www.glassrpske.com

Utorak27. mart 2012.

Broj 12.784 Godina LXIX Cijena

0.80 KMDNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWALUKASRBIJA 30 dinara

VIJESTI

[piri}: Privremeno finansirawe jedino rje{ewea 2

VIJESTI

Po~inioci prvog ratnog zlo~ina u BiH i daqe bez kazne

HRONIKA

a 7

Uhap{en osumwi~eni za silovawe djevoj~ice u Tesli}u

a 15

Uznemiruju}e obra}awe direktora OBA BiH parlamentarnoj komisiji

Xerard Selman, ministar pravde Republike Srpske, za "Glas Srpske"

Mevlid Ja{arevi} }e nam se ponovo desitia 5

Tra`i}emo promjenu a nadle`nosti Suda i Tu`ila{tva BiH3

Kada se radi o Ustavnom sudu BiH, tra`i}emo da se na nivou BiH donese zakon o Ustavnom sudu, kako bismo dio apelacione nadle`nosti koju ima taj sud pozicionirali u skladu sa za{titom osnovnih qudskih prava, rekao SelmanSkandal u Velikoj Britaniji FK Rudar Prijedor

Trebalo bi vi{e od 20.000 qudi da prate osobe koje su prijetwa bezbjednosti. Pitawe je dana kada }e nekome pasti na pamet da ponovo napravi ne{to sli~no. Nedopustivo da se u Sudu BiH za teroristi~ki napad u "slu~aju Rustempa{i}" izri~e kazna od ~etiri i po godine zatvora, kazao Xuvo

Radovi} smijewen, Ve~era sa premijerom na kormilo prodaju a 19 Stojni}u 43 aDistributer u tri mjeseca dva puta korigovao cijene duvanskih proizvoda

SKANDALOZNOReis Islamske zajednice u BiH sa Asocijacijom radikalnih islamskih udru`ewaa 4

Ceri} ugostio vehabije!Reis Ceri} posebno obradovan ~iwenicom da postoje institucije koje su ispravno razumjele islam i praktikuju ga, te da na{ pristup radu daje veliki pozitivan uticaj na okru`ewe, navedeno na portalu "Poziv u raj"

Poskupjele cigaretePoskupjelo 16 vrsta cigareta distributera "Filip Moris BH" i to od deset do 40 feninga po paklicia 13

2 utorak, 27. mart 2012. GLAS SRPSKE

Vijesti danaEnes Suqkanovi}, potpredsjednik RS

Mi se o~igledno borimo za reforme zajedno sa qudima koje treba reformisati. Zlatko Lagumxija, ministar inostranih poslova BiH

Nikola [piri} najavio novu odluku o privremenom finansirawu

Mora se utvrditi gdje su pare za SrebrenicuZVORNIK - Potpredsjednik Republike Srpske i funkcioner SDP-a Enes Suqkanovi} smatra da bi trebalo uraditi detaqnu reviziju donatorskih sredstava koja su u postratnom periodu u{la u Srebrenicu. - Revizija je neophodna jer nisu u pitawu milioni nego milijarde maraka. Zna se imenom i prezimenom ko je i koliko dobio sredstava. Kada sam prvi put po{ao u Srebrenicu, mislio sam da }u u}i u Wujork, ali sam se iznenadio jer se ne vidi ba{ mnogo obnovqenih objekata. Ve}ina donatorskih sredstava zavr{ila je na drugim mjestima, a najmawe u Srebrenici - rekao je Suqkanovi}. Dodao je da jedan broj qudi koji rade u srebreni~koj op{tinskoj administraciji poslije zavr{enog radnog vremena sjeda u automobile i odlazi ku}i u FBiH ili neke druge destinacije, javile su agencije. - Ti qudi takvim pona{awem pokazuju koliko im je stalo do Srebrenice - rekao je Suqkanovi}.

UO Javnog RTV servisa BiH

Bakarevi} na ~elu BHRT-aSARAJEVO - Upravni odbor Javnog RTV servisa BiH izabrao je ju~e Muhameda Bakarevi}a za generalnog direktora BHRT-a. Bakarevi} je na BHRT-u anga`ovan od 2009. godine, najprije je radio kao pomo}nik generalnog direktora za finansijske poslove, a kasnije kao vr{ilac du`nosti generalnog direktora. Bakarevi} je na ~elu BHRT-a zamijenio Mehmeda Agovi}a, ko ji je smi jewen po ~et kom oktobra pro{le godine. @. D.

Buxet zako~ile penzije vojnikaGotovo sigurno da }e biti donesena nova odluka o privremenom finansirawu, ali nas to ne spre~ava da u najkra}em roku donesemo buxet, rekao [piri}PI[E: VEDRANA KULAGA vedranak@glassrpske.com

Slavni trener odmara u Hercegovini

Man}ini u Me|ugorju

MOSTAR - Trener engleskog premijerliga{a Man~ester Sitija Roberto Man}ini doputovao je ju~e privatnim avionom na mostarski aerodrom odakle se uputio u turisti~ku posjetu Me|ugorju. Man}ini se smjestio u hotelu "Grejs" u Me|ugorju gdje }e prema nezvani~nim informacijama odsjesti dva dana, javile su agencije. Poznati trener ju~e je posjetio Brdo Gospinog ukazawa u Me|ugorju, a potom obi{ao i Centar za nezbrinutu djecu "Jovan Pavle Drugi" u Vionici kod ^itluka. U Me|ugorju, koje godi{we posjeti vi{e od milion turista, nerijetko borave i poznate osobe, a prije nekoliko godina u posjeti je bio i Man}inijev prijateq i srpski fudbalski trener Sini{a Mihajlovi}.

BAWALUKA - Institucije BiH }e, s obzirom na probleme u vezi sa prijevremeno penzionisanim pripadni ci ma Oru `a nih sna ga BiH, nastaviti da se finansi ra ju na osno vu Odlu ke o privremenom finansirawu i u idu}a tri mjeseca, izjavio je ju~e "Glasu Srpske" ministar finansija i trezora BiH Nikola [piri}. On je ka zao da je do no{ewe nove odluke o privremenom fi nan si rawu je di na mogu}nost s obzirom na to da buyet za 2012. godinu u iznosu od 950 miliona maraka jo{ nije usvojen. Odluka o privremenom finansirawu institucija BiH za prva tri mjeseca ove godine isti~e 31. marta. - Gotovo je sigurno da }e biti donesena nova odluka o privremenom finansirawu,

ali nas to ne spre~ava da u naj kra }em ro ku do ne se mo buyet za 2012. godinu - rekao je [piri}. On je ubije|en da }e biti prona|eno rje{ewe za slu~aj privremeno penzionisanih pripadnika Oru`anih snaga BiH. - Nadle`ne institucije su na tragu dobrog rje{ewa za biv{e vojnike - rekao je [piri}. On nije mogao da ka`e kada }e Nacrt buyeta institucija BiH za ovu godinu do}i pred Savjet ministara BiH, dodav-

{i da }e se to desiti kada se usaglase svi stavovi o penzionisanim vojnicima.

ODLUKA o privremenom finansirawu isti~e 31. martaPenzionisani pripadnici Oru`anih snaga BiH i ju~e su nastavili {trajk gla|u ispred zgrade Savjeta ministara i Parlamenta BiH u Sarajevu tra`e}i da se u buyetu institucija BiH za 2012. godi nu obe zbi je di no vac za wihove penzije.

FINANSIRAWESavjet ministara BiH usvojio je krajem pro{le godine, na osnovu zakqu~aka oba doma Parlamenta BiH, Odluku o privremenom finansirawu institucija i me|unarodnih obaveza BiH za period januar - mart 2012. godine. Prema toj odluci, institucijama je na raspolagawu bila ~etvrtina buxeta BiH za 2011. godinu.

Predstavnik biv{ih vojnika Senad Hubjer rekao je da su SDA, SDP i oba HDZ-a obe}ali da }e podr`ati da novac za wihove penzije bude uvr{ten u buyet BiH, te da imaju informaciju da }e im se pridru`iti i SDS. Parlament BiH usvojio je 2010. go di ne, pre gla sa vawem predstavnika iz RS, iz mje ne i do pu ne Za ko na o Oru`anim snagama BiH, kojima se vojnicima koji su do 23. de cem bra 1995. go di ne najmawe dvije godine u~estvovali u ratu kao pripadnici Armije RBiH, HVO ili Vojske RS, a kojima zbog godina `ivota ne mo`e biti produ`ena profesionalna voj na slu `ba, omo gu }a va odlazak u prijevremenu staro snu pen zi ju. Za is pla tu penzija vojnicima za 2010, 2011. i 2012. godinu potrebno je 29,8 miliona KM.

Milorad Dodik i Sulejman Tihi} razgovarali u Bawaluci

Podr{ka odga|awu lokalnih izboraBAWALUKA, ^ELINAC Pred sje dni ci SNSD-a i SDA Milorad Dodik i Sulejman Tihi} ocijenili su ju~e u Bawaluci da inicijativa za odga|awe lokalnih izbora i wihovo odr`avawe zajedno sa op{tim izborima 2014. godine zaslu`uje podr{ku jer bi dovela do zna~ajnih u{teda i ra ci ona li za ci je izbor nog ciklusa u BiH. Dogovoreno je da se o inicijativi razgovara i sa ~elnicima drugih partija, te da se u slu~aju saglasnosti pokrenu odgovaraju}e procedure za odga|awe lokalnih izbora. Dodik je Tihi}u prenio da ne}e biti promjena Izbornog zakona BiH kojima bi Srebrenica dobila specijalni status. ^elincu kazao da je sa Tihi}em raz go va rao i o evrop skim in te gra ci ja ma i sprovo|ewu presude Evropskog suda za qudska prava u "predmetu Sejdi} i Finci". - Dogovoreno je da se iz RS iz reda ostalih bira jedan de le gat ~i me bi RS ima la {est, a iz FBiH dva nova tako da bi delegacija Doma naro da Par la men ta BiH iz FBiH imala 12 delegata - rekao je Do dik i do dao da i daqe ostaje problem izbora ~la na Pred sje dni{ tva, jer RS zadr`ava pravo da svog ~la na bi ra ne po sre dno na izborima. Go vo re }i o pri je vre me no pen zi oni sa nim voj ni ci ma Oru`anih snaga BiH, Dodik je rekao da je prijedlog RS da bude ukinut zakon koji nala`e da im budu ispla}ene penzije i prona|u nova rje{ewa. - Sada{we rje{ewe diskrimini{e ostale grupacije i uru{ava penzijski sistem RS i FBiH - rekao je Dodik. V. K. - B. M.

www.glassrpske.comZa ulazak Hrvatske u Evropsku uniju ne zna se od ju~e, a odgovorni u BiH koji su trebali da pripreme zemqu za to prespavali su prethodne godine. Sada se svi hvataju za glavu i upozoravaju na mogu}e posqedice. Za{to se uvijek ~eka pet do 12? milica-mica.krsic@gmail.com Kada sam u kupovini, najmawe pa`we obra}am na to {ta je ~ije. Kao i ve}ini kupaca, presudnu ulogu u kupovini nekog proizvoda igra cijena. Doma}i proizvodi mogu da budu najboqi, ali ako su preskupi, ni patriotizam ne poma`e. slavkovic.maja@yahoo.com

POSTIGNUT dogovor o izboru Doma naroda Parlamenta BiHDo dik je po sli je ju ~e ra{weg raz go vo ra sa op {tin skim ru ko vod stvom u

GLAS SRPSKE utorak, 27. mart 2012. 3

Grani~na policija zaprijetila {trajkomSARAJEVO - Sindikat Grani~ne policije BiH saop{tio je da je ogor~en najavama ministra finansija i trezora BiH Nikole [piri}a da }e drasti~no biti smawene plate policijskim slu`benicima na nivou BiH. Predsjednik Sindikata Predrag Crnogorac izjavio je da je Upravni odbor Sindikata na ju~era{woj sjednici odlu~io da koristi sve vidove i oblike sindikalne borbe u skladu sa va`e}im propisima, pa i {trajk. Ocijenio je da je najavqeno smawewe osnovice za obra~un plata od pet odsto nezakonito i dodao da bi to bio dodatni udar na ve} naru{en standard policijskih slu`benika, javile su agencije.

Xerard Selman, ministar pravde Republike Srpske, za "Glas Srpske"

Tra`i}emo promjenu nadle`nosti Suda i Tu`ila{tva BiHKada se radi o Ustavnom sudu BiH, tra`i}emo da se na nivou BiH donese zakon o Ustavnom sudu, kako bismo dio apelacione nadle`nosti koju ima taj sud pozicionirali u skladu sa za{titom osnovnih qudskih prava. Sada je o~igledno da Ustavni sud BiH obavqa istovremeno i funkciju vrhovnog suda, rekao SelmanRAZGOVARALA: SVJETLANA TADI] svjetlanat@glassrpske.comFOTO: S. GARI]

Xerard Selman

"Dobrovoqa~ka"GLAS: Koji pravni lijekovi ostaju na raspolagawu RS ako Tu`ila{tvo BiH odbaci prigovor MUP-a RS na naredbu o obustavqawu "slu~aja Dobrovoqa~ka"? SELMAN: Ako ne do|e pozitivan odgovor, mo`e se podnijeti nova krivi~na prijava sa novim ~iwenicama i dokazima, a MUP je to ve} dostavio uz prigovor. Potrebno je da se {to prije ispo{tuje preporuka i da BiH potpi{e protokol sa Srbijom, jer na ovakav na~in imamo pravo da mislimo da neko krije odre|ene qude koji su navodno po~inili ratni zlo~in. Ako misle da nisu, onda neka potpi{u protokol da se doka`e da nisu i da se ta anatema skine. Mirelu sam prenio da protokol nije potpisan i da smo razo~arani zbog toga, te sam ga upozorio na pona{awe ~lana Predsjedni{tva BiH koji je uticao na to i mislim da }e Evropska komisija napraviti analizu u vezi s tim. pokretawa dijaloga je reforma pravosudnih institucija, Suda, Tu`ila{tva, VSTS-a i dijelom apelacione nadle`nosti Ustavnog suda BiH. Mirelu smo rekli da `elimo da otvorimo ta pitawa i da }emo na dijalog do}i veoma spremni. Sada o~ekujemo nacrt dnevnog reda pa }emo vidjeti da li su na{i prijedlozi uva`eni. Realno je da sjednica bude odr`ana tre}e sedmice u junu, jer }e se ~ekati mi{qewe Venecijanske komisije. cawa, kao i preuzimawe i vra}awe predmeta. Sud sada neovla{}eno primjewuje odre|ene zakone kada se radi o slo`enim krivi~nim djelima, jer ti zakoni nisu va`ili u vrijeme izvr{ewa krivi~nog djela i to je kr{ewe osnovnih na~ela prava. Iz tih razloga }emo usloviti i nadle`nost Tu`ila{tva BiH. Ako uspijemo da rije{imo funkcionisawe tih institucija, predlo`ili bismo da i nacionalna struktura od strane VSTS-a bude primijewena na institucije BiH, po{to se takvi principi tra`e i u entitetima. Ako u tom smislu otpo~ne pri~a i ako postignemo odre|eni stepen saglasnosti, automatski bismo tra`ili da Apelaciono vije}e Suda BiH bude izmje{teno i onda bismo mogli da razgovaramo o formirawu apelacionog suda BiH. Svakako, to ne bi bio vrhovni sud BiH i za RS je to pitawe zatvoreno.

