Glavni i odgovorni urednikOpćina Visoko, Rampart d.o.o Visoko, Fondacija „Arheološki park Bosanska piramida sunca“, Turistika za-jednica Zeniko-dobojskog kantona, Fakultet za

IZDAVAČ

UNIVERZITET U TRAVNIKU

Za izdavača: Rasim Dacić, rektor UniverzitetaAdresa: Aleja Konzula br.5Glavni i odgovorni urednik: Fuad BajraktarevićTehnički urednik: Haris Dacić, Mersiha Beganović

REDAKCIONI ODBOR

Mustafa FestićFahrudin Šebić

Zećir HadžiahmetovićSuada Dacić

Milenko DostićRasim Dacić

Mehmed KenovićIbrahim Bušatlija

Zijad NuhovićHalil Kalač

Jasna BajraktarevićSafet Kurtović

Marinko MarkićMehmedalija Hadžović

Mersud FerizovićMujo Dacić

Dobromir BonacinHalid KurtovićDžemal KulašinNamikČolakovićSenad TurkovićHajriz BećirevićDženan Kulović

Nermin SabitovićBajruzin Hajro Planjac

Lektor: Zemira Fazlić, profesorKorektor: Zećir Hadžiahmetović

ADRESA : Aleja Konzula br.5 Travnik 72270Tel/fax : 38730/541-061 ;38761/172-158, 38762/467-266e- mail : [email protected]

Štampa: IGK “Planjax”

Tiraž: 300

Projekat sufinansirali:

Federalno ministarstvookoliša i turizma

Općina Visoko

Turistička zajednica Zeničko.-dobojskogkantona

“Rampart” d.o.o Visoko

Fuad BajraktarevićRiječ urednika....................................................................................................................................................................4

Nenad Brkić, Faruk UnkićPovećanje konkurentske prednosti turističke destinacije korištenjem interneta...............................................................5

Dacić RasimKvantifikacija dohotka turističkih organizacija nastale kao rezultat rada u posebnim pogodnostima..........................13

Senada Mehdin, Lejla DacićPrirodni resursi i kulturno-istorijska baština planine Oštrelj u funkciji razvoja turizma..............................................16

Semir OsmanagićBosanska dolina piramida – turistički proizvod globalnog značaja..............................................................................20

Jasna Bajraktarević, Fuad BajraktarevićPsihološki aspekt marketinga u reklamnim porukama i sublimirajuće delovanje na ličnost potrošača.......................27

Ivanka Avelini HoljevacPoslovna etika – dimenzija kvaliteta turizma..................................................................................................................34

Fuad Bajraktarević, Mujo Dacić, Haris DacićSavremene tendencije razvoja preduzetničkih organizacija...........................................................................................40

Šemsudin Plojović, Senad BušatlićTehnološke inovacije kao faktor sticanja konkurentske prednosti..................................................................................49

Jelena BožićGraditeljsko nasljeđe i kulturni turizam.........................................................................................................................56

Senad Dervišević, Fadila Kiso, Suada Dacić, Abidin DeljaninUticaj koridora Vc na razvoj turizma u Bosni i Hercegovini.........................................................................................64

Jasna Bajraktarević, Fuad BajraktarevićOrganizaciono ponašanje................................................................................................................................................70

Muamer KalićProgram stvaranja uslova za razvoj seoskog turizma u ZE-DO Kantonu......................................................................75

Fehim RecicaPrometna infrastruktura osnova razvoja turizma na Kosovu.........................................................................................78

Selim ŠaćirovićOcena mogućnosti i analiza turističkih resursa regije Sandžaka...................................................................................85

Senad Bušatlić, Šemsudin PlojovićMogućnosti i pravci primjene formacionih tehnologija u procesu istraživanja tržišta..................................................91

Fuad Bajraktarević, Jasna BajraktarevićUpravljanje znanjem.......................................................................................................................................................97

Suzana Marković, Sanja Raspor, Džemal KulašinZadovoljstvo klijenata u hotelskoj industriji – koncept i mjerenje...............................................................................105

Advan RepakNeke od etnoloških karakteristika u turističkoj ponudi BIH s posebnim osvrtom na dolinu piramide u Visokom......113

Uputstvo za pisanje radova...........................................................................................................................................123

SADRŽAJ

RIJEČ UREDNIKA

Poštovane kolegice i kolege, uvaženi čitaoci,

Drugi broj časopisa „Univerzitetska hronika“, koji je pred Vama, je tematskog karaktera. Pretežno obrađujeradove međunarodnog naučno-stručnog skupa pod nazivom:“Evaluacja prirodne i kulturno-historijske baštineu funkciji razvoja turizma sa posebnim osvrtom na grad Visoko i Centralnu Bosnu (nova vizija razvoja turizma),održanog u Visokom 15. i 16. oktobra 2009. godine. Organizator navedenog skupa bio je Fakultet za menadž-ment i turizam Univerziteta u Travniku. Sponzori i pokrovitelji su bili: Federalno ministarstvo okoliša i turizma,Općina Visoko, Rampart d.o.o Visoko, Fondacija „Arheološki park Bosanska piramida sunca“, Turistička za-jednica Zeničko-dobojskog kantona, Fakultet za menadžment i turizam u Travniku i Hotel „Centar“ Visoko.Jedan od osnovnih ciljeva navedenog naučno-stručnog skupa, pa tako i radova objavljenih u ovom časopisujeste afirmacija novog pristupa menadžmentu u turizmu: internacionalnog, etičkog, ekonomskog, tehničko-tehnološkog, inovacijskog, informatičkog, kulturnog, historijsko. Na ovaj način raspoloživi resursi naše zemljebiće prikazani u novom svjetlu što će doprinijeti bržem prevazilaženju negativnih efekata recesije i povećanjuekonomskog rasta i prosperiteta. Najbolji primjer za to su najnovija arheološka istraživanja u okolini Visokog,koja su potakla interesovanje svjetskih stručnjaka i time Bosnu i Hercegovinu svrstala u red zemalja sa zan-imljivim turističkim potencijalom.Radovi u ovom časopisu predstavljaju nastavak istraživanja i realizacije zaključaka sa prvog simpozija u or-ganizaciji Fakulteta za menadžment i turizam iz Travnika, održanog na Vlašiću 14. i 15. marta 2008. godine iobjavljenih radova u prvom broju časopisa.Nadamo se da će sadržaj časopisa zadovoljiti spektar interesovanja šire čitalačke publike a posebno onih kojise bave turizmom, te vas sa velikim zadovoljstvom pozivamo da svojim stručnim, naučnim i istraživačkimradovima obogatite sadržaj časopisa i time zajednički doprinesemo razvoju i plasiranju bogate kulturno -is-torijske baštine Bosne i Hercegovine.

S poštovanjem,

Glavni i odgovorni urednik,

Fuad Bajraktarević

SAŽETAK

Danas je nezamislivo baviti se turističkomdjelatnošću bez njene promocije na Internetu.Turističke destinacije se nadmeću kroz primjenuinformaciono-komunikacionih tehnologija, a prijesvega Interneta, kako da na najbolji načinpromovirali svoj turistički proizvod..Na globalnomturističkom tržištu je prisutna konkurencija proizvodabrojnih turističkih destinacija. Svaka od njih, u kre-tanju globalne ponude i potražnje turističkogproizvoda, nastoji osvojiti najpovoljniju poziciju. Utoj konkurentskoj borbi najviše uspjeha imaju oneturističke destinacije koje pored atraktivne turističkeponude imaju i razvijenu marketinšku strategiju.Imajući u vidu globalnost turističkog tržišta najusp-ješnije su one destinacije koje primjenjuju e-marketing u svrhu provođenja marketinške strategije,kao i prezentaciju turističkog proizvoda putem webstranicaCilj istraživanja je da se sagleda konkurentskaprednost turističkih zajednica Zeničko-dobojskogkantona i Srednjobosanskog kantona u odnosu nadruge turističke zajednice prisutne na području Bosnei Hercegovine sa aspekta upotrebljivosti web strani-ca. Razlog za ovo istraživanje je činjenica da posjeti-oci web stranice žele da na brz i jednostavan načinpronađu određene informacije, jer ako traženeinformacije ne pronađu u razumnom roku, odlaze naweb stranice konkurencije.

Istraživanje će obuhvatiti analizu web stranica ikvaliteta proizvoda i usluga koje turističke zajedniceu BiH, putem Interneta, pružaju turistima i drugimstakeholderima. Analiza treba da pokaže koji jekvalitet web prezentacije zastupljen u Zeničko-dobo-jskom i Srednjobosanskom kantonu u odnosu nadruge turističke zajednice u BiH. Analiza je baziranana modelu kvaliteta usluga na Internetu koji je defini-ran od Zeithaml, Parasuraman i Malhotra (2002).

Ključne riječi: Turizam, Internet, web stranice,turističke zajednice, Bosna i Hercegovina.

Key words: Tourism, Internet, web sites, touristboards, Bosnia and Herzegovina.

ABSTRACT

Nowadays, without a promotion of tourism on theInternet, it is unthinkable to carry out tourist activi-ties. Tourist destinations are competing in using ofinformation- communication technologies, first of allthe Internet, in order to promote their tourist productsin the best way they can. A competition of manytourist destinations products is present on a globaltourist market. Every one of them is trying to win thebest position in the movement of a global supply anddemand of a tourist product. In this competition themost successful are those tourist destinations thatbeside attractive tourist offers have a developed mar-keting strategy. Taking into consideration the global-ity of a tourist market, the most successful destina-tions are those that use e-Marketing in order to carryout marketing strategies, within the same presenta-tion of tourist products through the websites.

A goal of the research is to examine a competitiveadvantage of tourist communities of Zenica-Dobojcanton and Central Bosnian canton compared to othertourist communities present in Bosnia andHerzegovina with the aspect of a website usability. Areason for this research is the fact that website visi-tors want quickly and easily find specific informa-tion, on the contrary, if they do not find requestedinformation within a reasonable time, they will go tothe competition websites.

The research will include websites analysis and prod-ucts quality, as well as a service that tourist commu-

II MEĐUNARODNI NAUČNO - STRUČNI SKUP

II IZDANJE ČASOPISA UNIVERZITETA U TRAVNIKU

POVEĆANJE KONKURENTSKE PREDNOSTI TURISTIČKEDESTINACIJE KORIŠTENJEM INTERNETA

INCRESE COMPETITIVE ADVANTAGE OF TOURISTDESTINATION USING INTERNET

Nenad Brkić, Ekonomski fakultet, SarajevoFaruk Unkić, Mješovita srednja škola, Tešanj

nities in BiH, through the Internet, offer to thetourists and other stakeholders. The analysis shouldshow what quality of a web presentation is present inthe Zenica-Doboj canton and the Central Bosniancanton compared to other tourist communities inBiH. The analysis is based on a model of a servicequality on the Internet, which is defined by Zeithaml,Parasuraman and Malhotra (2002).

