu reformu da sta-nu na trenutak i zamisle se žele li oni da ih jednoga dana njeguju medicinske sestre i tehničari ko-jima je potrebna veća skrb nego njima samima!”

98 GlasnikGlasnik

Sindikalnu borbu baštine svi, i oni koji jesu i oni koji nisu u sindikatu, a poslodavcima

i ministarstvima odgovara takva situacija, govori Vladimir Šupe-rina, povjerenik HSS MS-MT-a u Općoj županijskoj bolnici Pa-krac. Za najnoviji dogovor sindi-kata javnih službi s Vladom RH o povećanju osnovice za 5 posto u sljedećoj godini, 3 posto počet-kom godine i 2 posto u rujnu, ko-mentira kako je „to malo, ali je bolje išta nego ništa“. Može se s Vladom, kaže, dogovoriti i 30 po-sto, ali ako se ne povećaju priho-di bolnicama, od svega nema ni-šta. Sporni slobodni dani

 Prema njegovu mišljenju, mi-nimalna neto plaća u Hrvatskoj bi trebala biti pet tisuća kuna: „Onaj tko nije sposoban isplati-ti minimalac od pet tisuća kuna, neka ne radi, ljudi će se zaposliti kod onih koji to mogu, a treba ra-steretiti silna davanja na plaću pa će biti i radnika.“

Najveći problem u Općoj žu-panijskoj bolnici Pakrac, gledano iz perspektive sindikalnog povje-renika, je neplaćeni višak radnih sati.

„Nemamo dovoljno osoblja, medicinskih sestara i tehničara, a to u bolnici generira prekovre-mene sate koje se ne plaća. Dobi-ju se za prekovremene slobodni dani, ali to ne vrijedi mnogo ako ih ne možete koristiti kad vam je potrebno. Događa se, primjerice, da  medicinska sestra ode na bo-lovanje pa na trudničko mirova-nje, a kako je za svako novo za-pošljavanje potrebno odobrenje Ministarstva, prođu i dva mje-seca u čekanju odobrenja, što u praksi znači da toliko vremena nedostaje čovjek na tom radnom mjestu“, pojašnjava Šuperina.

Napominje i kako više nema pritiska i velike potražnje za rad-nim mjestima u bolnicama, što je, smatra, indikativno: „Već dugo je svima poznato da nam manj-ka liječnika, ali sada je to slučaj i s medicinskim sestrama. Prije se u zdravstvenim ustanovama, kad bi se koja sestra pobunila, zna-lo čuti: ‘Šuti, ima dvadeset sesta-ra koje čekaju posao!’ Ali, sada nema dvadeset  sestara koje tra-že posao, nema ih ni pet. Sesta-ra nedostaje pa će se na njih, vje-rujem, drukčije gledati i stvari će se promijeniti. Odlaze ljudi koji hoće raditi, koji znaju raditi i ne se boje posla.“

  Sanja Krucki, medicinska se-stra u Jedinici intenzivnog lije-

čenja u pakračkoj bolnici, članica IO-a podružnice HSS MS-MT-a i bivša povjerenica sindikata, do-daje da u Hrvatskoj „imamo po-prilično dobre zakone, nismo loši kad je riječ o slovu na papiru, ali jedno je slovo na papiru, a dru-go praksa“. „Kod nas je u svemu tako, traži se način kako izvrdati zakon. Trebamo, primjerice, pre-ma zakonu, svi odraditi jednak broj sati, onoliko koliko odrade svi koji rade od 7 do 15 sati. No mi, medicinske sestre i tehničari, moramo odraditi i svaki blagdan koji pada u radne dane. Dakle, svi koji rade od 7 do 15 sati ima-ju plaćen blagdan na koji ne rade. Država im je to omogućila jer je, eto, socijalno osjetljiva, a mi koji radimo u smjenama, mi smo za-duženi taj dan. Ako ga ne odra-dimo, moramo ga odraditi neki drugi dan. A kad radite taj dan, dobijete 50 posto na punu sat-nicu. Zapravo je onome tko radi blagdanom plaćeno tek 50 posto satnice, a ako ste kod kuće, pla-

Najveći problem u OŽB-u Pakrac je neplaćeni višak radnih sati

VLADIMIR ŠUPERINA, MED. TEH., POVJERENIK HSS MS-MT-a U OPĆOJ ŽUPANIJSKOJ BOLNICI PAKRAC I BOLNICI HRVATSKIH VETERANA

Ono što je dogovoreno u praksi znači 300 - 400 kuna više, međutim, to ide na osnovicu pa, kad dobijete plaću, to i ne vidite. Minimalna neto plaća u Hrvatskoj bi trebala biti pet tisuća kuna, smatra Šuperina Nisam siguran oko ovih 300-400 kuna ali da se u praksi baš i ne primjeti stoji

Prije se u zdravstvenim ustanovama, kad bi se koja sestra pobunila, znalo čuti: “Šuti, ima dvadeset sestara koje čekaju posao!” Ali, sada nema dvadeset sestara koje traže posao, nema ih ni pet

ćena vam je satnica 100 posto“, kaže Sanja Krucki i dodaje: „Zo-vem sindikat i dobijem dogovor, pisani, prava se moraju i trebaju ispoštovati, međutim, u praksi to ne vrijedi.“

Naime, za ta pitanja nadlež-no je Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora. Međutim, novi KU ustvari je stari KU u ko-jem se taj članak uopće nije mi-jenjao. Sindikat trebaju plaćati svi

„Kad pročitaš dvije rečeni-ce zakona, ne moraš biti dok-tor znanosti da ti bude sve ja-sno, međutim, onda se na četiri stranice pojavi tumačenje jednog

članka u zakonu. Prošle godine u lipnju uputili smo upit našoj rav-nateljici, koja je pravnica, o tome koliko svaki radnik mora odradi-ti sati, bez obzira na to na kojem je radnome mjestu, radi li u smje-nama i sl. Tražili smo da nam se brojkom napiše koliko svatko od nas treba odraditi sati, da bude-mo svi isti. Odgovor smo dobi-li na jednoj stranici. Čitaš objaš-njenje, ali nema odgovora. Ako je zato država u banani, pitam za-što se nekim ljudima plaća i ono što se ne odradi“, jasna je Sanja Krucki.

   No, ako član sindikata podi-gne tužbu protiv ustanove, HSS MS-MT snosi troškove prav-

ne zaštite. „Ako hoćemo tuži-ti, moramo tužiti kao pojedinci, a od sindikata dobijemo besplat-no pravnog zastupnika. Mjeseč-na glavarina za našu Opću župa-nijsku bolnicu u Pakracu vrlo je tanka. Ako ne povećaju glavari-nu, ništa se neće promijeniti, pa može sindikat izboriti plaće i 50 posto više“, ističe sindikalni po-vjerenik Vladimir Šuperina.  Na plaće odlazi 80 - 90 posto glava-rine.

Sanju Krucki muči i prijašnji gubitak prava na postotak pove-ćanja plaća na osnovu staža.

„Isto je, na žalost, jeste li radi-li 30 godina ili ste početnik. To je općenarodna krađa. Ako se hoću

Mjesečna glavarina za našu Opću županijsku bolnicu u Pakracu vrlo je tanka. Ako ne povećaju glavarinu, ništa se neće promijeniti, pa može sindikat izboriti plaće i 50 posto više, ističe sindikalni povjerenik Vladimir Šuperina 

1110 GlasnikGlasnik

za to izboriti, moram se sama iz-boriti za sebe. Zašto se to ne bi riješilo na razini države“, pita se Sanja Krucki. Sindikalni rad ocje-njuje veoma zahtjevnim: „Sindi-kalni rad odrazi se i na privatni život, osobito ako ‘puno kurblaš’. To najbolje zna Drago Marter, koji je prije mene bio sindikalni povjerenik i dragovoljac je Do-movinskog rata.“ Svaki bi zapo-slenik, smatra ona, ako nije član sindikata i ne plaća članarinu, trebao izdvajati 1 posto dohotka što bi išlo u fond kako bi svi par-ticipirali u borbi za socijalna pra-va radnika, u ovom slučaju me-dicinskih sestara i tehničara, jer jednostavno nije fer da ono za što se izbore sindikati svi baštine, i članovi i oni koji to nisu. Gospo-đi Krucki smeta i, kako je nagla-sila, loša organizacija naših usta-nova, posebno činjenica što se ne štedi tamo gdje se može uštedje-ti: „Uprave bolnica polako posta-ju menadžerske, odvojile su se od stvarnosti.“  

 Velika potrošnja u bolnicama Komentira i primjer nabave li-

jekova i materijala. Lijekovi u Hr-vatskoj se, naime, plaćaju prema prosjeku u Italiji, Sloveniji i Češ-koj minus deset posto, što je os-nova za pregovaranje. No, BDP je u tim zemljama mnogo veći.

„Mi sestre nemamo pravo reći: čujte, ne kupujte loše katetere i ka-nile jer ćemo takvih i takvih više potrošiti  jer su loše kvalitete. Ne, mi nemamo nikakav utjecaj na na-bavu, bez obzira na to što s nekim stvarima svaki dan radimo. Svaki dan postavljam kanile, ali me nit-ko ne pita koja je dobra a koja nije, koja odgovara cijeni za koju smo je nabavili. Ono što nabavljamo sve je skuplje i lošije. Na primjer, na-bava kontrasta - neke austrijske i švicarske ustanove ne žele posred-nika zbog visokih cijena kontrasta, nego izravno i po povoljnoj cijeni kupuju u rinfuzi i sami to pakira-ju, a naše ustanove kupuju po naj-većim cijenama... Uštede u zdrav-stvu su moguće, ja sam žena pa znam što govorim, može se ušte-djeti i na struji, i na plinu i na vodi. U bolnicama je velika potrošnja, a nitko to ne gleda“, pojasnila je Sa-nja Krucki koja već 20 godina radi u pakračkoj bolnici.

Sanja Krucki, medicinska sestra u Jedinici intenzivnog liječenja u pakračkoj bolnici, članica IO-a podružnice HSS MS-MT-a i bivša povjerenica sindikata, kaže da u Hrvatskoj „imamo poprilično dobre zakone, nismo loši kad je riječ o slovu na papiru, ali jedno je slovo na papiru, a drugo praksa“

Vladimir Šuperina, dragovoljac Domovinskog rata: Moja ratna priča

Vladimir Šuperina rođen je u Pakracu 1965. gdje je završio osnovnu i srednju školu. Najpri-je je kao medicinski tehničar radio na Psihijatri-ji u Pakracu.

„Psihijatrija je imala šest odjela, a ja sam radio na akutnom i pri-mao nove pacijente. Nakon de-mokratskih promjena, po-gotovo prije početka rata, počinje diferencijacija na na-cionalnoj osnovi. Nama je to izgledalo kao da vi priča-te svoje, mi svoje, ali se neće ništa loše dogoditi. Međutim, dogodilo se. Neki liječnici otišli su na srpsku stranu, a neki osta-li. Dana 19. kolovoza srpska pa-ravojska, rezervisti i JNA napali su Pakrac, a bolnica je bila na prvoj liniji“, prisjeća se Šuperina. Evakuacija pakračke Psihija-trije, koja je bila dio Opće bolnice u Pakracu, pro-vedena je 29. Rujna 1991. kada je evakuirano oko 250 bolesnika.

„Postoji snimak kad pobunjeni Srbi pucaju po psihijatrijskoj bolnici iz protuavionskih topova. Jednom je cijeli dan trajao minobacački napad na bolnicu koja je ostala bez ijednog stakla. Ni-smo imali informacije o tome što se zbiva, a paci-jenti nisu bili svjesni opasnosti, oni bi išli gledati na prozor. Stoga je evakuacija bila imperativ.  Bo-lesnici su evakuirani po noći. Više se nisu vraća-li u Pakrac niti je Psihijatrija obnovljena“, prisjeća se Šuperina koji je bio dragovoljac Domovinskog

rata, i to pune četiri godine.  „Jeste li gledali film ‹Broj 55› koji je sniman na temelju događaja u Ku-sonjama 8. rujna 1991. Ja sam film pogledao dvi-

je godine nakon što je snimljen i prika-zan.  Izvrsno su pogodili atmosferu

koja je vladala: čujete samo tišinu, ni ptice ne cvrkuću, ne čuju se ni

psi ni mačke, ništa se ne čuje. Totalna tišina vladala je to lje-to 1991. Kad se nije pucalo, vladala je mrtva tišina“, kaže Šuperina.

On se, sa svojim školskim prijateljem, borbenim postroj-

bama, 76. samostalnom bata-ljunu, pridružio nakon evakuacije

pakračke Psihijatrije. „Moj prijatelj i ja tada smo bili

26-godišnjaci, a najstariji u svojoj postroj-bi. Postrojba je službeno registrirana tek 28. Stu-denoga 1991. Osim samostalnog bataljuna, u Pakracu je bila i policija“, govori Šuperina.  „Oslo-bođenje Pakraca u akciji Bljesak bilo je prilično brzo. Pobunjeni Srbi nisu ni pokušali pružati ot-por, a i da jesu, mi smo se tako temeljito pripre-mili da bi sigurno imali velike gubitke. Kad smo, nakon Bljeska, prolazili na nove položaje preko njihovih, vidjeli smo da su njihovi položaji iz na-ših minobacača gađani iznimno precizno. Kažem, imali smo vremena dobro se pripremiti i imali smo čime. Sve se brzo odvijalo, nisu pružali jak ot-por, mnoge smo zarobili, no svi su bili kuhari i ve-zisti.“

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja - pitanja i problemPregovori o novom Kolektivnom ugovoru trebaju početi najkasnije 60 dana prije isteka roka na koji je zaključen. Stoga pozivamo sve članove da nam pošalju svoje prijedloge, primjedbe ili upite u vezi s predstojećim pregovorima kako bismo mogli i vaše prijedloge uvrstiti u prijedlog novog Kolektivnog ugovora.

