GLAVNI GEOTEHNIČKI PROJEKT

SPP d.o.o. Varaždin TD SPP/2016/0096

Investitor: Općina Bedekovčina, Trg Ante Starčevića 4, Bedekovčina

listopad 2016

GRAĐEVINA: GROBLJE OREHOVICA str. 1

Lokacija: Orehovica Projekt sanacije klizišta

INVESTITOR:

OPĆINA BEDEKOVČINA,Trg Ante Starčevića 4

Bedekovčina

GRAĐEVINA:

GROBLJE OREHOVICA

LOKACIJA:

OREHOVICA

Trstenjakova 3

42000 Varaždin, Hrvatska,

OIB:17497489416

www.spp.hr

SPP d.o.o.

[email protected]

RAZINA RAZRADE: GLAVNI PROJEKT

VRSTA PROJEKTA: GRAĐEVINSKI PROJEKT

PROJEKT SANACIJE KLIZIŠTA

ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA: 2016-0096

MAPA: KNJIGA 1

OZNAKA PROJEKTA: SPP/2016/0096

PROJEKTANT POTPORNE KONSTRUKCIJE: Darko Šilec, dipl. ing. građ.

DIREKTOR: Izv.prof. dr.sc. Stjepan Strelec, dipl.ing.

DATUM: listopad 2016.

http://www.spp.hr/



listopad 2016



GENERALNI SADRŽAJ PROJEKTA (POPIS MAPA)

KNJIGA 1 PROJEKT SANACIJE KLIZIŠTA

građevinski projekt

Izrađivač: SPP d.o.o. Varaždin, Trstenjakova 3

Projektant: Darko Šilec, dipl.ing.građ.

GEOTEHNIČKI ELABORAT O ISTRAŽNIM RADOVIMA ZA POTREBE SANACIJE KLIZIŠTA NA GROBLJU

OREHOVICA


Odgovorni geomehaničar: Kristijan Grabar, dipl.ing.geot.

IZVJEŠTAJ O MJERENJU HORIZONTALNIH POMAKA- BR.1


Odgovorni geomehaničar: Kristijan Grabar, dipl.ing.geot.



listopad 2016



S A D R Ž A J

OPĆI DIO PROJEKTA

NASLOVNA STRANICA ....................................................................................................................................................... 1

POPIS MAPA .......................................................................................................................................................................... 2

SADRŽAJ PROJEKTA .......................................................................................................................................................... 3

POPIS PROJEKTANATA I SURADNIKA ........................................................................................................................ 4

REGISTRACIJA TRGOVAČKOG DRUŠTVA .................................................................................................................... 5

IMENOVANJE PROJEKTANTA KONSTRUKCIJE ............................................................................................................ 8

RJEŠENJE O UPISU PROJEKTANTA U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA ........................................................ 9

IZJAVA PROJEKTANTA O USKLAĐENOSTI PROJEKTA S ODREDBAMA ZAKONA I DRUGIH PROPISA15

ISPRAVA O PRIMJENI PROPISA ZAŠTITE OD POŽARA ...................................................................................... 17

ISPRAVA O PRIMJENI PROPISA ZAŠTITE NA RADU ........................................................................................... 18

TEHNIČKI DIO PROJEKTA

GLAVNI PROJEKT ................................................................................................................................................................. 19

1. TEHNIČKI OPIS GRAĐEVINE .................................................................................................................................. 20

2. TEHNIČKI UVJETI IZVEDBE ..................................................................................................................................... 23

3. GEOSTATIČKI PRORAČUN ........................................................................................................................................ 29

4. PLAN KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE ................................................................................................ 64

5. NAČIN ZBRINJAVANJA GRAĐEVINSKOG OTPADA ........................................................................................

GRAFIČKI PRILOZI ..........................................................................................................................................................................

BROJ NACRTA NAZIV NACRTA MJERILO OZNAKA NACRTA

1 TLOCRTNA SITUACIJA M 1:250 SPP/2016/0096-1

2 KARAKTERISTIČAN PRESJEK M 1:150 SPP/2016/0096-2

3 DETALJ MIKROPILOTA M 1:150 SPP/2016/0096-3

69



listopad 2016




Izvoditelj: SPP d.o.o., Trstenjakova 3, Varaždin

Lokacija: Orehovica

Vrsta projekta: Građevinski projekt

Razina razrade: Glavni i projekt

Zajednička oznaka projekta: 2016/0096

Mapa: Knjiga 1

Oznaka projekta: SPP/2016/0096

Datum izrade: listopad 2016.

U izradi ovog projekta sudjelovali su:

Projektant temeljne konstrukcije: Darko Šilec, dipl. ing. građ.

Suradnik: mr.sc. Miljenko Špiranec, dipl.ing.geot. «SPP» d.o.o.

Suradnik: Kristijan Grabar, dipl.ing.geot. «SPP» d.o.o.

Suradnik: Ivan Pažur, dipl.ing.građ. «SPP» d.o.o.



listopad 2016



REGISTRACIJA TVRTKE:



listopad 2016





listopad 2016





listopad 2016



Na temelju Zakona o prostornom uređenja (NN 153/13) i zakona o gradnji (NN 153/13) donosi se sljedeće :

R J E Š E N J E

O IMENOVANJU PROJEKTANTA

kojim se za projektanta na izradi građevnog projekta u sklopu projektne dokumentacije glavnog projekta za

GRAĐEVINA : GROBLJE OREHOVICA

INVESTITOR : OPĆINA BEDEKOVČINA, Trg Ante Starčevića 4, Bedekovčina

LOKACIJA : OREHOVICA

FAZA PROJEKTA : GLAVNI PROJEKT

VRSTA PROJEKTA : Građevinski projekt

PROJEKT: Sanacija klizišta

BROJ PROJEKTA : SPP/2016/0096

imenuje:

Darko Šilec, dipl. ing. građ.

Imenovana osoba ovlašteni je inženjer građevinarstva, član je Hrvatske komore arhitekata i inženjera u

graditeljstvu, broj upisa: 560 od 30.06.1999., te je stekao pravo na uporabu strukovnog naziva "ovlašteni

inženjer građevinarstva".

Ovo rješenje služi kao prilog tehničkoj dokumentaciji građevinskog projekta za imenovanu građevinu i ne koristi

se u druge svrhe.

Varaždin, listopad 2016.

imenovanje prihvatio:

Darko Šilec, dipl.ing.građ.

direktor:

Izv.Prof.dr. sc. Stjepan Strelec, dipl.ing.



listopad 2016





listopad 2016





listopad 2016



PROING d.o.o. iz Varaždina, Ivana Severa 5, MB 2315262, OIB 17292565952 zastupan po zastupniku DARKO ŠILEC

dig.

i

SPP d.o.o. iz Varaždina, Trstenjakova 3, MB 00332984, OIB 17497489416 zastupan po zastupniku DR. STJEPAN

STRELEC

zaključili su

UGOVOR O POSLOVNO - TEHNIČKOJ SURADNJI broj 3-1/2012

Članak 1.

Ugovorne strane su suglasne da razvijaju poslovno tehničku suradnju, s ciljem bržeg i kvalitetnijeg ostvarenja

projektnih i konzultantskih usluga.

- zajednički nastup na tržištu,

- osiguranje plasmana vlastite proizvodnje i angažiranje kapaciteta obje tvrtke pod

što povoljnijim uvjetima,

- korištenje raspoloživih resursa pod što povoljnijim uvjetima,

- korištenje referenci, iskustava i poslovnih veza obje ugovorne strane na tržištu,

- podjela troškova i smanjenje rizika u poslovanju.

Članak 2.

Ugovorne strane su se sporazumjele da međusobna suradnja obuhvaća:

- istražne radove s uzimanjem uzoraka za laboratorijska geotehnička ispitivanja,

- geotehnička in-situ i laboratorijska ispitivanja

- izradu geotehničkih elaborata,

- projektiranje u geotehničkom inženjerstvu (projekti zaštite građevnih iskopa i slično),

- stručan nadzor građenju.

Članak 3.



listopad 2016



Ugovorne strane suglasno zaključuju da će u slučajevima kad opseg radova,

prodaja vlastitih proizvoda i materijala i pružanje usluga to traže, zajednički:

- surađivati kod ponude i izvođenja investicijskih radova i usluga, te kod plasmana

vlastitih proizvoda i usluga,

- surađivati u komercijalno-tehničkoj obradi poslova za tržište u fazi izrade ponude i

ugovaranja,

- surađivati kod prijavljivanja dokumenata i ugovora.

Članak 4.

Ugovorne strane suglasno utvrđuju da će u slučaju nedostatka vlastitih kapaciteta, materijala, poluproizvoda,

proizvoda, usluga i drugih resursa ustupati drugoj strani temeljem posebnog ugovora raspoložive resurse po

najpovoljnijim uvjetima.

Ugovorne strane također utvrđuju da će obveze proizašle po ugovorima iz prethodnog stavka kompenzirati u

visini međusobnih potraživanja, a za nekompenzirani dio obveze ugovara se gotovinska isplata.

Članak 5.

Ugovorne strane su suglasne da će se isporuka materijala ili izvedba radova te naplata izvršenih usluga koje

jedna ugovorna strana izvrši drugoj obračunavati na temelju dogovorenog cjenika.

Za isporuke materijala i izvedbu radova odnosno naplatu izvršenih usluga koje nisu obuhvaćene redovnim

cjenicima, ugovorne strane zaključiti će neposredno prije realizacije pojedinačne ugovore ili aneks ovom ugovoru.

Članak 6.

Prilikom realizacije poslova ostvarenih na tržištu u okviru zajedničke poslovno-tehničke suradnje, ugovorne

strane se obvezuju da će sve stručne poslove prioritetno povjeriti na realizaciju vlastitim stručnim službama i

radove izvoditi vlastitim kapacitetima, dok će posebne zadatke van djelatnosti suglasno povjeriti drugom

subjektu.

Članak 7.



listopad 2016



Ugovorne strane bezuvjetno se obvezuju na čuvanje poslovne tajne za sve podatke i dokumentaciju vezanu uz

ostvarenje ovog ugovora.

Članak 8.

Ugovorne strane suglasno utvrđuju da ovom ugovoru ne mogu pristupiti treće osobe bez suglasnosti obiju

ugovornih strana.

Članak 9.

Ugovorne strane su suglasne da za sve odnose koji nisu uređeni ovim ugovorom vrijede odredbe relevantnih

zakona.

Eventualne sporove ugovorne će strane rješavati sporazumom, a u slučaju nemogućnosti postizanja sporazumnog

rješenja ugovara se nadležnost stvarno nadležnog suda.

Članak 10.

Ovaj ugovor zaključen je u dva istovjetna i jednakovaljana primjerka, po jedan za potrebe svake ugovorne

strane.

Eventualne izmjene i dopune ovog ugovora smatrati će se pravovaljanima samo ako su sačinjene u pisanom

obliku i priznate potpisom ugovornih strana.

X. Ugovorne strane bezuvjetno izjavljuju da ovaj ugovor sadržava i predstavlja njihovu stvarnu volju te ga kao

takvog vlastoručno potpisuju.



listopad 2016



U Varaždinu, dana 05.06.2012. g.

DIREKTOR : DIREKTOR :

Darko Šilec dig. Dr. Stjepan Strelec



listopad 2016



I Z J A V A P R O J E K T A N T A

O USKLAĐENOSTI GLAVNOG PROJEKTA S ODREDBAMA

POSEBNIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA

Ime ovlaštenog inženjera: Darko Šilec, dipl.ing.građ.