1. UVOD

Danas je turizam pod snažnim uticajem razvoja infor-maciono-komunkacionih i drugih tehnologija, a prijesvih Interneta. Prednost Interneta kao medija je uravnopravnosti predstavljanja kako malih tako ivelikih turističkih destinacija. Imajući ovu činjenicuu vidu i Bosna i Hercegovina, kao mala zemlja, možekroz globalni marketinški komunikacioni kanalprezentirati ljepote i vrijednosti svojih turističkih des-tinacija.

Razvoj turizma u BiH predstavlja jedan od prioritetaukupne strategije razvoja zemlje (PRSP, 2003).Posebnu ulogu u ukupnom razvoju i promocijiturizma u BiH imaju turističke zajednice. Uloga iorganizacija turističkih zajednica u BiH regulisana jeZakonom o turističkim zajednicama kojeg donosedržavne institucije u BiH (Službene novine FBiH,1996) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona oturističkim zajednicama i unaprjeđenju turizma uFederaciji Bosne i Hercegovine (Službene novineFBiH 28/03).

Istraživanje u ovom radu obuhvata analizu web stran-ica i kvaliteta usluga koje turističke zajednice u BiH,putem Interneta, pružaju turistima i drugim stake-holderima, sa posebnim akcentom na turističkezajednice Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskogkantona. Analiza je obuhvatila 12 turističkih zajedni-ca, i to na nivou države BiH i deset kantona uFederaciji BiH. Analiza je bazirana na modelukvaliteta usluga na Internetu koji je definiran odZeithaml, Parasuraman i Malhotra (2002).

2. WEB STRANICE KAO MARKETINŠKOORUĐE

Danas je gotovo nemoguće konkurirati naturističkom tržištu bez dobro osmišljene marketinškestrategije na Internetu. Internet može da imavišestruki značaj i to: kao sredstvo trgovine, kao mar-ketinško sredstvo. Internet je interaktivan, Internetnudi kontinuitet, Internet nudi mogućnost širenja,

brzog prenošenja informacija, te fleksibilnost iInternet je mjerljiv .

Internet pruža odlično okruženje za djelovanjemarketinga i uključuje potencijalne posjetitelje ukorisnu komunikaciju. U toj komunikaciji pruža imse mogućnost da daju povratne informacije, dasudjeluju u anketama, takmičenjima i promocijama.

Web stranice na Internetu su otvorene 24 sata svakogdana, pa je zainteresirani mogu posjetiti kada tonjima odgovara. Web stranice na Internetu vlasnikuvijek može mijenjati i one su odmah uočljive. Tonije slučaj s drugim marketinškim sredstvima.

Na Internetu se može mjeriti broj posjetitelja, surfan-je po web stranici i reakcije na promocije. Na tajnačin vlasnik web stranice može ocjenjivatiučinkovitost svojih marketinških aktivnosti . Za raz-liku od drugih marketinških alata, putem Interneta jeomogućen prijenos multimedijalnih sadržaja kakotekstualnih, zvučnih, animacijskih tako i slikovnih ivideo zapisa.

Za povećanje konkurentske prednosti značajan je isistem elektronske pošte, putem koje se mogu stvaratinovi kontakti, zadržavati već postojeći ili održavatiodnosi sa uspostavljenim kontaktima. Većina pos-jetitelja web stranica ima svoju e-mail adresu ispremna je registrirati se na web stranicu za primanjeinformacija ukoliko je omogućeno registriranje u e-mail listu. Pohranjivanjem e-mail adresa u bazupodataka, marketari mogu samo za nekoliko sekundaobavijestiti svoje klijente o novostima, ponudi uslu-ga, izmjenama sadržaja web stranice ili provesti bilokoju drugu marketinšku aktivnost..

Posljednjih godina, razvoj Interneta se znatno ubrzaoi mnoge zemlje u svijetu unaprjeđuju svoje Internetusluge. Poel i Leunis vjeruju da je Internet veomabitan kanal distribucije za potrošače.Prema posljednjim istraživanjima, Internet je naje-fektivniji kada se koristi kao oglašivačko i marketingsredstvo. Može se prihvatiti da Internet mjenjasvakodnevnicu čovjeka, kompanije i organizacije,kao i načina na koji oni tragaju za informacijama.Pored toga, validnost Interneta kao oglašivačkog imarketinškog sredstva je već dokazana. Autor Burkeje zaključio da sadržaj web stranica ima značajanefekat na promociju i marketing i da novi sistemi zainterakciju sa Internetom postaju naklonjeni koris-niku, što dovodi do proširenja njegovog poljakorištenja.



Ciljanje i stopa odgovora su dva najvažnija aspektadigitalno umreženih komunikacija danas.Istraživanja fokusirana na Internet, koja su sprovede-na posljednjih godina, uglavnom se baziraju na pro-mociji i marketingu. Pored svih izvora na Internetu,WWW funkcije su najčešće korištene za oglašavanjei marketing.

3. ODREDNICE KVALITETNE WEBSTRANICE

Prema mišljenju Arnetta i Bridgewatera, Internetu suprethodila brojna istraživanja, koja su smatrala da ćeInternet dovesti do "marketinške revolucije", a da liće se ova revolucija desiti, zavisi uglavnom od togada li Internet ima utjecaj na kreiranje konkurentskihprednosti. Sterne navodi sedam potencijalnih pred-nosti efektivnosti Internet marketinga: poboljšanjekorporativnog imidža, unaprjeđenje odnosa sa klijen-tima i investitorima, pronalazak novih korisnika,povećanje vizuelnog identiteta, smanjenje troškova,proširenje tržišta, te poboljšana interna komunikacija.Literatura o Internet marketingu kao i o mjerenjuefektivnosti Web stranica je u porastu. Zaključci kojise često sreću su da organizacije imaju brojne razlogeza prisutnost na Webu, a ti razlozi utječu na dizajn,inplementaciju i efektivnost mjerenja stranica.

Posmatrajući Web marketing kao još jedno oružje uarsenalu kompanije, informativno/ komunikacionidizajn je najčešće korišten danas.Informativno/komunikacioni dizajn Web stranicauglavnom nudi veliku količinu informacija i gradiodnose sa klijetima (kupcima, korisnicima,investitorima, javnošću), te omogućava trenutnoglobalno prisustvo organizacije, gradeći u isto vrijemširoku poznatost imidža. Veoma često, ciljevi Webstranica su povezani sa izgradnjom imidža. Rezultatiistraživanja sprovedenog od strane McNaughtonotkrivaju da izgradnja imidža na Web stranici jeokarakterizirana visokom frekvencijom sadržaja.Organizacije koje grade imidž na Webu, koriste svojestranice da prenesu informacije o sebi samima, svo-jim proizvodima i o toj industriji.

Hoffman tvrdi da potrošači vrednuju Web stranicuprema njihovoj zabavi, informativnosti i mogućnostikupovine, te koriste Web iz socijalnih razloga, daprikupe informacije, te iz ekonomskih razloga. Poredtoga, razmatra se da li Web postaje zamjena za drugeaktivnosti i da li je to pozitivno povezano savjerovanjem da su događaji izvan lične kontrole, inegativno sa vjerovanjem da neko može kontrolirati

događaje. Eksterna orijentacija navodi ljude dakoriste Web za eksperimentalne, ritualiziraneaktivnosti, dok suprotno, interna orijentacija navodiljude da koriste Web sa određenim ciljem, te da bikompenzirali neke aktivosti kao što je potraga zainformacijama o proizvodu ili usluzi. Zeithaml otkri-va kroz akademsko istraživanje da postoji određenibroj kriterija koji se koriste prilikom evaluacije Webstranica u globalu, kao i prilikom analize kvalitetapojedninačne usluge. To uključuje: dostupnost infor-macija i sadržaj, jednostavnost korištenja, politikuzaštite privatnosti, grafički stil, ažurnost i druge kri-terije.

3. BOSNA I HERCEGOVINA KAOTURISTIČKA DESTINACIJA

Bosna i Hercegovina predstavlja veoma zanimljivuturističku destinaciju. To je rezultat geografskogpoložaja, izuzetnih prirodnih ljepota, kulturno-his-torijskih vrijednosti i pogodnih klimatskih uvjeta. Naovom su se području stoljećima ukrštale različite kul-ture, religije i tradicije što daje dodatnu vrijednostkreiranja specifičnog turističkog proizvoda. Bosna iHercegovina posjeduje prirodne mogućnosti zarazvoj različitih vrsta turizma kao što su:" Planinski: Olimpijske planine Bjelašnica,Jahorina, Igman i Trebević, Vlašić kod Travnika.Tosu veliki resursi u funkciji razvoja zimskog turizma isportske rekreacije. " Banjski: banje na Ilidži kod Sarajeva, uFojnici, Kiseljaku, Tešnju, Tesliću, Tuzli, Olovu,Srebrenici, Višegradu. One predstavljaju bogatstvotermalnih izvora radioaktivne i mineralne vode kojisu još u ranom historijskom periodu bile predmeteksploatacije u svhu liječenja. " Morski: Neum sa 270 sunčanih dana u godinije bosanskohercegovački izlaz na Jadransko morekoji sa svojom okolinom (Mostar, Stonski zaljev,Hutovo blato) pruža jedinstvene šanse za odmor irekreaciju." Kulturno-historijski spomenici: U Bosni iHercegovini postoji velik broj kulturno-historijskihspomenika koji su vezani za određena historijskarazdoblja Bosne i Hercegovine počevši od stećaka,ilirskih utvrđenja, turskih i austrougarskih građevinameđu kojima dominiraju tvrđave u Sarajevu,Kraljevoj Sutjesci, Vranduku, Gradačcu, Tešnju,Maglaju, Mostaru i mnogim drugim mjestima. " Religijski: Međugorje je nakon pojavljivanjaDjevice Marije postalo moderan centar vjerskogturizma sa izgrađenim kapacitetima, infrastrukturomi ostalim sadržajima; Prusac, Jajce, te mnogobrojni



vjerski i kulturni spomenici četiri religije (islam,judaizam, katolicizam, pravoslavlje) koji na ovimprostorima stoljećima egzistiraju u savršenomskladu. " Lovni i ribolovni: očuvanost prirode, bogatst-vo rijeka, jezera, razne vrste divljači predstavljajuizuzetnu turističku atrakciju Mnoga bosanskohercegovačka vrijedna prirodnabogatstva su ostala sačuvana. To su kanjoni Rakitnicei Krušnice, rezervati ptica Hutovo blato i Bardača,prašuma Perućica, jezera kao što su Blidinje,Prokoško, Šatorsko i Boračko, vodopadi Kravice,Skakavac, Kozica, rijeka Una sa svojim slapovima,gornji tok Neretve, izvor Bune.

U periodu do 1992. godine su izgrađeni značajnituristički kapaciteti, infrastruktura i transportnamreža predstavljajući solidnu osnovu za dalji razvojove djelatnosti. Stručni kadrovi su potvrdili svoju vri-jednost i stekli nova iskustva u organizaciji XIVZimskih olimpijskih igara 1984. godine, kao imnogih drugih međunarodnih sportskih, kulturnih iprivrednih manifestacija. U periodu od 1992.-1995.godine došlo je do velikog razaranja i uništavanjaturističkih kapaciteta. Međutim, danas je veliki brojvrijednih objekata turističke ponude opet u funkciji.