Su{tina kompletnog pokretawa strukturalnog dijaloga o reformi pravosu|a izme|u BiH i Evropske unije jeste reforma Suda, Tu`ila{tva, Visokog sudskog i tu`ila~kog savjeta (VSTS) i dijelom apelacione nadle`nosti Ustavnog suda BiH i upravo to }emo potencirati tokom tre}e runde dijaloga. Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" ministar pravde Republike Srpske Yerard Selman. - Da}emo prijedloge kako da glasi zakon o Sudu i Tu`ila{tvu BiH. Pjeru Mirelu smo rekli da `elimo da otvorimo ta pitawa i da }emo na dijalog do}i veoma spremni. Ne postoji mogu}nost da nas FBiH ko~i - istakao je Selman i dodao da postoje lobiji koji dijalog `ele da povedu u pogre{nom pravcu. GLAS: Direktor za zapadni Balkan u Generalnoj direkciji za pro{irewe Evropske komisije Pjer Mirel boravio je u Bawaluci s ciqem pripreme tre}e runde strukturalnog dijaloga o reformi pravosu|a. Da li je postignuta saglasnost da na dnevni red budu stavqeni Sud, Tu`ila{tvo i VSTS, a ne sporedna pitawa? SELMAN: Sastali smo se kako bi bio izbjegnut debakl koji je do`ivqen u novembru pro{le godine na drugom sastanku u okviru strukturalnog dijaloga, kada nije bio usagla{en dnevni red ni lista u~esnika. Rekli smo da nismo zainteresovani za idu}u sjednicu dijaloga ako bi se na dnevni red stavila periferna pitawa, odnosno ona koja su sadr`ana u Strategiji pravde BiH za period 2008-2012. godina. Ministri pravde svakih {est mjeseci imaju sastanak u vezi sa realizacijom Strategije, to su tehni~ka pitawa i ne bi trebalo da optere}uju dijalog. Su{tina kompletnog

TRE]A runda dijaloga po~etkom junaGLAS: Da li }e RS na idu}oj rundi dijaloga predlo`iti svoje verzije zakona o Sudu i Tu`ila{tvu BiH? SELMAN: Da}emo prijedloge kako treba da glasi zakon o Sudu i Tu`ila{tvu BiH. Kada se radi o Sudu BiH, on je uzro~no-posqedi~na veza rada Tu`ila{tva. Tra`i}emo promjene ~lana sedam kojim se reguli{e nadle`nost Suda, da se on pozicionira da sudi samo za one predmete i krivi~na djela koja su utvr|ena materijalnim zakonima BiH. Sud BiH nema apsolutno nikakve nadle`nosti nad pravosudnim organima entiteta, niti mo`e da sudi po zakonima entiteta. To je osnovni kamen spoti-

Prihvatqiv je apelacioni sud koji bi rje{avao po `albama na presude Suda BiH, a ne entitetskih sudova i s tim da tada Sud BiH ne bi imao mogu}nost da preuzima entitetske predmete. @elimo daqe da pozicioniramo pravosudne institucije na nivou BiH potpisivawem sporazuma, ~ime bismo dali legalitet i legitimitet nivou BiH. GLAS: Kakve smjernice }ete dati za VSTS i da li Vam je dostavqena verzija izmjena i dopuna zakona o VSTS-u? Da li je ona prihvatqiva za RS? SEL MAN: Na di ja lo gu }emo re}i kako smatramo da treba da se uredi rad VSTS-a, iako u okviru ove institucije ve} ima odre|enih najava za promjene, a koje su na liniji onoga {to smo mi govorili i u Bawaluci i u Sarajevu. Nisu nam dostavili verziju izmjena zakona o VSTS-u. Ima naznaka da `ele da razdvoje sudski od tu`ila~kog savjeta, te da u okviru wih postoje entitetska vije}a. Predlagali su i da se na~in i izbor ~lanova radi na drugi na~in. Jo{ je sve u fazi razgovora, ali mi i daqe insistiramo na tome da VSTS u ovakvom sastavu ne

mo`e vi{e da radi, te da entiteti treba da formiraju svo ja na dle `na ti je la za izbor sudija i tu`ilaca. Kada se radi o Ustavnom sudu BiH, tra`i}emo da se na nivou BiH donese zakon o Ustavnom su du, ka ko bi smo dio apelacione nadle`nosti koju ima taj sud pozicionirali u skladu sa za{titom osnovnih qudskih prava. Sada je o~igledno da Ustavni sud BiH, kada se u slu~ajevima otvara rasprava i rje{avawem pitawa u meritumu, a koja se odnose na entitetske presude, obavqa istovremeno i funkciju vrhovnog suda. GLAS: U parlamentarnoj proceduri su i prijedlozi zakona o prestanku va`ewa zakona o Sudu i Tu`ila{tvu BiH. [ta }e biti sa ovim zakonima i koja je wihova pozicija u odnosu na dijalog? SELMAN: O~igledno je da sam rad Parlamenta BiH nije ure|en na adekvatan na~in i da nije u skladu sa zakonima BiH, jer je dozvoqena mogu}nost da se manipulacijama, dolascima ili nedolascima poslanika dovodite u situaciju da zakonski projekti mogu u nedogled da ~ekaju u proceduri. Mi nikada ne}emo

USTAVNI SUD BiHGLAS: Kandidat ste za predsjednika Ustavnog suda RS. Ako budete izabrani, ko }e Vas zamijeniti na ministarskoj poziciji? SELMAN: Ako budem izabran, to je posebna ~ast, velika obaveza, ali i vrhunac pravne karijere po pitawu prava kao nauke. Jednostavno, to mnogo zna~i za svakog pravnika. Jo{ nismo razgovarali o tome ko bi u tom slu~aju mogao da bude ministar pravde. Specifi~no je da, ako ja odem, onda mora da na moje mjesto do|e ministar iz reda bo{wa~kog naroda ili da se izvr{e odre|ene rotacije. Kada predsjednik RS dobije rang-listu kandidata od VSTS-a, sigurno }e se u}i u konsultacije kako bi to pitawe bilo adekvatno rije{eno. Postoji mogu}nost da ne bude potrebe da se rje{ava.

odustati od ideja i principa da svi gra|ani budu ravnopravni pred institucijama na nivou BiH. GLAS: S obzirom na to da se dijalog vodi sa Evropskom komisijom, postoji li mogu}nost pritisaka i lobirawa da reforma pravosu|a ne ide u onom pravcu u kojem bi trebalo? SELMAN: Odre|ena lobirawa postoje i to vidimo jer je usvojen amandman u Rezoluciji Evropskog parlamenta kojim se poziva na osnivawe vrhovnog suda BiH. Mislim da smo u dijalogu postigli rezultate koje neko jednostavno ne `eli da vidi. U junu pro{le godine bilo je rije~i samo o osnivawu vrhovnog suda, a sada se prihvata kategorija apelacionog suda. Bilo je nastojawa da se kompletno pravosu|e prenese na nivo BiH, a sada su zahtjevi umjereni. Vi{e od 100 predmeta je sa Suda BiH preneseno na entitete, a to pro{le godine nismo smjeli da pomiwemo. Ima lobirawa, ali mi u RS imamo svoje stavove i dr`imo ih se. GLAS: Postoji li mogu}nost da dijalog bude blokiran, jer FBiH ne sprovodi preporuke koje su im date? SELMAN: Mislim da ne postoji, ali je to stvar Evropske komisije kako }e se opredijeliti prema tome. Upozorio sam na mogu}nost da jedna strana ne `eli da ispuwava preporuke i da na taj na~in ko~i sve i dobio sam uvjeravawa da EU to ne}e dozvoliti. Iz tog razloga mi usmjeravamo reforme prema institucijama BiH, a ne prema entitetu.

4 utorak, 27. mart 2012. GLAS SRPSKE

Komentar danaPi{e: Goran MAUNAGA

SKANDALOZNO

Reis IZ BiH Mustafa Ceri} sa Asocijacijom radikalnih islamskih udru`ewaFOTO: AGENCIJE

Reisovi prijemiPoliti~ki islam, koji je odavno na sceni u regionu zahvaquju}i reisu Islamske zajednice u BiH Mustafi Ceri }u i gla vnom muf ti ji IZ u Srbi ji Mu ame ru Zukorli}u, poslije mnogobrojnih, vjerskim vo|ama neprili~nih izjava, na intenzitetu dobija tako {to se Ceri} sa ve ha bi ja ma i Licemjerno, ali predstavnicima organi za ci ja ko je su za ba{ u vrijeme brawene zbog kad je Ceri} teroristi~kog djelohisteri~no i vawa po~eo da sastaje agresivno javno ~ak i javno. napadao Time je, taj i takav predlaga~e islam, iz politi~kog rezolucije, on je pre {ao u xihad ski, ba{ tada u svom da kle, onaj naj ra di kalniji. kabinetu primio Efendija Ceri} zaAsocijaciju to ima vi{e razloga vehabijskih za li ko vawe. Di rek udru`ewa u BiH tnim kon ta ktom sa sumwivim vehabijama u svom kabinetu on je realizovao svoje ranije izjave da #ovdje ne smetaju vehabije i selefije# i da #oni koji iskazuju zabrinutost zbog wihovog djelovawa {ire islamofo bi ju#, a ve lik ra zlog za wego vo sla vo do bi tno pona{awe je i stawe u Evropskom parlamentu. Naime, prijedlog nacrta rezolucije u tom parlamentu, prema kojem je trebalo da bude osu|ena podr{ka vehabijskom pokretu u BiH, izmijewen je poslije `estokih kritika koje je uputio islamski lobi. Licemjerno, ali ba{ u vrijeme kad je je Ceri} histeri~no i agresivno javno napadao predlaga~e te rezolucije, od evropskih parlamentaraca do nevladinih organizacija i Helsin{kog komiteta, spomiwu}i #i druge radikalizme poput ~etni{tva#, on je ba{ tada u svom kabinetu primio Asocijaciju vehabijskih udru`ewa u BiH. Ako Ceri}evi ciqevi evropskim glavama nisu jasni odavno, otkad se reis zala`e za ukidawe #genocidne tvorevine Republike Srpske#, ne}e im biti jasni ni poslije ovog susreta sa vehabijama. Zatvarawe o~iju pred Ceri}evim ranijim izjavama da je #Mehmed Drugi Osvaja~ jedna od naj ve }ih li ~nos ti bh. is to ri je#, kao i pred wegovim prijedlogom da #svi mi ovdje budemo Turci jer smo Turci po na{em istorijskom sje}awu i odre|ewu, identitetu islama koji su nam Turci donijeli#, vodi ka zatvarawu o~iju i pred ~iwenicom da se Ceri} sastaje s teroristima. I tim zatvarawem o~iju, kao i Ceri}evim djelovawem, najvi{e }e biti o{te}eni suniti hanefije kojima pripadaju svi Bo{waci, odnosno svi muslimani u BiH. Nesumwivo je da }e se Evropa, poslije ovakvih javnih susreta reisovih sa predstavnicima teroristi~kih organizacija kad-tad uvjeriti u zle namjere reisa Ceri}a, ali tada }e ve} biti kasno za reagovawe.

Reis Ceri} ugostio vehabije!Ceri} s predstavnicima vehabijskih organizacija

Reis Ceri} posebno je obradovan ~iwenicom da postoje institucije koje su ispravno razumjele islam i praktikuju ga, te da na{ pristup radu daje veliki pozitivan uticaj na okru`ewe, navedeno na portalu "Poziv u raj"PI[E: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske.com

SA RA JE VO - Po gla var Islamske zajednice u BiH Mustafa Ceri} primio je u svom ka bi ne tu u Sa ra je vu predstavnike Asocijacije vehabijskih udru`ewa u BiH, a posjeta je imala ciq da se ka bi net re isa upo zna sa ciqevima, misijom, planom, programom i aktivnostima Asocijacije. Sastanak Ceri}a i predstavnika Asocijacije, koju sa~iwavaju organizacije "Poziv u raj", "Muslim medija" i "Servis za kre ati vna rje {ewa" (biv{a "Inter-aktiv") iz Tuzle, "Dirhem" i "Atis" iz Sanskog Mosta, te "Alem" (biv{a "Aatrij") iz Zenice, organizovan je 24. februara, ba{ u vrije me kad se u ti je li ma Evropskog parlamenta vodila o{tra polemika o potrebi osude vehabizma u BiH. Poslije sna`nog uticaja bo{wa~kih lobista, ovo je kasnije izba~eno iz kona~nog teksta Rezolucije o BiH. Na internet portalu organizacije "Poziv u raj/Poziv u yenet" iz Tuzle, ~ija je mati-

~na organizacija u Wema~koj pod nazivom "Einladung zum Paradies" (EZP) pod vo|stvom Muhameda Sejfudina ^ift~ija (Abu Anas) zabrawena, ali koja i daqe funkcioni{e, objavqeno je da je "posjeta za ciq ima la da se ka bi net re isa upozna sa ciqevima, misijom, planom i programom, i aktivnos ti ma pod po kro vi teqstvom Asocijacije. - Susret s vama uqep{ao mi je dan. Po~a{}en sam time {to smo se upoznali i razmijenili iskustva - rekao je tom prilikom Ceri}, objavio je ovaj islamisti~ki portal. Daqe pi{e da je "reis bio pozitivno iznena|en rezultatima wihovog rada" te da je "dao punu podr{ku radu Asocijacije i svih wenih programskih sadr`aja". - Ce ri} se po se bno os -

vrnuo na va`nost ja~awa identiteta i jedinstva Bo{waka muslimana, ja~awu institucija i dr`ave BiH. Nazna~en je poseban ciq Asocijacije da se svim qudima u BiH, kao i van wenih gra ni ca, pred sta ve osnovne islamske vrijednosti u najqep{em svjetlu - pi{e na portalu "Poziv u raj".