HKMS: Medicinske sestre nisu dužne prepisivati liječničke nalaze

Djelokrug rada medicinskih sestara, pitanje je koje nam često upućuju naši članovi. Jed-no od takvih pitanja odnosilo se na upisivanje, odnosno prepisivanja nalaza u liste paci-jenata. S obzirom na nadležnost u vezi s konkretnim pitanjem, upit smo proslijedili Hr-vatskoj komori medicinskih sestara. „Vezano uz predmetni upit koji se odnosi na praksu prepisivanja nalaza pacijenata u medicinsku dokumentaciju, izvješćujemo Vas kako me-dicinske sestre nisu dužne prepisivati liječničke nalaze. Naime, radi sigurnosti pacijenata i mogućnosti pogreške to je iznimno opasno za pacijenta i naše kolegice i kolege. Pisani nalaz liječnika, bilo u kopiji ili u originalu, mora biti uložen u Povijest bolesti te je dio medi-cinske dokumentacije, a nalaze u dokumentaciju može upisivati jedino liječnik“, odgovori-la u svome dopisu Slava Šepec, predsjednica HKMS-a.

Kolektivni ugovor za dje-latnost zdravstva i zdrav-stvenog osiguranja potpi-

san je 26. ožujka 2018. godine, a primjenjuje se od 1. ožujka 2018. godine. Potpisan je s rokom va-ženja od 12 mjeseci. Razina ma-terijalnih i ostalih prava ostala je na razini prijašnjeg Kolektiv-nog ugovora, provedeno je samo usklađivanje s novim odredbama Zakona o radu.

Kolektivni ugovor potpisala su dva reprezentativna sindika-ta, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicin-skih tehničara i Samostalni sindi-kat zdravstva i socijalne skrbi Hr-vatske.

Iako je ugovor istekao počet-kom prosinca 2017. godine te je nastupila produljena primjena pravnih pravila, pregovori su po-čeli sredinom veljače 2018. go-dine. Protokolom je bilo dogo-voreno da se pregovori odvijaju najmanje dva puta tjedno kako bi završili na vrijeme, s obzirom na to da je produljena primjena pravnih pravila važila do 1. ožuj-ka. Dogovoreni sadržaj Kolek-tivnog ugovora parafiran je 5. ožujka, a ugovor je potpisan 26. ožujka.

Pregovori o novom Kolektiv-nom ugovoru trebaju početi naj-kasnije 60 dana prije isteka roka na koji je zaključen. Stoga pozi-vamo sve članove da nam poša-

lju svoje prijedloge, primjedbe ili upite u vezi s predstojećim pre-govorima kako bismo mogli i vaše prijedloge uvrstiti u prijed-log novog Kolektivnog ugovora.

Nadalje, s obzirom na to da je sadržajno provedeno samo usklađivanje s novim odredbama Zakona o radu, pojedina pitanja ostala su neriješena. Tako je, na primjer, ostalo neriješeno pita-nje načina i dinamike provedbe sistematskih pregleda radnika, s obzirom na to da je Temeljnim kolektivnim ugovorom za služ-benike i namještenike u javnim službama propisano pravo rad-nika na sistematske pregleda, ali i da se to pravo primjenjuje na na-čin i u dinamici utvrđenim gran-skim kolektivnim ugovorima.

S obzirom na brojna pitanja članova, Hrvatski strukovni sin-dikat medicinskih sestara - me-dicinskih tehničara uputio je dopis Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu rada u vezi s pro-vedbom odredbe TKU-a o siste-matskim pregledima radnika.

Ministarstvo zdravstva uputi-lo je sredinom studenoga zdrav-stvenim ustanovama uputu o postupanju u pogledu sistemat-skih pregleda kako bi zaposleni-ci ostvarili pravo na njih. Sindi-kalni povjerenici mogu u svojim ustanovama provjeriti pitanje provedbe prava radnika na si-stematske preglede pa, ako se ne provode, potaknuti poslodav-ca da postupa u skladu s uputom Ministarstva zdravstva, odnosno

da ustanova odredi dinamiku obavljanja sistematskih pregleda.

U svom odgovoru na upit o pravu na sistematski pregled, ministar Milan Kujundžić je 15. studenoga 2017. pisao zdrav-stvenim ustanovama da suklad-no TKU-u „za službenike i na-mještenike u javnim službama svi zaposlenici do 50 godina sva-ke tri godine, a zaposlenici stariji od 50 godina svake 2 godine ima-ju pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500 kuna, po ci-jenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osigura-nja, a koje će se obavljati u zdrav-stvenim ustanovama iz mreže javne zdravstvene službe, u pra-vilu, prema mjestu rada“.

U svom odgovoru ministar Kujundžić upućuje na to da će se navedeno pravo primjenjivati na način i u dinamici utvrđenim granskom kolektivnim ugovori-ma. „S obzirom na to da Kolek-tivni ugovor za djelatnost zdrav-stva i zdravstvenog osiguranja nije propisao način i dinami-ku provođenja sistematskih pre-gleda, upućujemo Vas da svaka ustanova samostalno odredi di-namiku obavljanja sistematskih pregleda svojih zaposlenika kako bi ostvarili pravo na sistematske preglede sukladno TKU-u“, napi-sao je ministar Kujundžić u svo-me dopisu zdravstvenim ustano-vama.

1312 GlasnikGlasnik

Benefiti članovima sindikata Damir Vargović ističe sindikalne i ostale pogodnosti za članove HSS

MS-MT-a u svojoj podružnici. „Ponovno smo pokrenuli sindikalnu prodaju koje dulje vrijeme nije

bilo. To znači da članovi sindikata mogu nešto kupiti povoljnije a da im se pritom ne opterećuju kartice nego se plaća direktno preko plat-ne liste“, kaže Vargović.

Naime, poslovanje s karticama ljudima je donijelo svakakve nevo-lje, a prema KU-u poslodavac je obvezan omogućiti sindikalnu proda-ju. Za članove sindikata imamo i razne vidove socijalne pomoći: odla-zak u mirovinu, bolovanje dulje od 6 mjeseci, smrt člana obitelji (oca ili majke člana sindikata) i smrt člana sindikata, a svakom članu ispla-ćujemo potporu za božićne blagdane.

Neke solidarne pomoći sindikalne podružnice u Vi-rovitici udvostručuju s po-moćima iz središnjice.

„Na Skupštini podružnice moramo iznijeti problem zbog isplata i promijeni-ti neke odluke jer ih neće-mo moći ispoštovati. Riječ je o pomoćima pri smr-ti člana sindikata (koju pla-ća i središnjica), pomoći pri odlasku u mirovinu (koju također plaća i središnji-ca), zatim dajemo pomoć za dugotrajno bolovanje u trajanju od šest mjese-ci (koju daje i središnjica), dajemo pomoć u povodu smrti člana obitelji, ali samo oca i majke jer za djecu i su-pružnike dobiju pomoć iz središnjice. Za smrt oca ili majke isplaću-jemo pomoć u visini od 350 kuna da se ima barem za jedan pristo-jan vijenac. Ta bi odluka mogla ostati na snazi, a visine ostalih pomoći ćemo smanjiti. Koliko će biti smanjene, ovisi o tome što će reći člano-vi“, kaže Vargović.

Izvršni odbor sindikalne podružnice donio je odluku da će, s obzi-rom na količinu raspoloživog novca, ove godine svakom članu isplati-ti po 200 kuna za blagdane.

„Barem nešto, neka ljudi vide da se sindikalnom članstvu nešto vra-ća. To nije mnogo, ali nije ni malo“, dodaje.

Nadalje, navodi Vargović, podružnica ima pogodnosti za svoje čla-nove pri odlasku na sindikalno-sportske susrete zaposlenika u zdrav-stvu.

„Mi subvencioniramo prijevoz, ali svatko sebi plati smještaj koji je također vrlo povoljan i vrlo kvalitetan.“, objašnjava Vargović.

Uz navedene pogodnosti za članove, Marija Šimunko, ističe i dru-ge benefite za koje su se članovi njihove podružnice HSS MS-MT-a iz-borili na lokalnoj razini: „U pojedinim osiguravajućim društvima ima-mo neke beneficije za članove i jeftinije gorivo na nekim benzinskim postajama.“

„Uglavnom, sav novac koji potrošimo strogo je namjenski i za svaki račun potpišu se tri člana, što znači da ne može biti nepravilnosti“, na-pominje Vargović.

U planu rada podružnice su, kaže, promicanje HSS MS-MT-a, oma-sovljenje odnosno pridobivanje novih članova i svaka moguća po-moć članovima, osobito ako im budu narušena prava iz TKU-a ili GKU-a, te praćenje i podržavanje aktivnosti središnjice.

„Zahvaljujem svim članovima na podršci i njihovim aktivnostima u organizaciji sindikata, a posebno kolegicama iz Izvršnog odbora koje mi daju podršku i uvijek se odazovu na sastanke. Važno je reći da po-vjerenik i svi članovi Izvršnog odbora ‘rade’ bez ikakve naknade a ipak su spremni odvojiti vrijeme za rad u podružnici“, zaključuje Damir Var-gović.

Marija Šimunko, dopredsjed-nica HSS MS-MT-a u OB-u Vi-rovitica i medicinska sestra na Kirurgiji, koja je od samih poče-taka članica sindikata, dodaje da mladi trebaju „osvijestiti zajed-ništvo i snagu sindikata“.

„Mladi ne uče o tome tijekom školovanja jer misle da ima tamo netko tko će odlučivati za njih pa kako bude svima, bit će i njima. Nije to baš tako“, dodaje gospo-đa Šimunko i hvali kolegu Vargo-vića.Zajedništvo i snaga sindikata

„On kao povjerenik podružni-ce radi ažurno i zainteresirano, sve pedantno vodi, aktivan je na državnoj razini. Kad je bila riječ o aktualnim temama poput štraj-ka, izvještavao nas je o tome što se u Zagrebu govorilo, kako se razmišlja u drugim ustanovama te savjetovao kako ćemo mi po-stupiti u svojoj podružnici“, ističe gospođa Šimunko.

Aktivna je sindikalistica i Iva-na Prodanović, medicinska se-stra na Odjelu za intenzivnu me-dicinu, članica sindikata otkad je zaposlena.

„Kad god se nešto događa, ja sam tu i kada treba negdje orga-nizirano otputovati, na raspola-ganju sam. Damir je zaista mno-go pridonio sindikalnom radu i prije nego što je imenovan po-vjerenikom, a sada još više“, kaže Ivana.

Vesna Balint, koja radi na Odjelu za kirurgiju na Traumi i Ortopediji, također je od samoga početka članica sindikata, već 20-ak godina: „To sam smatrala svo-jom dužnošću. Uključeni smo svi tako da na odjelima u kojima ra-dimo možemo informirati zapo-slenike. Vidimo da sindikat može mnogo toga napraviti. Svi smo zadovoljni radom našeg Dami-ra jer je vrlo pedantan i sindikalni rad shvaća vrlo ozbiljno.“ Jedan za jedan i pol

S obzirom na to da je u Viro-vitici jaka podružnica HSS MS-MT-a, sindikat stalno ispred Radničkog vijeća ima svoga člana u Upravnom vijeću bolnice. To je do studenoga prošle godine bila Marija Šimunko koja je podnijela ostavku zbog osobnih razloga, a do kraja mandata članica Uprav-nog vijeća i predsjednica Radnič-kog vijeća OB-a Virovitica je Na-dica Škalić, bacc. med. techn.

„U našoj ustanovi su tri sindi-kata, sestrinski, liječnički i sindi-kat radnika u zdravstvu. Bili su redovni izbori za Radničko vije-

DAMIR VARGOVIĆ, ČLAN GLAVNOG VIJEĆA HSS MS-MT-a I POVJERENIK PODRUŽNICE HSS MS-MT-a U OPĆOJ BOLNICI VIROVITICA

Iako je ljude teško animirati, mi smo se i ove godine dobro organizirali

Damir Vargović, medicin-ski tehničar, instrumen-tar u operacijskoj sali, su-

dionik Domovinskog rata, član Organizacijskog odbora sindi-kalnih sportskih susreta, član je Glavnog vijeća HSS MS-MT-a i povjerenik podružnice HSS MS-MT-a u Općoj bolnici Virovitica. Vargović će u idućem razdoblju voditi jaku sindikalnu podružni-cu koja trenutačno ima 225 čla-nova. Broj članova se kroz go-dinu mijenja jer određeni broj kolegica i kolega odlazi u miro-vinu, određen broj daje otkaz

(odlaze u inozemstvo ili u dru-ge bolnice),a na žalost ove godi-ne se dogodila smrt člana sindi-kata Zdravka Bukvića.

„Prisutan je problem što ko-legice i kolege koji nisu člano-vi sindikata imaju povlastice kao i članovi“, kaže Vargović čija je podružnica izuzetno aktivna:

„Iako je ljude teško animira-ti, mi smo se i ove godine dobro organizirali. Podržali smo sindi-kalne akcije središnjice u Zagre-bu. Otišli smo u Zagreb na prvo-svibanjski prosvjed, sudjelovali na sindikalnom maršu do Mar-

kova trga 12. svibnja organizira-nom u povodu Dana sindikata, a spremni smo podržati i osta-le aktivnosti.“ U povodu nedav-nih aktualnih pregovora o pove-ćanju plaća, štrajku itd., redovito je izvještavao članove sindikata u svojoj ustanovi: „Kako bi bilo koji e-mail pristigao iz središnji-ce, sazvao bih sastanak Izvršnog odbora podružnice te izvijestio o svim akcijama koje je treba-lo organizirati i održati. Bili smo spremni podržati štrajk, svakako smo bili spremni poduzeti akci-je i tu smo bili dosta dobro orga-

nizirani, sve smo pratili. A kada je nešto veoma važno, sazove-mo Izvršni odbor podružnice i o svemu se dogovaramo. Dok smo održavali pripreme za štrajk, bili smo u kontaktu s poslodavcem i odnos je bio vrlo korektan. Poka-zao je razumijevanje za moguće sindikalne aktivnosti.“

Pred novim sindikalnim vo-đom su novi izazovi, a najvažni-ji posao je pridobiti nove članove.