Aktivnostima formiranih turističkih zajednica,udruženja turizma pri privrednim komorama,mnogobrojnim kvalitetnim turističkim agencijama,većinom privatiziranim preduzećima iz ove oblasti, tepodrškom nadležnih vladinih institucija, turizamBosne i Hercegovine može postati jedna od glavnihprivrednih djelatnosti koja će istovremeno promovi-rati državu u jednom potpuno novom svjetlu.

Posebnu ulogu u razvoju i promociji turizma u BiH,kao i u izgradnji BH kao popularne turističkedestinacije, imaju turističke zajednice. Nemajedinstvene turističke zajednice na nivou državeBosne i Hercegovine. Turističke zajednice su organi-zovane na nivou entiteta i to: Turistička zajednicaFederacije Bosne i Hercegovine i Turistička organi-zacija Republika Srpska, a u okviru Federacije Bosnei Hercegovine turističke zajednice su organizovanekao turističke zajednice kantona (deset kantona uFBiH).

Zajednički ciljevi turističkih zajednica su: 1)unaprjeđivanje općih uvjeta boravka turista i to oso-bito podizanje kvalitete turističkih i drugihkomplementarnih usluga, očuvanjem i stvaranjemprepoznatljivog i privlačnog turističkog okruženja i

osiguranjem turističkog gostoprimstva na područjuza koje su osnovane; 2) promocija turističkogproizvoda područja za koja su osnovane, u skladu sasistemom promocije turizma i njegovim posebnim iopćim zadaćama od nivoa mjesta do nivoaFederacije, a radi uključivanja u europske i svjetsketurističke tokove; 3) razvijanje svijesti o važnosti iprivrednim, društvenim i drugim učincima turizma,te po potrebi i važnosti očuvanja i unaprjeđenja svihelemenata turističkog proizvoda određenog područja,a osobito zaštite okoliša.

4. METODOLOGIJA

U ovom istraživanju, autori su pokušali procijenti dali, kako i u kojoj mjeri različite web straniceturističkih zajednica u BiH promoviraju turizam iBosnu i Hercegovinu, sa posebnim akcentom naTurističke zajednice Zeničko-dobojskog kantona iSrednjobosanskog kantona. Naše istraživanjeuključuje analizu web stranica i kvaliteta usluga kojeturističke zajednice u BiH isporučuju preko Internetaturistima i drugim interesnim grupama. Da bismo ost-varili ovaj cilj, metodologija je razvijena prema kri-terijima koje je Zeithaml identificirala kao najčešćekorištene od strane klijenata prilikom evaluacijekvaliteta usluga isporučenih preko web stranica.

4.1. Upitnik

Upitnik se sastojao od šest širih oblasti, konstruiranihda obezbijede povezane dimenzije efektivnosti ikvaliteta web stranica. Ukupno, upitnik se sastojaood 33 pitanja. Pitanja su bila zatvorena, uglavnomdihotomna.

Prva oblast je posvećena dostupnosti informacija isadržaju. Osnovni uslov za uspjeh online poslovanjaje stvaranje razloga za ponovnu posjetu. Kvalitetinformacija se sastoji od relevantnih, tačnih,vremenski određenih, prilagođenih prezentiranihinformacija. Također, ugodan doživljaj prilikom prveposjete je razlog za ponovnu posjetu. Pitanja iz oveoblasti su formirana sa ciljem da prikupe podatke o:institucionalnim informacijama, vijestima,publikacijama i zvaničnim dokumentima vezanim zaaktivnosti institucije, saopćenja za javnost, veze sasličnim stranicama i izvorima informacija,mogućnosti pitanja i interaktivne komunikacije, dos-tupnost informacija na stranim jezicima, te ažurnost.

Pitanja iz druge oblasti se odnose na lakoću korišten-ja, (definirano kao stepen do kojeg korisnik može



očekivati lakoću korištenja bez dodatnih napora).Korisnik teži ka brzom odgovoru. Priroda navigacije,lokalni pretraživač, postojanje mape stranice,mogućnost jednostavnog printanja, dokumenti koji semogu downloadovati, pristup mailing listi imogućnost korištenja baze podataka te institucije, suispitivani kroz osam pitanja iz ove oblasti.

Treća oblast se sastojala od dva pitanja vezana za pri-vatnost. U online uslugama, privatnost uključujezaštitu profesionalnih informacija (npr. ne želimopodijeliti prikupljene informacije o potrošačima sadrugim web stranicama). Istraživanje sprovedeno odstrane Hoffmana i njegovih kolega otkriva da 87%korisnika Interneta u SAD smatra da oni trebaju imati"potpunu kontrolu" nad demografskim informacija-ma koje se prikupljaju na web stranicama, i preko71% vjeruje da treba kreirati zakone za zaštitu privat-nosti online. Politika privatnosti i/ili izjava oprivatnosti su proučavane da bi se shvatio stepenprivatnosti moguć na ovim stranicama.

Grafička rješenja su predstavljena u četvrtoj grupipitanja. Elementi grafičkog stila su: boja, oblik, logo,grafika i animacije, i inkorporirani su u četiri pitanja,od kojih dva otkrivaju prisustvo državnih simbolaBosne i Hercegovine na ispitivanim stranicama.

Peta oblast se odnosi na pouzdanost tj. mogućnostoslanjanja na informacije. Dva pitanja su formuliranada oslikaju ažurnost - da li web stranice imaju stran-ice "u izradi" i/ili "polomljene veze"?

Konačno, šesta oblast - ostali kriteriji - uključuje dvapitanja. Prvo je vezano za domenu web stranice(pamtljivost, konzistentnost) dok je svrha drugogpitanja da otkrije da li su web stranice izlistane napopularnim bosansko-hercegovačkim imeđunarodnim pretraživačima.

4.2. Uzorak

Naše istraživanje uključuje analizu web stranica ikvaliteta usluga koje turističke zajednice u BiHisporučuju preko Interneta turistima i drugim interes-nim gupama. Analiza je sprovedena na 12 turističkihzajednica na BiH državnom nivou i to Turističkazajednica FBiH, Turistička organizacija Republikesrpske i deset kantona u Federaciji BiH.

Za razliku od istraživanja provedenog 2004. godinegdje su samo četiri turističke zajednice imale reg-istrovanu web stranicu na Internetu, situacija je

značajno poboljšana tako da samo Turistička zajedni-ca Livanjskog kantona nema svoju prezentaciju naInternetu.

Proučavane su sljedeće web stranice:www.bhtourism.ba, www.turizamrs.org, www.saraje-vo-tourism.com, www.tzsbk.com, www.tzusk.com,www.tz-zupanijeposavske.ba, www.zedoturizam.ba,www.turism-tk.ba, www.turizam-bpk.ba,www.hercegovina.ba i www.visithercegovina.com

5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I KOMENTARI

5.1. Dostupnost informacija i pitanje sadržaja

Turističke zajednice koje imaju oficijelne web stran-ice ne koriste iste za vlastitu promociju, već u svrhupromocije turizma široj javnosti. Zbog toga, one nenude dovoljno informacija o svojoj organizaciji.Oblast sa najnovijim vijestima postoji u 58%turističkih zajednica. Vijesti su organizirane narazličite načine, tri turistička zajednice izdajepublikacije pa i mjesečni magazin koji se može dobitii online. Među njima je i Turistička zajednicaZeničko-dobojskog kantona.

Dostupnost zakona i drugih pravnih akata nije važnaza posjetitelje ovih stranica, stoga analizirane stranicenemaju tu vrstu informacija. Kao što je naglašeno napočetku, turističke zajednice ne promoviraju sebe inemaju adekvatne informacije o svom poslovanju,tako da samo dvije web stranice imaju zvanične pub-likacije, npr. brošure, biltene, godišnje izvještaje i sl.Samo jedana stranica posjeduje mjesečni magazin.Ažurne informacije također nisu dostupne, kao što susaopćenja za javnost, govori i druge PR aktivnosti.

Downloadovanje i printanje različitih bjanko doku-menata može biti važno za posjetitelje, npr. hotelskerezervacije, plan grada i sl, ali samo tri od istraženihstranica ima tu mogućnost.

Situacija sa vezama (linkovima) na druge sličnestranice je nešto drugačija. Udio od 75% analiziranihstranica daje posjetiocima bitne veze, npr. za hotele,gradove, turističke atrakcije itd. Čak i ako nemamogućnosti za vezu sa drugim web stranama, postojiinformacije sa adresom i telefonskim brojem nave-denih organizacija i institucija.

Niti jedna turistička zajednica nema mogućnost zaonline komunikaciju sa svojim posjetiocima.



Uglavnom je omogućena komunikaciju preko e-maila. Ova činjenica je rezultat latentnog pristupavlastitoj promociji, ali bez adekvatne komunikacijenije moguće isporučiti kvalitetnu uslugu.

Veoma interesantne podatke smo dobili na pitanjavezana za različite jezike koji se sreću na analiziran-im web stranicama. Samo 50% ispitanika imaju verz-iju na engleskom jeziku. Interesantno je da nitiTuristička zajednica Zeničko-dobojskog kantona(postoji samo "mrtvi" link), niti Srednjobosanskogkantona nemaju verziju na engleskom jeziku. JedinoTuristička zajednica FBiH ima pored verzije naengleskom jeziku i verziju na njemačkom jeziku.

Sadržaj web stranica je ažiriran redovno na 59%stranica, dok preostalih 41% ne posvećuju dovoljnopažnje novim informacijama.

Cilj korporativnog komuniciranja je stvoriti korpora-tivnu marku, reputaciju ili imidž kompanije u ciljuizgradnje povjerenja, biti atraktivan za potencijalnezaposlenike te generirati vrijednost za investitore.Činjenica je da je osnovna svha korporativnog komu-niciranja sama komunikacija i objašnjenje korpora-tivne strategije u cilju izgradnje pozitivnog imidžakod najznačajnijih ciljnih grupa. Turističke zajedniceu Bosni i Hercegovini ne pokušavaju da promovirajusebe ili da komuniciraju sa svojim interesnimskupinama. Ako to i čine, onda je ovaj način potpunopogrešan. Oni čak ne raspolažu ni sa osnovnim infor-macijama o svojoj organizaciji, a komunikacija snjima je veoma komplikovana. Analizirajući njihoveweb stranice, neko može zaključiti da oni ne teže daisporuče kvalitetnu uslugu korisnicima, da nisuprijateljski nastrojeni niti upućeni na klijenta.

5.2. Jednostavnost korištenja

Druga široka oblast upitnika je jednostavnostkorištenja web stranica za posjetioce. Samo jednaturistička zajednica nema standardiziranu navigaciju,33% nemaju interne pretraživače, dok samo dvijeturističke zajednice imaju mape stranice. Samo triturističke zajednice imaju mogućnost downloadovan-ja, i ti dokumenti se nalaze u PDF formatu. Četiriturističke zajednice omogućavaju posjetiocima dapristupe mailing listi, te imaju obezbijeđene bazepodataka koje su dostupne svima. Dakle, posjetiocima može biti veoma komplikovanopretraživanje ovih stranica u potrazi za korisniminformacijama o Bosni i Hercegovini, njenimturističkim atrakcijama, hotelskom smještaju, itd.