CERI]: susret s vama uqep{ao mi je danDodaje se da je "reis Ceri} o~ekivao da }e susret biti jedan u nizu onih koje je imao sa mnogim udru`ewima, ali posebno je obradovan ~iwenicom da postoje institucije koje su ispravno razumjele islam, praktikuju ga, te da na{ pristup radu daje veliki pozitivan uticaj na okru`ewe".

^IFT^INovinar Esad He}imovi}, autor kwige "Garibi", izjavio je da je predvodnik wema~ke organizacije "Put u raj" Tur~in ^ift~i devedesetih godina u BiH predstavqao humanitarnu organizaciju IHH koja je u Wema~koj tako|e zabrawena.

"Glas Srpske" posjeduje dokaze i fotografije da su se predstavnici organizacija "Poziv u raj" iz Wema~ke i BiH pro{le godine sastali na go di{wem "Kon gre su o nadnaravnosti Kurana i suneta" odr`anom u Carigradu u Turskoj. U izvje{taju NATO-a iz novembra 2010. godine grupe "Aatrij" i "Inter-aktiv" optu`ene su da aktivno regrutuju pojedince za borbu u Avganistanu protiv SAD. One su, nave de no je, nas ta vi le rad organizacije "Aktivna islamska omladina" (AIO) poslije zabrane wenog postojawa. U oktobru pro{le godine vlasnik omladinskog hostela u Wema~koj otkazao je skup asocijacije organizacija me|u kojima je i "Put u raj". Za tada je bio zakazan seminar za oko 200 vehabija iz BiH i Wema~ke. Wema~ki istra`ioci zabra ni li su odr`a vawe tog skupa ba{ zbog saznawa da su wegovi organizatori povezani sa regrutovawem omladine za teroristi~ke napade. Ugovor o iznajmqivawu hostela potpisao je ^ift~i.

Ana Tri{i}-Babi}, zamjenik ministra inostranih poslova BiHKazala da je imenovawe biv{eg ministra inostranih poslova BiH Svena Alkalaja na visoku funkciju u Ujediwenim nacijama besmisleno i da su tvrdwe da iz BiH niko nije poslao preporuku UN za wegovo imenovawe zamajavawe javnosti.

Branko Petri}, predsjednik Centralne izborne komisije BiH

Bira~ko tijelo odre|uje broj odbornikaBAWALU KA - Broj odbor ni ka u op {ti na ma i gradovima u BiH mora biti uskla|en sa brojem bira~a i zbog to ga sam u skla du sa zakqu~kom Centralne izborne komisije (CIK) BiH svim skup{tinama op{tina i gradova uputio obavje{tewe da svo je sta tu te us kla de sa Izbornim zakonom BiH i sa Zakonom o izmjenama i dopunama Izbornog zakona RS koji na snagu stupa danas. Izja vio je to "Gla su Srpske" predsjednik CIK-a Branko Petri} isti~u}i da je Izbor ni za kon BiH dao osnovna na~ela i parametre o minimalnom i maksimalnom broju odbornika, dok je Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona RS dodatno konkretizovao ta na~ela. ja odbornika u cijeloj BiH. Jedino broj glasa~a uti~e na broj odbornika. Taj broj se mijewa i mi smo posqedwi zakqu~eni centralni bira~ki spisak dostavili svim op{tinama i zatra`ili da se na|u u tome i da, ako je to neophodno, usklade statute do dana raspisivawa izbora, a to je najvjerovatnije 7. maja ka`e Petri}. Komentari{u}i tvrdwe fe de ral nih me di ja da smawewem broja odbornika Bo{waci gube mjesta u lokalnim vlastima RS, Petri} ka `e da je to proi zvoqna floskula, a da je zakon propisao da broj odbornika u nekoj op {ti ni mo ra bi ti proporcionalno uskla|en sa brojem bira~a koji tamo `ive. On je istakao da je Zakonom o izmjenama i dopunama Izbor nog za ko na RS broj odbornika smawen za oko ~etiri odsto, te da se u nekim op{tinama taj broj pove}ava, u nekima smawuje, dok je u nekima ostao isti. G. M.

Sven Alkalaj, biv{i ministar inostranih poslova BiH^itav mandat na ~elu Ministarstva inostranih poslova iskoristio za tro{ewe buxetskog novca i lobirawe za li~ne interese.

NI[TA nije ura|eno na {tetu Bo{waka- Promjena broja registrovanih bira~a osnovni je parametar za odre|ivawe bro-

GLAS SRPSKE utorak, 27. mart 2012. 5

Uznemiruju}e obra}awe direktora OBA BiH Parlamentarnoj komisiji

Kantonalni sud u Mostaru

Ja{arevi} }e nam se ponovo desitiTrebalo bi vi{e od 20.000 qudi da prate osobe koje su prijetwa bezbjednosti. Pitawe je dana kada }e nekome pasti na pamet da ponovo napravi ne{to sli~no. Nedopustivo da se u Sudu BiH za teroristi~ki napad u "slu~aju Rustempa{i}" izri~e kazna od ~etiri i po godine zatvora, kazao XuvoFOTO: GLAS SRPSKE Mevlid Ja{arevi} PI[E: @EQKA DOMAZET glasss@teol.net

Ragu`u dvije godine za zlo~in u StocuMOSTAR - Kantonalni sud u Mostaru proglasio je ju~e Miroslava Ragu`a iz Stoca krivim za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva, a na osnovu pro{irene optu`nice Kantonalnog tu`ila{tva i za ratni zlo~in protiv ratnih zarobqenika i nepravosna`no ga osudio na dvije godine zatvora, javile su agencije. Ragu` je progla{en krivim da je za vrijeme rata u BiH i oru`anog sukoba izme|u HVO-a i Armije RBiH kao pomo}nik komandanta u brigadi "Knez Domagoj" HVO-a postupao suprotno odredbama @enevske konvencije o za{titi gra|anskih sloboda i o postupawu s ratnim zarobqenicima. Prema navodima presude Ragu` je zlo~ine po~inio u Ko{tanoj bolnici na podru~ju Stoca u periodu od po~etka avgusta do kraja oktobra 1993. godine. Predsjedavaju}i Sudskog vije}a Hamo Kebo kazao je da je Ragu`u izre~ena minimalna kazna budu}i da je kao pomo}nik komandanta imao ograni~eno djelovawe rada.

Udru`ewa `rtava iz RS

Film An|eline Xoli uvreda za srpske `rtveBAWALUKA - Film An|eline Yoli "U zemqi krvi i meda" stvara iskrivqenu sli ku do ga |a ja u BiH i uvredqiv je za srpske `rtve, ocijenili su predstavnici udru `ewa `rta va iz Re pu blike Srpske nakon {to su, ka ko na vo de, od gle da li film. Organizacija porodica zarobqenih i poginulih boraca, Savez logora{a i Republi~ki centar za istra`ivawe ra tnih zlo ~i na RS u zajedni~kom saop{tewu navode da je Yolijeva diskrimi ni sa la srpske `rtve i izjedna~ila ih sa zlo~incima, javile su agencije. - U filmu nije prikazana nijedna srpska `rtva, a svaki ratni zlo~inac je Srbin - istaknuto je u saop{tewu.

SARAJEVO - Mevlid Ja{arevi} je ne{to {to }e nam se opet desiti. Od 2009. godine je dolazio u BiH i ni{ta nije ukazivalo na to da bi mogao izvesti teroristi~ki napad. U Gorwoj Mao~i se susretao sa Nisretom Imamovi}em i drugim licima. Deset puta je dolazio u BiH na ispirawe mozga i jedan dan je odlu~io da izvede teroristi~ki napad. Re kao je ovo di re ktor Obavje{tajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH Almir Yuvo tokom ju~era{we rasprave na sjednici Zajedni~ke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH o izvje {ta ju o te ro ris ti ~kom napadu vehabije Mevlida Ja{arevi}a na zgradu Ambasade SAD u Sarajevu 28. oktobra pro{le godine. Yuvo je kao i prije dvije i po godine na sjednici Komisije za odbranu i bezbjednost upozorio na opasnost od terorizma i mogu}a nova teroristi~ka akta u BiH. - Ovo je pojava protiv koje se cijela dr`ava mora boriti, a ne samo OBA. Radi se o indoktrinaciji mladih qudi koji su pripadali ili kriminalnom ili narkomanskom dru{tvu. Oko 90 odsto tih qudi je pristupilo selefijama ili vehabijama - rekao je Yuvo. Yuvo je kazao da je prije dvije godine iznio brojke koliko ima vehabija koje u svakom trenutku mogu izvesti teroristi~ki napad u BiH, ali da to nije izazvalo odgovaraju}u reakciju dru{tva. - Trebalo bi vi{e od 20.000 qudi da prate osobe koje

su identifikovane kao prijetwa bezbjednosti, a nemamo elemenata da ih zadr`imo u zatvoru. Pitawe je dana kada }e nekome pasti na pamet da ponovo napravi ne{to sli~no ili jo{ gore od Mevlida Ja{arevi}a - kazao je Yuvo.

U BiH IMA vi{e od 3.000 "Ja{arevi}a"Istakao je da je nedopustivo da se u Sudu BiH za teroristi~ki napad u "slu~aju Rustempa{i}" izri~e kazna od ~etiri i po godine zatvora, te da bi se za takvo djelo u Americi izrekla kazna od 200 godina zatvora.Sjednica Komisije

Na sjednici Komisije kojoj su prisustvovali direktori svih policijskih agencija u BiH zakqu~eno je da rasprava o izvje{taju bude nastavqena, kako bi se analizirali svi detaqi ovog teroristi~kog akta i usvojile adekvatne mjere. Ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetovi} je konstatovao da je "terorizam globalna opasnost od koje nije izuzeta ni BiH". - O tome koliko slu~ajeva poput Ja{arevi}a ima u BiH ne mo`e se sa sigurno{}u re}i jer razli~ite agencije imaju razli~ite informacije kazao je Ahmetovi}. Predsjedavaju}a Komisije Du{anka Majki} naglasila je

OPTU@NICATu`ilac Tu`ila{tva BiH koji vodi "slu~aj Ja{arevi}" Dubravko ^ampara najavio je da }e prije 28. aprila, kada Ja{arevi}u isti~e pritvor, Tu`ila{tvo BiH podi}i optu`nicu za krivi~no djelo terorizma. - Kroz istragu smo do{li do informacija o finansirawu ovog teroristi~kog ~ina i te informacije predstavqaju dokaz koji }e tek poslije podizawa optu`nice biti poznati. U ovom slu~aju kazna je 20 godina kazao je ^ampara i dodao da je najbitnije u svemu da se otkrije odakle Ja{arevi}u oru`je, ko mu ga je dao i otkud kod wega 40.000 evra.

da se BiH sve ~e{}e pomiwe kao mjesto gdje borave teroristi, dok je ~lan Komisije Sta{a Ko{arac upozorio da slu~aj Mevlida Ja{arevi}a i opasnost od vehabijskog pokreta predstavqaju problem cijele BiH, koji ne}e biti rije{en bez politi~ke saglasnosti. - Nejasno je ko je poslao, za{to i sa kojim namjerama je Ja{arevi} do{ao u BiH. Kakav novac i od koga je dobio kazala je Majki}eva. ^lan Komisije Mehmed Bradari} rekao je da onima koji imaju namjeru da naprave teroristi~ki akt nije mjesto u BiH. - Iznio se svojevremeno podatak da onih poput Mevlida Ja{arevi}a u BiH ima 3.000. Ja mislim da takvih imamo i vi{e. Re}i da samoubila~ki napadi nisu zabraweni kao {to to ka`e Nusret Imamovi} i da ih treba koristiti u pravom trenutku i u pravo vrijeme je nedopustivo. U Gorwoj Mao~i imamo jednu islamsku zajednicu sa {erijatskim zakonima i mora se reagovati. Ne mo`e se }utati na takvo ne{to - kazao je Bradari}. Ovo je bio drugi poku{aj da Komisija za odbranu i bezbjednost raspravi slu~aj teroristi~kog napada na Ambasadu SAD. Ponovqene su ranije zamjerke da je izvje{taj neobja{wivo dugo ~ekan i da je oznaka tajnosti, koja je prvo bila stavqena na izvje{taj, usporila wegovo razmatrawe. Sjednici su prisustvovali i direktori SIPA Goran Zubac, Grani~ne policije Vinko Duman~i}, te Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Himzo Selimovi}.

Su|ewe za zlo~in u Srebrenici

Tu`ila{tvo tra`i robiju za Ivanovi}a

SA RA JE VO - Tu `i la{ tvo BiH za tra `i lo je ju ~e da @eqko Ivanovi} zvani Arkan bude osu|en na kaznu dugotrajnog zatvora zbog u~e{}a u genocidu nad Bo{wacima u Srebrenici 1995. godine, javile su agencije. Tu`ila{tvo je navelo da je Ivanovi} bio svjestan plana za istrebqewe Bo{waka i da je dokazano da je 13. jula 1995. godine, zajedno s drugim osobama, u~estvovao u strijeqawu vi{e od 1.000 Bo{waka u Zemqoradni~koj zadruzi u Kravici kod Bratunca. Ivanovi} je bio pripadnik Drugog odreda Specijalne policije [ekovi}i pri MUP-u RS. Wegova odbrana iznije}e zavr{nu rije~ 5. aprila.