Oznaka rješenja: Klasa: UP/I-360-01/99-01/560

Ur. broj: 314-01-99-1

Zagreb, 20.08.1999.








Ovaj projekt je usklađen sa slijedećim zakonima i propisima:

Zakon o prostornom uređenju(NN 153/13)

Zakon o gradnji (NN 153/13)

Tehnički propis za betonske konstrukcije (N.N. 139/09; 14/10; 125/10; 136/12)

Hrvatska norma HRN EN 1997-2:2012 hr – Eurokod 7: Geotehničko projektiranje -1.dio: Opća

pravila(EN 1997-1:2004+AC:2009)

Hrvatska norma HRN EN 1997-2:2012/NA:2012 hr – Eurokod 7: Geotehničko projektiranje -1.dio:

Opća pravila-Nacionalni dodatak

Hrvatska norma HRN EN 1998-5:2008 – Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti

konstrukcija-5.dio: Temelji, potporne konstrukcije i geotehnička pitanja (EN 1998-2:2004)

Hrvatska norma HRN EN 1998-5:2011/NA – Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti

konstrukcija-5.dio:

Temelji, potporne konstrukcije i geotehnička pitanja – Nacionalni dodatak

Tehnički propis o građevnim proizvodima (N.N. 33/10; 87/10; 146/10; 81/11; 100/11; 130/12; 81/13)

Zakon o zaštiti na radu (N.N. 59/96, 94/96-ispravak, 114/03, 86/08, 75/09; 143/12)

Zakon o zaštiti od požara (N.N. 92/10)

Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14)

Hrvatska norma HRN EN 1993:2014: Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_03_33_861.html















listopad 2016



Hrvatska norma HRN EN 1994:2014: Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih

konstrukcija

Projektant: Direktor:

Darko Šilec, dipl.ing.građ. Izv.Prof.dr.sc. Stjepan Strelec

U Varaždinu, listopad 2016. god



listopad 2016



I S P R A V A

O PRIMJENI PROPISA ZAŠTITE OD POŽARA

Nakon izvršene provjere glavnog projekta slijedeće građevine:








potvrđujemo da su mjere zaštite od požara, primijenjene u ovom projektu, izrađene sukladno sa:

Zakon o zaštiti od požara (N.N. 92/10)

Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara

(NN 29/13)

Tehničkim normativima i propisima iz područja zaštite od požara







listopad 2016



I S P R A V A

O PRIMJENI PROPISA ZAŠTITE NA RADU

Nakon izvršene provjere glavnog projekta slijedeće građevine:








potvrđujemo da isti sadrži tehnička rješenja za primjenu pravila zaštite na radu kojima projektirana

građevina mora udovoljiti kada bude u uporabi, u skladu s Zakon o zaštiti na radu (N.N. 59/96, 94/96-

ispravak, 114/03, 100/04,86/08,116/08,75/09 i 143/12).

.









listopad 2016




Izvoditelj: SPP d.o.o., Trstenjakova 3, Varaždin

Lokacija: Orehovica

Vrsta projekta: Građevinski projekt

Razina razrade: Glavni i projekt

Zajednička oznaka projekta: 2016/0096

Mapa: Knjiga 1

Oznaka projekta: SPP/2016/0096

Datum izrade: listopad 2016.

PRORAČUN POTPORNE KONSTRUKCIJE



listopad 2016



1.TEHNIČKI OPIS GRAĐEVINE

UVOD

Za potrebe sanacije nestabilnosti klizišta projektirana je sanacija pomoću čeličnih mikropilota.

GEOTEHNIČKI UVJETI LOKACIJE

Za potrebe izrade projekta sanacije klizišta izvedeni su na lokaciji geotehnički istražni radovi.

Rezultati ovih istražnih radova opisani su u dokumentu:

GEOTEHNIČKI ELABORAT O ISTRAŽNIM RADOVIMA ZA POTREBE SANACIJE KLIZIŠTA NA GROBLJU

OREHOVICA

Br.teh.dn.: SPP/2016/0024, SPP d.o.o. Trstenjakova 3, 42 000 Varaždin, lipanj 2016.

Ovdje će se ukratko prikazati glavne značajke temeljnog tla, koje su detaljno opisane u gore

navedenom elaboratu.

ZONA 1 : GLINA VISOKE PLASTIČNOSTI (ClH, dubina 0.0 – 3.0 m )

ZONA 2: PJESKOVITA GLINA VISOKE PLASTIČNOSTI (saClH, dubina 3.0 – 6.5 m )

ZONA 3 : SILTIT (Sil, saSil, SiH, dubina 6.5 – 8.5 m )

ZONA 4 : LAPOROVITA GLINA (ClI, dubina > 8.5 m )

Za vrijeme istražnih radova pojava podzemna voda je utvrđena na dubini od cca 4.0 m od površine

terena.



listopad 2016



OPIS TEHNIČKOG RJEŠENJA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE

Zaštita pokosa je provedena mikropilotima. Mikropiloti se postavljaju u dva reda na mjestima u klizištu

gdje je moguća njihova izvedba obzirom da je položaj definiran rasporedom grobnih mjesta. Oba reda

mikropilota se postavljaju pod kutem u odnosu na vertikalu od 15°. Duljina mikropilota je 10.0-11.0 m, a

sastoji se od zacijevljene dionice i nezacijevljene dionice. Mikropiloti se postavljaju na svakih 1.5 m i

povezuju se sa temeljnom gredom dimenzija 100x60 cm.

Prvi red mikropilota smješten je na pješačkoj stazi kroz groblje , a drugi red mikropilota je izveden na

putu ispod groblja koji ujedno služi kao temelj za potporni zid. Oba reda mikropilota su izvedena da

povećaju globalnu stabilnost tla u samom groblju i globalnu stabilnost tla ispod groblja.

Prvi red mikropilota ima zacijevljenu dionicu duljine 5.0m i nezacijevljenu dionicu duljine 6m. Zacijevljenu

dionicu čini čelična cijev RO 139.7/10 mm, čvrstoće S235, a kroz cijeli mikropilot se ugrađuje šipka

promjera 32 mm, čvrstoće B500B. Unutarnja strana cijevi se mora injektirati duž čitave visine, a s

vanjske strane se zapunjava pijeskom. Zacijevljena dionica mora se ugraditi minimalno 1.0m u injektiranu

dionicu. Promjer bušotine mikropilota mora biti 250 mm. Minimalna čvrstoća injekcijske smjese mora biti

30 MPa nakon 28 dana.

Drugi red mikropilota ima zacijevljenu dionicu duljine 10.0-11.0m. Zacijevljenu dionicu čini čelična cijev RO

139.7/10 mm, čvrstoće S235, a kroz cijeli mikropilot se ugrađuje šipka promjera 32 mm, čvrstoće B500B.

Unutarnja strana cijevi se mora injektirati duž čitave visine, a vanjska se injektira samo donjih 5.0-6.0

m, a ostali dio do vrha (prema naglavnoj gredi) se zapunjava pijeskom. Promjer bušotine mikropilota

mora biti 250 mm. Minimalna čvrstoća injekcijske smjese mora biti 30 MPa nakon 28 dana.

Naglavna greda služi za povezivanje mikropilota. Kvaliteta betona kojom se izvodi naglavna greda je

C30/37. Potrebno ju je armirati sa uzdužnom armaturom 3x416 i poprečnom armaturom 12/20 cm,

reznost m=4. Čvrstoća armature je B500B, a zaštitni sloj betona do armature je 5.0 cm. Na naglavnu



listopad 2016



gredu potrebno je izvesti armirano betonski zid debljine 40 cm i visine 2.0 m za izvedbu tamponskog

sloja. Kvaliteta betona kojom se izvodi armirano betonski zid je C30/37. Potrebno ga je armirati sa

armaturom Q-636. Čvrstoća armature je B500B, a zaštitni sloj betona do armature je 5.0 cm. Iza

potpornog zida potrebno je ugraditi drenažnu cijev promjera 150 mm. Kroz potporni zid predvidjeti i

ispuste promjera 80 mm za procjeđivanje oborinskih voda na svakih 2.0 m.

Potresno opterećenje (a=0.10g) je uzeto u skladu sa HRN EN 1998-1:2012/NA (seizmička karta Hrvatske)

Predviđeno tehničko rješenje potporne konstrukcije sastoji se od slijedećih radova:

pripremi radovi

izvedba radnog platoa

izvedba bušotina promjera 250 mm i ugradnja profila

izvedba naglavne grede i armirano betonskog zida

završni radovi

ZAKLJUČAK

Projekt je izrađen na razini glavnog projekta. Svi detalji izvedbe projektiranih radova, ovisno o

raspoloživoj tehnologiji izvođača moraju se definirati u toku izvođenja radova. Osim toga, u samom

izvođenju radova može se pojaviti potreba za prilagodbom projektnog rješenja zbog novonastalih

okolnosti u tlu. U takvom slučaju, konačno rješenje treba donijeti uz suglasnost investitora,

projektanta i izvođača radova.

Projektant konstrukcije:





listopad 2016



2.TEHNIČKI UVJETI IZVEDBE

Potporna konstrukcija se treba izvesti u skladu sa hrvatskom normom HRN EN 14199:2008: Izvedba posebnih

geotehničkih radova: Mikropiloti. Vrijedi za bušene mikropilote promjera do 300 mm i za zabijene mikropilote

promjera ≤150 mm.

UVODNE NAPOMENE

Priloženi tehnički uvjeti predstavljaju osnovu za izvođenje svih radova i mogu se nadopuniti ili izmjeniti

tokom izvođenja samih radova, ali u okviru predviđenim ovim projektom i uz suglasnost projektanta,

izvođača i nadzornog organa (investitora). Takve dopune i promjene tehničkih uvjeta obvezuju izvođača.

U slučaju da to povlači i promjenu ugovorenih obveza, treba predvidjeti i dopunu ugovora.

Koordinacija i kontinuitet rada bitan su preduvjet uspješnosti predviđenog zahvata te ih je potrebno

konzekventno provesti za vrijeme svih radova za što se trebaju pripremiti i izvođač i služba tehničkog

nadzora.

Predviđeno rješenje potporne konstrukcije sastoji se od slijedećih radova:

pripremi radovi

izvedba radnog platoa

izvedba mikropilota i ugradnja naglavne grede

završni radovi

PRIPREMNI RADOVI

Pripremni radovi obuhvaćaju sljedeće aktivnosti:

izrada plana rada

obilazak lokacije

geodetski radovi

priprema gradilišta za rad

osiguranje gradilišta

privremena regulacija prometa

Plan rada

Izvođač radova treba izraditi plan rada, kako bi se radovi mogli izvoditi potrebnom dinamikom i u

skladu s ovim projektom i tehničkim uvjetima. Plan rada se daje na uvid nadzornom organu koji može

tražiti njegovu izmjenu uz pismeno obrazloženje. Sastavni dio plana rada je organizacija i oprema

gradilišta, dinamika izvođenja, te popis mehanizacije i tehničkih karakteristika opreme kojom se izvode

projektom definirani radovi.



listopad 2016



Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti na radu. Poseban je oprez potreban zbog ljudi i vozila koji će

se kretati uz samo gradilište. Radove treba izvoditi kvalificirana i obučena radna snaga. Izvođač

treba prije početka radova odrediti odgovornu osobu za njihovo izvođenje.