5.3. Privatnost

Nažalost, niti jedna od analiziranih stranica nemadefiniranu politiku privatnosti i/ili izjavu oprivatnosti. Ovaj pristup nije iznenađujući za BiHokruženje, i to odgovara domaćim posjetiocima, aliturističke zajednice moraju biti svjesne da većina nji-hovih posjetilaca dolazi izvana, i nisu navikli na pro-puste ove vrste. Rezultati brojnih istraživanja otkrivaju da klijentovnedostatak povjerenja u online okruženje se uvećavazbog nemogućnosti kontroliranja pristupa drugihnjihovim ličnim informacijama tokompretraživačkog procesa. Samim tim, ove stranicemoraju biti orijentiran prema stranim posjetiocima, temoraju pratiti najnovije svjetske trendove u onlinekomunikaciji.

5.4. Grafički stil

Moramo naglasiti da turističke zajednice promovira-ju turizam zemlje široj, uglavnom inostranoj,javnosti. Uzimajući u obzir tu činjenicu, sramota jezaključiti da niti jedna turistička zajednica neposjeduje državni simbol. Čak se ne može pronaći nibosanska zastava, niti zastava Federacije BiH ilinekog kantona. To ne može biti ispravan način pro-mocije svoje zemlje ostatku svijeta. Jedino se kodizbora jezika kod Turističke zajednice FBiH iTurističke zajednice Zeničko-dobojskog kantonamože vidjeti zastava BiH. Samo dvije analiziranestranice nemaju vlastiti logo i/ili boje, a ostali ihkonzistentno koriste.

5.5. Ažurnost

Iznenađuje činjenica da je ažurnost analiziranihstranica veoma visoka. Niti jedna od web stranicanema "polomljenu vezu", niti jedana stranica nije bilau fazi izrade. Ovo znači da su stranice vođene usp-ješno i da posjetioci uvijek mogu pronaći informaci-je koje traže.

5.6. Ostali kriteriji

Važno pitanje je vezano za lakoću pamćenja webstranice. Veoma je teško to reći, jer se neke od anal-iziranih stranica lako pamte na bosanskom jeziku, štoapsolutno nije jednostavno zapamtiti osobama saengleskog govornog područja. Uglavnom su naziviskraćenog oblika. Neki nazivi ne asociraju da se radio turističkoj zajednici. Također se koriste različitedomene com, org, ba.



Po pitanju prisustva ovih stranica na popularnimbosansko-hercegovačkim i međunarodnimpretraživačima i drugim bazama, može se zaključitida su prisutni na gotovo svim poznatijimpretraživačima. Interesantno je da na zvaničnoj webstranici Turističke zajednice FBiH ne postoje linkoviprema kantonalnim turističkim zajednicama.Također, na istoj je data regionalna podjela Bosne iHercegovine na pet turističkih regija.

6. ZAKLJUČAK

Cilj ovog izviđajnog istraživanja je bio da otkrijekako atributi kvaliteta isporučenih web usluga pred-stavljaju opipljive i neopipljive elemente koji utječuna imidž turističke destinacije. Autori su ocijeniliweb stranice turističkih zajednica u Bosni iHercegovini sa ciljem da otkriju da li i u kojoj mjeriweb stranice utječu na izgradnju imidža turizma uBosni i Hercegovini.

Naše istraživanje pokazuje da Internet prezentacijatruističkih zajednica u BiH se sreće sa brojnimproblemima, a najznačajniji je nepostojanje webstranice na nivou države Bosne i Hercegovine.

Postoji velika razlika u postojanju i stepenu razvojaelemenata koji određuju kvalitet usluga na Internetu(dostupnost informacija i sadržaj, jednostavnostkorištenja, privatnost, grafički stil, ažurnost i drugikriteriji) među analiziranim web stranicama.

Web stranice kao medij za komunikaciju i izgradnjuimidža utječu na turistički imidž Bosne iHercegovine. Ipak, nema jedinstvenog vizuelnogidentiteta turističkih zajednica u BiH, što znači da neposjeduju jedinstven simbol, boju ili slogan, većsvaka turistička zajednica je kreirala vlastiti vizuelniidentitet. Na većini web stranica, grafička obilježjaBosne i Hercegovine se ne mogu pronaći. Zbog toga,nemoguće je govoriti o jedinstvenom turističkomimidžu Bosne i Hercegovine na Internetu.

Bitno je za BiH turistička tijela i institucije da njihoveweb stranice, te kvalitet isporučenih usluga prekonjih, mogu predstavljati medij koji uspješno itrenutno prenosi željeni turistički imidž.

Zvanična turistička zajednica na državnom nivouBiH još uvijek nije uspostavljena. Entitetske webstranice ne mogu zamijeniti zvaničnu državnuturističku zajednicu koja bi promovirala cjelovituBosnu i Hercegovinu kao turističku destinaciju.

Konačno, dok je turistička prezentacija na Internetutrenutno u porastu svuda u svijetu, u Bosni iHercegovini je tek uvedena. Čak i ako uzmemo uobzir probleme koje je naša zemlja imala i još uvijekse s njima sreće , može se zaključiti da je trenutnaprezentacija turističkih zajednica na Internetu veomaskromna.

Što se tiče kvaliteta web stranica Turističkihzajednica Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskogkantona sama činjenica da nemaju verziju naengleskom jeziku govori da bi trebale poraditi naunaprjeđenju kvaliteta web prezentacije obzirom dasu i po ostalim kriterijima ovo web stranice kojenude srednje kvalitetan sadržaj.

LITERATURA

1. Zeithaml, V.A., Parasuraman, A., Malhorta,A., "Service Quality Delivery Through Web Sites: ACritical Review of Extant Knowledge", Journal of theAcademy of Marketing Science, Vol. 30, Issue 4,2002, pp. 362-375.2. I. Raza, Pune postelje, M plus, Zagreb, 2006.3. B.B. Radišić: "Marketing turističkogaproizvoda destinacije", Fakultet za menadžment uturizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2009., str. 149.4. Poel, D. V., Leunis, J., "Consumer acceptanceof the Internet as a channel of distribution", Journalof Business Research, 45, 1999, pp. 249-256.5. Hoof, V., Hubert, B. C., Collins, R.,Combrink, E. T., Verbeeten, J. M., "Technologyneeds and perceptions: An assessment of the USlodging industry", The Cornell Hotel and RestaurantQuarterly, 36(5), 1995, pp. 64-70.6. Kasavana, L. K., Knuston, B. J., Polonowski,S. J., "Netlurking: The future of hospitality Internetmarketing", Journal of Hospitality & LeisureMarketing, 5(1), 1997, pp. 31-44.7. Burke, R. R., "Do you see what I see? Thefuture of virtual shopping", Journal of the Academyof Marketing Science, 25, 1997, pp. 352-360.8. Leighton, J., "Commentary on exploring theimplications of the Internet for consumer marketing",Journal of the Academy of Marketing Science, 25(4),1997, pp. 347-351.9. Arnott, D.C., Bridgewater, S., "Internet, inter-action and implications for marketing", MarketingIntelligence and Planning, 20/2, 2002, pp. 86.10. Sterne J., World Wide Web Marketing:Integrating the Internet into Your marketing Strategy,John Wiley, New York, NY, 1995.



11. McNoughton, R.B., "A typology of Web siteobjectives in high technology business markets",Marketing Intelligence and Planning, 19/2, 2001, pp.83.12. Wen, H.J., Chen, H.G., Hwang, H.G., "E-com-merce Web site design: strategies and models",Information Management & Computer Security, 9/1,2001, p. 7.13. Hoffman, D.L., Novak, T.P., Schlosser, A.(2000): Consumer Control in Online Environments,http://www.2000ogsm.vanderbilt.edu/, 17.01.03.,pp.1-8.14. Law on tourist associations and tourismdevelopment in Federation BH, Official gazetteFederation BH No. 19, 1996.15. Ozretic-Dosen D.; Previsic J.; Skare V., "Roleof Internet in Building Image of Croatia", Issues inMarket Development, 2003, pp. 1532.16. M. Čičić, N. Brkić, M. Husić: "TouristServices Quality Delivery Through Internet: Case ofTourist Associations in Bosnia and Herzegovina",17thBiennial International Congress "Tourism andHospitality Industry 2004: New Trends in Tourismand Hospitality Management", April 14-16, 2004,Opatija, Croatia, Proceedings, pp. 603-626.17. Markus Will; Victor Porak, "CorporateCommunication in the New Media Environment",The International Journal on Media Management,Vol. 2 - No. III/IV,2000, p. 197.



SAŽETAK

U turističkim preduzećima koja koriste prirodna ikulturna bogastva jedne države ili regije neophodnoje utvrditi dio dohotka koji je rezultat posebnihokolnosti. To znači, potrebno je izvršiti kvantifikacijusvih faktora koji utječu na cijenu po kojoj se proizvod(usluga) prodaje kao i troškova materijala iamortizacije. U radu je obuhvaćen jedan model kojipretpostavlja zavisnosti pojedinih veličina odpromjena nekih drugih veličina i jednog faktora(reziduala) koji ne zavisi od datih veličina. Ovaj model svoju popularnost zahvaljuje činjenici daje relativno jednostavan, a njegova primjena je vrloekonomična i ima neka svojstva koja je čineupotrebljivim.

Ključne riječi: kvantifikacija, dohodak, turizam,resursi, pogodnosti.

Key words: quantification, income, tourism,resources, benefits

ABSTRAKT

For the tourist companies that use natural and cultur-al wealth of a country or region, it is necessary todetermine the portion of income which is the result ofspecial circumstances. This means it is necessary toperform the quantification of all the factors that influ-ence the price at which the product (service) sales aswell as the material costs and depreciation.The paper included a model that assumes dependenceof certain quantities of some other changes in sizeand one factor (residual), which does not depend ongiven size.The popularity of this model lies in the fact that it isrelatively simple, its application is very economicaland has some features that are usable.