Grupa nau~nika sa Univerziteta Zapadni Ilinois utvrdila je povezanost izme|u broja prijateqa na "Fejsbuku" koje neko ima i aktivnosti na toj dru{tvenoj mre`i sa pojavom narcisoidnosti, objavila je televizijska mre`a Si-En-En. - Qudi koji imaju pove}anu potrebu da ~uju lijepe stvari o sebi ~esto pribjegavaju "Fejsbuku", kao na~inu da to postignu - istakao je autor istra`ivawa Kris Karpenter sa Univerziteta Zapadni Ilinois. Nau~nici su do{li do tog rezultata obaviv{i anketu na 300 qudi koji su popuwavali upitnik. Anketa je pokazala da osobe sa vi{e prijateqa na "Fejsbuku" koje sebe obiqe`avaju na fotografijama i aktuelizuju svoje statuse tokom dana ~e{}e imaju narcisoidne karakteristike.

6 utorak, 27. mart 2012. GLAS SRPSKE

[okantan iskaz biv{eg operativca AID-a Edina Garaplije tu`iocima iz 2002. godine

"[eve" pobile rezerviste JNA u Velikom parkuFOTO: GLAS SRPSKE

Herenda je rekao da su sa aktivnostima "[eva" bili upoznati Bakir Alispahi}, Asim Dautba{i}, Enver Mujezinovi}, pa ~ak i vojna struktura, odnosno generali Fikret Muslimovi} i Jusuf Ja{arevi}, kao {ef vojne bezbjednosti, rekao Garaplija tu`iocimaSARAJEVO - Pripadnici tajne teroristi~ke grupe "[e ve" ubi li su sa ra jevskog "Romea i Juliju" na Vrbawa mostu, {to je pripisano Srbima, snajperom su ga|ali vojnike UNPROFOR-a sa zgrade Izvr{nog vije}a i ubili 12 rezervista JNA u Velikom parku. Re kao je to tu `i oci ma Kantona Sarajevo 23. aprila 2002. go di ne ope ra ti vac bo{wa~ke tajne slu`be AID Edin Garaplija u iskazu koji ve} nekoliko dana u nastavci ma objavquje sa ra jev ski "Dnevni avaz". Garaplija je ispri~ao da je u maju 1996. godine od direktora AID-a Kemala Ademovi}a dobio nalog za sprovo|ewe akcije "Orao" ~iji je ciq bi lo pra }ewe i ha p{ewe je dnog od kqu ~nih qudi, a jedno vrijeme i komandanta "[eva" Neyada Herende. Dodao je da se Ademovi} `alio da kao {ef AID-a, navodno, nije dobio uvid u postojawe "[eva" te da mu je tek na in sistirawe wegov zamjenik Neyad Ugqen dostavio spisak sa desetak imena ~la no va te taj ne gru pe, me|u kojima nije bilo imena Herenda. Ispri~ao je da su kod Herende kada je uhap{en na|ene le gi ti ma ci je SDB-a, AID-a, policijska zna~ka, slu`beni paso{ i specijalne propusnice. Herenda je rekao da je u maju 1992. godine dobio nalog od Asima Dautba{i}a i Ugqena da likvidira grupu zatvorenika koji su dovedeni u Dom milicije.

SARAJEVSKOG ju" "Romea i Juli nisu ubili Srbi

"[EVE" pucale po vojnicima UNPROFOR-a sa Izvr{nog vije}a- Na moje pitawe za{to je to ura dio, za {to je li kvidirao te qude, Herenda mi je rekao: "Pa {ta, to su bili ~etnici." Onda mi je precizirao da je taj dan likvidirano ukupno 12 qudi, osam rezervnih pripadnika JNA i ~etiri civila, od kojih je bila jedna `ena. Rekao je da ih je pos tro jio ispred Doma milicije i iz pu {ko mi traqeza pu cao u wih. Na kon {to je po bio ove zarobqenike i civile, He ren da je sva kom od wih pu cao u gla vu. Po na lo gu {efova, drugi pripadnici koji su se na{li tu na okupu odvukli su te le{eve na Darivu i spalili ih - kazao je Garaplija.

Edin Garaplija

BIOGRAFIJAGaraplija je u Slu`bi dr`avne bezbjednosti (SDB) radio od juna 1992. godine, a poslije transformacije SDB-a u AID postao je {ef Potcentra za tajna poja~ala. Na to mjesto imenovao ga je tada{wi direktor AID-a Kemal Ademovi}, koji danas obavqa funkciju zamjenika predsjedavaju}eg Skup{tine Kantona Sarajevo.

Prema Garapliji, "[eve" su pored selektivnih meta, vje`bale i pucaju}i sa sarajev skih zgra da i ko ta po Grbavici, dijelu grada koji su u ratu kontrolisali Srbi. - Herenda je priznao da je ga|ao "babe u crnini", jer je znao da se ta ko ne no se Bo{wakiwe!? Ta da sam ga pitao ko je stajao iza tih naredbi, on je uvijek na prvom mjestu navodio Ugqena. Zatim mi je rekao da su s aktivnostima "[eva" bili upozna ti Ba kir Ali spa hi}, Asim Dautba{i}, Enver Muje zi no vi}, pa ~ak i voj na struktura, odnosno generali Fikret Muslimovi} i Jusuf Ja {a re vi}, kao {ef voj ne bezbjednosti - tvrdio je Garaplija. Zajedno sa pripadnikom "[eva" Draganom [o{i}em Herenda je na Vrbawa mostu

Ubistvo "Romea i Julije"U maju 1993. godine Bo{ko Brki} i Admira Ismi}, "sarajevski Romeo i Julija", ubijeni su na Vrbawa mostu u Sarajevu pri poku{aju da pre|u u srpski dio grada - Grbavicu, a taj zlo~in do danas nije rasvijetqen niti je iko za wega odgovarao. Srpski mediji javili su tada da su Admira i Bo{ko ubijeni iz snajpera sa nekada{we zgrade Izvr{nog vije}a, a sarajevski i svjetski mediji optu`ili su Vojsku RS. likvidirao i mladi par, djevojku i mladi}a, koji su u medijima prozvani sarajevski

"Romeo i Julija". - Medijima je plasirano da su ubijeni sa srpske strane. Herenda je bio precizan i rekao da su se on i Dragan nalazili na prostoru biv{e zgrade "Steleksa", odnosno Elektrotehni~kog fakulteta. Zamaskirani, sa te pozicije ga|ali su Vrbawa most, jer su mladi} i djevojka poku{ali da pre|u na stranu Republike Srpske - naveo je Garaplija. Herenda je priznao da je bilo i snajperisawa po snaga ma fran cus kog UN PRO FOR-a, te da je jednog francuskog vojnika ga|ao sa zgrade Izvr{nog vije}a. - Pu cao je kroz pro laz izme|u Muzeja i zgrade Izvr{nog vi je }a, stva ra ju }i privid da je pucano iz okupirane Grbavice - kazao je Garaplija.

Garaplija je kazao da je za wega najupe~atqivije nedjelo Herende i "[eva" bio atentat na prvog komandanta Armije RBiH Sefera Halilovi}a u kojem su stradali wegova supruga i {urjak. Ka zao je da je He ren da izvr{io i poku{aj atentata na Ismeta Bajramovi}a ]elu, koji je prikazan kao "obra~un mafije". - Herenda mi je tada prenio da je imao i neke aktivnosti s Alispahi}em (Bakirom) oko droge, {to je moglo biti jedan od motiva uklawawa Bajramovi}a - tvrdio je Garaplija. Herenda je u iskazu pomenuo i osuje}eni poku{aj likvidacije Fikreta Abdi}a u Hrvatskoj, a koji je, tvrdio je Garaplija, ra|en prema nalogu Ali spa hi }a, Ugqena i Mujezinovi}a.

Su|ewe Radovanu Karaxi}u

Odbrana }e tra`iti osloba|aju}u presuduHAG - Piter Robinson, pravni savjetnik biv{eg predsjednika Republike Srpske Radovana Karayi}a, rekao je ju~e da }e odbrana podnijeti zahtjev za dono{ewe osloba|aju}e presude nakon {to tu`ila{tvo okon~a dokazni postupak, javile su agencije. - Mo`emo da se pripremimo za usmeni postupak sedam dana poslije zavr{etka dokaznog postupka optu`be - rekao je Robinson. Zahtjev }e biti predat u skladu sa pravilom Ha{kog tribunala koje predvi|a da }e po zavr{etku izno{ewa dokaza optu`be, pretresno vije}e usmenom odlukom, nakon {to saslu{a argumente strana, donijeti osloba|aju}u presudu po bilo kojoj od ta~aka optu`nice ako nema dokaza koji mogu biti osnov za osudu. O~ekuje se da dokazni postupak tu`ila{tva bude zavr{en do kraja aprila.

OHR i ICMP skrivali tijelo Pali}a?BAWALUKA - U igri oko osmogodi{weg skrivawa posmrtnih ostataka pukovnika Armije RBiH Avde Pali}a identifikovanih 2009. godine u~estvovali su Me|unarodna komisija za nestale (ICMP) i Kancelarija visokog predstavnika (OHR) koja je tih godina na Republiku Srpsku vr{ila naj`e{}e pritiske u vezi sa pronalaskom tijela tog oficira, pokazuju povjerqiva dokumenta koja su u posjedu Radio-televizije RS (RTRS). Prema tim dokumentima, na insistirawe komisije Vlade RS koja se bavila "slu~ajem Pali}" direktoru ICMP-a Ketrin Bomberger obratio se tada{wi zamjenik visokog predstavnika Peter Bas Beker sa pitawem "da li bi bilo mogu}e uporediti DNK uzorke do sada neidentifikovanih tijela ekshumiranih u Rogatici sa DNK uzorcima koje su dali ~lanovi porodice pukovnika Pali}a". Pismo je upu}eno 29. januara 2007, a 9. februara iste godine uslijedio je odgovor - "pore|ewe je ve} obavqeno, ali se DNK profili ne podudaraju". Uzorci su se, me|utim, poklopili dvije i po godine kasnije kada je porodica Pali} ba{i} rekao je RTRS-u da je bezbroj puta ukazivao na to da je mogu}e da su posmrtni ostaci tu, ali je nai{ao na gluve u{i u ICMP-u. On isti~e da se FRIZIRANI opravdana sumwa pojavila karezultati DNK analize da su identifikovani posmrtni ostaci dva Pali}eva Posmrtni ostaci ratnog saborca, koji su ekshumirani komandanta Armije RBiH u kada i Pali}evi. @epi ekshumirani su u novem- Rafi Gregorijan i Amor bru 2001. godine iz masovne Ma{ovi} su helikopterima i grobnice Vragolovi na podru- tenkovima do{li u Rasadnik, a ~ju Rogatice, a identifikovani prethodno su objavili da su losu u FBiH gdje su dr`ani osam cirali tijelo Pali}a. I {ta se desilo - kopali su na mjestu godina poslije ekshumacije. ^lan Komisije Vlade RS koje sam ja dvije godine ranije za "slu~aj Pali}" Jasmin Odo- prekopao - ka`e Odoba{i}. zaprijetila da }e identifikaciju posmrtnih ostataka iz Vragolova obaviti u inostranstvu.

Povjerqiva dokumenta otkrivaju istinu o slu~aju biv{eg oficira Armije RBiH

GLAS SRPSKE utorak, 27. mart 2012. 7

Obiqe`eno 20 godina od zlo~ina nad Srbima u Sijekovcu

VijestiSarajevo

Prvi ratni zlo~in u BiH i daqe bez kazne

Francuzi bi da grade koridorSARAJEVO - Ministar ko mu ni ka ci ja i tran spor ta BiH Da mir Hayi} i am ba sa dor Fran cus ke u BiH Rolan @il saglasili su se ju~e u Sarajevu da je iz gradwa auto pu ta na me |u na ro dnom ko ri do ru 5C je dan od prioriteta BiH i proje kat ko ji ima evrop ski zna ~aj, ja vi le su agencije. Oni su istakli da pos to ji ogro mno in te re so vawe francuskih kompanija za u~e{}e u izgradwi koridora.

Sud BiH

Presuda za zlo~ine u KalinovikuSA RA JE VO - Pred Odjeqewem za ra tne zlo~ine Suda BiH danas }e bi ti izre ~e na prvostepena presuda u "pre dme tu Mi lan Pe ri} i drugi", javile su agencije. U optu`nici se na vo di da su Pre drag Terzi} i Aleksandar Ce ro vi na na du `nos ti po li ca ja ca Sta ni ce ja vne bez bje dnos ti Ka li no vik, a Spasoje Doder i Peri} na mjestu vo|a patrolnog sektora od juna do septembra 1992. godine u~i ni li i po ma ga li pro gon cje lo ku pnog bo{wa ~kog sta no vni{tva op{tine Kalinovik. Optu`eni su i za napad na sela Jela{ca i Vi ho vi }i gdje je uha p{e no 11 mu {ka ra ca, koji su kasnije izgubili `i vo te u za to ~e ni{tvu.

