GLASNIK SV. ANTEGLASILO SAMOSTANA I ŽUPE SV. ANTE KNIN

Riječ urednika

GOD. V. SV. ANTE 2004. BR. 1(8)

Ovaj broj Glasnika izišao je u znaku najstarijeg Gospina lika u Hrvata jer nas mnogi iz svijeta pitaju da im kažemo po čemu je Knin toliko značajan za Hrvatsku povijest, a posebice Biskupija. Nedavno me je strani dužnosnik, koji živi i radi u Kninu, izravno zamolio da mu pokažem temelje starohrvatske Gospine bazilike u Biskupiji i originalni Gospin pralik. Uputio sam ga u Biskupiju na lokalitet Crkvine na kojem su franjevci u neposrednoj blizini sagradili (1938.) spomen crkvu Naše Gospe po nacrtu Ivana Meštrovića, te u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu gdje može vidjeti origi-nale svih pronađenih arheoloških starohrvatskih nalaza iz Knina i okolice, pa i Gospin pralik iz Biskupije.

Taj me je razgovor potakao da u ovom broju Glasnika sv. Ante posvetim ovoj temi posebnu pažnju. Stoga sam se potrudio zamoliti za razgovor poznatog hrvatskog arheologa dr. Dušana Duju Jelovinu, rođenog Kninjani-na. Dr. Jelovina se rado odazvao i na tu temu stručno i iscrpno odgovorio. Razgovor je s njim vodio naš surad-nik prof. Marko Menđušić, arheolog iz Šibenika. Svjesni važnosti ove teme, korične stranice našeg lista, koje tiskamo u boji, ilustrirali smo orginalnim reprodukcijama ostataka starohrvatske vjerske i nacionalne baštine.

Ovim putem zahvaljujemo dr. Jelovini, prof. Menđušiću na vrlo uspjelom “Razgovoru” kao i prof. Anti Miloševiću, ravnatelju Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu što nam je dozvolio snimanje nave-denih spomenika, te gosp. Zoranu Alajbegu, stručnom fotografu iz istog Muzeja, koji nam je snimio i pripremio za tisak sve potrebne fotografije kojima smo potkrijepili ovaj tekst.

Uzdam se da će uloženi trud naših suradnika biti od koristi onima koje zanima naša hrvatska i vjerska baština.

Kao što je poznato, ove godine u travnju (24. i 25. ) održao se Susret hrvatske katoličke mladeži u Šibeniku koji je okupio gotovo 20.000 mladih. Bio je to u životu naše biskupije jedan od povijesnih događaja. U svojoj poruci mladima papa Ivan Pavao II. stavio ih je pod zaštitu Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta i bl. Ivana Merza.

O ovoj temi imamo iscrpni prilog našeg župnika fra

U znaku najstarijeg Gospina lika u HrvataIvana Nimca pod naslovom “Hrvatska katolička mladež u Kninu” .

Fra Petar Klarić piše pod naslovom: «Trnoviti put Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta» koje smo sve imali probleme dok smo ishodili građevinsko zemljište za gradnju Gospine bazilike u Kninu.

Rubrika «Duhovni život» donosi najznačajnija događanja kao što su: Korizma, Veliki tjedan i Uskrs u župi, o duhovnom programu Hrvatskog radio Knina, scenski prikaz muke Isusove, prva sveta pričest, krizma, duhvni život FRAME i kako je Bečki kardinal dobio veslo i još mnogo toga zanimljivoga.

Pišemo u rubrici «Caritas» kako nam je i ubuduće potrebno zacjeljivati rane.

Donosimo obavijesti i dojmove iz Knjige zahvala.U rubrici «Iz prošlosti» gosp. Joško Zaninović piše

o vrlo vrijednim arheološkim istraživanjima na lokalitetu Burnum.

I ovaj put u rubrici «Kultura – stvaralaštvo», «Iz života grada», «Jezični savjetnik», «Dječji radovi» i «Šport» donosimo vrlo zanimljive članke.

Na kraju navodimo sponzore koji su pomogli tiskanje ovoga Glasnika. Hvala im. Bog ih blagoslovio i mirom podario.

Draga braćo i sestre, i kroz ovo pola godine od Božića do blagdana sv. Ante, osjetili smo majčinsku zaštitu Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Istu su zaštitu imali i naši djedovi i pradjedovi. Da bi nadolazeći naraštaji osjetili njezinu moćnu zaštitu, već danas, trebamo svojim zavjetnim darom graditi zavjetnu baziliku Njoj u čast u Kninu.

Neka nam u tom pomogne i zagovor svetoga Ante, čiji blagdan slavimo.

urednikfra Petar Klarić, gvardijan

ŽUPNIKOVA DUHOVSKA PORUKA 4

Jedan je naš poznati po-litičar i sveučilišni profesor ispričao novinama neke svoje vrlo neobične doži-vl-jaje. Budući da pripada stranci koja je nekada u svom programu zastupala

bezboštvo, njegova priča zvuči kao neka ispo-vijest vjere u onostrani život. Kazao je još da je o svojim doživljajima govorio i časnim sestrama. One su mu obećale da će moliti za njega da mu se dogodi milost. Što je to milost? – zapitao je začuđeni profesor. Časne mu sestre nisu mogle protumačiti milost. Rekle su mu samo da će to znati kad mu se milost dogodi. Tada će imati vjeru.

Mogao je profesor pitati i nekoga učenog teologa da mu protumači milost. Svejedno mu ne bi mogao više kazati od časnih sestara. To je duhovsko iskustvo Crkve koje se ne može nikome rastumačiti tko ne doživi Duha Isusova. To je jedinstveno ljudsko iskustvo onostranosti. Crkva o njemu kroz cijelu povijest svjedoči na način kako su to činili apostoli na dan Pedeset-nice. Isus se poslije uskrsnuća ukazivao svojim učenicima, a četrdeseti se dan uzdigao prema visinama i skrio u oblak. Oblak je u Bibliji simbol Boga. Tako im je na simboličan način kazao da je on sada skriven u Bogu. Ne mogu ga više gledati, ne mogu više s njime na osjetilan način općiti. On sada živi s one strane smrti. Obećao im je ipak da će biti s njima u svakodnevici njiho-va života. Samo neka budu zajedno i neka mole. Rekao je: I evo, ja sam s vama u sve dane - do svršetka svijeta (Mt 28,20).

Bili su zbunjeni, nisu shvaćali, ali su ipak poslušali Isusa. Bili su zajedno i molili. Pedes-etog dana nakon uskrsnuća dogodila im se milost: Prožela ih je Sila odozgor – kako im je Isus obećao (Lk 24,49). Bogom su bili tako ispunjeni da su bili sigurni da je Isus s njima. Ono što se toga proljetnog jutra događalo u Jeruzalemu postalo je povijesno iskustvo svih

RASTITE U MILOSTIkršćanskih naraštaja. Sila odozgor, Duh Sveti prožima biće Isusova vjernika i omogućuje mu najprisniji odnos s Bogom. Kada to doživi, kršćanski vjernik spoznaje što je milost. Milošću priznajemo Boga svojim Ocem, milošću Isusa priznajemo Bogom, milošću u Duhu Svetomu imamo dioništvo božanskog života. Milošću sam Božjom ono što jesam – svjedoči apostol Pavao (1 Kor 15,10).

To se zove duhovsko iskustvo. Po Duhu Svetomu svjedoci smo Isusove božanske sve-moći. Oni kojima se ta milost dogodila prepozna-ju se jedni u drugima. Ono što svaki u sebi nosi odmah to u drugome prepoznaje. Obogaćujemo se milosnim darom i tako tvorimo zajednicu koja se naziva Crkvom. Još više: milosno ob-darivanje prelazi našu svakodnevicu. Duh nas Sveti obdaruje moćima kojima se ispomažemo preko granice smrti. To nazivamo općinstvom svetih. Tako naša vjera u život vječni nije fanatič-na želja, nego milosni dar koji se obogaćuje u općinstvu svetih.

Kršćanska je dakle vjera milosni dar kojeg prepoznaju samo oni koji ga imaju. Jer je milost i dar i darivanje i darovatelj koji se daruje. Milost je i biti darovan i moliti za milosni dar. Oni koji su primili milost neprestano slave jer znaju da se u njima Bog proslavlja. Cijeli je kršćanski život, od kolijevke do groba, praćen slavljima vjere. U ovih pedeset dana od Uskrsa do Duhova najčešća su i najveća vjernička slavlja: slavlja krštenja i svete potvrde, slavlja prve pričesti, hodočasnički skupovi, mladenački susreti…Sva su crkvena slavlja duhovski ushit Isusove zajednice, jeka zapravo prvih Duhova. U njima se Crkva uvijek novim naraštajem pomlađuje. Potrebno je da-kle s mladima moliti i slaviti da rastu u milosti i spoznanju Spasitelja Isusa (2 Pet 3,18). A s nadom se valja moliti i za one ljude koji još nisu spoznali Gospodina: neka im se dogodi milost da imaju vjeru.

Vaš župnik

U ŽARIŠTU 5

Organizacija susretaŽupa svetog Ante u Kninu od početka je

su-djelovala na nacionalnoj, biskupijskoj, dekanatskoj i župskoj razini u organizaciji ovoga značajnog događaja u Šibenskoj biskupiji.

- Naši su mladi aktivno sudjelovali u provođenju projekta «Škole animatora» koja po cijeloj Hrvatskoj održava tečajeve na kojima se katolički mladići i djevojke osposobljavaju za organiziranje i vođenje mladenačkih zajednica i udruga. Jedan je takav seminar održan od 9. do 11. siječnja ove godine u Kninu. Najaktivnija grupa naših mladih sudjelovala je također na seminarima u Drnišu i Vodicama. Bez njihova mladenačkog zanosa i požrtvovnosti, teško bi bilo organizirati ovaj susret. Šibenska je bisk-upija ovu požrtvovnu grupu naših mladih župljana nagradila putovanjem na hodočašće naroda u

najveće austrijsko marijansko svetište Mariazell.

- U pripravi organiziranja Susreta hrvatske ka-toličke mladeži u Šibeniku veliku je važnost imao Dijecezanski organizacijski odbor koji je imao ulogu na biskupijskoj razini animirati, koordinirati i organi-zirati župe Šibenske biskupije za središnje slavlje u Šibeniku, ali i za prihvat i susrete mladih po župama u biskupiji. Župni vikar u Kninu, fra Ivica Omazić, bio je član ovoga odbora i prenosio mladima naše župe potrebe i očekivanja orga-nizatora..

- Kninski je dekanat - kojemu pripadaju župe Kijevo, Vrpolje, Promina i Knin – održao 26. ožuj-ka ove godine dekanatski sastanak na kojem je raspravljano o mogućnosti svake župe da se uključi u ovaj veliki duhovni projekt naše Crkve. Svaka

HRVATSKA KATOLIČKA MLADEŽ U KNINUPiše: Fra Ivan Nimac, župnik

Nastavak na sljedećoj stranici

Nakon Skupa hrvatske katoličke mladeži u Šibeniku, 24. travnja ove godine, župa je svetog Ante u Kninu ugostila pet stotina i sedamdeset mladića i djevojaka koji su u jedanaest autobusa, sa svojim dušobrižnicima (svećenicima, vjeroučiteljima i časnim sestrama) došli u goste ovoj drevnoj župi u hrvatskom kraljevskom gra-du Kninu. Mladi su u Knin stigli u kasnim večernjim satima te bili raspoređeni za prenoćište. U nedjelju su sa svojim svećenicima i voditeljima sudjelovali na svetoj misi, a potom se upoznavali s povijesnim znamenitostima ovoga grada i okolice.

U ŽARIŠTU 6je župa podijelila anketni listić i prema dobivenim odgovorima ugostila određeni broj mladih katolika po obiteljima. Župa Kijevo primila je jedan autobus s pedeset mladih Zagrepčana, a župa Promina pe-deset mladih iz Jajca. Pedeset mladih Banjalučana bili su gosti župe sv. Jakova u Vrpolju.

U župi sv. Ante u Kninu već smo za Božić prošle godine najavili vjernicima ovaj važni događaj u Šibenskoj biskupiji. Podijelili smo anketne listiće i dobili odgovore o mogućnosti primanja mladih za prenoćište u obiteljima.

Naši su župljani izrazili spremnost udomiti oko dvije stotine mladih. Kasnije su se prijavile i druge obitelji te smo uspjeli ugostiti još jedan autobus.

Prihvat mladih u KninuDvije stotine i pedeset mladića i djevojaka bili

su obiteljski gosti u Kninu. Svi mladi koji su kod obitelji bili ugošćeni došli su iz Banjalučke biskupi-je. Stotinu mladih s dva autobusa došlo je iz župa livanjskog dekanata: Livno, Ljubunčić, Vidoši i Podhum. Predvodio ih je mladi župni vikar iz Livna fra Željko Brkić. Tri su autobusa sa sto i pedeset mladih stigla iz dvadeset i dvije župe banjalučkog, prijedorskog, bosanskogradiškog i prnja-vor-skog dekanata. S njima su došli svećenici don Davor Klečina, fra Ivica Jurišić i tri časne sestre. Svećenici su bili gosti samostana sv. Ante, a časnim sestrama pružile su gostoprimstvo školske sestre franjevke u Kninu na čelu sa starješicom samostana č.s. Ksenijom Balajić.

Nekoliko dana prije skupa u Šibeniku organiza-tore je iznenadio veliki odaziv mladih iz svih župa

naše domovine. Na poziv oca biskupa da svaka župa pronađe još dodatne mogućnosti smještaja mladih, mi smo u Kninu ponudili mogućnost sm-ještaja u objektima bivše vojarne u Ulici Četvrte gar-dijske brigade. Ti su objekti sada dijelom u vlasništ-vu Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, a dijelom u vlasništvu grada Knina. Trebalo ih je hitno pripremiti za prihvat mladih. Troškove za uređenje sanitarnih čvorova snosila je Šibenska biskupija i grad Knin. Mnogi su se nesebično žrtvovali i za nekoliko dana uredili prostorije za prihvat mladih. Najviše truda podnijeli su mladi framaši i djelat-nici našeg župnog Caritasa. U tim je prostorijama prenoćilo tri stotine i sedamdeset mladih iz Za-grebačke biskupije. Tri su autobusa sa sto i pedeset mladih došla iz dekanata sv. Petra iz Zagreba. Predvodili su ih svećenici vlč. Damir Bačun, vlč. Dragutin Šengula i vlč. Zlatko Pavetić. Iz župa sisačkog dekanata u tri je autobusa došlo sto i sedamdeset mladih. Vodili su ih svećenici vlč. Vje-koslav Jakopović, vlč. Ivan Frkonja i vlč. Ivica Berdik. Svi su svećenici sa svojim mladima spavali na podu u vrećama za spavanje.

Najteži je organizacijski zadatak bio, nakon sk-upa u Šibeniku, prihvat mladih u Kninu. Pri tomu su naši mladi framaši sjajno odradili svoj posao. Jedna je grupa framaša imala zadatak da u Šibe-niku pronađe autobuse naših gostiju i da ih dovede u Knin. Druga je grupa imala zadatak na nekoliko mjesta u Kninu dočekati autobuse i rasporediti ih za smještaj po obiteljima. Svi su imali adrese i brojeve telefona obitelji koje primaju mlade. Putem mobilnih telefona bili su međusobno povezani. Tako su u vrlo kratkom vremenu i bez ikakvih neprilika mladi bili

Mladi iz Knina na euharistijskom slavlju u Šibe-niku na gatu Vrulje

Kninjani su ugostili 570 mladih (11 autobusa)

U ŽARIŠTU 7raspoređeni za prenoćište.

Misa u crkvi Hrvatskog ZavjetaU nedjelju izjutra, 25. travnja, svi su mladi u 11

sati sudjelovali na župnoj svetoj misi. Prostrana, do kraja popunjena baraka koju nazivamo crkvom Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta, ostavila je na mlade katolike neizbrisiv doživljaj. Na početku je mise župnik i dekan kninski fra Ivan Nimac pozdravio goste i predstavio župu sv. Ante u Kninu, a gvardijan samostana sv. Ante fra Petar Klarić prikazao je povijesnu ulogu franjevaca i ovoga sa-mostana. Svetu je misu predvodio i propovijedao msgr. Josip Mrzljak, pomoćni zagrebački biskup. Na kraju svete mise gosti su se predstavili domaćoj Crkvi. Zagrebačke župe predstavio je don Dragutin Šengula, a o župama sisačkog dekanata govorio je don Ivan Frkonja. O župama livanjskog dekanata govorio je fra Željko Brkić, a u ime biskupa Kom-arice i u ime dvadesetak župa Banjalučke biskupije govorio je don Davor Klečina.

Nakon svete mise mladi su imali vremena za okrjepu i razgledanje grada. Treba još napomenuti

da su sve obitelji, koje su ugostile mlade goste, za njih priredile doručak. Šibenska je biskupija darov-ala tisuću lanch-paketa, a naš župni Caritas prip-ravio je za mlade šest stotina sendviča. Samostan je sv. Ante priredio objed za biskupa, svećenike i časne sestre.

Na povijesnim mjestima

Poslijepodnevni program za mlade katolike prire-dio je kninski gradonačelnik gosp. Vinko Marić. On je mlade primio na kninskoj tvrđavi. Predviđeno je bilo da mladi uz glazbu i druženje ostanu duže na tvrđavi, odakle puca predivan pogled na kninsku okolicu. Radi jakoga vjetra program se nije mogao održati na otvorenome. U starogradskoj vijećni-ci gradonačelnik je pozdravio mlade i počastio ih sokovima. Ravnatelj kninskog muzeja, prof. Dražen Samardžić, kratko je izložio važnost grada Knina u hrvatskoj nacionalnoj povijesti.

Nakon razgledanja kninske tvrđave mladi su

Nastavak na sljedećoj stranici

Pomočni biskup mons. Josip Mrzljak predvodi misu za mlade

U ŽARIŠTU 8se Banjalučani uputili natrag u svoju Bosnu. Svi su drugi pošli u hrvatsko marijansko prasvetište u Biskupiji. Na ostacima kraljevske bazilike Sve-te Marije hrvatsku im je povijest tumačio poznati kninski pjesnik gosp. Nadomir Ante Tadić-Šutra. U spomen crkvi Naše Gospe krasnoslovio im je nekoliko svojih pjesama o hrvatskom kraljevskom gradu Kninu. Tako je puna dojmova i lijepih doživl-jaja hrvatska katolička mladež završila ovogodišnji susret u Šibeniku i svoje druženje u Kninu.

Dragi vjernici, dragi mladi gosti, oče naš biskupe, dragi slušatelji Hrvatskog radio Knina!

Ovogodišnji Susret hrvatske katoličke mladeži održava se u Šibenskoj biskupiji. Središnje slavlje bilo je jučer u Šibeniku, a danas se nastavlja po župama Šibenske biskupije. Mladi hrvatski kato-lici žele upoznati svoju Crkvu i zato su poduzeli naporan put da iz različitih biskupija budu gosti vjerničkim zajednicama širom ove biskupije. Sa svojim svećenicima i časnim sestrama k nama su u Knin stigli mladi iz Banjalučke biskupije. Fra Željko Brkić iz Livanjskog dekanata došao je s dva autobusa, a don Davor Klečina, Fra Ivica Jurišić i fra Vinko Marković došli su s četiri auto-busa iz drugih dijelova nama susjedne Banjalučke biskupije. Oni su prenoćili kod naših obitelji u Kninu i vjerujem da su doživjeli svu toplinu hr-vatske gostoljubivosti. Srdačno ih pozdravljam i molim za njih zagovor naše zaštitnice Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta.

Pozdravljam mlade katolike i njihove svećenike koji su u šest autobusa došli iz Zagrebačke nad-biskupije: mlade iz župe svetog Petra u Zagrebu s njihovim svećenikom don Damirom Bačunom; mlade iz župe Svete Obitelji iz Zagreba s njihovim svećenikom don Dragutinom Šengulom; mlade iz župe svetog Jeronima u Zagrebu sa svećeni-kom don Zlatkom Pavetićem; mlade iz sisačkog dekanata: župe Sela sa svećenikom don Ivanom Frkonjom, župe sv. Kvirina sa svećenikom don

MISA ZA MLADE U CRKVI GOSPE VELIKOGA HRVATSK-OG ZAVJETA

Vjekoslavom Jakopovićem i mlade iz sisačke župe Martinska Ves s vjeroučiteljom Ivicom Kovačićem.

Na poseban način pozdravljam pomoćnog zagrebačkog biskupa mons. Josipa Mrzljaka koji je u ime zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića danas ovdje s nama i predvodi ovu svetu misu. Oče biskupe, dobro nam došli! Vi ste oče biskupe izdanak obiteljske loze blaženoga Alojzija Stepinca koji je na neki način putokaz budućnosti ovoj patničkoj Crkvi.

Danas se, braćo i sestre, nalazite u jedinstven-om hrvatskom svetištu, u svetištu Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta koje je Papa Ivan Pavao II. prošle godine proglasio zaštitnicom hrvatske zemlje i hrvatskog naroda. Vi ništa ne vidite od materijalne veličine ovoga mjesta, ali ste u ovoj skromnoj baraci svjedoci rađanja novog života u ovom kraljevskom gradu Kninu. U ovom se bivšem skladištu, kao u Betlehemskoj štali, rađa Crkva nositeljica Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Ova je župna zajednica u Kninu zaglavni kamen naše povijesti. Ovom je hrvatskom kraljevskom

Župnik Nimac pozdravlja oca biskupa, svećeni-ke, časne sestre, vjernike i mlade

U ŽARIŠTU 9

Nastavak na sljedećoj stranici

gradu - rasadištu katoličke duhovnosti - bila namijenjena smrt, ali je Gospa, koja lozu našu čuva, sačuvala ovaj grad i u njoj podiže zajednicu vjere koja će biti čuvar uspomena i nositelj nade.

Ova župa u Kninu brojila je prije Domovinskog rata nešto manje od tisuću duša. Samostanska i župna crkva svetog Ante bila je dovoljna za ovu malu zajednicu koja se neprestano smanjivala. Na početku Domovinskog rata crkva je bila zapal-jena, a katolički hrvatski narod prognan iz Knina. U oslobođeni ovaj grad povratili su se prognani Hrvati i naselili Hrvati iz drugih krajeva. Nešto više od polovice današnjih Kninjana došlo je iz Bosne i Hercegovine, a ostali iz svih krajeva hrvatske države.

Danas u Kninu živi oko jedanaest tisuća ka-toličkih vjernika. U samostanskoj i župnoj crkvi sv. Ante nedjeljom slavimo svetu misu u 8 i u 12 sati. U spomen-crkvi Svete Marije, u drevnoj Biskupiji, slavimo svetu misu nedjeljom u 10 sati, a ovdje u ovoj baraci Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta svete su mise u 9, u 11 i navečer u 19 sati.

U župi rade trojica svećenika. Svake godine Prvu svetu pričest primi oko 190 prvopričesnika, a isto toliko i sakrament svete potvrde. U župi djeluje mješoviti crkveni zbor i dječji zbor Anđeli Knina. Mladi se okupljaju u zajednici franjevačke mladeži – FRAMA. Oni su nada Crkve u Kninu i njima posebno zahvaljujem na organizaciji ovoga Susreta hrvatske katoličke mladeži. Još trebam naglasiti da u Kninu djeluju i dva samostana: Franjevački samostan sv. Ante i samostan re-dovnica Školskih sestara svetoga Franje. Prošle je godine Papa Ivan Pavao II stavio «narod hrvatski i zemlju ovu» pod zaštitu Gospe Velik-oga Hrvatskog Zavjeta. Ovdje na ovome mjestu namjeravamo sagraditi zavjetnu baziliku našoj zaštitnici, Gospi Velikoga Hrvatskog Zavjeta.

Još jednom, Vas, oče biskupe, vas braćo svećenici i vas draga mladosti kao župnik i dekan ove časne i drevne župe najsrdačnije pozdravl-jam. A sada će vas, u ime franjevačke zajednice, pozdraviti i upoznati s djelovanjem gvardijan našega franjevačkog samostana.

Fra Ivan Nimac

Pozdravni govor fra Petra Klarića, gvard-ijana

U ime Franjevačkog samostana svetoga Ante i nas kninskih franjevaca pozdravljam mons. Josipa Mrzljaka, pomoćnog biskupa zagrebačkog, sve nazočne svećenike, časne sestre, mlade iz Za-greba, Siska, Banja Luke, Livna i ostalu nazočnu braću i sestre!

Dragi gosti, dobrodošli u hrvatski kraljevski grad Knin, u grad svetoga Ante i grad Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Želim vam nešto reći o našem samostanu, a župnik je već kazao o župi.

Franjevci su u Kninu nazočni još u srednjem vijeku. Naš se samostan spominje 1469. godine. Kada je Knin pao pod tursku vlast 1522. godine, samostan je srušen, a poslije oslobođenja obnovl-jen. Kroz povijest franjevci su prolazili kroz mnoge bure i oluje ali su uvijek bili uza svoj narod. Mi smo, kninski franjevci, čuvari svetih mjesta i uspomena: Biskupije, najstarijeg Gospinog pralika u Hrvata u čiju će se čast, kao što reče župnik, graditi zav-jetna bazilika Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Blaženi je kardinal Alojzije Stepinac u prasvetištu u Biskupiji 1938. godine. Njegov je nasljednik, blagopokojni kardinal Franjo Šeper godine 1966. predvodio u Biskupiji prvo veleslavlje progonjene Crkve. Blažene uspomene pokojni kardinal Franjo Kuharić 1978. godine hrabro je predvodio proslavu devetstote obljetnice svetišta Svete Marije u Bisk-upiji. Eto toliko o Biskupiji.

Dalje o povijesti: šibenski biskup Ivan Callegari predao je 1695. godine franjevcima kninskoga hospicija župu u Kninu. Osim dušobrižničkoga rada franjevci su puno doprinijeli i u školstvu i u kulturi. U sklopu našeg franjevačkog samostana djelovala je i samostanska niža škola. Godine 1735. odluče-no je da se u Kninu predaje filozofija. Provincijsko učilište se očuvalo do reforme filozofije u vrijeme austrijske vladavine. Kada se uveo domaći studij 1838., dva niža razreda i humanitet bio je u Kninu do 1841. godine, kad je premješten u Karin. Naš Franjevački samostan svetoga Ante posjeduje kn-jižnicu i arhiv. Poznat je i zbog djelovanja kninskih franjevaca u sakupljanju hrvatskih spomenika. U njemu je živio i djelovao otac hrvatske arheologije fra Lujo Marun. Godine 1890. u sjevernom dijelu

U ŽARIŠTU 10Propovijed mons. Josipa Mrzljaka,pomoćnog zagrebačkog biskupa

Braćo i sestre!

U ovom vremenu od Uskrsa do Duhova kroz nedjelje, a i kroz sve dane, sveta Crkva nudi nam u čitanjima, u liturgiji odlomke o počecima ove za-jednice kojoj mi pripadamo, o počecima Crkve, o počecima naše vjere. I ovo hodočašće mladih i ovaj naš današnji skup na poseban način želi pred sve nas staviti to presudno pitanje: “Što ja to vjerujem i tko sam ja? Koji je smisao toga da sam ja kršćanin, da sam član Crkve? Što je to?” Te riječi Svetoga pisma govore nam o onim događajima poslije te prve nedjelje kako se sve to odvijalo. Govore nam kako se činilo da je na Veliki petak sve propalo. I mnogi učenici koji su do tada išli za Isusom odlazili su razočarani. Stavili su svoje pouzdanje u Isusa, vidjeli su da je on posebni učitelj, govorio je kao što nitko do tada nije govorio, išli su za njim. Ali na Veliki petak se činilo: sve je to propalo, lijepo je govorio, ali sada je krivo optužen, razapet na križ, umro, stavljen u grob i gotovo. Zaista, našim ljud-skim očima se čini da sa smrću sve prestaje. No, dogodilo se ono najvažnije u ljudskoj povijesti: do-godilo se to da je smrt pobijeđena, da smrt više ne vlada nad ljudima, ni nad jednim čovjekom. Tu sada počinje vjera, trče na grob najprije žene pa, onda neki učenici kažu “Uskrsnuo je!”, drugi kažu “Nije, ne vjerujemo! To je nemoguće!”, odlaze razočarani iz Jeruzalema. Dvojica odlaze u Emaus, pričaju što se to dogodilo, sjedaju za stol i onda u lomljenju kruha prepoznaju: pa to je taj Učitelj, to je On, živ! Toma, čuli smo u nedjelju po Uskrsu, kaže: “Ja neću vjerovati dok ne stavim svoje prste u njegove rane, neću vjerovati!” Toma je vjerojatno bio neki praktičan čovjek, on se nakon tog razočaranja vra-tio svojem poslu. Čuo je da neki učenici govore o uskrsnuću, ali on to ne može prihvatiti, jednostavno želi sam sebe uvjeriti da je to istina, i tek ako to doživi onda će vjerovati. No, kada je došao blizu Isusa, kada se dogodio taj, rekao bih milosni tre-nutak, onda više nije trebao stavljati svoje ruke u njegove rane. Jednostavno je rekao: “Gospodine moj i Bože moj!” Rađa se u njemu vjera. I sve više i više ljudi počinje vjerovati iako uvijek ima i onih koji će biti na drugoj strani i koji će možda sumnjati, ili će jednostavno željeti da se to nije dogodilo. I zato, čuli smo danas u ovim Djelima apostolskim, kada tadašnji veliki svećenik pita učenika: “Pa zar

samostana, u prizemlju, smješteni su starohrvatski spomenici. 1893. godine na istom je mjestu podig-nuto novo krilo samostana u kojem je otvoren Prvi muzej hrvatskih starina. Danas se starohrvatski arheološki spomenici nalaze u Splitu, u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika. U vrijeme Do-movinskog rata franjevci iz Knina su prognani za-jedno sa svojim narodom. Poslije vojno-redarstvene akcije «Oluja», 5. kolovoza 1995. godine, vraćaju se ponovno sa svojim narodom u Knin. U Domov-inskom je ratu crkva svetog Ante bila zapaljena, a samostan devastiran. Obnovljeni su uz pomoć samostana, naše provincije Presvetoga Otkupitelja i Ministarstva kulture. Danas mi, kninski franjevci, djelujemo u župnom pastoralu kroz svekoliki pasto-ralni i duhovni život, karitativni preko Caritasa župe svetog Ante, u bolnici i u vojsci. Kao i kroz povijest, i danas dijelimo dobro i zlo sa svojim narodom. Tako će biti i u buduće.

Još jedanput od srca sve pozdravljam, svi nam dobro došli i hvala lijepa!

Pozdravni govor oca gvardijana

Nastavak na sljedećoj stranici

U ŽARIŠTU 11vam nismo zabranili da govorite o tome čovjeku? Zašto opet govorite? To vam je strogo zabranjeno! Vi ne smijete to naučavati!” Ali oni kažu: “Više se treba pokoravati Bogu nego ljudima, mi moramo slušati taj Božji glas!” I tako se, braćo i sestre, rađa ta prva zajednica vjernika Crkve.

I mi smo dio te Crkve, te žive zajednice. Mi danas ovdje nismo skup nekih ljudi koji se samo sjećaju povijesti. Sada dok vam ovo govorim što se događalo skoro prije dvije tisuće godina onda to ne govorim kao povijest, nego govorim kao neprestano događanje u kojem i mi sudjelujemo, u kojem se i mi evo susrećemo i jedni drugima svjedočimo: “Isus je živ!” Mi vjerujemo i želimo ići njegovim putem. Mi neprestano želimo slušati njegovu Riječ, u ovome vremenu u kojem živimo. Ne možemo izabrati neko drugo vrijeme, ne možemo izabrati neku drugu sredinu, nego tu i sada gdje jesmo. Kada su prvi kršćani ulazili u tadašnji svijet i to je možda bilo, ljudski rečeno, bez ikakve šanse. Bila su najprije dvanaestorica ribara i težaka iz Galileje, onda se taj krug širio, najviše onim priprostim ljudima koji su vjerovali. Kakve su šanse oni imali protiv Rimskoga Carstva, protiv poganskoga svijeta tako jakoga i čvrstoga? Ali , oni su hrabro ušli u taj svijet. Živimo li mi danas možda u nekakvom drukčijem svijetu? I danas su, rekao bih, iste teškoće. I danas ulazimo u jedan svijet koji nije nimalo sklon riječima Isusa Krista, načinu njegova života. Čovjek više vjeruje sebi nego Bogu. Vjeruje u svoju znanost, vjeruje u svoje bogatstvo, vjeruje u svoju vojsku. Pa zar ne vidite kako se rješavaju problemi u svijetu: ne uz Božju pomoć, nego samo ljudskom snagom. Ljudi žele staviti svoje pouzdanje u sebe i na taj način onda rješavati probleme u svijetu, na taj način živ-jeti. Dakle, što se tiče svijeta, skoro da je isti kao i u ono vrijeme. A mi, opet, možda nemamo neke svjetske moći. Osim Gospodina Isusa, njegove Riječi, njegove milosti, nemamo drugo. Ali, upravo s tim mi idemo u svijet, mi upravo svjedočimo da je to ona najveća vrijednost koja može donijeti ono najbolje za čovjeka, da je to smisao ljudskoga života, da tako treba živjeti.

To želimo svjedočiti i zato smo se evo okupili, dragi mladi, na poseban način. Zato smo, evo, kroz dvije godine od onog susreta u Osijeku pripravljali ovaj susret, jer vjerujemo da je to dobar susret, da je to koristan susret, da je to susret onih koji jedni drugima svjedoče o Isusu uskrsnulome, koji svje-

Biskup mons. Josip Mrzljak

doče kako se i danas i uvijek isplati biti kršćanin, kako se isplati biti Isusov učenik, kako se isplati prijanjati njegovu nauku, kako je to rješenje svih problema i kako je to pravo svjetlo našega života. Zato želimo učvrstiti svoju vjeru, učvrstiti se na tom putu, na poseban način vi mladi kojima će se nuditi mnoštvo nekih drugih putova, kojima će se govoriti: “Pa ne morate ići tim putem koji i nije tako lak.” I zaista, nije lak, nije lako biti kršćanin, to moramo reći. Ni Isus nije nikoga mamio nekakvim jeftinim obećanjima. Nije rekao: “Dođite za mnom pa ćete biti uspješni ljudi, pa ćete biti zdravi, pa ćete imati ovo ili ono, bit ćete bogati.” On je rekao: “Ako hoćete za mnom onda se morate odreći sami sebe, uzeti svoj križ i ići za mnom, nema drugog puta.” A dan-as će vam reći: “Nemojte uzimati nikakvoga nego živite lagodnim životom. Uzmite sve ono što vam život pruža, jednostavno uživajte, a križ odbacite!”

U ŽARIŠTU 12

To se događalo Isusu. I za njim su išli onda kada je liječio bolesne, kada je umnažao kruh, kada je besplatno hranio. Ali kada je rekao: “Ja sada idem u Jeruzalem, tamo će me krivo optužiti, osuditi, ja ću tamo umrijeti.”, čak je i Petar brzo rekao: “Gos-podine, to se tebi ne smije dogoditi!” No, onda je čuo one strašne riječi: “Odlazi od mene Sotono jer ti nije na pameti ono što je Božje, nego što je ljudsko.” Evo, to je ono Božje koje nama uvijek mora biti na pameti. Mi smo ljudi i dakako da nam je ljudsko, rekao bih, u dubini bića, ali put našega kršćanskoga života sastoji se upravo u tome da prihvaćamo ono što je Božje, da se odričemo onoga ljudskog. To znači ono Isusovo: odreći se sebe i ići za njim, pravim čovjekom i pravim Bogom. To je put naše vjere, i vjera je zaista put. Vjera nije nešto što se može jednom u životu dovršiti, nego smo neprestano na tom putu. I zato vjerujemo da su te postaje na našem putu vjere ovaj susret mladih u Šibeniku i ovaj naš susret danas ovdje u Kninu, u ovome gradu koji pamti iz novije povijesti teške trenutke. Ali ne pamti samo ovo zadnje desetljeće nego pamti stoljeća, pamti duboke korijene vjere našeg hrvatskog naroda. Pamti ono vrijeme kada su Hrvati tek doselili u ove krajeve i kada su prihvaćali te vrijednosti, kada su se duboko ukorijenili u način kršćanskoga života, kada su se uklopili u te narode Europe upravo pod tim kršćanskim korijenima. I to pamti ovaj grad. Nećemo se, dakle, zaustaviti samo na onim zadnjim teškim vremenima, ali isto tako i sadašnjim teškim vremenima ovdje, nego pokušajmo ići još dalje u povijest i nekako se

učvrstiti na tim korijenima. I uza sve teškoće, uza sve križeve koje nosimo pokušajmo biti uvjereni da smo na pravome putu, da smo kada prihvaća-mo Isusov nauk, kada prihvaćamo njegove riječi, kada prihvaćamo kršćansku vjeru kao put svojega života, na pravom putu. To je težak put ali pravi put. To je ono što čovjek osjeća kada nekuda ide, kada treba nositi neke teškoće života. Ponekad je teško, ali kad čovjek zna: na pravom sam putu, onda mu je savjest mirna i čista, i onda, dakako ne samo svojim ljudskim snagama nego uz Božju pomoć, nosi te životne tegobe, nosi taj križ života koji nam se ponekad nametne bez naše volje, bez našega htjenja. Tada ga jednostavno prihvaćamo kao neminovnost i nosimo hrabro dalje. Evo, to želimo obnoviti kao što smo čuli u zbornoj molitvi, zahvaljujemo Bogu što nam u ovom vazmenom vremenu obnavlja mladost duha.

Svi mi u uskrsnom vremenu postajemo opet, rekao bih, mladi kršćani, postajemo mladi koji ponovno i ponovno upravo sada u ovom vremenu učvršćuju korijene svoje vjere prihvaćajući Isusa uskrsnuloga i sada živoga, sada prisutnoga među nama. Još jednom kažem: mi nismo ovdje skup ljudi koji se sjeća nečega, nego koji živi nešto, koji sada živi svoju vjeru. To želimo svi mi u ovim uskrsnim danima, u ovim danima obnove naše vjere. Želimo tu svoju vjeru učvrstiti, želimo ponovno i ponovno nekako sami sebi dati razloge naše vjere i želimo o tome svjedočiti, želimo i u ovom vremenu, kada nam možda neće reći kao apostolima u ono vrijeme: “Nismo li vam zabranili govoriti o tome imenu?”,

Mladi na misi u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog zavjeta

U ŽARIŠTU 13nego će nas jednostavno ostaviti po strani i davati nam neke druge mogućnosti prolaza kroz život. Vjerujemo da se u našoj javnosti, kada sutra budete čitali novine ili slušali neke emisije, neće posvetiti puno riječi bitnome što smo mi željeli u ovome našem susretu. Možda će se čak ignorirati na račun nekih drugih događaja koji će možda škakljati uši nekakvim drukčijim raspoloženjima, ali mi ćemo nositi u svojem srcu, u svojoj duši ovo što smo doživjeli, i mi ćemo vjerovati da ono što je nama ljudima možda nemoguće, da je to Bogu moguće. Ljudima Isusovog vremena, apostolima, sigurno da nije bilo moguće po njihovim ljudskim snagama učiniti početak te velike zajednice, Bož-jega naroda - Crkve, ali Bogu je to bilo moguće. Ljudima je bilo moguće kada su poput Petra rekli: “Gospodine, pa ti znaš da te ja volim, ti znaš da si ti dio mojega života.” Sjetio se Petar i svega onoga što je bilo u prošlosti, svoje nevjere, ali “Gospodine, ti znaš da te volim!” Tako i mi može-mo reći pred Bogom: “Gospodine, ti znaš kakvi smo mi ljudi, ti znaš da smo mi ponekad slabi, da smo mladi, da ponekad griješimo, ali ti također znaš da te mi volimo, da mi želimo ići za tobom.” Želimo ići za tobom u ovom vremenu u kojem isto tako nije lako kao što nije bilo na početku i kao što nije bilo nikada kroz povijest.

Rekao sam o korijenima ovoga naroda, ovoga grada, ali kad bismo malo duže o tome govorili sigurno bismo mogli spomenuti i teškoće kroz koje je prolazio i naš hrvatski narod u svim tim stoljećima pripadnosti velikoj obitelji kršćanskog naroda. Nije to bilo lako, nije to bio lak put. Daka-ko, kada bismo posebno govorili o onome što se događalo ovdje, prije desetak-petnaest godina, to bi bile zaista jedne velike teškoće, ali nećemo danas o tome nego jednostavno želimo učvrstiti svoju vjeru i želimo uz Božju pomoć, uz snagu Isusa uskrsnuloga i sada živoga ići dalje u svoj svagdanji život. Amen.

Predstavljanje mladih iz Zagreba – don Dragutin Šengula

Evo, kao što je fra Ivan rekao, bilo je tvrdo ali izdržali smo i hvala lijepa i vama i župi koji ste nam omogućili da i to iskusimo. Osobno, prvi puta mi je bilo da sam spavao u vreći, ali mogu reći da je

Nastavak na sljedećoj stranici

bilo nezaboravno.

Predstavljam grupu mladih iz Zagreba, iz za-grebačkog dekanata maksimirsko-trnjanskog. Tu smo tri župe. Ja sam iz župe Svete Obitelji s jednim autobusom, velečasni Damir Bačun je iz župe sve-toga Petra isto tako s jednim autobusom mladih i velečasni đakon, budući svećenik Zlatko Pavetić iz župe svetog Jeronima također s jednim autobu-som. Znači tri autobusa iz dekanata. Naše župe u Zagrebu, kao i sam Zagreb, prilično su velike. Župa Svete Obitelji broji negdje otprilike 13.000 vjernika, župa sv. Petra još je veća, preko 20.000 i župa svetog Jeronima oko 10.000 vjernika. Ali evo, uz pomoć svećenika i drugih suradnika, časnih se-stara i vjernika laika uspijevamo, hvala Bogu, sve završiti i privesti kraju, privesti kraju do onog časa kada čovjek i odlazi s ovoga svijeta, tako da mogu reći da smo zadovoljni djelovanjem u Zagrebu. U Zagrebu ima dobrih ljudi, hvala Bogu kao i svuda drugdje. Ima i mnogo, barem u mojoj župi, ljudi koji su podrijetlom iz Bosne, iz Banja Luke, najaktivniji vjernici, moram reći to.

U našoj župi također djeluju časne sestre fran-jevke, školske sestre franjevke koje su isto tako ovdje došle s nama i kandidatice koje će također to postati, pa evo zahvaljujem i njima u svoje ime, nji-ma koje mnogo dobra čine u našoj župi i općenito.

Ne bih više dužio, hvala lijepa svima vama, Knin-jani! Hvala lijepa što ste nas primili ovdje i ugostili. Makar i bilo tvrdo, bilo je super i bilo je nezaboravno!