UVOD

Poznato je da su najveće turističke destinacije nastalena teritoriji koja obiluje različitim prirodnim bogat-stvima, odnosno, boljom alokacijom resursa. Iz tograzloga neophodno je poznavati metodološki pristuprazdvajanja dijela dobiti nastale kao rezultat rada idijela dobiti nastale kao rezultat izuzetnih pogodnos-ti. Problem kvanifikacije dijela dobiti koja je nastalakao rezultat izuzetnih pogodnosti, svodi se na kvan-tificiranje svih faktora koji utječu na cijenu po kojojse proizvod prodaje, količinu usluga i troškovamaterijala i amortizacije. Veza između dobiti i tihfaktora nije egzaktna, pa se u formulaciji funkcijedobiti mora uključiti rezidualni faktor:

D = (U1, U2, U3, , . . . , R)gdje je:

D = - dobit preduzeća, (U1, U2, U3, , . . . , Un) – faktori dohotka, R –

rezidualni (stohastički) član. Model pretpostavlja zavisnosti pojedinih veličina odpromjena nekih drugih faktora (rada, sredstava za radidr.) i jednog faktora (rezidualnog) koji ne zavisi oddatih veličina i ako se o rasporedu ovog člana moguizvoditi dalje pretpostavke.Osnovno pitanje na kojetreba dati odgovor, kod ispitivanja utjecajarezidualnog člana na porast dobiti, je mtoda njegov-og mjerenja. Ukoliko se doprinos rada i sredstavamjeri učešćima u raspodjeli, tada se može pret-postaviti, u stvari, proizvodna funkcija tipa Cobb-Douglas:

D=AS L e a>0, A>0(1)qdje je: S – ukupni troškovi poslovanja uslužne dje-latnosti (umjesto proizvodnje), L- troškovi radamjereni visinom plaće, a - koeficijent utjecaja sred-stava poslovanja na dobit preduzeća, 1-a - koeficijentutjecaja rada na dobiti preduzeća, e - rezidualni član(eksponencijalni trend).

KVANTIFIKACIJA DOHOTKA TURISTIČKIH ORGANIZACIJA NASTALIH KAO REZULTAT RADA U

POSEBNIM POGODNOSTIMA

QUANTIFICATION OF TOURIST ORGANIZATION INCOMEINCURRED AS A RESULT OF WORK IN SPECIAL BENEFITS

Dacić Rasim, Fakultet za menadžment i turizam Travnik



1-a n

n

Ako se ima u vidu dobit na nivou turističkedjelatnosi, rezidualom ćemo nazvati prirodne pogod-nosti iako se dio ove vrijednosi može smatrati itehničkim progresom. Sam tehnički progres najčešćenije rezultat cjelokupne privredne aktivnosi, tako dadobit nastala po ovom osnovu nije rezultatkonkretnog preduzeća. Pored bolje alokacije resursaodnosno prirodne pogodnosti rezidualni član obuhva-ta: poboljšanje znanja, starosnu strukturu, boljekorištenje kapaciteta, idr. Jedan dio ovog faktoraostao je neobjašnjen.

Imajući u vidu faktore kojima se objašnjava rezidual,uočava se da su to faktori koji iniciraju inovacije itehnička unaprjeđenja na nivou preduzeća. Takorezidualni faktor (koji se u skoro svim analizamajavlja kao glavna determinanta rasta) obuhvata , prijesvega, efekte kvalitativnih promjena u ekonomskomsistemu, a to znači sva poboljšanja u načinu organi-zacije proizvodnje, metodima upravljanja i donošen-ja odluka, svrsishodnom funkcioniranju informa-cionog sistema, pronalaženju novih metoda u načinurada, brzoj i praktičnoj primjeni novih metoda unačinu rada,na brzoj i praktičnoj primjeni širokozasnovanog naučno istraživačkog rada i sve boljojobrazovnoj i kvalifikacionoj strukturi stanovništva.Očigledno je da dobit, utvrđena na ovaj način pred-stavlja rezultat mnogobrojnih faktora koje je teškopojedinačno kvantificirati. Zato je dijelimo na diodobiti nastale u izuzetnim pogodnostima i dio dohot-ka nastao kao rezultat inovacija i tehničkogunaprjeđenja firme. Za utvrđivanje dijela dobiti nastale inovacijama itehničkim unapređenjima postoje dvije mogućnosti:utvrđivanje dohotka kvantitativnimmetodama i utvrđivanje procjenom,odnosno, upoređivanjem sa rezultatimadobiti grane kojoj pripada ili države.Utvrđivanje dohotka kvantitativnimmetodama moguće je tamo gdje seefekti inovacija i tehničkihunaprjeđenja direktno reflektiraju navisinu dohotka. Ovo se naročito odnosina ona poboljšanja u procesuposlovanja koja su rezultat dugoročnihistraživanja, a odnose se na bolju orga-nizaciju procesa proizvodnje,pronalaženje novih metoda rada,poboljšanje informacionog sistema idrugo. Ovakva poboljšanjaomogućavaju povećanje dohotka preduzeća, ali unekom dužem periodu, te se na taj način i moguobuhvatiti ekonometrijskim metodama. U tom smislu

ćemo u ovoj analizi podrazumijevati da se rezidu-alom obuhvata dio dohotka koji je rezultat boljealokacije resursa, a koji se može direktno mjeriti.Pored toga, dio dohotka nastao inovacijama itehničkim unaprjeđenjima također se može mjeriti.Prema tome, pod rezidualom ćemo podrazumijevatidohodak koji je nastao kao rezultat izuzetnih pogod-nosti i kao rezultat inovacija i tehničkih unaprjeđenja.Značaj njegovog utvrđivanja je u jednom i drugomslučaju neosporno velik.Da bi se pokazao utjecaj reziduala na dobit preduzećapotrebno je ukazati na neka svojstva Cobb-Douglasfunkcije. U našem slučaju ukupan prihod preduzećauzima se kao tehnološka relacija između rezultatarada (usluge) i kombinovanih učešća faktora koji terezultate stvaraju. Ukupan prihod je uzet zato što sekod ocjene parametara dobijaju pozitivni rezultati,dok bi se kod dohotka kao rezultata rada javio barjedan negativan koeficijent. Do pojava negativnogkoeficijenta dolazi uslijed nejednakosti inputa i out-puta u formuli (1), naime, troškovi su isključeni izlijeve strane jednačine dok su istovremeno prisutni nadesnoj strani. Izabrana funkcija tipa Cobb-Douglas svojupopularnost zahvaljuje činjenici da je relativno jed-nostavna, a njena primjena je vrlo ekonomična i imaneka svojstva koja je čine upotrebljivom. Radiilustracije poslužit ćemo se primjerom iz jedneturističke organizacije. U analizi su korišteni podaci ofinansijskim pokazateljima turističke organizacije zaperiod 1998-2008. godine.Tabela 1: Pokazatelji o ukupnom prihodu,troškovima poslovanja i plaćama radnika turističkeorganizacije.

Izvor: Analiza poslovanja turističke organizacije zaperiod 1998-2008.

Godina Ukupan prihod Plaće radnika Troškovin P L Poslovanja (S)

1998 98.425 11.625 87.4761999 107.704 13.942 89.2152000 122.576 16.377 97.7212001 159.180 22.819 122.0462002 185.781 27.028 133.4182003 198.630 27.729 144.3142004 360.426 43.819 281.5692005 589.944 43.466 515.6722006 751.933 49.101 666.1102007 933.827 68.352 742.7732008 806.143 185.673 1.229.838



Na osnovu datih empirijskih podataka (P, L i S) kojisu dati u tabeli 1 i izloženog postupka ocjene para-metara dobija se:

Ocijenjena funkcija za navedeni period izgleda:

Y = 0,076428 + 0,653873 x + 0,034423 t. ,R2 = 0,9634

Početni oblik funkcije bi izgledao:

P = 1,19242 S 0,65387 L 0,34613 e 0,0344 t

Dobijeni su ekonomski logični rezultati, a zakoeficijent r i statistički značajne rezultate.Koeficijent determinacije je vrlo visok, što dokazujeda je procenat objašnjenosti promjena u zavisnojpromjenjivoj procjenama u nezavisnoj promjenjivojdosta visok. Za našu analizu interesantan je koefici-jent r = 0,0344 koji u ovom slučaju znači da je 3,44%promjena ukupnog prihoda nastalo pod utjecajemizuzetnih okolnosti, dok je drugi dio dat u vidurazlike između lijeve i desne strane posmatranefunkcije. Ocijenjeni koeficijen r bi, u ovom slučajuznačio samo onaj rezultat izuzetnih pogodnosti kojije postojao još 1998. godine tako da se iz godine ugodinu multiplicirao. Eventualna izuzetna pogodnostkoja nastaje u kasnijim godinama neće bitiobuhvaćena navedenim koeficijentom r.

ZAKLJUČAK

Diferenciranje faktora koji uslovljavaju nivo idinamiku poslovnog uspjeha, predstavlja važan fak-tor pri odmjeravanju proporcija raspodjele dohotka.Jedan od važnih faktora, kojeg treba posebnonaznačiti, je stjecanje dohotka u izuzetno povoljnimokolnostima. Problem kvantifikacije dijela dohotkanastalog u izuzetnim pogodnostima ograničava se nacijenu po kojoj se proizvod prodaje, na količinuproizvoda i troškova materijala i amortizacije.Opisani metod kvantitikacije ovog dijela dohotkabitno se razlikuje od svih metoda koji su predlagani udosadašnjim teorijskim i praktičnim istraživanjima.Modelom se pretpostavlja zavisnost pojedinihveličina od promjena nekih drugih veličina i jednog

faktora (reziduala) koji ne zavisi od datih veličina. Uovom pristupu i modelu primijenjena je tehnikaderiviranja parametara koji opisuju rezidualni faktor,pri čemu se pošlo od proizvodne funkcije tipa Cob-Douglas.

LITERATURA:

1. Dacić, R. Unapređenje metodoloških rješenjai matematičkih modela optimizacije raspodjelesredstava za lične dohotke u organizaciji udruženograda, Doktorska disertacija, Ekonomski fakultetSarajevo, 1988.2. Hopfenbeck, W and Zimmer, P.Umweltorientiertes Tourismus-management, mi ver-lag moderne industrie. Germany, 1993.3. W.H.E.Blum: Jdegradation by industrialisa-tion and Urbanisation Towards Sustainable LandUse, Volume I, ISSS, page 755-767. 1988.



SAŽETAK:

Općina Bosnaski Petrovac, a samim tim i planinskiprevoj Oštrelj su veoma bogati prirodnim resursima ikulturno-historijskom baštinom, što će zadovoljitiklijente u smislu pružanja kvalitetne usluge krozfunkciju razvoja planinskog turizma.Turističke posjete i boravak na Oštrelju treba daomoguće ljudima poboljšanje zdravstvenog stanja, dazadovolje rekreativne potrebe i da obilaskom kul-turno-historijskih spomenika i krajolika edukujuposjetitelje ,prezentirajuću sve znamenitosti i ljepoteovog kraja, kako bi upotpunili svoj boravak i sazadovoljstvom se ponovo vraćali u naš kraj.Cilj ovog rada je da prikaže mogućnosti razvojaturizma na ovom području kroz cjelogodišnjiprogram raznovrsnih turističkih ponuda, a sve usvrhu zadovoljavanja potreba klijenata.

Ključne riječi: turizam, Oštrelj, prirodni resursi, kul-turno-historijska baština

Key words: tourism,Oštrelj, natural resources, cultur-al-historical heritage

ABSTRACT

The municipality Bosanski Petrovac, and thereforethe mountain notch Oštrelj are very rich in naturalresources and cultural-historical heritage that willsatisfy customers in terms of providing high qualityservices through the development of mountaintourism function.

Tourist visits and stay on Oštrelj should enable peo-ple to improve their health condition and satisfy therecreational needs and by visiting cultural and histor-ical monuments and landscapes educate visitors andmanifest all the sights and beauty of this region, so

they would complete their stay and be happy andwilling to be back again in our region.