IZVOR: REPUBLI^KI CENTAR ZA ISTRA@IVAWE RATNIH ZLO^INA RS

Regularne snage Hrvatske zajedno sa paravojnim muslimansko-hrvatskim formacijama tada{we Socijalisti~ke Republike BiH u Sijekovcu ubile 46 civila, uglavnom `ena, djece i staracaPRIREDILA: SANDRA MILETI] sandra@glassrpske.com

SIJEKOVAC - Wegovo preo sve {ten stvo vla di ka zvorni~ko-tuzlanski Vasilije slu`io je ju~e u crkvi Svete velikomu~enice Ogwene Marije u Sijekovcu liturgiju povodom 20 godina od zlo~ina nad Srbima u ovom mjestu i parastos za sve nevino postradale. Agresija oru`anih snaga Hrvatske na Srbe u BiH i pokoq u Si je kov cu 26. mar ta 1992. godine najavili su po~etak rata u BiH. Regularne snage Hrvatske zajedno sa paravojnim muslimansko-hrvatskim formacijama tada{we Socijalisti~ke Republike BiH u Sijekovcu su ubile 46 civila, uglavnom `ena, djece i staraca. Vijence i cvije}e na spomen-plo~u polo`ili su delegacija Vlade Srpske u kojoj su premijer Aleksandar Yombi}, ministar za rad i bora~koin va lid sku za {ti tu Pe tar \oki} i ministar trgovine i

turizma Gorana Zlatkovi}, izaslanik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i delegacija Narodne skup{tine Srpske. Osim wih, vijence su polo`ili delegacije Republi~ke organizacije zarobqenih i poginulih boraca i nestalih civila Srpske, Tre}eg pje {a dij skog Re pu bli ke Srpske puka, delegacija Bora~ke organizacije Republike Srpske, SUBNOR-a, civilnih `rtava rata, Saveza i udru`ewa ratnih i vojnih invalida Srpske, de le ga ci ja op{tine Brod sa na~elnikom Milovanom ^erekom i predstavnici Rafinerije nafte Brod. Predsjednik Vlade Republi ke Srpske Ale ksan dar Yombi} izjavio je da ni danas nema odgovora na pitawe za{to se prije 20 godina dogodio zlo ~in u Si je kov cu i po zvao pra vo su dne or ga ne BiH da procesuiraju po~inioce ovog zlo~ina. - Razloga za ovakav zlo~in

nad nedu`nim civilima, nad djecom, sasvim sigurno nije bilo, a ono {to ovaj doga|aj ~ini jo{ tragi~nijim i bolnijim jeste ~iwenica da u to vrijeme nije bilo rata u BiH - rekao je Yombi}. Istakao je da pravedna ka zna mo `e bi ti bar ma la utjeha porodicama stradalih.

O^IGLEDNO da pravosudne institucije ovaj zlo~in ne}e da procesuiraju- Samo kada se izjedna~i odnos prema `rtvama i kada zlo ~in ci nad Srbi ma bu du izvedeni pred lice pravde i pravedno osu|eni, onda }emo mo}i da govorimo o prosperitetnijem zajedni~kom `ivotu na ovim prostorima. Do tog dana zahtijeva}emo i tra`iti pravdu za sve srpske `rtve i od toga ne}emo odustati - rekao je Yombi}. Ministar rada i bora~koinvalidske za{tite RS Petar

\oki} izjavio je da neprocesuirawe zlo~ina u Sijekovcu 1992. godine daje mnogo razloga za sumwu u pravednost pravosudnih institucija BiH i me|unarodne zajednice. - O~igledno je da taj zlo~in pravosudne institucije BiH ne `ele da procesuiraju, niti je to ikada u~inio Ha{ki tribunal. Time su nam pokazali da imamo puno razloga da sumwamo u wihovu pravednost i u budu}nosti moramo jo{ glasnije da govorimo o ovim zlo~inima - rekao je \oki}. Napomenuo je da su zlo~in u Sijekovcu po~inile regularne snage Hrvatske vojske, koje su prije 20 godina pre{le na teritoriju BiH i brutalno ubile devet stanovnika, ~i me je ta da uspos tavqena spirala zlo~ina u BiH. "Glas Srpske" ranije je objavio Informaciju o situaciji na podru~ju bosanske Posavine hrvatskog Ministarstva unutra{wih poslova iz marta 1992. godine, koja do-

kazuje da su dr`avni vrh i nadle`ne slu`be u Hrvatskoj odmah bile obavije{tene o zlo~inima nad Srbima u Sijekovcu. Slu`ba za za{titu ustavnog poretka, koja je radila u sklopu MUP-a Hrvatske, sa~inila je informaciju odmah poslije masakra u Sijekovcu. - Slu`ba raspola`e provjerenim operativnim saznawima da je no}as (26/27.3.1992. godine), u mjestu Sijekovac kod Bosanskog Broda "Prka~inova grupa" li{ila `ivota desetak osoba srpske nacionalnosti koje su htjele predati oru`je Kriznom {tabu Skup{tine op{tine Bosanski Brod - navedeno je u toj informaciji koju je 27. marta 1992. godine potpisao pomo}nik mi nis tra po li ci je Hrvatske Jerko Vukas. Informacija je dostavqena na ne ko li ko adre sa ukqu~uju}i i tada{weg predsjednika Hrvatske Frawu Tu|mana i ministra policije Ivana Veki}a.

Zvornik

Pomo} porodici Bawanovi}ZVORNIK - Potpredsjednik Republike Srps ke Enes Suqka no vi} posjetio je ju~e u Kozluku po ro di cu Fa di la Bawano vi }a, ko ji je prije nekoliko mjeseci preminuo i poru~io im da ni su za bo ravqeni kao ni preminuli Bawanovi}, prenose agencije. Posjeti je prisustvovao i pot pred sje dnik FBiH Svetozar Pudari}, a za porodicu Bawanovi} obezbije|ena je i nov~ana pomo}.

Seminar o implikacijama ulaska Hrvatske u EU na BiH

Prijeti trgovinska izolacijaSA RA JE VO - Te {ko je o~ekivati da BiH do 1. januara idu}e godine ispuni sve uslove koji se pred wu postavqaju i spremno do~eka ulazak Hrvatske u EU, ocijenila je ve}ina u~esnika seminara o temi "Implikacije ulaska Hrvatske u EU na BiH", koji je odr`an ju~e u Sarajevu. Direktor Direkcije za evrop ske in te gra ci je BiH Nevenka Savi} rekla je da je period da se pripremimo za ulazak Hrvatske u EU prili~no kratak, ali da je mo`da mogu}e ne{to uraditi ako se odmah pris tupi potrebnim aktivnostima. Predsjedavaju}i Komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamenta BiH Danijela Martinovi} izjavila je da postoji opasnost da BiH bude izo lo va na ka da Hrvat ska 2013. godine u|e u EU. - Pod izolacijom podrazumijevam situaciju da BiH ne}e mo}i da izvozi veliki broj proi zvo da ko je je do sa da

NA HRVATSKO tr`i{te ne}e mo}i veliki broj proizvodaizvozila, prije svega mlijeko, mlije~ne prera|evine, meso i mesne prera|evine - rekla je Martinovi}eva. Pomo}nik ministra spo-

qnih poslova i evropskih integracija Hrvatske Dubravka Vla{i}-Ple{e rekla je da se poslije pristupawa Hrvatske Uniji o~ekuje smawewe uvoza prehrambenih proizvoda iz BiH zbog toga {to oni ne}e ispuwavati evropske standarde o bezbjednosti hrane. @. D.

8 utorak, 27. mart 2012. GLAS SRPSKE

Ministarstvo odbrane i daqe }uti o poligonu u Glamo~u

Dru{tvoOdlazak Bogdana JamexijeBEOGRAD - U Beogradu je u 80. godini preminuo vi{egodi{wi predsjednik Udru`ewa Srba iz BiH Bogdan Jameyija. Jameyija je ro|en 1933. godine u mjestu Rore kod Glamo~a. On je vi{e decenija bio direktor Doma zdravqa "Milutin Iv ko vi}" u beo grad skoj op {ti ni Pa li lu la, a fun kci ju predsjednika Udru`ewa Srba iz BiH obavqao je u dva mandata. Bio je poznat po svom humanitarnom radu, a autor je i desetak kwiga pripovjedaka, ~ija je tematika uglavnom vezana za wegov rodni kraj. Dr Bo gdan Ja meyija pre mi nuo je u ne djequ, a bi }e sa hrawen danas u 14.30 ~asova na Novom grobqu u Beogradu.FOTO: ARHIVA

GLAMO^ - Ministarstvo odbrane BiH se ni poslije pola godine nije izjasnilo o zahtjevu Vlade FBiH da li i daqe postoji "javni interes" za kori{}ewe vojnog poligona u Glamo~u, koji je izgra|en na srpskoj imovini, prenose agencije.

Nakon {to su Srbi iz Glamo~a najavili da }e tra`iti povrat svoje zemqe, koju im je poslije rata nezakonito i bez naknade oduzelo tada{we MO FBiH za potrebe izgradwe vojnog poligona, Vlada FBiH zatra`ila izja{wavawe MO BiH.

Preminuo predsjednik ra~una za pla}awe poreza Udru`ewa Srba iz BiH na nepokretnosti

Jo{ nije po~ela podjela

KaznaZakon o porezu na nepokretnosti stupio je na snagu 1. januara ove godine, a i pored prijetwi kaznama i nekoliko pomjerawa rokova, veliki broj vlasnika jo{ nije prijavio nekretnine. - Svi koji nisu prijavili nekretnine mogu jo{ to da u~ine. Kazna za jednu neprijavqenu nekretninu iznosi}e 1.000 maraka - kazali su u Poreskoj upravi.

Zbog nesre}e na pruzi kod Doboja

Suspendovana dva radnika "@eqeznica RS"

Procijewena vrijednost nepokretnosti u RS oko 47 milijardi KM

Ra~uni na ~ekawuPoreska uprava ranije najavqivala da }e podjela ra~una krenuti po~etkom marta, a Vidovi}eva ranije rekla da je PURS obavezna da ra~une dostavi do 31. martaPI[E: MARIJANA MIQI] marijanam@glassrpske.com

DOBOJ - Dvojica radnika u "@eqeznicama RS" suspendovana su zbog saobra}ajne nesre}e koja se dogodila u subotu ujutro na pruzi Doboj - Maglaj, rekla je portparol @RS Milanka Stameni}. U nesre}i nije bilo povrije |e nih, ali je pri ~iwena mawa materijalna {teta. Stameni}eva je rekla da su zaposleni suspendovani, jer je vjerovatno rije~ o qudskom propustu, ali to se jo{ utvr|uje.

- Jedan voz stajao je na kolosijeku, a nije bila preba~ena skretnica da kad drugi nai|e vozi svojim kolosijekom. Kada je druga kompozicija nai{la, lokomotiva je pro {la, a ka ko skre tni ca nije bila preba~ena, vagoni su se preusmjerili i krenuli prema kolima koja su stajala - objasnila je ona i naglasila da su se tu nalazili skretni~ar i otpravnik vozova, te da nije bilo putnika. Sl. P.

Skandal u Mostaru zbog gradske vije}nice

Bo{waci odbili da do|u na otvarawe

BAWALU KA - Po dje la ra~una za pla}awe poreza na nepokretnosti u Srpskoj jo{ ni je po ~e la, a u Po res koj upravi RS ka`u da ne znaju kada }e po~eti. Poreska uprava Republike Srpske ranije je najavqivala da }e podjela ra~una krenuti po~etkom marta, a direktor Poreske uprave Zora Vidovi} ranije je rekla da je PURS, prema novom Zakonu o porezovanim nepokretnostima, obavezna da ra~une dostavi najkasnije do 31. marta. U Poreskoj upravi RS ju~e nisu mogli da ka`u da li }e ove sedmice po~eti dodjela ra~una, dodaju}i da }e se najvjerovatnije o podjeli ra~una fizi~kim i pravnim licima za pla}awe po-

reza na nepokretnosti oglasiti danas ili sutra. Sve op {ti ne u Srpskoj dostavile su poreske stope poreza na nepokretnosti, koje se kre}u od 0,05 do 0,25 odsto.

POREZ }e se pla}ati u dva dijelaZbog razli~itih poreskih stopa na osnovu kojih }e biti obra~unavan porez na nekretnine, stanovnici u pojedinim op{tinama RS pla}a}e i do pet pu ta vi {e po re za u odnosu na lokalne zajednice sa najni`om poreskom stopom. Poreski obveznici porez }e pla}ati u dva dijela, a rok za prvu uplatu je najkasnije do 30. juna.

- Do tada }e svi poreski obveznici koji su prijavili nekretnine morati da uplate najmawe polovinu poreza, dok je rok za pla}awe preostalog iznosa 31. decembar - kazali su u PURS-u. U Po res koj upra vi pod sje }a ju da su sta no vni ci oslobo|eni poreza na stambe ni pros tor po vr{i ne 50 kvadratnih metara plus dodatnih deset metara po ~lanu doma}instva, dok se ostatak stambenog prostora oporezuje. - Ovaj zakon je povoqniji za gra|ane RS koji posjeduju jednu stambenu jedinicu i u kojoj `ive jer za tu nekretninu fakti~ki ne}e ni pla}ati porez - istakli su u Poreskoj upravi.

Stanovnici su oslobo|eni pla}awa poreza na obradivo poqoprivredno zemqi{te i objekte koji slu`e za vlastitu poqoprivrednu proizvodwu. Porez ne}e biti napla}ivan ni na ne po kre tnos ti u vlasni{tvu dr`avnih organa, diplomatskih predstavni{tava, vjerskih zajednica i na javnu infrastrukturu. Porez se ne}e pla}ati ni za nekretnine koje se koriste za obrazovne, sportske, kulturne, nau~ne, zdravstvene i humanitarne svrhe. Prema posqedwim podacima, procijewena vrijednost svih nepokretnosti u RS iznosi 47,4 milijarde maraka, od ~ega se na objekte odnosi 23,8 milijardi, a na zemqi{te 23,6 milijardi maraka.

Vlasnik "Pres komerca" poku{ava da prevari javnost i institucije RS

Jawetovi}: [arenac vlasnik "Fokusa"BAWALUKA - Vlasnik lista "Fokus" Zoran [arenac ju~e je obavijestio javnost, institucije RS i zaposlene da odustaje od preuzimawa vlasni{tva nad preduze}em "Pres komerc", izdava~em tih novina, jer navodno jo{ nije zavr{ena procedura preuzimawa u Privrednom sudu Bawaluka. Me|utim, vlasnik kompanije "Tamaris" Milorad Jawetovi} tvrdi da je procedura zavr{ena i da je vlasnik "Pres komerca" [arenac, o ~emu postoji rje{ewe suda. - [arenac je sve vrijeme bio direktor lista "Fokus", procedura preuzimawa je zavr{ena, imam rje{ewe suda o tome, potpisano od strane sudije koji je ranije vodio ste~aj istakao je Jawetovi} i dodao da je [arencu dao preduze}e bez naknade, a da je on "firmu doveo dotle dokle je doveo". U pismu [arenac navodi da se povla~i "imaju}i u vidu medijsku hajku koja se vodi protiv wega i Fokusa". - Smatram da se obaveza preuzimawa ne mo`e sprovesti. Pored povla~ewa potpisa o preuzimawu, podnosim neopozivu ostavku na mjesto direktora "Pres komerca", te molim vlasnika da moje podatke izbri{e iz kartona deponovanih potpisa - navodi [arenac. Tvrdi da mu od decembra 2011. godine nisu dostavqene poslovne kwige, te da posqedwe javne zloupotrebe spadaju u domen odavawa slu`bene tajne.