U ŽARIŠTU 14ŽUPE IZ KOJIH SU HODOČASTILI MLADI U KNIN

Hrvatska1. Zagreb – Sv. Petar – voditelj vlč. Damir Bačun – 50 mladih2. Zagreb – Sv. Obitelj – voditelj vlč. Dragutin Šangula – 50 mladih3. Zagreb – Sv. Jeronim – voditelj vlč. Zlatko Pavletić – 50 mladih4. Sisak – Sv. Kvirin – voditelj Vjekoslav Jakopović – 50 mladih5. Sisak – Sela – voditelj vlč. Ivan Frkonja – 70 mladih6. Sisak – Martinska Ves – voditelj Ivica Kovačić – 50 mladih

Bosna i Hercegovina1. Banja Luka 1 – voditelj vlč. Davor Klečina – 50 mladih2. Banja Luka 2 – 50 mladih3. Banja Luka 3 – 50 mladih4. Livno 1 – voditelj fra Željko Brkić – 50 mladih5. Livno 1 – 50 mladih

Kninjani su ugostili 570 mladih (11 autobusa)

Predstavljanje mladih iz Livna – fra Željko Brkić

Evo, Davor je predstavio dvije trećine Ban-jalučke biskupije, a ja bih predstavio onu treću, u kojoj se najveći broj vjernika banjalučke bisk-upije nalazi, a to je livanjski dekanat. Kao što je otac župnik na početku ovoga euharistijskoga slavlja rekao, ovdje među vama se nalaze i dva autobusa mladih iz livanjskoga dekanata. Ja odmah ovdje moram reći da to nisu mladi samo iz jedne župe nego tu su prisutni mladi iz četiri župe livanjskoga dekanata. Najveći broj došao je iz župe Svih svetih, Livno, inače to su članovi franjevačke mladeži, to je jedan autobus, a u ovome drugom autobusu došli su i članovi fran-jevačke mladeži iz tri ostale župe livanjskoga dekanata. To su župa Rođenja Blažene Djevice Marije – Ljubunčić, zatim župa Uznesenja BDM – Vidoši i župa svetog Ivana Krstitelja – Podhum.

Ja bih u svoje osobno ime i u ime svih tih mladih zahvalio prije svega fratrima iz Knina, zatim članovima franjevačke mladeži Knin i svima vama, dragi Kninjani, pogotovo onim obiteljima koje su pružile gostoprimstvo mladima iz Livna.

Predstavljanje mladih iz Banja Luke –don Davor Klečina

U ime banjalučkog biskupa Franje Komarice i u ime mladih iz Banja Luke, pozdravljam sve vas, oca biskupa, župnika, svećenike, časne sestre i sve vas župljane župe Knin. Evo, fra Ivica Jurišić, fra Vinko Marković, ja i još četiri časne sestre doveli smo četiri autobusa ili oko dvjestotinjak mladih iz Banja Luke. Ali to nisu samo mladi iz Banja Luke, to su mladi iz 22 župe, četiri naša dekanata: banjalučkog, prijedorskog, bosansko-gradiškog i prnjavorskog dekanata, ili one dvije trećine biskupije koje se danas nalaze na području entiteta Republike Srpske. Netko je u šali prije našeg puta rekao: Evo vidi, oni vode u Šibenik sve što imaju. Pa nije baš sve. Ali skoro sve mla-dih što mi tamo imamo, u tom dijelu biskupije, mi smo doveli. Ja bih za to zahvalio ocu biskupu Josipu na riječima propovijedi jer smo se mi u tim riječima na poseban način prepoznali. Evo, draga braćo i sestre, dragi Kninjani, pozdravljam sve vas, posebno vas koji ste porijeklom iz Bosne i Hercegovine, znamo da vas ima ovdje jedan lijep dio iz Banja Luke, iz banjalučkog kraja. Vi koji ste došli iz Bosne ovdje ste našli novi topli dom. Želimo vam zaista od srca da lijepo živite svoj život, da živite onu vjeru koju ste donijeli iz Bosne ali vas također potičemo da ne zaboravite također svoga rodnog kraja, svojih korijena. Vi ovdje živite novi život ali sjetite se i nemojte se stidjeti odakle ste rodom. Jer, nažalost, ima puno naših ljudi iz Bosne koji su došli u Hrvatsku, Bogu hvala, evo, započeli su novi život i neka je tako, ali stide se reći da su iz Bosne. Takvima, ali i svima vama koji se ne stidite reći, mi poručujemo da u toj i takvoj Bosni živimo, tamo jesmo, tamo ćemo i ostati. Stablo koje se zove Katolička crkva ili hrvatski narod u tom dijelu Bosne je posječeno, ostali su samo panjevi. Ali mi kao kršćani nade nadamo se! Sveto pismo kaže: Isklijat će mladica iz panja lišajeva. I ovi mladi koji su danas došli iz Banja Luke, iz Banjalučke biskupije, iz tog dijela Bosne i Hercegovine, svjedoci su da ti panjevi pupaju, mladica iz panja lišajeva pupa, niče, rađa se novi život!

Još jedanput zahvaljujem svima vama obi-tel-jima, od srca, koji ste primili toplo u svoj dom naše mlade. Župniku, svim fratrima iz Knina, iz

kninskog Vrpolja, časnim sestrama koje su primile naše časne sestre, evo svima vama još jedanput od srca veliko hvala i evo ono što zaista trebamo svi, trebamo našega međusobnoga zajedništva katoličkoga i hrvatskoga, u Bosni i ovdje u Hr-vatskoj. Živjeli i dobrodošli u Bosnu, dobrodošli u Banja Luku!

U ŽARIŠTU 15

Predstavljanje mladih iz Siska – don Ivan Frkonja

Preuzvišeni oče biskupe, poštovani domaćini, braćo svećenici, braćo i sestre, dragi mladi!

Kako predstaviti grad Sisak? Najjednostavnije ako vam kažem da grad Sisak i grad Knin imaju iste značajke, karakteristike, da su ako nisu pot-puno isti, onda slični. Duboka je povijest o Sisku, kršćanstvo od trećeg stoljeća, neizmjerne bitke, ratovi, a na kraju i ono što ste nažalost i vi okusili, a to je ovaj rat. Tu se spominje da su mnogi ljudi iz Bosne i Hercegovine našli utočište u Kninu, mi imamo takvo utočište za te ljude u Željezari, to je blizu Siska, a u Petrinji, napamet govorim, ima ih sigurno preko pet, šest tisuća.

Nas je ovdje 200 i još ih je jedan autobus od 75 ljudi sisačkog dekanata, to je župa fratarska, koji su ostali u Šibeniku. Ovdje prisutne župe su župa Prelošica, a zapravo najviše mladih ima iz župe Budaševo koji će navodno dobiti ubrzo novu župu i imaju novu crkvu blaženog Alojzija Stepinca, onda je ovdje župa svetoga Kvirina (o Kvirinu vjerujem da ne moram puno pričati). Župa svetog Kvirina posjeduje veliku crkvu, ako Bog da i baziliku u ime biskupa Eterovića koji je trenutno u Rimu a takvu crkvu želim i ovdje vama u Kninu. Zatim je tu župa Martinska Ves, župa Mala Gorica koja trenutno nema svećenika i oni spadaju pod župu Žažina, a inače te su župe u ratu dosta stradale i dosta je stanovništva otišlo živjeti drugdje. I na kraju, tu je još župa Sela koja također ima spomenik nulte kat-egorije, to jest svoju crkvu koja spada među najvri-jednije barokne spomenike u sjevernoj Hrvatskoj.

Mladi na povijesnim mjestima u kraljevskom gradu Kninu

Ja vam u svoje osobno ime i u ime svih njih od srca toplo zahvaljujem još jednom!

Ja se nadam, evo, Livno nije ni toliko daleko, ono je najbliže ovdje, nekih stotinjak kilometara od Knina, nadam se da ovo nije naš prvi i zadnji susret s Kninom i nadam se da ćemo nekako i u buduće povezati Knin i Livno, pogotovo naše franjevačke mladeži iz Knina i Livna. Pa vas, evo, već pozivam, pogotovo članove Franjevačke mladeži Knin, kad imadnete mogućnosti, da dođete i da posjetite Livno. Još jednom, živjeli i dobro nam došli u Livno!

U ŽARIŠTU 16

TRNOVITI PUT GOSPE VELIKoje smo sve probleme imali dok smo dobili građevinsko zemljište za gradnju bazilike Gospe Velikog Hrvatskog Zavjeta

Knin je oslobođen vojno-redarstvenom akcijom «Oluja» 5. kolovoza 1995. Nakon oslobođenja u Knin se naselilo, prema nekim procjenama, oko 10.000 Hrvata iz Hrvatske (40%) i iz BiH, Vojvodine ... (60%). Većina njih je katoličke vjere (preko 95%).

Pobunjeni pravoslavni Srbi su u Domovinskom ratu (1991. – 1995.) zapalili crkvu sv. Ante. Kninski su franjevci organizirali pastoralni život u dvorani u sjevernom dijelu samostana sv. Ante. I ta je dvorana ubrzo postala pretijesna za veliko mnoštvo vjernika koje je prisustvovalo liturgijskim slavljima i izvan nje u samostanskom dvorištu.

Budući da je narod u velikom broju hrlio u crkvu,

trebao se žurno iznaći novi bogoslužni prostor. Pronađen je privremeni i to u velikoj srednjoškolskoj športskoj dvorani u Kninu. U dvorani su se slavila uglavnom velika prigodna liturgijska slavlja (za Božić, za Uskrs, za Krizmu ...). Ostala redovita liturgijska slavlja i dalje su se slavila u samostanskoj dvorani. Od Božića 1999. redovita liturgijska slavlja slave se u skladištu trgovačkog poduzeća Dinarka koju smo nazvali crkva Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Iako je crkva sv. Ante mogla primiti vjernike, ipak je pretijesna za toliki broj koji pohađa svete mise i ostala liturgijska slavlja nedjeljom i blagd-anima.

U tek oslobođenom Kninu 1995. šibenski biskup mons. Srećko Badurina zajedno sa svećenicima slavi svetu misu u zapaljenoj crkvi sv. Ante

U ŽARIŠTU 17

Nastavak na sljedećoj stranici

Pastoralni centar Gospe Velikoga Hr-vatskog Zavjeta

Naša Provincija Presvetog Otkupitelja (sa sjedištem u Splitu) svesrdno se zauzela, zajedno s braćom fratrima u Kninu za gradnju tada naz-vanog Pastoralnog centra za vrijeme provinci-jala fra Pavla Žmire i gvardijana fra Luke Delića uz suglasnost šibenskog biskupa mons. Srećka Badurine. Zemljište je darovao 1996. povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Knin gosp. Zvoni-mir Puljić, dip. ing. Ur. br. 2198/20-01/96-4 od 30. prosinca 1996. franjevačkom samostanu sv. Ante iz Knina daje u vlasništvo neposrednom pogodbom građevinsko zemljište novoformi-ranu čest. zem. 4276 površine 5433 m2 K.O. Knin novi. Na temelju Rješenja Provincija je vršila iskope na tom zemljištu. Provincija je platila iskope poduzeću D.I.P. GRAĐENJE d.o.o. iz Zagreba za vrijeme provincijala dr. fra Jure Brkana. Dana 3. travnja 1997. «(...)blagoslovljen je građevni pros-tor za pastoralni centar i svetište Gospe Velikoga

Hrvatskog Zavjeta u Kninu prema projektu grupe arhitekata iz talijanskog grada Termolija Fluvia Lareta, Alida Candelara i Emilia Basile. Blagoslov je obavio šibenski biskup mons. Ante Ivas, a te-meljni kamen, koji je blagoslovio Sveti Otac Ivan Pavao Drugi, postavio je biskup iz Termolija mons. Domenico D’Ambrosio.», kako piše u Povelji u prigodi blagoslova i postavljanja kamena temel-jca. Blagoslovu su nazočili provincijal Provincije Presvetog Otkupitelja, dr. fra Pavao Žmire, kninski gvardijan fra Luka Delić, kninski dekan i župnik fra Josip Čugura i drugi uzvanici iz crkvenog i javnog života te mnoštva vjernika.

Međutim, istoga dana, kada je bio svečani bla-goslov građevnog zemljišta i postavljanje kamena temeljca, gosp. Milorad Ćurko pisao je pismo uzoritom kardinalu Franji Kuhariću u svezi spor-nog zemljišta u kojem između ostalog piše: «(...)

Faksimil Rješenja povjerenika Hrvatske Vlade

KOGA HRVATSKOG ZAVJETA

Ćurka da što skorije odgovori na njegovo pismo jer odgovor mora dostaviti svojim starješinama. Gosp. M. Ćurko odgovorio je 25. ožujka 1999. na gvardijanov dopis: «Poštovani gosp. Gvardijane! Primio sam i prihvatio Vašu usmenu, a i pismenu ispriku u Vašem pismu od 10.03.1999.g. Informiran sam, da je Gradsko poglavarstvo Knin nakon treće urgencije Upravnog suda konačno poslalo istom na rješavanje spis u kojim je nama oduzeto zemljište i prodano Naslovu. Treba očekivati da će Upravni sud odrediti ročište ili na temelju materijala u spisu donijeti odluku bez ročišta. Dok ta odluka ne bude donesena ne zna se ishod, pa ne možemo stupiti u konkretne pregovore.» Što se tiče moguće donacije zemljišta ostale braće ostalo je samo na želji oca gvardijana.

Inače, protiv Rješenja povjerenika Vlade RH za grad Knin od 30. prosinca 1996. gosp. Dalibor Ćurko, Milorad Ćurko, Joško Ćurko i Anđelija Ćurko podnijeli su tužbu Upravnom sudu RH dana 16. srpnja 1997., kojom su tražili poništenje Rješenja povjerenika Vlade RH za grad Knin od 30. prosinca 1996. Po tužbi tužitelja Upravni je sud RH presudom broj Us-3195/1997-18 od 10. lipnja 1999. proglasio ništavnim Rješenje povjerenika Vlade RH od 30. prosinca 1996.

U ŽARIŠTU 18Međutim, žuri se sa pozamašnom investicijom a to je gradnja Pastoralnog centra, a da ne samo nisu riješeni nego ni rješavani imovinsko-pravni odnosi sa osobama, koje na temelju ranijih pripisa imaju priznata prava ili ih ponovno stječu po Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslov-enske komunističke vladavine.»

«(...) Za danas je najavljeno polaganje kamena temeljca za Pastoralni centar. Ipak je dobro da Vi u tome ne sudjelujete.»

Kardinal Kuharić poslao je 7. travnja 1997. kop-iju pisma gosp. Ćurka i kopiju Tužbe na Rješenje povjerenika Vlade RH za Knin na naš Provincijalat. Nakon što je provincijska Uprava razmotrila nave-deni dopis, dostavila je kopije kninskom gvardijanu fra Bernardu Dukiću. Gvardijan Dukić usmeno se ispričao gosp. Miloradu Ćurku, predsjedniku Općinskog suda u Kninu, a kasnije, 10. ožujka 1999., i pismeno. Uz ispriku gvardijan izvještava braću Ćurko da bi Franjevački samostan kupio spornih 656 m2 zemljišta i moli da se što prije dostavi cijena. Dalje gvardijan piše kako možda postoji mogućnost da neki od njegove braće daju zemljište kao donaciju za gradnju crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu. Isti moli gosp.

Šibenski biskup mons. Ante Ivas blagoslivlje građevni prostor za Pastoralni centar i svetište. BiskupTermolija mons. Domenico D’Ambrosio postavo je kamen temeljac za svetište Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta.

U ŽARIŠTU 19Osim tužbe Upravnom sudu RH tužitelji (Dali-

bor, Milorad, Joško i Anđelka Ćurko), podnijeli su Općinskom sudu u Kninu Prijedlog za donošenje privremene mjere dana 8. listopada 1998. kojom traže da sud, zbog osiguranja nenovčane tražbine, odredi privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja kao i zabranu brisanja prava korištenja s imena tužitelja, te zabranu upisa Franjevačkog samostana sv. Ante u zemljišne knjige na nekret-ninama koje su po Darovnom ugovoru dane fran-jevačkom samostanu u Kninu Rješenjem gosp. Zvonimira Puljića, povjerenika Vlade RH za grad Knin. Po zahtjevu tužitelja za donošenje mjere Općinski je sud u Kninu donio rješenje br. Ovr. 234/98 od 12. listopada 1998. kojim prihvaća traže-ni Prijedlog i određuje privremenu mjeru kako su predložili Dalibor, Milorad, Joško i Anđelka Ćurko.

Grad Knin se žalio na rješenje Općinskog suda u Knin u br. Ovr. 234/98 od 12. listopada 1998. Županijskom sudu u Šibeniku. Županijski sud je donio rješenje br. Gž-456/98 od 14. prosinca 1998. kojim odbija žalbu grada Knina kao neosnovanu i ponovno potvrđuje rješenje Općinskog suda u Kninu. Osim tužbe Upravnom sudu, Prijedloga Općinskom sudu u Kninu za donošenja privremene mjere tužitelji Ćurko podnijeli su 21. travnja 1997. Županijskom uredu za imovinsko pravne poslove i Zahtjev za povrat imovine oduzete nacionalizacijom i konfiskacijom.

Gosp. Vlatko Ćurko, koji živi u Zagrebu, dao je Izjavu 12. rujna 1996. kojom: «(...) darujem Fran-jevačkom samostanu sv. Ante u Kninu, zemljišnu površinu, koju ću steći na temelju nasljednog prava i to: parcelu koja se vodi u katastru pod brojem 4276, a sastoji se od čestica zemlje 3135/3 i 3135/5 i predstavlja oranicu u površini od 118 m2 i neplod-no zemljište u površini od 1002 m2, a za izgradnju Pastoralnog centra.» Istu Izjavu je dala i gđa. Alma Filipović r. Ćurko iz Zagreba.

Braća Dalibor, Joško i Milorad imaju 656 m2 za koje traže nadoknadu, a njihova strina Anđelija Ćurko ud. Josipa 1259 m2. Preostalih oko 2.500 m2 pripada Stolarskom poduzeću u Kninu jer nije formalno-pravno dovršena njegova likvidacija u Trgovačkom sudu u Splitu, pa se nije moglo dalje rješavati sporno građevinsko zemljište.

U svibnju 1999., kako piše u Promemoriji Fran-jevačkog samostana sv. Ante, franjevci su imali

sastanak u svezi nastavka gradnje Pastoralnog centra u Kninu. Konstatirano je kako je početkom ljeta 1997. pripremljen teren za gradnju Pastoralnog centra, kako je dobivena lokacijska dozvola, kako je povjerenik Vlade RH za Knin Zvonimir Puljić darovao zemljište, ali nije ništa došlo iz Zagreba. Da je Zagreb dozvolio bilo bi sve riješeno, zemljište na kojem se počelo graditi je nacionalizirano. Kako je već spomenuto, Vlatko Ćurko i Alma Filipović su darovali dio zemljišta, a gosp. Milorad Ćurko i njegova ostala braća tužbom traže nadoknadu za zemljište. Na temelju citirane tužbe braće Ćurko i rješenja Općinskog suda mi smo obustavili daljnju gradnju. Gradnja je Pastoralnog centra počela i prestala u vrijeme gvardijana fra Luke Delića. Radovi se ne mogu nastaviti dok se spor ne riješi. Novi gvardijan, fra B. Dukić, razgovarao je u Pogla-varstvu grada Knina s odgovornima u svezi spornog

Nastavak na sljedećoj stranici

Presuda Upravnog suda u Zagrebu kojim je poništeno prethodno Rješenje Vladina pov-jerenika

U ŽARIŠTU 20zemljišta i rečeno mu je: «(...) da treba to Zagreb riješiti, jer zemljište nije još dena-cionalizirano, tj. Vlada može odrediti da pripadne gosp. Ćurku ili izvlaštenje.» Gvardijan je stupio u kontakt, kako je već spomenuto, s gosp. M. Ćurkom kako bi se našao kompromis i da smo spremni kupiti sporni dio zemljišta. Braća su u samostanu zaključila kako se treba obratiti pismeno Upravnom sudu RH i Držav-nom pravobraniteljstvu RH u Zagreb i pozvati se na Rješenje povjerenika Vlade RH od 5. prosinca 1996. i Rješenje Općinskog suda u Kninu o zabrani gradnje. «(...) upućeno pismo ima cilj da znamo na čemu smo.» I na kraju su franjevci zaključili: «Na temelju razgovora s odvjetnicom u Poglavarstvu gđom. Cecilijom Tolo, pokušalo se naći razumno i trijezno rješenje, da bi se što prije gore spomenuti proces riješio, jer Crkva se ne smije i neće graditi dok se ne donese pravična odluka i rješenje.» Budući da je u konačnici Upravni sud u Zagrebu, kako smo već citirali presudu, ukinuo Rješenje Vla-dina povjerenika za Knin, ušlo se u «slijepu ulicu» i tražio se izlaz iz bezizlazne situacije. Letak za svetište

Kada je šibenski biskup mons. Ante Ivas blagoslovio građevni prostor i postavio kamen

temeljac (3. travnja 1997.), u nazočnosti biskupa Termolija mons. Domenica D’Ambrosia i ostalih uz-vanika, biskup Ivas i provincijal provincije Presvetog Otkupitelja dr. fra Pavao Žmire uputili su javnosti Letak za svetište kojim traže pomoć pri gradnji svetišta Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Pismo je tiskano na kunzdruk papiru u boji u preko 10.000 primjeraka. Bilo je u planu da se dijeli u dnevnom tisku. Međutim, to je ostalo samo na želji. Ipak se nazire rješenje

Kad je došao novi gvardijan, fra Petar Klarić, gotovo su ga svakodnevno Hrvati k a -tolici pitali: «Kad će konač- n o

Faksimil Letka kojim biskup mons. Ante Ivas i provincijal fra Pavao Žmire mole pomoć za gradnju svetišta Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu

U ŽARIŠTU 21započeti gradnja crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta?» Uglavnom bi im gvardijan odgovorio da nam je želja svima da što prije započne, ali da prije toga treba riješiti sporno građevinsko zemljište. Gvardijan je tražio sastanak s gosp. M. Ćurkom u svezi spornog zemljišta. Gosp. Ćurko ga je 10. studenoga 2000. primio u Uredu preds-jednika Općinskog suda u Kninu i kazao mu kako su on i njegova braća Dalibor i Joško voljni prodati 656 m2 kao i Mila Biličar, kćerka pokojne Anđelije Ćurko. Gvardijan je zamolio gosp. Milorada Ćurka neka pošalje pismenu ponudu, što je on i učinio 22. studenoga 2000. Između ostalog gosp. Ćurko piše.»(...) Ovlašten sam u svoje ime i svoje braće Ćurko Dalibora, Zadar, Branimirova obala 2a i Ćurko Joška, Zagreb, Zelinska 7, te Mie Bilčar istaknuti već ranije traženu cijenu od 100,00 DM (u kunskoj protuvrijednosti) po 1 m2.» Navedenu ponudu gvardijan Klarić je dostavio provincijalu fra Žarku Maretiću. Otac provincijal je usmeno zadužio gvardijana neka pokuša ugovoriti sastanak s gosp. M. Ćurkom. Gvardijan je telefonom izvijestio gosp. Ćurka o želji oca provincijala u svezi sastanka na kojem bi se konkretno dogovorila kupnja spor-nog zemljišta. Gosp. Milorad Ćurko je kazao ocu gvardijanu kako je on već poslao pismenu ponudu i cijenu. Ako smo voljni platiti tu cijenu možemo se sastati, a u protivnom nema razloga za sastankom. Gvardijan je telefonom, a kasnije i usmeno izvijestio oca provincijala o razgovoru s gosp. M. Ćurkom. Provincija nije mogla platiti zemljište po cijeni od 100 DEM, jer su cijene građevinskog zemljišta u Kninu tada bile oko 20 DEM.

Osim toga, da smo mi i kupili po ponuđenoj cijeni polovicu građevinskog zemljišta, i dalje nam ostaje neriješeno oko 2500 m2 od Stolarskog poduzeća iz Knina, o kojem je bilo već riječi.

Što se tiče spornog građevinskog zemljišta ag-onija se i dalje nastavljala. Vjernici su svaki dan navaljivali s pitanjima kad će konačno započeti gradnja nove crkve u Kninu. Gotovo su gubili strpljenje. Odgovor da je stvar vrlo komplicirana i gotovo nerješiva kao da nisu prihvaćali.Razriješen «gordijski čvor»

U međuvremenu pojavio se još jedan gorući pastoralni problem, vezano s tim što je Trgovačko

poduzeće «Dinarka» d.d. Knin sačinila 1. listopada 1999. Sporazum s Franjevačkim samostanom sv. Ante u Kninu kojim samo na osam godina «(...) «Dinarka d.d. Knin, vlasnik zgrade skladišta u Kninu, ul. 4. gardijske brigade b.b. Knin, označene kao čest.zgr. 1421 z.k. ul. 2837 K.O. Kninsko polje, ustupa istu na korištenje bez naknade franjevač-kom samostanu ‘sv. Ante’ Knin.» «(...) Franjevački samostan ‘sv. Ante’ u Kninu, prima zgradu-skladište iz članka 1. ovog Sporazuma u stanju u kakvom se nalazi, te će je o svom trošku dovesti u funkciju za svoje potrebe»

Dinarka je ponudila skladište na prodaju, za koje je bilo zainteresirano više poduzeća. O cijelom slučaju gvardijan je izvijestio provincijala fra Žarka Maretića. Provincija i samostan su se našli u vrlo teškoj situaciji. Gornji iskopi su vrlo komplicirani i godinama i desetljećima bi trebalo rješavati prav-no-imovinska pitanja, a s druge strane prijeti opas-nost isteka Sporazuma s Dinarkom. Otac gvardijan i župnik u nekoliko su navrata razgovarali s ocem provincijalom što dalje učiniti. Ako Dinarka proda skladište nekom poduzetniku ili firmi nakon isteka Sporazuma vjernici će se naći na ulici i nećemo imati gdje slaviti svete mise. Njih su se trojica (provincijal, gvardijan i župnik) dogovorili kako treba sve poduzeti da se to ne dogodi. Otac pro-vincijal fra Ž. Maretić ovlastio je gvardijana Klarića neka stupi u kontakt s direktorom Dinarke gosp. Davorom Vareninom u svezi moguće prodaje nama skladišnih prostora i zemljišta. Provincijal je u Knin došao u veljači 2001. s provincijskim ekonomom fra Krunom Bekavcem i nadzornim inženjerom gosp. Ivom Sorićem. S gvardijanom su obišli građevinsko zemljište i oba Dinarkina skladišta. Dogovorili su se kako treba tražiti dvije ponude u kombinaciji A i B. Kombinacija A se sastoji u tome da nam Dinarka ponudi prodaju skladišta u kojima se slave liturgijs-ka slavlja s pripadajućim zemljištem i parkiralištem. Kombinacija B se sastoji u tome da nam nudi cijeli hektar zemljišta s oba skladišta. Mi smo se fratri dogovorili kako treba otkupiti kompletno zemljište s oba skladišta jer je zemljište dugo, a usko. Osim toga, ako ne kupimo prvo skladište do glavne ceste, Dinarka će ga prodati i u njemu bi vjerojatno neko poduzeće otvorilo trgovački centar.

Svjesni vrlo složene situacije, odgovorno smo

Nastavak na sljedećoj stranici

U ŽARIŠTU 22pristupili problemu. Tražili smo od Dinarke službenu ponudu koju je ona dostavila 12. ožujka 2001. s dvije cijene, u kombinaciji A i B. Ponudu Dinarke razmotrio je naš provincijski Definitorij, a na temelju pismene zamolbe gvardijana Klarića. Definitorij je prihvatio 28. ožujka 2001. ponudu B, što znači kompletno zemljište i oba skladišta ukupne površine 10.143 m2. Provincijal Maretić poslao je pismeni dopis 29. ožujka 2001. gvardijanu Klariću, nakon odluke Definitorija, neka odmah pristupi pregovo-rima s Dinarkom. Gvardijan je pismeno javio 30. ožujka 2001. direktoru Dinarke gosp. Davoru Va-renini da mi ponudu prihvaćamo u kombinaciji B i da žurno stupi u kontakt s provincijalom Maretićem, što je on i učinio. Dana 9. travnja 2001. Dinarka je sklopila kupoprodajni ugovor s našom Provincijom u svezi kupnje dva skladišta i građevinskog zemljišta.

Ovom kupnjom jednom je zauvijek riješeno građevinsko zemljište za gradnju bazilike Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu. Klupko se počelo odmotavati i gordijski je čvor presječen. Nema više potrebe graditi novu crkvu na starim iskopima i ići u neizvjesnost pravno-imovinskih odnosa na 5.433 m2 kad sada imamo 10.143 m2

novog građevinskog zemljišta.

Prije kupnje Dinarkinog skladišta otac provinci-jal Maretić i gvardijan Klarić susreli su se u Bisk-upskom ordinarijatu u Šibeniku s ocem biskupom mons. Antom Ivasom. Otac provincijal izvijestio je oca biskupa o planovima kupnje navedenog zemljišta i skladišta. Otac biskup je podržao našu namjeru za kupnju zemljišta za gradnju novog pas-toralnog centra Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Provincijal i gvardijan zahvalili su ocu biskupu na podršci.

Otac provincijal Maretić kazao je gvardijanu Klar-iću kako je imao sastanak s našom braćom fratrima koji rade u Njemačkoj u svezi kupnje navedenog zemljišta. Sastanku je nazočio i bivši gvardijan fra Bernard Dukić koji se, prema svjedočenju oca provincijala, svesrdno zauzeo pred braćom da se mora kupiti zemljište s dva skladišta Dinarke. On je jedno pretvorio u bogoslužni prostor 1999. godine. Valja još istaći kako se gvardijan Dukić interesirao i za vojarnu «Senjak» što se vidi iz dopisa koji je uputio franjevačkom Provinicjalatu 14. lipnja 2000. u svezi gradnje Pastoralnog centra. Između ostalog gvardijan Dukić piše: «(...) Ukoliko on (Ćurko) ne

bi dao svoje zemljište, molio sam Vojsku koja ima odmah u blizini započetog Pastoralnog centra veliki dio zemljišta. Nadam se da bi se tu moglo sigurno dobiti zemljište za izgradnju.»

Sva su braća u Njemačkoj na tom sastanku jed-noglasno prihvatila provincijalov i Dukićev prijedlog da se kupi Dinarkino zemljište. Gvardijan Klarić i župnik Nimac su mišljenja da je između inih poteza koje je učinio provincijal fra Žarko Maretić, ovaj u Kninu bio najhrabriji.

Navedenom kupnjom privremeno smo riješi-li gorući pastoralni problem, a taj je što i dalje nesmetano na svome možemo slaviti sveta litur-gijska slavlja i nitko nas i narod ne može istjerati na ulicu. Osim toga imali smo i karitativni problem. Naš Caritas župe sv. Ante brinuo je za preko 2.500 obitelji ili oko 10.000 siromaha. Odmah smo prvo skladište do glavne prometnice u Ul. IV. gardijske brigade br. 9 stavili na raspolaganje Caritasu i kninskoj sirotinji.

Ono što je najbitnije jest to da smo konačno dobili građevinsko zemljište za gradnju bazilike Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta i da nam gornji iskopi više nisu potrebni, tim više što su pravno kompli-cirani i pri otkupu preskupi. Moramo istaći kako je bilo onih koji su i dalje forsirali da se ide «glavom u zid» i da se gradi crkva na gornjem terenu iako su bili svjesni da je to pravno bilo nemoguće.

Vojarna “Senjak” darovana gradu KninuPrije dvije godine govorilo se o preustroju Hr-

vatske vojske. U sklopu preustroja govorilo se kako će u središtu Knina vjerojatno vojarna «Senjak» biti proglašena neperspektivnom. Vojarna graniči s našim zemljištem koje smo otkupili od Dinarke. Gvardijan je imao sastanke s predstavnicima Vojske. Susreo se s predstavnicima Ministarstva obrane i Vlade RH. Zanimalo ga je što će biti s vojarnom «Senjak».

Ključni je sastanak bio 5. kolovoza 2001. kada smo mi, kninski franjevci, u samostanu sv. Ante primili predsjednika Vlade RH gosp. Ivicu Račana (SDP) i njegova zamjenika gosp. Gorana Granića (HSLS) s njihovim suradnicima, na zamolbu Vinka Marića i Mate Milanovića (HDZ). O zakazanom sus-retu smo izvijestili našeg provincijala fra Ž. Maretića i šibenskog biskupa mons. Antu Ivasa. Susretu su

U ŽARIŠTU 23nazočili kninski gradonačelnik gosp. Vinko Marić sa zamjenicima i župan šibensko-kninski gosp. Gordan Baraka (HDZ) sa svojim suradnicima. Gvardijan je kazao premijeru Račanu kako se razmišlja o neperspektivnosti vojarne Senjak i kako smo mi zainteresirani za jedan dio na kojem bi se gradio pastoralni centar Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Premijer Račan je kazao kako nema ništa protiv. Gvardijan je zamolio premijera, ako je moguće, neka primi gra-donačelnika Vinka Marića na jesen u svezi vojarne Senjak. Premijer je odmah javno kazao gosp. Graniću neka primi gradonačelnika V. Marića i neka sve ide pravno svojim tokom.

Ono što je dogovoreno 5. kolovoza 2001. u sa-mostanu s premijerom to je Vlada i izvršila 2002. Naime, gosp. G. Granić došao je 5. kolovoza 2002. godine s ministricom obrane Željkom Antunović u Knin s Darovnicom Vlade. Vlada je poklonila bivšu vojarnu Senjak gradu Kninu. Gvardijan je zahvalio gosp. Graniću prije početka svete mise u 9,30 sati, ispred crkve sv. Ante kada je od njega čuo tu vijest o Darovnici. Gvardijanu je bilo drago što će se i na dijelu zemljišta Senjak moći graditi nova bazilika Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta kao i ostali opće društveni javni sadržaji. Ni u snu mu nije palo napamet da će biti ikakvih problema u svezi dobivanja građevinskog zemljišta za novu Gospinu baziliku. Računao je, kada nije bilo prob-lema na nivou države, ne smije biti ni na nivou grada, tim više što se je u nekoliko navrata susretao s gradonačelnikom Marićem. Osim toga, susreo se s njim, provincijalom Maretićem i provincijskim vikarom fra Željkom Tolićem u studenome 2002. u našem Franjevačkom samostanu sv. Ante. Pro-vinciju i samostan su predstavljali njih trojica, a Grad Knin samo gradonačelnik, iako je gvardijan nekoliko dana prije susreta kazao gradonačelniku neka izabere osobno suradnike s kojima će doći na sastanak. Na tom sastanku gvardijan je predočio katastarsku kartu i mogući plan koji smo predlagali Gradu u horizontalnoj verziji. Tražili smo prednji dio zemljišta Senjak u zamjenu za pravo iskopa i za dio zemljišta koje smo kupili od Dinarke. Gradonačelnik je prihvatio naše prijedloge (opširnije vidjeti na 27. i 28. stranici). Još smo ga molili ako je moguće da se otprilike s 1000 m2 ispravi «nosić» između našeg i gradskog zemljišta. Međutim, ono što je usmeno predloženo kasnije je ostala samo puka želja. Na žalost, taj prijedlog je postao kamen spoticanja. Nastavak na sljedećoj stranici

Poslije ovog sastanka rečeno je na mnogim mjes-tima u Kninu, Šibeniku i u Zagrebu kako gvardijan kninski traži previše zemljišta i nemoguće. Evo o čemu se radi. Gvardijan se susreo s gradonačel-nikom Marićem 4. rujna 2001. u samostanu sv. Ante i s njim razgovarao o mogućim pastoralnim sadržajima i o kvadraturi zemljišta. Gradonačelnik je kazao gvardijanu neka mu te prijedloge dostavi i pismeno, što je gvardijan istoga dana i učinio. Gvardijan je u dopisu naveo kako je potrebno za novi Pastoralni centar Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta oko 2,5 hektara zemljišta na kojem bi se gradili sljedeći pastoralni sadržaji: Gospina crkva, župna kuća s okućnicom i vrtom, pastoralni uredi (župni, glazbenica, vjeronaučne dvorane), knjižni-ca, uredi za karitativnu djelatnost, Caritasova pučka kuhinja, velika pastoralna dvorana, katolički vrtić i parkilarište za 400 do 500 automobila.

Poslali smo dopis 28. siječnja 2002. u ime našeg samostana gradonačelniku V. Mariću i Gradskom poglavarstvu u kojem smo tražili da na «... sljedećoj sjednici Gradskog vijeća poništi plan ceste...», a gradonačelnik nam je odgovorio 11. veljače 2002., između ostaloga sljedeće: «(...) da bi najbolje rješenje bilo kad bi se izgradile i crkva i cesta i stambeni objekti, s tim da bi nova crkva bila neznat-no dislocirana, ali na jednako atraktivnoj lokaciji.».

S ovakvim odgovorom gradonačelnika nismo bili zadovoljni pa smo se obratili predsjedniku Gradsk-og vijeća gosp. Željku Zrni. Nakon nekog vremena gosp. Zrno nam je osobno donio u samostan kopiju zaključka koje je usvojilo Gradsko vijeće, iz kojeg se vidi da zbog potrebe gradnje crkve Gospe Ve-likoga Hrvatskog Zavjeta treba spornu gradsku cestu dislocirati i da se treba pokrenuti žurni pravni postupak. Međutim, mi smo i dalje pregovarali s gradonačelnikom u svezi zamjene zemljišta. Kad

PREDMET. Izmjena dijela Generalnog urbanističkog plana za potrebe gradnje crkve (veza: vaš dopis od 28. siječnja 2002. godine, br. 2/002)

Cijenim vašu inicijativu za gradnju nove crkve, a i objek-tivne potrebe za rješavanjem velikoga broja neriješenih stambenih slučajeva na području Grada Knina, odmah po našem sastanku, uputili smo dopis Komisiji za upravljanje državnom imovinom s ciljem dobivanja u vlasništvo velike parcele na kojoj su sada smješteni vojni objekti.

Dobivanjem ove parcele moglo bi se kvalitetno riješiti i problem gradnje crkve i stambenih jedinica, a isto tako i ceste

U ŽARIŠTU 24

su gvardijan Klarić i župnik Nimac razgovarali s gra-donačelnikom Marićem uglavnom su bila obećanja da će biti sve u redu glede naših zahtijeva. Međutim, sve je ipak završavalo samo na obećanjima.

O našim pregovorima s gradonačelnikom izv-ještavali smo i oca provincijala fra Žarka Maretića. Znajući da je Vlada RH darovala 5. kolovoza 2002. Gradu Kninu zemljište bivše vojarne Senjak, provinci-jal je uputio 2. prosinca 2002. godine dopis 01-499/2 Gradu Kninu na ruke gosp. V. Marića, gradonačelnika. Pismo donosimo u cijelosti.

Međutim, ovaj provincijalov dopis nije ostavio du-bljeg traga u pregovorima s gradonačelnikom Vinko Marićem. U usmenom razgovoru s nekim članovima Poglavarstva, kao što su gosp. Mato Milanović, i Gradskog vijeća kao što je Željko Zrno, gvardijan je saznao da uopće nisu znali za ovaj dopis.

Susret generalnog vizitatora i gra-donačelnika

Poštovani gospodine Gradonačelniče, saznali smo da je Vlada Republike Hrvatske darov-

ala gradu Kninu, bez naknade, zemljište s pripadajućim objektima bivše vojarne «Senjak», što se nalazi uz zem-ljište s dva skladišta u vlasništvu Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u Splitu kojoj je povjerena pastoralna briga za katolike u Kninu. Već se od oslobođenja Knina i dolaska mnogih hrvatskih katolika prognanika iz BiH u Knin 1995/1996. osjeća potreba i želja da se u tom prostoru sa-gradi crkva s popratnim pastoralnim objektima koji bi mogli zadovoljiti religiozne potrebe katoličkih vjernika grada. Želio bih naglasiti da je naša Provincija sadašnje vlasništvo s dva skladišta otkupila od poduzeća «Dinarka» u gotovini uz velika odricanja i žrtve sve braće fratara i smatram da smo time neposredno pomogli radnicima grada Knina koji su preko Dinarke dobili taj novac. Osim toga obadva skladišta smo ustupili besplatno na uporabu građanima Knina, jedno za bogoslužje, a drugo za karitativnu djelatnost. Mislim da se ne može nijekati veliki doprinos kninskog Caritasa za opskrbu siromašnog stanovništva najosnovanijim potreba-ma za život.

Kada smo to kupovali nije nam rečeno da već postoji plan za gradnju ceste koja će ometati naš teren. Stoga smo zaprepašteni kada nam se sada tumači da bi

predviđene Generalnim urbanističkom planom od 1999. godine. Naime, u tom bi slučaju crkva trebala biti pravično

obeštećena, a to bi moglo biti opredmećeno kroz zamjenu zem-ljišta koje se nalazi u neposrednoj blizini vaših parcela.

Mišljenja smo da je ovo najkvalitetnije rješenje jer u sebi sadrži zadovoljenje svih interesa.

Vaš prijedlog da se na «...sljedećoj sjednici Gradskog vijeća poništi plan ceste...» nije moguće provesti jer nije u skladu s propisima koji određuju postupke izmjena prostornih planova (u privitku vam dostavljamo Uredbu o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova, Nn101/98), te Gradsko vijeće ne smije donijeti Odluku na takav način. Poštivajući postupak pro-vođenja javne rasprave o prijedlogu izmjena i dopuna prostornog plana procjena je da bi, poštivajući rokove, izmjena plana trajala oko 3-4 mjeseca (mada bi objektivno mogla potrajati i više).

S aspekta prostornog plana, cesta koja je planirana preko zemljišta (koje je u vrijeme donošenja Plana pripadalo trgovačkom poduzeću «Dinarka» vrlo je važna, i predstavlja drugu glavnu gradsku cestu po važnosti, prometno povezujući i određujući cijeli postojeći stambeni blok i dublje dijelove grada, zatim rasterećujući glavnu prometnicu, te u smislu rastera raskrižja koje stvara upra-vo ova ulica – ono je tu dobro postavljeno zbog buduće lokacije autobusnog kolodvora i brzog uključivanja autobusa u promet, kao i zbog podjednake udaljenosti od drugih raskrižja.

Slijedom navedenoga ponavljamo da bi najbolje rješenje bilo kad bi se izgradile i crkva i cesta i stambeni objekti, s tim da bi nova crkva bila neznatno dislocirana, ali na jednako atraktivnoj lokaciji.

S poštovanjem,

DOSTAVITI: GRADONAČELNIK1. Naslovu2. Ovdje 10-06 Vinko Marić, dipl. ing.3. Pismohrana

Generalni vizitator iz Rima, fra Benedikt Vujica i gvardijan Klarić susreli su se s kninskim gra-donačelnikom Vinko Marićem 13. siječnja 2003. godine u Gradskom poglavarstvu. Generalni vizita-

U ŽARIŠTU 25ta cesta trebala prolaziti kroz naš teren i čak nam siječe skladište-crkvu na pola. Kada su gvardijan fra Petar Klarić i župnik fra Ivan Nimac razgovarali s Vama i Vašim suradnici-ma u prostorijama Poglavarstva o potrebi da se postojeći plan izgradnje ceste izmijeni nisu naišli na razumijevanje njihovih prijedloga. Oni su me o tome pismeno izvijestili. Dobiva se dojam da netko namjerno želi onemogućiti postojanje prostora za održavanje bogoslužja. Bilo bi to zaista presedan bezobzirnosti i nekorektnosti prema Crkvi i katoličkim vjernicima u vlastitoj državi.