The aim of this paper is to present the possibilities oftourism development in this area through a yearlongprogram of various tourist activities, all for customersatisfaction.

1. UVOD

Planinski prevoj Oštrelj nalazi se na nadmorskojvisini od 1.033 metra, između planina Osječenica iKlekovača. Pored prelijepih četinarskih šuma sačistom okolinom, preko Oštrelja neprekidno strujesvježe vazdušne mase. Obraslost pretežnočetinarskom šumom i zanimljiva konfiguracijazemljišta, čine ovo mjesto posebno prijatnimZahvaljujući nadmorskoj visini i lokaciji na kojoj seprelamaju mediteranska i kopnena klima, Oštrelj jeod davnina poznato atraktivno mjesto za razvojizletničkog i zimskog turizma. Susret mediteranske ikontinentalne klime u kombinaciji sa velikom nad-morskom visinom daje mu karateristike vazdušnebanje. On je omiljeno izletište Petrovčana, ali i svihputnika koji prolaze ovim krajem na putu zaHrvatsku i more. Oštrelj ima i bogato kulturno i historijsko naslijeđe.Za vrijeme vladavine turske imperije, ovdje je pro-lazio put koji je spajao Bosnu i Dalmaciju. UŠekovcu pod Oštreljom, bila je karaula, pa je ovajprostor bio poprište hajdučkih borbi. Do I svjetskog rata izgrađeno je naselje sa oko 300stanovnika. Na 3-4 radilišta radilo je oko 500radnika. Izgrađena je željeznička stanica, pruga zateretni i putnički saobraćaj Prijedor - Lička Kaldrma,te šumske željezničke komunikacije. Zatim sjedištedirekcije šuma "Šipad", škola, pošta, žandarmerija,stovarište oblovine, ugljana. Nakon rata vlast jepreuzela Kraljevina SHS, a eksploataciju šume

PRIRODNI RESURSI I KULTURNO-ISTORIJSKA BAŠTINAPLANINE OŠTRELJ U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA

NATURAL RESOURCES AND CULTURAL-HISTORICAL HER-ITAGE OF MOUNTAIN OŠTRELJ AS A FUNCTION IN DEVELOP-

MENT OF TOURISMSenada Mehdin, Općina Bosanski Petrovac

Lejla Dacić, Fakultet za menadžment Travnik



nastavlja austrijsko preduzeće "Štambajz". Izgrađenje dom kulture - sokolski dom.Zbog strateškog položaja, Oštrelj je u II svjetskom

ratu bio poprište borbi. Na slobodnoj teritoriji,saobraćao je partizanski voz (Proleterka), poznatijikao Titov voz, koji je kasnije pretvoren u kulturnoistorijski spomenik.Preko Oštrelja je vodio najkraći put Zagreb - Split,što je uz šumska radilišta pogodovalo razvojuugostiteljstva. Hotelsko turističko ugostiteljskopreduzeće” Oštreljski vis", osnovano je 1908. godineu vlasništvu porodice Prpa, pa i danas postoji devasti-rani objekat "Gostiona teta Kova".Izneseni podaci govore o potencijalima koje ima ovopodručje i mogućnost za iskorištavanja istih u svrhurazvoja kvalitetne turističke ponude tokom cijelegodine."Oštrelj je planina koje nema na daleko. Ko god imapriliku da posjeti Oštrelj, neka to uradi, neće se poka-jati. Pored zelenila, svježeg zraka, obilne vegetacijetu su i skijaške staze za ljubitelje skijanja.”Tako oOštrelju govore oni koji su ga posjetili.

2. PROGRAMSKI SADRŽAJI

Planina Oštrelj, kao i planinski prevoj Oštreljpripadaju općini Bosanski Petrovac. Nalaze se usjevero-istočnom dijelu Bosanse i Hercegovine, utzv. Bosanskoj Krajini. Planinski prevoj Oštreljudaljen je od općine 13 km, na polovini puta izmeđuBosanskog Petrovca i Drvara. Nalazi se na nad-morskoj visini od 1.033 metra.

2.1. Zimski planinski centar

Zahvaljujući izvrsnoj lokaciji i dobrom položaju,Oštrelj je postao jedan od prvih postolimpijskih zim-sko-planinskih centara Bosne i Hercegovine. Nakonsarajevske olimpijade 1984. godine, na Oštrelju jeizgrađeno skijalište sa pratećim objektima. Danas, postojeći sadržaji "Zimsko planinskog centraOštrelj" obuhvataju urđene ski-staze sa ski-liftom,odnosno žičarom, prostorije u kojim se može izna-jmiti oprema i motel u gdje se može okrijepiti i ugri-jati nakon upotpunjenog dana. Centar raspolaže saviše skijaških staza: rekreativnom dužine 715 m,sportskom dužine 630 m, 15 metarskom skakaoni-com, sanjkaškom stazom. Pored toga na Oštrelju se svake godine organizuješkola skijanja u kojoj rade stručna i kvalifikovanalica.

.2. Vazdušna banja

Nadmorska visina i stogodišnje četinarske šume dajuovom području sva obilježja vazdušne banje, a namamogućnost da iskoristimo te pogodnosti. Izgradnjomhotela, kojim bi se povećali smještajni kapaciteti iangažiranjem specijaliziranih liječnika, ovo područjemože da zaživi i kao liječilište. U ovom slučaju bise svim turistima i posjetiteljima moglo omogućitida spoje ugodno sa korisnim.

2.3. Planinarenje

Na planinama općine Bosanski Petrovac, pa samimtim i na Oštrelju, postoje planinarske staze od kojih jeveliki broj obilježen. Bogata i raznovrsna flora ifauna ovog kraja i zanimljiva konfiguracija zemljišta,čine ovo mjesto posebno prijatnim. Organiziranjetura i pohoda na ovom području, zajedno sa iskusnimčlanovima planinarskog društva, svakom posjetiteljui avanturisti približiće se bogatstva ovog kraja.

Kao što je naprijed navedeno, ovaj kraj imajako raznovrsnu floru i faunu. Od biljnog svijeta,veliki je broj endemskih i ugroženih vrsta, od kojihvrijedi posebno istaći runolist. Organiziranje izleta uvrijeme cvjetanja ove biljne vrste, daje mogućnostturistima da posjete rijetka područja gdje ova biljkauspijeva.

2.4. Biciklizam

Pored obilježenih planinarskih staza, na ovimpodručjima postoji i značajan broj bociklističkihstaza. U saradnji sa klubom ekstremnih sportovaorganiziraju se vožnje sa iskusnim biciklistima kojipoznaju ovaj kraj i staze.

2.5. Lovni turizam

Od životinjskih vrsta na ovom području najviše suzastupljeni vuk, lisica, medvjed, tetrijeb, zec. Uzpomoć "Lovačkog udruženja" radi se na organiziran-ju lova na ove životinje i razvoju lovnog turizma, kojije veoma zastupljen u Bosanskom Petrovcu, a i šire.

2.6. Kulturno-historijska baština

Osvrćući se na prošlost i historiju ovog kraja zna seda ovo područje ima bogato kulturno historijskonaslijeđe. Kompozicija voza iz Drugog svjetskog ratana Oštrelju, u kojem je Vrhovni štab NOB-a u toku1942. godine boravio 105 dana, je "Proleterka".Pokrenuta je peticija da se nekadašnji partizanski voz“Proleterka”, u narodu poznat kao “Titov voz”, pro-glasi nacionalnim spomenikom pod zaštitom države,kao izuzetno vrijedan historijski eksponat. Inspirirani



nedavno obnovljenom uskotračnom prugom na Šar-gan planini, u Željeznicama su izradili prvi plan tur-istima zanimljivih dionica koje bi se mogle obnoviti iući u jedinstvenu ponudu naše zemlje, među njima jei ova naša. Obnavljanjem "Sokolskog doma" iuskotračne pruge koja je vodila od Knina doPrijedora, mogli bi zaista predstaviti ovo područje naveoma specifičan način. Tako bi bi se na najboljinačin promovirala turistička ponuda ovoga kraja.

3. MJERLJIVI POKAZATELJI ZADOVOLJST-VA

U cilju poboljšanja turizma na ovom području ikompletne turističke ponude područja Oštrelja, trebaprije svega napraviti akcioni plan koji koji bi sesprovodio u pravcu stvaranja uslova za konstantanrast turističke ponude i njenog kvaliteta. U planiranojponudi posebnu pažnju treba posvetiti kvalitetu uslu-ga baziranu na duži vremenski period. Kvalitetpružanja usluga treba da bude u centru pažnje i da sekonstantno radi na njenom usavršavanju.Usavršavanje treba usmjeriti na kvalitet usluga ikvalitet ponuda. Realizacijom i unaprjeđenjem navedenihprogramskih sadržaja očekuje se veći broj turista.Provođenjem anketa tokom cijele godine, mogu sepratiti potrebe klijenata. Analizom postojećih anketamoći će se raditi na unaprjeđenju, korekcijama i dop-unjavanju ponude, a sve u svrhu pružanja što kom-pletnijih sadržaja. Analizom brojnog stanja korisnikazimske i ljetne ponude, imaćemo uvid u povećanje ilismnjenje turističkih posjeta, što je direktno povezanosa kvalitetom usluge i ponude.Pored svega ovog, najbolji pokazatelj zadovoljstvakorisnika usluga na ljepotici-Oštrelju jeste kadponovo dođu da posjete ove krajeve a to se nerijetkodogađa ovdje jer ko jednom posjeti Oštrelj on mu seponovno vraća.

4. MARKETING

Propaganda zdravog načina života, ishrane, aktivnogodmora, povratka prirodi, kretanje i življenje uprirodnom okruženju, predstavlja osnovno polazišteu razvoju planinskog turizma. Uz navedene sadržajepotrebno je informiranje o historiji i kulturnomnaslijeđu ovog kraja, da bi se potencijalni i prisutnigosti zainteresirali i na najbolji način upotpunili svojboravak.Na području općine Bosanski Petrovac urađena je

turistička signalizacija na kojoj je obilježenopodručje Oštrelja i postavljeni putokazi. Potrebno je izraditi plan zanimljivih dionica koje bise mogle obnoviti i ući u jedinstvenu ponudu našezemlje, a na kojem bi između ostalih bila i uskotračnapruga na Oštrelju koja je nekad spajala Dalmaciju iBosnu, tj. išla od Knina do Prijedora. Za kompletnu medijsku promociju potrebno jetakođer, izraditi ekonomsko-turistički vodič, web-prezentaciju, brošure i letke, koji bi približili ljudimaširom svijeta ljepote ovog kraja.Centri planinskog turizma kroz marketing, morajubiti svuda prisutni, da se nameću potencijalnim koris-nicima koji preferiraju zdrav način života.

ZAKLJUČAK

Cilj ovog rada je da se prikažu mogućnost prirodnihljepota planinskog prevoja Oštrelj u razvoju turizmaovog područja, a isto tako i bogatu kulturno-histori-jsku baštinu.Ovim radom želim svim ljubiteljima prirode i bogateistorije, a i onim drugim, toplo preporučiti da posjetenaš kraj, da dožive i osjete sve naprijed navedeno. Jerrijetka su mjesta gdje imamo privilegiju "ne razmišl-jati", a mi vam to nudimo.