Obilazak lokacije

U svrhu upoznavanja uvjeta na terenu Izvođač radova treba obići predmetnu lokaciju. Pitanje pristupa

lokaciji riješit će Investitor. Uređenju gradilišta, kao i kretanju po samom gradilištu treba posvetiti

naročitu pažnju.

Geodetski radovi

Prije izvedbe potporne konstrukcije potrebno je napraviti plan iskolčenja profila (bušotina) i iskolčiti

njihov položaj prema dispoziciji iz nacrta. Iskolčenje je obveza Izvođača radova.

Geodetski radovi obuhvaćaju iskolčenje svih relevantnih elemenata potporne konstrukcije kojima se

podaci iz projekta prenose na teren, obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka na terenu za vrijeme

građenja te praćenje svih radova za vrijeme izvođenja potporne konstrukcije, odnosno do predaje svih

radova Investitoru.

Izvođač radova obvezan je za vrijeme građenja kontinuirano pratiti ispravnost iskolčenih osi i točaka.

Nestanak ili oštećenje pojedinih točaka za vrijeme izvođenja, Izvođač će obnoviti na vlastiti trošak.

Točnost iskolčenja treba se kretati u granicama od 2 cm (visinski i položajno), i tokom izvedbe

bušotina potrebno je konstantno kontrolirati iskolčenje.

Priprema gradilišta

Izvođač je dužan pripremiti gradilište za izvedbu predmetnih radova uzevši u obzir prisutnost

postojeće komunalne infrastrukture, blizinu postojećih građevina na lokaciji. Pogodnom organizacijom

rada treba pripremiti odgovarajuće mjesto za privremeno odlaganje građevinskog materijala, omogućiti

nesmetani pristup predviđene mehanizacije kao i dopremu odgovarajućeg materijala i opreme.

Izvođač radova može započeti s radovima po završetku svih pripremnih radova i po pismenom

odobrenju nadzornog organa.

Osiguranje gradilišta

Gradilište treba ograditi zaštitnom ogradom koja će onemogućiti nekontroliran pristup. Kontrola

osiguranja gradilišta obveza je Izvođača i Nadzornog inženjera, a provodi se prije početka radova, te

tijekom izvođenja radova.



listopad 2016



IZVEDBA MIKROPILOTA

Izvode se u skladu s hrvatskom normom HRN EN 14199:2008: Izvedba posebnih geotehničkih radova: Mikropiloti

Vrijedi za bušene mikropilote promjera do 300 mm i za zabijene mikropilota promjera ≤150 mm.

PODACI POTREBNI ZA IZVEDBU RADOVA

- Potrebni su podaci o lokaciji i istražnim radovima

- Veličina lokacije, topografija, nagib terena

- Postojanje podzemnih konstrukcija, zagađenja ili arheološka ograničenja

POSEBNI ZAHTJEVI VEZANI ZA MIKROPILOTE

- Nivo radnog platoa

- Lokacija i visinska kota mikropilota

- Kemijska agresivnost tla ili vode

- Klimatski uvjeti

- Potencijalno nestabilno tlo

- Prisustvo postojećih pilota, sidara i drugih zapreka u tlu (npr. Drvo, čelik...)

IZVEDBA MIKROPILOTA

Mora se izvoditi I kontrolirati od strane iskusne osobe

Prije izvedbe mikropilota mora biti definirano :

1) Identificirani zahtjevi i cilj mikropilota

2) Opis tla

3) Problem okoliša

4) Tehnički zahtjevi

5) Oprema i radna procedura za

- Bušenje

- Ugradnja armature ili nosivog elementa

- Zapunjavanje, injektiranje ili betoniranje

6) Mjrenja za osiguravanje točnosti bušenja

- Parametri injektiranja

- kontrola kvalitete izvođenja

Posebna pažnja treba biti posvećena izvedbi sekantnih mikropilota za formiranje zida (razmak, nagib, sekvence

bušenja). Kada je moguće. Pokusni mikropilot treba biti ugrađen blizu poziciji ispitivanja tla.



listopad 2016



PRIPREMA LOKACIJE

Radna platforma, potrebna za ugradnju mikropilota mora biti pripremljena I održavana na takav način da se sve

operacije izvode sigurno I učinkovito.

FAZE IZVOĐENJA

Moraju biti planirane I moraju uzeti u obzir ako je važno :

- učinke slijeganja konstrukcijekoja će biti mikropilotirana ili za susjedni objekat

- učinak na nosivost prije ugradnje mikropilota

BUŠENJE

Najčešće se koristi bušenje sa ispiranjem nabušenog tla. Bušotina za mikropilot mora se bušiti dok se ne

dostigne :

- specifična dubina ukapanja u nosivo tlo

- predviđena dubina temeljenja

- predviđena duljina

- bušotine je potrebno provjeriti obzirom na položaj i duljinu

- bušotine je potrebno provjeriti na nagib i orjenataciju

Kada se desi nekontroliran ulazak u vode ili tla u bušotinu ili kada postoji rizik od urušavanja, specijalne

mjere moraju se poduzeti daq se spriječi nekontroliran ulazak vode ili tla. Ulazak vode ili tla u bušotinu

može izazvati :

- poremećaj ili stabilnost nosivog tla ili okolnog tla

- gubitak tla ispod konstrukcije koja se mikropilotira

- oštećenje injekcijske smjese ili betona mikropilota koji su izvedeni prije ili koji se nalaze u

neposrednoj blizini

- ispiranje cementa

Povečava se rizik u :

- rastresitom krupnozrnastom tlu

- mekana kohezivna tla

- kada se koristi zrak za ispiranje tla ispod razine podzemne vode

Bušenje s kolonom se koristi kada je bušotina nestabilna ili kad je moguć velik gubitak isplake ili kad se

injektiranje provodi kroz kolonu. Bušenje sa spiralom se provodi u skladu sa EN 1536:1999.



listopad 2016



ARMATURA I NOSIVI ELEMENTI

Armaturni koševi moraju biti izvedeni na takav način da se može njima rukovati I spustiti u bušotinu ili ako se

koriste cijevi moraju biti bez oštečenja. Čelična armature mora biti pohranjena u kontroliranim uvjetima, mora biti

čista i bez korozije. Varenje i rezanje čeličnih elemenata mora biti izvedeno u skladu sa EN 12699:2000.

CENTRALIZERI I DISTANCERI

Pozicija armature u bušotini i potrebna injekcijska smjesa ili beton mora imati zaštitni sloj kojeg osiguravaju

distanceri I centralizeri. Moraju se postavit u intervalima ne većim od 3.0 m za svaki element.

INJEKTIRANJE

Sljedeće metode se koriste za ispunjavanje bušotine:

- ispunjavanje bušotine injektiranjem

- injektiranje kroz privremenu kolonu

- injektiranje kroz nosivi element

- injektiranje za vrijeme bušenja

Injektiranje ima jednu ili više funkcija:

- kreira ili poboljšava vezu između mikropilota po plaštu i okolnog tla

- osigurava zaptitni sloj do armature za zaštitu od korozije

Metoda injektiranja mora biti određena na osnovi uvjeta u tlu da se osigura potrebna nosivost po plaštu I na

dnu. Za mikropilote, sekundarno injektiranje pod jakim tlakom može se koristiti za povečanje nosivosti po plaštu.

ZAPUNJAVANJE BUŠOTINE SA INJEKCIJSKOM SMJESOM

Interval između završetka bušotine I zapunjavanja mora biti što kraći. Kada se zapunjava bušotina, zrak, isplaka

mora imati mogučnost izlaska da se potpuno zapuni bušotina.

INJEKTIRANJE KROZ PRIVREMENU KOLONU

Armature je potrebno postaviti prije izvlačenje kolone.

INJKTIRANJE KROZ NOSIVI ELEMENT

Kada se koriste cijevi kao nosivi element, injektiranje se provodi od dna nosivog elementa.

BETONIRANJE

Betoniranje u potopljenim uvjetima mora biti u skladu sa EN 1536:1999. Betoniranje kroz spiral mora biti u skladu

sa EN 1536:1999. Betoniranje u suhim uvjetima mora biti u skladu sa EN 12699:2000.



listopad 2016



.

ZAVRŠNI RADOVI

Po završetku izvedbe svih radova predviđenih ovim projektom, cjelokupna oprema i preostali materijal

uklanjaju se s radne površine, te se teren dovodi u projektirano stanje.

NADZOR

DIREKTIVNI NADZOR

Direktivni nadzor nad izvođenjem predmetnih radova obavlja projektant osobno ili preko svojih

suradnika. Taj nadzor vodi brigu da se radovi izvršie prema projektu i njegovim dopunama (ako budu

postojale) i sa svrhom koja proizlazi iz ovog projekta.

Projektant ima pravo donositi odluke u slučaju kada se ukaže potreba da se izvrše izmjene pojedinih

dijelova projekta, bilo po opsegu, postupku ili redosljedu izvođenja radova.

STALNI STRUČNI NADZOR

Obzirom na karakter radova, potrebno je osigurati stalan stručni nadzor tokom izvođenja radova. Ovaj

nadzor ima zadatak da kontinuirano prati radove, te da vodi računa da se isti izvedu u skladu sa ovim

projektom. U slučaju većih odstupanja od projektnih postavki zapažanja ovog nadzora su mjerodavna

kod odluke o nastavku rada.






listopad 2016



3.GEOSTATIČKI PRORAČUN

ANALIZA TERENSKIH I LABORATORIJSKIH PARAMETARA TLA

Prema geotehničkom elaboratu tvrtke SPP d.o.o. Varaždin, učinjena je analiza dobivenih paramatara u

svrhu odabira reprezentativnih vrijednosti koje će se koristiti kod proračuna. U tablici prikazani su

usvojeni parametri tla za proračun na osnovi podataka iz geotehničkog elaborata.

Ponašanje tla modelirano je programom PLAXIS 2D koji koristi metodu konačnih elementa za proračun

deformacija. Elementi koji su korišteni u programu su trokutasti elementi sa 15 čvorova. Za opisivanje

ponašanja tla korišten je Mohr-Coulomb model tla . Ulazni parametri korišteni u programu dani su u

tablicama.

Analizom je utvrđeno da je uzrok klizanja infiltracija oborinskih voda u slojeve tla što dovodi do

promjene razine podzemne vode u tlu koja onda uzrokuje promjenu efektivnih naprezanja, a to ima za

posljedicu pojave nestabilnosti tla predmetne lokacije. Analiza je urađena za količinu infiltracije ≈0.12

m/dan (0.12 m3/dan na m2) što je prosječan iznos prema literaturi za ovakovu vrstu tla (5 mm/h).