Želim još naglasiti da je Katoličkoj crkvi u Kninu, što konkretno znači nama franjevcima, u zadnjim desetljećima učinjena ogromna nepravda. Još u Drugom svjetskom ratu crkva sv. Ante bila je bombardiranjem srušena, a samostan teško oštećen. Slično su doživjeli i drugi crkveni objekti: u Kosovu, Biskupiji, Vrpolju... Fratri su bili prognani, a neki i ubijeni. Sve je to nakon rata obnavljano uglavnom prošnjom fratara po svijetu. Iza rata su franjevcima oduzete velike površine zemljišta na kojem su kasnije, bez ikakve nadoknade, sagrađeni vitalni objekti grada kao i privatne kuće. Do dana današnjega niti jedan metar od toga nije samostanu povraćen.

Znamo da su četnici za vrijeme Domovinskog rata opet zapalili crkvu sv. Ante i uništili sve svetinje u njoj. Isto se dogodilo i s crkvom sv. Jakova u Vrpolju i sv. Ane u Kosovu. Samostan je također teško devastiran i u njemu je uništeno mnogo kulturnog blaga. Fratri su morali bježati jedva spasivši goli život. Sve to treba još obnavljati a što se čini pomoću hrvatske države, ali najviše doprinosom naše Provincije. Druga bezobzirna nepravda dogodila se nakon što nam je god. 1996. tadašnja Zadarsko-kninska županija, u ime države Hrvatske, darovala zemljište za gradnju crkve i pastoralnog centra. Kada smo već uložili znatna sredstva u pripremi terena za početak gradnje i nakon što je šibenski biskup mons. Ante Ivas blagoslovio i položio kamen temel-jac za buduću crkvu Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, stigla je 1999. iz Zagreba presuda – inače isposlovana zalaganjem jednog vrlog domaćeg sina iz Knina – kojom se prije izdana županijska Darovnica franjevačkom samos-tanu poništava i zabranjuje se daljnja gradnja, a da o tome samostan uopće nije bio obaviješten.

Smatram da je zaista vrijeme da se ispravi makar dio nanesene nepravde ili da se barem ne nanosi nova nepravda franjevcima Knina. Stoga podržavamo inicijativu fra Petra Klarića, gvardijana samostana sv. Ante, da se dio gradskog zemljišta, bivši «Senjak» ustupio Franjevačkoj provinciji kako bi se tu moglo izgraditi dostojna crkva i pastoralni centar. Također se slažemo i s djelomičnom zamjenom našeg i gradskog terena, ali moram naglasiti da mi nikako ne možemo napustiti skladišta koja sada služe za bogoslužje i za karitativnu djelatnost prije nego dobijemo druge adekvatne prostore. Postoji možda i mogućnost da se kasnije kod vraćanja samostanskih zemalja od strane grada izvrši nadoknada za ustupljeno zemljište.

Još jednom želimo naglasiti da fratri ne grade ove objekte za sebe, oni se i onako svakih par godina mijenjaju, već za narod koji tu živi. Mislim da će svatko komu je iole stalo do toga da hrvatski katolički narod ostane u Kninu

Nastavak na sljedećoj stranici

razumjeti i podržati naše namjere. Uz srdačan pozdrav i najbolje želje za Božić i Novu

godinu.Fra Žarko Maretić, provincijal

Dostavlja se:1. Fra Petar Klarić, gvardijan u Kninu2. Arhiva, ovdje.

Faksimil pisma provincijala fra Žarka Maretića Poglavarstvu grada Knina i gradonačelniku Vinku Mariću

tor je zamolio gradonačelnika neka se zauzme za rješavanje zemljišta za gradnju crkve u Kninu, što je i obećao.

Dana 13. veljače 2003. gvardijan je razgovarao s provincijalom fra Žarkom Maretićem da mu pismeno dostavimo izvješće dokle se stiglo u pregovorima s gradskim vlastima za zemljište za gradnju crkve

U ŽARIŠTU 26Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Istog je dana gvardijan provincijalu uputio dopis, na temelju us-menog razgovora, u kojem ga izvješćuje, između ostalog, o sljedećem: «(...) Kada je polovicom siječnja (13. – 15.1. o.g.) bio u kanonskoj viziti generalni vizitator iz Rima fra Benedikt Vujica, o svemu sam ga izvijestio kao i o Vašem dopisu kojeg ste uputili gradonačelniku grada Knina gosp. Vinku Mariću, u kojem tražite u ime naše Provincije da se dio građevinskog zemljišta zamijeni, odnosno ustupi između Provincije, Samostana i Grada. Generalni vizitator fra B. Vujica zajedno sa mnom i sa fra Ivanom Maletićem, vizitatorovim tajnikom, susreo se u zgradi Poglavarstva 15. siječnja 2003. s gosp. gradonačelnikom V. Marićem. Otac vizitator svesrdno je podržao nas kninske franjevce i Vašu zamolbu u svezi plana gradnje spomenutog novog Pastoralnog centra. Zamolio je gosp. gradonačel-nika neka sve poduzme kako bi se i ostvario već usmeno dogovoreni plan između Provincije, našeg samostana i Grada. Gosp. gradonačelnik V. Marić čvrsto je obećao ocu vizitatoru fra Benediktu i meni da će sve učiniti koliko bude u njegovoj moći da se i izvrši što je usmeno dogovoreno između Vas, nas kninskih franjevaca i osobno njega.»

Igra «gluhih telefona»I dalje je gvardijan pokušao razgovarati i dogo-

varati s gradonačelnikom u svezi spomenutog zemljišta. Međutim, tih dana gradonačelnik uopće nije htio s njim razgovarati niti ga primiti u Gradsko poglavarstvo na razgovor. Što se u njemu prelomi-lo, gvardijanu nije jasno, ali sva obećanja koja je usmeno dao vizitatoru Vujici i provincijalu Maretiću kao da su otišla u vjetar.

Susret biskupa, provincijala i gvardijanaMeđutim, oko 20. veljače 2003. gvardijan i žup-

nik su se susreli s provincijalom u samostanu sv. Ante u Kninu. Tada je provincijal njih izvijestio kako je dobio pismo od šibenskog biskupa mons. Ante Ivasa u kojem biskup ističe kako se gradonačelnik Vinko Marić tuži da gvardijan traži previše gradsk-og zemljišta za gradnju pastoralnog centra Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Dana 24. veljače 2003. provincijal fra Ž. Maretić i kninski gvardijan fra P. Klarić susreli su se sa šibenskim biskupom mons. A. Ivasom i generalnim vikarom šibenske biskupije don. Dominikom Škevinom u Biskupskom ordinari-

jatu. Na početku sastanka otac provincijal je zah-valio ocu biskupu na podršci i razumijevanju u svezi gradnje crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta, a posebice na podršci pri kupnji dva skladišta i oko hektar građevinskog zemljišta od Trgovačkog po-duzeća «Dinarka». Otac gvardijan je pokazao ocu biskupu i generalnom vikaru kupoprodajni ugovor između Provincije i Dinarke. Između ostaloga bilo je govora i o gradskom zemljištu «Senjak». I na tom sastanku otac biskup je kazao kako mu se gradonačelnik V. Marić tužio da gvardijan traži pre-više građevinskog zemljišta. Tada je gvardijan ocu biskupu pokazao skicu na kojoj je prijedlog traženog zemljišta. Otac biskup je kazao kako, prema riječi-ma gradonačelnika, nećemo moći dobiti predloženu površinu zemljišta jer je za to zemljište više strana zainteresirano. Na sastanku s ocem biskupom je zaključeno kada naša Provincija riješi spomenuto zemljište s Gradom Kninom, ponovno će se novi provincijal, kninski gvardijan, dekan i župnik sastati s njim i njegovim suradnicima i dogovoriti gradnju nove crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta s pratećim sadržajima. Još je otac biskup kazao kako će dati dozvolu za gradnju spomenutog pastoral-nog centra. Provincijal i gvardijan su zahvalili ocu biskupu i generalnom vikaru na razumijevanju u rješavanju gorućih pastoralnih problema u Kninu.

Led se počeo “otapati”Gvardijan je uputio gradonačelniku Vinku Mariću

3. ožujka 2003. zamolbu za radni sastanak br. 15/03 sljedećeg sadržaja: «Molimo poštovani Naslov da nas, ako je moguće, što prije primi na radni sas-tanak u svezi dogovorne zamjene zemljišta.» Dopis je dostavio na znanje: fra Benediktu Vujici, gener-alnom vizitatoru i fra Žarku Maretiću, provincijalu. Smatram da je malo tko ikada uputio zamolbu bilo kome samo s jednom rečenicom. Ova zamolba s jednom rečenicom bila je znak gradonačelniku da je čaša strpljenja prelivena i da gvardijan od njegovih obećanja neće odustati.

Gradonačelnik je na zamolbu odgovorio 5. ožu-jka 2003. sa 7 rečenica i s 23 retka. Dopis je do-stavio provincijalu Ž. Maretiću i biskupu šibenskom mons. A. Ivasu. Između ostaloga gradonačelnik piše da u izradi urbanističkih planova «(...) svakako računa i na Vaš aktivni doprinos u osmišljavanju Vaših, crkvenih, ali i drugih društvenih sadržaja, te ste, uzimajući u obzir Vaše do sada iskazane želje,

U ŽARIŠTU 27već uključeni u izradu predmetne dokumentaci-je.». Kad je gvardijan dobio ovaj dopis i u njemu primijetio masnim slovima istaknuto «Vaš aktivni doprinos», dopis je primio s jednom dozom opreza kako uistinu neće biti lako dobiti sporno zemljište za gradnju Gospine crkve i da tu treba ići u jednu veliku rovovsku bitku. Zato je odgovorio 13. ožujka 2003. gradonačelniku na njegov dopis od 5. ožujka 2003. Odgovor donosimo u cijelosti

«Poštovani gospodine gradonačelniče!Ovih dana uputio sam Vam dopis (3. ožujka

2003., br. 15/2003.) kojim sam tražio da me primite, ako je moguće što prije, u svezi zam-jene zemljišta za gradnju crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta s pratećim pastoralnim sa-držajima.

Kao što Vam je poznato gospodine gra-donačelniče, već je načelno dogovoren model zamjene zemljišta između Vas, provincijala mr. fra Žarka Maretića, provincijskog vikara dr. fra Željka Tolića i kninskog gvardijana u studenome kada smo se susreli u Franjevačkom samostanu u Kninu. Tada je načelno dogovoreno sljedeće:

-Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja daje zemljište za prolaz buduće gradske ceste.

-Provincija ustupa gradu dio zemljišta sjeverno od sadašnje dvorane Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta.

-Franjevački samostan sv. Ante prenosi na grad Knin sva svoja prava koja su proizišla iz Darovnice povjerenika Vlade RH za grad Knin i vlastitih ulaganja u gradilište u Ulici IV. gardijske brigade.

-Grad Knin daje Franjevačkoj provinciji Pres-vetog Otkupitelja u zamjenu dio bivše vojarne Senjak uz Ulicu IV. gardijske brigade prema priloženoj skici za gradnju crkve Gospe Velik-oga Hrvatskog Zavjeta s pratećim pastoralnim sadržajima

Nakon radnog sastanka zamolio sam djelatni-ke u Katastru da načine skicu o zamjeni zemljišta, prema našem dogovoru. Tu sam skicu osobno donio Vama u ured Gradskog poglavarstva. Sami ste u mojoj nazočnosti telefonski zatražili iz ureda Katastra kopiju skice, koja Vam je naknadno do-stavljena, kako ste mi sami kasnije u razgovoru potvrdili. Kada ste vidjeli spomenutu kopiju skice bili ste s njom zadovoljni te niste imali nikakvih

primjedbi. Vrlo je važno da ste uzeli u obzir do sada iskazane želje u koje su, kako pišete, «već uključene u izradi predmetne dokumentacije». Ne bi ipak bilo dobro, gospodine gradonačelniče, da Vaš tim bez naših prijedloga pripremi radni sastanak. Nije nam jasno kako Vaš tim može pristupiti prijedlozima o promjeni i izmjeni GUP-a, a da se prije ne izvrši dogovorena parcelizacija zemljišta. Tek nakon potpisivanja Ugovora o zamjeni zemljišta stručni bi tim mogao normalno raditi svoj posao. Rad planerskog tima ne bi se ipak smio odgađati unedogled.

Poštovani gospodine gradonačelniče, nikako ne bi mogli pristati na prijedlog Vašega tima koji bi bio po principu «uzmi ili ostavi». Potpisivanje Ugovora je isključivo u Vašoj na-dležnosti i nadležnosti Gradskog poglavarstva, a ne «stručnih timova». Iz dosadašnjeg iskustva znamo da su određeni ljudi pod izlikom stručno-sti iskazali nenaklonost prema Katoličkoj crkvi u Kninu. Stoga Vas usrdno molimo za osobnu zauzetost i nadzor da u ovom slučaju to bude isključeno.

Nadam se da ćete kao častan i pošten čovjek održati riječ koju ste dali ocu provincijalu, vikaru provincije, kninskom gvardijanu i generalnom vizitatoru kada se s Vama susreo polovicom siječnja o.g. u Gradskom poglavarstvu. Sami znate koliko smo Vi i ja osobno muke i truda uložili u rješavanju ovoga problema, stoga se ne bi smjelo dogoditi da sada netko sve to upropasti.

U očekivanju skorog susreta s poštovan-jem,

fra Petar Klarić, gvardijan»

Napokon se gvardijan, poslije ovog dopisa, us-pio susresti 18. ožujka 2003. s gradonačelnikom Vinkom Marićem i dogradonačelnicima Milivojem Marićem i Matom Milanovićem, a povodom dopisa br. 17/2003. od 13. ožujka 2003. koji smo donijeli u cijelosti. Na sastanku su sva četvorica razmotri-la skicu iz kojeg se vidi model zamjene zemljišta za gradnju Gospine crkve (vertikalni prijedlog uz naše zemljište). U načelu smo se oko toga složili. Dogovoreno je da gvardijan pismeno dostavi svoj prijedlog. Ponovno je gvardijan sutradan, 19. ožujka 2003., poslao dopis br. 19/2003.s istim prijedlozi-

Nastavak na sljedećoj stranici

U ŽARIŠTU 28ma kao što je to učinio i 13. ožujka 2003. Dakle, u nekoliko dana poslao je dva dopisa s gotovo istim prijedlogom.

Međutim, ostalo je sve samo na usmenom obećanju. Tih dana, prije nego se susreo s gra-donačelnikom Vinkom Marićem, kad ga nije htio primiti niti s njim razgovarati, u samostanu je izvijes-tio braću o nemogućnosti kontakta s gradonačel-nikom. Tada je gvardijan zamolio župnika Vrpolja fra Pavla Vučkovića neka pokuša stupiti u kontakt s gradonačelnikom i neka vidi što se tu događa. Konkretnog odgovora od fra Pavla nije dobio. Fra Pavao je samo rekao kako treba biti smiren i da će sve biti u redu. Tih dana gvardijan je zamolio Kninjanina gosp. Hrvoja Marića neka pokuša stupiti u kontakt s gradonačelnikom i neka vidi zašto se uopće ne želi susresti s gvardijanom u svezi spor-nog zemljišta. Prema usmenom svjedočenju gosp. H. Marića isti je stupio u kontakt s gospodinom gradonačelnikom i pitao što se zapravo zbiva, o čemu je izvijestio gvardijana. Kazao je da i njemu nije jasno što se tu zbiva, ali da osjeća da će u konačnici biti sve dobro.

Samo obećavajući pregovoriBudući da je gvardijanu isticao trogodišnji man-

dat u srpnju 2003., pregovori s grado-načelnikom bili su samo obećavajući. Bez obzira što mu je mandat isticao, gvardijan je i dalje svesrdno radio, gotovo svakodnevno, u rješavanju ovoga problema. Tako je angažirao firmu Conex d.o.o. iz Splita da izvrši sondažna istraživanja na prvim iskopima kako bi sudski vještak za graditeljstvo mogao procijeniti vrijednost naših ulaganja u iskope. Dali smo suds-kom vještaku za graditeljstvo gosp. Anti Bašiću iz Šibenika da izvrši procjenu naših ulaganja, što je i učinio od svibnja do kolovoza prošle godine. Ova stručna procjena bila je polazišna točka za daljnje pregovore kako su se usmeno dogovorili gvardijan Klarić i gradonačelnik Marić.

Predaja vojarne «Senjak» gradu KninuGvardijan se susreo s gosp. Goranom Granićem,

zamjenikom premijera dana 5. srpnja 2003. kada je bila otkrivena bista Hrvoju Požaru ispred Stare gimnazije. Poslije otkrivanja biste, na domjenku koji se održao u Domu HV-a, gvardijan je pitao gosp. Granića dolazi li i ove godine 5. kolovoza u Knin na što je on potvrdno odgovorio. Zatim mu je gvardijan

kazao kako bi bilo dobro da se toga 5. kolovoza konačno vojarna «Senjak» preda gradu i da vojska iz nje iseli jer je to glavni preduvjet svih naših dal-jnjih pregovora s gradom. Gosp. Granić je kazao kako prihvaća ovaj prijedlog i da će kasnije o tome razgovarati s gradonačelnikom. Uistinu 5. kolovoza 2003. u Knin je stigao gosp. Granić s ministricom obrane gđom. Željkom Antunović. Tog je dana bila svečana primopredaja vojarne Gradu Kninu. Istoga dana poslije podne oko 16 sati u samostanu sv. Ante susreli su se: provincijal dr. fra Željko Tolić, gvardijan Klarić, dekan i župnik Nimac te gosp. Granić sa suprugom. Između ostalog zamolili smo gosp. Granića neka učini sve sa svoje strane da dio bivše vojarne «Senjak», sada gradsko zemljište, pripadne nama za gradnju crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. To smo učinili iz razloga što se u gradu čulo kako bi grad Knin dao teren za gradnju crkve, ali da ne zna kako će Vlada reagirati. Tada je gosp. Granić izričito kazao kako Vlada nema ništa protiv toga da se dobije jedan dio zemljišta za gradnju crkve. Kada se dogovorimo s gradom o kvadraturi, Vlada će podržati naš dogovor.

Budući da je Vlada RH iselila vojnu policiju i da je grad vlasnik i u posjedu «Senjaka», smatrali smo da nema više nikakvih zapreka koje bi priječile pregov-ore između nas i grada Knina. I kad smo mislili da je konačno problem riješen, jer je Republika Hrvatska ispunila svoje obećanje od 2001. do 2003., računali smo kako će na lokalnoj razini biti puno lakše riješiti ovaj problem. Međutim, u tom razmišljanju smo se prevarili. Gvardijan je konačno shvatili da nećemo moći dobiti gradsko zemljište «Senjak» prema mnogo puta usmeno dogovorenim razgovorima u horizontalnoj verziji, pa smo se odlučili ići okomito uz naše zemljište. I tu je bilo puno pregovaranja, ali bez uspjeha.

Zemljište se mora dobiti Budući da su se bližili državni parlamentarni

izbori 23. studenoga 2003., gvardijan i župnik oci-jenili su da treba sve poduzeti i konačno dobiti dio gradskog zemljišta «Senjak». Što je gvardijan bio aktivniji u pregovorima, to se stvar više komplici-rala. Presudan je bio 10. rujna 2003. kada su se u Poglavarstvu sastali gvardijan, župnik i gradonačel-nik. Prije ulaska u pregovaračku dvoranu u Pogla-varstvu grada Knina, s gvardijanom i sa župnikom pozdravio se dogradonačelnik Milivoj Marić. Oni su

U ŽARIŠTU 29

mislili da će i gosp. Milivoj Marić gradonačelnikom Vinkom Marićem i s njima pregovarati u svezi spor-nog zemljišta. Međutim, u dvoranu je ušao samo gradonačelnik, koji je bio nervozan. Gradonačelnik je gvardijana i župnika, reklo bi se, nikako primio, što je obojicu zaprepastilo. Ništa konkretno nisu dogovorili nego da će se drugi put sastati i znati nešto konkretnije. Gvardijanu i župniku uopće nije spomenuo kako će sutra zasjedati Gradsko pogla-varstvo u svezi “Senjaka”. Gvardijan i župnik su se vratili razočarani s ovog sastanka. Cijelo popodne i večer su se pitali zašto je to njima gradonačelnik učinio i što se to sve zapravo događa? Sutradan je 11. rujna 2003. Poglavarstvo grada Knina donijelo na svojoj 35. sjednici između ostalog i Zaključak: «Prostor bivše vojarne ‘Senjak’ prenamjenjuje se u Poduzetnički inkubator ‘Senjak’». Dok je zasjeda-lo Gradsko poglavarstvo, gvardijan je telefonom nazvao gosp. Jozu Topića, predsjednika župani-jskog HDZ-a i molio ga da se odmah zauzme kod gradonačelnika Vinka Marića neka se usvoji Zakl-jučak kako se dio gradskog zemljišta u «Senjaku» predviđa za gradnju Gospine bazilike. Nažalost, u citiranom Zaključku nigdje se ne spominje kako je dio «Senjaka» predviđen za gradnju bazilike Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Ponovno je Poglavarstvo na 37. sjednici održanoj 24. rujna 2003. donijelo Zaključak “o prihvaćanju poslovnog projekta za poduzetnički inkubator ‘Senjak’ Knin”. Projekt je izradio Centar za poduzetništvo Grada

Knina. Po Zaključku je predviđeno da Poduzetnički inkubator ima svih 50.000 m2. Svi su u Poglavarst-vu znali kako mi tražimo dio “Senjaka” za gradnju Gospine bazilike. Osim toga i s pojedinim članovi-ma Poglavarstva smo pregovarali u svezi spornog zemljišta. Nažalost, usprkos svim pregovorima u Zaključku nije naveden dio zemljišta koji se pred-viđa za gradnju Gospine bazilike. Već je na toj sjed-nici Poglavarstva rečeno: “(...) potrbno je definirati koja površina ukupnog prostora će se povjeriti na upravljanje Centru i na koji način (a koja za crkvu, stambeno i dr.). Izgleda da je ovim Programom prejudiciran navedeni Zaključak Poglavarstva (ili ga pak neće ni biti), jer se navodi ukupna površina od 50.000 m2. “

Kad je gvardijan vidio da u Zaključku nije pred-viđen dio gradskog zemljišta “Senjak” za gradnju Gospine bazilike i da je isti “prejudiciran”, nije mu preostalo drugo nego da pomoć potraži kod gosp. Ive Sanadera, predsjednika HDZ-a, jer lokalnu vlast u Gradu Kninu obnaša HDZ, a predsjednik gradskog HDZ-a u Kninu je gosp. Vinko Marić koji je ujedno i kinski gradonačelnik i koji je predsjedao spomenutim sjednicama. Poslije svega gvardijan je telefonom nazvao gosp. J. Topića u Šibenik i zamolio ga da pokuša stupiti u kontakt s gosp. Ivom Sanadarom i da se s njim želi susresti u Za-grebu ili kada bude dolazio u Knin i neka odmah gosp. Sanaderu kaže temu našeg razgovora, a to je problem rješavanja građevinskog zemljišta ne dijelu gradskog zemljišta «Senjak». Tih dana gvardijan je očekivao pozitivan odgovor iz Zagreba posredstvom gosp. Topića. Gosp. Topić je polovi-com tog tjedna navratio u naš samostan i tražio župnika Nimca za razgovor. Gvardijana nije uopće tražio, iako je bio u samostanu. Župnik je izvijestio gosp. Topića o svim našim planovima i dosadašnjim pregovorima. Što se tiče ugovorenog sastanka s gosp. Sanaderom o tome gosp. J. Topić nije ništa konkretnije javio gvardijanu. Dana 26. listopada 2003., u nedjelju, stigao je u Knin gosp. Ivo Sanader sa svojim najbližim suradnicima u predizbornu kam-panju. Gvardijan je toga dana slavio svetu misu u Biskupiji u 10 sati. Vraćajući se s mise u automobilu je čuo preko valova Hrvatskog radio Knina gosp. Ivu Sanadera koji se obraća Kninjanima. Stigavši u samostan, gvardijan je odmah nazvao gosp. Topića

Nastavak na sljedećoj stranici

Gvardijan fra Petar Klarić, župnik fra Ivan Nimac, gradonačelnik Vinko Marić, dogradonačelnici Milivoj Marić i Mato Milanović i gosp. Nenad Damjanović, pročelnik Upravnog odjela za društ-vene djelatnosti vode pregovore u samostanu sv. Ante u Kninu u svezi spornog zemljišta

U ŽARIŠTU 30i pitao ga zašto mu se ovih dana nije javio i kako je čuo preko Hrvatskog radio Knina gosp. I. Sanadera. Zanima ga hoće li gosp. Sanader doći u samostan na razgovor ili će se s gvardijanom susresti gdje je njemu prikladnije u gradu. Gosp. Topić je kazao kako je gosp. Sanader vrlo zauzet i da nije siguran hoće li doći u samostan. Gvardijan je kazao ako ne dođe da će ga on potražiti u Zagrebu. Nakon nekoliko minuta javio se telefonom gosp. Topić i obavijestio gvardijana da gosp. Sanader sa svojim suradnicima dolazi u samostan oko 15 sati. Gvard-ijan je zahvalio, rekavši kako ih vrlo rado očekuje.

Susret u samostanu sv. AnteGosti su stigli negdje oko 15,30 sati. Gosp.

Sanader je sa sobom doveo gđu. Jadranku Kosor, gosp. Vladimira Šeksa, gosp. Andriju Hebranga, gosp. Nevena Juricu i druge suradnike, a u ime Grada došao je gradonačelnik gosp. Vinko Marić i pravnica u Poglavarstvu gđa. Tatjana Martinović. Nakon kraćeg pozdrava i upoznavanja gostiju i domaćina i pohvale gvardijanu od gosp. Sanadera za njegov vrlo poznati i priznati duhovno-karitativni rad u Kninu, prišlo se gorućoj temi u svezi spornog zemljišta. Gvardijan je nazočne izvijestio kako mi fratri već duže vremena pregovaramo s gradonačel-nikom Vinkom Marićem u svezi spornog zemljišta i da do sada od toga nema ništa. Gosp. Sanader je upitao je li pravno sve čisto. Gvardijan je kazao da je sve pravno čisto. Tada je gosp. Sanader ka-zao kako je tu vrsni pravnik gosp. Vladimir Šeks i da on može sačiniti prijedlog ugovora o zamjeni ili kompenzaciji. Tada je gosp. Sanader upitao gosp. Vinka Marića ima li što sporno. Gradonačelnik je odgovorio kako nema ništa sporno. Onda ga je gosp. Sanader upitao zašto se ne potpiše ugovor. Tada se u riječ nervozno ubacila gđa. Tatjana Mar-tinović kazavši, da ako to gradonačelnik potpiše da će se buniti Hrvatski blok. Na to je gvardijan odgov-orio kako to nije istina jer se Hrvatski blok javno preko medija zauzima da dobijemo dio gradskog zemljišta «Senjak» za gradnju crkve Gospe Ve-likoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu. Tada je gosp. Sanader kazao gradonačelniku: «Vinko, zašto mi to činiš? Vinko hoću da se sutra pripremi ugovor.» Tada je župnik Nimac kazao gosp. Sanaderu: «Ivo, hvala ti za ovo.» Još je bilo drugih razgovora o čemu ne bismo sada. Razišli smo se s uvjerenjem da će Sanaderova riječ uroditi plodom

«Štrajk glađu»Nakon nekoliko dana ponovno je gvardijan želio

privesti pregovore o zamjeni zemljišta kraju, a na temelju razgovora s gosp. Sanaderom. Međutim, sve se ponovno vraća na isto, sve ostaje na lijepim riječima, a od konkretnih dogovora ništa. Gvardijan i župnik su uvjerenja kako gradonačelnik želi dobiti na vremenu da se ugovor ne potpiše prije državnih izbora koji se trebaju održati 23. studenoga 2003. Teško je opisati one noći i dane koje je proveo zajedno sa župnikom u razgovorima i analizama što se opet «kuha». Jednog jutra župnik je rekao gvardijanu kako nije cijelu noć spavao i da moramo konačno staviti točku na «i». Dogovorili su se kako bi se trebao župnik osobno susreti s grado-načel-nikom V. Marićem. Gradonačelnik ga je primio u svom domu. Župnik je izvijestio gvardijana o sus-retu s gradonačelnikom Marićem. Kazao je kako ga je gradonačelnik lijepo primio. Obojica su išla u “Senjak” vidjeti sporno građevinsko zemljište. Prema svjedočanstvu oca župnka, gradonačelnik mu je rekao da Crkvi može pripasti sve do ulaza iza crvene barake. Problem je premještaj trafostanice i iznajmljivanje crvene barake na dvije godine. Žup-nik se složio s time da se uzme granica trafostanice, iako je za Crkvu važna širina, a ne dubina prostora.

Gvardijan vidjevši, da se bliže izbori i da bi mogli ostati bez zemljišta poslije izbora, ponovno je up-oznao gosp. J. Topića kako s gradonačelnikom ne može nikako nastaviti pregovore. Dao mu je sljedeće prijedloge:

-gvardijan želi ponovno sjesti za pregovarački stol s gradonačelnikom;

-ako to ne uspije, ponovno će tražiti susret sa gosp. Sanaderom;

-ako i taj razgovor ponovno ne uspije pozvat će katolike vjernike na štrajk ispred gradskog Pogla-varstva tjedan dana prije izbora;

-ako i to ne uspije tri dana prije izbora, u petak, doći će u Poglavarstvo grada Knina i početi štrajk glađu i o tome izvijestit domaću i svjetsku javnost.

Gvardijan je kazao gosp. Topiću da ova četiri uvjeta prenese gosp. I. Sanaderu. Nakon nekoliko dana, oko 13 sati, u samostan je gvardijana nazvao gosp. Neven Jurica i pitao ga što je s ugovorom. Gvardijan je i njemu ponovio navedena četiri uvjeta kao i Topiću. Gvardijana je nazvao provincijal dr. fra Željko Tolić i izvijestio ga kako ga je nazvao gosp.

U ŽARIŠTU 31Neven Jurica i izvijestio ga o gvardijanovoj namjeri. Gvardijan je rekao provincijalu da o svojoj namjeri nije rekao samo gosp. Jurici nego i gosp. Topiću. Provincijal je molio gvardijana da se stvar pokuša riješiti mirnim putem. Gvardijan je rekao da on to od prvog dana nastoji i da nije u njemu problem. Molio je provincijala neka posreduje kod gradonačelnika Vinka Marića.

Kud je sve gradonačelnik išao i s kim se sve savjetovao nije nam poznato, ali je provincijal kazao župniku i gvardijanu da je gospodin gradonačelnik Marić dolazio kod njega dva puta sa svojim surad-nicima u svezi spornog zemljišta.

Provincijal je kazao gvardijanu kako mu je gradonačelnik rekao da će darovati zemljište Pro-vinciji. Naime, dok je gradonačelnik pregovarao s gvardijanom i župnikom bila je kombinacija s manje zemljišta. Gvardijan i župnik su postavili stožernu točku od koje ne žele odstupiti u pregovorima. Odjednom gradonačelnik nudi više kvadrata nego što je dogovoreno. To im nije bilo jasno. Obojica su išla na lice mjesta vidjeti što to gradonačelnik nudi, a da to oni ne znaju. Prema provincijalovim riječima stvar je dogovorena i ne bi smjelo biti nikakvih prob-lema. Radi se o oko 7.307 m2 gradskog zemljišta. U svemu tome gvardijan i župnik su ostali rezervirani, poučeni dosadašnjim iskustvom u pregovorima s gradonačelnikom Vinkom Marićem. Smatrali su da će se na dan pregovora sve vidjeti i pokazati jesu li bili upravu.

Vrlo tvrdi pregovoriKonačno je dogovoren sastanak u svezi daro-

vanja, odnosno zamjene zemljište. Na sastanak u Gradsko poglavarstvo stigli su 21. listopada 2003. iz Splita dr. fra Željko Tolić i provincijski ekonom dr. fra Marko Mrše. U ime samostana i župe sv. Ante nazočili su gvardijan Klarić i župnik Nimac. Prije pregovora provincijalu i ekonomu je rečeno kako neće pregovori ići onako glatko kako je gra-donačelnik obećao provincijalu kada se s njim sus-reo u Splitu. Provincijal je bio uvjeren kako će sve teći bez problema jer je sve dogovoreno u Splitu. Sastanak je počeo u Gradskom poglavarstvu s gra-donačelnikom Vinkom Marićem, dogradonačelnikom Milivojem Marićem i gosp. Milivojem Rimcem. Nakon uobičajenog pozdrava pristupilo se pregovorima. Gradonačelnik je dao riječ, kako se izrazio, stručnoj

osobi, gosp. Rimcu, neka on iznese mogući plan građevinskog zemljišta koje bi se ustupilo našoj Provinciji. Gosp. Rimac je predložio prvi prijedlog zamjene. Po tome mi bismo dobili oko 5.000 m2 zemljišta. Budući da je provincijal kazao gvardijanu da i on kaže što ima reći, jer je do sada puno puta vodio neslužbene pregovore s gradonačelnikom, gvardijan je odmah oštro replicirao gosp. Rimcu riječima: «Rimac mutiš!». Jasno, podsjetivši ga da je to prva verzija i da je s provincijalom gradonačelnik Vinko Marić u Splitu dogovorio sasvim nešto drugo. Jasno da su pregovori bili vrlo, vrlo tvrdi i žustri i u momentima su gotovo došli do usijanja jer je gosp. Rimac, pošto-poto htio, pozivajući se na struku, os-tati na prvoj verziji. Gradonačelnik je samo govorio kako to treba struka riješiti. Gosp. Milivoj Marić je

Tlocrt zemljišta koji smo dobili od grada Knina. Provincija Presvetog Otkupitelja i samostan sv. Ante su dali Gradu zauzvrat pravo naših ulag-anja na prvo građevno zemljište na kojem je bio postavljen kamen temeljac.

Nastavak na sljedećoj stranici

U ŽARIŠTU 32samo promatrao i šutio. Nakon toga je gvardijan iznio još mnogo drugih važnih argumenata. Kad su gradski oci vidjeli da su sve karte stavljene na stol i da mi imamo argumente u svojim rukama, nije im drugo preostalo nego da konačno održe svoju riječ i da postupe prema dogovoru s provincijalom u Spli-tu. I kad se činilo da su pregovori privedeni kraju u gvardijanu se okrenuo film, na trenutak su mu prošle kroz glavu sve muke i neplodna pregovaranja i tada se žustrim glasom obratio gradonačelniku i kazao kako nije pošteno sve što je činio i radio do sada u pogledu ovoga zemljišta i da do svih ovih napetosti nije trebalo doći. I još mu je mnogo toga htio reći u lice... Tada se u razgovor uključio dogradonačelnik gosp. Milivoj Marić kazavši: «Gvardijane nemoj se ljutiti, vidiš da je sve riješeno». Gvardijan je kazao: «Jest, ali do ovoga nije trebalo doći» Nakon toga su se «duhovi smirili» i počelo se normalno razgovarati. Poslije pregovora provincijal je pozvao nazočne na objed u samostan. Pojedinci su se nećkali, ali je ipak sve završilo objedom i nazdravicom u samostanu sv. Ante.

Međutim, gvardijan je i dalje bio skeptičan sve dok se ugovor ne potpiše. Nažalost, njegov se os-jećaj obistinio. Nakon nekoliko dana gosp. Rimac pozvao je gvardijana neka dođe njemu na sastanak u ured u Gradsko poglavarstvo. Na sastanak su došli i gvardijan i župnik. Tada im je gosp. Rimac tumačio kako bi se buduća cesta ponovno trebala pomaknuti prema tzv. prvom prijedlogu. Vidjevši gvardijan i župnik da je na pomolu novi «sukob» kazali su gosp. Rimcu kako njih dvojica nisu na-dležna o tome odlučiti nego isti pregovarači koji su se zadnji put i dogovorili o zamjeni. Osim toga gvardijan je izvijestio gosp. Rimca kako se konzu-ltirao s vrhunskim stručnjakom za promet i da ga je pitao koje sve kategorije cesta postoje i kojih širina. Vidjevši gosp. Rimac da smo i tu «domaći» kazao je kako će konačno struka dati svoje mišl-jenje. Kad je riječ o struci dobija se dojam, u ovom slučaju, da su se u nju stavljali najviše oni koji nisu za to kompetentni. Nasuprot “struci”, ipak Crkva u srcu Kninu u konačnici ima 17.450 m2 zemljišta za gradnju bazilike Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta.

Konačno potpisan ugovorDana 14. studenoga 2003., na svetkovinu sv.

Nikole Tavelića, prvog hrvatskog sveca mučenika, potpisan je darovni ugovor između Grada i Provinci-

je Presvetog Otkupitelja. Grad Knin daruje Provinciji 7.307 m2 gradskog zemljišta «Senjak» a u zamjenu Provincija i samostan sv. Ante daju prava ulaganja na iskope gdje se trebala graditi crkva Gospe Hr-vatskog Velikog Zavjeta. Tim je ugovorom konačno stavljena točka na «i». Konačno su jednom zauvijek stvoreni uvjeti za gradnju bazilike Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Valja istaći i vrlo značajan po-datak. Tog dana je u Knin nosio provincijski pečat iz Splita fra Ante Udovičić. U Kričkama na ulazu u Drniš, prelazeći željezničku prugu, fra Ante je s autom sletio s ceste. Automobil je pretrpio veliku štetu ali fra Anti nije bilo ništa. Reče kako je molio krunicu. Morao se vratiti žurno u Split, a od njega preuzima pečat fra Josip Repeša, župni vikar u Drnišu, i donosi ga provincijalu u Knin na pregovore. Gotovo da nismo uspjeli ovjeriti ugovor kod javnog bilježnika jer je radno vrijeme već bilo isteklo. I ova priča o pečatu i javnom bilježniku govori uistinu o trnovitom putu Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta.

«Svečana primopredaja zemljišta»Gvardijan je želio da bude svečana primopreda-

ja darovanog zemljišta. Telefonom ga je iz Splita nazvao provincijal fra Ž. Tolić rekavši mu kako gra-donačelnik Vinko Marić nije za to da bude svečana primopredaja. U nedjelju, 18. studenoga 2003., u 11 sati, svetu misu je trebao slaviti župnik Nimac. Budući da je gvardijan nedjelju prije najavio mo-gućnost svečane primopredaje, župnik je kazao da ovu misu u 11 slavi gvardijan. Obojica su se dogov-orila što će se reći u svezi zemljišta i kako treba os-obno zahvaliti Ivi Sanaderu za uspješno okončane pregovore. Na kraju svete mise gvardijan je kazao vjernicima kako su u sljedeću nedjelju državni iz-bori. Hrvatski su biskupi dali poruku za izbore i njoj se nema što dodati i neka vjernici glasuju po svojoj savjesti, ali ih moli da iziđu na izbore da im poslije 23. studenoga ne bi bilo žao zašto nisu izišli. Što se tiče «svečane predaje zemljišta» gvardijan je poka-zao javno papir i kako će s njega pročitati poruku. Pročitao je sljedeće: «Braćo i sestre bilo je najavl-jeno kako postoji mogućnost svečane primopredaje dijela gradskog zemljišta «Senjak» za gradnju crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Ocijenjeno je da zbog predizborne kampanje to treba izbjeći. Ipak moramo zahvaliti gradskim vlastima, našem provincijalu i osobno Ivi Sanaderu za zemljište koje smo dobili.» Ovu gvardijanovu pohvalu svima koji

U ŽARIŠTU 33

Franjevački samostan sv. Ante poklonio je hrvatsku zastavu s kninske tvrđave Hrvatskoj ženi iz Zagreba koja je donirala 100.000 kn (za gradnju Gospine bazilike i novi Put križa koji je postavljen u sadašnjoj crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta).

Budući da je Hrvatska žena do sada najveći donator za gradnju Gospine bazilike, pripala nam je velika čast darovati joj spomenutu zastavu. Čuvši vijest o daru, Hrvatska ga žena s oduševljenjem prihvaća, kako nam je preko telefona kazala predsjednica gđa. Ljilja Vokić, koja ujedno zahvaljuje na daru.

Evo kako se došlo do ovog dara. Gvardijan je molio ravnatelja Kninskog muzeja gosp. Draženka Samardžića, neka pokloni zastave sa slavne kninske tvrđave koje se mijenjaju svakih nekoliko mjeseci. Zastava će se pokloniti onim dobročiniteljima koji daju najviše za gradnju Gospine bazilike u Kninu. Gosp. Sa-mardžić je prihvatio gvardijanov prijedlog i već poklonio

prvu zastavu. Iskreno zahvaljujemo Kninskom muzeju, gospodinu ravnatelju i svim djelatnicima muzeja na do-prinosu za gradnju Gospine bazilike u Kninu.

Dragi naši dobročinitelji, dok se ovih dana zauzima-mo da naše zemljište uđe u Generalni urbanistički plan (GUP) grada Knina dotle Vas molimo da i dalje Vašim darovima pomažete gradnju Gospine bazilike koja će početi kad se usvoji izmjena GUP-a i kad se načini izved-beni projekt. Naša je želja da se kamen temeljac postavi 5. kolovoza 2005. Vaše darove, kao i do sada, možete poslati na naš Franjevački samostan i njegove žiro račune koje smo objavili na 61. stranici. Oni dobročinitelji koji ponovno budu dali najveći dar za gradnju bazilike Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta dobit će zastavu na dar sa slavne kninske tvrđave.

Neka Vas sve prati Božji blagoslov po zagovoru Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta.

GVARDIJAN

Sad jurišamo mi još zeleni, namriješe nam u amanet, da na glavnoj kuli razvijamo stijeg ... (Dubravko Horvatić)

HRVATSKA ŽENA IZ ZAGREBA DOBILA ZASTAVU NA DAR

su doprinijeli na dobijanju gradskog zemljišta vjer-nici su u crkvi pozdravili burnim pljeskom. Na taj su način iskazali zadovoljstvo što je jednom za uvijek riješeno građevinsko zemljište na kojem će se graditi bazilika Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta.

I što na kraju reći. Bogu hvala, Gospi Velik-

oga Hrvatskog Zavjeta, sv. Nikoli Taveliću i sv. Anti što je ovaj slučaj zemljišta priveden kraju. Nadamo se da ubuduće neće biti tako velikih trnovitih putova kao i do sada dok se bude gradila Gospina bazilika. Bude li pak, i njih ćemo i dalje objavljivati u Glasniku sv. Ante.

Fra Petar Klarić, gvardijan

DUHOVNI ŽIVOT 34

Kao i svake godine tako i ove u župi se intenzivno vrše pripreme za Uskrs. U sklopu duhovne obnove svakako dolazi i korizma.