„Mladi kolege i kolegice, na ža-lost, ne shvaćaju da su jači u tra-ženju svojih zahtjeva ako su čla-novi sindikata“, ističe.

će i svaki sindikat ima pravo kan-didirati svoga predstavnika za predsjednika Radničkog vijeća koji kao predstavnik radnika po automatizmu ulazi u Upravno vi-jeće. Dakle, imamo predstavnika radnika ispred sestrinskog sindi-kata“, kaže Marija Šimunko.

HSS MS-MT od osnutka ima svoga predstavnika u Upravnom vijeću jer uvijek pobijede na iz-borima za Radničko vijeće.

„Em smo najbrojniji, em smo najaktivniji. Zapravo nas ne može nitko nadglasati jer smo brojni. I to je naša prednost“, do-daje Marija Šimunko.

HSS MS-MT svoga predstav-nika u Upravnom vijeću nije imao samo tijekom sanacije bol-nice jer je Uprava ignorirala sna-gu HSS MS-MT-a u razdoblju od 2013. do 2016. godine.

OB Virovitica još je jedna od brojnih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj koja ne plaća preko-vremene sate. Međutim, riješili su to na drugi način. Naime, vi-šak sati koje medicinska sestra ili tehničar ostvare na razini mje-seca računa se metodom jedan za jedan i pol. Onaj tko, dakle, u jednom mjesecu ima osam sati iznad redovne satnice, bilježi mu se da ima 12 sati viška i za tih 12 sati dobije slobodan dan. Dakle, 1 sat viška vrijedi 1,5 sati kad ga se koristi za slobodne dane. Dogovori i mogućnosti

Kako postoji dobra komuni-kacija između članstva i glavnih sestara na odjelima, koje su ta-kođer redom članice HSS MS-MT-a, sve je stvar dogovora i mogućnosti na razini bolničkih odjela. Članica sestrinskog sindi-kata je i Lidija Knapić, dipl. med. techn, glavna sestra bolnice.

„Ona je vrijedna članica našeg sindikata, a njezina uloga važna je i u komunikaciji s ravnateljem“, napominje Vargović.

Damir Vargović: Izvrsna suradnja sa središnjicom u Zagrebu

Kad donosimo odluke, sve provjeravam s našom prav-nom službom u središnjici koja nam je dostupna u svako vrijeme. Moram pohvaliti ko-munikaciju sa svim službama u središnjici. Znam nazvati i izvan radnog vremena i uvijek dobijem traženu informaciju.

Vargović kao povjerenik podružnice radi ažurno i zainteresirano, sve pedantno vodi i aktivan je na državnoj razini, kaže Marija Šimunko dopredsjednica HSS MS-MT-a u OB-u Virovitica, a Ivana Prodanović, medicinska sestra na Odjelu za intenzivnu medic-inu, ističe kako je zaista mnogo pridonio sindikalnom radu i prije nego što je imeno-van povjerenikom, a sada, ističe još i više. No, svi se slažu - pred novim sindikalnim vođom su novi izazovi, a najvažniji posao je pridobiti nove članove

1514 GlasnikGlasnik

Lidija Alebić, bacc. med. techn., medicinska je se-stra na Odjelu za anestezio-

logiju te povjerenica podružnice HSS MS-MT-a u Općoj i vete-ranskoj bolnici „Hrvatski ponos“. Ta rođena Sinjanka već 21 godi-nu svaki dan putuje iz Sinja na posao do kraljevskoga grada i na-trag. Njezina podružnica ima 66 članova u bolnici i Domu zdrav-lja u Kninu.

Plaćeno po 8 prekovremenih„U posljednje vrijeme ispla-

te putnih troškova kasne, ali se troškovi ipak plate. Nekad je bilo 70 lipa po kilometru, a sada, pre-ma Kolektivnom ugovoru, jednu kunu“, kaže Lidija Alebić.

Napominje kako ni bolnica u kojoj radi nije pošteđena pro-blema, a ključni su odlazak me-dicinskih sestra u inozemstvo, preopterećenost poslovima na radnome mjestu, zatrpanost ad-ministrativnim poslovima itd.

„Mislim da se najveći proble-mi medicinskih sestra odnose na novčana primanja, a kad je o tome riječ, nešto je do uprava, ali ipak najviše do zakona i države, ministarstva. Usto, često se pri-ča o liječničkim problemima, nji-hovim prekovremenim satima, o nedostatku liječnika i sl., a se-stre se spominje kao sporedne, no mora biti jasno da liječnici ni-jedan posao ne mogu obaviti bez sestara. Poštujem liječničku stru-ku, ali trebali bismo biti tim, za-jednički iznositi probleme i za-jednički ih rješavati“, ističe Lidija Alebić, napominjući da se pro-blemi s Upravom gomilaju.

„Postoje financijski problemi unatrag godinu dana: kasni se s isplatom putnih troškova, jubi-larnih nagrada, pa i prekovreme-nih sati“, navodi.

Bolnica je, naime, prije plaća-la sve prekovremene sate koje su glavne sestre prijavile, među-tim, kako je zaposlila nove rad-nike, medicinske sestre, plaća se osam prekovremenih sati po

LIDIJA ALEBIĆ, BACC. MED. TECHN., ODJEL ZA ANESTEZIOLOGIJU; POVJERENICA PODRUŽNICE HSS MS-MT-a U OPĆOJ I VETERANSKOJ BOLNICI „HRVATSKI PONOS“ U KNINU

Tek bi nas povećanje od 9 posto izjednačilo s porastom plaća u gospodarstvu

osobi. Nove medicinske sestre u Opću i veteransku bolnicu „Hr-vatski ponos“ u Kninu primlje-ne su zbog iseljavanja, odlazaka u mirovinu itd. Usto, bolnica je proširivala djelatnosti.

„U godinu dana zaposleno je između 25 do 30 medicinskih se-stara, što je dobro za našu bolni-cu, koja ukupno ima oko 250 dje-latnika.“

Naime, Knin kao grad ima 10 - 15 tisuća stanovnika, a cijela Ši-bensko-kninska županija ima oko 100 tisuća zdravstveno osi-guranih osoba. Unatoč mišljenju da je riječ o malom broju osigu-ranika na dvije bolnice, šibensku i kninsku, obje ustanove itekako su potrebne. Možemo protestirati, ali ne možemo štrajkati

Mnoga sela udaljena su i 60 - 70 kilometara, koliko je, osigura-niku potrebno da dođe do prve zdravstvene ustanove.

„Javni prijevoz vrlo je loš pa naši stariji osiguranici imaju ve-likih problema doći do bolnice. Stoga je njihova zdravstvena skrb osigurana dijelom preko geron-todomaćice, a dijelom preko Cr-venog križa. Naša bolnica ima i Odjel za produženo liječenje i palijativnu skrb za cijelu župani-ju jer je mnogo starih i nemoć-nih. Djeca su se odselila, otišli za boljim životom, oni zovu rodite-lje da dođu kod njih živjeti u gra-dove, ali stari ne žele ostaviti svo-ju kuću, blago, vrt“, pojašnjava Lidija Alebić.

Najnoviji dogovor između Vla-de RH i sindikata javnih službi da se početkom godine plaće pove-ćaju za 3 posto, a početkom ruj-na 2019. Još za 2 posto, smatra, i nije najbolje rješenje, ali je svaka-ko dobra osnova za daljnju sindi-kalnu borbu.

„Tih 3 posto što sada nude, to nam je već prije oduzeto, tako da nas to ‘povećanje’ dovodi na nulu. Tek bi nas povećanje od 9 posto izjednačilo s porastom pla-ća u gospodarstvu“, tvrdi povje-renica kninske podružnice sin-dikata.

I Anita Nakić, tajnica podruž-nice HSS MS-MT-a i glavna se-

U Kninu su liste čekanja znatno kraćeZgrada kninske bolnice sagrađena 1986., prema uzoru na bolni-

cu u Dubravi, arhitektonski je dobro riješena, svi su odjeli i službe pametno povezani.

Tijekom oslobođenja Knina bolnica je bila devastirana, iznutra i izvana, međutim, poslije je obnovljena i dobro opremljena. Na ra-zini specijalističkih pregleda za neke bolesti i dijagnostiku u knin-skoj su bolnici vrlo brzi i učinkoviti. Stoga doista čude beskrajna če-kanja, gužve i „krkljanac“ u velikim gradovima. Hrvatski pacijenti mogu brzo doći na red za sve preglede u bolnicama u manjim sre-dinama, koje su dobro opremljene, poput bolnica u Kninu, Gospi-ću, Šibeniku itd. Zašto to ne koriste, teško je dokučiti.

Pacijenti koji su se liječili u Kninu veoma su zadovoljni, a sve če-šće dolaze iz cijele Dalmacije, iz Splita, Kaštela, Solina, Sinja...

„Liste čekanja za preglede i dijagnostiku znatno su kraće nego u drugim medicinskim ustanovama. Iz cijele Dalmacije dolaze nam pacijenti na operaciju kile i žuči. Imamo suvremene laparoskop-ske uređaje, operacijska sala je dobro opremljena, imamo kvalite-tan kadar. Na dvije sobe za pacijente imamo po jedan tuš i WC. Pa-cijenti to prepoznaju i šire priču, od usta do usta“, kaže Anita Nakić, bacc. med. techn., rođena Kninjanka, glavna sestra Odjela za pedi-jatriju koja u Kninu radi već 15 godina.

Najnoviji dogovor između Vlade RH i sindikata javnih službi da se početkom godine plaće povećaju za 3 posto, a početkom rujna 2019. još za 2 posto, smatra Lidija Alebić, i nije najbolje rješenje, ali je dobra osnova za daljnju sindikalnu borbu. Tih 3 posto što sada nude, to nam je već prije oduzeto, tako da nas to ‘povećanje’ dovodi na nulu, kaže povjerenica kninske podružnice sindikata

stra Odjela za pedijatriju, tvr-di da tri plus dva posto lijepo zvuči, ali za radnike to ne znači mnogo: „To je prelijevanje iz šu-pljega u prazno. Bili smo spre-mni na štrajk, ali država zna da su ovo službe od javnog znača-ja. Mi možemo protestirati, ali ne možemo štrajkati. Naša je služba takva da moramo 24 sata dnev-no raditi. Država zna da mi ne-ćemo pustiti nikoga da plati svo-jim zdravljem, životom. Najava našeg protesta, štrajka, obično se iskoristi za priču da smo mi uvi-jek nezadovoljni, da tražimo ovo, ono. Ako vraćamo redovno na-ručene pacijente, ne hitne sluča-jeve, podigne se hajka na nas.“

„Bilo je pritisaka i Uprave i ko-lega, ali mi smo ipak bili spre-mni“, dodaje Lidija Alebić koja sve čini da sindikalna podružni-ca bude aktivna. Mladi apatični i nezainteresirani

„Borimo se u svakom pogle-du, dopisima, razgovorima s Upravom, ne odustajemo ni od čega. Malo ta sporost i tromost cijeloga sustava čovjeka zamo-ri, ali se ne želimo predati. Lju-di ponekad ne prepoznaju koli-ko se truda uloži u nešto što je naizgled sitan dobitak, ali, ako ste se za to morali izboriti, ništa nije malo i jednostavno“, ističe gospođa Alebić.

Smeta joj, dodaje, činjenica da su mladi apatični i nezainteresi-rani: „To su neke nove generaci-je koje ne zanima ništa, nemaju osjećaj za solidarnost, možda je to posljedica kapitalizma. Iako imaju najviše problema, misle da će se netko drugi izboriti za njih, bez njihova vremena i anga-žmana. Ako misle da će njihove probleme, kojih nije malo, netko drugi riješiti, varaju se. Problemi se ne rješavaju uz kompjutorske igrice.“

„Odmalena sam htjela biti me-dicinska sestra, a mlađe genera-cije cura nisu zainteresirane za to da budu medicinske sestre“, kaže Lidija Alebić koja je nedav-no imala priliku promijeniti rad-no mjesto, da bude bliže Sinju, ali nije: „Odlučila sam ostati u Kni-nu usprkos putovanju.“

Lidija Alebić, Anita Nakić, Kata Lujanović, Mara Jerković i Frederika Coen

Priznanje školovanja Priznanje školovanja medicinskih sestara i tehničara velika je

stvar na razini cijele države. „Teškom su mukom priznate prvostupnice. Ja, doduše, nisam

imala tih problema jer je glavna sestra Odjela za pedijatriju imala srednjoškolsko obrazovanje. Kad su medicinske sestre počele ula-gati u sebe, odjednom smo u bolnici imali po šest-sedam viših se-stara pa je počela opstrukcija, nepriznavanje“, kaže Anita Nakić, bacc. med. techn., glavna sestra Odjela za pedijatriju, kojoj je zbog potreba odjela školovanje odmah priznato. Međutim, druge sestre čekale su godinama. Lidija Alebić, bacc. med. techn, je, kaže, čeka-la pune tri godine da joj se prizna obrazovanje.

„U sistematizaciji je sve lijepo navedeno, ali sistematizacija je da-leko od stvarnoga stanja na odjelima. Svi pokušaji sindikata da se priznaju prvostupništvo i magisterij, dakle, da se na osnovu diplo-me dobiju ugovori, teško se provode, sestre čekaju godinama i pomaci su maleni“, kaže Lidija Alebić.

Ne može se ni na Upravu bolnice, dodaje, svaliti sva krivnja jer često, kad nešto pokušaju, nailaze na otpor u Zagrebu zbog nekih zakonskih okvira. Dosta toga im stopiraju. „Rekla sam našoj ravna-teljici: ‘Da sam ja na vašemu mjestu i da me politika sprječava da napravim nešto što je u interesu bolnice, ne bih bila na tom mje-stu. U malim sredinama kao i u samoj državi utjecaj politike je pre-velik na upravljačke strukture“, izričita je Lidija Alebić.