Analizom globalne stabilnosti utvrđeno je da predmetna lokacija nije stabilna i da usljed dugotrajnih

intezivnih oborinskih perioda (dugotrajnih kiša, otapanje snijega…) može doći do pojave nestabilnosti

ispod groblja i u samom groblju (što odgovara i zatečenom stanju na terenu). Ta analiza potvrđena je i

mjerenjem opažanja pomaka u inklinometru pri čemu je utvrđena klizna ploha na cca 3.5-4.5 m od

površine terena. Klizište je djelomično sanirano u nožici te trenutačno ima tedenciju kretanja brzinom

od cca 4 mm / 6 mjeseci.



listopad 2016



Slika. Globalna stabilnost lokacije usljed infiltracije oborinskih voda (30 dan) – dobiveno programom

Slide 6.0 (preuzeto iz elaborata)

Tablica. Ulazni parametri za tlo

Parametar Oznaka Zona 1 Zona 2 Zona 3 Zona 4 Zona 5

Model tla MC MC MC MC MC

Klasifikacija tla ClH saClH saSiL ClI Nasip

Ponašanje materijala - Drenirano Drenirano Drenirano Drenirano Drenirano

Jedinična težina tla 18 19 20 20 20 kN/m3

Poissonov koeficijent 0.4 0.4 0.35 0.35 0.25

Modul stišljivosti Mv 15000 24000 30000 60000 30000 kPa

kohezija cd 8 10 24 24 0 kPa

Kut trenja Φd 14 18 24 25 30 [o]

MC – Mohr-Coulomb model tla, Mv = uvećan 3 puta zbog simulacije gubitka tla usljed klizanja jer se tlo ponaša po krivulji

rasterećenje-opterećenje



listopad 2016



Tablica . Ulazni parametri za strukturne elemente

Parametar Oznaka mikropilot RO 139.7/10 Mikropilot-

nezacijevljena dionica

Modul elastičnosti E 2·108 3·107 kPa

Promjer ø 0.1397 0.25 m

Debljina stijenke t 0.1 - m

Razmak L 1.5 1.5 m

Nosivost po plaštu T 40-47 34-38 kN/m

Nosivost na bazu F - - kN



listopad 2016



RAČUNSKA OTPORNOST MIKROPILOTA, L=10 m, ø=250 mm

AKSIJALNA RAČUNSKA OTPORNOST VRHA MIKROPILOTA

Određivanje računske otpornosti po bazi mikropilota provedeno je prema : HRN EN 1997-1: 2012-12/NA:

𝑞𝑏 = 𝑁𝑐 ∙ 𝑐𝑢 + 𝜎𝑣𝑜

Vertikalno naprezanje na vrhu pilota, σvo=200 kPa

Nedrenirana posmična čvrstoća na vrhu pilota: cu,k=130 kPa, c

u,d=93 kPa

Površina vrha (baze mikropilota) : Ab=0.05 m2

- Karakteristična otpornost po bazi :

𝑅𝑠,𝑏𝑘 =𝑞𝑏,𝑘 ∙ 𝐴𝑏

𝜉𝑘=

(9 ∙ 93 + 200) ∙ 0.05

1.5= 35 𝑘𝑁

- Računska otpornost po vrhu :

𝑅𝑠,𝑏 =𝑅𝑠,𝑏𝑘

𝛾𝑠=

35

1.0= 35 𝑘𝑁

RAČUNSKA OTPORNOST PLAŠTA MIKROPILOTA

Određivanje prionjivosti injektirane dionice mikropilota i tla po plaštu (prema : DIN EN 1997-1:2009-09, DIN EN

1997-1/NA:2012-12; DIN 1054:2010-12) :

Empirijski raspon karakteristične nosivosti po plaštu, qs,k

za injektirani mikropilot sa cijevi kod kohezivnih tla

Posmična čvrstića cu,k

[kPa] Granična karakteristična vrijednost nosivosti po plaštu qs,k (kPa]

60 70-80

150 115-125

≥250 140-150

Vrijednosti između se mogu linearno interpolirati

Empirijski raspon karakteristične nosivosti po plaštu, qs,k

za injektirani mikropilot sa šipkom kod kohezivnih tla

Posmična čvrstića cu,k

[kPa] Granična karakteristična vrijednost nosivosti po plaštu qs,k (kPa]

60 55-65

150 95-105

≥250 115-125

Vrijednosti između se mogu linearno interpolirati

Injektirana dionica mikropilota se nalazi u geotehničkoj zoni 2,3 i 4.



listopad 2016



MIKROPILOTI NA GROBLJU - STAZA

1. RED MIKROPILOTA:

Zona 2: duljina ls=2.0 m, c

u,k = 100 kPa; q

s,k=73 kPa; ξ

k=1.50; promjer injektirane dionice d=250 mm

- Površina plašta mikropilota : As=d·¶·l

s = 0.25·¶·2 = 1.6m2

- Karakteristična otpornost po plaštu :

𝑅𝑠,𝑘1 =𝑞𝑠,𝑘 ∙ 𝐴𝑠

𝜉𝑘=

73 ∙ 1.6

1.5= 78 𝑘𝑁

- Računska otpornost po plaštu :

𝑅𝑠,𝑑1 =𝑅𝑠,𝑘1

𝛾𝑠=

78

1.0= 78 𝑘𝑁


u,k = 80 kPa; q

s,k=64 kPa; ξ



s = 0.25·¶·2 = 1.6m2



𝜉𝑘=

64 ∙ 1.6

1.5= 68 𝑘𝑁



𝛾𝑠=

68

1.0= 68 𝑘𝑁


u,k = 130 kPa; q

s,k=86 kPa; ξ



s = 0.25·¶·2 = 1.6m2



𝜉𝑘=

86 ∙ 1.6

1.5= 92 𝑘𝑁



𝛾𝑠=

92

1.0= 92 𝑘𝑁

Ukupna računska nosivost po plaštu injektirane dionice 1. Reda mikropilota :

Rd = R

s,d1 + R

s,d2 + R

s,d3 = 238 kN



listopad 2016



2. RED MIKROPILOTA:


u,k = 100 kPa; q

s,k=90 kPa; ξ



s = 0.25·¶·1.8 = 1.4m2



𝜉𝑘=

90 ∙ 1.4

1.5= 84 𝑘𝑁



𝛾𝑠=

84

1.0= 84 𝑘𝑁


u,k = 80 kPa; q

s,k=80 kPa; ξ



s = 0.25·¶·2.5 = 2.0m2



𝜉𝑘=

80 ∙ 2

1.5= 107 𝑘𝑁



𝛾𝑠=

107

1.0= 107 𝑘𝑁


u,k = 130 kPa; q

s,k=105 kPa; ξ



s = 0.25·¶·0.7 = 0.55m2



𝜉𝑘=

105 ∙ 0.55

1.5= 38 𝑘𝑁



𝛾𝑠=

38

1.0= 38 𝑘𝑁


Rd = R

s,d1 + R

s,d2 + R

s,d3 = 229 kN



listopad 2016



MIKROPILOTI VAN GROBLJA - PUT

1. RED MIKROPILOTA:


u,k = 130 kPa; q

s,k=86 kPa; ξ



s = 0.25·¶·6 = 4.7m2



𝜉𝑘=

86 ∙ 4.7

1.5= 269 𝑘𝑁



𝛾𝑠=

269

1.0= 269 𝑘𝑁


Rd = R

s,d3 = 229 kN

2. RED MIKROPILOTA:


u,k = 130 kPa; q

s,k=105 kPa; ξ



s = 0.25·¶·6 = 4.71m2



𝜉𝑘=

105 ∙ 4.71

1.5= 330 𝑘𝑁



𝛾𝑠=

330

1.0= 330𝑘𝑁


Rd = R

s,d3 = 330 kN



listopad 2016



Modeliranje temeljne konstrukcije je modelirano u više faza kako je definirano u tablici

Tablica. Faze modeliranja iskopa

Faza Aktivnost

Faza 1. Određivanje početnog stanja naprezanja

Faza 2. Ugradnja mikropilota i prometnog opterećenja

Faza 3. Simulacija erozije tla na pokosu ispred mikropilota

Faza 4. Potresno djelovanje

ANALIZA OPTEREĆENJA NA POTPORNU KONSTRUKCIJU

Na temeljnu konstrukciju djeluje više djelovanja:

djelovanje od prometnog opterećenja, mehanizacije (q=10 kPa)

Potresno djelovanje (a=0.10g) je uzeto u skladu sa HRN EN 1998-1:2012/NA (seizmička karta Hrvatske)

Zbog mogučnosti erozije tla na pokosu ispred mikropilota usljed infiltracije oborinskih voda i potresnog

djelovanja, uzeto je da nema tla na visini od 3.0-4.0 m od površine terena (zona 1,2.)



listopad 2016



REZULTATI DOBIVENI NUMERIČKIM MODELIRANJEM

Slika. Horizontalni pomak potporne konstrukcije - simulacija erozije tla na pokosu ispred mikropilota

Slika. Vertikalni pomak potporne konstrukcije - simulacija erozije tla na pokosu ispred mikropilota



listopad 2016



Slika. Moment savijanja u mikropilotima - simulacija erozije tla na pokosu ispred mikropilota

Slika. Poprečna sila u mikropilotima - simulacija erozije tla na pokosu ispred mikropilota



listopad 2016



Slika: Aksijalna sila u mikropilotima - simulacija erozije tla na pokosu ispred mikropilota

Slika: Moment savijanja u potpornom zidu - simulacija erozije tla na pokosu ispred mikropilota



listopad 2016



POTRESNA ANALIZA

ODREĐIVANJE KRUTOSTI TLA

U skladu sa HRN EN 1998-5:2011, kod potresa potrebno je povećati krutost tla. Preporuka povećanja krutosti

dana je u poglavlju 4.2.3 u tablici 4.1.

Za tlo je uzeto prigušenje 5% i odnos krutosti tla G/Go = 0.50(±0.20) za ubrzanje od 0.10g.

Tablica. Ulazni parametri za tlo – izvršeno je povećanje statičkih parametara (2 puta) kod potresnog djelovanja

u skladu sa preporukama iz HRN EN 1998-5:2011

Parametar Oznaka Zona 1 Zona 2 Zona 3 Zona 4 Zona 5

Model tla MC MC MC MC MC

Klasifikacija tla ClH saClH saSiL ClI Nasip

Ponašanje materijala - Drenirano Drenirano Drenirano Drenirano Drenirano

Jedinična težina tla 18 19 20 20 20 kN/m3

Poissonov koeficijent 0.4 0.4 0.35 0.35 0.25

Modul stišljivosti Mv 30000 48000 60000 120000 60000 kPa

kohezija cd 8 10 24 24 0 kPa

Kut trenja Φd 14 18 24 25 30 [o]



listopad 2016



Slika. Akcelerogram korišten u analizi za povratni period od 475 godina – potres snimljen na području Zagreba ,

03.09.1990

Slika. Skaliran akcelerogram (x2) korišten u analizi za povratni period od 475 godina – potres snimljen na

području Zagreba , 03.09.1990

AKCELEROGRAM IZMJERENOG POTRESA

t [s]

0 5 10 15 20 25

a [m

/s2 ]

-1,5

-1,0

-0,5

0,0

0,5

1,0

1,5

Potres Zagreb

AKCELEROGRAM SKALIRANOG POTRESA

t [s]

0 5 10 15 20 25

a [m

/s2]

-3

-2

-1

0

1

2

3

Skaliran potres Zagreb



listopad 2016



Slika. Akcelerogram korišten u analizi za povratni period od 475 godina – potres snimljen na području Banja

Luka , 13.08.1981.

Slika. Skaliran akcelerogram (x0.5) korišten u analizi za povratni period od 475 godina – potres snimljen na

području Banja Luka , 13.08.1981.