Vrhunac duhovne priprave jest Veliki tjedan. U ovoj korizmi imali smo akciju “Postom i molitvom gradimo Gospinu crkvu”. Svakog korizmenog petka bio je put križa u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Put križa su uglavnom predvodili mladi sa svojim vjeroučiteljem fra Ivicom Omazićem. Svećenici su bili na raspolaganju svakog dana za svetu ispovi-jed. Posebice se ispovijedalo u korizmene petke i subote. Svećenici kninskoga dekanata ispovijedali su u Kninu, Vrpolju i Kijevu. U Kninu je ispovijed dva dana, na Veliki ponedjeljak i Veliki utorak. U ta dva dana ispovjedilo se tisuće vjernika. Veliki utorak popodne ispovijedalo je pet svećenika od 16 do 20.45 sati. Uskrsne ispovijedi, kao i Božićne, su

KORIZMA, VELIKI TJEDAN I USKRS U ŽUPI

KRIŽNI PUT U RADAŠINOVCIMAHrvatska vojska i policija imala je 9. travnja 2004. u

9 sati procesiju u Radašinovcima. Procesiji je nazočio i vojni kapelan fra Božo Ančić iz Knina sa slavnom IV. gardijskom brigadom koja je smještena u Kninu. Prema svjedočanstvu fra Bože procesija je uistinu bila jedna ve-lika duhovna obnova ne samo za vojsku i policiju nego i za nazočni puk Božji.

zapravo pokazatelj duhovnoga života vjernika. Bogu hvala što na ovakav način u sakramentu pomirenja s Bogom mnogi Kninjani radosno čekaju Isusovo uskrsnuće.

Na Veliku srijedu pjevao se Gospin plač poslije večernje svete mise, a Veliki četvrtak u 19 sati slavl-jena je misa večere Gospodnje, nakon čega je bila

DUHOVNI ŽIVOT 35

Uskrsno bdjenje - služba svjetla

Uskrsna čestitka“Ja sam uskrsnuće i život.tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će.” (Iv 11,25)

Draga braćo i sestre!Danas slavim Uskrs. Ovo je najra-dos-

niji dan čitave godine jer «vođa živih pade tada i živ živcat opet vlada». Za ovaj radosni dan pripremali smo se postom, molitvom, žrtvom i dobrim djelima.

«Ja sam. Ne bojte se!.» (Iv 6,20) Isus je rekao u uskrsno jutro. Njegovo uskrsnuće i u nama treba probuditi vje-ru, a otjerati strah i beznađe. On je živ i prisutan je među nama. I mi trebamo biti blagoslovljenici Njegova uskrsnuća i da On živi i da smo i mi živi zauvijek po Njegovu uskrsnuću. Radost što smo uskrsnuli po krštenju postaje obveza našega zalaganja za novi život. Moramo vjerovati da nas Bog ljubi. Tu ljubav i uzdarje iskažimo jedni prema drugima ovoga Uskrsa i uskrsnih blagdana jer je uskrsnuće dan novoga života.

Draga braćo i sestre u ime kninskih franjevaca svima vama i vašim obitel-jima od srca želi sretno sveto Isusovo uskrsnuće

gvardijan fra Petar Klarić

VELIKI PETAK BEZ PROCESIJE U KNINU

I ove godine, kao i prošle, procesija na Veliki petak trebala je poći od crkve sv. Ante središtem Knina do crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Međutim, zbog velikih i obilnih kiša tih dana, a posebice toga dana, procesija se nije mogla održati zbog poplavljene Zvonimirove ulice u starom dijelu grada Knina. Mnogim vjernicima je uistinu bilo žao što se nije mogla održati procesija. Da bi se ubuduće izbjegle ovakve neugodnosti, potrebno je žurno infrans-trukturno riješiti ovaj gorući problem, ne samo zbog procesije nego i zbog normalnog života u Kninu.

Getsemanska ura. Na Veliki petak procesija nije održana zbog jednim dijelom poplavljene Zvo-ni-mirove ulice. Tako su obredi Velikog petka počeli u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u 19 sati.

Na Veliku subotu misa uskrsne noći počela je u 20 sati. Poslije mise bio je blagoslov uskrsnih jela. Crkva Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta bila je pretijesna primiti veliko mnoštvo vjernika pa su mno-gi ostali vani. Bilo je dirljivo gledati tisuće upaljenih svijeća u ovoj uskrsnoj noći. One nisu ganule samo starije, nego posebice malu i školsku djecu. Vjernici su se radosno razišli svojim kućama čestitajući jedni drugima Isusovo uskrsnuće. A tako je bilo radosno i veselo i na sam dan Uskrsa kada smo slavili šest misa.

P.K.

DUHOVNI ŽIVOT 36

Vjerska emisija «Susret» emitira se na valovima Hrvatskog radio Knina svake subote od 10 do 11 sati. «Susret» se bavi

duhovnom tematikom, te aktivnostima vezanim uz Crkvu u našem gradu, domovini i svijetu. Voditelji emisije su župni vikar i vjeroučitelj fra Ivica Omazić i vjeroučiteljice Jolida Klarić i Franka Bulj. Kroz emisiju su popraćeni svi važniji događaji u našoj Crkvi. Posebno je popraćena organizacija nacio-nalnog susreta mladih koji se ove godine održavao u Šibeniku. Nadamo se da smo na taj način bar malo potaknuli naše mlade župljane da u što većem broju prisustvuju susretu mladih iz domovine i dijaspore. Vjerujemo da je što više mladih istinski u svom životu «zaveslalo na pučinu» slušajući i slijedeći Isusa kao što je i bilo geslo nacionalnog susreta mladih. Kroz našu emisiju imali smo razne goste, no svakako nam je posebna čast bila ugostiti našeg šibenskog biskupa mons. Antu Ivasa koji

DUHOVNI PROGRAM HRVATSKOG RADIO KNINAje boravio u Kninu i kninskim krizma-nicima podi-jelio sakrament sv. potvrde, a kninskim vjernicima putem emisije «Susret» podijelio svoj blagoslov i tople riječi.

Duhovnu misao na nedjeljna evanđelja kroz emisiju «Susret» pripremaju: gvardijan fra Petar Klarić, župnik fra Ivan Nimac, župni vikar i vje-roučitelj fra Ivica Omazić, te vjeroučitelji: Vinko Tomić, Mario Preden, Jolida Klarić, Željko Bo-banović i Franka Bulj.

Jednosatna emisija «Susret» želja je da i preko medija naviještamo Evanđelje i da se u mnoštvu svjetonazora čuje i glas Katoličke crkve.

Vjerujemo da ste nas slušali i da ćete subotom od 10 do 11 sati i dalje biti uz nas. Trudit ćemo se biti još aktualniji i zanimljiviji, a Crkva cijelog svijeta preko radio prijemnika stići će u vaše domove.

Franka Bulj

Hrvatski radio Knin - Duhovna misao nedjeljom u 8,45 satiRaspored emisija

Nakon godišnjeg odmora duhovni program Hrvatskog radio Knina nastavlja se u rujnu.

fra Petar Klarić

fra Ivan Nimac fra Ivica OmazićVinko TomićJolida Klarić

Željko BobanovićFranka BuljMario Predenfra Petar Klarićfra Ivan Nimac

fra Ivica Omazić Vinko Tomić Jolida Klarić Željko Bobanović

Franka BuljMario Predenfra Petar Klarićfra Ivan Nimac

fra Ivica OmazićVinko Tomić

28. rujna 2003.

5. listopada 2003.12. listopada 2003.19. listopada 2003.26. listopada 2003.

2. studenog 2003.9. studenog 2003.

16. studenog 2003.23. studenog 2003.30. studenog 2003.

7. prosinca 2003.14. prosinca 2003.21. prosinca 2003.28. prosinca 2003.

4. siječnja 2004.11. siječnja 2004.18. siječnja 2004.25. siječnja 2004.

1. veljače 2004.8. veljače 2004.

–

– – ––

–––––

––– – – –––

– –

15. veljače 2004.22. veljače 2004.29. veljače 2004.

7. ožujka 2004.14. ožujka 2004.21. ožujka 2004.28. ožujka 2004.

4. travnja 2004.11. travnja 2004.18. travnja 2004.25. travnja 2004.

2. svibnja 2004.9. svibnja 2004.

16. svibnja 2004.23. svibnja 2004.30. svibnja 2004.

6. lipnja 2004.13. lipnja 2004.20. lipnja 2004.27. lipnja 2004.

–––

––––

––––

–––––

––––

Jolida Klarić Željko BobanovićFranka Bulj

Mario Predenfra Petar Klarićfra Ivan Nimacfra Ivica Omazić

Vinko TomićJolida Klarić Željko Bobanović Franka Bulj

Mario Preden fra Petar Klarićfra Ivan Nimacfra Ivica Omazić Vinko Tomić

Jolida KlarićŽeljko BobanovićFranka Bulj Mario Preden

DUHOVNI ŽIVOT 37

Na Teološkom fakultetu Papinskog sveučilišta sv. Ante u Rimu, 17. lipnja ove godine, branit će svoju doktorsku disertaciju fra Dragan Nimac. Njegov dok-torski rad nosi naslov: Franjevačka provincija Pres-vetog Otkupitelja - Split u drugoj polovici IX. stoljeća: franjevački identitet u župnom pastoralu. Time će fra Dragan biti promoviran u doktora teološke znanosti.

Novi doktor teologije potječe iz Lišana. Rođen je 1969. u Benkovcu. U Lišanima je završio osnovnu školu, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju. Na Visovcu je 1988. postao franjevac i proveo godinu novicijata. Teologiju je diplomirao na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. U Kninu je 1996. zaređen za svećenika. Nakon svećeničkog ređenja bio je neko vrijeme odgojitelj franjevačkih novaka na Visovcu, a zatim upućen u Rim na specijalistički studij. Postigao je magisterij iz pastoralne teologije i doktorat iz fran-jevačke duhovnosti.

Iz Rima je fra Dragan više godina u božićno vri-jeme dolazio u Knin pomagati u blagoslovu obitelji. U tim je susretima stekao mnoge prijatelje. Zato će se njegovom znanstvenom uspjehu zacijelo obradovati mnogi Kninjani. Župa se i samostan svetog Ante u Kninu pridružuju svim čestitarima i vesele fra Dra-ganovu uspjehu.

ŽUPNIK

NOVI DOKTOR TEOLOGIJEFra Dragan Nimac

Fra Dragan prima svećenićki red od biskupa dr. Srećka Badurine u Kninu 1996.

Franjevački samostan Zaostrogn/r fra Ante Babića, gvardijana, Obala hrvatskih branitelja 36, 21334 Zaostrog

Čestitka u prigodi Kačićeva danaPoštovani oče gvardijane!Primili smo Vašu pozivnicu za Kačićev dan povodom slavlja 300. obljetnice krštenja fra Andrije Kačića Miošića koje se održava 17. travnja 2004. u Zaostrogu.Ponosni smo na našega slavnoga Kačića koji je bio uzorni redovnik, sveučilišni profesor, pisac, znanstvenik i koji je dao nemjerljivi doprinos vjerskoj, kulturnoj i hrvatskoj nacionalnoj baštini.S Vama i s Vašim gostima i uzornicima raduju se i čestitaju ovaj veliki jubilejkninski franjevci U Kninu, 16. travnja 2004. fra Petar Klarić, gvardijan

DUHOVNI ŽIVOT 38

Korizma je vrijeme priprave za Uskrs. U tih četr-deset dana posebno se pripravljamo duhovno. Uz post, odricanje, molitvu i pobožnost Križnog puta u duhovnoj pripremi pomogao nam je i scenski prikaz Muke i smrti Isusa Krista.

Scenski prikaz Isusove muke i smrti ima više-stoljetnu tradiciju. Srednjovjekovna skazanja s prizorima iz Isusova života početak su europske kazališne umjetnosti. Počašćeni smo što smo 27. ožujka 2004. imali prigodu i u našoj župi vidjeti nešto slično. Naime, toga dana u gostima su nam bili nadahnuti vjernici župe Sveti Vid i Kul-turno-umjetničkog društva «Tkanica» iz Okuča-na. Oni su priredili skazanje o Isusovoj muci i u

PRIKAZANA MUKA ISUScenski prikaz Kulturno-umjetničkog društva Tkanica

DUHOVNI ŽIVOT 39

korizmeno vrijeme izveli ga širom Hrvatske. Kako nam je kazao gosp. Ivica Ćurković, u predstavi je sudjelovalo oko pedesetak članova i svi su glumci amateri osim redatelja. Jako su mladi, dje-luju tek dvije godine. Uz puno optimizma, ljubavi prema Bogu, dobre volje i truda postigli su velike rezultate.

Predstava je započela u 18 sati u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta koja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Primijetili smo da su pred-stavu došli vidjeti svi – od najmlađih do najstarijih župljana.

Na samom početku predstave bilo je malih tehničkih smetnji oko razglasa, što se brzo ri-ješilo. Zato su kostimi i scena bili besprijekorni. Predstava je odigrana u tri čina. U prvom činu

prikazana je posljednja Isusova večera s aposto-lima na kojoj je ustanovio svetu misu. Na svetoj misi događa se pretvorba kruha i vina u tijelo i krv Kristovu. U drugom činu Isusa osuđuju na smrt, a u trećem ga razapinju na križ.

Promatranje Isusove muke nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Za djecu i mlade ovaj scenski prikaz imao je odgojnu ulogu, a svakom vjerniku pružio je priliku da se oplemeni i da ga u korizmenom vremenu potakne na bolji kršćanski život.

Kninjani su svojom prisutnošću impresionirali goste iz Okučana, jer ni na jednom njihovom gostovanju nije bilo više vjernika, što govori da Kninjani svojim životom svjedoče vjeru u uskrslog Isusa Krista.

Jolida Klarić

župe Sveti Vid iz Okučana

SA KRISTA U KNINU

DUHOVNI ŽIVOT 40

U subotu, 22. svibnja ove godine, u našoj je župi sto osamdeset i dvoje djece prvi put pristupilo sakramentu svete ispovijedi. Sa

svojim roditeljima i vjeroučiteljicama č.s. Ivanom i č.s. Marom već u 8,30 sati okupili su se u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Župnik fra Ivan predvodio je pokorničko bogoslužje koje su djeca pomno pratila. Poticao ih je da se saberu i razmisle o svemu onome što nije bilo dobro u njihovome životu. Pozvao ih je da se ispitaju jesu li uvijek živjeli prema Božjim zapovijedima. Nakon zajedničkog priznanja da su griješili mišlju, riječju, djelom i propustom i međusobnog praštanja prvi su put djeca pristupala pojedinačnoj sakramentalnoj ispovijedi.

U nedjelju, 23. svibnja, slavila se Prva sveta pričest. Osvanuo je kišan dan. Upravo u vrijeme kada su se djeca okupljala u crkvu Gospe velikoga Hrvatskog zavjeta padala je najveća kiša. Stoga nije bilo uobičajene prvopričesničke procesije u crkvenom dvorištu. Šteta, jer je to lijepi prizor ove svečanosti i doživljaj koji se pamti. Ali je jednako dojmljivo bilo vidjeti brižne roditelje kako svoje svečano odjevene mališane u naručju nose od auta do crkve.

PRVA SVETA ISPOSveta je misa započela točno u 9 sati. Nakon

župnikova pozdrava prvopričesnici recitacijom izriču svoju radost da mogu prvi put pristupiti Isus-ovu stolu. Riječ Božju čitaju prvopričesnici. Poslije propovijedi slijedi ispovijest vjere i obnova krsnih obećanja. Od uskrsne svijeće ministranti pripaljuju svijeće prvopričesnika. Uzdignutim svijećama izri-cali su vjeru u Trojedinoga Boga i odricali se grijeha i sotone. Prvopričesnici predmole molitvu vjernih i pjevaju prikaznu pjesmu. Za svaku se kiticu izm-jenjuju grupe pjevača.

Prije pričesti još je jedna recitacija, a onda na-jsvečaniji i najsvetiji trenutak: prva sveta pričest. Prvopričesnici pojedinačno pristupaju oltaru. Najpri-je djevojčice. Obučene u duge bijele haljine sporije se uspinju prema oltaru. Nakon djevojčica mnogo je brže teklo pričešćivanje dječaka. Ostali je puk u crkvi pričešćivao vjeroučitelj Mario Preden koji je od biskupa dobio imenovanje za izvanrednog djelitelja svete pričesti.

Nakon svete mise slijedilo je zajedničko fotogra-firanje, a potom razilazak svojim kućama gdje se nastavilo slavlje u krugu rodbine i prijatelja.

ŽUPNIK

Isus ih prosvjetljuje da žive kao djeca svjetla

DUHOVNI ŽIVOT 41

Uspomene koje čuvaju najsretnije trenutke djetinjstva

VIJED I PRIČEST

SLAVLJE SVETE POTVRDE, SAKRA

Sakrament svete potvrde u Kninu slavio se ove godine u subotu 8. svibnja. Djelitelj svete potvrde bio je biskup šibenski msgr.

Ante Ivas. Krizmalo se stotinu sedamdeset i devet mladića i djevojaka. Duhovno ih je pripravljao njihov vjeroučitelj i župni vikar u Kninu fra Ivica Omazić. Svečanost se odvijala u crkvi Gospe Velikoga Hr-vatskog Zavjeta.

Budući da se u Kninu svake godine podjeljuje sakramenat svete potvrde, ne uspije nam uvijek dobiti najpovoljniji nedjeljni termin. Tako smo prije dvije godine slavili svetu krizmu dva dana poslije svetkovine Svetoga Ante, zaštitnika naše župe i grada. Sve nam je to otežavalo temeljitu pripremu slavlja. I ove je godine o. biskup bio zauzet sve nedjelje u svibnju pa smo se odlučili slaviti ovaj sveti sakrament u subotu poslije podne. Premda su neki na početku time bili iznenađeni, svi su kas-nije priznali da im je subota bila veoma pogodno vrijeme za slavlje.

U četvrtak, 6. svibnja, otac je biskup imao susret s krizmanicima. Prijepodnevne i poslijepodnevne

školske grupe okupile su se u 12,30 sati u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. S krizmanicima se zadržao oko jedan sat vremena. U susretu s mladima uvijek biskupa više zanima njihov životni stav i sustav vrednota, nego li njihovo znanje i vještina izražavanja. Ispalo je tako da je biskup bio oduševljen mladima, a mladi biskupom.

U petak, 7. svibnja, krizmanici, njihovi roditelji i kumovi imali su svetu ispovijed. U crkvi Gospe Ve-likoga Hrvatskog Zavjeta poslijepodnevna školska grupa ispovijedala se izjutra u 9 sati, a prijepod-nevna školska grupa navečer u 17 sati. U ispovi-jedanju su nam pomogli svećenici okolnih župa: iz Miljevaca fra Žarko Maretić, iz Drniša fra Josip Repeša, iz Kijeva fra Jakov Prcela, iz Vrpolja fra Žarko Mandarić.

U subotu, 8. svibnja, cijelo prijepodne bilo je kiš-no. Prije misnog slavlja kiša je prestala. Krizmanici su, u društvu svojih kumova, roditelja i rodbine, došli u 15,30 sati u crkvu Gospe Velikoga Hrvatsk-og Zavjeta. Iako je kiša već prestala, radi blata u dvorištu, nismo imali svečanu procesiju. Krizmanici

DUHOVNI ŽIVOT 42

Snagom Kristova Duha spremni su za životne izazove

i kumovi zauzeli su svoja mjesta u crkvi. Točno u 16 sati biskup je - u pratnji svoga generalnog vikara msgr. Dominika Škevina, mjesnog župnika fra Ivana Nimca, gvardijana fra Petra Klarića, žup-nog vikara fra Ivice Omazića i fra Josipa Repeše, župnog vikara u Drnišu – svečanom procesijom započeo sveto misno slavlje. Pjevao je župni zbor, a za orguljama je bila s. Ivana Oltran.

Poslije biskupove propovijedi uslijedila je obno-va krsnih obećanja, a zatim podjeljivanja svetog sakramenta potvrde. Svaki je krizmanik pristupao biskupu i glasno izgovarao svoje ime koje su svi u crkvi čuli, a potom primio sveti znak krizme uz biskupove riječi: I… (ime), PRIMI PEČAT DARA DUHA SVETOGA! Iako je obred, radi mnoštva kandidata, trajao poprilično dugo cijela je crkva s pomnjom pratila svakog krizmanika. Fotografi su se trudili da zabilježe taj svečani trenutak. U molit-vi vjernih župnik je pozvao cijelu crkvu da moli za ožalošćenu obitelj Buzuk i za pokojnu dva-deseto-godišnju Moniku koja je smrtno stradala putujući na ovo krizmeno slavlje u Kninu. Slijedio je simbolični prinos darova: voda, kruh, vino, maslinovo ulje i,

dakako, maslinova sadnica koja će i ove godine na spomen krizmanog slavlja biti zasađena uz crkvu sv. Ante.

Nakon svete mise uslijedilo je zajedničko fo-tografiranje. Najprije djevojke, a zatim mladići poredali su se ispred oltara za zajedničku fotografiju s biskupom i svećenicima. Nakon slavlja nebo se razvedrilo i sunce ugrijalo. Svi su se razišli svojim kućama gdje se slavlje nastavilo do jutarnjih sati.

Fra Ivan Nimac

DUHOVNI ŽIVOT 43

MENTA DUHOVNE ZRELOSTI

Imena su njihova upisana u dlan Božje ruke

DUHOVNI ŽIVOT 44

Kad mi je jednom prilikom, početkom 1996. godine fra Luka Delić, tadašnji gvardijan u samostanu Svetog Ante rekao da želi sagra-

diti novu crkvu u središtu Knina, prva pomisao, a i prvo pitanje upućeno njemu bilo je: «A kad to mis-liš stići ili ćeš se Bogu moliti da ti dan produlji na barem 36 sati?» Nasmijao se fra Luka i odgovorio da Bog takvim molitvama ne udovoljava jer su one nepotrebne. – «Samo nešto trebaš htjeti i onda sve stigneš»- rekao je gvardijan. Upamtio sam te riječi koje su mi toliko puta u životu dale dodatnu snagu za koju sam mislio da je više nemam u sebi.

Priznajem da sam pomalo i sumnjao da će fra Luka ostvariti svoj naum o početku gradnje crkve Gospe od Velikog Hrvatskog Zavjeta, ali sam mu ipak rekao da želim ići s njim u Rim kod Svetog

Oca kad bude nosio kamen na blagoslov. –«Nema problema» - najčešći je fra Lukin odgovor, pa je tako i meni tada odgovorio.

Iako sam ranije već bio na audijenciji kod pape Ivana Pavla II i to na doista poseban način, silno sam želio još jednom u živo vidjeti tog čovjeka. Znao sam da vjerojatno nikad više neću biti u prilici razmijeniti nekoliko rečenica s njim u njegovoj privatnoj kapelici, kao što je to bilo 8. travnja 1995. godine, tri dana uoči Cvjetnice, kad je Sveti Otac u uzvratni posjet primio crkveni i državni odbor koji mu je u Hrvatskoj priredio doček 1994. godine. Pokojni kardinal Kuharić nas je jednog po jednog predstavljao i prevodio nam riječi Svetog Oca i naše njemu.

Danas više nisam siguran jesam li rekao ili sam samo mislio reći koliko sam sretan što mogu kleknuti pred njim i primiti njegov blagoslov. Taj veličanstve-ni osjećaj i Papin dodir rukom po glavi nikad neću zaboraviti. I baš zato sam silno želio otići u Rim i još jednom vidjeti Petrovog nasljednika. Tada nisam znao da će Sveti Otac još dva puta biti u Hrvatskoj.

Već sam pomalo bio i zaboravio dogovor s fra Lukom kad me je jedne večeri 1996. godine nazvao u Zagreb i rekao da se prekosutra moramo naći u Rimu. Bilo mi je jasno o čemu se radi. Pitao sam fra Luku kojim putem ide i mogu li mu se pridružiti? Odgovorio je da on i fra Jakov, župnik u Kijevu, idu još te večeri za Split, pa na trajekt za Anconu. -«Kako ćemo se naći u Rimu?» - pitao sam fra Luku. – «Ne znam! Morat ćeš pitati protokol, ali ako je suđeno, naći ćemo se» - odgovorio je. Shvatio sam da je ovo malo proširenija varijanta onog odgovora – nema problema.

Najprije mi je palo na pamet da moram orga-nizirati nekakav smještaj u Rimu. Nazvao sam našeg tadašnjeg ministra vanjskih poslova dr. Matu Granića i pitao ga može li mi pomoći netko u veleposlanstvu u Rimu ili Vatikanu. Granić je, kao i uvijek bio spreman pomoći i rekao mi da rano ujutro

To se ne zaboravlja kako smo 1996. nosili na posvetu u Vatikan kamen

PAPIN KAMEN ČEKA

Fra Jakov Prcela, župnik Kijeva, gosp. Ante Gugo, novinar i fra Luka Delić, tadašnji kninski gvardijan, na trgu sv. Petra u Rimu s kameni-ma temeljcima za crkve sv. Mihovila u Kijevu i Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu

Bio sam svjedok blagoslova kamena temeljca za naš novi Pastoralni centar Gospe Velkoga Hrvatskog Zavjeta. Ovu priču pišem i kao poruku nekim ljudima da ne treba sprječavati ono što se spriječiti ne može. Nikad više u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu.

DUHOVNI ŽIVOT 45

nazovem njegovu osobnu tajnicu.

Do Rima treba voziti oko tisuću kilometara, a dvije noći za spavanje zbog mojih poslovnih obveza nisu dolazile u obzir. Stoga sam trebao nekoga tko će mi pomoći voziti nazad sljedeće noći. Pitao sam kole-gu iz redakcije Nedjeljne Dalmacije, gdje sam tada bio zamjenik glavnog urednika, hoće li ići sa mnom u Rim. –«Što ćemo tamo raditi?» - pitao je Vinko. –«Idemo vidjeti Papu»- odgovorio sam, a Vinko je uzvratio da se to ne odbija.

Za daljnji nastavak priče je važno napomenuti da se sve to događalo u vrijeme kad su današnji mobiteli bili vrlo skupi i bili su prava rijetkost. Skoro svi smo imali one stare 099 mobitele, ali s njima se nisu mogli obavljati međunarodni razgovori. Zbog toga nisam ni znao kako ću se naći s fra Lukom.

Rano ujutro, prije polaska u Rim nazvao sam tajnicu dr. Granića i zamolio je da mi pokuša nešto srediti oko noćenja u Rimu i da mi to javi prije nego prijeđem slovensko – talijansku granicu. Naime, ti mobiteli 099 radili su i na području Slovenije.

Ušli smo u Italiju, a tajnica nije nazvala. Počeo je moj i Vinkov put u neizvjesnost oko boravka u Rimu i susreta s fra Lukom. Međutim, negdje oko Venecije zazvonio je mobitel. Nisam mogao vjerovati. Tajnica iz Ministarstva vanjskih poslova je javila da se u vatikanskom veleposlanstvu javimo g. Đaniju Maršanu. Nije mi bilo jasno kako je dobila vezu s nama, ali je onda pogled na auto kartu sve razjasnio. Venecija je morskim putem vrlo blizu Istre i mi smo

uspjeli upasti u neki kratki interval pokrivanja nekog odašiljača iz Istre.

Prilikom dolaska u Rim g. Đani Maršan nas je odveo u hotel u kojem nam je nekako uspio pronaći sobe. Objasnio je da je lakše dobiti na lutriji nego srijedom, kad je opća audijencija kod Svetog Oca, pronaći sobe u rimskim hotelima. Međutim, autoritet veleposlanstva i stalna suradnja s nekim hotelima pomogli su.

Tijekom večere g. Maršan se čudi kako smo tako krenuli grlom u jagode bez prethodne rezervacije. Pravo zaprepaštenje ga je obuzelo kad sam mu rekao da ne znam gdje i kako ćemo se naći s fra Lukom. Mislim da ga je samo njegova velika pristo-

Nastavak na sljedećoj stranici

Potvrda o autentičnosti posvetnog kamena koji je uzet s groba sv. Petra

GRADNJU BAZILIKEtemeljac za našu novu crkvu Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu

DUHOVNI ŽIVOT 46

Kninski gradonačelnik Vinko Marić primio je oca vizitatora

jnost spriječila da nam kaže kako nismo normalni ili još nešto gore.

Poslije me je kolega Vinko pitao jesmo li to stvar-no došli kod Pape. –«Pa rekao sam ti»- odgovorio sam. –«Jesi, samo je pitanje kad si ti ozbiljan, a kad se zezaš» - uzvratio mi je Vinko shvaćajući da smo stvarno došli na audijenciju. Za njega je to trebao biti samo kratkotrajni izlet u kojemu će pomoći prijatelju voziti na dugom putu.

Naravno, sutradan ujutro nitko u vatikanskom protokolu nije znao kako možemo do fra Luke i fra Ja-kova. Znali su da će oni poslije generalne audijencije pristupiti Svetom Ocu i donijeti kamene temeljce za crkvu u Kninu i za obnovu crkve u Kijevu. Ali gdje će biti prije toga, nitko nije imao pojma.

Kako Vinko i ja nismo pripadali ni jednoj organi-ziranoj grupi, jednostavno nismo mogli u dvoranu. Dok smo se tako pokušavali nešto dogovoriti s jednim od čuvara na ulazu u prostor oko dvorane, odnosno dok je Đani Maršan pregovarao s čuvarom, ugledao sam kako na vratima dvorane nestaju tri osobe u smeđim fratarskim haljama.

Danas mi je zaista smiješno što sam pomislio da bi usred Vatikana među trojicom fratara mogli biti fra Luka i fra Jakov. Viknuo sam Vinku: «Eno ih». –«Pusti ove. Idemo!» - viknuo je temperamentni Vinko i već preskakao metalnu ogradu.

On s jedne strane stražara, a ja s druge i bili smo u trku prema vratima dvorane. Za nama i svi raspoloživi čuvari i redari. Jasno je da nismo imali šanse, ali da stvar bude još gora za nas, ja sam sasvim zaboravio

da na remenu od hlača imam Leterman pribor. To je nož s dodatnim priborom među kojim i kliješta kom-binirke, a koji je u obveznoj opremi svih policijskih i specijalnih vojnih jedinica. Kad su nas već unutar dvorane sustigli čuvari odmah su mi zadigli jaknu i uzeli Leterman. Shvatio sam da nastaju problemi. A onda se začuo poznati glas: - «Jesam ti rekao da nema problema i da ćemo se mi naći»- govorio je fra Luka. Nikad mi ga nije bilo draže vidjeti nego tada.

Ne znam što je fratar iz Molissija kojemu ne znam ime, ali znam da je dosta surađivao s fra Lukom i da je napravio puno za izradu projekta pastoralnog centra u Kninu, dakle, što je on rekao čuvarima, ali su mi Letermana vratili već u dvorani.

Sve dalje je sjećanje od kojega me prolaze trnci. Nažalost, nisam imao priliku pristupiti Svetom Ocu zajedno s fra Lukom, ali pogled sa strane bio mi je dovoljan.

Bilo je dosta ljudi, među njima i svećenika koji su Papi na blagoslov donosili razne predmete. Međutim, kad su pristupili fra Luka i fra Jakov, to više nije bilo protokolarno i samo u prolazu. Zadržali su se pred Svetim Ocem puno dulje nego svi ostali.

Nedugo poslije toga sam bio u Kninu na polaganju kamena temeljca. Nažalost, čekali smo sve do da-našnjih dana da krene gradnja pastoralnog centra. «Kad čovjek nešto hoće onda to i napravi»- rekao bi fra Luka. On negdje drugdje, koliko mi je poznato, gradi i obnavlja crkve, a umjesto njega neki drugi ljudi žele i hoće. Definitivno su iza nas vremena u kojima nismo mogli graditi crkve kad smo htjeli i kad smo za to imali potrebu. Možda netko može reći da treba graditi radna mjesta umjesto crkava. Svatko treba graditi svoje. A dok nema radnih mjesta treba se zapitati što je činiti mladim ljudima bez posla i životne perspektive. Crkva je prostor u kojemu će ipak čuti: ne ubij, ne ukradi, ne slaži… A mi se moramo zapitati tko su i kakvi su ljudi koji se protive gradnji takvog prostora.

Bio sam svjedok blagoslova kamena temeljca za naš novi Pastoralni centar Gospe Velkoga Hrvatskog Zavjeta. Još se i danas pitam koliko je bilo vjerojatno da su u središtu Vatikana ona tri fratra: fra Luka, fra Jakov i fratar iz Molissija? A bili su. Ovu priču pišem i kao poruku nekim ljudima da ne treba sprječavati ono što se spriječiti ne može. Nikad više u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu.

Ante Gugo

S lijeva na desno: fra Petar Milanović, don Beni-to Giorgeto, fra Jakov Prcela, gosp. Ante Gugo i fra Luka Delić na trgu sv. Petra

DUHOVNI ŽIVOT 47DUHOVNI ŽIVOT FRAME

Škola animatora, koja je počela u Šibeniku u stu-denome 2003. nastavila se u našem gradu. Naime, ovaj program je osmišljen u cilju odgoja mladih, kako bi oni sutra bili aktivni u svojim župama, te pomogli župnicima u oživljavanju župe. Ove sus-rete organizira Ured za mlade HBK, Povjerenstvo za mlade šibenske biskupije i Salezijanska obitelj. Na susret u Knin je došlo 70-ak mladih iz naše biskupije, a bilo je i mladih iz susjednih biskupija. Okupili smo se u samostanskoj dvorani, gdje su nam fratri naše župe zaželjeli dobrodošlicu, a zatim smo se uputili na večeru koju su nam pripremile vrijedne kuharice Caritasove pučke kuhinje. Za održavanje ovoga susreta dobili smo prostorije II. osnovne škole Knin, za što zahvaljujemo ravnateljici te škole gđi. Slavici Šimić, koja nas je posjetila u subotu ujutro, kao i gradonačelnik grada Knina gosp. Vinko Marić i rekli par riječi o školi i gradu. U školi smo koristili jedan kat za spavanje, a jedan za rad. Jutro smo počinjali zajedničkom molitvom, doručkom, a zatim smo se dali na posao. Radili smo po grupama na teme obitelj, zajedništvo Crkve, a uz razne igre naučili smo važnost drugih ljudi koji nas okružuju. Navečer smo animirali svetu misu koju je predvodio fra Ivica Omazić, a propovijedao fra Jo-sip Repeša. Za uspomenu na ovaj susret svi smo

izvukli po jednu ciglicu na kojoj je napisan jedan dar (radost, nada, dobrota, ljubav, odgovornost, ...) na kojima trebamo poraditi. U nedjelju smo imali kratki osvrt na susret, a zatim smo sudjelovali na župnoj misi, a nakon veselog ručka, na kojem su nam cure iz Like otpjevale par ličkih «pjesmica», polako smo se razišli. Ovim se nije završio naš susret nego se on nastavio od 13. do 15. veljače 2004. u Drnišu. I na kraju hvala svima koji su nam ovo omogućili.

Zorica Totić

ŠKOLA ANIMATORA U KNINU OD 9. DO 11. SIJEČNJA 2004.

Mladi polaznici Škole animatora u Kninu

U župi sv. Ante kao i u mnogim župama Provincije Presvetog Otkupitelja već nekoliko godina postoji za-jednica mladih vjernika koji sebe nazivaju Franjevačka mladež ili FRAMA. Oni su bratstvo mladih koji se os-jećaju pozvanima od Duha Svetoga živjeti Evanđelje po primjeru sv. Franje Asiškog u franjevačkoj obitelji.

Naša župa sada broji oko 40 framaša različite životne dobi počevši od onih koji imaju 14 pa do onih koji imaju 30 godina. Za njih se može reći da su jedna vesela i skladna obitelj. Oni su svoj životni put odlučili pronaći i povjeriti Bogu upravo uz pomoć franjevačke obitelji, skupljajući se oko franjevačkog samostana. Svake subote nakon večernje sv. Mise u 19,30, okupljaju se u dvorani našeg samostana te uz molitvu i pjesmu duhovnih šansona proučavaju život sv. Franje i razgo-varaju o određenim temama i problemima s kojima se susreću u svome životu.

Naša FRAMA, kao i sve druge FRAME, imaju organizacijsku skupinu koja ih usmjerava u daljnjem razvitku i produbljivanju. Ta skupina naziva se mjesno Vijeće, a sastoji se od Duhovnog asistenta (fratra) i pet punopravnih članova FRAME, koje su njihova braća i sestre odabrali da im pomažu u franjevačkom rastu.

Osim mjesnog vijeća postoji provincijsko i nacio-nalno vijeće FRAME koje organizira sve veće susrete: provincijske, nacionalne, školu animatora, duhovni kapitul i franjevački hod.

U našoj FRAMI djeluju i razne sekcije BIBLIJSKA, MOLITVENO LITURGIJSKA, KARITATIVNA, INFOR-MATIVNA, EKOLOŠKA, GLAZBENA I DRAMSKA, pa svaki FRAMAŠ ima priliku u njima se ostvariti i pronaći.

Nastavak na 51. stranici

DUHOVNI ŽIVOT 48

Svaki put, nakon posluživanja u svetoj misi, ministranti se mole svetom mučeniku Tarziciju, svome zaštitniku. On je živio u trećem stoljeću u

Rimu i bio poslužnik kod oltara. Ubili su ga pogani dok je nosio svetu pričest bolesnicima. On je zaštitnik svih poslužnika kod oltara. U Crkvi su uz svećenika uvijek bili poslužnici koji su mu pomagali u vršenju svete službe. Nekada su se poslužnici postavljali u stalnu službu. Razlikovali su se po stupnju važnosti njihove službe i potrebi posluživanja. Kad nije bilo potrebe, službe su se ukidale. U prvim su stoljećima poslužnici nosili pričest po kućama. Tako su omogućavali svetu pričest i onima koji nisu mogli doći na svetu misu. Tu je službu vršio i sveti Tarzicije. U vremenima pak kad

U župi sv. Ante u Kninu

IZVANREDNI DJELITELJI PRIČESTIsu se i najrevniji kršćani samo jedanput na godinu pričešćivali, nije bilo potrebe za poslužnicima svete pričesti. Crkva je prema potrebama pojedine službe uspostavljala i dokidala.

Novija povijest Crkve obilježena je nastojanjem oko savršenijeg vjerničkog sudjelovanja u svetom bogoslužju. Početkom dvadesetog stoljeća razvio se liturgijski pokret. Najveći su kršćanski umovi i duhovni ljudi bili poneseni željom da sveta misa postane središte katoličke duhovnosti. Tom je željom izgarao i naš blaženik Ivan Mertz. Ta su nastojanja urodila plodom kada su svi biskupi Katoličke crkve, okupljeni na Saboru u Vatikanu, 4. prosinca 1963.

Vjeroučitelji u kninskim školama, ovlašteni izvanredni djelitelji svete pričesti: gosp. Mario Preden, gđica. Jolida Klarić i gosp. Željko Bobanović sa svojim župnikom fra Ivanom Nimcem

DUHOVNI ŽIVOT 49godine, iskazali vjeru Crkve da je bogoslužje vrhunac ka kojemu teži djelatnost Crkve i ujedno izvor iz kojega proistječe sva njezina snaga. Za vjernika nije dovoljno – kako se govorilo – «pobožno slušati svetu misu», nego treba što savršenije sudjelovati u svetoj misi. Posebno su naglasili da bogoslužni čini nisu privatni čini i da svatko mora «bio služitelj ili vjernik, vršiti svoju službu i vršiti sve ono i samo ono što na nj spada».

Tako su ponovno u svetom bogoslužju uspostavl-jene službe koje obavljaju vjernici. Oni pomažu sveće-niku u onoj mjeri koliko je potrebno i koliko svojim staležom u Crkvi mogu. Crkveni zakonik određuje da vjernici mogu «gdje bi potreba Crkve to savjetovala obavljati službu riječi, predvoditi u bogoslužnim mo-litvama, krstiti i dijeliti svetu pričest prema pravnim propisima» (Kan. 230, 3).

Ocjenjujući da je u župi svetog Ante u Kninu vrlo često potrebna pomoć u dijeljenju svete pričesti, župnik se obratio ocu biskupu s molbom da prikladne osobe imenuje izvanrednim djeliteljima svete pričesti. Kao najprikladnije osobe predložio je vjeroučitelje u Kninu koji već imaju crkveno poslanje naviještanja. Otac je biskup odabrao vjeroučitelje koji u Kninu sta-nuju i članovi su župne zajednice sv. Ante. Dao je na godinu dana ovlasti izvanrednih djelitelja svete pričes-ti: gosp. Mariu Predenu, gosp. Željku Bobanoviću i gospođici Jolidi Klarić. Na molbu župnika ovlastio je i pripravnicu za socijalnu radnicu č.s. Samuelu Ši-

munović da, prema potrebi i po sudu župnika, može podijeliti svetu pričest nemoćnim osobama s kojima se susreće u svojoj službi.

Na svetkovinu Svete Obitelji, 28. prosinca 2003., otac je biskup, po već ustaljenom običaju, slavio svetu misu u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu. Na kraju svete mise on je osobno uručio pisme-na ovlašćenja izvanrednim djeliteljima sv. pričesti. U pismu biskup upozorava župnika: «Molim Vas, gospo-dine župniče, da ovlaštenu gospodu propisno poučite o Euharistijskom nauku, o naravi njihova služenja, o rubrikama koje se moraju opsluživati radi dužnog poštovanja tako uzvišenog sakramenta, te o disciplini dijeljenja svete pričesti». Primivši imenovanje svaki je poslužnik, kako to čine svi crkveni službenici, izrekao i potpisao Ispovijest vjere. Za našu župnu zajednicu bio je to izvanredni događaj. To je i znak povjerenja crkvene vlasti u zrelost ove župne zajednice.

Nakon pola godine s pravom se može kazati da je opravdano bilo biskupovo povjerenje u zrelost ove župne zajednice. Često sam motrio, dok se dijelila sveta pričest, hoće li netko iz njihova reda prijeći u red pred svećenika. To se nikada nije dogodilo. Vjernici su prihvatili djelitelje svete pričesti i njihovu službu sa zahvalnošću i s poštovanjem koje im pripada.

Fra Ivan Nimac

Blagoslovio te Svemogući Bog da možeš dijeliti Tijelo Kristovo svojoj braći i sestrama

DUHOVNI ŽIVOT 50

Dragi čitatelji! U trenucima dok čitate ove ret-ke već je održana velika završnica Vjeronaučne olimpijade malog koncila (MAK-a) u Mariji Bistri-ci. To je razlog da se prisjetimo jednog važnog događaja u Kninu. Dana 3. svibnja 2004. u našem gradu održana je biskupijska Vjeronaučna oli-mpijada. Natjecanje se održalo u srednjoj školi «Kralj Zvonimir”. Glavni i odgovorni voditelji bili su s. Tatjana Petrić – mentorica i savjetnica vje-roučiteljica za Šibensku biskupiju i don Dominik Škevin, generalni vikar i predstojnik Katehetskog ureda u Šibeniku.

Okupljanje je počelo oko 13 sati, a prvi su vese-li i nasmiješeni i nestrpljivi stigli domaćini, mlade snage Knina iz I. i II. osnovne škole sa svojim voditeljima. Ubrzo su pristigli i gosti iz Šibenika, Vrpolja šibenskog, Tisnog, Drniša, Brodarice i Gradca, pa je natjecanje moglo početi. Ukupno je bilo 18 ekipa, a svaka ekipa je brojala pet članova.