Izvršni odbor sindikalne podružnice u Kninu Izvršni odbor sindikalne podružnice u Kninu čine Lidija Alebić, Ani-

ta Nakić, Mara Jerković, Kata Lujanović Frederika Koen, Ivanka Jerko-vić i Ankica Marušić, prva povjerenica HSS MS-MT-a, koju je naslijedi-la Frederika Koen, a nju Lidija Alebić.

Borimo se u svakom pogledu, dopisima, razgovorima s Upravom, ne odustajemo ni od čega. Malo ta sporost i tromost cijeloga sustava čovjeka zamori, ali se ne želimo predati. Ljudi ponekad ne prepoznaju koliko se truda uloži u nešto što je naizgled sitan dobitak, ali, ako ste se za to morali izboriti, ništa nije malo i jednostavno

1716 GlasnikGlasnik

Dražen Burazor, viši me-dicinski tehničar, povje-renik je podružnice HSS

MS-MT-a u Općoj bolnici Pula koja ima oko 120 članova, uklju-čujući i članove u ispostavi do-mova zdravlja u Puli.

Srednju školu završio je u Puli, kao i preddiplomski studij se-strinstva.

„Stanje u bolnici je kao i u dr-žavi, podosta problema. Kronič-no nam nedostaje kadra, ljudi su nezadovoljni i odlaze, a i Me-dicinska škola upisuje sve ma-nje medicinskog osoblja. Koliko mladih ide vani raditi, a koliko ih se odluči preko ljeta za sezon-ske radove, ne znamo, ali zna-mo da ih se sve manje prijavljuje za rad u bolnicama“, govori Dra-žen Burazor, a njegov kolega Ro-berto Licul, glavni tehničar Odje-la za traumatologiju OB-a Pula i istaknuti aktivist podružnice HSSMS-MT-a, objašnjava: „Od diplomiranih učenika srednje Medicinske škole u Puli ove go-dine je završilo 50 njih, samo pet ih je apliciralo za rad u OB Pula. Gdje je ostalih 45!? Neki su sa-svim sigurno otišli u Irsku ili gdje već, neki rade izvan struke... Me-đutim, još je veći problem činje-nica da će godišnje u cijeloj žu-paniji samo dvadesetak učenika završavati srednju medicinsku, što je, blago rečeno, nedovoljno za potrebe.“ „Pogrešni obračun“

Posljedice prijašnjih odluka Ministarstva zdravlja da se na ra-zini ustanova ne zapošljava nove ljude došle su na naplatu - a one su katastrofalne.

„Dok bi se poslali potrebni pa-piri i dok bi došao odgovor iz Mi-

nistarstva, bez obzira na to što su u Ministarstvu u pravilu odobra-vali zahtjeve – iako odugovlače-ći, te dok bi se raspisao natječaj i izabralo kandidate, znalo je pro-ći mnogo vremena. Dakle, ako je netko dao otkaz ili je dulje bio na bolovanju, nema ga i po nekoli-ko mjeseci, a proces njegove za-mjene traje i traje. Kako se to po-krivalo?! Prekovremenim radom koji nije ispravno plaćen“, kaže Burazor.

Uprava je, kao i većini bolnica koliko imamo informacije, po-grešno obračunavala prekovre-mene sate, te samim time zaki-dala djelatnika. U tom je slučaju veliki broj zaposlenika, koji su bili zakinuti „pogrešnim obraču-nom“, podizali privatne tužbe.

„Ljudi su uglavnom dobivali te tužbe, što samo po sebi znači da naša bolnica pogrešno obra-čunava smjene i prekovreme-ne. Broj prekovremenih sati, pre-ma osnovici, uključuje dodatke za minuli rad, složenost poslova na određenom radnom mjestu itd. Pretpostavljam da je to glavni problem. No, ljudi, u pravilu, na sudu dobivaju privatne tužbe“, dodaje Roberto Licul.

Naime, za neplaćeni preko-vremeni rad u Puli je „krivo“ lje-to, odnosno turistička sezona. U ljetnim mjesecima obim po-sla se drastično poveća zbog do-laska stranih gostiju, a istodobno u tom je razdoblju u zdravstve-nim ustanovama najmanje sesta-ra i tehničara jer se mnoge sestre

koje su tek završile školu zapo-šljavaju u turizmu zbog bolje pla-će.

„Dakle, imamo situaciju da lje-ti, kada je obim posla dvostruko veći nego inače, nemamo koga zaposliti jer mladi medicinski tehničari i sestre rade u turizmu, radije konobare nego da rade po-sao medicinske sestre. Stoga je za nas ljeto pakleno. Cijelu godi-nu radimo s gotovo istim brojem ljudi, a ljeti se drastično poveća broj pacijenata, dok su na Trau-matologiji ljeti, uz hrvatski, ‘služ-beni’ jezici i engleski i njemački“, objašnjava Licul. Napadi na medicinsko osoblje

No, postoji problem o kojem se u našim zdravstvenim ustano-vama šuti, a riječ je o neželjenim incidentima te verbalnim i fizič-kim napadima pacijenata i njiho-ve rodbine na medicinske sestre i tehničare.

„Kad te netko od pacijenata ili rodbine omalovažava na radno-me mjestu, prijeti ti ili te, ne daj Bože, udari, to je iznimno neu-godno i nije tako rijetko, pogoto-vo kod kolega na hitnom prijemu jer su oni prvi na udaru“, ističe Li-cul.

„Mi doista ispunjavamo sve one prijave o neželjenom inci-dentu, to jest neželjenom doga-đaju. Na svakom stručnom vije-ću prati se koliko ih je, njihov broj raste, ali se gotovo ništa nije rije-šilo. Na ulazu u našu bolnicu je zaštitar, međutim, dok on dođe na Hitni trakt i intervenira, već je kasno. On zapravo radi posao portira a ne čuvara, čuva ram-pu, a ne nas, osoblje koje je ov-dje svakodnevno ugroženo“, do-daje Dražen Burazor i nastavlja:

DRAŽEN BURAZOR, VIŠI MEDICINSKI TEHNIČAR, POVJERENIK PODRUŽNICE HSS MS-MT-a U OPĆOJ BOLNICI PULA

Stanje u bolnici je kao i u državi, mnogo problemaKronično nam nedostaje kadra, ljudi su nezadovoljni i odlaze, a i Medicinska škola upisuje sve manje medicinskih sestara. Koliko mladih ide vani raditi a koliko ih se odluči preko ljeta za sezonske radove, ne znamo, ali znamo da ih se sve manje prijavljuje za rad u bolnicama

Roberto Licul: Moramo se držati zajedno, jači smo ako nas je više

Mladi su potpuno nezainte-resirani da se bore za svoje in-terese. Mi smo jednostavno takvo društvo u kojem se čeka da netko drugi nešto napra-vi za nas, a ne shvaćamo da smo upravo mi ti koji trebaju nešto napraviti. To je stvar ne-kog nezadovoljstva, ne samo stručnog, nego i društvenog.

Stoga, pozivam sve kolege, ne samo iz naše bolnice, da se aktiviraju u sindikatu jer je naš sindikat jedini reprezen-tativan, jedini ima snagu pre-govarati s Vladom o pitanjima medicinskih sestara i tehniča-ra. Ono što me žalosti je činje-nica da se neke sestre i teh-ničari u sindikatima koji nisu reprezentativni. Apeliram na njih da se učlane u svoj stru-kovni sindikat. Što nas je više, više možemo postići“, poruču-je Roberto Lincul.

ista država odnosno politika ne priznaje status ljudima koji su se školovali. Država putem obra-zovnog sustava studijima sestrin-stva daje dopusnice i plaća ih, a kao poslodavac ne priznaje to školovanje. Takva politika ne drži vodu, to je bacanje novca. Treba ili ukinuti takve studijske progra-me ili ih priznati.“

Kako zadržati radnikeLicul naglašava i da su naše

medicinske sestre i tehničari u usporedbi s Europom „sa zna-njem i iskustvom debelo ispred“.

„Ja volim ovaj posao, ali usta-novi trebaju šljakeri, ali i školo-vane sestre i tehničari“, ogorčen je Licul.

Stoga se, na kraju, svatko pita kako zadržati radnike, u ovom slučaju medicinske sestre i teh-ničare, u Hrvatskoj i kako privući mlade da rade taj posao?

„U Sloveniji je minimalna plaća 5 tisuća kuna. Zašto oni mogu, a mi ne možemo. Ovo što su nam dali neće biti dovoljno, suočit ćemo se s činjenicom da neće imati tko raditi. One koji idu u mirovinu nema tko zamijeniti“, kaže Roberto Licul. Osim plaće, veliki problem mladih ljudi je i

„Najgori su nam vikendi i noć-ni sati, tada smo najugroženiji jer nema mnogo ljudi i nema svje-doka. Ljudi dođu alkoholizirani, drogirani ili u raznim psihičkim stanjima pa nas napadaju. Ver-balni napad može se riješiti raz-govorom, međutim, ljudi su sve agresivniji, ljuti su zbog čekanja, ljuti su zbog svega. Nezadovoljni su općim stanjem pa se na nama iskaljuju, a ne smijete im uzvrati-ti niti ih vrijeđati.“

Jedan od problema je, svaka-ko, nepriznavanje obrazovanja medicinskih sestara, navodi Ro-berto Licul. On smatra da bi taj problem trebalo podići na razi-nu države.

„U našoj bolnici je 20-ak diplo-miranih sestara i tehničara. U ne-kim bolnicama uspijevaju da im se priznaju koeficijenti, a u neki-ma ne. To bi se pitanje definitiv-no trebalo pokrenuti i s Vladom naći rješenje da se prizna njihovo obrazovanje“, govori Roberto Li-cul koji je i sam magistar sestrin-stva, a studij je završio u Rijeci.

Prema njegovu mišljenju, pri-znavanje dodiplomskog i di-plomskog studija medicinskih sestara pitanje je političke odlu-ke: „Imamo studije, visoke i više škole koje financira država, a ta

stambeno zbrinjavanje. „Netko možda želi iz Slavonije

doći raditi u Pulu, ali treba ima-ti smještaj. No, nekretnine u Puli same su po sebi skupe, turistič-ko smo mjesto i teško ih je naći, pogotovo ljeti. Sada ljudi iz Au-strije, Njemačke i Slovenije ovdje kupuju nekretnine, financijski su jači i lakše im je kupiti stan. Naši ljudi to ne mogu, radije idu vani raditi i zaraditi“, kaže Licul.

Dražen Burazor pak na kraju dodaje da je suradnja sindikata s Upravom pulske bolnice, unatoč realnim problemima, korektna.

„Ne možemo reći da ne sura-đujemo, ali uvijek ima mjesta za napredak. Svi težimo partner-skom rješavanju problema i to je najbolji način. Razgovorom sve rješavamo, a pokrivaju i do-bar dio troškova naših odlazaka na sportske igre, pri čemu nikada nisu postavljali neke uvjete, tako da su stvarno korektni. Sportske igre su za nas mali godišnji od-mor: vidite kolege, razgovarate s njima, družite se, razmijenite iskustva, natječete se u sportu... To nam dobro dođe. Uprava bol-nice nikad nije pravila probleme oko toga, oni koji idu na sindikal-ne sportske igre, dobiju slobod-ne dane“, dodaje Dražen Burazor.

Imamo studije, visoke i više škole koje financira država, a ta ista država odnosno politika ne priznaje status ljudima koji su se školovali. Država putem obrazovnog sustava studijima sestrinstva daje dopusnice i plaća ih, a kao poslodavac ne priznaje to školovanje. Takva politika ne drži vodu, to je bacanje novca. Treba ili ukinuti takve studijske programe ili ih priznati, kaže Roberto Licul, glavni tehničar Odjela za traumatologiju i ortopediju OB-a Pula i istaknuti aktivist podružnice HSS MS-MT-a

1918 GlasnikGlasnikSESTRINSTVO U BROJKAMA

Kretanje broja medicinskih sestara s ugovorom na neodređeno u Hrvatskoj, EU i Europskoj regiji na 100.000 stanovnika od 1980. do

2010., WHO, European Health Information GatewayIako raste stopa zaposlenih medicin-

skih sestara u prosjeku za oko 300 medicin-skih sestara godišnje, to ipak nije dovoljno da dostignemo europski prosjek. U sustavu zdravstva Republike Hrvatske krajem 2017. godine bilo je zaposleno ukupno 69.841 zdravstveni radnik i suradnik (2016.: 68.411).

Najbrojniju profesionalnu skupinu unutar zdravstva čine medicinske sestre/med. teh-ničari, kojih je 30.773 te 1766 primalja, što je 44,1 % od ukupno zaposlenih zdravstve-nih radnika i suradnika. U skupini medicin-

skih sestara/tehničara, 11,9 % su muškarci (HZJZ, Hrvatski zdravstveni statistički ljeto-pis za 2017.). Prema registru Hrvatske komo-re medicinskih sestara, u RH u 2017. bilo je 37.584 medicinskih sestara i tehničara, a ra-zlika u podacima o broju medicinskih sesta-ra između navedenih dviju institucija je od-ljev medicinskih sestara u druga zanimanja ili na druga radna mjesta, gdje pritom zadr-žavaju odobrenje za samostalan rad. Neke medicinske sestre koje su ostvarile pravo na mirovinu, ostaju dalje članovi sestrinstva i

obnavljaju licence za rad (HKMS). U Hrvat-skoj trenutačno nedostaje jasan i kvalitetan sustav upravljanja ljudskim resursima. Sto-ga bi zdravstvene politike trebale razviti me-hanizme koji bi omogućili aktivan sustav praćenja broja medicinskih sestara (i ostalih zdravstvenih djelatnika) od početka školova-nja pa nadalje preko zaposlenja do mirovine, kako bi se u svakom trenutku znao broj me-dicinskih sestara u sustavu, što bi omogući-lo brz i točan uvid te realno planiranje broja medicinskih sestara za potrebe sustava.

Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i ra-zvoj (OECD), sestrinstvo u Europi na samom je vrhu najtra-ženijih profesija. Procjenjuje se da je u svijetu više 43 mili-

juna zdravstvenih radnika, uključujući 9,8 milijuna liječnika i 20,7 milijuna medicinskih sestara.

U Europi je 7,3 milijuna medicinskih sestara, što nije dovoljno za zadovoljavanje sadašnjih i budućih zdravstvenih potreba. Zbog rastuće međunarodne radne krize zdravstvenih radnika, Europ-ska unija i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) suočene su s ozbiljnim problemima nedostatka kvalificiranih medicinskih se-stara. WHO u studiji Global Strategy on Human Resources for Health: Workforce 2030 izvještava da će do 2030. godine nedo-stajati čak 9,9 milijuna zdravstvenih radnika u svijetu. Zdravstve-na neuravnoteženost radne snage prisutna je i u cijeloj Europskoj uniji. Unatoč podacima da je broj liječnika i medicinskih sestara u posljednjih deset godina u Europi porastao za oko 10 posto, malo je vjerojatno da će to povećanje biti stabilno i dostatno za pokriva-nje potreba starenja stanovništva. Istodobno, nejednakosti u do-stupnosti liječnika i medicinskih sestara među zemljama su velike: u nekim zemljama postoji pet puta više liječnika nego u drugima. Stanje u odnosu na medicinske sestre još je više zabrinjavajuće jer medicinske sestre imaju važnu ulogu u skrbi za pacijente; među-tim, podaci pokazuju da neke zemlje imaju 9 puta manje sestara od drugih (WHO).

U zdravstvenom sektoru do 2025. godine očekuje se porast od 1,8 mil. radnih mjesta (8,1 % ) u EU, dok je u Hrvatskoj očekivani rast 18 %. Isto tako, očekuje se da će 50 % zdravstvenih djelatnika u EU otići u mirovinu ili napustiti sektor zdravstva stvarajući time 11,6 mil. radnih mjesta (European Commission).

Iako podaci na slici prikazuju kretanje broja medicinskih se-stara u Hrvatskoj i zemljama EU za razdoblje 1980. - 2010., gdje je Hrvatska daleko ispod prosjeka Europske unije, ni danas situ-acija nije bolja: u Hrvatskoj je zaposleno 682 medicinskih sesta-ra, dok je prosjek Europske unije više od 1000 medicinskih sesta-ra na 100.000 stanovnika (European Commission, Public Health ECHI Dana Tool).

Domaći i međunarodni brojčani pokazatelji o kretanju

zdravstvenih radnikaMeđunarodni praznik rada obilježen je u Za-grebu 1. svibnja 2018.

pod sloganom „Za reforme, za ljude“, u organizaciji Saveza sa-mostalnih sindikata Hrvatske i Matice hrvatskih sindikata.

Sindikalna prosvjedna povorka okupila je više tisuća prosvjedni-ka sa zagrebačkog područja te iz Osijeka, Slavonskog Broda, Bje-lovara, Siska, Čakovca, Varaž-dina, Rijeke i Pule, a krenula je ispred Radničkog doma na Kre-šimirovu trgu, kretala se Šubiće-vom te Maksimirskom do svojeg odredišta - Parka Maksimir.Zahtjevi za promjenom

Brojni građani i prosvjednici ovim prosvjedom izrazili su ne-zadovoljstvo, ali i istaknuli za-htjeve za promjenom ekonomske i socijalne politike u korist građa-na i radnika, a ne samo kapitala i političke elite, te za pravednijom raspodjelom društvenog bogat-stva, za učinkovitije zdravstvo, pravosuđe i javnu upravu.

Predsjednik SSSH Mladen No-vosel poručio je kako su sindika-ti pokazali da su se za to spremni boriti da bi svima bilo bolje. Za-tražio je bolji i kvalitetniji soci-jalni dijalog, upozorivši da će ih inače biti više na ulici nego na pregovorima.

Upozorio je kako mladi i ško-lovani ljudi odlaze iz Hrvatske jer u njoj ne vide perspektivu, a Vla-da ih namjerava nadomjestiti jef-tinom radnom snagom iz uvoza. Upitao je kako preživjeti s pla-ćom od 2600 kuna ili mirovinom od 900 kuna, ustvrdivši da to ne može nitko.

Stoga se sindikati zauzimaju za pravedniju raspodjelu novostvo-renih vrijednosti, a ne samo u ko-rist vlasnika tvrtki i kapitala. Ta-kav kapitalizam kakav imamo u Hrvatskoj nije ni u Irskoj ni u Njemačkoj, kamo naši ljudi odla-ze raditi, naglasio je Novosel.

Osvrnuo se i na mirovinsku re-formu, rekavši da mirovine tre-baju omogućiti dostojanstven život umirovljenicima, upitav-ši ministra rada i mirovinskoga sustava Marka Pavića zašto pla-nira drastičnu penalizaciju prije-vremenog umirovljenja i rad do

1. SVIBNJA, MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA, OBILJEŽEN U ZAGREBU

Za reforme, za ljude

U organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Matice hrvatskih sindikata, sindikalna prosvjedna povorka okupila je više tisuća prosvjednika sa zagrebačkog područja te iz Osijeka, Slavonskog Broda, Bjelovara, Siska, Čakovca, Varaždina, Rijeke i Pule, a krenula je ispred Radničkog doma na Krešimirovu trgu, kretala se Šubićevom te Maksimirskom do svojeg odredišta - Parka Maksimir67 godine, a mnoge zemlje to ne-maju. Pozvao je Vladu da odusta-ne od takve mirovinske reforme i riješi problem sive ekonomije te kreira održiv zdravstveni su-stav, učinkovito pravosuđe i jav-nu upravu.Trebamo vlast kojoj vjerujemo

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić zauzeo se za promjenu sadašnje ekonom-ske politike jer smatra da je po-grešna, da se vodi u interesu ka-pitala, dovodi do iseljavanja radne snage te istaknuo da nam

se „crno piše“ ako se to ne pro-mijeni. Politika se treba voditi u interesu većine, a ne manjine. Ona nas je dovela gdje smo sada nakon osam godina ekonomske krize, rekao je. Podržao je i pro-vedbu reformi koje će omogućiti da državni sektor bude učinkovi-tiji, napomenuvši kako takve re-forme daju rezultate na dulji rok.

Ribić je poručio da ekonomsku politiku trebaju kreirati ekonom-ski eksperti, a ne banke svojim savjetima. Vlada se hvali kako ra-stu ekonomski pokazatelji, ali ne raste ništa osim broja ljudi koji

napuštaju Hrvatsku, njih zani-ma dug i deficit, a nas zapošljava-nje, investicije, rast proizvodnje i nova radna mjesta što će nam omogućiti rješavanje nagomi-lanih problema. Stoga, rekao je, trebamo vlast kojoj vjerujemo jer sindikati nisu ti koji donose odlu-ke nego utječu na vlast.

Zahvaljujemo svim članovima, kolegicama i kolegama te svim građanima koji su se odazva-li prosvjedu te nas tako podržali u našim zahtjevima za reforma-ma, kao i ostalim sindikalnim ak-tivnostima.

2120 GlasnikGlasnik

Sestrinstvo - glas koji vodi, zdravlje je temeljno ljud-sko pravo geslo je pod ko-

jim se 12. svibnja 2018. u Zagre-bu okupilo više od tisuću i pol medicinskih sestara i tehničara iz cijele Hrvatske. Upravo na Me-đunarodni dan sestrinstva traži-li su bolje uvjete rada, vrednova-nje obrazovanja, pravednu i bolju plaću, poboljšanje općih uvjeta rada i života, dignitet profesije i poštivanje Kolektivnog ugovora.

Prosvjedna povorka krenula je

PROSVJEDNA POVORKA POD GESLOM SESTRINSTVO - GLAS KOJI VODI, ZDRAVLJE JE TEMELJNO LJUDSKO PRAVO 12. SVIBNJA 2018. U ZAGREBU

Više od 1500 medicinskih sestara i tehničara iz cijele Hrvatske zajedno za svoja prava

Prosvjedna povorka krenula je s Glavnog kolodvora preko Trga kralja Tomislava, Zrinjevcem pa preko Trga bana Jelačića do Markova trga, ispred zgrade Vlade RH. Održana je na Međunarodni dan sestrinstva, a prosvjednici su tražili bolje uvjete rada, vrednovanje obrazovanja, pravednu i bolju plaću, poboljšanje općih uvjeta rada i života, dignitet profesije i poštivanje Kolektivnog ugovora

s Glavnog kolodvora preko Trga kralja Tomislava, Zrinjevcem pa preko Trga bana Jelačića do Mar-kova trga, ispred zgrade Vlade RH. Poruke su poslane

Okupljenima su se, među ostalim, obratili: Vesna Jurković iz Opće bolnice Slavonski Brod; Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća HSS MS MT-a; Adriano Friganović, glavni taj-nik Hrvatskog nacionalnog sa-

veza sestrinstva; Brankica Grgu-rić, predsjednica HSS MS MT-a iz rada; Dajana Subić, predsjed-nica Povjerenstva za Primar-nu zdravstvenu zaštitu HSS MS MT-a; Antun Bajan, predsjed-nik Povjerenstva za Hitnu me-dicinsku pomoć HSS MS MT-a; Dijana Farkaš iz Opće županij-ske bolnice Čakovec.

Bez obzira na to što subotom ne zasjedaju Vlada RH i Sabor, sindikalni čelnici izrazili su ne-zadovoljstvo odnosom Vlade

prema medicinskim sestrama i tehničarima kojih je u zdrav-stvenom sustavu oko 38.000.

Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća HSS MS-MT-a, bila je ogorčena odnosom Vla-de prema sestrinskom sindika-tu. Rekla je da sestrama i teh-ničarima nisu omogućili čak ni struju na Markovu trgu, koju su ipak dobili, ali od Župe sv. Mar-ka.

Sindikalni su se čelnici i aktivi-sti na Markovu trgu točno u pod-

Poštovani gospodine Ministre,Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara

(u daljnjem tekstu: Sindikat) ove je godine svoju 27. obljetnicu rada i djelova-nja „proslavio“ organiziranjem prosvjeda medicinskih sestara i medicin-skih tehničara iz cijele Republike Hrvatske na Međunarodni dan sestrin-stva 12. svibnja u Zagrebu na Trgu sv. Marka. Impozantna brojka od 1000 medicinskih sestara i medicinskih tehničara koji su došli na prosvjed uka-zuje nam ono što već dugo znamo, da u sestrinstvu ima nebrojeno puno problema, da su medicinske sestre i medicinski tehničari nezadovoljni i daje krajnje vrijeme da se nešto poduzme.

Ovim pismom želimo Vam ukazati na najb(h)itnijc probleme u sestrin-stvu koje je, morate priznati, važan i nezaobilazan segment zdravstvenog sustava i bez kojeg pružanje zdravstvene zaštite nije moguće.

I.Prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenih u djelatnosti zdrav-

stva, između ostalog, ureduju se Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. S tim u vezi, svakodnev-no se susrećemo s problemima medicinskih sestara koji proizlaze iz nepo-štivanja odredbi navedenih Ugovora (prekovremeni rad, rad na blagdan, radno vrijeme, naknada za trošak prijevoza...), ali i brojnih pitanja koja bi tek trebalo urediti kako bi radno- pravni status medicinskih sestara i me-dicinskih tehničara bio uređen na način kako to ova profesija i zaslužuje.

Odredbe spomenutih Ugovora značajno se krše, kako je gore navedeno, u pogledu organizacije i rasporeda radnog vremena, prekovremenog rada, naknade za trošak prijevoza i dr. što nastojimo riješiti u direktnoj komu-nikaciji s poslodavcima.

Značajno je napomenuti da smo zadnjih nekoliko godina u više navrata tražili da se sastane Zajedničko povje- ren-stvo za tumačenje Kolektivnog ugovo-ra za djelatnost zdravstva zbog broj-nih pitanja koja su naši članovi, ali i drugi radnici uputili na tumačenje. Međutim, Povjerenstvo se vrlo rijet-ko sastajalo, a neodgovoreni upiti go-milali.

Nakon potpisivanja sada važećeg Kolektivnog ugovora i proteka roka od 30 dana za osnivanje Povjeren-stva, pismenim smo putem zatraži-li promptno osnivanje Povjerenstva, ali odgovor do danas nismo dobili te isto još nije niti oformljeno.

Ovim putem, još jednom molimo za što hitnije osnivanje Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstve-nog osiguranja kako bi isto moglo početi s radom što prije i na laj način barem djelomično početi rješavati problematiku u sestrinstvu.

2.Nadalje, važećom Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima

složenosti poslova u javnim službama nisu propisani koeficijenti složenosti poslova za medicinske sestre magistre sestrinstva i diplomirane medicin-ske sestre, a Sindikat je u nekoliko navrata predlagao resornom Ministar-stvu da se ista uredi na način da se magistrama sestrinstva/điplomira-nim medicinskim sestrama prizna koeficijent složenosti poslova 1,659. Isto tako, prijedlog je Sindikata da sc glavnoj sestri/glavni tehničar u župa-nijskoj ustanovi, dakle kad sc radi o položajima II. vrste dodijeli koefici-jent 1,325.

Smatramo da je potrebno napraviti analizu i strategiju stvarnih potre-ba u sustavu zdravstva, na način da se vidi koliko nedostaje medicinskih sestara i kojih razina obrazovanja, da se točno utvrdi koliko imamo po-treba za medicinskim sestrama temeljnog obrazovanja, prvostupnicama, diplomiranim medicinskim sestrama, magistrama sestrinstva, doktorima sestrinstva.