AKCELEROGRAM IZMJERENOG POTRESA

t [s]

0 10 20 30 40

a [m

/s2]

-3

-2

-1

0

1

2

Potres Banja Luka

AKCELEROGRAM SKALIRANOG POTRESA

t [s]

0 10 20 30 40

a [m

/s2]

-1,5

-1,0

-0,5

0,0

0,5

1,0

Skaliran potres Banja Luka



listopad 2016



REZULTATI NUMERIČKOG MODELIRANJA KONSTRUKCIJE OD POTRESNOG

DJELOVANJA

Analizirano je stanje u slučaju erozije tla u visini od 3-4 m. Korišten je Mohr-Coulomb model. Uzeto je vrijeme

trajanja potresa od 15 s. Za potresnu analizu korišten je akcelerogram koji je snimljen na području Zagreba

03.09.1990. godine i području Banja Luke 13.08.1981. Obzirom da je intezitet potresa različiti od zahtijeva prema

HRN EN 1998-1 izvršeno je skaliranje akcelerograma da se postigne zahtjevano ubrzanje od 0.10g . Utvrđeno je

da spektralni odziv odgovara zahtjevima prema prema HRN EN 1998-1.

Slika: Spektralni odziv temeljnog tla dobiven programom Plaxis 2D : skaliran akcelerogram za potres Zagreb

(točka:vrh naglavne grede)



listopad 2016



Slika: Spektralni odziv temeljnog tla dobiven programom Plaxis 2D : skaliran akcelerogram za potres Banja Luka

(točka: vrh naglavne grede)

Slika: Spektralni odziv temeljnog tla : usporedba preporuka iz HRN EN 1998-1, skaliranog akcelerograma i prema

Kvazanjian &all. (ubrzanje ag=0.10g, S=1.15, C tip temeljnog tla prema HRN EN 1998-1 )

HORIZONTALAN SPEKTRALNI ODZIV

T [s]

0 1 2 3 4

Se

[g]

0,0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

HRN EN 1998-1

POTRES ZAGREB - SKALIRAN

POTRES BANJA LUKA- SKALIRANKVAZANJIAN&ALL, 2011



listopad 2016



Slika. Ubrzanje dobiveno numeričkim modeliranjem – POTRES ZAGREB (točka: vrh naglavne grede)

Slika. Ubrzanje dobiveno numeričkim modeliranjem – POTRES BANJA LUKA (točka: vrh naglavne grede)



listopad 2016



FAZA : erozija tla

Slika. Anvelopa momenata savijanja u mikropilotu – potresno djelovanje – faza: erozija tla – POTRES ZAGREB



listopad 2016



Slika. Anvelopa poprečnih sila u pilotu – potresno djelovanje – faza: erozija tla – POTRES ZAGREB



listopad 2016



Slika. Anvelopa aksijalnih sila u pilotu – potresno djelovanje – faza: erozija tla – POTRES ZAGREB



listopad 2016



Slika. Anvelopa momenata savijanja u mikropilotu – potresno djelovanje – faza: erozija tla – POTRES BANJA

LUKA



listopad 2016



Slika. Anvelopa poprečnih sila u pilotu – potresno djelovanje – faza: erozija tla – POTRES BANJA LUKA



listopad 2016



Slika. Anvelopa aksijalnih sila u pilotu – potresno djelovanje – faza: erozija tla – POTRES BANJA LUKA



listopad 2016



Slika. Anvelopa momenata savijanja u potpornom zidu – potresno djelovanje – faza: erozija tla



listopad 2016



ANALIZA GLOBALNE STABILNOSTI

Slika. Globalna stabilnost – izvedeno stanje - program Slide

Slika. Globalna stabilnost lokacije – izvedeno stanje: SEIZMIKA – program Slide



listopad 2016



PRIKAZ MAKSIMALNIH UNUTARNJIH SILA U MIKROPILOTU – GRANIČNO STANJE

Dobiveni rezultati modelom Računska djelovanja

FAZA Nmax [kN/m] M

max [kNm/m] V

max [kN/m] N

Ed [kN] M

Ed [kNm] V

Ed [kN]

EROZIJA TLA 153.8 7.8 11.9 230.7 11.7 17.9

Razmak mikropilota 1.5 m; opterećenja dolaze od geotehničkog djelovanja, G=1.0

PRIKAZ MAKSIMALNIH UNUTARNJIH SILA U MIKROPILOTU – POTRESNA KOMBINACIJA


FAZA Nmax [kN/m] M

max [kNm/m] V

max [kN/m] N

Ed [kN] M

Ed [kNm] V

Ed [kN]

EROZIJA TLA 226.7 9.97 11.8 340.0 15.0 18.0

Razmak mikropilota 1.5 m; opterećenja dolaze od geotehničkog djelovanja, G=1.0

PRIKAZ MAKSIMALNIH UNUTARNJIH SILA U POTPORNOM ZIDU – GRANIČNO STANJE


FAZA Mmax

[kNm/m] MEd [kNm]

EROZIJA TLA 13.5 13.5

opterećenja dolaze od geotehničkog djelovanja, G=1.0

PRIKAZ MAKSIMALNIH UNUTARNJIH SILA U POTPORNOM ZIDU – POTRESNA KOMBINACIJA


FAZA Mmax

[kNm/m] MEd [kNm]

EROZIJA TLA 12.2 12.2

opterećenja dolaze od geotehničkog djelovanja, G=1.0



listopad 2016



KONTROLA NOSIVOSTI MIKROPILOTA

MIKROPILOT : CIJEV RO 139.7/10 mm :

Potporna konstrukcija je trajna i predviđeni vijek trajanja je 100 godina. Prema HRN EN 14199:2008

gubitak čelika je 1.20 mm.

Vanjski promjer cijevi mikropilota:

𝑂𝐷 = 139.7 − 2 ∙ 1.2 = 137.3 𝑚𝑚

Unutarnji promjer cijevi mikropilota:

𝐼𝐷 = 139.7 − 2 ∙ 10 = 119.7 𝑚𝑚

Površina čelične cijevi :

𝐴𝑐 =(𝑂𝐷2 − 𝐼𝐷2) ∙ 𝜋

4=

(137.32 − 123.72) ∙ 𝜋

4= 3550.7 𝑚𝑚2

U sredini mikropilota se ugrađuje šipka promjera 32 mm:

- Površina šipke: Aš=804 mm2

- Čvrstoća šipke: fyd=434.78 N/mm2

Površina mikropilota (betonski dio):

𝐴𝑔 =𝐷𝑏𝑚

2 ∙ 𝜋

4=

2502 ∙ 𝜋

4= 49062.5 𝑚𝑚2

- Čvrstoća injektiranog (betoniranog) dijela mikropilota: fcd=20 N/mm2 – C30/37



listopad 2016



DOPUŠTENA SILA U ZACIJEVLJENOJ DIONICI MIKROPILOTA

VLAČNA NOSIVOST:

𝑁𝑣,𝑅𝑑 = 0.55 ∙ 𝑓𝑐 ∙ (𝐴𝑐 + 𝐴š) = 0.55 ∙ 235 ∙ (3550.7 + 804) = 562 𝑘𝑁

TLAČNA NOSIVOST :

𝑁𝑡,𝑅𝑑 = [0.4 ∙ 𝑓𝑐𝑑 ∙ 𝐴𝑔 + 0.47 ∙ 𝑓𝑐 ∙ (𝐴𝑐 + 𝐴š)]

𝑁𝑡,𝑅𝑑 = [0.4 ∙ 20 ∙ 49062.5 + 0.47 ∙ 235 ∙ (3550.7 + 804)] = 873 𝑘𝑁

DOPUŠTENA SILA U NEZACIJEVLJENOJ DIONICI MIKROPILOTA

VLAČNA NOSIVOST:

𝑁𝑣,𝑅𝑑 = 0.55 ∙ 𝑓𝑦𝑑 ∙ 𝐴š = 0.55 ∙ 434.7 ∙ 804 = 192 𝑘𝑁

TLAČNA NOSIVOST :

𝑁𝑡,𝑅𝑑 = [0.4 ∙ 𝑓𝑐𝑑 ∙ 𝐴𝑔 + 0.47 ∙ 𝑓𝑦𝑑 ∙ 𝐴š]

𝑁𝑡,𝑅𝑑 = [0.4 ∙ 20 ∙ 49062.5 + 0.47 ∙ 434.78 ∙ 804] = 556 𝑘𝑁

GEOTEHNIČKA NOSIVOST MIKROPILOTA

Dokaz nosivosti - aksijalna sila

- Računska aksijalna sila u mikropilotu : NEd =340 kN

Zacijevljena dionica

- Nosivost mikropilota na tlak : Nt,Rd

=873 kN

- Dokaz nosivosti (tlak):

∆𝐺𝐸𝑂=𝑁𝑡,𝐸𝑑

𝑁𝑡,𝑅𝑑=

340

873= 0.39 < 1.0 → 𝑍𝐴𝐷𝑂𝑉𝑂𝐿𝐽𝐴𝑉𝐴



listopad 2016



Nezacijevljena dionica


=556 kN



𝑁𝑡,𝑅𝑑=

340

556= 0.61 < 1.0 → 𝑍𝐴𝐷𝑂𝑉𝑂𝐿𝐽𝐴𝑉𝐴

Geotehnička dionica


=35+330=365 kN



𝑁𝑡,𝑅𝑑=

340

365= 0.93 < 1.0 → 𝑍𝐴𝐷𝑂𝑉𝑂𝐿𝐽𝐴𝑉𝐴



listopad 2016



DOKAZ NOSIVOSTI ČELIČNE KONSTRUKCIJE

PROFIL RO 139.7/10 mm, S235

RO 139.7/10 mm

d t A Wel W

pl I i G

[mm] [mm] [cm2] [cm3] [cm3] [cm4] [cm] [kg/m]

139.7 10 40.75 123 169 861.9 4.599 31.99

Klasifikacija poprečnog presjeka

Pojasnica čeličnog profila:

Uvjet za valjani profil klase 1. (pojas izložen tlaku):

𝜖 = √235

𝑓𝑦= √

235

235= 1.0

𝑑

𝑡=

139.7

10= 13.97 ≤ 50 ∙ 𝜖2 = 50 ← 𝑘𝑙𝑎𝑠𝑎 1

Potporna konstrukcija je trajna i predviđeni vijek trajanja je 100 godina. Prema HRN EN 14199:2008

gubitak čelika je 1.20 mm.