Olimpijada je započela molitvom i pjesmom. Prije samoga natjecateljskog dijela svi sudionici su dobili pohvale. Svi oni, da bi se pripremili za ovo natjecanje, morali su naučiti posebno gradivo iz Maka. Njihov zadatak bio je dobro upoznati osam srednjoeuropskih zemalja: Austriju, Bosnu i Hercegovinu, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Pol-

Održana vjeronaučna olimpijada Malog koncila u Kninu i Mariji Bistrici

jsku, Slovačku i Sloveniju. Naime, po prvi puta u povijesti vjernici katolici iz ovih osam zemalja srednje Europe našli su se zajedno na jednom mjestu u austrijskom marijanskom svetištu Mari-azellu i molili za Stari kontinent i cijeli svijet. Svi olimpijci morali su dobro zagrijati stolice jer tre-balo je popamtiti sve te podatke duge povijesti zemalja (povijest crkve, površine, strukture sta-novništva, svece, svetišta ...).

Natjecanje se odvijalo u tri kruga. Svaki član ekipe rješavao je pojedinačno pismeni test. De-set najboljih nastavilo je natjecanje u drugom krugu. Pet najboljih u drugom krugu nastavilo je u trećem krugu borbu za odlazak na finalno državno natjecanje u Mariji Bistrici 14. i 15. svib-nja. Prvo mjesto i put u Mariju Bistricu osvojila je ekipa iz OŠ Jurja Dalmatinca iz Šibenika sa s. Irenom, drugi su bili Vrpoljani, a odlična treća bila je ekipa iz II. osnovne škole Knin (Ivan Petković, Magdalena Pranjić, Tea Vukić, Josip Barišić i Kristina Bajan).

U Mariji Bistrici Šibenčani su bili izvrsni četvrti. Čestitamo!

Srednja Europa blista uz Krista jer Krist je nada Europe.

Jolida Klarić

Kao i svake godine, i ove smo organizirali prodaju maslinovih grančica. Cijela ova ideja se zapravo pojavila prije godinu-dvije kada smo odlučili stvari uzeti u svoje ruke, umjesto da nepoznati ljudi prodaju grančice ispred crkve.

Ove godine grančice su nam stigle s Visovca, a mi smo ih u grupama prodavali prije svake mise po principu «jedna grančica – jedna kuna».

Maslinovim grančicama gradimo Gospinu crkvu

Interes je bio velik, tako da smo prikupili oko 2000 kn.

Kako neki od vas nisu znali hoće li biti grančica, snalazili su se na razne načine. Mi vam najavl-jujemo tu akciju i za sljedeću godinu, i nadamo se da vam neće biti teško žrtvovati tu jednu kunu za maslinovu grančicu s našeg štanda. Mir vam i dobro!

DUHOVNI ŽIVOT 51

Nakon mise za mlade u Mariazellu, u nedjelju 23. svibnja, mladi iz Hrvatske poklonili su veslo iz Šibe-nika bečkom nadbiskupu kardinalu Christophu Schoenbornu. Veslo, koje su ponijeli iz Šibenika, gdje se održao Susret hrvatske katoličke mladeži, poklonila je u ime mladih Hrvatske Dijana Mlinarić, predstojnica Ureda za mlade HBK okruženima Hrvatima sa zastavama. Nakon što je upoznat sa značenjem ovog vesla, vidno ugodno iznenadjen kardinal je zahvalio na ovom lijepom poklonu. Iako su nam u Mariazellu potrebniji kišobran ili skije, veslo nam može poslužiti u olujama života. Neka vas blagoslovom svojim Gospodin obdari i usmjeri vaša vesla u pravom smjeru života istaknuo je kardinal Schoenborn, zahvaljujući na strpljenju i žaru kojeg su mladi Hrvati sa svojim vršnjacima svjedočili na trodnevnom susretu mladih u sklopu Srednjoeuropskog katoličkog dana.

Fra Josip Repeša

VESLO ZA BEČKOGA KARDINALA

I hrvatskim veslom veslat će se “Na lijepom plavom Dunavu”

Svake godine Framaši aktivno sudjeluju u ovoj akciji

Donosim ukratko samo neke aktivnosti koje je organi-zirala ili na kojim je sudjelovala naša Frama:

- Molitveno bdijenje mladih u Biskupiji – organiziran je mali «hod» do biskupije. Oko tisuću mladih zajedno s Framašima pješačilo je od Crkve Gospe Velikog Hrvatskog Zavjeta do Biskupije gdje je održano molitveno bdijenje.

- Sudjelovali na susretu mladih na Visovcu – skupina Framaša već rano u jutarnjim satima bila je okupljena oko samostana sv. Ante i strpljivo čekala da se uputi na Viso-vac. Na Visovcu su imali prigodu ispovjediti se, sudjelovali su na sv. misi koju je predvodio visovački gvardijan fra Ivan Buljević. Poslije mise fatri su se pobrinuli da nitko od mladih ne ostne gladan. Organizirana je tombola za mlade, a naši framaši imali su progodu predstaviti našu framu što su i učinili.

- Održani izbori frame: za predsjednika je izabrana Monika Jukić; za potpredsjenicu Zorica Totić; članovi vi-jeća su Dejana Milinović, Maja Mišković i Jelena Zadro. Zapisničar u FRAM-i izabrana je naša mala Ivona Tadić. Za novog provincijskog vijećnika imenovan je Dragan Međugorac.

- Na dan bolesnika framaši u posjetu staračkom domu.

- Na Cvijetnicu je pokrenuta akcija prodavanja maslinovih grančica, a moto je bio: I moja maslinova grančica može biti kamen u Gospinoj crkvi». Zahvaljujemo se visovačkom gvardijanu fra Ivanu Buljeviću koji nam je izišao u susret i

poklonio nam maslinove grančice.

- Na poziv frame iz župe sv. Obitelji (Split) koja je slavila svoju 10 obljetnicu, nekoliko naših Framaša sudjelovalo je na tom slavlju.

- Nakon Uskrsa framaši održali Akciju «od kolača do Crkve». Prodajom kolača prikupljeno je još 2.000,00 kn za gradnju naše Crkve.

- Frama sudjelovala na susretu hrvatske katoličke mladeži u Šibeniku. – Naši framaši aktivno su sudjelovali i u školi animatora koja je na poseban način spremila ovaj susret.

- Framašima koji su sudjelovali na školi animatora, bisk-up je zbog njihova angažmana u susretu HKM u Šibeniku omogućio sredstva da mogu otići u Austriju u Mariazell na susret katoličke mladeži iz cijele Europe.

Fra Ivica Omazić

Nastavak s 47. stranice

RAZGOVOR 52

Poštovani dr. Jelovina, Vi ste rođeni Kninjanin. Vjerujemo da, iako Vas je životni put odveo iz rodnog grada, Knin niste nikada zaboravili. Mo-limo Vas, recite nam u kratkim crtama ponešto o Vašem djetinjstvu, o onovremenom Kninu, o sus-retu s arheologijom i o kasnijem životu kojega, sigurni smo, bez arheologije ne možete zamisliti.

Moje obiteljsko podrijetlo je vezano uz obližnje selo Biskupiju kraj Knina – povijesni lokalitet hrvatske prošlosti i kulture. Naime, u njemu se 1898. rodio moj otac Ivan Jelovina. Upravo u tom vremenu je fra Lujo Marun, pred kućom mladog Ivana, otkrivao i istraživao položaj Crkvinu s vidljivim ostacima tro-brodne bazilike, oko koje se prostiralo starohrvats-ko groblje sa stećcima. Pri tim istraživanjima, kao predradnik, surađivao je s Marunom osamdesetih i devedesetih godina XIX. stoljeća Jozo Jelovina, otac Ivanov (1898.). Interes i ljubav za te starine dovele su mladog Ivana Jelovinu u dodir s Marunom, koji ga je 1921. postavio za čuvara kninske tvrđave i namještenika u Muzeju hrvatskih starina, gdje je od 1933. na čelo došao dr. Stjepan Gunjača.

Uz oca Ivana već kao dječak (pučkoškolac) u Kninu dolazio sam u neposredan doticaj sa starohr-vatskim spomenicima pohranjenim u Muzeju na kninskoj tvrđavi. Često puta se događalo, poglavito nedjeljom i blagdanima, da sam zamjenjujući oca, dočekivao posjetitelje i obnašao službu muzejskog vodiča. Istovremeno sam skoro svakodnevno bio u kontaktu i s fra Lujom Marunom sve do njegove smrti, tj. do 15. siječnja 1939. Dužnost mi je bila da

Dr. Dušan – Duje Jelovina, rođeni Kninjanin, ugledni hrvatski arheolog i jedan iz plejade najzaslužni-jih na polju nacionalne arheologije, nedavno je dobio Nagradu «Don Frane Bulić» za životno djelo, što ju Hrvatsko arheološko društvo dodjeljuje za izuzetne zasluge u domeni arheološke znanosti i koja je samo jedna u nizu priznanja koja je dr. Jelovina dobio za svoga radnoga vijeka. Tako, 1977. za svoj rad dobio je nagradu grada Splita te iste godine Nagradu Slobodne Dalmacije; 1986. dodijeljeno mu je u to doba najveće republičko priznanje – Nagrada «Pavao Ritter Vitezović» za rad u unapređivanju muzejske djelatnosti, a odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića što mu ga je dodijelio predsjednik Tuđman. No nagrada Hrvatskog arheološkog društva, kao cehovska, nekako strši iznad svih i zorno govori o čovjeku koji je čitav svoj život posvetio jednom cilju – proučavanju starohrvatske prošlosti na osnovi arheoloških spomenika.

Čestitajući doktoru Jelovini na najnovijem priznanju, imali smo izuzetnu čast s njim razgovarati za Glasnik sv. Ante.

Razgovor s dr. Dušanom – Dujom Jelovinom

svakog jutra, prije škole, skoknem do njega i da mu kupim dnevni tisak. Koliko se sjećam to su bili «Novo doba» i «Obzor». Za tu uslugu često puta sam bio i nagrađen i to na vrlo neobičan način, pa vrijedi da ga spomenem.

Fra Lujo bi uvukao ruku u džep svog habita te bi u njemu dugo pipkao novčane kovanice, i kada bi konačno napipao onu koju je namjeravao dati pružio mi je u šaku, a da pri tom kovanicu uopće ne pogleda. I dakako, nikada nije pogriješio, uvijek je to bila srebrna desetica, a to je u ono vrijeme bila vrijedna novčanica. Kada bi se koji put malko naljutio, a to je bilo dosta rijetko, omiljena psovka mu je bila: «Pasja nogo, vraže te nosi». Neka je ocu hrvatske arheologije fra Luji Marunu vječna slava i hvala!

Upravo te životne okolnosti neprijeporno su odre-dile da se već zarana opredijelim isključivo naciona-lnoj srednjovjekovnoj arheologiji.

Rođen sam 1. lipnja 1927. u Kninu. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao sam u rodnom gradu, a studij arheologije diplomirao 1954. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svoj radni vijek započeo sam 1955. kao kustos asistent u Muzeju arheoloških spomenika (dalje MHAS) i tada pridruženom mu Institutu za nacionalnu arheologiju u Splitu. Magis-trirao sam 1965. na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a 1975. doktorirao na Filozofskom fakultetu u Za-dru. U razdoblju od 1977. do 1986. obnašao sam dužnost ravnatelja MHAS-a u kojem sam kasnije, do umirovljenja 1993., djelovao u svojstvu znanstvenog

NAJSTARIJI GOSPIN LIK U HRVATA IZ 11. STO

RAZGOVOR 53

Nastavak na sljedećoj stranici

i muzejskog savjetnika i uz kojega sam još i danas duboko vezan osjećajem.

Već od prve godine studija 1949. djelatno sam se uključio u sve arheološko-istraživačke pothvate MHAS-a na opsežnim arheološkim istraživanjima starohrvatskih lokaliteta, kao što su: crkva sv. Spa-sa i prostrano srednjovjekovno groblje (istraženo preko 1100 grobova) u selu Cetini, u revizijskim is-traživanjima u Biskupiji kraj Knina, gdje je istraženo (revidirano) pet položaja, a to su: Crkvina, Stupovi, Bukorovića podvornica, Lopuška glavica i Katića bajami. Osim tih istraživanja obavljena su i zaštitna istraživanja gornjeg toka rijeke Cetine u području kasnije hidroakumulacije Peruča.

Nemoguće je u ovom kratkom osvrtu obuhvatiti sva istraživanja koja je MHAS provodio diljem sred-

nje i sjeverne Dalmacije, od rijeke Zrmanje do Krke i Cetine, a na kojima sam aktivno sudjelovao ili im i sam rukovodio. Spomenut ću samo neke, možda najznačajnije srednjovjekovne nekropole u Ravnim kotarima i Kninsko-cetinskoj regiji koja su danas temeljna podloga za proučavanje jednog važnog segmenta u materijalnoj kulturi Hrvata u razdoblju od ranog do kasnog srednjeg vijeka: Razbojine i Drače u selu Kašiću kod Zadra, Begovača u Bolj-anima Donjim kod Zadra, starohrvatsko groblje na brdu Spas u Kninu, pet srednjovjekovnih grobalja na najvećem srednjovjekovnom nalazištu u hrvatskoj – Bribirskoj glavici kod Skradina, te Brig kraj Vrlike i u Bijaćima kod Trogira – crkva sv. Marte.

Kameni romanički zabat crkvene pregrade s reljefom Bogorodice (107x103 cm) iz druge polovice 11. st. nađen 14. svibnja 1892. na Crkvini u Biskupiji kod Knina

LJEĆA PRONAĐEN JE U BISKUPIJI KOD KNINA

Dr. Dušan-Dujo Jelovina

Rezultati svih ovih istraživanja, kao i drugih, koja ovdje nismo spomenuli, objavljeni su kroz stručna izvješća i sustavne znanstvene objave u stručnim časopisima, poglavito u «Starohrvatskoj prosvjeti», glasilu moje matične kuće.

Nedavno ste dobili Nagradu «Don Frane Bulić» za životno djelo, koju Vam je dodijelilo Hrvatsko arheološko društvo. Čestitamo! To je najveće priznanje u hrvatskoj arheologiji što ga Društ-vo dodjeljuje zaslužnima. Kako ste doživjeli to priznanje?

Moram priznati da me je ovo značajno priznanje za životno djelo vrlo ugodno iznenadilo i razveselilo. I ne samo da me je razveselilo nego me je ispunilo i ponosom. A kako ne bi kada ono nosi ime don Frane Bulića, našeg istaknutog velikana i znanst-venika, koji se kao pionir u našoj arheološkoj struci naročito istakao na proučavanju i istraživanju naše prošlosti i kulture. Ovo priznanje još više cijenim jer ga dodjeljuje «cehovsko» društvo, koje je najmje-ro-davniji ocjenjivač postignuća u našoj struci. Zar u životu može biti nešto ljepše i časnije nego na kraju svoga radnog životnog puta doživjeti ovako visoko priznanje i to od vlastite struke? Mislim da ne može i zato svim kolegama od srca želim da dožive to isto.

Knin je hrvatskoj arheologiji, posebice na-cionalnoj, dao neizmjerno arheološko blago, na osnovi kojeg su ispisane najljepše stranice hrvatske povijesti. Molimo Vas, podcrtajte taj značaj i približite čitateljima Glasnika sv. Ante Vaš doprinos u arheološkim istraživanjima ovoga područja.

U ranom srednjem vijeku Knin je bio jedno od središta stare hrvatske države, a u kasnijim stol-jećima u njemu su stolovali hrvatski velikaši Šubići i Nelepići. Početkom 16. stoljeća zauzimaju ga Turci i drže ga gotovo puna dva stoljeća, grčevito ga braneći od Venecije. Zbog toga nas ne treba čuditi da se na brdu Spasu, i u njegovoj bližoj okolici, nailazi na mnogobrojne ostatke materijalne kulture, iz različitih vremenskih epoha.

Brdo Spas se proteže na zapadnoj strani Knina. Na njegovu sjeveroistočnom rubu L. Marun je s Wernweom Buttlerom i Pavlom Paušem još 1932. obavljao pokusna istraživanja. Tom su prilikom otkriveni djelomični ostaci obrambenih zidova gra-dinskog naselja, a pronađeno je i nekoliko bakrenih predmeta i ponešto krhotina prapovijesne keramike.

Nedaleko od ovih otkrića na predjelu sjeverois-

točne padine Spasa, na rubu sadašnjeg naselja Kni-na, na lokalitetu zvanom «Greblje», prilikom iskopa temelja za gradnju stambenih objekata slučajno sam otkrio da se u tim iskopima naziru grobovi za koje se nije znalo. U jednom od tih grobova moj otac je pronašao brončanu kopču s orlovom glavom, što je bilo dostatno da se utvrdi da grobovi potječu iz vremena seobe naroda, tj. iz 6. stoljeća. Nakon pro-vedenog pokusnog iskopavanja 1964. obavljena su na tom terenu veća sustavna istraživanja (zaštitnog značenja) i to u nekoliko kampanja tijekom 1966. – 1971. godine. Istraživanja su vođena u suradnji s Arheloškim muzejem u Zagrebu, kojeg je pred-stavljao dr. Zdenko Vinski. Tu je otkriveno i istraženo 218 grobova pretežno starosjedilačkog stanovništva, te nekoliko germanskih, uglavnom istočnogotskih grobova, prvih desetljeća 6. stoljeća. Drži se da je to groblje nastalo negdje u 6. stoljeću, a da se naselje ovdje pokopanih starosjedilaca nalazilo iznad groblja na platou brda Spas.

Da se kontinuitet trajanja naselja na Spasu nije prekinuo zalaskom kasne antike, već da je nastavljen kroz srednji vijek, potvrđuje i činjenica da sam nakon završenog sustavnog istraživanja ranosre-dnjovje-kovne nekropole Greblje, u srpnju 1971. pristupio istraživanju na sjeveroistočnom zaravanskom pla-tou brda Spas, iznad istraženog groblja iz vremena seobe naroda, za kojeg se i pretpostavlja da bi na njemu moglo biti smješteno naselje ondje pokopanih starosjedilaca.

Na ovom mjestu u novije vrijeme, prilikom pošumljavanja ovog terena, našao sam ulomak predromaničke kamene grede s ostatkom natpisa EDIFIC(avit) iz 9. stoljeća i dvije srebrne naušnice. Istraživanja su izvođena u pet navrata od 1979. do 1982. godine. Otkriveno je ukupno 223 starohr-vatskih grobova. Na temelju obrade cjelokupnih po-dataka, prikupljenih tijekom višegodišnjih istraživan-ja, te provedenoj stručnoj analizi grobnih nalaza, moglo se pouzdano odrediti datiranje nekropole, odrediti (barem približno) smještaj naselja kojemu je nekropola pripadala, te uočiti gospodarske mogućno-sti stanovništva. Među značajne nalaze spadaju i djelomično otkriveni temeljni ostaci arhitekture, te tegula i fragmenata keramičkog posuđa, što ned-vojbeno potvrđuje da pripadaju rimskom naselju. Ovo otkriće, kao ranije istraženo veliko groblje na istočnom podnožju zvano Greblje, predstavlja jak prilog argumentaciji onim istraživačima koji pret-

RAZGOVOR 54

Nastavak na sljedećoj stranici

postavljaju da bi se staro antičko naselje – grad Ninia, kojeg spominju antički pisci, trebalo smjestiti na mjesto današnjeg grada Knina, odnosno njegove tvrđave i gradine Spas.

Na rubnom jugoistočnom dijelu platoa lokaliteta otkopane su dosta debele naslage obrušena puta, među kojim se nailazilo i na veće komade malternog lijepa s ostacima boja. Na istom mjestu pronađeno je i nekoliko kamenih ulomaka ukrašenih predro-maničkom pleternom plastikom, koji su pripadali dijelovima crkvenog namještaja 9. ili 10. stoljeća. Taj nalaz, kao i onaj ranije slučajno pronađen prili-kom pošumljavanja, upućuje da je upravo na ovom mjestu bila sagrađena starohrvatska crkva, kojoj su i pripadali pronađeni ulomci. Budući da se od tog sakralnog zdanja nije sačuvao ni najmanji ostatak, ne može se ništa drugo zaključiti nego da je crkva do temelja porušena i da je njeno kamenje, kao građevni materijal, dospjelo u zidine nedaleke tvrđave. Prema razmještaju otkrivenih pojedinih grobova na mjestu gdje se prostirao šut, svi su izgledi da je crkva bila dosta rano porušena, možda čak i u 11. stoljeću. Ako je ova pretpostavka točna, u što ne bi trebalo sumnjati, onda možemo s dosta sigurnosti vjero-vati da je ta crkva bila posvećena Kristu, odnosno njegovom atributu Salvator (sv. Spasu) i da upravo po tom titularu ta uzvisina nosi ime Spas (Sv. Spas).

Na kninskom području je nekoliko starohr-vatskih lokaliteta bez kojih se danas hrvatsko srednjovjekovlje ne može ni zamisliti. Možete li nam nabrojiti najznačajnije?

Kao što već rekoh, Knin i njegova okolica bili su jedno od središta hrvatskog života. Tu su hrvatski župani, knezovi i kraljevi povremeno stolovali, sabore držali, a tu je, poslije ukinuća Ninske biskupije oko 1040. godine osnovana Hrvatska (Kninska) bisk-upija, čija je jurisdikcija sezala sve do rijeke Drave. Zbog svega toga ne treba nas čuditi da kninska okolica obiluje brojnim starohrvatskim lokalitetima. Najznačajniji su u Biskupiji, u Uzdolju, na Kapitulu, u Vrpolju, Plavnom...

Molimo Vas nešto više o Biskupiji i o značajni-jim primjercima spomeničke baštine, nepokret-nim i pokretnim s njezina prostora, i posebno o vrijednosti i značaju nalaza kamenog zabata s likom Madone – pralikom Bogorodice i najstari-jim prikazom Djevice u Hrvata.

Među arheološkim lokalitetima najznačajniji je

onaj na Crkvini u Biskupiji udaljen oko 17 km južno od Knina. Arheloška istraživanja na tom položaju su, pod vodstvom fra Luje Maruna, otpočela davne 1886. godine. Tu su pronađeni temeljni ostaci velike trobrodne bazilike, uz koju je vezana pretpostavka da je u njoj, u drugoj polovici 11. stoljeća bilo sjedište hrvatskog biskupa u doba kralja Krešimira IV. Tu je pronađeno mnoštvo arheoloških dijelova crkvenog namještaja, ukrašenih raznolikim ukrasima predro-maničkog i romaničkog stila. Prevladavaju motivi prepleta troprute vrpce koju obično još nazivamo i starohrvatskom pleternom skulpturom. Ovo veliko raznoliko bogatstvo crkvenog namještaja jasno nam potvrđuje da je bazilika sv. Marije imala vrlo raskošnu unutarnju opremu i da je često dolazilo do njene promjene.

Među važnije nalaze na Crkvini ubrajamo ulom-ke dvaju oltarnih ciborija, jedan iz 9., a drugi iz 11. stoljeća, zatim trokutni zabat oltarne ograde s rel-jefom Bogorodice. Zabat je sastavljen od nekoliko kamenih ulomaka. Obod zabata je ukrašen kukama, obrnuto postavljenim nego što je uobičajeno. Ispod njega teče niz stiliziranih malih palmeta. Na ravnoj

Uzdolje Sv. Luka kod Knina: zabat i greda s imenom kneza Mutimira s uklesanom 895. godinom

55RAZGOVOR

RAZGOVOR 56plohi prikazan je lik Bogorodice u stavu adoratkinje držeći ruke na prsima. Oko glave je aureola. Plašt je prebačen preko ramena, a nabori se koso spuštaju. Iznad glave, kao i nad čelom, urezan je križ. Na luku ispod poprsja Bogorodičinog lika je natpis: SALV(e) (re)G(ina) S(alve) V(i)RGO. Svojim plitkim reljefom, plosnatom i plitkom modelacijom, izrađenom upara-nim crtama, podsjeća na bizantske Madone. Prema ukrasnim stilskim romaničkim motivima zabat potječe iz druge polovice 11. stoljeća. Njegov značaj je u tom što on do danas kod Hrvata predstavlja najstariji Gospin lik (Gospin pralik), a u našoj crkvi danas prihvaćen kao Gospa Velikoga Hrvatskog Zavjeta.

Valja spomenuti i nalaz nekoliko kamenih ulomaka koji su pripadali likovnoj tranzeni. Najznačajniji među njima je lik Bogorodice s malim Kristom u krilu, a tu su još simboli evanđelista, te lik ratnika-dostojanst-venika s mačem i odjećom koja se smatra nošnjom starih Hrvata. Na temelju brojnih predromaničkih ulomaka, nedvojbeno je utvrđeno da je bazilika na Crkvini sagrađena u 9. stoljeću i da je bila posvećena sv. Mariji, što nam potvrđuje i gore opisani zabat s likom Bogorodice.

Unutar bazilike i uokolo nje istraženo je veliko starohrvatsko groblje s brojnim nalazima ženskog nakita i raznih predmeta utilitarne primjene, koji se mogu svrstati u razdoblje od 9. do 12. stoljeća. U neposrednoj blizini bazilike, kao i u samoj bazilici, otkriveno je nekoliko kneževskih grobova u kojima je nađeno nekoliko pari bogato ukrašenih pozlaćenih ostruga i karolinških mačeva. Ostruge se ubrajaju među najljepše izrađene ostruge karolinškog tipa u Europi 9. stoljeća. Prema ovim nalazima sasvim utemeljeno se pretpostavlja da je bazilika sv. Marije na Crkvini služila i kao mauzolej hrvatskim dostojan-stvenicima, knezovima i kraljevima.

Potcrtajte značaj Kapitula i Uzdolja u hrvatskoj arheologiji i njihov doprinos proučavanju hr-vatske povijesti, posebice mjesta i uloge pojed-inih knezova, imena kojih su uklesana u kamene spomenike.

Iako nema takav značaj kao Crkvina u Biskupiji, ipak se ovdje mora spomenuti i lokalitet Sv. Luka u Uzdolju u Kosovu polju, udaljen oko 12 km južno od Knina. S tog položaja potječe kamena greda i zabat s natpisom hrvatskog kneza Mutimira. To isto vrijedi i za položaj Kapitul, udaljen oko 1 km istoč-no od Knina uz rijeku Krku. Tu su od ranije stršile ruševine starohrvatskog benediktinskog samostana

sv. Bartula iz 10. stoljeća, o čemu ćemo više reći nešto kasnije.

Zabat s imenom kneza Mutimira je trokutastog oblika, predstavlja središnji dio gornjeg dijela oltarne ograde. Pored kuka ukras sačinjavaju troprutasti lukovi i tordirane vrpce u obliku užeta koje ograđuju središnje polje u kome se nalazi križ, a sa strane dvije stilizirane ptice koje u kljunu drže grozd. Zabatu pripada i desni dio grede s početkom natpisa, koji u cijelosti glasi: OCTGENTI(orum) (non) AGINTA ET Q(ui)N Q(ue) (a) NNORUN D(omi)NI FERE T(...?) DENI(...?) (h)IC BENE CO(m)P(o)S(u)IT OPUS PRINCEPS NA(m)Q(ue) MUNCYMIR (osamsto devedeset i pete... ovo je djelo dao izraditi knez Mutimir).

Natpisu na gredi i zabatu pridaje se velik značaj jer je na njima, osim imena kneza Mutimira, koji je naslijedio kneza Branimira, uklesana i godina 895., što nedvojbeno potvrđuje vrijeme njegova vladanja, koje pada između 882. i 910.(?) godine. Za njegova vladanja došlo je do sukoba između ninske i splitske Crkve zbog Trpimirove darovnice. Ovaj nesporazum Mutimir je riješio tako što je ponovno potvrdio očevu (Trpimirovu) darovnicu.

Što se, pak, Kapitula tiče, prva istraživanja na njemu otpočela su 1886. godine kada je bila u tijeku izgradnja željezničke pruge od Siverića do Knina. Trasa je presijecala Kapitul, te je mladi fra Lujo Marun i premješten u Knin da nadzire te radove. Ujedno je i sam vršio manja istraživanja. Trud nije bio uzaludan. Dapače, pri tim radovima naišao je na neočekivane rezultate. Pronađene su dvije kamene ploče, koje su pripadale crkvenom ambonu. Čitava površina ovih ploča ispunjena je dosta nepravilnom, ali koncepcijski vrlo originalnom igrom pleternog or-namenta koji se isprepleće u čvorove i geometrijske linije. Na gornjem rubu obiju ploča je natpis: I (...)CLV DUX CHROATOR(um) IN TE(m)OUS D II IRZISLCV DUCE(m) MAGNU(m) (Svetoslav (?) knez Hrvata u vrijeme Držislava velikog kneza.)

Oko vladanja Držislava (prema natpisu na sar-kofagu njegove majke kraljice Jelene iz 976. godine, crkveno ime mu je bilo Stjepan) u hrvatskoj histo-riografiji, zbog nedostatka pouzdane izvorne građe, još uvijek ima različitih mišljenja. Mimoilaženja u mišljenjima se očituju i u pogledu njegova nasljed-nika te u vremenu njegova vladanja. Bez obzira na te različite interpretacije, natpisne ploče nedvojbeno potječu iz sredine druge polovice 10. stoljeća. Ovaj

RAZGOVOR 57natpis, kao i onaj kneza Branimira pronađen u Šo-potu kod Benkovca, ima iznimnu važnost jer se na njemu, osim imena, nalazi pisan etnički i organizaci-jski politički pojam Hrvata (DUX CROATORUM), kao i vladarski atribut (DUX MAGNUS).

Spomenuli ste još neke lokalitete u blizini Knina...

Nedaleko Knina je i lokalitet Mala Viola u selu Vrpolju, gdje su pronađeni temelji starohrvatske crkve i u njoj pripadajući dijelovi ukrašenog crkvenog namještaja. Treba napomenuti da ovaj položaj još nije sustavno istraživan, a što bi trebalo čim prije učiniti, jer mu prijeti uništenje.

Dosta značajan arheološki lokalitet nalazi se i u selu Plavnu, oko 12 km sjeverno od Knina, kod Đurića kuća, na položaju zvanom «Međine». U zbirci MHAS-a s tog položaja čuva se lijep broj arheoloških većih i manjih kamenih ulomaka koji su ukrašeni pre-dromaničkom ornamentikom 9. stoljeća. Iz starohr-vatske prosvjete smo doznali da je L. Marun 1902. godine na tom položaju izvršio sustavno (čini nam se više zaštitno) iskopavanje, uz napomenu da će se postignuti rezultati uskoro objaviti, žaleći pri tome, što nije nađen ni jedan cjelovit natpis uz mnogobrojne ukrasne i natpisne ulomke. Našom reambulacijom terena prije tridesetak godina, mogli smo se uvjeriti da je lokalitet Međine, obradom zemljišta, većim dijelom devastiran, a dijelom i potpuno uništen. No

i pored toga trebalo bi ipak što prije na tom položaju provesti arheološka istraživanja, jer ovaj lokalitet to i zaslužuje.

Na kraju, zahvaljujući Vam na razgovoru i želeći Vam još dugo druženje s arheologijom, što imate proučiti Kninjanima, onima koji Vas se sjećaju i onima koji će tek imati prigodu s vama se upoznati?

Što poručiti mojim dragim sugrađanima, onima starijima – Zvonimirovim «nasljednicima», i onima tek pridošlima, koji će taj status trebati tek izboriti?

S obzirom na prilično turobna poratna krizna vremena, jednima i drugima, koje znam i koje ne znam, želim poručiti da svi kao jedan, naravno u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti, zavrnu rukave i uhvate se u koštac sa svim nedaćama koje nas prate, te da se uporno s velikim entuzijazmom i ljubavlju, ne štedeći pri tom ni fizičkog ni umnog napora potrude kako bi čim prije mogli otkloniti sve prepreke koje stoje na putu ostvarenja željenog cilja, a to je ŽIVOT DOSTOJAN ČOVJEKA. Za to postići najpotrebnije je dobro zdravlje, a i mnogo sreće, što im ja ovom prilikom od sveg srca želim. Dakako, u to sam i uvjeren. I patron vašeg grada, sv. Ante, bit će vam stalno u pomoći.

Razgovor vodio: Marko MenđušićSnimke: Zoran Alajbeg

Ploče s imenom hrvatskih knezova Sveto(?)slava i Držislava (48x68 i 44x59), nađene 16. kolovoza 1886. na Kapitulu kraj Knina

CARITAS 58

Kroz ovo pola godine od Božića do blagdana sv. Ante naš Caritas i dalje svakodnevno skrbi za kninsku sirotinju. Karitativnu po-

moć traži preko 700 obitelji. Naš Caritas skrbi za 3000 siromaha. Naša pučka kuhinja sva-kodnevno kuha topli obrok za 130 siromaha. Mjesečno pomažemo u hrani, higijeni, odjeći, obući, namještaju, novčanoj pomoći u nevolji, za kupnju domaćih životinja, za podmirenje velikih dugovanja električne energije, za liječenje, za stipendiranje siromašnih studenata i za kupnju lijekova. Mnogi dobročinitelji šalju svoje darove i za trajno zbrinjavanje siromašnih obitelji. Do sada su preko Caritasa pomogli u tom pro-gramu 123 obitelji. Većina njih je već za Božić uselila u svoj dom i upalila prvu božićnu svijeću u vlastitom domu. Međutim, i dalje mnogi traže našu pomoć. U zadnje vrijeme Republika Hrvatska intenzivnije

I UBUDUĆE NAM JE POTREpomaže u trajnom zbrinjavanju.

I dalje je potrebna pomoć Vas dobročinitelja. Zahvaljujući upravo Vama, uspijevamo pomoći najsiromašnije među siromašnima u Kninu. Ne-

Naš Caritas dijeli potrebnima sve što dobročinitelji šalju iz domovine i iz svijeta

CARITAS 59

davno me je pitala jedna dobročiniteljica: “Ima li nade i tračak zrake na kraju tunela?” Odgovorio sam joj da ima i nade i ne samo zrake, nego da se na vidiku sunce smiješi. Reče mi: «Pa kako to mislite?». Odgovorih joj kako smo do sada u Caritasu pomagali 2500 obitelji, a danas 700. Osim toga, ljudi žele pošteno raditi i zaraditi svoj svagdanji kruh, samo im treba omogućiti radna mjesta, a mnogo ih je koji se, zahvaljući Vama dobročiniteljima, konačno trajno zbrinuše u Kninu.

Caritas i njegovi djelatnici aktivno su se uključili u pripremu dolaska katoličke mladeži. (Opširnije o susretu katoličke mladeži možete pročitati na petoj stranici.)

Uza sav optimizam ipak moramo istaći kako ovih 700 obitelji ili oko 3000 kninskih siromaha svakodnevno očekuje, dragi dobročinitelji, Vašu i našu ljubav, pažnju, razumijevanje i pomoć. Ako su siromašne, ne znači da nemaju pravo na život dostojan čovjeka. Zato, itekako je istinita ona Is-usova kako je blaženije davati nego primati.

Dragi naši dobročinitelji, svaku večer molimo svetu krunicu u crkvi sv. Ante za Vas i za uspijeh u Vašem životu i radu. A svakog utorka slavimo svetu misu na istu nakanu. Dok Vam zahvaljujemo u ime kninske sirotinje, nadamo se da ćete nas razumijeti kako nam je potrebno i ubuduće otirati suze i zacjeljivati rane.

Sve Vas dobročinitelje neka prati Božji bla-goslov po zagovoru sv. Ante i Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta.

Fra Petar Klarić

U prigodi Uskrsa i uskrsnih blagdana mnogi su nas dobročinitelji razveselili svojim darovima

BNO ZACJELJIVATI RANE

CARITAS 60

PODJELA PO ŽUPAMA

NAZIV ŽUPE BR. OBITELJI BR. PAKETASv. Ante – Knin 578 1.286Sv. Jakov – Vrpolje 157 354Zadarska nadbiskupija 6 13Ostali 3 5UKUPNO 744 1.658

PODUZEĆE BR. OBITELJI BR. PAKETAAGROPRERADA 8 19 DINARKA 4 8KNINJANKA 4 10KODI-TEX - -BOLNICA 1 2RIBNJAK 3 3TVIK 6 14OSTALI 118 242UKUPNO 144 298

REKAPITULACIJA 1.1. – 30.5.2004.

KATEGORIJA BR. OBITELJI BR. PAKETAObitelji s 5 i više članova 210 517 Obitelji s manje od 5 čl. 577 1.141UKUPNO 787 1.658

KATEGORIJA BR. OBITELJI BR. PAKETASamohrani roditelji 67 162Invalidi 119 320Poduzeća 26 56Ostali 575 1.120UKUPNO 787 1.658

U razdoblju od 1.1. do 30.5.2004. podijel-jeno je 1.658 paketa, a 787 obitelji dobilo je pomoć.

Caritasova pučka kuhinja kroz ovo vrijeme podijelila 15.785 obroka.

IZVJEŠĆE O RADU CARITASA ŽUPE SV. ANTE KNIN

ZA RAZDOBLJE OD 1.1. DO 30.5.2004.

Ljubav dobročinitelja svakodnevno osjećaju kninski siromasi

OBAVIJESTI 61

MALI DJEČJI ZBOR “ANĐELI KNINA”Probe ima svake subote u 15 sati u samostanskoj dvorani.Voditeljica zbora je s. Ivana Oltran.

ZBOR ŽUPE SV. ANTEProbe ima ponedjeljkom i petkom u 18 sati u sa-mostanskoj dvorani.Voditeljica zbora je s. Ivana Oltran.

FRANJEVAČKA MLADEŽ (FRAMA)Susreti su svakog petka zimi u 18,30, a ljeti u 19,30 sati u samostanskoj dvorani. Voditelj je fra Ivica Omazić, župni vikar.

UREDOVNO VRIJEME:Od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati. Četvrtkom od 10 do 12 sati primaju se stranke prema dogovoru. Petkom od 8 do 12 sati redoviti rad sa strankama. Hitne slučajeve primamo uvijek. Preko tjedna djelatnici Caritasa obavljaju svoje svagdanje tekuće poslove i obilaze obitelji.

Voditelj Caritasa: fra Petar Klarić

CARITASOVA PUČKA KUHINJAUl. VII. gardijske brigade br. 17Tel. 022/661-880

RADNO VRIJEmE od 7 do 14 sati

PODJELA TOPLIH OBROKA siromasima od 11,30 do 13 sati.

CARITASOVO SKLADIŠTEUl. IV. gardijske brigade br. 9Tel. 022/660-282• Podjela obiteljskih paketa ponedjeljak, srijeda, petak od 11 do 13 sati.• Podjela obuće utorkom i petkom od 9 do 12 sati.• Podjela odjeće četvrtkom od 8 do 12 sati.

CARITAS ŽUPE SV. ANTE KNINUlica VII. gardijske brigade br. 922300 Knin - HRtel: 022/661-770; tel/fax: 022/664-846 e-mail: caritas_knin@inet.hr

ŽIRO RAČUNI:• Splitska banka d.d., Podružnica Knin,

- kunski račun: 2330003-1100065850 kod FINA Knin; MB 1524003,

poziv na broj: 99 JMBG- devizni račun: 2330003-1000000013-20003634; SWIFT

BACXHR22 • Privredna banka Zagreb d.d., Podružnica Split,

SASTANAK MINISTRANATASvake subote u 10,30 u samostanskoj dvorani.Voditelj je fra Ivan Nimac, župnik.

STARAČKI DOMSv. mise svake nedjelje u 17 sati.Duhovni voditelj je fra Mate Markota.

OPĆA BOLNICA KNINIspovijed bolesnika prema potrebi.Bolnički kapelan je fra Mate Markota.

IV. GARDIJSKA BRIGADAMise i ispovijed prema posebnom rasporedu.Duhovni voditelj je fra Božo Ančić.

FRANJEVAČKI SAMOSTAN SV. ANTEZvonimirova 46, HR - 22300 K N I N

ŽIRO RAČUNI:• Splitska banka d.d., Podružnica Knin

- kunski: 2330003-1100119071, poziv na broj: 99 JMBG, s naznakom za baziliku

- devizni: 2330003-1000000013-20002609, SWIFT BACXHR22• Privredna banka Zagreb d.d., Podružnica Split,

- kunski: 2340009-1100158768, poziv na broj: 99 JMBG, - devizni: 703000-0800000-636908, SWIFT PBZGHR2X

• Nova banka d.d., Zagreb d.d., PC Zadar, Poslovnica Šibenik, - kunski: 2407000-1100131336, poziv na broj: 99 JMBG, s naznakom za baziliku- devizni: 7030-1310631, SWIFT DBZDHR2X

022/ 662-065, 022/660-160, fax: 022/660-046 e-mail: franjevacki-samostan-knin@si.hinet.hr web: http://www.hinet.hr/franjevacki-samostan-knin

Vjerske emisije na Hrvatskom radio Kninu

Svake subote preporučujemo da poslušate duhovnu emisiju Susreti od 10 do 11 sati, a Duhovnu misao svake nedjelje u 8,45 sati na Hrvatskom radio Kninu. Subotnju emisiju vodi župni vikar fra Ivica Om-azić, a nedjeljnu Duhovnu misao vode: gvardijan fra P. Klarić, župnik fra I. Nimac, župni vikar fra I. Omazić i vjeroučetlji u župi sv. Ante gosp. Vinko Tomić, gosp. Mario Preden, gosp. Željko Bobanović, gđica. Franka Bulj i gđica. Jolida Klarić.

KALENDARIJ BLAGDANADEVETNICA SV. ANTIod 4. do 12. lipnja 19 sati - sveta misa, propovijed, molitve sv. Anti

BLAGDAN SV. ANTENedjelja, 13. lipnja 2004Mise u crkvi sv. Ante 7 sati – 8 sati – misa za bolesnike 9 sati –

10 sati – procesija gradom od crkve sv. Ante do dvorane Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta

Misa u Gospinoj crkvi11 sati – svečanu svetu misu predvodit će mons. Ante Ivas, šibenski biskup

13 sati – povratak Svečeva kipa u crkvu sv. Ante pred ko-jim će se obaviti molitve i zavjeti.

19 sati – misa i blagoslov djece u crkvi sv. Ante

BLAGDAN SV. ANE KOSOVUPonedjeljak, 26. srpnja 2004.10 sati – procesija10,30 sati – svečano misno slavlje

U NEDJELJU 1. KOLOVOZA 2004.

SVETA MISA ZA DOMOVINU• U NEDJELJU UOČI DANA POBJEDE I DOMOVIN-SKE ZAHVALNOSTI,1. KOLOVOZA 2004. U KNINU ĆE SE SLAVITI SVETA MISA ZA DOMOVINU. SVETU MISU KOJA POČINJE U 11 SATI PRENOS-ITI ĆE HRVATSKA TELEVIZIJA. TOGA SE DANA U KNINU NEĆE SLAVITI DRUGE SVETE MISE. POZIVAMO VJERNIKE DA DOĐU NA OVO SVETO SLAVLJE I SA CIJELOM NACIJOM ZAHVALE BOGU ZA DAR POBJEDE U DOMOVINSKOM RATU.