3.Jedan od problema na koji Sindikat godinama ukazuje je kronični ne-

dostatak medicinskih sestara. U Hrvatskoj nedostaje između 8000 i 12000 medicinskih sestara. Prema registru Hrvatske komore medicinskih sesta-ra broj medicinskih sestara u RH 2017. bilo jc 37 584 medicinskih sestara i

ne obratili okupljenima, a poruke su poslane Vladi RH i Ministar-stvu zdravstva. Sindikalni čelni-ci HSS MS-MT-a, ponavljaju-ći notornu istinu o važnosti rada medicinskih sestara i tehničara, najbrojnije skupine djelatnika u zdravstvu, poslali su Vladi poru-ku da ih se nedovoljno cijeni.

Tražili su, uz ostalo, plaćanje prekovremenih sati u skladu s Kolektivnim ugovorom, koji se ne poštuje. Tražili su da ih se ne ignorira pri donošenju pravilnika i zakona o zdravstvu.

Zdravstvo bi, kako su ustvrdi-li sindikalni čelnici, trebalo ostati javno dobro, temeljeno na djelo-vanju i učenju Andrije Štampara. To bi bio i dobar put da se zau-stavi odlazak medicinskih sesta-ra u bogate zemlje zapadne Eu-rope. Prema podacima Hrvatske komore medicinskih sestara, u posljednjih pet-šest godina, od-nosno od ulaska Hrvatske u Eu-ropsku uniju, gotovo 2000 sestara i tehničara zatražilo je dokumen-te za odlazak u inozemstvo, a više od tisuću ih je već otišlo iz Hrvat-ske.Zdravstvo - javno dobro

Jedna medicinska sestra u hr-vatskim bolnicama obavlja posao koji u drugim europskim zemlja-ma rade tri ili četiri sestre. Taj strašan podatak istaknuli su or-ganizatori prosvjednog marša iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara.

U Hrvatskoj je na 100.000 sta-novnika oko 450 medicinskih sestara, dakle, jedna sestra na

222 stanovnika. To je upola ma-nje od prosjeka u Europskoj uniji. Stoga, prema izračunima, u hr-vatskom zdravstvenom sustavu, odnosno ustanovama nedostaje oko 12.000 medicinskih sestara, od čega samo u KBC-u Zagreb više od 600.

Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicin-skih tehničara (HSS MS-MT), osnovan 11. svibnja 1991., osim što je u povodu Međunarodnog dana sestrinstva i obilježava-nja 27. obljetnice osnutka, 12. svibnja 2018. održao mirni pro-svjed, sa sestrinskim udrugama sudjelovao je i u obilježavanju Međunarodnog tjedna sestrin-stva od 7. do 12. svibnja 2018. godine.

Ovim prosvjedom željelo se ukazati na brojne probleme s kojima se medicinske sestre i medicinski tehničari susreću u obavljanju poslova svog za-nimanja, od značajnog nedo-statka medicinskih sestara, sve većeg broja odlazaka u inozem-stvo, neadekvatnih uvjeta rada, i tako dalje, pa se tako prosvje-dovalo za bolje uvjete rada, za vrednovanje obrazovanja, za pravednu i bolju plaću, za po-boljšanje općih uvjeta rada i ži-vota te za dignitet profesije.

S tim u vezi, Sindikat je Mini-starstvu zdravstva uputio pro-svjednu notu – dopis u kojem su istaknuti brojni problemi u se-strinstvu i zahtjevi Hrvatskog strukovnog sindikata medicin-skih sestara – medicinskih tehni-čara.

2322 GlasnikGlasnik

U Hrvatskoj je na 100.000 stanovnika oko 450 medicinskih sestara, dakle, jedna sestra na 222 stanovnika. To je upola manje od prosjeka u Europskoj uniji. Stoga, prema izračunima, u hrvatskom zdravstvenom sustavu, odnosno ustanovama nedostaje oko 12.000 medicinskih sestara

tehničara. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije prosjek eu-ropskih zemalja iznosi 8, 7 medicinskih sestara na 1 000 pacijenata, dok jc u Hrvatska ispod tog prosjeka sa 5,8.

Evidentan je odlazak medicinskih sestara svih razina obrazovanja na rad u inozemstvo u svojim najboljim životnim i stručnim godinama. Ne-davno jc objavljen podatak Hrvatske komore medicinskih sestara po ko-jemu jc u zadnjih pet godina 926 sestara i tehničara otišlo iz Hrvatske, a više od 1800 ih jc zatražilo potvrde radi odlaska u inozemstvo i stavilo li-cencu u mirovanje.

Smatramo da je ovakva situacija i više nego zabrinjavajuća jer da bi sc osposobilo mladu sestru kako bi bila spremna udovoljiti zahtjevima stru-ke, potrebna su znatna ulaganja i vrijeme. Činjenica je da odlaze i visoko-obrazovane medicinske sestre jer ih naš zdravstveni sustav „ne prepozna-je“ kroz Uredbu o koeficijentima.

U vezi s tim, trenutno stanje obilježava očigledan nedostatak medicin-skih sestara, odlazak sve većeg broja medicinskih sestara tc aktualna za-brana zapošljavanja, što dovodi do toga da su medicinske sestre u sustavu preopterećene, sve sc više razbolijevaju te smatramo da jc potrebno promi-jeniti politiku u odnosu na zabranu zapošljavanja te omogućiti ustanova-ma da zaposle medicinske sestre kako bi sc ispunio barem minimum pro-pisan Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti.

4.Najavljena privatizacija primarne zdravstvene zaštite opet dovodi u

pitanje položaj medicinskih sestara. Naime, zakup koji je započet sredi-nom devedesetih godina, u mnogočemu je unazadio položaj i rndno-prav-ni status medicinskih sestara. U odnosu na ranije kada su bile u domo-vima zdravlja, plaće su im znatno umanjenje, a o ostalim materijalnim pravima da i ne govorimo. Prelaskom u koncesiju donekle je ispravljena nepravda time što je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti osigurana plaća koju konccsionar mora isplatiti medicinskoj sestri.

Međutim, sada se njihov položaj opet dovodi u pitanje. Medicinske se-stre, Članice Sindikata zaposlene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ovim putem Vam poručuju da one nisu ormarići koje se premješta iz sobe u sobu bez pitanja i koje se ništa ne pita. Ugovor o raduje dvostrani pravni odnos, ugovorni odnos dviju stranaka i dviju volja, a medicinske sestre se ovako predloženim Zakonom opet dovode i situaciju da nemaju moguć-nost izbora te da ukoliko žele nastaviti radili, moraju prihvatili sve Što im se nameće.

S druge strane, u odnosu na građane ove zemlje, naglašavamo da zdrav-lje građana zasigurno nije privatno dobro i da sc zdravlje kao javno dobro nikako ne smije ugrožavati isplativošeu. Zdravlje nc može bili na prodaju, ono je osnovno ljudsko pravo koje ima svaki građanin i ne smijemo dopu-stiti da sc pretvori u kapital.

Dosadašnje reforme pokazale su da sc privatizacija primame zdrav-stvene zaštite nije pozitivno odrazila na funkcioniranje sustava, kao i na dostupnost i kvalitetu zaštite koju se pruža pacijentima te je stav Sindika-ta po tom pitanju jasan.

5.Mirovinska reforma i beneficirani radni staž jedan su od trenutno naj-

aktualnijih problema. Produljenje radnog vijeka prema preporukama Svjetske banke, Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda nije primjenjivo na hrvatske uvjete rada. Sindikat već godinama upozora-va na nužnost da sc medicinskim sestrama u djelatnosti hitne medicinske pomoći, ali i u nekim drugim djelatnostima npr. psihijatrije, instnimcn-tarkama prizna beneficirani radni staž.

Činjenica je da sc djelatnici hitne medicinske pomoći nekada imali be-neficirani radni staž, a sada ga više nemaju, te s pravom postavljamo pi-tanje kako će netko sa 67 godina ići na 5. kat zgrade bez dizala pruža-ti medicinsku pomoć, noseći svu opremu, dok i sam jedva hoda, njegovali novorođenčad, raditi u radaonici, trčati i nositi pacijente, radili na psihi-jatriji, kirurgiji...?

Ovo su neki od osnovnih problema sestrinstva u Republici Hrvatskoj. Stoga zahtijevamo hitno poduzimanje određenih mjera i koraka kako bi se navedena problematika počela rješavati.

Smatramo kako bismo u lome trebali postupati zajedničkim snagama te molimo da nas primite na sastanak što je prije moguće kako bismo ra-spravili navedenu tematiku i dogovorili metodologiju rješavanja iste.

S poštovanjem,

2524 GlasnikGlasnik

Dana 2. svibnja 1991. u Bo-rovu Selu srpske su pa-ravojne postrojbe ubile i

masakrirale dvanaestoricu hr-vatskih redarstvenika, pripadni-ka postrojbe vinkovačke Specijal-ne policije. Ubijeni su iz zasjede, nakon što su u noći s 1. na 2. svib-nja 1991. godine dvojicu njihovih kolega, tijekom redovite ophod-nje, u Borovu Selu zarobili pri-padnici srpske paravojske. Tada su ranjena 23 redarstvenika. Po tijela ubijenih i unakaženih hr-vatskih policajaca išao je i Nikola Dragaš Nino, rođen 1963., medi-cinski tehničar Opće županijske bolnice Vinkovci. Ovo je njegovo svjedočenje. “Imam loše vijesti”

Rođen sam 1963., a bio sam prvi medicinski tehničar u službi u ratnoj kirurškoj ambulanti jer je tada Hitna pomoć bila pri op-ćoj bolnici u Vinkovcima. U no-vostvorenu kiruršku ambulantu došli su i dečki s drugih odjela, s Pedijatrije i Interne kirurgije. Malo smo sredili jednu prostori-ju i povukli se u nju.

Dana 2. svibnja 1991. dogova-rali smo se kako organizirati za-bavu za medicinske sestre, razgo-varali o tome gdje će biti proslava i što nam sve treba. Okupili su se i kirurzi. Kod nas je uvijek bilo veselo.

Šef nam je bio Mladen Karlić, ali su taj dan u ambulanti bili i dr. Ljilja Čengić, dr. Drobnjak, svi s Hitne... Kadli, usred šale i smije-ha, dolazi nam doktor s Patologi-je, Dražen Švagelj, i kaže: 'Imam loše vijesti.'

Dr. Karlić predložio je da odem doma po pištolj, što sam i učinio, a sakrio sam ga iza zavoja u kom-biju. Zatim smo u tri tima krenu-

RATNA PRIČA NIKOLA DRAGAŠ NINO, MEDICINSKI TEHNIČAR OPĆE ŽUPANIJSKE BOLNICE VINKOVCI

Da su oni znali da mi nemamo ništa, ali nisu...Srpske paravojne postrojbe 2. svibnja 1991. u Borovu Selu ubile su i masakrirale dvanaestoricu hrvatskih redarstvenika, pripadnika postrojbe vinkovačke Specijalne policije. Po tijela ubijenih i unakaženih hrvatskih policajaca išao je i Nikola Dragaš Nino, poslije pripadnik 204. vukovarske brigade

Stiže poziv da imamo dvojicu ranjenih u Nuštru. Krenusmo, kroz polje, sjećam se da je bio mlad

kukuruz, ni metar visok. Srbi su pucali po našem kombiju, a mi iskočili i zalegli vani... Dva ranjenika bili su mjernici po profesiji, a Srbi su ih gađali iz snajpera. Jednoga su pogodili u kralježnicu. Tog smo čovjeka vukli nas dvojica na teškim željeznim nosilima. Dođeš do dvometraša koji je ranjen u kralježnicu, vrištao je od bolova, teško ga je bilo izvući, a tu je i strah. Ipak, uspjeli smo... I danas je živ, hoda, nađemo se u Nuštru

li s tri vozila i došli u Vukovar. U svakom kombiju bio je i liječnik. Vukovarska Hitna se razbježala, nijedan vozač iz Vukovara nije bio tamo, zato smo mi išli po mr-tva tijela.

Krenuli smo prema Boro-vu Selu, no dva su vozila vraće-na, pobunjeni Srbi nisu ih pustili do ubijenih redarstvenika. I moja ekipa čekala je u Borovu. U jed-nom trenutku pustili su nas da odemo po naše redarstvenike. Otvorila su se neka vrata, kapi-ja jedne kuće, a tamo su na hrpi ležala trupla naših masakriranih redarstvenika, nabacani na hrpu u tom dvorištu, smrskanih glava. Ušli smo unutra. 'Nosite ta ustaš-ka govna', rekli su nam bradate spodobe. Bilo je tamo više pija-nih bradonja, a među njima i zlo-glasni Vukašin Šoškočanin.

Šutimo, gledamo u zemlju, če-kamo što će dogoditi.

Tu se našao i neki zastavnik JNA, doktor, koji je rekao. 'Ljudi, pa i ja sam pravoslavac... Ne di-rajte njih, odnosno nas, i ja sam pravoslavac.' Kad je to rekao, udarili su ga i zavikali: 'Izdajico!' Od straha se rukama ukopao

Na kraju smo se kombijima uvezli kroz tu kapiju, pokupili ti-jela ubijenih redarstvenika i uba-cili ih u kombi, jedno na drugo. Samo smo ih htjeli pokupiti i oti-ći odatle, nismo razmišljali ni o čemu drugom. U Vinkovce smo došli uvečer i tijela ubijenih re-darstvenika prebacili na Patolo-giju bolnice. Tek tada počeli smo se tresti. Naravno, tu večer nit-ko nije išao kući jer nije želio ići kući niti je tko mogao oka sklopi-ti. Nismo znali što se točno doga-đa. Jedino je dr. Karlić stalno še-tao i nešto dogovarao s vojskom.