Vanjski promjer cijevi mikropilota:

𝑂𝐷 = 139.7 − 2 ∙ 1.2 = 137.3 𝑚𝑚

Unutarnji promjer cijevi mikropilota:

𝐼𝐷 = 139.7 − 2 ∙ 10 = 119.7 𝑚𝑚

Površina čelične cijevi :

𝐴𝑐 =(𝑂𝐷2 − 𝐼𝐷2) ∙ 𝜋

4=

(137.32 − 119.72) ∙ 𝜋

4= 3550.7 𝑚𝑚2 = 35.5𝑐𝑚2



listopad 2016



DOKAZ OTPORNOSTI PRESJEKA NA UZDUŽNU SILU

- otpornost presjeka na uzdužnu silu :

𝑁𝑐,𝑅𝑑 = 𝑁𝑝𝑙,𝑅𝑑 =𝐴 ∙ 𝑓𝑦

𝛾𝑀𝑜=

40.75 ∙ 23.5

1.0= 958 𝑘𝑁

- računska aksijalna sila dobivena numeričkim modeliranjem: NEd = 340 kN

- dokaz nosivosti :

𝑁𝐸𝑑

𝑁𝑝𝑙,𝑅𝑑=

340

958= 0.36 < 1.0 ← 𝑧𝑎𝑑𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑎𝑣𝑎

DOKAZ OTPORNOST PRESJEKA ELEMENTA NA IZVIJANJE U TLAKU

- otpornost presjeka na izvijanje u tlaku :

𝑁𝑏,𝑅𝑑 = ∙ 𝑁𝑝𝑙,𝑅𝑑

- određivanje svedene vitkosti : 𝜆 =𝜆

𝜆1

- Vitkost : 𝜆 =𝑙𝑏

𝑖

- Eulerova vitkost :𝜆1 = 𝜋 ∙ √𝐸

𝑓𝑦= 𝜋 ∙ √

210000

235= 93.8

- os y-y, z-z : linija izvijanja a – hladno valjani profil

- duljina izvijanja profila: lb = 0.7x4.0 m = 2.8 m

- vitkost : 𝜆 =𝑙𝑏

𝑖=

280

4.599= 60.9

- određivanje svedene vitkosti : 𝜆 =𝜆

𝜆1=

60.9

93.8= 0.65

- - faktor imperfekcije za krivulju izvijanja a : =0.21

∅ = 0.5 ∙ [1 + 𝛼 ∙ (𝜆 − 0.2) + 𝜆2

] = 0.5 ∙ [1 + 0.21 ∙ (0.65 − 0.2) + 0.652] = 0.76

- određivanje faktora redukcije, :

𝜒 =1

∅ + √∅2 − 𝜆2

=1

0.76 + √0.762 − 0.652= 0.87 ≤ 1.0



listopad 2016



- otpornost presjeka na izvijanje u tlaku :

𝑁𝑏,𝑅𝑑 = ∙ 𝑁𝑝𝑙,𝑅𝑑 = 0.87 ∙ 958 = 833 𝑘𝑁

- računski uzdužna sila: NEd = 340 kN

- dokaz nosivosti :

𝑁𝐸𝑑

𝑁𝑏,𝑅𝑑=

340

833= 0.41 < 1.0 ← 𝑧𝑎𝑑𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑎𝑣𝑎

DOKAZ OTPORNOSTI PRESJEKA NA MOMENT SAVIJANJA

- otpornost presjeka na moment savijanja :

𝑀𝑐,𝑅𝑑 = 𝑀𝑝𝑙,𝑅𝑑 =𝑊𝑝𝑙,𝑦 ∙ 𝑓𝑦

𝛾𝑀𝑜=

169 ∙ 23.5

1.0= 39.7 𝑘𝑁𝑚

- računski moment savijanja dobivena numeričkim modeliranjem: MEd = 15 kNm

- dokaz nosivosti :

𝑀𝐸𝑑

𝑀𝑝𝑙,𝑅𝑑=

15

39.7= 0.38 < 1.0 ← 𝑧𝑎𝑑𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑎𝑣𝑎

KONTROLA KOMBINACIJE MOMENTA I UZDUŽNE SILE – POJEDNOSTAVLJENA METODA

𝑁𝐸𝑑

𝑁𝑏,𝑅𝑑+

𝑀𝑦,𝐸𝑑

𝑀𝑏,𝑅𝑑+ 1.5 ∙

𝑀𝑧,𝐸𝑑

𝑀𝑧,𝑅𝑑≤ 1.0

- računska uzdužna sila djelovanja , NEd =340 kN

- računski moment savijanja oko osi y-y : My,Ed

=15 kNm

- računski moment savijanja oko osi z-z : Mz,Ed

=0 kNm

- računska otpornost presjeka na uzdužnu silu : Nb,Rd

=833 kN

- računska otpornost presjeka na savijanje, Mb,Rd

= 39.7 kNm

𝑁𝐸𝑑

𝑁𝑏,𝑅𝑑+

𝑀𝑦,𝐸𝑑

𝑀𝑏,𝑅𝑑+ 1.5 ∙

𝑀𝑧,𝐸𝑑

𝑀𝑧,𝑅𝑑=

340

833+

15

39.7+ 1.5 ∙ 0 = 0.79 ≤ 1.0 ← 𝑧𝑎𝑑𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑎𝑣𝑎



listopad 2016



DOKAZ OTPORNOSTI PRESJEKA NA POPREČNU SILU

- otpornost presjeka na poprečnu silu :

𝑉𝑐,𝑅𝑑 = 𝑉𝑝𝑙,𝑅𝑑 =𝐴𝑣 ∙ 𝑓

𝑦

√3 ∙ 𝛾𝑀𝑜

𝐴𝑣 = 2 ∙ 𝑡 ∙ 𝑑𝑚 = 2 ∙ 𝑡 ∙ (𝑑 − 𝑡) = 2 ∙ 10 ∙ (139.7 − 10) = 2594 𝑚𝑚2

𝑉𝑐,𝑅𝑑 = 𝑉𝑝𝑙,𝑅𝑑 =𝐴𝑣 ∙ 𝑓

𝑦

√3 ∙ 𝛾𝑀𝑜

=2594 ∙ 235

√3 ∙ 1.0= 352 𝑘𝑁

- računska poprečna sila dobivena numeričkim modeliranjem: VEd = 18 kN

- dokaz nosivosti :

𝑉𝐸𝑑

𝑉𝑝𝑙,𝑅𝑑=

18

352= 0.05 < 1.0 ← 𝑧𝑎𝑑𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑎𝑣𝑎

- obzirom da je VEd < 0.5V

pl,Rd ne treba reducirati moment savijanja zbog poprečne sile.

Kontrola naprezanje bez utjecaja poprečne sile:

(𝑀𝑦,𝐸𝑑

𝑀𝑁,𝑦,𝑅𝑑)

𝛼

+ (𝑀𝑧,𝐸𝑑

𝑀𝑁,𝑧,𝑅𝑑)

𝛽

≤ 1.0

- 𝛼 = 𝛽 = 2.0

- računski moment savijanja :

𝑀𝑦,𝐸𝑑 = 15 𝑘𝑁𝑚

𝑀𝑧,𝐸𝑑 = 0 𝑘𝑁𝑚

- računska aksijalna sila :

𝑁𝐸𝑑 = 340 𝑘𝑁

- Reducirani plastični moment zbog utjecaja aksijalne sile:

𝑛 =𝑁𝐸𝑑

𝑁𝑝𝑙,𝑅𝑑=

𝑁𝐸𝑑

𝐴 ∙𝑓𝑦

𝛾𝑀1

=340

870.6= 0.39 < 0.25

𝑀𝑁,𝑅𝑑 = 𝑀𝑝𝑙,𝑅𝑑 ∙1 − 𝑛

1 − 0.5 ∙ 𝑎= 39.7 ∙

1 − 0.39

1 − 0.5 ∙ 0.5= 32.3 𝑘𝑁𝑚

(𝑀𝑦,𝐸𝑑

𝑀𝑁,𝑦,𝑅𝑑)

𝛼

+ (𝑀𝑧,𝐸𝑑

𝑀𝑁,𝑧,𝑅𝑑)

𝛽

= (15

32.3)

2

= 0.22 ≤ 1.0 → 𝑧𝑎𝑑𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑎𝑣𝑎



listopad 2016



POTPORNI ZID IZNAD NAGLAVNE GREDE

Za potrebe izvedbe nasip I uređenja okoliša potrebno je iznad naglavne grede izvesti potporni zid

visine 2.0 m i debljine 400 mm.

Materijal :

- Beton C25/30, armatura B500B

- Računska čvrstoća betona i armature:

fc,d=16.6 N/mm2

fy,d=434.78 N/mm2

Dimenzioniranje :

- statička visina: d = 35 cm

- zaštitini sloj betona: c = 5 cm

Maksimalni moment savijanja u potpornom zidu: Mmax= 13.5 kNm

Računski moment savijanja:

𝑀𝐸𝑑 = 𝛾𝐺 ∙ 𝑀𝑚𝑎𝑥 = 1.35 ∙ 13.5 = 18.2 𝑘𝑁𝑚

Bezdimenzionalni koeficijent armiranja:

𝜇𝑠𝑑 =𝑀𝐸𝑑

𝑏 ∙ 𝑑2 ∙ 𝑓𝑐𝑑=

1820

100 ∙ 352 ∙ 1.67= 0.009

Potrebna armatura:

𝐴𝑠 =𝑀𝐸𝑑

𝜍 ∙ 𝑑 ∙ 𝑓𝑦𝑑=

1820

0.988 ∙ 35 ∙ 43.47= 1.21 𝑐𝑚2/𝑚′

Minimalna armatura:

𝐴𝑠,𝑚𝑖𝑛 = 0.0015 ∙ 𝑏 ∙ 𝑑 = 0.0015 ∙ 100 ∙ 35 = 5.3 𝑐𝑚2/𝑚′

Odabrana armatura :

As,od

=±Q 636 (6.36cm2/m’)



listopad 2016



ZAKLJUČAK

Potporna konstrukcija konstrukcije se sastoji od dva reda mikropilota duljine 10.0 i 11.0 m povezani naglavnom

gredom koja na jednom redu mikropilota ima I potporni zid. Mikropiloti se postavljaju na 1.5 m pod kutem od 15o

u odnosu na vertikalnu ravninu. Ugradnjom mikropilota povećava se globalni faktor stabilnosti tla iza

mikropilota (FS>1.5) što dovodi do povećanja mehaničke stabilnosti i otpornosti lokacije. U potresnoj kombinaciji

faktor sigurnosti je još uvijek zadovoljavajući (FS=1.05>1.0).

KORIŠTENA LITERATURA :

[I] Mayne P.W., Christopher B.R., DeJong J.(2001): Subsurface Investigations, National Highway Institute Federal

Highway Administration U.S. Department of Transportation Washington, D.C.

[2] Sabatini P.J., Pass D.G., Bachus R.C.(1999): Geotehnical Engineering Circular No. 4, Ground Anchors and

Anchored Systems, Office of Bridge Technology, Federal Highway Administration, Washington D.C.

[3] Sabatini P.J.,Bachus R.C., Mayne P.W., Schneider J.A., Zettler T.E.(2002): Geotehnical Engineering Circular No.

5, U.S. Department of Transportation Office of Bridge Technology, Federal Highway Administration, Washington

D.C.

[4] Gaba A.R., Simpson B., Powrie W., Beadman D.R.(2003): Embedded retaining walls - guidance for economic

design, CIRIA, London

[5] Coduto D.P.(2001): Foundation design, Principles and Practices, Prentice Hall, New Jersey, USA

[6] Armour T.,Groneck P., Keeley J., Sharma S.(2000): Micropile Design and Construction Guidelines

Implementation Manual, U.S. Department of Transportation, Federal Highway Administration, Washington D.C.

[7] Tomlinson M., Woodward J.(2008): Pile design and construction practice, Taylor&Francis New York, USA [6]






listopad 2016



4.PLAN KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE POTPORNE KONSTRUKCIJE

Program kontrole i osiguranje kakvoće potporne konstrukcije mora se provoditi u skladu sa HRN EN 14199:2008

– izvedba posebnih geotehničkih radova: mikropiloti

SPECIJALNI ZAHTJEVI

UČINAK NA OKOLNE OBJEKTE I INSTALACIJE

Kada u blizini gradilišta, postoje objekti i instalacije sklone strukturnom oštečenju, stanje tih objekata mora biti

snimljeno i dokumentirano prije izvođenja radova. Za vrijeme ugrađivanja talpi, objekti moraju biti pračeni

kontinuirano.

SMETNJE OD BUKE

Specijalna predostrožnost mora biti poduzeta da se osigura da buka ne prijeđe granice definirane međunarodnim

ili nacionalnim direktivama.