• U ČETVRTAK 5. KOLOVOZA 2004. NA DAN PO-BJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI SVETA JE MISA U CRKVI SV. ANTE U 10 SATI KOJU PRENOSI HRVATSKI RADIO

13. LIPNJA 2004.DAN GRADA KNINA

Program obilježavanja blagdana sv. Ante i dana grada Knina u organizaciji Poglavarstva grada Knina

Subota 29. svibnja 20,30 sati - koncert KUD-a Brodosplit iz Splita u Domu HV-a

Srijeda 6. lipnja 19,30 sati - predstavljanje knjige Vjera u sjeni politike, autor Damir Borovčak u dvorani samostana sv. Ante u Knin

Nedjelja 6. listopada 20 sati - V. festival urbane kulture na Kninskoj tvrđavi

Utorak 8. listopada 18 sati - izložba slika autora MladenaVeže na Kninskoj tvrđavi

Srijeda 9. listopada 11,30 sati - Marulićevi dani u Kninu, gost akademik Nikola Kolumbić, na Kninskoj tvrđavi

Petak 11. listopada 20 sati - humanitarni koncert u izvedbi dua Tina i Nikša na Kninskoj tvrđavi

Petak 11. listopada i subota 12. listopada - likovna kolonija Knin u mom srcu na kninskoj tvrđavi

Subota 12. listopada 11 sati - svečana sjednica Gradskog vijeća u gradskoj vijećnici12 sati - svečano otvorenje Nove tržnice u Vukovarskoj br. 221 sati - koncert Klape Teuta u Domu HV-a

Nedjelja 13. listopada 8 sati - budnica ulicama grada 9 sati - polaganje vijenaca za poginule hrvatske branitelje na gradskom groblju10 sati - procesija gradom od crkve sv. Ante do crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta11 sati - svetu misu u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta prenosi Katolički radio21 sati - koncert Miroslava Škore u dvorani Srednje škole

Športska natjecanjaOd 4. do 9. lipnja

18,15 sati -VII. tradicionalni malonogometni turnir Knin 2004.Nedjelja 6. lipnja

9 sati -II. košarkaški turnir u dvorani Srednje školeČetvrtak 10. lipnja

17 sati -Otvoreno prvenstvo grada Knina u boćanjuSubota 12. lipnja

10 sati -Otvoreno pojedinačno prvenstvo u športskom ribolovu na šarane (Šarena jezera)

Nedjelja 13. lipnja 13 sati -Brzopotezni šahovski turnir - ekipno i pojedinačno (Šahovski klub, Ul. dr. F. Tuđmana 7)

Subota 19. lipnja 10 sati -Otvoreno prvenstvo grada Knina u kuglanju

VELIKA GOSPA15. kolovoza 2003.11 sati – sveta misa19 sati – sveta misa

BLAGDAN GOSPE VELIKOGA HR-VATSKOG KRSNOG ZAVJETA U BISKUPIJIPetak, 17. rujna – vojno hodočašće Subota, 18. rujna – hodočašće mladihNedjelja, 19. rujna – nacionalno hodočašće

UZVIŠENJE SV. KRIŽAUtorak, 14. rujna 2004.10 sati - hodočašće i sveta misa kod križa na brdu Gradina iznad Krčića.

OBAVIJESTI 62

Kalendarij Božića i božićnih blagdana objavit ćemo u sljedećem božićnom broju Glasnika sv. Ante.

IZ KNJIGE ZAHVALA 63

Knin je divan grad, najbolji, crkva super,Stipe

Puno hvala na svemu,Anica, Terezija, Nada i Ivo

Hvala na dočeku,Tonka i Mile

Bilo je jako dobro, hvala Vam, doći ću opet,G. Čutura

Bilo nam je jako lijepo,M. Zorić, Đurić Roko, M. Ilija i M. Marija

Lijepo primljeni. Neka sv. Ante i Majka Božja poživi fra Petra Klarića, da ostvari ono što treba u Kninu; crkva, radna mjesta i spomenik kralju Zvonimiru, a njemu zdravlje i dobro.Logistika Frame30.11.2003. Branko Fuček

Bio sam u Kninu samo dva tri dana nakon «Oluje», pamtim njegov turoban izgled, spaljenu crkvu i devastirani grad. Puno puta sam u Knin dolazio od tada do danas, a svaki dolazak je istodobno i sjećanje na ... i radost, što je grad svaki put sve napredniji, uređeniji i ljepši! Siguran sam, da će tako biti i kada dođem sljedeći put.U Kninu, 15. siječnja 2004. Dubravjko Jelčić

Sretan sam da nakon deset godina nakon oslobođenja ovoga starohr-vatskog drevnog grada boravim u ovom gradu, u ovome obnovljenom samostanu sv. Ante, u žarištu hrvatske prosvjetne misli, kulture i vjere. Nakon sadašnjih dojmova, vjerujem u budućnost hrvatskog naroda.Knin, na godišnjicu priznanja Države Hrvatske, 15. siječnja 2004. Ned-jeljko Mihanović

Pomoć Odsjeka #2006 Sveti Duje Hrvatske bratske zajednice u Americi u iznosu od 6.025 kn za Hrvate Knina u želji da bude nastavak pomoći Hrvatima i Caritasu Knina, te pomoć pokretanja djelovanja pomoći HBZ Amerike u izgradnji crkve u Kninu.Veliko nam je zadovoljstvo što smo upoznali potrebe Hrvata i župnog ureda Knina za izgradnju crkve u Kninu.25. siječnja 2004. Ante J., predsjednik Odsjeka

Lijepo je činiti dobro, a Caritas župe sv. Ante čini upravo to slušajući Isusa: «Što ste učinili siromasima, meni ste učinili.» Veseli nas da je Croatia osiguranje mogla pripomoći da Caritas nastavi pomagati najpotrebnijima.Knin, 19. veljače 2004. Marijan Ćurković

Kao gosti ovoga samostana postali smo i svjedoci jedinstvene franjevačke jednostavnosti i gostoprimstva. Postali smo svjedoci stoljetne prisutnosti franjevaca u Kninu i Hrvatskoj i na tom zahvaljujemo. Mir i dobro!6. ožujka 2004. trsatski i visovački novaci: Ivan Primorac, fra Jure, fra Franjo, fra Sreten, fra Robert, fra Mario, fra Šime Radnić, fra Bernard, fra Grgur, fra Ivica, fra Tomislav

Nakon putovanja po najnepristupačnijim krajevima svijeta, evo me u Kninu, kao kod kuće u ugodnom društvu, odmoran za novi put i ponovni povratak.15. ožujka 2004. Stipe Božić

U znak velike zahvalnosti za boravak KUD-a Tkanica iz Okučana zahval-jujemo svim Kninjanima i našim dragim domaćinima.

27. ožujka 2004. Kristina Oršulić, Ivica Jakovljević, Vlatko Klarić (8 g) Mara i Lovro (4 g) Klarić, Anto Lopar, Slavko K., Krešimir Čolaković, Milorad O., Josip Andrijević, Drago P., Ivica Kaurin, Vinko Jelić ...

Bože hvala Ti što si nam podario milost da sam danas u ime župe Pohoda BD Marije 30. ožujka 2004. B.M.

Gospodine, blagoslovi cijeli svijet. Osobito želim blagoslov svom Hrvats-kom narodu.Lucija D.

Zahvaljujući Bogu, što je za narod i iz naroda proizišao red fratara i smjestio se, među ostalim i u svetištu kraljevskog grada Knina, ujedno Ga molim, da i ubuduće blagoslovi HRVATSKI NAROD i njegove duhovne pastire.Knin, 15. travnja 2004. L.R., G.P. i dr.

Po preporuci dobrih ljudi i vođeni voljom da pomognemo hrvatskom narodu u Kninu došli smo u samostan sv. Ante, gdje smo našli pravi kršćanski duh i volju da se pomogne hrvatskom narodu, a što je i nama bio cilj. Vođeni tom idejom nadam se da ćemo moći pomoćim.L. i J.

Dan u Kninu, dan u Ninu, dan je u hrvatskoj povijesti, u biti, suštini nacio-nalne povijesti, i zato, hodočastimo u svakoj hrvatskoj izgovorenoj riječi od Nina do Knina. Danas, kao i jučer, ja sam i sutra u Kninu, sada sretan u ovoj kući i zahvalan na gostoprimstvu.Tomislav Marijan Bilosnić

Nakon susreta mladih katolika iz Hvatske i Bosne i Hercegovine u Šibeniku doživjeli smo i radosni euharistijski susret s mladima Knina i mladima iz Banjalučke i Zagrebačke nadbiskupije, te susret s gostoljubivim fratrima u samostanu sv. Ante. Nadam se novim susretima u ovom kraljevskom gradu. Do tada neka nas prati Božji blagoslov.Blagdan sv. Marka, 25. travnja 2004. +Josip Mrzljak, pom. biskup za-grebački

Nakon veličanstvenog susreta mladih u Šibeniku, posjetili smo i naš drevni hrvatski grad Knin. Puni dojmova slavili smo euharistiju zajedno sa župljanima ove župe i proživjeli nezaboravne trenutke. Na dojmovima i doživljajima zahvaljujem Bogu ali i našim dragim ocima franjevcima. Neka Božji blagoslov trajno prati ovo mjesto, a Blažena Djevica Marija neka u svom majčinskom plaštu trajno čuva sve stanovnike i cijelu nam domovinu Hrvatsku.Na blagdan sv. Marka, 25. travnja 2004. vlč. Vjekoslav Jakopović, đakon sv. Kvirina Sisak, Zlatko P., đakon, Školske sestre franjevke: Krista Kralja, s. Matea, s. Samuela, s. Dragica, s. Danijela, s. Kata

Hvala fratrima u Kninu na srdačnom prijemu. Neka Kristova stalna prisut-nost stalno prati, tješi i podrži sve nastojanje za dobrobit ljudi, posebno onih kojima je teško zbog svega što su doživjeli i još doživljavaju. Neka Bog blagoslovi grad Knin, sve stanovnike i neka nikada ne nestane u ovome gradu život za Boga i radostan hvalospjev.Uz ljubav i poštovanje25. travnja 2004. K.T.

Mladi župe sv. Antuna Padovanskog iz Zagreba na svom putu s mladima na susret hrvatske katoličke mladeži u Šibeniku posjetili su samostan i župu sv. Ante u Kninu. Zahvalni smo gvardijanu fra Petru što nas je primio i pogostio. Hvala od srca.Fra Berislav C., župni vikar i tajnik, Zagreb

U prošlom broju Glasnika sv. Ante (br. 2(7)., 2003., str.42.) objavili smo dojmove iz Knjige zahvala od 5. kolovoza do 30. studenoga 2003. Budući da su živa svjedočanstva naših dobročinitelja ostavila velikog duhovnog i nacionalnog traga u srcima i dušama nas Kninjana i dalje objavljujemo dojmove naših dragih prijatelja i dobročinitelja.

Hvala svima onima koji nas pohodiše, koji nas obdariše, koji nas ohrabriše i koji nam perom zabilježiše da se ne zaboravi za buduće naraštaje.

Sjeverni ulaz u amfiteatar

IZ PROŠLOSTI 64

Rimski vojni logor Burnum bio je smješten na desnoj obali rijeke Krke na pod-

ručju današnjeg sela Ivoševci. Na lokalitetu “Šuplja crkva” (Šu-plja-ja) danas se vide ostaci lukova koji su pripadali zgradi pretorija (zapovjedništva logora). Logor je vjerojatno bio sagrađen 33. godine prije Krista, kada je tu nakratko,

ISTRAŽIVANJA NA ARHEOLOŠ-KOM LOKALITETU U BURNUMU

prema nekim mišljenjima, boravila XX. legija. Nakon bitke kod Akcija 31. godine prije Krista u Burnum se stacionirala XI. legija. Arhe-ološka istraživanja koja su pro-vedena na području logora po-tvrdila su postojanje dvije gra-đevinske faze. U prvoj, starijoj fazi, podig-nut je manji, a kasnije, u drugoj fazi, veći pretorij. Za pre-tpostaviti

je da gradnju stalnoga logora započinje provincijski namjesnik Publije Kornelije Dolabela. Neko-liko pronađenih natpisa svjedoči o gradnjama u logoru. Jedan takav natpis iz 51/52. godine poslije Krista koji spominje namjesnika Publija Anteja Rufa, svjedoči o gradnji u logoru. 69. godine poslije Krista XI. legija napušta Burnum i prelazi u sastav Vespazijanove vojske u borbi za carsko prijestolje (Vespazijan je postao car). Tom prigodom unovačeno je i odve-de-no u Italiju oko 6000 Delmata, koji su kasnije prebačeni u provinciju Germaniju na limes. Nakon XI. legije u Burnumu je stacionirana IV. legija Flavia koja tu boravi od 70. do 86. godine. Odlaskom legija, kada provincija Dalmacija postaje “provincia inermis” Burnum postup-no gubi vojni značaj i na prostoru logora nastavlja egzistirati civilno naselje koje se razvija zapadno od logora. Naselje pod istim imenom dobilo je status municipija, u čiji se sastav u vrijeme cara Hadrijana (iza 118. godine posl. Kr.) uključio i teritorij samoga logora (područje oko logora bilo je podijeljeno na territorium legionis koji se pruža sjeveroistočno od područja oko Knina i na teritorij zajednice Burnis-ta, koji Plinije ubraja među civitates Liburnorum).

Burnum se nalazio na veoma važnom cestovnom križanju. Ovu-da je prolazila cesta Salona – Iader, zatim cesta preko Iapodije prema Seniji i Aquileji, te cestovni pravac dolinama rijeka Unca i Sane do Siscie i dalje u Panoniju. Može se pretpostaviti da je ta kvalitetna i protočna cestovna infrastruktura bila jedan od glavnih čimbenika

Natpis cara Vespazijana

IZ PROŠLOSTI 65njegove propasti. Posljednji put Burnum se spominje 537. godine u vezi sukoba između vojske bi-zantskog cara Justinijana na čijem su čelu bili vojskovođe Mauricije, Mund i Konstancije i postrojbi os-trogotskog kralja Vitigisa na čijem su čelu bili vojskovođe Vilegizel i Azinarij. Nakon što je ostrogotska vojska bila poražena kod Scar-done, Vilegisel se povukao u Bur-num, i popravio dio nekadašnjeg logora. Poslije konačnoga gotskog sloma kod Salone Burnum se više ne spominje, a moguće da je konačno razoren u završnom pohodu Bizanta na Ostrogote (pod vo-dstvom bizantinskog vo-jskovođe Narzesa).

Danas od arheoloških na-dzem-nih ostataka vidljivi su samo lukovi pretorija, amfiteatar i dio akvadukta koji je Burnum napajao vodom. Ostala arhitektura još se nalazi pod zemljom, a lokalitet je svakim danom sve više izložen pljačkama.

Amfiteatar u Burnumu svakako je jedan od najznačajnijih objekata koji se na tom području nalazi, a zasigurno ulazi u red najznačajni-jih objekata antičke provenijencije na hrvatskom tlu. To je tzv. vojni amfiteatar (obično se takvi podižu uz stalne vojne logore) načinjen u jednoj prirodnoj vrtači koja je širena i dubljena. Radi se o eliptičnom objektu dimenzija 130 x 117 metara

(premda to nisu konačne mjere). Sastavljen je od dva dijela: bo-rilište (arena) i gledalište (tri-bine). Imao je četiri ulaza; južni, sjever-ni, sjeverozapadni i jugo-istočni. Borilište je zaravnjeno i obzidano pravokutnim kamenim blokovima; imalo je odvodni kanal koji je di-jelom istražen. Tribine su vjero-jatno bile načinjene od kamenih blokova, stepenasto po-redanih, a kapacitet im je po prilici bio između 5000 i 7000 mjesta. Nad južnim ulazom nekoć je stajao natpis posvećen caru Vespazijanu, koji je, kako kaže natpis, 76. godine poslije Krista zasigurno bogatom donacijom omogućio preuređenje

burnumskog amfiteatra (natpis prelomljen na dva dijela u cijelosti je pronađen), jer zasigurno znamo da je na istom mjestu postojao i raniji amfiteatar. Arheološka is-tra-živanja potvrdit će postojanje starije faze koju sada tek naziremo. Premda istraživanja i danas traju, i u ovakvom stanju kakav je danas, izaziva divljenje u stručnim krugov-ima i široj javnosti.

Joško Zaninović

Amfiteatar prije istraživanja

KULTURA - STVARALAŠTVO66

Dragan Gligora, Anto Ćorlukić i Fabijan Lovrić

Anto Ćorlukić, još za djetinjstva ranjen nesporazumom razdjelnica dobra i zla, bitnosti i samobitnosti, funkcionalnosti smislenog i pris-

ilno zazvanog sjenkovito-smislenog, pokušava uzletjeti iznad svega što ga usidruje. Nesvakidašnja problema-tika, ali davno prepoznata u književno-teorijskim um-reženostima izraza, od povijesnog bitka čovjekovog, a sudbinski se nazire u futuru drugom. Sažimajući misao paradigmatski u stih, Baudelaire napisa završnicu Albatrosa: - I silna mu krila ne daju da hoda.-

Ćorlukić postade pticom još za djetinjstva. Rođen, 21. kolovoza 1932. godine, u blizini Dervente, sjever-oistočna Bosna, odakle čežnja puca na prostranstva i mir Posavine, a na drugu stranu pogled odluta mitskim vrhovima: Majevice, Ozrena, i Konjuha, nebu sklonim planinama, koje u okrilje prigrliše djetešce Antu, koji odraste u mreži nevolja, siromaštva, velikih svjetskih trvenja, a početak škole obilježi zvonjava granata i početak Drugog svjetskog rata. I danas, dječačić u Anti nosi fobičnosti najrazličitijih zvukova neizvjesnosti, opstanka u ljudskom zlu koje je potrebito prvo odgonet-nuti, a zatim se postaviti sučelice trenutku odgovornosti koji u sebi nosi oprost i grijeh, život i smrt, i ono Shake-spearovo: - Biti ili ne biti? – U ovom trenutku ovo nije pitanje, nego bitnica.

Ptica je čovjek i čovjek je ptica. Anatomski snimak naše ruke, na rentgenskoj snimci, neodoljivo sliči na nogu ptice, pa nije li onda misao, taj sićušni spoznajni trag u fermentu vode mozga, Freudski natkriljen tajnom uzleta. Težak je to križ; onaj najteži koji izrani nejakost posutu solju boravka u Tuzli, gdje Anto dođe nauko-vati kod časnih sestara, a grad ga ne vidi, ne čuje, ne razumije, nego u svojoj uspušenosti tvorničkim dimn-jacima, diše plućima čudovišta koje pod zemlju odvodi ljude na rad, odvodi snagu, mladost, iskustvo, a vraća umor posut prašinom nemoći, jer: i sutra je program isti. Kolotečina klizi, melje, usijeca put u putenost čov-jekovu, brazda je nesmiljeno i uporno s naznakama početaka iz Limba iz kojega nitko ne bi trebao početi, a dječak – niti u primisli. Ali, Ćorlukić nema kud, os-jeća kužnost raspadanja tvari, trza se, želi uzletjeti, ali njegova krila imaju tek jedno pero iz kojeg gramzivo izlijeće abeceda u nevoljkom slaganju smisla, iz kojeg izniču prve drhtave priče.

Desetljećima je Ćorlukić stvarao, a da nije samoga sebe smio nazvati književnikom, jer: književnik je nešto veliko, nedokučivo, duboko smisleno i misaono, nešto

što ulazi u potku i osnovu najljepše priče na kapitolu sna. I kuda onda on, ovako malen, stvaran i očovječen likom prepoznatljivosti; kako u svijet začudnosti? U svijet očuđenja?

Ćorlukić postaje učiteljem, a vječiti učenik u njemu samom podiže ruku i moli znanje od njega samog, od sporazumijevanja u nesporazumu, od razumijevanja i htijenja izbora suhoparnosti života, odvajanja od te-orije književnih spoznaja, retorike, fonetike, sintakse, filozofije, metafizike, metafore kao konačnice lijeposti svekolikog izraza čovjeka, kroz nastojanja umjetnika približavanju sebe kroz jednostavnu ljepotu djela.

Objelodani Ćorlukić knjige: Tko će suditi Editi L., Ze-nica, 1985.; Ukopnica, Pljevlja, 1989.; Novelete, Velika Gorica, 1995.; Slani put, Zenica, 1999.; Geleri, Knin, 2001. godine. Za većinu naslova dobio je nagrade, od kojih bih pribilježio nagradu Albatros za Novelete…

Istrajan rad, zov iz nutrine samoga sebe, Ćor-lukića uvodi u zvaničan krug književnika, i više, niti jedna književna antologija priče, ili pak novelete, ne bi trebala biti bez njegovog imena, a leksikon hrvatskih književnika i kniževnika Herceg Bosne, bit će dopunjen njegovim imenom, biografijom i bibliografijom. Sada, kada je sve jasno, Ćorlukić postaje hladno trezven kn-jiževne nazočnosti i odgovornosti, praveći razdjelnicu smislenosti kao na samom početku životnog puta.

Fabijan Lovrić

ANTO ĆORLUKIĆ PRVI KNINJANIN PRIMLJEN U DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

KULTURA - STVARALAŠTVO 67

Kninski pjesnik, novinar, učitelj i kulturni djelatnik Fabijan Lovrić svoj je du- gogodišnji književni rad okrunio vrijednim

priznanjem prijemom u Društvo hrvatskih kn-jiževnika. On je drugi kninski pisac u ovom ugled-nom društvu, uz Antu Ćorlukića koji je članom DHK-a postao prije nekoliko godina.

Lovrić kaže da je velika obveza i čast biti čla-nom DHK, kroz koje su prošli mnogi pisci koji su u svjetskim razmjerima veliki književnici.

-Prijem u Društvo hrvatskih književnika nije samo priznanje već i obveza, ona pokretačka poluga koja čovjeka mora goniti dalje da ostatak života uistinu posveti još ozbiljnije književnom radu, proučavanju književnosti i mora biti meto-dičar, poznavatelj toga posla kako bi svoje znanje prenio na mlade – kaže Lovrić.

On ističe da njegov rad traje i prije prve obja-vljene knjige 1981. godine, a od tada je objavio 10 samostalnih i desetak zajedničkih knjiga. Jed-no od prvih priznanja dobio je 1981. godine za pjesmu posvećenu rudarima, koja je i uglazbljena a otpjevao ju je dječji zbor «Rosa» iz Pucareva. Prvu pjesmu tematike o Vijetnamu Lovrić je ob-javio još 1967. godine u Modroj lasti. Danas je suradnik časopisa za djecu «Zvrk», a bavi se kritikom i prikazom knjiga i likovnih izričaja, koje objavljuje u Hrvatskom slovu, Zadarskom listu, Zadarskom regionalu i drugim novinama.

-To je materijal od čega će biti sazdana moja sljedeća knjiga, koja će već idućeg mjeseca izaći iz tiska, na oko 200 stranica štiva koje sam pisao i objavljivao po raznim novinama- kaže Lovrić.

Planova za skoru budućnost je mnogo. Lovrić priprema doktorski rad iz književnosti na Filozof-skom fakultetu u Zagrebu, te se sve više okreće znanstvenom radu. Također dosta vremena posvećuje radu s djecom. U Osnovnoj školi Knin

Fabijan Lovrić vodi novinarsko-literarnu sekciju koja će se ove godine predstaviti na Goranovom proljeću u sklopu radionice haiku poezije.

Njegov sljedeći korak je svojevrstan nastavak knjige za djecu iz 1994. godine «Imam i ja svoju cijenu», objavljene u Tuzli gdje je pjesnik rođen i dugo godina živio. U ono ratno vrijeme želio sam pokazati djeci da postoji jedan lijepi svijet, jedna svijetla budućnost, da nije rat i ona nevolja koja je snašla nas jedino što toga trenutka vidimo. Iako smo svi osjetili što je to rat, osjetili njegove strahote, to je gledajući iz jedne globalne pers-pektive samo jedan mali dio svijeta.

U ediciji Lijepa naša izići će uskoro Lovrićeva poema o slikarici Slavi Raškaj, a ove godine planira završiti i svoju knjigu haiku pjesama kojih već ima poprilično napisanih, a svaki dan stižu nove ideje i nove pjesme.

Živana Juras

Fabijan Lovrić, drugi kninjanin u Društvu hr-vatskih književnika

Susret s kninskim pjesnikom povodom njegova prijema u Društvo hrvatskih književnika

FABIJAN LOVRIĆ DRUGI KNINJANIN U DRUŠTVU HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

KULTURA - STVARALAŠTVO 68

Vitraj

Uspješnu galerijsku djelatnost i ove godine nastavio je Kninski muzej u suradnji s Autobusnim kolodvorom iz

Zagreba. Prva izložba koja je otvorena bila je pod kraj prošle i početkom ove godine, a odnosila se na likovna djela Morene Brnčić, pod nazivom Rzaji i Topot. Umjetnica je kroz poteze kista u mnoštvu varijacija, linija i pokreta, kao i preciznom oslikavanju anatomije konja, pokazala umijeće preciznog uočavanja i na-jmanjeg detalja.

Sljedeća izložbena djelatnost koja je obilježi-la Dan priznanja Republike Hrvatske, ali i ujed-no otkrivanje spomenika pod nazivom Svim žrtvama palim za Hrvatsku, bila je ona Sergija Mihića, koja se je sastojala od dva dijela: jedan pod nazivom Dijete koje nam Darove nosi, i drugi dio izložbe koji nosi naziv Panopticum. U prvom dijelu izložbe izražena je Mihićeva sposobnost figurativnog prikazivanja, a u tomu polazi od ljudskih problema, i pitanja koja se tiču egzistencijalnih stanja čovjeka. U drugom dijelu izložbenog ciklusa Sergija Mihića, u do-sta drugačijem likovnom okruženju od prvoga, umjetnik pokušava kroz različita ponašanja pojedinca, analizirati paradoksalne odnose društva i pojedinca.

KNINSKI MUZEJ UGOSTIO NEKOLIKO IZLOŽBISljedeća izložba koja je bila izložena u Knins-

kom muzeju jest ona mladoga umjetnika Ante Vlašića. Umjetnik je kroz naziv Bilderi i boksači dao anatomski prikaz športaša u ringu, i van njega. Svaka scena prikazana na njegovim platnima je stvarna, i vjerojatno ih se većina nas i sjeća. To su scene vezane uz poznate ljude iz našega i stranoga športskog života.

Leptiri, naziv je izložbe umjetnice Zorice Tur-kalj. Umjetnica je vrlo živim koloritom i jednos-tavnim potezima kista, stvorila niz umjetničkih ostvarenja, kojima je u središtu leptir. Svijet je

Život kao turističko putovanje, ulje na platnu, iz ciklusa «Panoptikum»

KULTURA - STVARALAŠTVO 69

LeptirCvijeće u crnoj posudi

U pokretu, ugljen i suhi pastel

to prirode, u kojemu umjetnica nalazi vječitu inspiraciju, a njezin rad odiše jednostavnošću koju svatko može razumjeti.

I nakon uskršnjih blagdana, promišljanje o Uskrsu, kao vječnoj i neprolaznoj temi, koja govori o pobjedi života nad smrću, najavilo je izložbu umjetnika Zlatka Čulara. Naziv izložbe dovoljno govori za sebe, Iskupitelj Isus Krist, prikazan u nekoliko tehnika, drvo, ulje, pastel, emajl i vitraji. Vitraji ili vitraži su jedna nova teh-nika koja do sada nije bila zastupljena u našem galerijskom prostoru. Riječ je o oslikavanju prozorskih stakala, tehnika koja se je skladno uklopila i efektno uz prirodna svjetla i svjetla reflektora, dočarala temu Kristove Pasije. Na izložbi je izložena i replika Svetoga Oca, ali predstavljena i maketa kralja Zvonimira. Ma-keta je rad istoga umjetnika gospodina Zlatka Čulara, akademskog kipara i slikara.

Izložba koja obilježava i Dan grada i blagdan sv. Ante jeste izložba Mladena Veže, autora ulja i grafika. Tu svoje mjesto nalazi mrtva priroda, kako maslina, tako i cvijeće, šipci, školjke i slično.

Zvonimir JelićKatarina Gugo Rumštajn

U PROSTORIJAMA KNINSKE GALERIJE

KULTURA - STVARALAŠTVO 70

Dosadašnjem ravnatelju Kninskog muzeja Draženku Samardžiću gradski su vijećnici ukazali povjerenje i ponovno ga imenovali na ovu funkciju u novom četverogodišnjem mandatu. Samardžić je predstavio program rada Muzeja za ovu godinu, u kojemu će na prvom mjestu biti nastavak obnove, zaštite i revitalizacije tvrđave kao spomenika od posebnog nacionalnog značaja.

–Do sada smo bili angažirani na stvaranju predu-vjeta za postavljanje stalnog muzejskog postava, u čemu smo bili vrlo uspješni jer smo u ovih nekoliko godina u funkciju stavili više sadržaja: galerijski odjel, arheološku izložbu, etnografsku zbirku, geološko-paleontološku izložbu, biblioteku i druge prateće sadržaje – ističe Samardžić.

Budući da su djelatnici Muzeja smješteni u dvi-je zgrade, što im otežava komunikaciju, a i zbog smanjenja troškova održavanja, planiraju presel-jenje u postojeću zgradu Vijećnice, koja bi se za ovu prigodu adaptirala i prilagodila. Ministarstvu kulture upućen je zahtjev za njezino renoviranje i uređenje novih uredskih prostorija. Zgrada je dosta trošna, stolarija je dotrajala, krov na više mjesta prokišnjava, a zgrada je stradala od prevelike vlage i zbog dotrajalosti vodovodnih instalacija.

Kninski muzej ove je godine Ministarstvu kulture uputio 13 programa u kojima su zastupljeni svi segmenti muzeološke djelatnosti, od istraživanja, obnove, nabave opreme, investicija, informatizaci-

Kninski muzej na tvrđavi i u ovoj godini planira ambiciozne projekte

MINISTARSTVU KULTURE PONUĐENO TRINAEST PROGRAMA

je do potpore u izdavaštvu. U Muzeju ističu da je Ministarstvo prošle godine prihvatilo 6 njihovih pro-grama, pa se nadaju dobroj potpori i u ovoj godini.

Samardžić očekuje da bi ova godina mogla označiti prekretnicu na području arheoloških is-traživanja, jer će započeti najveća arheološka kampanja istraživanja rimskog vojnog logora Bur-num kod Ivoševaca, o čijem značenju i važnosti ne treba puno govoriti. Arheološka istraživanja Kninski muzej svake godine provodi na nekoliko lokaliteta, u čemu su dosad imali dosta dobre rezultate.

Ž. Juras

Muzej na kninskoj tvrđavi

KRŠTENA SI ZEMLJO NA TVRĐAVI KNINA

Stijeg hrvatski,Otežo od krvi,

Branjen sabljom,Zvonimira kralja...

Tvrdom vjerom,Tvrđom nego stina,

Hrvatskoga,Kraljevskoga Knina...

Rijeka Krka,Svjetluca u doli,Stjeg slobode,Vijori se gori...

Nije ista Hrvatska bez Knina,Slobodna je, tek kad’ tebe ima...Pamtit’ će se i prenosit’ svima:

“KRŠTENA SI ZEMLJO, NA TVRĐAVI KNINA!”

Nikola Šimić-Tonin

KULTURA - STVARALAŠTVO 71

Matica je hrvatska u suradnji s Ogrankom Mati-ce hrvatske Knin 16. siječnja 2004. organizirala u kninskoj staroj gimnaziji književnu tribinu na kojoj su biblioteku MH «Stoljeća hrvatske književnosti» predstavili akademici Dubravko Jelčić i Nedjel-jko Mihanović. Oni su istaknuli da je knjiga bila jedan od temelja na kojima se održavala hrvatska nacionalna svijest od samih početaka hrvatske pis-menosti. Izvršni urednik ove biblioteke, akademik Jelčić, naglasio je da je knjiga jedna od temeljnih vrijednosti bez koje naš nacionalni identitet ne bi bio prepoznatljiv.

U biblioteci Matice hrvatske «Stoljeća hrvatske

«STOLJEĆA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI»U organizaciji Matice hrvatske u Kninu održana književna tribina

književnosti» od 1995. godine do danas je objavlje-no preko 60 knjiga s djelima hrvatskih književnika, u kojima je obuhvaćena i najranija književna po-vijest. Akademik Mihanović je kazao da u korpus cjelokupne hrvatske književnosti treba uključiti i Bašćansku ploču, koja je također književni tekst, kao i mnoge druge glagoljaške tekstove pisane na starohrvatskom jeziku. Odabrane tekstove hr-vatskih književnika iz biblioteke Matice hrvatske na tribini u kninskoj staroj gimnaziji kazivali su mladi glumci Hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka.

Ž. Juras

U Franjevačkom samostanu sv. Ante u Kninu u sri-jedu, 2. lipnja 2004. u 19,30 sati, održano je predstavl-janje knjige “Vjera u sjeni politike” Damira Borovčaka. “Vjera u sjeni politike” naslov je knjige kao i emisije na Radio Mariji. Knjiga je trajan podsjetnik na događaje zanimljive katoličke povijesti, koji su se zbivali tijekom dvije godine u vremenu od listopada 2001. do listopada 2003. Dio tekstova u knjizi posvećen je zbivanjima u Kninu. Knjigu su predstavili kninski župnik fra Ivan Nimac, glavni urednik Radio Marije p. Stjepan Fridl i Damir Borovčak, autor knjige.

Samostanska dvorana bila je dupkom puna. Na kraju predavanja mnogi su kupili knjigu, a utržak od 1.540,00 kn autor je dao za gradnju crkve Gospe Ve-likoga Hrvatskog Zavjeta

Čestitamo autoru Borovčaku na objavljenoj knjizi, a posebice na tekstovima u knjizi koji su posvećeni i zbivanjima u Kninu. Želimo mu i ubuduće plodan kn-jiževni rad i da što prije objavi novu knjigu.

PREDSTAVLJENA KNJIGA DAMIRA BOR-OVČAKA «VJERA U SJENIPOLITIKE»

Kunen ti se Zvonimire

Molitva dobrome kralju Zvonimiru – za gradnju crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u našoj srednjovjekovnoj prijestol-nici, Kninu...

Kunen ti se Zvonimire – kralju moj,Vratit će se zlatno vrime – kraju tvom.Obasjat će Božja svitlost – svaki dom.Podarit će Nebo milost – Hrvatskoj!

Neka drznik nan povridi – zemlje sloj,Slušat ćemo zapovidi – «Svi u boj!»Naši fratri, biskup i ja – mole svi,Da nan stara Biskupija – oživi!

I da crkva naša, brate – osvane,Sagrađena za Hrvate – prognane!Kunen ti se Zvonimire – mirno spi’.

Narod naš je složne vire – o Gospi!Zazvonit će zvona njena – u Kninu –Čuvat će ti Sveta žena – zidinu!

U Kninu, 9. siječnja godine Gospodnje 2004.Ante Nadomir Tadić-Šutra, u godini svoga jubileja 25. obljet-nice književnog stvaralaštva! Ova pjesma će biti objavljena i u najnovijoj šestoj knjizi pjesama «Rađaj, Jelena», koja će biti predstavljena na kninskoj tvrđavi 5. kolovoza 2004.

Čestitamo jubilej!

Uredništvo

KULTURA - STVARALAŠTVO72

Zlatko Čular, Nadar Far i Vjekoslav Karara

U Knin je, u Galeriju Kninskog muzeja, prenesena još jedna u nizu kulturnih priredbi iz Autobusnog kolodvora Knin. Ovo-

ga puta, na dan 6. svibnja 2004. godine, s početkom u 17, 00 sati, kada je i otvorena izložba akademskog kipara i slikara, Zlatka Čulara, rođenog u Dubrovni-ku 1935. godine, održan je i koncert na gitari Dan-iele Sisgoreo-Morsan. Gospođa Sisgoreo-Morsan je prije dolaska u Knin boravila na Američkom kon-tinentu, održavši niz uspješnih koncerata, a u Kninu je osvježila pjesmom pedesetak nazočnih, prije samog otvorenja izložbe koju je svečano proglasio otvorenom Nenad Damjanović.

Domaćine je u ime gostiju pozdravio mr. sc. Vjekoslav Karara, koji je rekao kako će kip kralja Dmitra Zvonimira ( visine 5, 60 – 6, 00 metara, biti postavljen na centralni trg u Kninu, te kao dar surad-nje Autobusnog kolodvora Zagreb i Kninskog muze-ja, biti djelo Zlatka Čulara ), te ukratko predstavio goste, a o samoj izložbenoj postavci Zlatka Čulara govorila je Nada Far, koja je i priredila katalog za ovu izložbu. Izloženih 60 radova u tehnikama: emajl, ulje na platnu, pastel, oslikano drvo, vitraj na pleksiju, vitraj na staklu, te skulpture u bronci, ponudile su raznovrsnost, raskošnost interesa i pre-poznavanje slikarskih izraza: suvremenosti, naive,

U KNINU OTVORENA IZLOŽBA SLIKA I ODRŽAN KONCERT NA GITARI

kubisma, arta… Za njegov izraz, Enes Quien piše: - Ove su teme idealne za vitraje. Vitraji, ili vitraži ( od francuske riječi vitraille = prozor ) slikarska su tehnika oslikavanja velikih prozorskih površina u crkvama, koje su vrhunac savršenoga dostigle u gotičkim katedralama, kroz trinaesto i četrnaesto stoljeće. Doba velikih zahvata u slavu Božju bila su i doba alkemijskih traganja. Čular dobro zna i povijest i tehniku vitraja, pa sjajno svoju crtačku i slikarsku vještinu usipjeva podrediti određenim funkcijama i namjenama (s)likovnoga prikaza, s ob-zirom na dimenzije prozora, prostornu organizaciju kakve crkve, mistično djelovanje boja pod utjecajem vanjskoga svjetla, i što je najvažnije, na nužnost psihološkoga djelovanja na kolektiv pastve, kojoj slika mora pripovijedati priču o Otajstvu Krista, te ulijevati jak etički i estetski doživljaj.

Sve sudionike ovog okupljanja, Draženko Sa-mardžić, ravnatelj Kninskog muzeja, pozvao je na skroman domjenak i prijateljsko druženje.

Fabijan Lovrić

Zlatko Čular, Nada Far i Vjekoslav KararaDaniela Sisgoreo-Morsan

KULTURA - STVARALAŠTVO 73

U Kninu je, 28. veljače 2004. godine, s početkom u 11, 00 sati, pod visokim pokroviteljstvom predsjed-nika RH Stipe Mesića, čiji je osobni izaslanik u Kninu bio gospodin Vinko Marić, u Domu HV Kralj Zvonimir održana Obnoviteljska skupština HKD Napredak. Povijesne činjenice govore kako je HKD Napredak djelovalo u Kninu od utemeljenja 1936. – 1942. godine kada je zabranjen, a takva jedna kulturna udruga, koju su osnovali mostarski franjevci 1902. godine i koja je radila do 1949. godine kada je zabranjena i nanovo obnovljena 1990. godine i radi sve više i šire, imala je u svojim redovima i dva nobelovca: Ivu Andrića i Vladimira Preloga, te mnoge znanstvenike iz raznih oblasti koji su imali veliki ugled u svijetu i u samoj Hr-vatskoj. Skupštini je bilo nazočno oko stotinjak građana Knina, te predsjednici Napretkovih ogranaka iz Splita, Mladen Vuković koji je govorio o povijesti Napretka i uspjesima do danas, i iz Zadra Stijepo Obad sa svojim zamjenikom Ivanom Peharom koji su kninskom Ogranku Napretka darovali knjige. Kako je rekao prof. dr. Stijepo Obad, ovo bi trebao biti početak za osnutak Napretkove knjižnice u Kninu.

NAPREDAK U KNINU NAKON 62 GODINEU Kninu održana obnoviteljska skupština HKD “Napredak”

Pročitana su i pristigla pisma onih koji nisu mogli doći, a to su kardinali: Josip Bozanić i Vinko Puljić, te Napretkov predsjednik iz Sarajeva dr. Franjo Topić.

U kulturnom programu učešće su uzeli članovi KUD Kralj Zvonimir, sa svojim sekcijama koje vode: Jagoda Štivinović, Davor Jašek i Tanja Metikoš.

Kako bi Obnoviteljska skupština mogla početi s radom za zapisničara je izabrana Sanja Marić, a ov-jerovitelji su: Boris Lozančić i Nikolina Zelić.

U ime Izbornog povjerenstva dr. sc. Jozo Bošnjak je objelodanio: za predsjednika je izabran mr. sc. Mijo Perić, a za dopredsjednika fra Ivan Nimac, za tajnika Tomislav Vrdoljak, za rizničara Dragica Barać, u Upravni odbor su izabrani Tomislav Čolak, Ivan Ilić, Karmela Jerlak, Ljubo Lovrić, Marko Škegro, a u Nadzorni odbor dr. sc. Jozo Bošnjak, Pavo Zovko,Iv-ica Milišić. Nakon završene Obnoviteljske skupštine, svi nazočni su pošli na skroman domjenak u restoran DHV Kralj Zvonimir.

F. Lovrić

11.3.2004. Brojne udruge i političke stranke koje koriste gradske poslovne prostore u Staroj gimnaziji u Krešimirovoj ulici, trebale bi se uskoro preseliti u bivši Dom zdravlja, u zgradi kninskog Poglavarstva. Gim-nazija bi nakon toga trebala postati pravi kulturni centar u kojemu će ubuduće djelovati i novoosnovano Pučko otvoreno učilište, Glazbena škola, Kulturno umjetničko društvo «Zvonimir», Narodna knjižnica, Hrvatski radio Knin i druge srodne institucije.

Zbog nedostatka drugih odgovarajućih gradskih pros-tora i velikog broja udruga građana i ogranaka političkih stranaka, većina ih je privremeno utočište našla u Staroj gimnaziji. S obzirom da se Dom zdravlja nedavno pre-selio u obnovljenu zgradu stare bolnice, u njihovom bivšem prostoru otvorile su se nove mogućnosti za dodjelu poslovnih prostora. Zgrada u kojoj je proteklih godina radio kninski Dom zdravlja u vlasništvu je Grada Knina i Županije.

Ž. Juras

GIMNAZIJA POSTAJE KULTURNI CENTAR

Kninske udruge i političke stranke iz Stare gim-nazije preselit će se u bivši Dom zdravlja

Nastavlja se kulturna suradnja grada Zagreba i Knina

KNINSKI MUZEJ DOBIO PIANINO

23.1.2004. Kninski muzej na Tvrđavi dobio je ovih dana novi električni pianino, koji im je poklonio direktor Autobusnog kolodvora Zagreb mr. Vjekoslav Karara, a pianino je već isproban na prigodnom koncertu u galeri-jskom prostoru Muzeja. Karara je naglasio da Kninu uz radna mjesta i razvoj gospodarstva isto tako treba i kultura, te će se nastaviti već započeta dobra kulturna suradnja između Zagreba i Gradskog poglavarstva Kni-na. Zagrebački kolodvor, poznat po organizaciji brojnih likovnih izložbi, ubuduće će sve svoje izložbe predstaviti i u Kninu, najavila je organizatorica izložbi Nada Far. Kninjani su dosad već mogli vidjeti neke izložbe slika koje im je podario Autobusni kolodvor Zagreb, koji je financirao i postavljanje spomenika na Tvrđavi «Pad pod križem».