Drugi ili treći dan otišli smo sa sanitetskim vozilom u tvorni-cu deka Vintex na Bosutu. Tamo je iz Slavonskog Broda došao za-povjednik Krešo Šipoš sa svojim policajcima. Mi smo bili zaduže-ni pratiti policiju ili vojsku. Kre-nuli smo preko polja i došli u Bo-rovo Selo. Bili smo smješteni u prostorijama Mjesne zajedni-ce. Tu je bio naš štab, zapovjed-ništvo. U jednom trenutku naša je vojska krenula iz prostorija

Sanitet i stacionar smjestili smo u jednu kuću u Mikanovcima. Za-povjednici su mi bili dr. Dinko Rajić i dr. Josip Vnuk te Zdrav-ko Vinković. Bio sam pri 2. boj-ni, a držali smo šumu Durgutovi-cu crtu obrane prema Markušici, srpskom uporištu. Mi smo bili mali džep, a oko nas sve Srbi. Da smo bili odsječeni, imali bi-smo izlaz samo prema Bosni, a da su ušli u Durgutovicu, odsjekli bi Vinkovce. Zato smo mi s jedi-nicama i topništvom povučeni u šumu Durgutovica.

Najviše ranjenih tamo je bilo od snajperskih metaka i PAM-ova. Imali smo i slučaj da su na terenu bili neki mladi ljudi iz Za-greba koji su, nesvjesni opasno-sti, bacili bombu koja se obila o grane pa ih izranjavala.

No, najviše ih je bilo pogođe-no snajperom. Pogođen je i jedan stariji čovjek, naš vozač, i nismo ga uspjeli spasiti. Odjel u skloništu

Nakon terena u šumi Durgu-tovica, dobio sam poziv iz bol-nice zbog osnivanja Psihijatri-je pa sam se razdužio. No, dolazi Oluja, opet počeli gruvati po Vi-novcima. Sa Psihijatrije smo eva-kuirali pacijente u podrum sta-re bolnice. Onda smo kombijem prebacivali ljude u vinkovačku Namu gdje je bilo atomsko sklo-nište za civile. Kreneš kombijem, padaju mine, prebacujemo in-ventar, krevete... U skloništu smo napravili trećinu odjela, a sve ispregrađivali plahtama...

Za zapovjednika rate bolnice imenovan je dr. Krešimir Butko-vić, a njegov zamjenik dr. Željko Mataija, dva stara doktora, jedan internist, drugi neurolog, naža-lost, pokojni obojica.

Vinkovci su za vrijeme rata non-stop gađani. To je bilo slič-no kao u Vukovaru. Srbi su bili u Mirkovcima, Ceriću, nekoliko kilometara zračne linije, takoreći na samim vratima Vinkovaca. Da su oni znali da mi nemamo ništa, ali nisu... I oni su se bojali.

Nakon oslobođenja, ljudi su sa silnom voljom podigli opet sve ovo, digli Psihijatriju na noge, sami smo sve gradili, čistili, po-pravljali...

Otvorila su se neka vrata, kapija jedne kuće, a tamo su na hrpi ležala trupla naših masakriranih redarstvenika, nabacani na hrpu u tom dvorištu, smrskanih glava. Ušli smo unutra. “Nosite ta ustaška govna”, rekli su nam bradate spodobe. Bilo je tamo više pijanih bradonja, a među njima i zloglasni Vukašin Šoškočanin

Bio sam pri 2. bojni, a držali smo šumu Durgutovicu crtu obrane prema Markušici, srpskom uporištu. Mi smo bili mali džep, a oko nas sve Srbi. Da smo bili odsječeni, imali bismo izlaz samo prema Bosni, a da su ušli u Durgutovicu, odsjekli bi Vinkovce

Mjesne zajednice. 'Kamo', upitao sam. 'Za nama, iza leđa', odgovo-rili su. 'U bijeloj kuti da idem za tobom?!'

Koliko se sjećam, tamo su bili i neki dečki iz Zagreba kao po-jačanje, jedan autobus, oni su bili u maskirnim uniformama. Ušli smo u jednu ulicu, a iz jedne kuće po nama je pucano iz puš-komitraljeza. U jednom trenut-ku vozač Andrija, korpulentan čovjek, legao je u kanal, od stra-ha se rukama ukopao, toga se sje-ćam kao danas. Bili bismo po tri dana u Borovu Selu, pa se vrati-li, pa opet...

U to doba jedan sam dan de-žurao u našoj ambulanti u Vin-kovcima, kad stiže poziv da ima-mo dvojicu ranjenih u Nuštru. Krenusmo, kroz polje, sjećam se da je bio mlad kukuruz, ni me-tar visok. Srbi su pucali po na-šem kombiju, a mi iskočili i za-legli vani... Dva ranjenika su bili mjernici po profesiji, a Srbi su ih gađali iz snajpera. Jednoga su po-

godili u kralježnicu. Tog smo čo-vjeka vukli nas dvojica na teškim željeznim nosilima. Dođeš do dvometraša koji je ranjen u kra-lježnicu, vrištao je od bolova, teš-ko ga je bilo izvući, a tu je i strah. Ipak, uspjeli smo... I danas je živ, hoda, nađemo se u Nuštru... Na terenu u šumi Durgutovici

Nakon toga mene su povukli u Retkovce jer su iz Svinjarevaca dolazili izbjeglice. Opet sam bio medicinski tehničar pri civilnoj ambulanti, naravno, sve pri bol-nici u Vinkovcima. U Retkovci-ma smo bili dr. Vinko Rajić, dr. Ivan Prgomet, okulist, i ja. Poslije toga obukao sam vojnu uniformu jer je vojska tražila ljude za sani-tet. Formirale su se jedinice, i to tako da su se moji kolege koji su radili ovdje na Psihijatriji, a koji su na početku radili na zbrinjava-nju ranjenika, raspodijelili po po-strojbama u sanitetu. Ja sam bio u 204. vukovarskoj brigadi, a Ar-banas je bio zapovjednik brigade.

2726 GlasnikGlasnik

HSS MS-MT sklopio je suradnju s Borovo d.d. Kao članovi našeg sindikata, ostvaru-jete popust od 10 % na gotovinsko plaćanje, jednokratno kartično plaćanje bez odgode debitnom i kreditnom karticom, za obročno plaćanje debitnom i kreditnom karticom prema uvjetima prodaje pojedinog prodajnog mjesta.

POVOLJNOSTI ZA ČLANOVE HRVATSKOG STRUKOVNOG SINDIKATA MEDICINSKIH SESTARA –

MEDICINSKIH TEHNIČARA

OPG TVRTKO MATIJEVIĆ nudi paket zdravlja za članove HSS MS-MT-a uz popust od 10 %. Paket zdravlja sa-drži zdrave proizvode od aronije: hlad-

no prešani sok od aronije, čaj od sušenih bobica aronije, med s dodatkom aronije, peludi i propolisa te džem od aronije. Pa-ket možete naručiti putem e-mail adrese

opgtvrtko@gmail.com.

Ciak Auto d.o.o svim članovima sindikata udruženih u Maticu hrvatskih sindikata u svojim poslovnicama nudi sljedeće popuste:

- do 35 % na akumulatore i ulja;- do 25 % na auto-dijelove i opremu; - do 15 % na auto-gume.Članovi sindikata udruženih u Maticu ostvaruju pravo na pogodnosti uz predočenje

CIAK Auto-kartice pogodnosti, članske iskaznice sindikata i predočenje osobne iska-znice.

Članovima sindikata Optika Sandra odobrava besplatnu kontrolu vida te po-puste od 20 % za gotovinsko plaćanje pri kupnji kompletnih dioptrijskih naočala. Optika Sandra također nudi popust u visi-ni od 10 % za gotovinsko plaćanje pri kup-nji dioptrijskih stakla, pri kupnji sunčanih naočala te 10 % za plaćanje putem kredit-ne kartice.

Članovima sindikata i članovi-ma njihovih obitelji, Ergo osigu-ranje d.d. omogućuje pogodno-

sti pri ugovaranju polica svih vrsta osiguranja, osiguranja motornih vozila te usluga tehničkog i regi-stracije. Za te povoljnosti članovi

mogu kontaktirati direktno u Ergo osiguranju gđu. Nadiu Ilić, mob: 099 624 5956, e-mail: nadia.ilic@

ergo-osiguranje.hr

Za članove sindikata UNIQA osiguranje nudi police dopunskog i dodatnog osiguranja po povoljnim cijenama:

- dopunsko zdravstveno osiguranje za 58,00 kuna mjesečno, odnosno 663,00 kuna go-dišnje,

- dodatno zdravstveno osiguranje za 62,50 kuna mjesečno, odnosno 750,00 kuna godiš-nje.

UNIQA ima i pokriće lijekova s liste B. UNIQA odobrava i poseban popust od 10 % na redovnu premiju iz službenog Cjenika za sklapanje ugovora o dodatnom zdravstvenom osiguranju za djecu članova sindikata.

Dalmatinski sirevi d.o.o. nude povoljnije

pakete sireva za članove HSS MS-MT-a. Cijena paketa kreće se od 150

do 250 kn. Osoba za kontakt je Jurica Dadić, a sireve možete naručiti putem e-mail pošte  ju-

rica.dadic@dalmatin-skisirevi.hr.

Članovi sindikata u Optici Aralica Sisak i (Trg Lj. Posavskog 2) i Optici Aralica Zagreb (Ilica 152), mogu ostvariti 20 % popusta na kupnju dioptrijskih okvira i sunčanih naočala uz mogućnost obroč-ne otplate kupljene robe na 4 jednake mjesečne rate (za iznose do 1000 kn), a na 6 (šest) jednakih mjesečnih rata za iznose iznad 1000 kn. Ponuda uključuje besplatan oftalmološki pregled i određivanje dioptrije u Poliklinici Aralica. Kupac mora pri kupnji dostaviti Pro-davatelju Izjavu izdanu i ovjerenu za tu svrhu.

Optika Kraljević članovima sindika-

ta nudi popust u vi-sini 20 % pri kupnji dioptrijskih naoča-la, sunčanih naoča-la i kontaktnih leća.

Također, omogućuje beskamatnu obroč-

nu otplatu putem ad-ministrativne zabra-

ne na plaću, i to: do 6 rata za iznos kupnje

do 2.500,00 kn; do 10 rata za iznos kupnje

iznad 2.500,00 kn.

Aquapark Adamovec za članove sindikata nudi go-dišnju FAMILY KARTU (2 odraslih + do dvoje djece) za samo 990,00 kn ili Family (2 odraslih + troje djece) za samo 1190,00 kn. Karta vrijedi 12 mjeseci, a može se dola-ziti neograničeno i koristiti sve bazene, svi zajedno ili po-jedinačno. Za godišnje karte potrebno se prijaviti na e-mail: info@aquaparkadamovec.hr te navesti ime, prezime i navedenu opciju 2+2 ili 2+3. U regularnoj ponudi Aqua-park Adamovec članovima sindikata te članovima njiho-vih užih obitelji daje popust od 25 % na cjelodnevne ula-znice na bazene, 25 % popusta na trosatne i cjelodnevne SPA pakete (sauna + bazeni) i popust od 50 % na sve ma-saže iz ponude.

Sportski centar Mali Dom d.o.o. članovima sindikata nudi povoljnije korištenje wellness & spa centra i spa zone po sniženim cijenama, 10 % popusta na korištenje prostorija solarija, te-rena za stolni tenis i nogomet te roštilja, 10 % popusta na cijenu godišnje članarine za kori-štenje teretane, 20 % popusta na godišnju čla-narinu za wellness i za korištenje nogometnog terena. Mali Dom nudi i posebnu ponudu well-ness uživanja za dvoje koja uključuje:

- spa day (turska i finska sauna, kneipp šet-nica, led u granulama, grijana klupa, tuš doživ-ljaj);

- hidroterapija (dva unutarnja hidromasažna whirpoola);

- relax zona s bogatim izborom čajeva i voća, 2x aromatizirani piling za tijelo, ručnici, man-tili, papuče.

Trajanje paketa je 3 sata, a cijena paketa je 340,00 kn 15 % popusta= 290,00 kn.

Članovi sindikata ostvaruju 20 % popusta pri kupnji ulaznica za predstave kazališta KOMEDIJA.

U kazalištu ZKM članovi ostva-ruju popust od 30 % pri kupnji ula-znica.

TEATAR&TD  članovima sindi-kata nudi rezervaciju ulaznica po cijeni od 30 kn (na blagajni su 40 kn).

Kazalište KNAP za članove sin-dikata nudi ulaznice za večernje predstave po cijeni od 45 kn (re-gularna cijena je 70 kn).

Kazalište SVAROG članovima sindikata nudi 50 % popusta pri kupnji ulaznica.

Za članove sindikata HNK Za-greb nudi 20 % popusta na kup-nju ulaznica i za individualne po-sjete.

Svi popusti ostvaruju se uz pre-dočenje članske iskaznice HSS MS-MT-a.

Popis svih povoljnosti koje ostvarujete kao naši članovi može-te pogledati na našoj stranici www.hssms-mt.hr.

2928 GlasnikGlasnik

Ovogodišnji Sindikalno-sportski susreti zaposle-nika u zdravstvu, održani

u Zatonu pokraj Zadra od 2. do 6. lipnja, okupili su 890 zdrav-stvenih djelatnika iz 42 zdrav-stvene ustanove.

Organizatori sportskih susre-ta, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicin-skih tehničara(HSS MS-MT) i Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske (SZZH), odnosno Or-ganizacijski odbor koji čine pred-sjednica Anica Prašnjak te člano-vi Pero Budim (HSS MS-MT), Roberta Ćibarić (SZZH) i Boris Majetić (SZZH), izrazito su za-

SINDIKALNO-SPORTSKI SUSRETI 2018. U ZATONU OD 2. DO 6. LIPNJA

Ove godine najviše natjecatelja i niti jedna ozljedadovoljni ovogodišnjim sportskim susretima.