LITERATURA- Dušan, K. "Petrovac u podnozju Grmeča,Klekovače i Osječenice", Novi Sad, 2006. god.- www.grmec.com;- www.bosanskipetrovac.com.ba;- www.skijanje.co.yu;- www.wikipedia.org;- www.capital.ba;- www.glassrpske.com;- www.slobodnajugoslavija.com/forum;- www.skyscrapercity.com;



SAŽETAK

Turističke usluge postaju dominanta aktivnost u ter-cijarnom sektoru svjetske ekonomije. Arheološki tur-izam, s naglaskom na posjetu turista piramidalnimkompleksima u Egiptu, Kini, Meksiku, Peruu,Guatemali, Hondurasu i drugim zemljama, postajemotor razvoja nacionalnih ekonomija.

Unikatan i najatraktivniji turistički proizvod Bosne iHercegovine u globalnim razmjerama je Bosanskadolina piramida. Osnovni parametri Bosanske dolinepiramida (prve piramide u Evropi, najveće i najstari-je piramide na svijetu, najstariji betonski blokovi,najekstenzivnija tunelska mreža ispod piramida, stariznaci pismenosti) uz veliki broj volontera na iskopa-vanjima, zatim misteriju otkrivanja novog, pa i kon-traverza koja prati ovo multidisciplinarno istraživan-je, predstavljaju globalnu atrakciju.

Četvorogodišnje aktivnosti Fondacije „Arheološkipark: Bosanska piramida Sunca” (2005-2009) na pro-mociji projekta i razvoju arheološkog turizma uVisokom i Bosni i Hercegovini zahtijevaju da sevladine institucije i turističke zajednice na svimnivoima sistematski uključe u marketinšku promocijui razvoj turističke infrastrukture.

Ključne rječi: Turistički proizvod, Bosanska dolinapiramida, turistička infrastruktura, arheološkiturizam, turistički trendovi.

Key words: Touristic product, Bosnian Valley of thePyramids, touristic infrastructure, archaeologicaltourism, trends in tourism

ABSTRACT

Tourism has become a major activity in global serv-ice economy. Archaeological tourism and visitors inpyramidal complexes in Egypt, China, Mexico, Peru,Guatemala, Honduras and other countries are enginesof national economies.

The most attractive and unique touristic product ofBosnia and Herzegovina is the Bosnian Valley of thePyramids in Visoko. The main elements of the com-plex (the first European pyramids, the biggest pyra-mids on Planet, the oldest pyramids, the first concreteblocks, the most extensive underground tunnel com-plex, first traces of literacy) together with large num-ber of volunteers who help excavation, mystery ofinvestigation and discovery of the new civilizationsand even the controversy that follow this project rep-resent the global attraction for visitors.

The “Archaeological park: Bosnian Pyramid of theSun” Foundation has been working tirelessly to pro-mote the research and archaeological tourism inVisoko and Bosnia and Herzegovina. It’s time thatgovernment institutions and tourism boards on differ-ent levels get involved in practical and comprehen-sive ways in this globally important project.

1. DOMINACIJA TURIZMA KAO GLOBALNITREND

Dvadeseto stoljeće je karakteristično po snažnimpromjenama u globalnoj ekonomskoj strukturi: pri-marni sektor (poljoprivreda, rudarstvo, šumarstvo) jeizgubio primat u odnosu na sekundarni (industrijskaproizvodnja). U XXI stoljeću dolazi do novepromjene: tercijarni sektor s različitim uslužnimdjelatnostima (informatičke, brokerske,medicinske...) će prestići sekundarni.

BOSANSKA DOLINA PIRAMIDA – TURISTIČKI PROIZVODGLOBALNOG ZNAČAJA

BOSNIAN VALLEY OF PYRAMIDS - TOURIST PRODUCT globalsignificance

Semir Osmanagić, Inostrani član Ruske Akademije prirodnih znanostiČlan Arheološkog društva iz Aleksandrije



Unutar tercijarnog sektora, turizam i turistička puto-vanja imaju strateško mjesto. U ukupnom svjetskomizvozu roba i usluga turizam je, u prvoj deceniji XXIstoljeća, s $ 525 milijardi dolara dostigao čak šestposto, a unutar sektora usluga dominantnih 30 posto.

Slika 1: Globalni trend kretanja turista 1950-2020; Izvor: Svjetska turistička organizacija (UN WTO)

Trend kretanja turista pokazuje da će 2020. godine,1,6 milijardi ljudi putovati godišnje. Od toga će sevećina (1,2 mlrd.) kretati unutar jednog regiona, aoko 25 posto će se odlučivati na prekookeanska imeđukontinentalna putovanja.Slika 2: Interakcija rasta bruto društvenog proizvodai turističkog razvoja, Izvor: Svjetska turistička organizacija (UN WTO) i

Međunarodni monetarni fond

Turistička putovanja su osobito intenzivna u dobaekonomskog buma i snažnog privrednog razvoja. Utim periodima rast turističke privrede je između 30-

100 posto viši od brzine ekonomskog razvoja.Evropa će i dalje biti na prvom mjestu kao turističkadestinacija. Gotovo polovina turističkih noćenja (720miliona turista) bit će registrirano u Evropi, ali nasvjetskom planu snažno će iskoračiti Daleki Istok(Kina, Japan) i obje Amerike.

Tradicionalna evropska turistička središta i dalje ćedominirati: Španija, Francuska, Italija, VelikaBritanija i Njemačka. Veliki gradovi Evrope bit ćemagnet za sve kategorije turista. Ljetovališta Španije,Turske, Hrvatske, Grčke, odnosno, zimski centriAustrije i Švicarske bit će i dalje popularni.

Prema službenim evidencijama (World TourismOrganization, 2006, International Tourism Receiptsby Country) vodeće turističke destinacije u Evropisu:



Država/destinacija Prihod u 2006. u $ mlrd.US

1. Španija 48 2. Francuska 423. Italija 35 4. Velika Britanija 30 5. Njemačka 30 6. Turska 16 7. Austrija 15 8. Grčka 14 9. Švicarska 11 10. Nizozemska 10 11. Belgija 10 12. Portugal 8 13. Hrvatska 7 14. Švedska 7 15. Poljska 6 16. Rusija 6

Slika 3: Vodeće turističke destinacije u Evropi,Izvor: World Tourism Organization, 2006, International Tourism Receipts by Country

Bosna i Hercegovina se nalazi pri dnu liste evropskihzemalja koju posjećuju turisti. Njen devizni priliv je2006. iznosio $ 567 miliona dolara što je stotinu putamanje od Španije i petnaest puta manje od Hrvatske!

2. PRODOR ARHEOLOŠKOG TURIZMA

Jedna nova vrsta turizma snažno zauzima svojemjesto na globalnom planu: arheološki turizam.Zahvaljujući ponudi piramida iz Gize, Egipat godišn-je posjeti osam miliona turista koji potroše $ 15milijardi. Turizam je pokretač 33 domaće industrije(hotelijerstvo, ugostiteljstvo, trgovina, suveniri,transport, proizvodnja hrane, proizvodnja namještaja,proizvodnja građevinskih materijala i sl.).

Ekonomija Meksika se potpuno podređuje istraživan-ju drevnih gradova Maja (Chichen Itza, Uxmal,Palenque, Coba, Mayapan i dr.), ali i starih ceremoni-jalnih središta kao što su gradovi piramidaTeotihuacan, Monte Alban, Tula ili Cholula. Vrše seobimni restauratorski i konzervatorski radovi, gradese autoputevi do ovih destinacija, intenziviraju semjere sigurnosti i provodi snažna marketinškakampanja.

Teotihuacan je najveći turistički izvor prihoda zasredišnji Meksiko.

Piramidalni kompleksi u Guatemali (Tikal),Hondurasu (Copan), Belizeu i Salvadoru su osnovana kojoj se zasniva budućnost turizma i ekonomskograzvoja ovih malih zemalja Centralne Amerike.

Brojna arheološka istraživanja na lokacijama pirami-da u Peruu (Tukume, Trujilo, Kavachi) uz već poz-nate destinacije (Machu Picchu, Cuzco,Ollantaytambo, Sacsayhuman) su osnovna razvojnašansa ove Južnoameričke države.

Piramidalni hramovi Angkhor Vata u Kambođinajznačajniji su turistički i devizni priliv ove zemljejugoistočne Azije.

Ipak, najveće ulaganje u turističku infrastrukturu iarheološka istraživanja u posljednje dvije decenijebilježi Kina. Osim tradicionalnih destinacija (Peking,Šangaj, Veliki kineski zid) provincija Shaanxi i mil-ionski Xi’an bilježe milionske posjete turista i mili-jarde dolara uložene u istraživanja, muzeje, hotele,uređenje lokacija ispred 250 kineskih piramida.Otkriće 9.000 vojnika od terakote zakopanih ispredpiramide – mauzoleja imperatoru Qin, bio je samopočetak. Do 2020. godine Kina će postati svjetskasupersila u turizmu i najposjećenija turistička desti-nacija.

Slika 5: Terakota vojnici u središnjoj kineskoj provin-ciji Shaanxi, u gradu Xi’an, ispred piramide-mauzoleja Qin, Izvor: autorova kolekcija

Slika 6: Posjeta turista piramidi-mauzoleju imperatora Qin u kineskom gradu Xi’an,Izvor: autorova kolekcija



Iz svega navedenog, očigledno je da je globalni trenddominacija sektora usluga u svjetskoj ekonomiji, aunutar ovog sektora turizam će imati strateškomjesto. Arheološki turizam zauzima centralnomjesto, osobito u zemljama u razvoju, u strateškimplanovima i na njemu se bazira značajan dio ekonom-skog razvoja ovih zemalja.

3. TURISTIČKI PROIZVOD BOSNE IHERCEGOVINE

Koji je to turistički proizvod koji Bosna iHercegovina može ponuditi neodlučnom turisti, izNjemačke ili SAD-a na primjer, kojim će ga privućiu posjetu? Da li su to rijeke i rafting, srednjevjekovnigradovi ili zelene šumske oaze, planinarenje ili skicentri?

Realno govoreći, odgovor je negativan. Ski centri ilisrednjevjekovni gradovi se po svojoj uređenosti,veličini, ponudi ostalih usluga ili sadržaja ne mogumjeriti s onima u Francuskoj, Švicarskoj, Austriji iliNjemačkoj. Gradovi u BiH se po svojoj ponudi nemogu mjeriti sa shopingom ili noćnim životom uevropskim prijestonicama. Po uređenosti gradskihjezgara, hotelskoj usluzi ili turističkoj kulturi Bosna iHercegovina beznadežno zaostaje za konkurentima.