Ž. Juras

KULTURA - STVARALAŠTVO 74

7.5.2004. Sa Autobusnog kolodvora Zagreb u Knin se preselila još jedna izložba – «Iskupitelj Isus Krist» akademskog kipara i slikara Zlatka Čulara. Izložba je postavljena u galeriji Kninskog muzeja na tvrđavi, gdje je uz slike posvećene sakralnim temama, izrađene u tehnikama ulja na platnu, ulja na drvetu, slika na staklu, Kninjanima predstavlje-na i brončana skulptura kralja Zvonimira. Ovaj kip, visok oko šest metara, bit će postavljen na sre-dišn-jem kninskom Trgu Ante Starčevića prigodom proslave Dana domovinske zahvalnosti, a Udruga promicatelja kulturne i povijesne baštine Knina iz

PREDSTAVLJENA SKULPTURA KRALJA ZVONIMIRAU Galeriji Kninskog muzeja otvorena izložba slikara i kipara Zlatka Čulara

Zagreba predložila je da se ovaj trg preimenuje u Trg kralja Zvonimira.

Zlatko Čular završio je školu primijenjenih um-jetnosti u Splitu i Akademiju likovnih umjetnosti – kiparski odsjek u Zagrebu. Za svoj umjetnički rad dobio je brojne nagrade i priznanja. Izložba slika Zlatka Čulara u Kninu će se moći pogledati do poč-etka lipnja, nakon čega se očekuju i nove izložbe sa zagrebačkog Autobusnog kolodvora, kao nastavak izuzetno dobre kulturne suradnje.

Živana Juras

15.1.2004. Povodom obilježavanja Dana međun-arodnog priznanja RH na kninskoj je tvrđavi sveča-no otkriven spomenik svim žrtvama za hrvatsku državu «Pad pod križem» autora akademskog kipara iz Zagreba Tomislava Ostoje. Spomenik je postavljen u suradnji Grada Knina i Kninskog muze-ja, te Autobusnog kolodvora Zagreb, čiji je direktor Vjekoslav Karara prigodom otvaranja spomenika kazao da su veliku potporu ovom projektu dali mno-gi građani Zagreba. -Povijest se stoljećima pisala u Kninu i ima li većeg izazova nego na takvom mjestu postaviti spomenik, svim žrtvama, pomirbi, da se obilježi povijest i najavi budućnost, na mjestu gdje kameni spomenici čine fundus najstarijeg hrvatskog arhiva – istaknuo je Karara.

Spomenik je otvorio kninski gradonačelnik Vinko Marić. – U sagledavanju naše najnovije povijesti, činu međunarodnog priznanja RH pripada najveća moguća važnost. Takvo je priznanje zaustavilo rat na ovim prostorima. Rat je iza nas, a naša budućnost je u našim rukama, zato se trebamo okupiti oko projekata koji će Hrvatsku pretvoriti u regionalnog lidera na svim poljima. Našem hrvats-kom društvu u sadašnjem trenutku želim da se ne radikalizira ni lijevo ni desno, da budemo tolerantni na različitosti, spremni na dijalog kojim ćemo jedni druge uvažavati – kazao je grado-načelnik Marić, te zahvalio svima koji su dali svoje živote za slo-bodu, te svima koji su pridonijeli međunarodnom

OTKRIVEN SPOMENIK “PAD POD KRIŽEM”

priznanju Hrvatske.Tu zahvalnost, kazao je gradonačelnik, najbolje

simbolizira spomenik «Pad pod križem», koji se nalazi na 25 kamenih ploča koje predstavljaju hr-vatski grb, uz uklesan tekst na glagoljici, latinskom i hrvatskom jeziku – svim žrtvama za hrvatsku državu. Na svečanosti na kninskoj tvrđavi uz brojne predstavnike Knina, bili su i gosti iz Zagreba, te šibensko-kninski župan Duje Stančić.

Ž. Juras

Prostor tvrđave obogaćen novim kulturnim sa-držajem

Na kninskoj tvrđavi svečano obilježen dan međunardonog priznanja Republike Hrvatske

KULTURA - STVARALAŠTVO 75

SedAm VRHoVA

Predstavljanje knjige alpinista Stipe Božića u Kninu

Najpoznatiji hrvatski i jedan od najuspješnijih svjetskih alpinista, Stipe Božić, predstavio je 28. ožujka 2004. u dvorani stare kninske gimnazije svoju najnoviju knjigu «Sedam vrhova». Riječ je o vrlo popularnoj knjizi koja govori o Božićevim pus-tolovinama s najviših i najnepristupačnijih mjesta na svih sedam kontinenata, koje su već opisane u televizijskom istoimenom serijalu. «Sedam vrho-va» čitatelji su i te kako dobro prihvatili, te je ova knjiga nekoliko puta bila na prvom mjestu među najpopularnijim izdanjima u emisiji HTV-a «Pola ure kulture». Uz knjigu, koja je Božićevo drugo djelo, nakon knjige «Put na vrh svijeta», na kninskom predstavljanju prikazan je i njegov dokumentarni film «Sedam vrhova».

Najnovijom knjigom, čije je predstavljanje u Kninu organizirala Matica hrvatska u suradnji s Gradskim poglavarstvom, Savezom športova i Sa-mostanom sv. Ante, Božić je još jednom opravdao svoju svestranost. Većina ga naime poznaje kao alpinista, ali je on jednako uspješan i priznat kao fotograf, snimatelj i autor brojnih dokumentaraca, a u zadnje vrijeme i kao pisac. Božić je gostujući u Kninu inicirao zanimljivu ideju otvaranja planinar-sko-rekreativnog centra na Dinari, planini na kojoj se nalazi najviši hrvatski vrh.

Ž. Juras “Pollockova svjetlost” u Kninu

U kninskoj gradskoj galeriji otvorena izložba slika Tomislava Marijana Bilosnića

«POLLOCKOVA SVJETLOST» U KNINU

15.1.2004. U gradskoj galeriji Knina u Staroj gimnaziji do 30. travnja bit će postavljena izložba slika zadarskog književnika, novinara i slikara Tomislava Marijana Bilosnića «Pollockova svjet-lost». Izložba je nadahnuta slikarstvom poznatog njujorškog slikara Jacksona Pollocka, nastala 2003. godine kao hommage slavnom umjet-niku povodom 90. obljetnice njegova rođenja. U stvaranju ovoga ciklusa slika Bilosnić koristi istu tehniku kao Pollock, a brojni likovni kritičari govore o sličnosti, ali i različitosti njihovih slika. O izložbi «Pollockova svjetlost» i o Bilosnićevom djelu govorili su Radoslav Bobanović, predsjednik kninske Matice hrvatske Fabijan Lovrić, a izložbu je otvorio Nenad Damjanović pročelnik za društ-vene djelatnosti u kninskom Poglavarstvu.

T.M. Bilosnić priredio je dosad preko 30 sa-mostalnih izložbi slika, a prvi put izlaže u Kninu. Nakon Zvonimirova grada ista izložba seli se početkom svibnja u Rijeku.

Na otvaranju izložbe u gradskoj galeriji nas-tupio je kninski dječji zbor «Klinci iz kraljevskog grada» s nekoliko svojih pjesama, koji se nedav-no vratio s uspješnog gostovanja u Đurđevcu.

Ž. Juras

IZ ŽIVOTA GRADA76

Ceh ugostitelja i turističkih radnika HOK-a i Hrvatski Caritas organizirali humanitarnu akciju

S VJEROM U BOLJE14.12.2003. U sklopu božićne akcije Hrvatskog

Caritasa «Za 1000 radosti» Ceh ugostitelja i turis-tičkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore i Car-itas organizirali su humanitarnu akciju «S vjerom u bolje». U 13 hrvatskih gradova, među kojima su Šibenik i Knin, članovi Ceha ugostitelja pripremili su ručak za siromašne građane, korisnike Caritasove pučke kuhinje.

–Ovom akcijom htjeli smo pomoći ljudima koji se nalaze u teškoj situaciji, sjetiti ih se i pokloniti im jedan bogat ručak koji se sastoji od bakalara i pečenog odojka, uz koji ide i vino. Nadamo se da će se ovoj akciji sljedeće godine priključiti i drugi, poput Ceha ribara – kazao je u kninskoj pučkoj kuhinji Ante Mihić predsjednik Obrtničke komore Šibensko-kninske županije i predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih radnika HOK-a.

Joso Smolić, predsjednik županijskog Ceha ugostitelja, kazao je da će ova humanitarna akcija postati tradicionalna, a pomogli su je uz Obrtničku komoru i Ceh ugostitelja Šibensko-kninske župani-

Tekst i slike: Živana Juras

“S vjerom u bolje”

je, i udruženja obrtnika iz Šibenika, Vodica, Knina, Murtera, Tisnog, Pirovca, te Matkol d.o.o. Šibenik i pekara Panini iz Rogoznice. Hranu za 126 korisnika pučke kuhinje u Kninu i 160 korisnika Caritasove kuhinje u Šibeniku pripremili su i distribuirali resto-rani Peškarija iz Šibenika, Zlatna ribica iz Brodarice, Dalmare iz Brodarice, Antonijo iz Rogoznice, Torci-da iz Donjeg Polja, Rico iz Vodica i Carmen iz Tis-noga. Svi oni potrudili su se omogućiti blagdanski ručak građanima koji zbog svoje loše materijalne situacije koriste usluge Caritasove kuhinje, a ko-risnici su bili više nego zadovoljni nesvakidašnjim menijem u kninskoj kuhinji.

15.12.2003. Zajednica udruga naseljenika Hrvatske, koja okuplja 25 takvih udruga iz cijele Hrvatske, u kninskom Domu HV Kralj Zvonimir održala je treće božićne susrete naseljenika, na kojima se naseljenim Hrvatima obratio predsjednik ZUNH-a Tomo Aračić. On je ukazao na nezavidan položaj u kojemu se naseljenici danas nalaze, te istaknuo da bi takva situacija bila puno brže ri-ješena da je međunarodna zajednica na vrijeme prepoznala integraciju kao način rješavanja statusa i stečenih prava. ZUNH je s hrvatskom Vladom potpisao partnerski ugovor koji obuhvaća nekoliko važnih pitanja, poput najaktualnijeg i najsloženijeg problema stambenog zbrinjavanja naseljenika u Hrvatskoj. Osim projekta stambenog zbrinjavanja

u RH, također se rješava i pitanje zbrinjavanja onih Hrvata koji se nalaze u BiH ili se žele ondje vratiti. Naseljeni Hrvati, od kojih je većina iz BiH, koji su naselili područja od posebne državne skrbi, jedin-stveni su u željama da na ovim područjima ostanu živjeti i to od vlastitog rada.

Na božićnom susretu održan je i gospodarski forum na kojemu su se predstavili najuspješniji po-duzetnici naseljenici, među kojima je govorio kninski obrtnik Pero Antičević, a svoje radove predstavila je i kninska tkalačka zadruga «Tkanica». Održan je i prigodni kulturno-umjetnički program u kojemu su nastupili KUD-ovi iz nekoliko gradova, te domaćin, kninski KUD Zvonimir.

U Kninu održani božićni susreti naseljenika Hrvatske

NEZAVIDAN POLOŽAJ NASELJENIKA

IZ ŽIVOTA GRADA 77

13.12.2003. Na kninskoj tvrđavi održana je svečana prisega 70 kadeta prve i druge gener-acije Kadetske škole zapovjedništva za združenu izobrazbu i obuku «Petar Zrinski», kojima su u ime ministrice obrane i načelnika Glavnog stožera OSRH čestitali general-pukovnik Slavko Barić i brigadni general Mirko Šundov, zapovjednik Zapovjedništva za združenu izobrazbu i obuku. Šundov je kazao da su kadeti prisegnuli na vjernost domovini i preuzeli odgovornost za zadaće koje će pred njih biti postavljene. Mjesto prisege nije slučajno izabrano na kninskoj tvrđavi, gdje je prije 8 godina prvi put zavijorio hrvatski barjak i gdje je ispisana jedna od najsvjetlijih stranica u tisućljetnoj hrvatskoj povijesti – kazao je Šundov.

Ministrica obrane Željka Antunović uputila je kadetima brzojav u kojem im čestita na završenoj obuci, te ističe da je ponosna što je projekt «Ka-det» zaživio. “Ovom prisegom obvezujete se biti korisni i uspješni članovi društva na dobrobit RH, a

u MORH-u se posebno radujemo što ćemo u vama dobiti mlade, obrazovane i uspješne časnike” – poručila je u svom brzojavu ministrica Antunović.

General Barić kazao je kadetima da su se obvezali svoje vještine staviti na raspolaganje hr-vatskoj vojsci i državi, te da su oni budućnost HV-a. –Na ovoj kninskoj tvrđavi prisegu daju hrvatski časnici koji će preuzeti veliku obvezu u izgradnji oružanih snaga. Prisegu su dali pred hrvatskim stijegom koji u sebi ima veliku simboliku- kazao je Barić.

Vojni ordinarij biskup Juraj Jezerinac kazao je kadetima da u njima prepoznaje entuzijazam hr-vatskih vojnika koji su 1991. godine krenuli u obranu Domovine. Na svečanoj prisezi bili su pomoćnik ministrice obrane Krunoslav Mazalin, zapovjednik HRM-a kontraadmiral Zdravko Kardum i drugi vojni predstavnici, kninski gradonačelnik Vinko Marić, te rodbina i prijatelji kadeta.

Na kninskoj tvrđavi održana svečana prisega kadeta Kadetske škole zapovjedništva za združenu izobrazbu i obuku “Petar Zrinski”

PRISEGNULO SEDAMDESET KADETA

Prisega na slavnoj kninskoj tvrđavi

IZ ŽIVOTA GRADA78

16.12.2003. U Kninu je svečano otvoren Dom zdravlja u obnovljenoj zgradi nekadašnje stare knin-ske bolnice, u koji je skupa s medicinskom opremom uloženo oko 17 milijuna kuna, i koji će građanima omogućiti kvalitetniji i bolji život, a zdravstvenim djelatnicima pružiti adekvatne uvjete rada i mo-gućnost stručnog usavršavanja. Otvarajući novi Dom zdravlja, ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić ka-zao je da je ministarstvo u Šibensko-kninsku županiju uložilo jako puno. Uskoro se otvara ambulanta u Kijevu u koju je uloženo oko 3 milijuna kuna, prije mjesec dana otvoren je novi odjel za produženo li-ječenje u kninskoj bolnici s 80 kreveta, a u šibenskoj bolnici obnovljeno je 8 odjela, te napravljen projekt za kompletno preseljenje bolnice na novu lokaciju.

-Nedavno smo i u Drnišu također obnovili Dom zdravlja, te preostaje u sljedećem razdoblju novoj Vladi i novim ljudima da samo završe ono što smo mi započeli. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti ove godine kreću konačno specijalizacije iz obiteljske medicine na koje ide 187 ljudi iz čitave Hrvatske, a nadamo se da će već od travnja svi liječnici i medicinske sestre imati računalo na radnom mjestu, za što smo osigurali sredstva – kazao je Vlahušić.

Ravnatelj kninskog Doma zdravlja dr. Mile Kle-po kazao je: Dom pokriva područje od preko tisuću kilometara kvadratnih s preko 20 tisuća stanovni-

OBNOVLJEN DOM ZDRAVLJA U KNINUMinistar zdravstva Andro Vlahušić otvorio novu zgradu Doma zdravlja u Kninu

ka, te ova ustanova trenutno ima 8 liječnika opće medicine, specijalista pedijatra, 7 stomatologa, pa-tronažnu službu i hitnu medicinsku pomoć, koja će u novoj zgradi dobiti najbolje uvjete za rad. Župan Duje Stančić obećao je da će obveza Županije biti uređenje i ostalih devastiranih objekata stare kninske bolnice, koji ne zaslužuju biti pored lijepo uređenog novog Doma zdravlja. Na otvorenju zgrade govorio je i kninski gradonačelnik Vinko Marić, a prigodan program pripremio je dječji zbor kninskog KUD-a Zvonimir «Kninski tići». Dom je blagoslovio gvardijan fra Petar Klarić.

2.2.2004. U Kninu je otvoren preuređeni poštanski ured, u čiju su obnovu i modernizaciju Hr-vatske pošte investirale 3,5 milijuna kuna. Upravitelj Poštanskog središta Šibenik, Rato Miškić, kazao je da se ove godine slavi 200. obljetnica pošte u Kninu, koja će se obilježiti još dvjema investicijama – otvaranjem poštanskog ureda u Kistanjama, te rekonstrukcijom pošte u Kijevu. Miškić je podsje-tio da je na kninskom području nekada radilo 10 poštanskih ureda, a uz onaj u Kninu danas postoji samo pošta u Golubiću i Kijevu. Već su otvoreni natječaji za izgradnju ureda u Kistanjama, u koji će se uložiti 500 tisuća kuna, te za obnovu ureda u Fra Petar Klarić, kninski gvardijan, blagoslivio

je novi poštanski ured

BLAGOSLOV OBNOVLJENOG POŠTA NSKOG UREDAU Kninu svečano otvoren obnovljeni poštanski ured

Svečanost ispred obnovljenog Doma zdravlja

IZ ŽIVOTA GRADA 79

BLAGOSLOV OBNOVLJENOG POŠTA NSKOG UREDAKijevu za što je planirano 700 tisuća kuna, i radovi bi trebali biti završeni već za dva mjeseca.

U kninskom poštanskom uredu zaposlena su 32 radnika, koji će ubuduće imati znatno kvalitetnije uvjete rada. Zgrada je opremljena najmodernijom tehnologijom, sistemom video nadzora i zaštite imovine i radnika.

Damir Goleš, upravitelj Područne uprave Dal-macija pri Hrvatskim poštama kazao je da HP ima 12 tisuća zaposlenih, lani je zaposleno 200 novih mladih ljudi, te da pošta u novim uvjetima tržišnog

poslovanja i danas nastoji biti dostupna na cijelom teritoriju RH i ulagati u svaki kutak zemlje.

Poštu u Kninu svečano je otvorio župan Duje Stančić, naglasivši da je ova investicija vrlo značajna za grad Knin koji je u neimaštini, a pogot-ovo raduje što će se nastaviti ulaganje i u druge poštanske urede na ovom području. U ime Grada Knina Hrvatskoj pošti je zahvalio gra-donačelnik Vinko Marić, a novi je ured blagoslovio gvardijan fra Petar Klarić.

14.5.2004. U ovogodišnjoj akciji «Kupujmo hrvats-ko», koju je u Kninu otvorio predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, predstavit će se u svim županijskim središtima oko 600 hrvatskih tvrtki s oko 10 tisuća svojih proizvoda, koji će se prodavati po diskontnim cijenama. U prošlogodišnjoj akciji, održanoj u 21 gradu sudjelovalo je 308 tvrtki s preko 1.000 proizvoda, među kojima 62 proizvoda nose znak «Hrvatska kvaliteta», te 30 proizvoda sa znakom «Izvorno hrvatsko».

Na konferenciji za novinare na kninskoj tvrđavi Vidošević je najavio osnivanje Ureda HGK za pod-ručje posebne državni skrbi, sa sjedištem u Kninu, koji bi trebao biti otvoren do kraja ove godine. On je naglasio da se prema ovim područjima mora voditi dugoročna i osmišljena politika, jer je to jedini put koji može garantirati razvoj. Iako se kod nas često spominje primjer Irske, kao gospodarskog čuda, predsjednik HGK navodi i Finsku koja je dugo bila daleko najnerazvijenija skandinavska zemlja, ali je imala jasan koncept razvoja i koordiniranu politiku države na svim razinama.

-Nama je potrebno jačanje nacionalne svijesti, ali u smislu konstruktivne borbe za boljitak svih naših građana- kazao je Vidošević, naglasivši da je Hrvats-

U Kninu započela ovogodišnja akcija HGK “Kupujmo hrvatsko”

ŠESTO IZLAGAČAka dobila rat jer je imala gospodarstvo koje je bilo u stanju izdržati taj trošak. -Danas se tom gospodarstvu ne smije smetati u ostvarivanju drugog cilja, a to je razvoj. Što je u ratu bio hrvatski vojnik, danas treba biti hrvatski poduzetnik – istaknuo je Vidošević.

Akcija «Kupujmo hrvatsko» koja već traje nekoliko godina, imala je dosta dobre reakcije kod građana. Prema anketama HGK 79 posto ispitanih građana izrazilo je spremnost izdvojiti malo više novca za hr-vatski proizvod, nego kupiti strani iste kvalitete. Na štandovima akcije na kninskom Trgu Ante Starčevića predstavilo se oko 50 izlagača iz cijele Hrvatske, te 21 proizvođač iz Šibensko-kninske županije. Posljednji, 21. grad u akciji «Kupujmo hrvatsko», bit će Šibenik, gdje će 28. rujna ovogodišnja akcija završiti.

Štandovi s domaćim proizvodima na otvaranju ovogodišnje akcije «Kupujmo hrvatsko»

IZ ŽIVOTA GRADA80

3.2.2004. U Kninu će ove godine biti obnovljene sve tri školske zgrade – Srednja škola Kralja Zvoni-mira, te dvije osnovne škole, u što će ukupno biti uloženo oko 7,5 milijuna kuna, osiguranih iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj. Ove investicije najavio je krajem prošle godine u Kninu bivši minis-tar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić, a prvi dio projekta bit će sanacija srednje škole. Uskoro će krenuti radovi na sanaciji krovišta zgrade, a nakon završetka školske godine pristupit će se ostalim radovima u unutrašnjosti objekta – uređenju parketa u športskoj dvorani i učionicama, popravku stolarije, instalacija i drugo.

U obnovu srednje škole uložit će se oko 2,8 milijuna kuna, a već je poznat izvođač radova – tvrtka «Projekt gradnja» d.o.o. iz Slavonskog Bro-

PLANIRA SE OBNOVA ŠKOLSKIH ZGRADA U KNINU

Država osigurala sredstva za obnovu tri školske zgrade u Kninu

da. Predviđeni rok za završetak radova u Srednjoj školi je 4 mjeseca. Za sanaciju instalacijskih cijevi u Osnovnoj školi Knin i druge potrebne radove, planira se investirati oko 3,5 milijuna kuna, dok troškovi nastavka obnove u Drugoj osnovnoj školi Knin iznose 665 tisuća kuna. Ravnateljica Druge OŠ, Slavica Šimić, ističe da će se ovim sredst-vima nastaviti obnova potkrovlja školske zgrade. Dio potkrovlja uređen je prije nekoliko godina, zahvaljujući tadašnjem Ministarstvu prosvjete i športa i američkoj humanitarnoj organizaciji CRS, koji su financirali uređenje dvije športske dvorane za nastavu tjelesnog odgoja. Još nije poznato kada će krenuti obnova u dvije kninske osnovne škole, ali se vjeruje da bi to trebalo biti učinjeno tijekom ove godine.

30.1.2004. Lovišta na Dinari i okolici Knina mogla bi postati atraktivna i za članove Lovačkog saveza iz Švedske, čiji su predstavnici Göran Boo i P. G. Gudmunsson iz grada Helsingborga boravili u Kninu. Oni su u Knin stigli na inicijativu Turističke zajednice grada Knina i njenog direktora Višeslava Šiklića, u suradnji s Antom Cvitanom, vlasnikom turističke agencije «Antello» iz Švedske, koji potječe iz Tribunja kod Šibenika. Göran Boo, koji je vlasnik agencije za lov i turizam, i P.G. Gudmunsson došli su u Knin upoznati lovna područja, gdje bi početkom lovne sezone doveli lovce iz Skandinavije, koji su stalno u potrazi za novim i atraktivnim područjima u Europi. Boo ističe da su Šveđani zasad isključivo zainteresirani za lovna područja u kninskoj okolici, pogotovo na planini Dinari na kojoj je najviši vrh Hrvatske, te za razvoj lovnog turizma koji je u Europi sve popularniji.

Lovci iz Švedske zainteresirani za lovni turizam na kninskom području

ŠVEĐANI NA DINARIVišeslav Šiklić iz kninske TZ smatra da Knin ima

što prezentirati gostima iz Švedske, ali i onima koji bi ovdje mogli doći i iz drugih europskih zemalja. –Želimo im prezentirati turističku ponudu Knina i okolice, gdje ima dosta mogućnosti za razvoj lov-nog, planinarskog turizma i ribolova – kaže Šiklić. Iako su financijske mogućnosti Turističke zajednice dosta skromne, Šiklić očekuje da će u suradnji s Lovačkom udrugom Dinara i ribolovnom udrugom Krka iz Knina uspjeti realizirati projekt sa švedskim Lovačkim savezom.

Predsjednik kninske Lovačke udruge Dinara Ante Miljak kaže da je ova udruga također zainter-esirana svoju djelatnost proširiti na lovni turizam, te smatra da kninski lovci mogu dosta ponuditi gosti-ma iz Švedske. Osim atraktivnih lovnih područja, LU Dinara im između ostaloga može ponuditi svoj nedavno obnovljeni lovački dom, koji se nalazi na 1200 metara visine, a koji raspolaže s 54 ležaja.

IZ ŽIVOTA GRADA 81

Povodom obilježavanja Dana grada Knina i blag-dana sv. Ante 13. lipnja dodijelit će se tri Nagrade Grada najzaslužnijim udrugama i pojedincima. Udruzi invalida «Sveti Bartolomej» nagrada se dodjeljuje za nesebičnu pomoć invalidnim oso-bama i djeci s posebnim potrebama. Nagrada će biti uručena i Udruzi hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja Šibens-ko-kninske županije «Tvrđava Knin» za nesebičnu skrb o braniteljima liječenim od PTSP-a i njihovim obiteljima. Treću nagradu Grada dobit će Peter Gafner, voditelj ureda SHA, za uspješnu provedbu Programa pomoći švicarske Vlade ratnim stradal-nicima i obnovu infrastrukturnih objekata.

Gradski vijećnici Knina odlučili prekinuti inflaciju nagrada povodom Dana grada 13. lipnja

OVE GODINE SAMO TRI GRADSKA PRIZNANJA

Odbor za priznanja Grada Knina predložio je ukupno 8 kandidata za gradska priznanja, no Gradsko vijeće je odlučilo da ove godine nitko ne dobije plaketu i grb Grada Knina. Zadnjih godina vijećnici su često upozoravali na inflaciju nagrada povodom Dana grada, te su prilikom ovogodišnjeg izbora vijećnici HB-a svoj glas dali jedino kandidatu Peteru Gafneru, a pridružili su im se i drugi vijećnici. Nakon konzultacija svih klubova vijećnika u knins-kom Gradskom vijeću odlučeno je da najviša grads-ka priznanja dobiju još udruge «Sv. Bartolomej» i «Tvrđava Knin». Prošle godine podijeljeno je 11, a 2002. godine 12 gradskih priznanja. Dobitnicima će nagrade biti uručene na svečanoj sjednici Gradskog vijeća uoči Dana grada.

22.5.2004.Ovogodišnji dječji festival «Mali Knin-fest», održan po četvrti put u kino dvorani kninskog Doma HV, bio je po ocjenama mnogih jedan od najboljih do sada. Nastupilo je 23 djece koja su pjevala popularne domaće hitove, a mno-gi su osvojili nagrade. Po ocjeni stručnog žirija najbolja je bila Barbara Ravlić, koja inače pjeva u kninskom zboru «Klinci iz kraljevskog grada». Barbara je osvojila i posebnu nagradu za inter-pretaciju, te nagradu žirija roditelja. Drugu nagradu stručnog žirija osvojila je Romana Marković, a treće mjesto pripalo je Zrinki Kurobasa.

Prvo mjesto po ocjeni publike i grand-prix «Ma-log Knin-festa» podijelili su s jednakim brojem glasova Andrea Bašić, koja je i lanjska pobjedni-ca ovog festivala, te Filip Plazonić. Drugo mjesto po odabiru publike osvojila je Ita Nović, a treće mjesto publike Martina Ravlić.

Na dječjem festivalu “Mali Knin-fest” ove je godine nastupilo dvadeset i troje djece

«GRAND-PRIX» MALOG KNIN-FESTA PODIJELILI ANDREA I FILIP

Posebnu nagradu umjetnički direktor festivala Jovica Škaro, inače direktor «Malog Splita», suor-ganizatora kninskog dječjeg festivala, dodijelio je Matei Bužonja. Antonia Skelin najbolja je bila po sudu dječjeg žirija, dok je Toni Tešija dobio nagradu za najbolji stil, izmamivši veliki pljesak publike.

Dvorana kninskog Doma HV i ove je godine bila prepuna djece i roditelja koji su bodrili male izvođače. Festival je otvorio Draženko Sa-mardžić, direktor «Malog Knin-festa», te najavio da će jubilarni 5. festival biti malo drugačiji, jer se neće izvoditi popularni hitovi već potpuno nove pjesme, napisane za djecu. Festival je održan uz pokroviteljstvo Grada Knina, a uz «Mali Split» d.o.o. suorganizatori su Dom HV Kralj Zvonimir i Kninski muzej.

IZ ŽIVOTA GRADA82

19.2.2004.U kninskoj Caritasovoj pučkoj kuhinji predsjednik uprave Croatia osiguranja Marijan Ćurković uručio je voditelju Caritasa fra Petru Klariću ček u vrijednosti od 100 tisuća kuna, za pomoć socijalno ugroženim Kninjanima. Fra Petar Klarić kazao je da se u pučkoj kuhinji svakodnevno kuha oko 130 obroka za 65 obitelji, a Caritas župe sv. Ante kroz druge oblike pomoći skrbi o 1.150 kninskih obitelji. –Od srca zahvaljujem Croatia-osig-uranju, direktoru i njegovim suradnicima na vrlo vrijednom daru od 100 tisuća kuna, koji je došao u pravom trenutku – kazao je fra Petar Klarić. Ovo je već druga donacija Croatie kninskom Caritasu, jer su prije godinu dana također darovali 100 tisuća kuna.

-Uz financijsku pomoć koja je i te kako potrebna, ovdje se očituje i jedna silna ljubav i poštovanje prema siromašnima u Kninu – istaknuo je fra Petar. Ćurković je kazao da će Croatia i dalje nastaviti pomagati kninskom Caritasu. –Mi ove godine slavi-mo 120. godišnjicu postojanja Croatia osiguranja i nastojat ćemo i ovu prigodu iskoristiti da uključimo Caritas u našu proslavu – kazao je predsjednik uprave Croatie.

26.2.2004. Kninsko Gradsko vijeće prihvatilo je Statut Pučkog otvorenog učilišta Knin, koje bi ovoga ljeta trebalo krenuti s radom u zgradi Stare gi-mnazije. Dogradonačelnik Mato Milanović ka-zao je da se zbog niza objektivnih razloga postupak registracije Učilišta malo odužio i podsjetio da je Statut pripremilo Upravno vijeće ove ustanove, čiji članovi su Josip Šuljak, Jozo Bošnjak i Milan Krneta, imenovani u studenome prošle godine.

Pučko otvoreno učilište bavit će se osno-vnoškols-kom i srednjoškolskom naobrazbom odraslih, orga-nizirat će djelatnost glazbenih i srodnih škola izvan redovitog školskog sustava, glazbeno-scenskom i drugim kulturnim djela-tnostima, izdavačkom

Nova vrijedna donacija Croatia osiguranja kninskom Caritasu

VRLO VRIJEDNI DAR KNINSKOJ SIROTINJI

Fra Petar Klarić je donatorima uručio primjerak novog broja Glasnika sv. Ante i svoju knjigu «S prognanim narodom», koja govori o prognaničkim danima u vodičkom hotelu «Imperijal» za vrijeme Domovinskoga rata.

djelatnosti, ospo-sobljavanjem, usavršavanjem i prekvalifikacijom mladeži i odraslih, te drugim oblicima naobrazbe. Učilište će biti ustrojeno po odjelima – za naobrazbu, kulturu i odjel zajedničkih poslova. Nakon usvajanja Statuta, bit će raspisan natječaj za ravnatelja Učilišta, kojega će potvrditi Gradsko vijeće, a potom je potrebno dobiti niz sug-lasnosti za utvrđivanje programa od Ministarstva prosvjete i športa. Za sve to će po Milanovićevim riječima trebati još nekoliko mjeseci, pa bi Pučko otvoreno učilište u punom smislu moglo početi raditi vjerojatno tek krajem ljeta ili početkom iduće školske godine.

UČILIŠTE STARTA OVOGA LJETAKninsko Gradsko vijeće prihvatilo Statut Pučkog otvorenog učilišta Knina

Dr. Marijan Ćurković, predsjednik Uprave Cro-atia osiguranja uručuje vrijedni dar voditelju Caritasa fra Petru Klariću

IZ ŽIVOTA GRADA 83

24.2.2004. Kninska Mljekara, u kojoj već dvije godine traje likvidacijski postupak, napokon je dobila vlasnika. Pogon Mljekare u Resičinoj ulici u Kninu kupila je Poljoprivredna zadruga «Dina» sa sjedištem u Kninu za 760 tisuća kuna, koliko je iznosila prodajna cijena oglašena u zadnjem natječaju prošle godine. Početak proizvodnje u Mljekari, koja nakon Oluje uopće nije radila, očekuje se ovoga ljeta, a nastavit će se s prer-adom mlijeka i proizvodnjom sira. U pogonu će biti zaposleno između 15 i 20 radnika. Očekuje se i prodaja farme u Čučevu kod Kistanja, koja je također u sastavu kninske Mljekare, a čija je početna prodajna cijena u zadnjem natječaju

Kninska mljekara nakon dvije godine likvidacijskog postupka napokon dobila vlasnika

MLJEKARU KUPILA PZ DINAutvrđena u iznosu od 264 tisuće kuna.

Mljekara Knin prije Domovinskog rata poslova-la je u sastavu splitske Mljekare i imala je oko 40 zaposlenih. Posljednjih godina pokušavala se obnoviti proizvodnja, interes su iskazivale i najpoznatije hrvatske tvrtke za preradu mlijeka poput Vindije i Lure, no na kraju su ipak odust-ali. Likvidacijski postupak u Mljekari pokrenut je početkom 2002. godine, a nakon prodaje farme u Čučevu ovaj bi postupak napokon trebao biti uspješno završen.

27.5.2004. Treći olimpijski festival dječjih vrtića, održan na nogometnom igralištu «Dinara» u orga-nizaciji Saveza športova grada Knina i pod pokrovi-teljstvom Hrvatskog olimpijskog odbora i kninskog Poglavarstva, privukao je i ove godine veliki broj sudionika i brojnu publiku. U pet športskih discipli-na natjecalo se preko 150 djece iz kninskih dječjih vrtića «Tratinčica», «Cvrčak», «Maslačak» i «Visib-aba». Poput prave olimpijade, dječje igre započele

U Kninu održan III. olimpijski festival dječjih vrtića Hrvatske

POBJEDNICI DJEČJI VRTIĆI «MASLAČAK» I «CVRČAK»su uz podizanje zastave, sviranje himne i paljenje olimpijske vatre. Potom su krenula natjecanja u ko-jima su najviše uspjeha imala djeca iz «Maslačka», a na drugom je mjestu «Cvrčak». U konkurenciji dječaka najuspješniji je bio «Maslačak», a kod dje-vojčica «Cvrčak». Njima su pripali i pehari Saveza športova, dok je ekipa «Visibabe» osvojila pehar za «fair play».

Posebno uzbudljiva bila su natjecanja u malom nogometu, gdje su se iskazali Frane Bitunjac iz po-bjedničke ekipe «Maslačak» i Antonija Kovačević iz «Cvrčka» koji su postigli po tri gola i dobili na dar nogometne lopte. U skoku udalj pobijedili su Petra Jurić-Ćivro iz «Cvrčka» i Emanuel Juko «Maslačak», a u bacanju loptice zlatne medalje os-vojili su Matea Jozić «Cvrčak» i Damir Ismailović iz «Maslačak». U trčanju na 50 metara pobjednici su Katarina Komarica i Luka Čuturić, oboje iz «Cvrčka», dok su u štafeti 4x25 metara najbrži bili dječaci iz «Cvrčka» i djevojčice iz «Tratinčice». Na kraju su se u trčanju natjecale i njihove tete, koje su djecu i ove godine odlično pripremile za olimpijadu, a svi sudionici dobili su diplome za uspomenu.Kninjani počašćeni Dječjom olimpijadom

IZ ŽIVOTA GRADA84

2.3.2004. Glavni zadatak nedavno obnovljene kninske Podružnice Hrvatskog kulturnog društva «Napredak» bit će osnivanje fonda za stipendiranje studenata, kako bi se pomoglo mladim nadarenim učenicima koji nemaju financijskih mogućnosti za nastavak školovanja. Predsjednik podružnice «Napretka» mr. Mijo Perić naglasio je da će un-utar ovog društva djelovati više sekcija, koje će biti povezane s ostalim podružnicama društva i drugim kulturnim ustanovama u Hrvatskoj. Uz pomoć u obrazovanju mladih «Napredak» će se baviti izda-

13.3.2004. «Knin – moj grad» naziv je multimedi-jalne prezentacije, koju je Udruga branitelja liječenih od PTSP-a Šibensko- kninske županije «Tvrđava Knin” održala u svojim prostorijama u Krešimirovoj ulici. Članovi udruge kroz različite multimedijalne sadržaje predstavili su brojne mogućnosti grada Knina u kulturnom, športskom, turističkom i gospo-darskom smislu, te ukazali na gradske nedostatke i probleme. Sve to predstavili su pred čelnicima grada Knina, gospodarstvenicima, predstavnicima kulturnog života grada i međunarodnih organizacija.

Boris Kraljić i Ante Arbanas, koji uređuju In-ternet stranicu udruge «Tvrđava Knin” ovom su pri-godom predstavili rješenje web portala grada Knina. Gradonačelnik Vinko Marić obećao je suradnju s udrugom na projektu «Knin – moj grad», koji članovi udruge planiraju prezentirati na multimedijalnom CD-u, naravno kad osiguraju dovoljno novca.

Mladen Milošević, predsjednik udruge «Tvr-đa-va» ističe da udruga ujedno nastavlja i svoj projekt Internet radionice, kroz koju je već prošlo pet grupa polaznika. Tečajevi su dosad organizirani za čla-nove udruge branitelja liječenih od PTSP-a, te za njihove supruge i djecu, a uskoro se kreće s novim

KNIN – MOJ GRAD

Udruga branitelja liječenih od PTSP-a Šibensko-kninske županije “Tvrđava Knin” održala mul-timedijalnu prezentaciju

tečajem za najmlađe od 4 do 6 godina, koji će se obučiti s osnovama rada na računalu, primjereno njihovom uzrastu.

FOND ZA STIPENDIRANJE STUDENATAPlanovi obnovljene kninske Podružnice Hrvatskog društva “Napredak”

vanjem i predstavljanjem knjiga, te orga-nizacijom raznih kulturnih programa, kojima će nastojati obo-gatiti kulturni život Knina i okolice.

Potporu radu HKD «Napredak», koje je u Kninu djelovalo od 1936. do 1949. godine, iskazao je gradonačelnik Vinko Marić obećavši da će im Grad pomoći financijski, te im osigurati prostor za rad. Na obnoviteljskoj skupštini «Napretka» u Kninu uz predsjednika Miju Perića izabran je i dopredsjednik podružnice fra Ivan Nimac, kninski župnik.

IZ ŽIVOTA GRADA 85

Iako je na 46. međunarodnom sajmu obrtništva, koji se održao od 22. 04. 2004. – 26. 04. 2004. godine na Za-grebačkom velesajmu, bio velik broj izlagača, tradicionalno uspješni poduzetnik iz Knina, Pero Antičević, svojim je proizvodima zainteresirao čak i predsjednika Vlade dr. sc. Ivu Sanadera, koji se iznad očekivanja zadržao na štandu Šibensko-kninske županije, gdje su poduzetnici izlagali i predstavljali svoje proizvode.

Pero Antičević, poznat i priznat po licenci ZELENOG MEDA koji liječi i pomaže kod niza različitih oboljenja čovjekovog imunosnog sustava, ili tradicijski neprijatnih oboljenja, vječiti je putnik i posjetitelj, onaj aktivni sudionik svih sajmova kod nas i u inozemstvu, te za tako bespri-jekoran i predan rad dobiva i mnoštvo priznanja, a u biti; skroman je čovjek koji u obiteljskom okružju pronalazi mir i osamostaljenje od vlastitog rada. Sve što je uradio Antičević uradio je sam i osobnim sredstvima. Digao se iznad uobičajenosti vjerom u sebe i u Boga, zato, Pero Antičević niti jednu nedjelju ne propušta bez svete mise, ma gdje bio. Kaže, kako mu vjera udahnjuje snagu za nove izazove na tržištu života, na tržištu koje je bespoštedno i koje samo prepoznaje kvalitetu. A kod Pere Antičevića ima kvalitete u proizvodnji, ljudskosti, suosjećanju s bližnjim. Zato, svaki novi uspjeh neće doći kao iznenađenje, nego kao slijed upornog, znalačkog rada, korelativnih odnosa s mnogim institucijama koje priznaše njegov najblistaviji i najtraženiji uradak: Zeleni med.

Ne čudi što je i predsjednik Vlade, dr. sc. Ivo Sanader, proveo nešto duže vremena slušajući nevjerojatnu priču o uspjehu, uspjehu koju moraju prepoznati svi čimbenici u Šibensko-kninskoj županiji, te pomoći Antičeviću da svoj obiteljski obrt oplemeni još nekim sadržajima koji bi suve-nirski mogli ući u prepoznatljivu dosjetku vješte promidžbe, cijele Šibensko-kninske županije.

KNIN S MIRISOM TRAVA I MEDA

6.5.2004. Biskupijski Caritas u Šibeniku i Ured državne uprave za školstvo organizirali su u Dru-goj osnovnoj školi Knin tribinu o zaštiti djece od ovisnosti. Koordinatorica školskog pre-ventivnog programa u županiji, prof. Zorana Vrbičić, kaza-la je roditeljima što mogu učiniti u sprječavanju ovisnosti kod svoje djece i kome se obratiti za pomoć, te ih upoznala sa znakovima i utjecaji-ma na nasilno ponašanje kod djece. Djetetu je jednako važno fizičko i psihičko zdravlje, kao i zdrav duh, naglasila je dr. Josipa Škarica, voditeljica Savjetovališta za mlade, brak i obitelj pri biskupijskom Caritasu, govoreći o obiteljskim vrijednostima.

Voditeljica Centra za borbu protiv ovisnosti dr. Zora Jurin na tribini je govorila o oblicima i modalitetima neprihvatljivog ponašanja kod djece, a o obiteljskom zakonu govorila je Darija Vukić, voditeljica odjela za zaštitu djece i obitelji u šibenskom Centru za socijalnu skrb.

U Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeni-ku prošle je godine bilo 22 prijavljenih maloljetnika zbog posjedovanja droge. Od toga je broja 20 dječaka i 2 djevojčice, a troje ih je s kninskog pod-ručja. U odnosu na prethodnu godinu, broj prijava povećan je za sto posto – istaknula je Tatjana Jukić, stručni suradnik u Općinskom državnom odvjetništvu. Policijska uprava šibensko-kninska godišnje evidentira oko 350 kaznenih djela iz po-dručja zloupotrebe droge, za koja se prosječno prijavi između 250 i 300 osoba. Od ukupnoga broja ovih kaznenih djela, na maloljetnike od 14 do 18 godina života odnosi se od 10 do 15 posto – kazao je Dejan Vorih, voditelj odjela za borbu protiv droge u PU šibensko-kninskoj.