„Sudionici su se natjecali u 15 sportova u muškoj i ženskoj konkurenciji. Sve je prošlo ure-du, a sretni smo što nije bilo oz-ljeda s obzirom na velik broj natjecatelja“, izjavio je član Orga-nizacijskog odbora Sindikalno-sportskih susreta Pero Budim, djelatnik Neuropsihijatrijske bolnice „Dr. Ivan Barbot“, Popo-vača. „Očekivali smo da sve pro-đe u redu, sve je bilo u sportskom duhu, na razini i iznad očekiva-nja“, dodao je Robert Ćibarić, član Organizacijskog odbora iz SZZH-a.

Zdravstveni djelatnici, oku-pljeni u Zatonu, natjecali su se u malom nogometu, rukometu, košarci, odbojci, odbojci na pi-jesku, boćanju, potezanju kono-pa, tenisu, trčanju, pikadu, šahu, stolnom tenisu, kuglanju, gađa-nju iz puške i gađanju iz pištolja. U svim disciplinama natjecali su se i muškarci i žene.

Tijekom Sindikalno-sportskih igara Anica Prašnjak, predsjed-nica Glavnog vijeća HSS MS-MT-a, održala je tribinu na kojoj je govorila o aktualnim temama - Temeljnom kolektivnom ugovo-ru za službenike i namještenike u javnim službama, Kolektivnom

ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te o no-vom zakonu o zdravstvenoj za-štiti.

Tribina je bila izuzetno posje-ćena i dugo je trajala jer je gospo-đa Prašnjak odgovarala na brojna pitanja posjetitelja tribine.

Završetkom Sindikalno-sport-skih igara u diskoteci Saturnus članovi Organizacijskog odbo-ra, predvođeni predsjednicom Glavnog vijeća HSS MS-MTT-a, ekipama, ustanovama i pojedin-cima uručili su priznanja, meda-lje i pokale.

U ukupnom poretku iz svih sportskih disciplina prvo mje-

sto zauzela je Opća bolnica Pula s osvojenih 174 boda. Drugo mjesto pripalo je Općoj bolni-ci „Dr. Josip Benčević“ iz Slavon-skog Broda s ukupno osvojenih 116 bodova, a treće Općoj bol-nici Dubrovnik s osvojenih 107 bodova. Slijede Opća bolnica Varaždin, KBC Sestre milosrd-nice itd. Uz ozračje suparništva u sportskim natjecanjima, lije-po vrijeme također je utjecalo na dobro raspoloženje.

Osim na sportskim igralištima, djelatnici u zdravstvu dobro su se zabavili uz pjesmu, ples, pliva-nje i šetnju. Dojmovi su više nego dobri.

„Sindikalno-sportske igre na poseban način i psihički i fizički obnavljaju snagu i duh i daju ela-na za vraćanje u zahtjevne radne sredine. Kao takve nisu ugrože-ne, sve dok imamo primjer dvo-godišnjeg sina koji tati na rame-nima, prima medalju”, rekla je medicinska sestra Vesna Jurko-vić iz Slavonskog Broda.

GAĐANJE IZ PIŠTOLJAU disciplini pištolj-muški naj-

bolji je bio Boris Majetić koji je nastupao za Kliniku za psihija-triju Vrapče, srebro je osvojio Ivi-ca Dadić (Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije), dok je broncu zaslužio Marijan Novak (KBC Sestre milosrdnice). Od žena iz pištolja je najbolje gađa-la Katarina Mišić (Opća bolnica Dubrovnik), drugo mjesto osvo-jila je Žaklina Bonačić, također iz OB-a Dubrovnik, a četvrto Kri-stina Perić (Dom zdravlja Split).

GAĐANJE IZ PUŠKE Gađanje iz puške i ove je godi-

ne bilo uzbudljivo. Najprecizniji strijelac je Mario

Novak iz KBC-a Sestre milosrd-nice. Ivica Dadić iz Doma zdrav-lja Split gađao je za drugo mjesto, dok je Nino Jančinec iz KBC-a Sestre Milosrdnice zauzeo tre-će. Među ženama, iz puške je najpreciznija bila Nikolina Bara-nja iz Nastavnog zavoda za javno

zdravstvo, druga je Žaklina Bo-načić iz OB-a Dubrovnik, a tre-ća Vilmica Kurtanjek iz Klinike za psihijatriju Vrapče.

MALI NOGOMETNa turniru u malom nogome-

tu od muških ekipa najbolji su bili Varaždinci (OB Varaždin) koji su osvojili prvo mjesto, dok je ekipa KBC-a Sestre milosrd-nice osvojila drugo mjesto, a eki-pa Zavoda za hitnu medicinu Za-darske županije treće.

Najbolji nogomet među žen-skim ekipama igrale su Puližan-ke, ekipa OB-a Pula, zatim ekipa OB-a Dubrovnik, koja je zauzela drugo mjesto, a teće mjesto je za-služila ekipa OB-a Varaždin.

RUKOMETEkipno su u disciplini ruko-

met - muški zlato osvojili OB Va-raždin, srebrom se okitila ekipa OB-a „Dr. Josip Benčević“ iz Sla-vonskog Broda, a broncom ekipa Opće bolnice i bolnice branitelja

Zdravstveni djelatnici natjecali su se u malom nogometu, rukometu, košarci, odbojci, odbojci na pijesku, boćanju, potezanju konopa, tenisu, trčanju, pikadu, šahu, stolnom tenisu, kuglanju, gađanju iz puške i gađanju iz pištolja, a u svim disciplinama natjecali su se i muškarci i žene

Domovinskog rata Ogulin. Najbolje rukometašice, koje su

na Sportsko-sindikalnim igra-ma osvojile prvo mjesto i zlato su ekipa Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, drugo mjesto pripalo je ekipi OB-a Pula, a treće OB-a Varaždin.

KOŠARKA Košarkaši OB-a „Dr. Josip Ben-

čević“ bili su najbolji na ovogo-dišnjim Sindikalno-sportskim susretima, drugo mjesto osvojila je ekipa OB-a Dubrovnik, a ekipa Centra za autizam osvojila tre-će. U sportskoj disciplini košarka - žene najbolja ekipa bila je Za-vod za javno zdravstvo „Andri-ja Štampar“, a protiv njih u finalu je izgubila ekipa OB-a Pula koja je zauzela drugo mjesto. Košar-kašice OB-a „Dr. Josip Benčević“ osvojili su broncu.

ODBOJKA Odbojkaši OB-a Pula za prvo

su mjesto pobijedili ekipu Bol-

3130 GlasnikGlasnik

nice za ortopediju i rehabilitaci-ju „Martin Horvat“ i ekipu OB-a „Dr. Josip Benčević“ iz Slavon-skog Broda koja je osvojila treće mjesto.

Među odbojkašicama najbo-lja je bila ekipa OB-a Pula, drugo mjesto pripalo je KBC-u Sestre milosrdnice, a treće Zavodu za javno zdravstvo „Andrija Štam-par“.

ODBOJKA NA PIJESKU Odbojka na pijesku iz godine u

godinu sve je popularnija među sudionicima Sindikalno-sport-skih igara. Muška ekipa Medikus Osijek bila je najbolja i osvoji-la zlato, dok je KBC Sestre milo-srdnice I (ovo znači 1., prva eki-pa, nap.) zauzela drugo mjesto i osvojila srebro, a OB Pula I bron-cu. Žene su također igrale odboj-ku na pijesku. Prvo mjesto zauze-le su SU Bronhi, drugo OB Pula I i treće KBC Sestre milosrdnice.

POTEZANJE KONOPA Od muških ekipa u odbojci na

pijesku najbolji su bilo odbojka-ši OB-a „Dr. Ivo Pedišić“ iz Siska, drugo mjesto osvojila je ekipa Hitna Zadar, a treće OB Dubrov-nik.

U potezanju konopa za žene ekipa OB-a Pula i ove godine je zauzela prvo mjesto, OB-a „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica II drugo mjesto, a treće OB „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica III.

BOĆANJE PAROVI Najbolja ekipa boćara (parovi)

je SU Bronhi III, zatim OB Pula, a treće mjesto zauzela je ekipa Hit-na Split I. Slavonke iz OB-a „Dr. Josip Benčević“ zlatne su boća-šice, a SU Bronhi I srebrne, treće mjesto pripalo je SU Bronhi III.

TENISOvogodišnji zlatni tenisač na

sportskim susretima bio je Da-rio Večerić iz KB-a Sveti duh, srebrni Juraj Knezović iz OB-a Dubrovnika, a brončani Mario Belina iz OB-a Ogulin. Među že-nama najbolji tenis igrala je Mo-nika Debeljak iz KBC-a Zagreb, srebro je uzela Patricija Orlić iz OB-a Pula, a broncu Blanka Ko-vačić iz KB-a Dubrava.

TRČANJENajbrži trkač ove je godine bio

Zlatko Tomašić iz KBC-a Sestre milosrdnice, zatim Vedran Pra-hin iz Zavoda za javno zdravstvo, dok je treći istrčao Jurica Ćus iz OB-a Varaždin. Žena koja je na

sportskim igrama najbrže trča-la je Ines Jozić iz OB-a „Dr. Josip Benčević“, Sonja Gačić iz OB-a Pula bila je druga, a Marta Mo-drić iz OB-a Varaždin treća.

PIKADO Odmjerivši umijeće gađanja

u pikadu, najbolji je bio Davor Ragog iz OB-a Dubrovnik, dru-go mjesto zauzeo je Drago Kra-jinović iz KBC-a Zagreb, a treće Marko Rade iz Bolnice za orto-pediju i rehabilitaciju „Dr. Mar-tin Horvat“ iz Rovinja.

Među ženama najbolje je gađa-la Lidija Čelebija iz OB-a „Dr. Jo-sip Benčević“ iz Slavonskog Bro-da, zatim Sandra Rožmarić iz OB-a Varaždin pa Marina Ćalić Polegobić iz SU Bronhi.

ŠAHIgor Tripalo iz OB-a Ogulin

najbolji je šahist na ovogodišnjim Sindikalno-sportskim susretima, drugo mjesto pripalo je Ninosla-vu Ljubičiću iz OB-a „Dr. Josip Benčević“, a treće Ratku Vujno-viću iz OB-a Ogulin.

No, samo su dvije žene igra-le šah ove godine. Nada Lazić iz OB-a Pula bila je bolja od Ljiljane Levantić iz OB-a Varaždin.

STOLNI TENISStolnotenisači su također od-

mjerili snage. Od muških prvo mjesto je zauzeo Zvonimir Vu-jasović iz Doma zdravlja Zagreb Zapad, drugo mjesto pripalo je Dragi Krajinoviću iz KB-a Du-brava, a treći je bio Igor Dovođa iz Zavoda za hitnu medicinu Po-žeško-slavonske županije.

Nikolina Crnković (Ljekarne Zagrebačke županije u Velikoj Gorici) bila je najbolja u stolnom tenisu, druga ja Tonka Biočić koja radi u HMP-u Split, a Na-talija Turković iz OB-a Varaždin osvojila je treće mjesto.

KUGLANJE U kuglanju je prvo mjesto i zla-

to osvojio Zoran Burić iz Bolni-ce za ortopediju i rehabilitaciju „Dr. Martin Horvat“ iz Rovinja. Za samo jedan čunj bio je slabiji Mislav Hećimović iz KB-a Sestre milosrdnice, dok je treće mjesto zauzeo Miro Hrabar iz Hitne u Splitu.

Među ženama najbolja kugla-šica bila je Sertić iz OB-a „Dr. Tomislav Bardek“ iz Koprivni-ce, druga je Marica Ulić, također iz OB-a „Dr. Tomislav Bardek“, a treća Tajana Aušić ii OB-a „Dr. Josip Benčević“.

32 Glasnik

Prije dogovora s Vladom RH o povećanju osnovice za 3 posto od 1. siječnja i 2 po-

sto od 1. rujna 2019., sindika-ti javnih službi su, pripremajući se za štrajk, na velikim plakati-ma diljem Hrvatske poslali saže-te poruke i objavili notorne istine javnosti, premijeru i Vladi koje, osim, naravno, Vlade RH i re-sornih ministarstava, svatko vidi. Plakati su izazvali velik interes javnosti. Na plakatima su tako pisale sljedeće poruke upućene

kata pisale su poruke i Vladi i hr-vatskoj javnosti: Država ne smije vratiti svoje građane!; Bez stalnog pritiska poštena vlast nije mo-guća. Hrvati, probudite se!; Javni službenici služe građanima. Nije svejedno tko vas liječi, obrazu-je vašu djecu i brine se o starima. Vladi RH je svejedno; Čestitajmo jubilej!

Deset godina promašene politi-ke, zaostajanja i apatije; Veće pla-će svim radnicima pa i onima u zdravstvu, obrazovanju, socijal-

PLAKATI SINDIKATA JAVNIH SLUŽBI

Poruke koje su zabrinule Vladu i premijera

Vladi RH: Povećanje plaća sebi i bogatima vi zovete poreznom re-formom; Hrvatska na začelju Eu-rope! Krivci: vaša politika i šutnja građana; Neki će raditi do 67 jer su neki radili do 30!;

Njemačka nam smanjila neza-poslenost! Danke Deutschland; Smanjila javni dug i deficit - izgu-bila stanovnike i radnike. Na jed-nom od plakata poruka je poslana izravno premijeru: Predsjedniče Vlade! Iseljavanje nije mobilnost, to je egzodus. Na nekim od pla-

noj skrbi, kulturi... Kampanja sin-dikata javnih službi za pravedniji odnos vlasti prema zaposlenima u javnom sektoru, osim plakati-ma, mogla se pratiti i na web stra-nici  www.javnesluzbe.hr, zajed-ničkom portalu sindikata javnih službi te na na HRT-u jer su za to napravljeni i spotovi čije je emiti-ranje počelo 23. studenoga.

Web stranicu javnesluzbe.hr, krasi i citat Alberta Einsteina: Dr-žava je stvorena za čovjeka, a ne čovjek za državu.