JAWETOVI]: Procedura zavr{ena, imam rje{ewe sudaJawetovi} demantuje tvrdwe koje je iznio [arenac. - On je i ranije bio direktor, a nikada mi nije poslao izvje{taj o radu. Ja sam zato i digao ruke od toga, radili su

MOSTAR - U Mostaru je ju~e otvorena nova zgrada gradske vije}nice, a sve~anost je protekla u znaku svojevrsnog skandala jer otvarawu nije prisustvovao niko od predstavnika Bo{waka, prenose agencije. ^lanovi Kluba Bo{waka u Gradskom vije}u Mostara rekli su da ne}e prisustvovati sve~anosti zbog, kako su naveli, postavqawa spomen-obiqe`ja koje sadr`i nacionalne i vjerske simbole samo jednog naroda - hrvatskog. Iz ovog kluba ocjewuju da je rije~ o provokaciji i isti~u da je to "vrhunac licemjerstva gradona~elnika Mostara Qube Be{li}a, koji je tvrdio da se u krugu vije}nice ne}e nalaziti spomen-obiqe`ja sa nacionalnim i vjerskim simbolima". Be{li} je izrazio `aqewe zbog nedolaska ~lanova Kluba Bo{waka i dodao da postavqenim spomen-obiqe`jem ste}kom nikoga nisu htjeli da iritiraju. Klub Hrvata u Gradskom vije}u Mostara izrazio je iznena|ewe i ~u|ewe retorikom Kluba Bo{waka, koje je, kako su saop{tili, prepuno uvredqivih izjava na ra~un spomenobiqe`ja i poginulih pripadnika hrvatskog naroda.

PREUZIMAWEAgencija Srna 8. decembra emitovala je vijest da je Zoran [arenac sa kompanijom "Tamaris" potpisao ugovor o preuzimawu preduze}a "Pres komerc", izdava~a novina "Fokus". - [arenac je zahvalio dosada{wem vlasniku na podr{ci u radu prethodnih godina, dodaju}i da su pred novinama novi izazovi i da }e on kao novi vlasnik sa preduze}em NID "Orfej - Ekstra" udru`enim snagama poku{ati da podigne "Fokus" na vi{i nivo, pi{e u toj vijesti.

{ta su htjeli i sada imaju dug oko dva miliona maraka za poreze - kazao je Jawetovi}. Ka`e da je [arenac vodio sve poslovne kwige i da je kao direktor bio odgovorno lice. - Treba ispitati kako je [arenac dobijao ovjerene potvrde da ima izmirene sve obaveze prema buyetu kako bi u~estvovao na tenderima - rekao je Jawetovi}. [arenac novinarima "Fokusa" nije isplatio ~etiri plate, a nije upla}eno ni 30 mjeseci obaveza prema Fondu zdravstva i PIO. Na ime poreza "Pres komerc" Poreskoj upravi RS duguje 840.000 KM, a za PDV je du`an 124.000 KM. Zanimqivo je da je pismo o "odustajawu od preuzimawa" [arenac uputio Privrednom sudu Bawaluka, Poreskoj upravi RS, UIO, poslovnim bankama, zaposlenim u "Fokusu" i medijima. S. T.

GLAS SRPSKE utorak, 27. mart 2012. 9

Privrednici iz Majamija zainteresovani za ulagawa u SrpskuBAWALUKA - Privrednici iz Majamija zainteresovani su za ulagawa u Republiku Srpsku kada je rije~ o proizvodwi energije iz biomase i drugih obnovqivih izvora, izjavila je zamjenik gradona~elnika Bawaluke Jasna Brki}, prenijele su agencije. Brki}eva, koja je pro{le sedmice boravila u Majamiju na poziv Privredne komore ovog grada i organizatora modne manifestacije "Majami interne{nel fe{n vik", rekla je da su doma}ini iskazali interesovawe za turisti~ke potencijale i organski proizvedenu hranu.

U postupku zakqu~ivawa 38 kreditnih sporazuma u BiH

VijestiOgla{avawe

Projekti ~ekaju 982 miliona evra kreditaKreditira}e se uglavnom projekti iz putne i vodovodne infrastrukture, projekti prevencije i za{tite od poplava, projekti u zdravstvenom i energetskom sektoruFOTO: ARHIVA PI[E: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

Zakon veliki korak ka EUBIJEQINA - Nacrt zakona o nedopu{tenom ogla{avawu, kojim se ure|uje tr`i{te u Republici Srpskoj veliki je korak prema EU, rekla je pomo}nik ministra trgovine i turizma Du{anka Tegeltija na javnoj raspravi o Nacrtu zako na, ko ja je odr`a na u Bi jeqini, pre ni je le su agencije.

BAWALUKA - U BiH je trenutno u postupku zakqu~ivawa 38 kreditnih sporazuma za finansirawe isto toliko projekata ukupne vrijednosti od 982,5 miliona evra. U Ekonomskom i fiskalnom programu BiH za 2012. godinu, u ~ijoj izradi je u~estvovala Direkcija za ekonomsko planirawe BiH navodi se da je od ovih sporazuma wih 19, ~ija je ukupna vrijednost 374,2 miliona evra, zakqu~eno i da su trenutno u postupku ratifikacije, poslije ~ega }e sredstva biti na raspolagawu. Kreditira}e se uglavnom projekti iz putne i vodovodne infrastrukture, projekti prevencije i za{tite od poplava, projekti u zdravstvenom i energetskom sektoru. U programu se isti~e da je javna zadu`enost BiH i daqe u okviru mastri{kog kriterijuma, te da se prema kriterijima MMF-a i Svjetske banke, BiH svrstava u umjereno zadu`ene zemqe. - Pokazateqi nivoa javnog duga BiH trenutno nisu zabriwavaju}i i on ne ugro`ava fiskalnu odr`ivost, ali dinamika zadu`ivawa, namjena kredita te dugoro~ni problem deficita teku}eg ra~una platnog bilansa nala`u potrebu stalnog pra}ewa. Priliv novih kredita treba biti pove-

Bawaluka

Podr{ka turizmuBAWALU KA U Bawalu ci je ju ~e pred stavqen projekat "Tehni~ka po mo} za po dr{ku industriji turizma u BiH", ~iji je ciq razvoj odr`ivog turizma u okviru priprema BiH za ~lanstvo u EU oja~avawem kapaciteta koji podr`avaju ovu industriju na nivou BiH, Republike Srpske i FBiH, kao i Br~ko distrikta, prenijele su agencije. Projekat je finansiran iz sredstava IPA u iznosu od 1,9 miliona evra.

BiH }e u ovoj godini morati da vrati 919,5 miliona KM

zan sa projektima koji bi doprinijeli ubrzawu reformi, kao osnove za daqi privredni rast - navodi se u programu.

JAVNI DUG BiH trenutno nije zabriwavaju}iPrema projekcijama ukupan javni dug BiH u ovoj godi ni dos ti }i }e 10,1 milijardi maraka, dok bi u 2013. i 2014. godini trebalo da iznosi 9,9 odnosno 9,2 milijardi KM. Kada je u pitawu otplata duga, BiH }e u ovoj godini morati da vrati 919,5 miliona KM, u 2013. godini 1,083, a u 2014. godini 1,117 milijardi KM.

- Iznos projektovan za otplatu spoqnog duga u 2013. godini ima zna~ajno pove}awe u odnosu na 2012. godinu i rezultat je dospije}a obaveza po stend-baj aran`manu. Skoro dvostruko pove}awe otplate unutra{weg duga u 2012. godini u odnosu na 2011. rezultat je planiranog izdavawa tre-

zorskih zapisa u entitetima navodi se u ovom programu. Glavni rizici po pitawu projekcija stawa spoqnog duga i otplate odnose se na kretawa evra u odnosu na druge valute i pogor{awe kreditnih uslova. S obzirom na to da je vi{e od polovine duga BiH ugovoreno u evrima, pre-

PROJEKTI U RSKada je u pitawu Republika Srpska, planirano je, izme|u ostalog, zadu`ivawe za nabavku talgo vozova u RS od 32 miliona evra, za vodovod i kanalizaciju 50 miliona evra, za bolnice 100 miliona evra, za za{titu od poplava 55 miliona evra, za univerzitet 13 miliona, za bolnice u Nevesiwu i Gradi{ci po 2,5 miliona, a za projekat "Cijevna tri" 50 miliona evra.

ostali dio duga podlo`an je promjenama kursa evra. Eko nom ski ana li ti ~ar Zoran Pavlovi} ka`e da su u da na{woj si tu aci ji, ka da privreda BiH posr}e i kada je poreska koncepcija puwewa buyeta koncipirana tako da optere}uje one koji rade u ote`anim uslovima, male {anse za stvarawe dovoqno sredstava za otplatu i teku}ih obaveza, a posebno budu}ih. - Zadu`enost BiH postaje sve ve}e optere}ewe buyetima, kako entitetskim, tako i buyetu BiH, jer je privredni ambijent sve lo{iji - naglasio je Pavlovi} i dodao da je vrlo te{ko re}i da li su dosada{wi krediti pravilno iskori{}eni.

Vlada RS

Stipendije za studenteBAWALUKA - Ministarstvo prosvjete i kulture RS ove godine ima na raspolagawu 200.000 KM za stipendirawe studenata u inostranstvu, rekao je resorni ministar Anton Kasipovi}, prenijele su agencije. Ministarstvo nauke i tehnologije RS izdvojilo je 90.000 KM za stipendirawe 13 studenata drugog i tre}eg ciklusa na univerzitetima u RS, BiH i inostranstvu, kojima }e stipendije biti uru~ene posredstvom Fonda "Dr Milan Jeli}", a ugovori }e biti potpisani danas.

Prevoznici {irom RS negoduju zbog rasta cijena goriva

Neizbje`no poskupqewe javnog prevozaPRIJEDOR - Prevoznici {i rom Srpske ne go du ju zbog poskupqewa goriva i isti~u da }e rast cijena nafte neminovno dovesti do poskupqewa karata u javnom prevozu. U Prijedoru je poskupqewe goriva ve} uticalo na pro mje nu ci je na ka ra ta u grad skom pre vo zu, pa ta ko autobuska karta umjesto jedne sada ko{ta 1,30 KM. [ef Odsjeka za saobra}aj i parkinge Aleksandar Jefti} potvrdio je da su dva od tri prevoznika koja odr`avaju ~etiri gradske autobuske linije bez odluke op{tine pove}ala cijene gradskog prevoza. - Jo{ ranije smo dobili zahtjeve prevoznika za pove}awem cijena karata, ali op{tina nije donijela odluku kojim to odobrava - rekao je Jefti}. U Akcionarskom dru{tvu "Drina trans" u Zvorniku nisu povisili cijene prevoza, ali isti~u da imaju mawe putnika. - Na{i autobusi su skoro prazni. Nismo povisili cijene, ali tek kad "podvu~emo crtu", vidje}emo na ~emu smo. Me|utim, ako se i daqe nastavi rast cijene nafte, vjerovatno }e i kod nas bi ti pomjerawa - ka`u u ovom preduze}u. Pred sje dnik Udru `ewa autoprevoznika regije Bira~ i Semberija Mladen Goli} ocijenio je da autoprevoznike vi{e optere}uje stalno poskupqewe goriva nego nedosta tak po sla u posqedwe vrijeme. U Bawaluci je ve} poskupio prigradski prevoz za 0,70 KM, dok prevoznici ka`u da grad ski pre voz ne }e pos kupqivati do kraja aprila. Eko nom ski ana li ti ~ar Spoqno trgo vin ske ko mo re BiH Igor Gavran rekao je da svaki rast cijena energenata uti~e na privredu i na standard gra|ana. - Pos kupqewa go ri va u najve}oj mjeri ide "na ruku" buyetima zbog toga {to se sa svakim pove}awem pove}avaju prihodi od PDV-a i samim tim nema nikakvog interesa BiH da se umije{a ili donese neku odluku o regulisawu kretawa cijena goriva - kazao je Gavran. D. K. - S. S.

Legalizacija

PismoPredstavnici Udru`ewa prevoznika za unutra{wi i me|unarodni transport RS uputili su ju~e predsjedniku RS Miloradu Dodiku pismo u kojem tra`e hitan sastanak sa wim povodom rasta cijena nafte i goriva u Srpskoj. - Molimo da primite predstavnike svih udru`ewa na sastanak da bi Vas upoznali sa veoma te{kim problemom. Ujedno smatramo da ste Vi jedini koji nam mo`e pomo}i u iznala`ewu rje{ewa. U suprotnom, ako se ne na|e neko rje{ewe, ozbiqno prijeti ga{ewe na{e bran{e, isti~e se u pismu.

POJEDINI prevoznici ve} digli cijenePre vo zni ~ko pre du ze }e "Trebavaekspres" iz Doboja jo{ nema namjeru da poskupquje karte. - Stawe je sazrelo da se izvr{i korekcija cijena navi{e, ali mi jo{ ne namjeravamo da to u~inimo - rekao je direktor "Trebavaekspresa" Nenad Jevti}.

Raseqeni tra`e ni`e takseBAWALUKA - Predsjednik Udru`ewa izbjeglih i raseqenih RS "Ostanak" Bo{ko Baji} rekao je da bi lokalne vlasti u Srpskoj tre ba lo da, bez na kna de ili uz minimalnu taksu, omogu}e izbjeglim i raseqenim licima da legalizuju stam be ne obje kte u sada{wem mjestu prebivali{ta u Srpskoj.

10 utorak, 27. mart 2012. GLAS SRPSKE

Za razvoj privrede iz buxeta 102.000 maraka

PanoramaVatrogasni savez RS

PALE - Op{tina Pale predvidjela je ove godine u buxetu 102.000 maraka za podsticaj razvoja privrede na podru~ju op{tine, rekao je na~elnik op{tinskog Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti Milo{ Jovanovi}.