U Drugoj osnovnoj školi Knin održana tribina o uspješnom roditeljstvu i sprječavanju ovisno-

ZBOG DROGE PRIJAVLJENA DVADESET I DVA MALOLJETNIKA

Pogled na okolicu Knina

IZ ŽIVOTA GRADA86

13.4.2004. Zbog velikih količina oborina posljednjih dana znatno je porastao vodostaj rijeke Krke u Kninu, a svega 16 centimetara je dijeli do proglašenja izvanrednih mjera zaštite od poplave. Vodostaj rijeke mjeri se svakoga sata, a u utorak ujutro u 10 sati iznosio je 464 centimetra. Voditelj ispostave Hrvatskih voda u Šibeniku Ante Mikulandra ističe da su mjere zaštite od poplava na snazi još od nedjelje u 7 sati ujutro kada je vodostaj Krke iznosio 380 centimetara, te je uvedeno pripremno stanje. U skladu sa županijskim operativnim planom obrane od poplava, donesenim prošloga mjeseca, redovne mjere zaštite od poplave proglašene su u nedjelju od 23 sata kada se vodostaj popeo na 410 centimetara. S obzirom da se vodostaj u prijepodnevnim satima utorka smanjio za jedan centimetar, Mikulandra vjeruje da će se stanje stabilizirati, jer svaki centimetar pada vodostaja ohrabruje.

Zasada nema većih posljedica na objektima, zbog povećane razine vode u Krki, izuzev ben-zinske crpke «Sirovina benz» na ulazu u Knin koja je ugrožena vodom. Što se pak ostalih rije-ka na kninskom području tiče, Mikulandra kaže da je stanje na Radljevcu dobro, a vodostaj Butišnice koji je u nedjelju ujutro maksimalno iznosio 150 centimetara, sada je opao na 140 centimetara. Nešto je problematičnija situacija na vodotocima Orašnice i Kosovčice, koje se izlijevaju na pojedinim mjestima, te su poplavile kosovsko i kninsko polje. Orašnica se izlijeva i u naselju Guge, gdje voda prijeti križanju državnih prometnica D-1 i D-33, a poplavljena su dva mosta i dvije ulice uz ovu rijeku.

Ipak, Mikulandra ističe da se vodostaj Orašnice u gornjem toku smanjuje. Zbog iznimne količine oborina u Kninu proradio je dio slapa Krčića koji nije tekao posljednjih 30

NA KRKI REDOVITE MJERE OBRANE OD POPLAVE

Zbog velikih kiša poplave zaprijetile i kninskom području

godina. Slično stanje u Kninu je zabilježeno početkom rujna 1996. godine, kada su vodo-staji rijeka bili na razini zabilježenoj ovih dana, no većih posljedica tada nije bilo. Kiša i dalje pada što bi moglo otežati situaciju, jer zemlja je prezasićena vodom i svaka nova litra kiše je problem – kaže Ante Mikulandra.

Voda je ušla i u sam grad

Krka - kritična točka

IZ ŽIVOTA GRADA 87

16.4.2004. Kninsko Dobrovoljno vatrogasno društvo, koje djeluje u gradu od 1998. godine, održalo je svoju redovitu godišnju skupštinu, na kojoj su o dosadašnjim rezultatima i programu rada za ovu godinu govorili predsjednik DVD-a Mladen Jelić i zamjenik predsjednika Marko Ivić. Tijekom prošle godine kninski DVD imao je 137 intervenci-ja uz 411 sudjelovanja svojih članova, a samo u ljetnoj požarnoj sezoni, od srpnja do listopada, vatrogasci su imali 64 intervencije. Prihod kninskog DVD-a koji ima 80 članova, u 2003. godini iznosio je 363 tisuće kuna, od čega su im po 150 tisuća kuna iz svojih proračuna doznačili Grad Knin i Općina Biskupija. DVD se dijelom financirao uz potporu Županijske vatrogasne zajednice u iznosu od 32 tisuće kuna.

Vatrogasci su najavili da su već počeli pri-preme za iduću sezonu požara, a pojačat će svoje pro-motivne aktivnosti i organizirati pokazne vježbe u suradnji s Javnom vatrogasnom postro-jbom Knin. Također će raditi na uključivanju što većeg broja građana, pogotovo mladih u svoje članstvo, te na edukaciji i osposobljavanju mladih vatrogasaca.

Dražen Slavica, županijski vatrogasni zapov-jednik na skupštini DVD-a Knin istaknuo je da su vatrogasci poduzeli sve mjere zbog zaštite od poplava koje su prijetile Kninu, te da su sve postrojbe, uključujući i DVD Knin bile u stupnju pripravnosti, u svakom momentu spremne pomoći ako poplave opet zaprijete. Vatrogastvo je uvijek spremno, naglasio je Slavica i najavio da će ove ljetne sezone u Kninu ponovno biti uposlena inter-ventna grupa od 10 ljudi, a u suradnji s kninskom Šumarijom organizirat će se 10 -15 mjesta za motrenje radi zaštite od požara.

Lani u ovo vrijeme imali smo šest puta veći broj intervencija u Šibensko-kninskoj županiji u odnosu na ovu godinu, što je vrlo značajno zbog smanjenja materijalnih troškova – istaknuo je Slavica. On se

S redovite godišnje skupštine Dobrovoljnog vatrogasnog društva Knin

UVIJEK SPREMNI U ZAŠTITI OD POPLAVE I VATRE

Kninsko Dobrovoljno vatrogasno društvo održalo godišnju skupštinu

osvrnuo i na aktualni prijedlog izmjena i dopuna zakona o vatrogastvu i zakona o zaštiti od požara, te osnivanje uprave za zaštitu i spašavanje, i ističe da vatrogasci nisu zadovoljni prijedlogom novog ustroja vatrogastva, jer se na taj način neće riješiti

U odnosu na ovu godinu, prošle godine u ovo vrijeme bilo šest puta veći broj vatrogasnih in-tervencija u Šibensko-kninskoj županiji

JEZIČNI SAVJETNIK 88

Tri su riječi u hrvatskom kršćanskom na-zivlju vrlo slične: korizma, krizma i karizma. Premda su one vrlo bliskozvučne, njihovo je podrijetlo i značenje vrlo različito. Čuo sam i u intelektualnim krugovima da u uporabi tih riječi dolazi do zbrke, pa bi valjalo nešto više o njima reći:

1. Riječ korizma u vezi je s latinskom quadragesima, romanski coresma i mle-tački quaresema. To je razdoblje crkvene godine prije Uskrsa, a bilo je obilježeno četr-desetodnevnim postom. Stoga se ono naziva i četrdesetnica. Riječ četrdesetnica, kako ističe o. fra Jeronim Šetka u Hrvatskoj kršćanskoj terminologiji, bila je višeznač-na: označavala je ne samo onaj post prije Uskrsa nego bilo koji četrdesetodnevni post, vrijeme od 40 dana nakon čije smrti kroz koje se može za nj moliti, daću što se daje četrdeseti dan nakon čije smrti. Sve su to razlozi da se je riječ korizma ipak učvrstila za oznaku preduskrsnoga vremena kada se na poseban način moli, čini pokora, posti i sl. U vezi s riječi korizma javlja se i njezin lik korizam (npr. u Istri), zatim izvedenice korizmeni, korizmenik, korizmenjak i sl.

2. Karizam znači «nezaslužen, milosni dar Božji; dar koji nam dolazi po Kristu» (Jeronim Šetka, nav. dj., pod riječi Karizma). Taj dar Duh Božji daje pojedinim osobama na korist zajednice. To su onda karizmatične osobe. To dolazi od grčke riječ charisma koja je preuzeta i u crkveni latinitet, a znači ‘dar milosti, milosni dar’. U vezi s njom su riječi karizmatičan, karizmatik, karizmatičar, karizmatičarka i sl. Riječ se proširila i iz-van crkvene uprabe za oznaku posebno obdarene osobe koja zna ljude oduševiti, pokrenuti, povesti za koji ideal.

KORIZMA NIJE KRIZMA NI KARIZMA*3. Riječ krizma potječe iz grčkoga chris-

ma, što je prešlo i u crkveni latinitet, odakle je došla u hrvatski jezik. Značila je ‘mazan-je’. Obično se upotrebljava u dva značenja: 1. ‘mast za mazanje pri dijeljenju sakramen-ta potvrde i nekih drugih sakramentata’ i 2. ‘isto što potvrda’, tj. jedan od sedam svetih sakramenata. Riječ je vrlo stara. Od 16. stol-jeća postala je običnom. Premda se i danas često upotrebljava i kao naziv za oznaku jednoga svetog sakramenta, potiskuje se našom prevedenicom potvrda. U vezi s riječi krizma javljaju se riječi krizmalac, krizmanik/krizmenik, krizmanje, krizmati (se), krizmeni itd.

To su dakle tri bliskozvučnice, ali različita podrijetla i značenja.

Mile Mamić

* Članak je pod naslovom Korizma, krizma i kariz-ma objavljen u Vjesnikovu jezičnom savjetniku, 5.III.1995., LVI, str.2.

KOR

KAR

KR

KR

izmaizma

DJEČJI RADOVI 89Sv. Ante

Sv. Ante mi vjerujemo da je naša duša besmrtna. Iako je naše tijelo podložno raspadljivosti. Isus Krist je obećao da će naša tijela uskrsnuti i biti odvedena u Kraljevstvo nebesko. Sv. Ante odvedi nas na razmišljanje i življenje kršćanskog života bez boli i patnje, ratova i stradanja. Odvedi nas na pravi put da upoznamo Isusa Krista.

Ja sam svjetlo svijetaUžegli me radi svjetla jer zato i postojim. Bacili me

u mali kut jer im više ne trebam jer imaju nešto bolje. Nitko ne zna da ja osvjetljavam put raja, da sam ja danje svjetlo koje će im trebati. Stojim u svom tamnom kutku i razmišljam zašto je tako mračno kada ja postojim. Ja sam svjetlo kojemu je potrebna mala vatra da ponovno otvori vrata raja i unese u svijet Božje svjetlo. Božje svjetlo unosi u svijet lik Božje ljubavi, Božju nadu koja ljudima daje smisao za život. Ja sam svjetlo života i zauvijek ću svoj život voljeti.

Marina Pranjić 5b

Pozdrav sv. AntiSveti Ante, vjerni slugo i prijatelju Božji, pozdravljam

tebe koji si u svojim rukama držao našeg Spasitelja kao malo dijete. Radujem se onoj neopisivoj slavi kojom te je Bog u nebo obratio. Zahvaljujem Bogu iz dna duše za sve milosti i prednosti kojima te je nad ostale odlikovao. Danas te ponovno biram za svoga zaštitnika i zagovo-rnika i čvrsto odlučujem da neću nikada propustiti, a da te ne bih uvijek častila. Uzmi me za svoju štićenicu, budi uza me kod svakog djela i napora i ne zapusti me u času smrti.

Ana Bilan 7b

Ja sam sol zemljeSol koristimo kao začin da poboljša ukus hrani. Mi

smo sol za zemlju, da je poboljšamo. Sol neće valjati, tj. mi nećemo valjati ako ne radimo naš zadatak, da pobol-jšamo svijet. Neki od nas to već čine. Dok smo mi ovdje, dok poboljšavamo svijet, neki u zemlji je zagađuju. Bez soli hrana neće biti ukusna. Budimo kao sol i zemlja će se promijeniti.

Antonija Šarec 5b

Sv. AnteMoj Ante blagi,moj Ante dragi,tebi puno hvalašto me čuvaš mala.Čuvaj me da živimi da ništa ne skrivim.Budi meni na pomoćii danju i noću.

Ivana Alajbeg 7b

KRizma

DJEČJI RADOVI 90

Isus je sveIsuse, ti si čovjek od povjerenja...Isuse, ti si cilj svih duša na Zemlji...Isuse, ti si svjetlo koje nas prati iz dana u noć...Isuse, ti si sve ono što čovjek može poželjeti...Isuse, ti si nenadmašno biće na ovom svijetu...Isuse, ti si rijeka koja se ulijeva u more...Isuse, ti si svijeća koja nam svijetli u tami...Isuse, tvoje tijelo je kruh koji jedemo...Isuse, tvoja krv je vino koje pijemo...Isuse, ti si cvijet koji raste na livadii ne može te ni vjetar otpuhnuti...Isuse, ti si nada Europe...Isuse, ti si vječna ljubav...Isuse, ti si žrtva svih ljudi koji su prolili krv...Isuse, ti si naša nada i ispunjenje naših želja...Isuse, tvoja riječ nam mir daje...Isuse, ti si za nas utjeha bez prestanka, bez kraja...Isuse, ti si život koji je prožet uzajamnom ljubavljuIsuse, ti si bijelo krilo i više od krilakoje ne može nitko slomiti...Isuse, ti si sat koji se okrećei govoreći kazuješ što da činimoi što je istina u našem srcu...

Tea Vukić 7a

MarijaTi si sunce,Ti si sreća najveća,riječ iz Tvojih usta je svetajer si vjerna službenica Gospodnja,jer si Marijo: SVIBNJA KRALJICA

Nikola Labor

U današnjem svijetu je nemoguće bez Krista

U ovom svijetu, s ovim ljudima i u ovakvim uvjetima života, kada je ljudima glavni cilj novac i plan kako drugom uništiti sreću, nemoguće je živjeti bez Krista. Svakodnevne molitve su jedini spas za čovječanstvo koje još nažalost nije prepoznalo glavni cilj života: OPRAŠTANJE, POKAJANJE I MOLITVA BOGU. Ljudi nažalost ne shvaćaju te ciljeve, jer smatraju da nitko ne može tako dobar proći dobro s drugima koji su zli. Većina ih smatra da je to nepotrebno i da su takvi ljudi naivni. Ja sam, na svu sreću, shvatila barem djelomič-no ta tri cilja i još mi nije na savjesti ostala nijedna osoba kojoj nisam pružila oprost. Srce me zaboli kada čujem od prijateljica ove riječi: «Neću joj oprostiti, jer me razočarala» ili « pravila se prava prijateljica, a u stvari me lagala i ogovarala». Željela bih da u tim slučajevima mogu nešto učiniti. Ne mogu im ja pomoći, već samo želja za shvaćanjem tri cilja dobrog i sretnog života: OPRAŠTANJE, POKAJANJE I MOLITVA BOGU I KRISTU.

Zrinka Kurobasa 7a

DJEČJI RADOVI 91

Sv. AnteCrkvena zvona zvoneSvetom Anti Kninjani se pomoliše;Sveti Ante zaštitniče Kninapomozi nama svima;Da s tobom pođemoi čista srca Bogu dođemo;Ljiljane mi ćemo ponijetii ispred oltara tebi ih donijeti.

Valentina Brajica 5a

Sv. Ante svu djecu voliDjeci on svoj u pomoć hrli,podiže ih i grli.Učeniče dragi kada ti loše krene,sjeti se sv. Ante i riješi sve probleme.Jer on učenike sve voli,stiže im u pomoć i za njih se moli.

Marija Pranjić 5b

Sv. Ante moli za nasSv. Ante Padovanski, čuvaj i blagoslovi naš narod hr-vatski. Pazi našu mladež od pošasti sve češćih pojava alkohola, droga i drugih napasti. Tebe slave južni susjedi Drnišani i naši sugrađani Kninjani.Sv. Ante čuvaj nam naš Knin, on je kolijevka stara, drevna utvrda hrvatskih vladara.Sv. Ante, ja te molim i vapaj ti ovaj šaljem da nam budeš zaštitnik našeg grada i da nam Bog čuva mladež od svih zala.

Ivana Kulušić 7b

Susret s uskrslim Isusom(ili Kako sam sanjala Isusa)

Jednog jutra dok smo se ja i moja prijateljica vraćale iz grada susrele smo nekog neobičnog čovjeka. Tako smo se zapričale o ljubavi i istinskoj vjeri u Boga, te pošle u park. U tom čovjeku vidjele smo dobrotu i pažnju. I eto ga. Dok smo ga znatiželjno gledale, jedno je dijete u igri gurnulo drugo i dogodila se nesreća. Dječak je lupio glavom o beton i posvuda je bilo krvi. Plač i jecanje čuli su se na velika zvona. Čovjek je skočio s klupe i otišao do dječaka koji je ležao na podu. U toj brzini i nježnosti prepoznali smo njegovo pravo lice: To je Isus! Isus je podigao dječaka i nešto mu govorio na uho. Plač utihne i pojavi se veseli smiješak. Sva krv je nestala i rana je zacijelila. Da! Prepoznali smo ga. To je Isus. A Isus nama priđe i reče: «Ljubite svoje bližnje kao same sebe», te nestane u svjetlosti. Putem kući pratile su me njegove riječi. Bila sam tako sretna i radosna. Prepoznale smo ga po liječenju ljudi. To mi je bilo ugodan san da bih naučila u stvarnosti kako živjeti.

Josipa Tetlo 4b

ŠPORT 92

Knin - Igralište podno tvrđave. Gledatelja 1000. Dinara - Hajduk 1:6 (1:0). Strijelci: Šiklić u 26. minu-ti za Dinaru, a Andonov u 57., Ljuta u 59., Vulin u 61., Čutuk u 73., te Lozo u 84. minuti za Hajduk. Sudac: Ivo Krečak (Šibenik).

DINARA: Maričić, Bašić, Orlović, Pervan, Galić, Hrga, Palavra, Varnica, Šiklić, Grizelj, Runje (Još su igrali: Cicvarić, Nikolić-Kovačić, Uskok, Ljulj, Maglov, Kurevija, Jurić, Živko, Rudić, Sunko, Filić).

HAJDUK: Balić, Vučko, Lozo, Grivičić, Carević, Rački, Lojić, Skočibušić, Ljuta, Balajić, De Oliveira (Još su igrali: Vuković, Rožić, Čutuk, Vulin, Andon-ov, Grgurović, Bartulović).

Povodom 90. obljetnice osnutka kninskog no-gometnog kluba, odigrana je revijalna utakmica između Dinare i Hajduka. Dinara se u prvom dijelu ravnopravno nosila sa Splićanima. Premda su gosti imali inicijativu i stvorili nekoliko prigoda, domaćini su u 26. minuti iz prekrasne akcije poveli. Runje je naime napravio pravi slalom po desnoj strani, te idealno nabacio za Šiklića koji je u zraku špicom zakucao loptu u mrežu. Zanimljivi su se komentari mogli čuti nakon prvih 45 minuta. Između ostalog, “pa je li moguće da će ova Dinara pobijediti Haj-duka?” Dali su svoj komentar utakmice i veterani Nikola Matković i Petar Polak, hvaleći sjajnu igru kninskih mladića. U nastavku je domaći trener promijenio kompletnu prvu postavu, a pričuvna očigledno nije mogla parirati Hajdukovim mladići-ma. Splićani su pogotke postizali kao na traci, a najljepši je bio Igora Loze koji je glavom pogodio gredu te se lopta nakon toga odbila u mrežu. Po-zorno su čelnici Hajduka pratili nastup kninskih i svojih mladića, zadovoljan je pak bio predsjednik Branko Grgić koji je kako kaže, zamijetio nekoliko interesantnih igrača u Dinarinoj ekipi.

Dvoboj Dinare i Hajduka zasigurno je bio šports-ki događaj u Zvonimirovu gradu Kninu, u 2004. godini, na kojem se okupilo mnoštvo gledatelja iz cijele Zagore.

Tekstovi i slike: Ante Livaja

Na koncu kninskog malonogometnog nadmetan-ja

KIJEVLJANI OBRANILI DUPLU KRUNU

Završena je malonogometna liga grada Knina, hakleri Karl Dietz Kijeva obranili su duplu krunu. Suvereno su osvojili prvo mjesto u kninskoj ligi, sa sedam bodova prednosti ispred Pizzerie Tenen. Premda su Kijevljani tijekom sezone imali uspona i padova, nedvojbeno je da su zasluženo osvojili prvo mjesto. Imali su svoju kon-stantu, u izravnim su dvobojima iz trke eliminirali svoje najbliže suparnike. Konačan poredak kninske lige izgleda ovako: Karl Dietz Kijevo 38, Pizzeria Tenen 31, Halo 92 29, Domo Prom 24, Metal Sint Oklaj 22, Janjevo 700 19, Kristal Staklo 17, Čikola Ružić 14, Biskupija 10 bodova. Najbolji strijelac lige je Anto Knežević, najbolji vratar Davor Raspudić, oba iz slavljeničke ekipe. Plaketa Fair play je pripala ekipi Čikola Ružić.

Kijevljani su pobjedom nad ekipom Kristal Staklo 3:1, osvojili i Liga kup. Pogotke su postigli Anto Knežević i

Obilježeno 90 godina Nogometnog kluba Dina-

ODIGRANA JE REVIJA

Kninski karataši na Državnom kadets-kom prvenstvu

BIBIJANA BRONCOM DO REPREZENTACIJE

Bibijana Batarilo, mlada natjecateljica karate klu-ba Knin, osvojila je brončanu medalju na Državnom kadetskom prvenstvu u Poreču. Bibijana je u kategoriji do 55 kilograma ostvarila tri pobjede, te ubilježila jedan poraz, što joj je u konačnici donijelo treće mjesto. Ovim uspjehom ona je ušla u širi popis državne reprezentacije.

Ostali kninski borci nisu pak imali sreće u pojedi-načnom dijelu, svi su naime ispali u eliminacijskim borbama. No, u ekipnom dijelu ozljeda Marina Ivešića odnijela im je treće mjesto. Unatoč tome što su iz daljnjeg natjecanja izbacili Samobor, prvog favorita prvenstva, te potom i riječkog Zameta, zbog rečene ozljede ispali su od zagrebačke Omege, jer zamjene za Ivešića nisu imali. Stoga su tri pobjede Josipa Zadre i Dražena Čiče bile pirove.

Uistinu je šteta što nismo poveli još jednog mladića koji bi bio zamjena za ozljeđenog Ivešića. Siguran sam da bismo ekipno osvojili medalju - naglasio je Zoran Zoričić, trener kninskog karate kluba.

ŠPORT 93

Sudionici Svjetskog dna pješačenja na ciljuSplitski trio na prijemu kod gradonačelni-ka

Nedvojbeno je da su nogometni klub Dinara i grad Knin dostojno proslavili 90. obljetnicu osnut-ka kluba, a predigra je odigrana u prostorijama Gradskog poglavarstva. Naime, na proslavi koje se ne bi postidjeli ni mnogo bogatiji klubovi, ničeg nije nedostajalo. Hajduk je došao u najjačem sastavu, premda ne u igračkom, što svakako nikoga nije začudilo znajući kakvu su bijeli napornu sezonu imali, no zato su se čelnici kluba odazvali u punom sastavu. Delegaciju splitskog kluba na čijem je čelu bio predsjednik Branko Grgić, sportski direktor Igor Štimac te član Upravnog odbora Ante Žaja, primio je kninski gradonačelnik Vinko Marić sa svojim suradnicima.

Predsjednik Hajduka, Branko Grgić, naglasio je kako je Hajduk spreman pomoći kninskom klu-bu u svakom obliku: materijalnom, financijskom, stručnom i bilo kom drugom, u granicama svojih mogućnosti, te dodao: Nigdje situacija nije bajna, pa tako ni u našem klubu, krpimo kraj s krajem, nama je pak u interesu da svi talentirani mladići okušaju kod nas, ovako male sredine uvijek su

davale velike igrače. Vremena su izuzetno teška, držim da i država mora reagirati da se Knin i njego-va okolica razvijaju puno bržim tempom, potrebno je ljude stimulirati da ostanu ovdje živjeti a ne da se raseljavaju - zaključio je Grgić.

Športski direktor Igor Štimac je izašao s konkret-nim prijedlogom kojim su čelnici grada bili naprosto oduševljeni:

Ovo je dobra prilika da se dva kluba što bolje povežu, u prvom redu da nadgledamo rad u mlađim uzrastima, jer je to temelj svakog kluba. Knin je izuzetno atraktivna sredina, on je naime u krugu 14 centara u Dalmaciji gdje planiramo potaknuti izgradnju športskog centra s umjetnom travom. Nije to priča u prazno, na potezu su čelnici grada koji trebaju osigurati sve neophodne lokacijske dozvole, kako bi zainteresirani ulagač, tvrtka Sport Inžinjeri-ng, naprosto mogla prionuti poslu. To je projekt koji bi ovu sredinu iz pepela podigao, pored natkrivenog terena s umjetnom travom, kakvog mi u Splitu već imamo, tu se može napraviti još nekoliko teniskih igrališta i ostalih popratnih sadržaja - ustvrdio je Štimac.

Obilježeno 90 godina Nogometnog kluba Dina-

NK “Dinara” i NK “Hajduk” prije revijalne utakmice

LNA UTAKMICA IZMEĐU DINARE I HAJDUKA

ŠPORT 94

Nogotenisačica Kristina Šundov, atletičar Blaž Zelić, juniori NK Dinare, ženska ekipa Taekwondo kluba Knin, Ante Zorić trener AK

Sveti Ante najbolji su športaši i ekipe za 2003.godinu.

Tako je, naime, po četvrti put, odlučio Odbor za proglašenje najboljih športaša grada Knina, na čijem je čelu bio predsjednik Saveza športova Jure Zečević.

Ove godine prvi put je dodijeljeno nekoliko priznanja za kninske nade, a ne samo dvije kakva je bila praksa u zadnje tri godine. Ukupno je dodijeljeno jedanaest priznanja. Kninske nade za 2003. godinu su: Davor Okić, Stipe Mandić, Stjepan Šimunović i Mija Žunić Matošić, svi iz karate kluba Tigar, Martina Marković, Tamara Šarić, Božica Ilinović, Mario i Stipe Jarloni, svi iz taekwondo kluba Knin, Anamarija Đorđić iz Rukometnog kluba Knin, te Frane Ćaćić iz Šahovskog kluba Knin.

Kristina Šundov Kike, članica nogoteniskog kluba Knin, najbolja je športašica. Kike je minule godine u Vrsaru osvojila naslov prvaka države u disciplini «sin-gl». U konkurenciji 16 djevojaka Kike je zabilježila sve četiri pobjede, i to s maksimalnim učinkom po susretu 2:0, bez izgubljenog seta. U finalnom je pak ogledu nadvisila favoritkinju prvenstva, domaću igračicu Na-tašu Rončević. Ovim uspjehom mlada Kninjanka je stekla pravo nastupa na ovogodišnjem Europskom nogoteniskom prvenstvu u Turskoj.

Kike je inače stalna članica i Ženskog nogometnog kluba Dalmacija iz Kaštel Starog. U protekloj je sezoni postigla 34 pogotka, a prošle godine je proglašena za najbolju igračicu Druge lige. Stalna je članica izabrane

vrste, za koju je u susretu s Maltom postigla pogodak, a odnedavno je članica izabrane vrste uzrast U-19.

Atletičar Atletskoga kluba “Sveti Ante”, Blaž Zelić, najbolji je športaš grada Knina. Blaž je u protekloj godini ostvario najveći uspjeh, osvojio je naslov pr-vaka u disciplini na 3000 metara. Premda je bio još mlađi junior, on je pobijedio u kategoriji starijih juniora, istrčavši svoje najbolje vrijeme 8,48 minuta. Dok je u disciplini 5000 metara ostvario drugo vrijeme. Sa svojim klupskim kolegama je sudjelovao u osvajanju drugog mjesta na Državnom prvenstvu u krosu. Stalni je član reprezentacije, a nastupio je u Parizu na Eu-ropskoj smotri mladih.

Juniori NK Dinare su najbolji muški kolektiv za proteklu godinu. U konkurenciji 16 dalmatinskih klubova, Druge i Treće lige, mladići trenera Tomislava Jurčevića ostvarili su 19 pobjeda, šest remija i samo pet poraza, uz gol razliku 67:30, što im je na kraju donijelo sjajno drugo mjesto. U finalu županijskog klupa deklasirali su Šibenik rezultatom 3:0.

Ekipa Taekwondo kluba Knin je najbolji ženski kolektiv u minuloj godini. Kninske su cure na Držav-nom prvenstvu osvojile prvo mjesto u ekipnom dijelu, u kategoriji juniorki. Martina Marković u kategoriji do 44 kilograma i Tamara Šarić u kategoriji do 46 kilograma osvojile su zlatne medalje. Božica Ilinović je u kate-goriji do 42 kilograma priskrbila srebrnu medalju. Jana Šarić je svoj udio pridonijela brončanom medaljom, u kategoriji do 46 kilograma.

Ante Zorić, trener AK Sveti Ante, proglašen je za najvrjednijeg športskog djelatnika. U katastrofalnim uvjetima, bez tartan staze, kninski atletičari iz godine u godinu postižu sjajne rezultate, a ponajviše zah-valjujući velikom ljubitelju «krtaljice športova» Anti Zoriću. Malu mrlju na samoj dodjeli nagrada unijelo je upravo nepojavljivanje Ante Zorića na dodjeli njegov-og priznanja. Organizatori su očigledno napravili određene propuste pa je stoga Zorić demonstrativno odbio primiti isto priznanje.

Odbor je dodijelio i dva posthumna priznanja, Iva-nu Juriću Ćivri, bivšem igraču Dinare i MNK Kijeva Karl Dietz, te Josipu Matiću, bivšem članu Izvršnoga odbora NK Dinare.

Na svečanost proglašenja laureata i dodjela priznanja u dvorani «Kralj Zvonimir» program je vodio novinar hrvatskog Radio Knina Nenad Tisaj.

Izabrani najbolji športaši Knina minule godine

LAUREATI ATLETSKI KRALJ I NOGOTENISKA KRALJICA

Atletski kralj Blaž Zelić i nogoteniska kraljica Kristina Šundov

Rukometaši Knina 95, u minuloj sezoni su ostvarili pet pobjeda, tri remija i šest poraza. Negativan je to skor koji pak kninski

klub previše ne zabrinjava, jer rezultatskog im-perativa prije početka prvenstva nije ni bilo. Tim rezultatom Kninjani se nalaze na četvrtom mjestu, u Trećoj ligi jug, koja inače broji sedam klubova. Nije to neki katastrofalan rezultat, u prvom redu za sve one koji znaju u kakvim uvjetima i u kojem je sastavu kninski klub odigrao pojedine susrete. U pravilu je jedna, ona starija i iskusnija ekipa igrala kući, a oni mladi su uvijek igrali kad se gostovalo. Premda moramo reći da smo u drugom dijelu očekivali bolje rezultate, u prvom redu znajući da su dva Drnišanina, Prnjak i Marin pojačali kninski klub, a pritom se vratio i Duilo.

Kad se na koncu podvuče crta, moram priznati da sam ja posve zadovoljan. Šarenog sastava je bilo i previše da bi se moglo očekivati bolje. Istina, bilo je tu nekih neplaniranih poraza, a u sva tri remija smo bili bliže pobjedi negoli porazu. Teško je ekipu bilo skupiti za utakmice a kamoli treninge, to je naša stvarnost i od toga ne možemo pobjeći. Dosta momaka radi, jedan dio je na faksu, to je jed-nostavno nemoguće sve uskladiti - ističe Gordan Perić, igrač i pomoćni trener kninskog kluba, koji redovito mijenja prvog trenera Miroslava Bračića, koji zbog svojih radnih obveza nije uvijek u stanju pratiti momčad, posebno na gostovanju.

No ova ekipa, kada je kompletna, a odigrala je možda jednu ili dvije utakmice, pokazala je da joj mogućnosti sežu daleko više.

Nedvojbeno je da ona potencijala ima. Kako bi to sve skupa izgledalo kada bi svi redovito trenirali i igrali sve utakmice, teško je predvidjeti. Premda svi ističu da bi bili u samom vrhu Druge lige. Ono što mene posebno veseli su mlađi uzrasti, oni su uvijek ka’ zapeta puška, u ekipu uskaču kad kod zatreba, i u njima vidim budućnost našeg kluba - zaključio je Perić, koji inače trenira kninske mlađe uzraste, trener s Licencom, s kojom može voditi sve uzraste do Prve lige.

ŠPORT 95

Unatoč tome što su nakon prvog dijela prvenstva imali samo tri pobjede, i bili prikovani za donji dio ljestvice, košarkaši

kninskog Novodoba su u proljetnom dijelu zaigrali puno bolje, i na neki način se iskupili zbog slabijih partija, premda su one bile iz opravdanih razloga. U drugom dijelu su pak ostvarili šest pobjeda, četiri po-raza, i na koncu zauzeli solidno peto mjesto. Dobro je poznato da je kninski klub ostao bez nekoliko ključnih igrača iz prošle sezone, a na centarskim pozicijama nije imao igrača s visinom preko dva metra. Dovođen-jem Maria Klanca, u zimskom mini prijelaznom roku, sve se okrenulo naglavačke, u pozitivnom smislu.

Istina je da svaku sezonu počnemo slabije, pri-

SOLIDNO ČETVRTO MJESTO

Rukometni klub “Knin 95” - osvajači četvrtog mjesta u Trećoj ligi jug

DRUGI DIO PRVENST-VA SPASIO SEZONU

Košarkaški klub “Novodob” Knin

Nastavak na sljedećoj stranici

ŠPORT 96

Jedanaest pobjeda, tri remija i osam poraza ostvarile su rukometašice Knina, u minuloj natjecateljskoj sezoni. Mlade Kninjanke su na

koncu zauzele odlično peto mjesto. Netko će reći što to znači odlično, kada su tek peti. Oni koji pak redovito prate zbivanja u kninskom klubu i oko njega znaju u kom grmu leži zec. Često smo znali istaći kako je kninska ekipa najmlađa u ligi, istina i ostale su ekipe poprilično mlade kao one, ili slično njima. No, druge ekipe imaju

PETICA ZA PETO MJESTO

Mlade kninske rukometašice

što kninska nema, a to je barem desetak, ako ne i više, podjednakih igračica u prvih četrnaest. Samim tim knins-ko peto mjesto još više dobiva na značenju.

Naravno da se uvijek može i treba težiti ka boljem, no držim da ovaj rezultat uistinu nije zanemariv. Tijekom se-zone smo imali uspona i padova, što je i logično. No, ne podcjenjujući nikoga, teret je pao na nas sedam, osam igračica, povrjede nas nisu mazile, a bome ponekad ni suci. U takvim je okolnostima bilo teško pružati kvalitet-nije partije u kontinuitetu, posebno kada se zna da je praktično ista ekipa, izuzev Jelene Matić, usporedno igrala na tri fronta: kadetsku ligu, državno prvenstvo te seniorsko natjecanje - objektivno rezimira učinak svoje ekipe Ines Čelina, kninska kapetanica.

Motorin kninske ekipe, i najbolja igračica protekle sezone nedvojbeno je bila Marijana Jurić Orlić, reprez-entativka od koje se s pravom puno očekuje. Ubojite su bile Tihana Gambiroža, nepogrešiva sa sedam metara, i Irena Migić sa vanjskih pozicija. Kada su kninska krila Marija Maloča i Anamarija Đordić bile u svome ele-mentu, obično su na kninski konat stizali bodovi, a često se to događalo. Premda je malo pogodaka postizala, Ines Čelina je rovovsku bitku vodila na liniji šest metara. Druge igračice su na najbolji način koristile stvoreni višak koji bi Ines stvorila. Ostale igračice su također dale svoj doprinos, neka više neka manje, ovisno o tome koliko su minutaže dobivale.

Inače prvo mjesto u Drugoj ligi osvojile su djevojke Brodosplit Inž., koje su u ovoj ligi igrale van konku-renci-je. U kvalifikacije za Prvu ligu idu djevojke iz Sinja, treće mjesto s dva boda zaostatka pripalo je Metko-včanka-ma. Četvrti je Orkan s bodom više od Knina, potom slijede Dalmatinka i Trogir. To su u biti ekipe oko kojih se sve vrtjelo u Drugoj ligi, sve ostale su daleko iza njih. Najveći pak uspjeh kninske su djevojke postigle u Labinu, gdje su na kadetskom državnom prvenstvu osvojile četvrto mjesto.

preme se ne odrade kvalitetno, iz objektivnih razloga, pa je potrebno više vremena da se uigramo. Ova je pak bila posebno loša, nismo imali centra, pa smo prvi dio muku mučili, premda se ne mogu oteti dojmu da smo trebali ubilježiti još poneku pobjedu - ustvrdio je Ivica Pleština, trener kninskog kluba.

Nakon pobjede od 20 koševa razlike, u prvom kolu drugog dijela prvenstva nad ekipom Kaštela, očekivali smo još blistavije proljeće, no igralo se na refule.

Istina, ali treba znati da smo četiri utakmice izgubili s ukupno šest koševa razlike, to sve govori u prilog da nije bilo kontinuiteta kakav smo priželjkivali. No, istine radi, i mi smo neke utakmice dobili sa zvukom sirene. Ukupno gledajući ja sam apsolutno zado-vol-jan, iz razloga što smo imali premalo skupnih treninga, samim tim teško se bilo uigrati. Ova ekipa ima enorm-no prostora za napredovanje, za bolje i kvalitetnije rezultate, potrebna je malo bolja financijska potpora, i eto nas u samom vrhu.

Kakvi su bili pojedinačni učinci ?Moram još jednom pripomenuti da su klub ove

godine potresle dvije tragedije, tragične i iznenadne smrti Đurđijana Đujića i Željka Vujatovića. Đurđi-jan ove sezone nije igrao, dok je Željko dobio veliku minutažu i u potpunosti je iskoristio. Božo Petričević je već petu godinu naš najbolji igrač, kad on ne igra mi smo 40% slabiji, (pri gostovanju na radio Kninu, potvrdio nam je da ostaje i iduću sezonu). Goran Čolović je bio solidan ali može daleko bolje. Više sam očekivao od Petra Đapića, ali godina pauze je učinila svoje. Mario Klanc je dao što smo od njega očekivali, Mirko Slavica je zbog odlaska u vojsku malo igrao ali je svoj doprinos dao. Svi ostali mladi igrači su u neku ruku dali svoj obol, netko više netko manje, ovisno o tome koliko su igrali - zaključio je Pleština.

SPONZORI

97

Iskreno zahvaljujemo našim dragim sponzorima koji su uvelike zaslužni da je ovaj broj Glasnika ugledao svjetlo dana. Zazivamo Božji blagoslov po zagovoru sv. Ante na njih, njihove obitelji, firme i institucije. Preporučujemo se za sljedeći broj Glasnika koji bi trebao izići iz tiska za Božić 2004.

TRŽNICA KNIN d.o.o.za upravljanje tržnicama na malo

Trg Matije Gupca 3 22300 Knin tel. 022/664-438, fax. 022/664-445

REPUBLIKA HRVATSKAŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

GRAD KNINGRADSKO POGLAVARSTVO

ŠPORT

Još jednom je zablistao kninski atletski biser Blaž Zelić, član AK Sveti Ante Knin. On je naime na Državnom prvenst-vu u Čakovcu za mlađe juniore, osvojio prvo mjesto i zlatnu medalju, u disciplini na 3000 metara, s vremenom 8,52 min-ute. Nije to Zelićevo najbolje vrijeme, jer je još prošle godine kada je također osvojio prvo mjesto, ali u juniorskom uzrastu istrčao 8,48 minuta. No, ovaj put i nešto slabije vrijeme je bilo dostatno za odličje najsjajnijeg sjaja. Očigledno je konkurenci-ja bila nešto slabija, što u svakom slučaju ne umanjuje uspjeh mladog Kninjanina. Blaž je samo desetak dana prije na Kupu hrvatske u Zagrebu, osvojio također prvo mjesto ali u puno težoj disciplini na 5000 metara, s vremenom 15,52 minute.

U Čakovcu sam bez većih napora osvojio prvo mjesto, utrku sam vodio od početka do kraja. Vrijeme je bilo malo prohladno, što mi je u neku ruku pomoglo da bez većih opterećenja istrčim zadanu dionicu. U Zagrebu je bilo puno teže, bila je duža i teža dionica, no u stopu sam pratio jednog iskusnijeg trkača, a na dvjestotinjak metara prije cilja pojačao sam i sprintom utrčao u cilj kao prvi - prenio nam je Blaž svoje dojmove sa dvije posljednje utrke.

Blaž je na najbolji mogući način otvorio novu natjecateljsku sezonu. Dva fantastična uspjeha su jamac da će ih biti i na sljedećim natjecanjima. A prvi od njih je veliki Međunarodni miting u Rijeci, potom Kup hrvatske za seniore, itd. Kao svoj

ATLETSKI KRALJ NIŽE USPJEHE

dugoročni cilj Blaž je postavio sljedeće Europsko juniorsko pr-venstvo, koje će se iduće godine održati u Latviji. Blaž planira nastupiti u disciplini na 3000 metara, gdje je norma oko 8,30 minuta, ili pak u disciplini na 5000 metara, gdje je norma oko 14,30 minuta, a ističe da će to vrijeme sigurno imati.

Inače na prvenstvu hrvatske u Čakovcu je nastupila i Vjera Zorić, članica kninskog kluba. Vjera je u disciplini na 800 metara ostvarila šesto vrijeme, što je sasvim solidan rezultat, znajući da je jedno duže vrijeme bila povrijeđena.

SPONZORI98

GLASNIK SV. ANTEGLASILO SAMOSTANA I ŽUPE SV. ANTE KNIN

Izdaje: Franjevački samostan i Župa sv. Ante u Kninu Za izdavača: fra Petar Klarić, gvardijan i fra Ivan Nimac, župnik Urednik: fra Petar Klar-ić Uredničko vijeće: fra Petar Klarić, fra Ivan Nimac, fra Ivica Omazić, fra Josip Repeša, Ante Nadomir Tadić-Šutra, Marko Menđušić, Željko Krnčević,

Katarina Gugo, Dragica Barać i Anica Antolović Oblikovanje: Branko Lovrić-Caparin Lektor: Marko Menđušić Korektor: Katarina Antolović

Adresa uredništva: Franjevački samostan i Župa sv. Ante, Kralja Zvonimira 46, 22 300 Knin, E-mail: franjevacki-samostan-knin@si.hinet.hr Tel.: 022/662-

065, 660-160, fax: 022/660-046 - MB1310631 Žiro računi: Privredna Banka Zagreb d.d., kunski: 2340009-1100158768, poziv na broj 99 i devizni: 703000-0800000-636908, SWIFT-PBZGHR2X, Splitska banka d.d., Podružnica Knin,

kunski: 2330003-1100119071, poziv na broj 99, s naznakom za baziliku; devizni: 2330003-1000000013-20002609, SWIFT-BACXHR22, Nova banka

d.d. Zagreb, PC Zadar, Poslovnica Šibenik, kunski: 2407000-1100131336; devizni: 7030-1310631, SWIFT: DBZDHR2X Rukopisi se ne vraćaju Glasi-

lo se uzdržava dobrovoljnim prilozima Izlazi dvaput godišnje Naklada: 1500 komada

Računalna obrada: Miroslav Petričević Tisak: Tiskara Malenica Šibenik

ISSN 1333-1388