IZVEDBA MIKROPILOTA

MATERIJALI

ARMATURA I NOSIVI ELEMENTI

Čelične šipke za armiranje betona u mikropilotu moraju biti u skladu sa EN 10080

ČELIK ZA NOSIVE ELEMENTE

Moraju biti u skladu sa :

- EN 10080 – za šipke kada se koriste

- EN 10210 ili EN 10219 ili EN ISO 11960 kada se koriste cijevi

- EN 10025 kada se koriste H profili

MATERIJALI ZA INJEKTIRANJE

Cement

- Za mikropilote mora biti u skladu sa EN 197-1

- Kada se odabire cement treba voditi računa o agresivnosti okoliša

- Klasa mora bit definirana u skladu sa HRN EN 206-1:2006



listopad 2016



Agregat

- Mora biti u skladu sa HRN EN 206-1:2006

- - okrugli agregat treba imati prednost kada se ugrađuje sa cijevi ili pumpanjem

Voda

- Mora biti u skladu sa HRN EN 1008:2002 i HRN EN 206-1:2006

- - voda uzeta iz gradilišta mora biti provjerena na kloride, sulfate i organske tvari

Dodaci

- Moraju biti u skladu sa HRN EN 206-1:2006 i EN 934-2

Cementna smjesa

- Za smjesu injektiranja može se koristiti pijesak

- w/c faktor mora biti u skladu sa uvjetima u tlu i ne veći od 0.55

- ako nije drukčije definirano minimalna čvrstoća mora biti 325 MPa nakon 28 dana na cilindričnom

uzroku

- Laboratorijski i terenski testovi moraju se uzeti za svaku mješavinu

- Testovi moraju biti provedeni u skladu sa EN 445

KONTROLA KVALITETE INJEKCIJSKE SMJESE

Mora se kontrolirati za vrijeme izvođenja radova.

Na gradilištu injekcijsku smjesu treba ispitati :

- Gustoću

- Viskoznost (Marsh broj)

- Curenje

Za svako gradilište za maksimalan period od 7 radnih dana potrebno je uzeti dva seta po 3 uzorka za

ispitivanje tlačne čvrstoće.

BETON ZA MIKROPILOTE

Mora imati veliku otpornost na segregaciju, visoku plastićnost I dobru koheziju. Mora imati dobra svojstva

tečenja, sposobnost samozbijanja. Mora biti podatan za vrijeme ugradnje, uključujući I micanje zaštitne kolone.

Nakon 28 dana mora imati minimalno 25 mPa ili na datum prvog opterećenja mikropilota. Za ugradnju betona u

potopljenim uvjetima, sadržaj cementa mora biti minimalno 375 kg/m3 sa vodocementnim faktorom <0.6.

Za beton maksimalno zrno agregata ne smije prijeći 16 mm, ¼ čistog razmaka između vertikalnih šipki I 1/6

unutarnjeg promjera cijevi za ugradnju.



listopad 2016



DISTANCERI, CENTRALIZERI I DRUGE KOMPONENTE

Koriste se da osiguraju zaštitni sloj injekcijske smjese ili betona. Moraju biti postojani I trajni I ne smiju dovesti

do korozije armature ili nosivog elementa.

ZAŠTITA OD KOROZIJE ČELIČNIH ELEMENATA

Mora biti uzeto u obzir :

- Agresivnost okoliša (podzemna voda, tlo...)

- tip mikropilota

- tip djelovanja (tlak, vlak)

- vrsta čelika

- životni vijek

Zaštita od korozije mora sadržavati :

- učinkoviti zaštitni sloj injekcijske smjese ili betona

- debljinu čelika od korozije

kada se koristi čelik za prednapetu armature, zaštita od korozije mora biti u skladu sa EN 1537.

KONTROLA, TESTIRANJE I MONITORING

KONTROLA

Mora ju provoditi obučena ikvalificirana osoba. Raspored konrole mora biti na gradilištu, a mora sdržavati

minimalno :

- učestalost različitih kontrola

- sadržaj različitih kontrola

Kontrola radova na izvedbi mikropilota mora biti u skladu sa poglavljem 4. EN 1997-1:2004. Kao minimum kontrola

mora sadržavati :

- potvrdu radova sa dokumentacijom o dogovoreni m radovima

- praćenje izvođenja mikropilota

PRAĆENJE IZVOĐENJA MIKROPILOTA

Specifične procedure za dokaz, kontrolu i prihvačanje moraju se utvrditi prije početka radova. Vrijeme trajanja

određenih operacija mora biti zabilježeno. Za vrijeme ugradnje mikropilota potrebno je pratiti ponašanje tla na

površini. Potrebno je snimiti položaj i dimenzije mikropilota zajedno sa naglavnom gredom na nivou temelja.

TESTIRANJE MIKROPILOTA

Provodi se na preeliminarnim i radnim mikropilotima.



listopad 2016



STATIČKI TEST NA PREELIMINARNIM MIKROPILOTIMA

Mora se provoditi kada :

- koristi nova tehnika

- mikropiloti se izvode u tlu u kojem nema prijašnjih ispitivanja

- dolaze veća opterećenja nego što su bila u sličnim uvjetima

- kada se rezultati statičkog testa koriste za određivanje nosivosti

kada se provodi statički test na preeliminarnim mikropilotima najmanje 2 (dva) mikropilota se moraju ispitati.

STATIČKI TEST NA RADNIM MIKROPILOTIMA

Mora bit definirano u projektu dali se izvodi ili ne. Ako nije moguće drugačije potrebno je izvesti najmanje 2

(dva) ispitivanja na prvih 100 mikropilota I 1 (jedan) za svakih sljedećih 100 mikropilota ako su opterećeni tlačno.

Ako su opterećeni vlačno potrebno je izvesti najmanje 2 (dva) testa na prvih 25 mikropilota I 1 (jedan) za svakih

sljedećih 25 mikropilota. Kod statičkog testa ne smije se ugroziti uporabivost mikropilota.

TOLERANCIJE

- pozicija mikropilota tlocrtno mora biti unutar ≤0.05 m

- odstupanje od teoretske osi :

a) vertikalni mikropilot: maksimalno 2% duljine

b) približno vertikalni: maksimalno 4% duljine

c) nagnuti mikropilot : maksimalno 6% duljine

Minimalni zaštitni sloj

Razred izloženosti Nosivi element sa injekcijskom smjesom Armirani beton

Tlak Vlak Tlak I vlak

XC1, XC4 20 mm 30 mm 50 mm

Gubitak čelika usljed korozije

Radni vijek 5 godina 25 godina 50 godina 75 godina 100 godina

Nezagađeno tlo (pijesak, prah,glina…) 0 mm 0.30 mm 0.60 mm 0.90 mm 1.20 mm

Zagađeno tlo 0.15 mm 0.75 mm 1.50 mm 2.25 mm 3.0 mm



listopad 2016








listopad 2016



5. NAČIN ZBRINJAVANJA GRAĐEVNOG OTPADA

Način zbrinjavanja građevnog otpada mora biti u skladu s propisima o otpadu. Osnovni propisi iz tog

područja su:

- Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)

- Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96)

- Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01)

Prema zakonu o otpadu građevni otpad spada u interni otpad jer uopće ne sadrži ili sadrži malo tvari

koje podliježu fizikalnoj, kemijskoj i biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš.

Nakon završetka radova gradilište treba očistiti od otpadaka i suvišnog materijala i okolni dio terena

dovesti u prvobitno stanje.

Pravilnikom o vrstama otpada određeno je da je proizvođač otpada čija se vrijedna sredstva mogu

iskoristiti dužan otpad razvrstavati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i osigurati

uvjete skladištenja za očuvanje kakvoće u svrhu ponovne obrade.

Taj pravilnik predviđa slijedeće moguće postupke s otpadom:

- kemijsko-fizikalna obrada,

- biološka obrada,

- termička obrada,

- kondicioniranje otpada i

- odlaganje otpada.

Kemijsko-fizikalna obrada otpada je obrada kemijsko-fizikalnim metodama s ciljem mijenjanja njegovih

kemijsko-fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a može biti: neutralizacija, taloženje, ekstrakcija,

redukcija, oksidacija, dezinfekcija, centrifugiranje, filtracija, sedimentacija, rezervna osmoza.

Biološka obrada je obrada biološkim metodama s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških

svojstava, a može biti: aerobna i anaerobna razgradnja.

Termička obrada je obrada termičkim postupkom. Provodi se s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih,

odnosno bioloških svojstava, a može biti: spaljivanje, piroliza, isparavanje, destilacija, sinteriranje,

žarenje, taljenje, zataljivanje u staklo.

Kondicioniranje otpada je priprema za određeni način obrade ili odlaganja, a može biti: usitnjavanje,

ovlaživanje, pakiranje, odvodnjavanje, oprašivanje, očvršćivanje te postupci kojima se smanjuje utjecaj

štetnih tvari koje sadrži otpad.

S građevnim otpadom treba postupiti u skladu s Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom.

Taj pravilnik predviđa moguću termičku obradu za slijedeći otpad:

- drvo,

- plastiku,

- asfalt koji sadrži katran, i

- katran i proizvodi koji sadrže katran.

Kondicioniranjem se može obraditi slijedeći otpad:








listopad 2016



- građevinski materijali na bazi azbesta,

- asfalt koji sadrži katran,

- asfalt (bez katrana),

- katran i proizvodi koji sadrže katran,

- izolacijski materijal koji sadrži azbest, i

- miješani građevni otpad i otpad od rušenja.

Najveći dio građevnog otpada (prethodno obrađen ili neobrađen) može se odvesti u najbliže javno

odlagalište otpada: beton, cigle, pločice i keramika, građevinski materijali na bazi gipsa, drvo,

staklo, plastika, bakar, bronca, mjed, aluminij, olovo, cink, željezo i čelik, kositar, miješani materijali,

kablovi, zemlja i kamenje i ostali izolacijski materijali.