On je istakao da je za subvencije za otkup mlijeka planirano 20.000 maraka, jer na podru~ju op{tine postoji jedna ve}a farma sa 20 krava i vi{e mawih farmi sa pet do {est krava, javile su agencije.FOTO: S. TASI]

Vatrogasci gasili 300 po`ara

Tri ekipe gasile po`ar u MZ Qeskare

FOTO: AGENCIJE

PRIJEDOR - Na podru~ju Srpske proteklog vikenda zabiqe`eno je 300 vatrogasnih intervencija na ga{ewu po`ara, od kojih se najve}i broj odnosi na {umske po`are, potvr|eno je u Vatrogasnom savezu RS. - U po`aru na podru~ju mjesne zajednice Qeskare kod Prijedora uni{tena je visokokvalitetna {uma, kao i napu{tena ku}a i pomo}ni objekti - potvrdio je komandir Teritorijalne vatrogasne jedinice Mile Me|ed i dodao da su po`ar, koji je buknuo u nedjequ oko 19 ~asova, gasile tri ekipe Teritorijalne vatrogasne jedinice Prijedor i da je po`arna linija bila duga vi{e od deset kilometara. U po`aru koji je krajem pro{le sedmice izbio u trebiwskim brdima izgorjelo je 15 elektrostubova, pa je ovaj dio op{tine tek ju~e dobio struju, poslije petodnevnog prekida. S. Ta. - R. Mi.

Istra`iva~ki tim drugi put na lokalitetu Zecovi

Arheolozi sa Kembrixa istra`uju u dolini rijeke Sane

Tragovi neolita na lokalitetu ZecoviOvo je jedan od najzna~ajnijih lokaliteta na podru~ju biv{e Jugoslavije. Istra`ivawa potvrdila da je `ivot na ovom lokalitetu trajao vi{e od 4.000 godina, rekao RadivojacPI[E: SNE@ANA TASI] krozrs@glassrpske.com

Izraelci zainteresovani za ulagawa

Sistemom za navodwavawe obuhvatiti sve oraniceBAWALUKA - Strategija razvoja poqoprivrede RS predvi|a da se sve poqoprivredne povr{ine pokriju sistemom za navodwavawe, istakao je ju~e ministar poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS Miroslav Milovanovi} poslije sastanka sa delegacijom izraelske vodoprivredne kompanije "Mekorot". Jedan od koraka ka realiza ci ji tog ciqa, pre ma wegovim rije~ima, jeste saradwa sa kompanijom "Mekorot", sa kojom je pro{le godine potpisan memorandum o saradwi. - Izrael je odlu~an da nam pomogne i finansira kompletan projekat koji bi trebao da krene u skorijoj budu}nosti, a sastanci su samo uvod u to rekao je Milovanovi}. Menayer poslovnih projekata "Mekorota" Ori Gor rekao je da su u RS zainteresovani za snabdijevawe vodom u poqoprivredi i tretman otpadnih voda, javile su agencije.

PRIJEDOR - Muzej Kozare u Prijedoru doma}in je arheolo{koj ekipi profesora sa Kembriya, koja, u saradwi sa Za vo dom za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnog nasqe|a RS, jo{ od 2006. godine istra`uje doba paleolita sjeverne Bosne. Direktor Muzeja Milenko Radivojac ka`e da je ovo drugi put da se istra`iva~ki tim nalazi na lokalitetu Zecovi. - Ovo je jedan od najzna~ajnijih lokaliteta na podru~ju biv{e Jugoslavije, smje{ten u dolini rijeke Sane. Istra`ivawem, koje je obavio Zemaqski mu zej pe de se tih godina pro{log vijeka, potvr|eno je da je `ivot na ovom

lokalitetu trajao, sa mawim prekidima, vi{e od 4.000 godina - rekao je Radivojac i dodao da su pro{logodi{wim istra`ivawem oboda ovog naseqa prona{li ostatke keramike, koji nas vra}aju u jo{ dubqu pro{lost za jo{ oko 2.000 godina, u vrijeme mla|eg kamenog doba, kada je ~ovjek imao idealno stani{te u blizini rijeke Sane, u vrijeme kada nije znao za metal i ba-

vio se sto~arstvom i lovom i ribolovom.

ARHEOLOZI prona{li ostatke keramikeOn smatra da je ovo uvod u velika iskopavawa, koja }e trajati mjesecima, a ne samo dva dana, koliko }e se ovaj put na ovom lokalitetu zadr`ati istra`iva~ki tim. Arheolog

Istra`ivawe kulturaVi{i stru~ni saradnik za arheologiju Qubica Srdi} potvrdila je da je ciq ovog projekta, koji traje pet godina, da se rekognostiraju arheolo{ki lokaliteti. - Uspjeli smo da prona|emo vi{e od 100 novih lokaliteta i do sada smo obi{li vi{e od 200 lokaliteta, gdje se obavqaju probna iskopavawa i uzimaju geoarheolo{ki uzorci, da bismo saznali kakve kulture i u kojim periodima su se {irile na ovim prostorima - rekla je Srdi}eva.

Uni ver zi te ta u Kem briyu Tonko Rajkova~a je istakao da je ciq da se u okviru projekta, osim is tra `i vawa do li na rijeka Ukrine, Bosne i Vrbasa, istra`e i doline rijeka Sane i Une. - Nama je poznat lokalitet Ze co vi, kao na la zi {ta predmeta iz gvozdenog doba, koji je u najdubqim slojevima bio iz eneolitskog perioda. Prona{li smo i ostatke keramike, koja bi mogla da bude i starija od tog perioda, tako da smo po~eli sa geoarheolo{kim istra`ivawima, da bismo otkrili kada je neolit do{ao u ove krajeve - rekao je Rajkova~a. Me|u arheolozima sa Kembriya koji od ju~e istra`uju dolinu rijeke Sane je i ^arli Fren~, jedno od najve}ih imena u geoarheologiji za cijelu Evropu.

FOTO: B. RADULOVI]

Prodaja nekada{weg najuspje{nijeg trebiwskog preduze}a

Imovina "Novoteksa" na licitacijiLikovi iz bajki defilovali ulicamaPRWAVOR - Maskirani mladi Prwavor~ani, polaznici vrti}a i osnovnih {kola, prodefilovali su gradskim ulicama, da bi na centralnom gradskom trgu izveli prigodan program. - Na{i mali sugra|ani i ove godine pokazali su izuzetnu kreativnost. Wihove maske i {minka ura|eni su tako da se ne bi postidjeli ni na ~uvenijim smotrama - rekla je vo|a Dramskog studija Brankica Radowi}. B. R. TREBIWE - Prva licitacija neoptere}enog dijela imovine tekstilnog preduze}a "Novoteks" Trebiwe zakazana je za da nas, a pre ma prvim procjenama vrijednost je oko 850.000 KM, rekao je ste~ajni upravnik ovog preduze}a Lazar \ur|evi}. On je potvrdio da }e na prodaju biti ponu|en stari pogon "Novoteksa" ~ija je vrije dnost oko 800.000 KM i zemqi{te na Ublima kod Trebiwa vrijedno oko 50.000 KM. oko kojeg se vodi sudski postupak. Predsjednik Saveza sindikata RS Ranka Mi{i} ranije je izjavila da bi spas za trebiwski "Novoteks" bio da ga kupi Vlada RS kako bi bilo obezbije|eno tr`i{te, a radnice se vratile na svoja radna mjesta. Ste~aj u trebiwskom "Novoteksu" pokrenut je u februaru pro{le godine, a oko 750 radnica prijavqeno je na biro za zapo{qavawe. R. Mi.

DUGOVAWAImovina preduze}a procjewuje se na 6,77 miliona KM, {to je deset puta mawi iznos od potra`ivawa povjerilaca. Dugovawa nekada najuspje{nijeg trebiwskog preduze}a su 60,5 miliona KM, a najve}i povjerilac je Poreska uprava RS kojoj preduze}e duguje vi{e od 50 miliona KM.

OTKAZE dobilo 750 radnica\ur|evi} ka`e da }e usmeno ja vno na dme tawe bi ti odr`ano u "Novoteksu". Na prodaju nije ponu|en jedino novi proizvodni pogon, koji je pod hipotekom Hipo banke i Hipo lizinga i

GLAS SRPSKE utorak, 27. mart 2012. 11

Parastos za 60 poginulih boraca u Teo~akuBIJEQINA - Na centralnom spomen-obiqe`ju u Bijeqini ju~e je slu`en parastos za 60 poginulih pripadnika Vojske RS i civila koji su dali `ivote na podru~ju Teo~aka. - Na{a moralna obaveza i du`nost je da ovakve doga|aje ne prepustimo zaboravu. Formirali smo i Odbor djece poginulih boraca koji }e obiqe`avati te datume - rekao je predsjednik bijeqinske Organizacije porodica zarobqenih i poginulih boraca i nestalih lica @arko Radi}.

Dobrovoqni davaoci u Ugqeviku prikupili krv za dvije bolnice

VijestiVi{egrad

Rekorderi u humanostiPrikupqeno ~ak 310 boca dragocjene te~nosti. Sva krv namijewena za potrebe Zavoda za transfuzijsku medicinu Bawaluka i bijeqinsku bolnicu, odakle stalno sti`u apeli za te~no{}u koja `ivot zna~i

Raspisan konkurs za pripravnikeVI[EGRAD - Na~elnik op{tine Vi{egrad Tomislav Popovi} raspisao je ju~e javni konkurs za prijem pet pripravnika sa visokom i jednog sa vi{om {kolskom spremom u Administrativnu slu`bu op{tine. Konkurs je objavqen na oglasnoj tabli u zgradi op{tine, internet prezentaciji ove lokalne zajednice, sajtovima i Radio Vi{egradu, javile su agencije.

Petrovo

PI[E: RADE JELI] krozrs@glassrpske.com

Kwiga o prezimenimaPETROVO - Kwiga srpskog pjesnika i istori~ara Petra A{krabe Zagorskog "Srbija" (ili Zagorje, stara srpska prezimena, seobe...) predstavqena je u nedjequ uve~e u Multimedijalnom centru Narodne biblioteke Petrovo. U ovoj kwizi na 900 strana autor je obradio 50.000 srpskih prezimena, javile su agencije.

UGQEVIK - U akci ji darivawa krvi, koju je proteklog vikenda organizovalo ugqevi~ko Dru{tvo dobrovoqnih davalaca krvi "Rudar", ostvaren je rekord u humanosti, a prikupqeno je ~ak 310 boca dragocjene te~nosti. Sva krv namijewena je za potrebe Zavoda za transfuzijsku me di ci nu Bawalu ka i Tranfuzijskog odjeqewa bijeqinske Bolnice "Sveti vra~evi", odakle stalno sti`u apeli za te~no{}u koja `ivot zna~i. U bijeqinskoj Transfuziji ka`u da im nijedna akcija ne obezbijedi vi{e krvi od one koju organizuje Dru{tvo "Rudar". - Svaka akcija koju organizuje "Rudar" predstavqa veli ki go di{wi re surs, jer obuhvatamo blizu 280 hiqada pacijenata - ka`u u bijeqinskoj Transfuziji.

Darivawe krvi u Ugqeviku okupilo 360 humanista

FOTO: R. JELI]

U Dru{tvu "Rudar" napomiwu da su se i wihovi ~lanovi odazivali na sve akcije darivawa u Srpskoj i Srbiji, te da su, i pored o~ekivawa puno boca, i sami prijatno iznena|eni ovolikim odzivom. Od prijavqenih 360 dava la ca, wih 310 je, pre ma nalazima qekara, moglo da daruje krv.

DALI KRV na grani~nom prelazu JariwePred sje dnik "Ru da ra" Milan Markovi} istakao je da su u Ugqevik stigli davaoci iz svih dru{tava RS i Srbije.

- Preko Drine su stigli davaoci iz Novog Sada, Jagodine, Lapova, Kostoca, Koluba re, Zrewani na, Ve li ke Crnaje, [ida, Mitrovice, Loznice. Bila je to uzvratna posjeta jer i na{i ~lanovi redovno odlaze na svaku akciju kod wih - rekao je Markovi} i do dao da je i la ni "Rudar", koji ima 750 ~lanova, tako|e je ostvario rekord daruju}i 1.680 boca krvi. Prate}i akcije ovi humanisti su stigli na gotovo svaku u Srpskoj i Srbiji, ~ak do Kosova. - U novembru pro{le godine probijali smo se punih 48 sati da bismo dali krv na grani~nom prelazu Jariwe za potrebe Srba na Kosovu - istakao je Markovi} i dodao da je "Rudar" najmasovnije i najboqe organizovano dru{tvo na prostorima biv{e Jugoslavije. Na~elnik op{tine Vasilije Peri} tako|e je pohvalio rad "Rudara", napomiwu}i da

je ovo dru{tvo ponos i humanitarni misionar Ugqevika. - Zato ih podr`avamo u svakom pogledu. Materijalno

ih poma`emo, ustupamo im na{e prostorije i s wima imamo ve oma do bru sa radwu istakao je Peri}.

" "

ZalihePrema podacima Zavoda za transfuzijsku medicinu Bawaluka, da bi se zadovoqile potrebe lije~ewa pacijenata u RS, bilo bi potrebno 30 dobrovoqnih davalaca na svakih hiqadu stanovnika, {to zna~i da bi tri odsto populacije trebalo da daruje krv jednom godi{we kako bi na raspolagawu imali dovoqne zalihe krvi. Trenutno je taj procenat ne{to mawi od dva odsto, pa se zato povremeno u toku godine javqaju problemi u obezbje|ivawu dovoqnih zaliha krvi.

" " " " "" - " " - 59 "" - 18 " " - "" - 2

Prikupqene doze krvi

12 utorak, 27. mart 2012. GLAS SRPSKE

Kina za uticaj zemaqa u razvoju na izbor ~elnika SB

BiznisSLU@BENO BERZANSKO TR@I[TENaziv emitenta Prosje~na Promjena cijena Promet

PEKING - Kinesko Ministarstvo spoqnih poslova je saop{tilo da "glas zemaqa u razvoju" mora biti uzet u obzir prilikom izbora novog ~elnika Svjetske banke, {to ukazuje na to da su sve glasniji zahtjevi za kraj ameri~ke dominacije u toj instituciji, prenijele su agencije.