Nakon završetka radova gradilište treba očistiti od otpada i suvišnog materijala, postupiti prema

iznesenom, a okolni dio terena dovesti u prvobitno stanje.






listopad 2016

Projekt sanacije klizišta

7. GRAFIČKI PRILOZI

BROJ NACRTA NAZIV NACRTA MJERILO OZNAKA NACRTA

1 TLOCRTNA SITUACIJA M 1:250 SPP/2016/0096-1

2 KARAKTERISTIČAN PRESJEK M 1:150 SPP/2016/0096-2

3 DETALJ MIKROPILOTA M 1:150 SPP/2016/0096-3


Lokacija: Orehovica

205.70

205.81

206.58

206.69

207.83

208.87

208.97

208.47

208.00

207.96

210.06 210.18 210.05

209.07

209.90 210.25 210.28

210.27

214.05

214.01 214.08

214.13 214.19 214.24

214.23 214.25

213.46 213.44

214.10

214.15 214.14

214.77 214.81

215.51 215.23

214.56

213.10

212.23

211.15

210.20

209.92

209.49

208.94

208.87

207.05

206.79

206.75 206.63

208.52 208.51

208.00 208.04

208.03 208.04

208.01 208.01

208.54

208.51 208.84 209.04

208.91 209.05

208.63 209.06

209.08

207.22

205.88 205.89

206.23 206.32

206.08

206.56

206.76

206.00

205.72

205.52

213.02 213.06

213.46

213.46

HTRS E 459220

N 5107080

0+080

0+100

0+116

B-1

B-2

B-3

VLAČNA PUKOTINA

SA SKOKOM0+040

0+060

B-5

POKR

ENUTA

MAS

A

KLIZI

ŠTA

(gro

blje)

INKLINOMETAR

PRETHODNA SANACIJA

ZAMJENOM MATERIJALA

(nasip lomljenog kamena)

PRETHODNA SANACIJA

AB POTPORNI ZID

PUKOTINA NA

ASFALTNOJ POVRŠINI

PUKOTINA NA

ASFALTNOJ POVRŠINI

PRIMARNO KLIZIŠTE

P-1

SANACIJA MIKROPILOTIMA


I POTPORNIM ZIDOM

205.70

205.81

210.18 210.05

209.07

209.90 210.25 210.28

210.27

214.05

214.01 214.08

214.13 214.19 214.24

214.23 214.25

213.46 213.44

214.10

214.15 214.14

214.77 214.81

215.51 215.65

218.04 218.44 218.08

218.16

217.26

216.12

215.23

214.56

213.10

212.23

211.15

210.20

209.92

209.49

208.94

208.87

207.05

206.79

206.75 206.63

208.52 208.51

208.00 208.04

208.03 208.04

208.01 208.01

208.54

208.51 208.84 209.04

208.91 209.05

208.63 209.06

209.08

207.22

205.88 205.89

206.23 206.32

206.08

206.56

206.76

206.00

205.72

205.52

213.06

213.46

213.46

HTRS E 459220

N 5107080

0+040

0+060

0+080

0+100

0+116

B-1

B-2

B-3

VLAČNA PUKOTINA

SA SKOKOM

VLAČNA PUKOTINA

SA SKOKOM

VLAČNA PUKOTINA

SA SKOKOM0+040

0+060

B-5

POKR

ENUTA

MAS

A

KLIZI

ŠTA

(gro

blje)

PRETPOSTAVLJENA GRANICA

- DONJEG KLIZIŠTA

INKLINOMETAR

PRETHODNA SANACIJA

ZAMJENOM MATERIJALA


PRETHODNA SANACIJA

AB POTPORNI ZID

PUKOTINA NA

ASFALTNOJ POVRŠINI

PRIMARNO KLIZIŠTE

P-1

P-1



I POTPORNIM ZIDOM

Darko Šilec, dipl,ing.građ.

Suradnici

Mjerilo

Datum

Naziv lista

Projekt

Faza

PROJEKT ZAŠTITE KLIZIŠTA

SPP/2016/0096-1

Pečat

-

Glavni projektant :

Ivan Pažur,d.i.građ.

List broj

2019-0096

listopad 2016.

TLOCRTNA SITUACIJA

GLAVNI GRAĐEVINSKI PROJEKT

Zajednička ozn. proj. Z.O.P.

Ozn. proj. T.D.

SP

P1

7.1

0.2

01

6O

re

ho

vica

-p

ro

je

kt.d

wg

Investitor :

Shema objekta

Objekt

OPĆINA BEDEKOVČINA

Trg Ante Starčevića 4

Bedekovčina

OREHOVICA

PROMJENA DATUM PARAF OPIS

SPP/2016/0096

GROBLJE OREHOVICA

1:250

SPP d.o.o.Trstenjakova 3

HR-42000 Varaždin

OIB 17497489416

tel: 042 203 302

fax: 042 203 306

www.spp.hr

Projektant konstrukcije :

Kristijan Grabar,d.i.geot.

-

mr.sc.Miljenko Špiranec, dipl,ing.geot.

AutoCAD SHX Text

x

205.70

205.81

206.58

206.69

207.83

208.87

208.97

208.47

208.00

207.96

210.06 210.18 210.05

209.07

209.90 210.25 210.28

210.27

214.05

214.01 214.08

214.13 214.19 214.24

214.23 214.25

213.46 213.44

214.10

214.15 214.14

214.77 214.81

215.51 215.23

214.56

213.10

212.23

211.15

210.20

209.92

209.49

208.94

208.87

207.05

206.79

206.75 206.63

208.52 208.51

208.00 208.04

208.03 208.04

208.01 208.01

208.54

208.51 208.84 209.04

208.91 209.05

208.63 209.06

209.08

207.22

205.88 205.89

206.23 206.32

206.08

206.56

206.76

206.00

205.72

205.52

213.02 213.06

213.46

213.46

HTRS E 459220

N 5107080

0+080

0+100

0+116

B-1

B-2

B-3

VLAČNA PUKOTINA

SA SKOKOM0+040

0+060

B-5

POKR

ENUTA

MAS

A

KLIZI

ŠTA

(gro

blje)

INKLINOMETAR

PRETHODNA SANACIJA

ZAMJENOM MATERIJALA


PRETHODNA SANACIJA

AB POTPORNI ZID

PUKOTINA NA

ASFALTNOJ POVRŠINI

PUKOTINA NA

ASFALTNOJ POVRŠINI

PRIMARNO KLIZIŠTE

P-1



I POTPORNIM ZIDOM

0+080

213.3

3

0+100

209.0

7

0+120

B3

B2

GEOTEHNIČKI PROFIL TLA P1-P1

razina podzemne vode

ZONA 1: glina visoke plastičnosti, ClH(c=22-29 kPa, ∅=14-17°, cu=50-100 kPa, Mv= 3-5 MPa)

ZONA 2: pjeskovita glina visoke plastičnosti, saClH(c=0-21 kPa, ∅=22-30°, cu=80-100 kPa, Mv= 6-8 MPa)

ZONA 3: siltit, SiL,saSiL, SiH(c=30 kPa, ∅=29°, cu=60 kPa, Mv= 8-10 MPa)

ZONA 4: laporovita glina, ClI(c=30 kPa, ∅=25-30°, cu=100-150 kPa, Mv= 20 MPa)

ZONA 5: NASIP(c=0 kPa, ∅=40°, Mv= 30 MPa)

perforirana drenažna cijev, promjer 150 mm

Suradnici

Mjerilo

Datum

Naziv lista

Projekt

Faza


SPP/2016/0096-2

Pečat

-

Glavni projektant :


List broj

2019-0096

listopad 2016.

KARAKTERISTIČAN PRESJEK



Ozn. proj. T.D.

SP

P1

7.1

0.2

01

6O

re

ho

vica

-p

ro

je

kt.d

wg

Investitor :

Shema objekta

Objekt



Bedekovčina

OREHOVICA


SPP/2016/0096

GROBLJE OREHOVICA

1:150


HR-42000 Varaždin

OIB 17497489416

tel: 042 203 302

fax: 042 203 306

www.spp.hr




-


AutoCAD SHX Text

RPV

AutoCAD SHX Text

RPV

AutoCAD SHX Text

+214.65

AutoCAD SHX Text

1.RED MIRKOPILOTA ( =250 mm, Δ=1.5 m), =1.5 m), RO 139.7/10, S235 duljine 5.0 m

AutoCAD SHX Text

šipka po cijeloj visini ( =32 mm)injektirana dionica 6.0 m

AutoCAD SHX Text

2.RED MIRKOPILOTA ( =250 mm, Δ=1.5 m), =1.5 m), RO 139.7/10, S235 po cijeloj visini

AutoCAD SHX Text


AutoCAD SHX Text

+206.50

AutoCAD SHX Text

1.RED MIRKOPILOTA ( =250 mm, Δ=1.5 m), =1.5 m), RO 139.7/10, S235 duljine 5.0 m

AutoCAD SHX Text


AutoCAD SHX Text

2.RED MIRKOPILOTA ( =250 mm, Δ=1.5 m), =1.5 m), RO 139.7/10, S235 po cijeloj visini

AutoCAD SHX Text


AutoCAD SHX Text

POTPORNI ZID (40 cm, C30/37), armatura ±Q-636

AutoCAD SHX Text

NAGLAVNA GREDA MIKROPILOTA(100x60 cm) ( C30/37,armatura ±4 16, 12/20, m=4

AutoCAD SHX Text

RPV

AutoCAD SHX Text

+208.50

AutoCAD SHX Text

x

205.70

205.81

206.58

206.69

207.83

208.87

208.97

208.47

208.00

207.96

210.06 210.18 210.05

209.07

209.90 210.25 210.28

210.27

214.05

214.01 214.08

214.13 214.19 214.24

214.23 214.25

213.46 213.44

214.10

214.15 214.14

214.77 214.81

215.51 215.23

214.56

213.10

212.23

211.15

210.20

209.92

209.49

208.94

208.87

207.05

206.79

206.75 206.63

208.52 208.51

208.00 208.04

208.03 208.04

208.01 208.01

208.54

208.51 208.84 209.04

208.91 209.05

208.63 209.06

209.08

207.22

205.88 205.89

206.23 206.32

206.08

206.56

206.76

206.00

205.72

205.52

213.02 213.06

213.46

213.46

HTRS E 459220

N 5107080

0+080

0+100

0+116

B-1

B-2

B-3

VLAČNA PUKOTINA

SA SKOKOM0+040

0+060

B-5

POKR

ENUTA

MAS

A

KLIZI

ŠTA

(gro

blje)

INKLINOMETAR

PRETHODNA SANACIJA

ZAMJENOM MATERIJALA


PRETHODNA SANACIJA

AB POTPORNI ZID

PUKOTINA NA

ASFALTNOJ POVRŠINI

PUKOTINA NA

ASFALTNOJ POVRŠINI

PRIMARNO KLIZIŠTE

P-1



I POTPORNIM ZIDOM

PRESJEK A-A

PRESJEK B-B

CIJEV, RO 139.7/10 mm

ŠIPKA, promjer 32 mm

INJEKCIJSKA SMJESA


INJEKCIJSKA SMJESAPROMJER BUŠOTINE, 250 mm

DETALJ SPOJA MIKROPILOTA I NAGLAVNE GREDE

150

mm


PLOČICA, 250/250/25 mm

PLOČICA ZA UKRUTU, 150/12 mm


PLOČICA, 250/250/25 mm

OTVOR 35 mm ZA ŠIPKU 32 mm

ZAPUNJAVA SE PIJESKOMC 30/37

C 30/37

1 RED MIKROPILOTA

AA

BB

2 RED MIKROPILOTA

AA

CC

PRESJEK C-CŠIPKA, promjer 32 mm

INJEKCIJSKA SMJESAPROMJER BUŠOTINE, 250 mmC 30/37


2 RED MIKROPILOTA: duljina 10.0-11.0 m, cijev RO 139.7/10 mm po cijeloj visini, fyd=23.5 N/mm2, razmak 1.5 m, u centru šipka 32 mm, injektirana dionica 5.0-6.0 m

1 RED MIKROPILOTA: duljina 10.0 m, cijev RO 139.7/10 mm duljine 5 m, fyd=23.5 N/mm2, razmak 1.5 m, u centru šipka 32 mm, injektirana dionica 6.0 m

Suradnici

Mjerilo

Datum

Naziv lista

Projekt

Faza


SPP/2016/0096-3

Pečat

-

Glavni projektant :


List broj

2019-0096

listopad 2016.

DETALJ MIKROPILOTA



Ozn. proj. T.D.

SP

P1

7.1

0.2

01

6O

re

ho

vica

-p

ro

je

kt.d

wg

Investitor :

Shema objekta

Objekt



Bedekovčina

OREHOVICA


SPP/2016/0096

GROBLJE OREHOVICA

1:250


HR-42000 Varaždin

OIB 17497489416

tel: 042 203 302

fax: 042 203 306

www.spp.hr




-


AutoCAD SHX Text

x

Documents

GLAVNI GEOTEHNIČKI PROJEKT