Dosad se prijavilo troje kandidata koji pretenduju da zamijene odlaze}eg predsjednika Roberta Zelika, od kojih dvoje nisu iz SAD, {to predstavqa prvi izazov za dosada{wu tradiciju izbora ameri~kog kandidata na ~elo SB.Bogati `ive u ku}ama koje zvani~no nisu wihove

Buxet uskra}en za milijardu evra godi{we zbog of{or kompanija

- 1 - 5 .. .. - 2 - 4 - 2 .. - 3 .. - .. .. ..

46,43 0,83 22.084,28 42,79 1,86 10.120,69 1,46 -0,68 7.933,50 0,70 7,69 7.350,00 45,63 3,70 6.810,13 42,01 -0,10 5.670,85 43,00 10,20 3.132,55 0,83 3,75 2.490,00 45,20 0,44 2.440,80 0,47 0,87 2.330,00 40,79 0,00 2.039,50 0,49 0,00 1.948,73 0,18 0,00 1.006,56 0,31 -3,72 331,53

FONDOVINaziv emitenta Prosje~na Promjena Promet cijena 3,96 3,00 3,13 4,41 9,40 0,05 3,71 5,36 4,56 1,25 0,97 3,93 4,64 5,28 0,00 0,00 0,00 -0,90 0,86 2,27 -0,80 0,94 -0,44 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,38 0,00 0,00 0,00 405,72 3.579,80 5.849,01 778,60 5.990,90 374,16 0,00 0,00 958,92 92,80 2.903,40

.. .. - .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. Zepter ..

Bogati Britanci bje`e od porezaKatastar procijenio da se 94.760 ku}a milijardera vodi na ime of{or preduze}a. Mik Xeger, Bob Geldof i Lak{mi Mital pribjegavaju ovoj dobro oprobanoj tehnici da bi platili {to mawi porezLONDON - Vi{e od sto hiqada engleskih multimilionera svake godine izbjegne pla }awe po re za britanskoj dr`avi u iznosu od milijardu evra, jer se wihove rasko{ne ku}e vode na ime of{or preduze}a. Bogati i poznati Englezi `ive u ku}ama {irom Velike Britanije, ali zvani~no one nisu wihove. Britanski katastar procijenio je da se 94.760 ku}a milijardera vodi na ime of{or pre du ze }a, ot kri va elektronsko izdawe francuskog ~asopisa "La ViImo", prenosi Tanjug. Te firme su smje{tene u fiskalnom raju kao {to su Djevi~anska ostrva i ostrvo Men koje se nalazi u Irskom moru izme|u Velike Britanije i Irske. Ali i Holandija, Irska, ~ak i Wema~ka omiqena su odredi{ta za registraciju firmi koje upravqaju nekretninama najbogatijih Britanaca. Rok zvi jez de kao Mik Yeger, Bob Geldof ili jedan od najbogatijih qudi u Engleskoj Lak{mi Mital, pribje ga va ju ovoj do bro oprobanoj tehnici da bi plati li {to mawi po rez. Yeger, na primjer, ve} 40 godina zahvaquju}i statusu britan skog dr`avqani na sa stal nim pre bi va li {tem u inostranstvu izbjegava na legalan na~in pla}awe poreza. Wegova nova ku}a u najluksuznijem dijelu Londona vodi se na firmu registrovanu na Dje vi ~an skim os trvi ma. Portparol vo|e "Rolingstonsa", me |u tim, tvrdi da je Yeger to uradio iz bezbjednosnih razloga, a ne radi izbjegavawa poreza.

KOTACIJA KOMPANIJADioni~ko dru{tvo Bosnalijek d.d. SarajevoSredwi Promjena Vrijednost kurs kursa

9.59

2.88

2,397.00

OF[OR FIRME smje{tene na ostrvu Men i Djevi~anskim ostrvimaDvije ku}e Boba Geldofa, koji je javnosti postao poznat zahvaquju}i svom zalagawu protiv siroma{tva u tre}em svijetu, tako|e se vode na ime kompanija sa Djevi~anskih ostrva. Liberalnodemokratska partija, koja trenutno dijeli vlast sa konzervativcima, nedavno je predlo`ila uvo|ewe novog poreza kojim bi bile obuhva}ene sve luksuzne ku}e procijewene na vi{e od 1,2 mi li ona evra, {to su weni koalicioni partneri odbili.

KOTACIJA FONDOVAInvesticioni fond ZIF BIG Invest. grupa dd SarajevoSredwi Promjena Vrijednost kurs kursa

3.79

-0.05

10,959.28

PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TEDioni~ko dru{tvo BH Telekom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo Famos d.d. SarajevoSredwi Promjena kurs kursa Vrijednost

FISKALNA POLITIKAPoreska politika u zemqama EU, bilo da su ~lanice evrozone ili ne, ubudu}e }e se prili~no razlikovati. [vedska, po "ugledu" na Veliku Britaniju, `eli da smawi porez na dobit preduze}a za dva odsto, na 24,3 odsto, Finska najavquje ve}u poresku stopu za bogate, dok francuski predsjedni~ki kandidat socijalista Fransoa Oland predla`e uvo|ewe poreza do 75 odsto za najbogatije.

19.68 3.99 3.00

0.23 -0.25 0.00

8,559.50 1,618.00 384.00

DOBITNIKPobjeda a.d. BijeqinaCijena (KM) Promjena

GUBITNIKGradip a.d. PrwavorCijena (KM) Promjena

0,871

2,47%

0,40

-57,45%

Prihod [vajcarske od izvoza satova ve}i za 1,6 milijardi franaka

Prodaja satova ru{i sve rekordeFTSE 100 INDEX MEMBERSNaziv kompanijeLLOYDS BANKING ROYAL BK SCOTLAN BARCLAYS PLC VODAFONE GROUP BT GROUP PLC

Cijena35.77 27.92 247.4 174.45 230.7

Promjena-0.57 -0.39 1.19 0.49 -0.6

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERSNaziv kompanijeBANK OF AMERICA AT&T INC VERIZON COMMUNIC MICROSOFT CORP GENERAL ELECTRIC

Cijena9.85 31.52 39.42 32.01 19.78

Promjena2.6 -0.6 -0.61 0.05 -0.35

@ENEVA - Izvoz {vajcarskih satova pove}an je u fe bru aru za 19,7 od sto u odnosu na isti period prethodne godine, prenijele su agencije. Pri hod od izvo za {vaj carskih satova u februaru pove}an je za 1,6 milijardi {vajcarskih franaka u odnosu na isti mjesec 2011, saop{ti la je Fe de ra ci ja {vajcarske industrije satova FH, prenijele su agencije. Ve }i izvoz os tva ren je prije svega zahvaquju}i ras-

tu prodaje zlatnih satova od 31,1 odsto {to je [vajcarskoj donijelo dodatnih 526,6 miliona franaka.

PORASLA prodaja zlatnih satova za 31,1 odstoHon gkong, auto no mna oblast u sas ta vu Na ro dne Republike Kine, i daqe je najve}i kupac ove luksuzne {vajcarske robe, i tu je pove}an izvoz za 388,1 milion franaka ili za 23,7 odsto.

Pri hod od izvo za {vaj car skih sa to va u Sje diwene Ameri~ke Dr`ave porastao je u februaru za 161,7 miliona franaka odnosno za 9,9

odsto, a tre}i najve}i kupac je NR Ki na ko ja je ku pi la devet odsto vi{e ove luksuzne ro be u vri je dnos ti od 148 miliona franaka.

GLAS SRPSKE utorak, 27. mart 2012. 13

Putin najavio istra`ivawa gasnih rezervi na ArktikuMOSKVA - Ruski premijer Vladimir Putin ocijenio je da su rezerve prirodnog gasa kojima raspola`e Rusija najve}e u svijetu, ali da to ne zna~i da je pro{irewe baze resursa skinuto sa dnevnog reda i najavio nova istra`ivawa na Arktiku, prenijele su agencije. - Danas su dokazane rezerve prirodnog gasa u Rusiji oko 50 biliona kubnih metara, ali to ne uklawa sa dnevnog reda zadatak pro{irewa baze resursa. Moramo da stvorimo rezerve za budu}nost i da aktivno sprovodimo istra`ivawa na novim teritorijama, ukqu~uju}i arkti~ku plo~u - rekao je Putin.

Distributer u tri mjeseca dva puta korigovao cijene duvanskih proizvoda

Vijesti"Rojal Da~ [el"

Poskupjele cigareteZa vikend na kioscima i prodavnicama BiH osvanule i nove cijene tri vrste cigareta "iv", pa se tako umjesto stare cijene od tri marke, trenutno prodaju za 3,1 KM. Nova cijena cigareta "filip moris 100" ve}a za 40 feninga od starePI[E: MARIJANA MIQI] marijanam@glassrpske.com Poskupjelo 16 vrsta cigareta

je pet vrsta cigareta "bond" poskupjelo za 20 feninga po paklici - rekao je Kova~evi}. On je naglasio da se cigarete "partner" i "partner lajt" tako|e prodaju po novoj cijeni, koja je za 20 feninga vi{a u odnosu na cijenu koja je formirana po~etkom godine. U kompaniji "Filip Moris" u Sarajevu ju~e su kratko rekli da je novo poskupqewe cigareta poslovna odluka.

Ne mogu Iranu da vrate dugLONDON - Kompanija "Rojal Da~ [el" ne mo`e da plati dug od milijardu dolara za preuzetu iransku naftu zbog finansijskih sankcija koje su Iranu uveli EU i SAD, izjavili su izvori iz industrijskih krugova, prenijeli su portali. Ovi izvori rekli su da "[el" duguje veliku sumu iranskoj dr`avnoj kompaniji NIOC za isporuke sirove nafte.

NOVO poskupqewe poslovna odluka, ka`u u "Filipu Morisu"Kova~evi} je dodao da distributeri i proizvo|a~i cigareta mogu samostalno da mijewaju svoje cjenovnike, ali da su du`ni da UIO dostave nove cjenovnike mjesec prije nego {to se po~nu prodavati po novim cijenama. Cigarete u BiH od 1. januara ove godine poskupjele su od 20 do 50 feninga po paklici, a do poskupqewa je tada do{lo zbog pove}awa akciza. Odlukom o utvr|ivawu posebne i minimalne akcize na cigarete za 2012. godinu definisano je da se na svaku paklicu cigareta pla}a fiksna akciza od 60 feninga, kao i preferencijalna akciza koja iznosi 42 odsto od maloprodajne cijene. U UIO BiH ranije su rekli da dono{ewe odluke o pove}awu akciza na cigarete predstavqa nastavak harmonizacija akcizne politike u BiH sa politikom akciza na cigarete u EU. - Uskla|ivawe akciza vr{i}e se do 2014. godine, kada bi minimalna akciza na cigarete trebalo da iznosi 2,6 KM po paklici cigareta, {to konkretno zna~i da bi 2014. godine najjeftinija kutija cigareta bila pet KM - kazali su u UIO.

Portugalija

Buxetski deficit rasteLISABON - Ministarstvo finansija Portugalije objavilo je da se problemi sa dugovima u zemqi pove}avaju - buyetski deficit je u januaru i februaru porastao za 799 miliona, dok je godinu ranije iznosio 274 miliona evra, prenijele su agencije. Vlada u Lisabonu mo`e, prema medijskim izvje{tajima, da o~ekuje nastavak pomo}i iz Evropskog fonda za finansijsku stabilnost.

BAWALUKA - Cijene 16 vrsta cigareta koje u BiH distribui{e kompanija "Filip Moris BH" pove}ane su prethodnih dana od deset do 40 feninga po paklici. Na~elnik Odjeqewa za komunikacije Uprave za indirektno oporezivawe BiH Ratko Kova~evi} rekao je da je od 21 vrste cigareta koje distribui{e kompanija "Filip Moris" poskupjelo wih 16. - Nova cijena cigareta "filip moris 100" je ve}a za 40 feninga od stare i paklica sada ko{ta 3,6 KM - rekao je Kova~evi} i dodao da su cigarete "klasik gold" i "klasik blu" poskupjele za 20 feninga, a isto toliko poskupjele su i cigarete "filip moris blu" i "filip moris reds".

FOTO: V. STOJAKOVI]

Sarajevo

Za vikend su na kioscima i prodavnicama BiH osvanule i

nove cijene tri vrste cigareta "iv", pa se tako "iv divin

STARE MARKICENa kioscima i u trgovinama u BiH trenutno se mogu kupiti cigarete sa markicom na kojoj je cijena iz 2011. godine, iako se one prodaju po novim, vi{im cijenama. U UIO BiH isti~u da trgovci imaju pravo da prodaju cigarete sa starim markicama, ali su proizvo|a~i, distributeri i trgovci bili du`ni da popi{u zalihe i plate razliku izme|u ve} pla}ene stare akcize i nove, ve}e akcize. - Na osnovu razlike izme|u stare i nove akcize na cigarete na ra~un UIO upla}eno je oko deset miliona maraka - rekao je Kova~evi}.

slims", "iv mistik slim" i "iv mint slims" umjesto stare cijene od tri marke, trenutno prodaju za 3,1 KM. - Cigarete "marlboro flejvor plus" poskupjele su tako|e za deset feninga i sada ko{taju 3,9 KM po paklici, dok

Saradwa regionalnih berzaSARAJEVO - Direktori osam berza vrijednosnih papira iz jugoisto~ne Evrope potpisa}e danas u Sarajevu platformu za zajedni~ki rad pod okriqem Sekretarijata Savjeta za regionalnu saradwu (RCC), prenijele su agencije. O~ekuje se da platforma poboq{a saradwu berza vrijednosnih papira i unaprijedi pristup finansijama u regiji, {to je glavni preduslov razvoja privatnog sektora, saop{teno je iz RCC-a.

Angela Merkel o mogu}nosti da Gr~ka napusti evrozonu

Odlazak Gr~ke bio bi katastrofaBERLIN - Wema~ki kancelar Angela Mer