Jedini način da se turisti masovno privuku je da seponudi unikatan turistički proizvod. A Bosna iHercegovina ga posjeduje: Bosansku dolinu pirami-da.U Visokom se nalazi drevni piramidalni komplekskoji se sastoji od pet strukura: Bosanske piramideSunca, Bosanske piramide Mjeseca, Piramide bosan-skog Zmaja, Hrama Majke Zemlje, Piramide Ljubavi,zatim tumulusa u Vratnici i prahistorijske podzemnemreže tunela i prostorija. Njegove karakteristike suslijedeće:

- (1) Prve evropske piramide!

- (2) Najveće piramide na svijetu! (Bosanske pirami-da Sunca je visoka 220 metara, Bosanska piramidaMjeseca 190 metara, Keopsova piramida 147 metara)

- (3) Najstarija tehnologija pravljenja betona na svije-tu! (Prema analizama više instituta za materijale izBiH i Francuske)

- (4) Najstarije piramide na svijetu! (Prema indikaci-jama Pedološkog zavoda BiH)

- (5) Najveća podzemna tunelska mreža ispod pirami-da!

- (6) Znaci pismenosti među najstarijim na svijetu!(uklesani na megalitne blokove u prahistorijskojtunelskoj mreži)

Ovih šest karakteristika Bosanske doline piramidaformiraju brend kakav u svijetu ne postoji i kojizaslužuje snažnu marketinšku promociju.

Slika 7: Bosanska piramida Mjeseca, Izvor: iz autorove kolekcije

4. STRATEGIJA PLASMANA TURISTIČKOGPROIZVODA

Istraživanje i arheološki turizam idu, ruku pod ruku,od prvog dana otkrića piramida u Visokom. Ova vezaje čvrsta i jedan proces dopunjava drugi.

Slijedeći elementi su dodatno utjecali na atraktivnostlokacije:

- Arheološkim istraživanjima rukovodi prva neprofit-na fondacija na Balkanu registrovana za zaštitukulturnog naslijeđa. Fondacija „Arheološki park:Bosanska piramida Sunca” je nastupila s novim kon-ceptom u arheologiji i nauci: istraživanja su otvorenaza posjetioce, umjesto elitne nauke ovdje nema tajniili filtriranja informacija, svi su dobrodošli,konzervativni i alternativni stručnjaci.

- Od prvog dana volonteri su, u skladu s nivoomznanja, angažirani na arheološkim lokacijama čime jeunešen duh entuzijazma u geo-arheološka istraživan-ja.



- Mediji se pozivaju kada se dođe do novih otkrića, ašto povećava popularnost arheologije, ali i privlačiposjetioce.

- Kontraverza kao faktor privlačnosti – svaka nova iprogresivna ideja koja mijenja okoštale teorije unauci je dočekivana s velikim otporom onih snagakoje teže očuvanju statusa quo. U ovom slučaju, većidio kulturnog establišmenta BiH, Evrope i SAD-a jepokušao da ugasi projekt i prije samog početkaiskazujući svoju nedobronamjernost, needuciranost izatvorenost. Ipak, rezultati naučnih istraživanja, lab-oratorijske analize i radiokarbonska datiranja, posjeteuglednih stručnjaka iz Egipta, Rusije, Poljske idrugih zemalja, podrška Prve međunarodne naučnekonferencije o Bosanskoj dolini piramida, održala jeovaj projekt vitalnim. Međutim, i dalje prisutne kon-traverze na internetskim stranicama i u javnosti kodonih koji nisu posjetili lokacije, mogu bitimotivirajući faktor za posjetu lokacijama.

- Posjete poznatih ličnosti arheološkim lokacijamautiču na motivaciju potencijalnih turista. Fondacijakonstantno ugošćuje javne ličnosti poput najpoznati-jeg svjetskog jogija Njegovu Visost Swamiđija izIndije, britansku glumicu Archie Panjabi, hrvatskogsportistu Cro Copa, saudijskog princa Turki AlFejsala, milionera Tan Sri Vincent Tana, premijeraMohameda Mahatira iz Malezije, brojne premijere,ministre, ambasadore...

Slika 8: Posjeta saudijskog princa Turki Al-Fejsala ipredsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. HarisaSilajdžića Bosanskoj dolini piramida,Izvor: iz autorove kolekcije

- Stalna prisutnost u vodećim svjetskim medijimapokazuje globalni pristup Fondacije: otkriće piramidaje bila udarna vijest („breaking news”) na najvećemsvjetskom kablovskom operateru CNN-u 2006.;najveća američka TV stanica ABC je snimila 30-min-utnu dokumentarnu emisiju („30 Minute Special”)koja je vrlo afirmativno govorila o otkriću piramida ipozitivnim događanjima u BiH te razvoju arhe-ološkog turizma nasuprot negativnom imidžu kojiBiH ima u svijetu; vodeći evropski medij BBC je triputa u svojim informativnim emisijama izvještavao ootkriću piramida u Visokom; najznačajniji svjetskinaučno-popularni kanal „Nacionalne geografije”(„National Geographic Channel”) je snimio 20-min-utni dokumentarni materijal o piramidama u BiH iemitirao ga 2009. u 200 zemalja svijeta. Osim ratnihstrahota u BiH i na Balkanu, nasilja i nemogućnostipolitičkih dogovora ne postoji nijedna druga tema izBosne o kojoj svijet piše, osim o Bosanskoj dolinipiramida, i to po prvi put, u pozitivnom kontekstu; nepostoji niti jedan stručnjak s Balkana koji se istovre-meno pojavljuje u CNN-u, BBC-u ili NationalGeographic Channel-u kao što je to pronalazačpiramida u Visokom. Za ovaj medijski uspjeh jezaslužna isključivo Fondacija bez ikakve potpore vla-dinih institucija ili nekih posebnih fondova.Trenutno, Fondacija priprema snimanje višesatnogdokumentarnog serijala u koprodukciji najvećihsvjetskih naučno-popularnih medija: US HistoryChannel i National Geographic ChannelInternational. Medijski uspjeh projekta nije plodslučajnosti već organizovanog i strateškog pristupa.- Ustanovljavanje Međunarodne radne akcijevolontera od 2010. dovodit će stotine akcijaša uVisoko a oko njih će se okupljati posjetioci, mediji,novi volonteri, istraživači. Po povratku u svojezemlje (Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Italiju, u svekrajeve BiH, itd.) afirmativno će pričati u onome štose dešava u Visokom i stimulirati nove posjete ubudućnosti.

Slika 9: Volonteri na Bosanskoj piramidi Sunca, Izvor: iz autorove kolekcije



- Prezentacije osnivača Fondacije o projektu istraži-vanja sa pozivom u posjetu arheološkim lokacijamaodvijaju se širom BiH, u regiji, u čitavom svijetu.Desetinama predavanja prisustvovale su hiljadestručnjaka, studenata, bosanskih iseljenika izainteresiranih građana Egipta, Hrvatske, Malezije,Austrije, Norveške, Švedske, Kanade, Kanarskihotoka, Srbije, Makedonije, Velike Britanije, Danske,Jordana i drugih zemalja koji su na ovaj način čulistručna objašnjenja o Bosanskoj dolini piramida iBosni i Hercegovini.

Slika 10: Četiri stotine građana Rijeke (Hrvatska) napredavanju Osmanagića o bosanskim piramidama u aprilu 2009., Izvor: iz autorove kolekcije

5. ULAGANJE U TURISTIČKUINFRASTRUKTURU

Za razvoj turističkog proizvoda Bosanske dolinepiramida, najvažnija su ulaganja u daljnjaistraživanja. Nova otkrića privući će nove turiste.Turisti će potrošiti novac, i na taj način će se oprav-dati nova ulaganja u istraživanja. I to je pozitivanproces koji se nastavlja u krug.

Pošto su za obilazak svih lokacija Bosanske dolinepiramida potrebna dva puna dana može se ponuditi idvodnevni, odnosno, trodnevni sadržaj za turiste.Prema tome, budućnost ove lokacije nije samo utranzitnim turistima koji provedu sat-dva u obilaskujedne ili dvije lokacije, već u organiziranimturističkim grupama. Naravno, pri tome treba bitispreman i na slučajne posjetioce, i na one koji imajusamo sat-dva vremena ili pola dana, ali i tri dana.U okviru turističke infrastrukture treba raditi naslijedećim elementima:

- turističke agencije u Visokom i okolini (Sarajevo,Zenica) koje će raditi na stalnoj reklami turističkogproizvoda- saradnja s turističkim agencijama u regionu- saradnja s vodećim turističkim operatorima uEvropi (TUI i drugi)- promocija putem turističkih zajednica na sajmovi-ma u inostranstvu- promocija putem flajera i plakata na svim graničnimprijelazima- promocija u dnevnim medijima putem posebnihpostera i dodataka magazinima- organiziranje okruglih stolova o temi turizma uzprisustvo medija- uvezivanje s vodećim turističkim destinacijama uBiH (Međugorje, Mostar, Sarajevo, Počitelj, HutovoBlato)- reklama u medijima u zemljama regiona- godišnje pozivanje turističkih agencija iz regiona - dvogodišnje pozivanje novinara iz Evrope- uvezivanje u ponudu hotelskih i privatnih kapacite-ta- razvoj ugostiteljstva u funkciji turističkog proizvo-da- organizirani pristup izradi suvenira i prodajnihmjesta- info turistički punktovi u Visokom- uvođenje ljetne volonterske turističke patrole- organizacija novih kulturnih manifestacija tokomsezone (rafting takmičenja, paraglajderi, susreti plan-inara, ribolovci i sl.)- dodatna saobraćajna i turistička signalizacija ufunkciji promocije turističkog proizvoda- izgradnja adekvatne lokacije-muzejskog prostora, smuzejskim zbirkama i foto-izložbama koja će bitipristupačna posjetama većih i organiziranih grupaturista, đaka, studenata- izgradnja kampa za volontere- uspostavljanje čvrstih odnosa s vodećim svjetskimnaučnim institucijama i godišnjih posjeta njihovihstručnjaka; ljetne škole istraživača iz čitavog svijeta

Želimo da u Visokom vrije kao u košnici, da se ovdječuju svi jezici svijeta, da se sreću mladi i oni koji seosjećaju mladi svih boja kože, da nam dolazeistraživači, arheolozi, studenti, profesori, avanturisti ituristi.Cilj svih ovih aktivnosti je da Visoko i Bosna iHercegovina postanu destinacija s milionskimposjetama turista iz svijeta koji će omogućiti da BiHdostigne razinu srednje razvijene zemlje po per capi-ta prihodu po stanovniku.



ZAKLJUČAK

Visoko nudi vrhunsku svjetsku turističku destinaciju:Bosansku dolinu piramida. Od vitalnog značaja suveća ulaganja u daljnja arheološka istraživanja kojaće dovesti do novih otkrića koja će biti atrakcija zaturiste. Razvoj turističke infrastrukture i marketinškapromocija su neophodni koraci kako bi arheološkiturizam postao vodeća industrijska grana u ovomdijelu BiH i regiona.



SAŽETAK

Psihologija potrošača danas je jedno od glavnihpodručja primijenjene psihologije, U početkurazvoja, psihologija potrošača bila je integralni dioposlovne i industrijske psihologije, a onda se diferen-cijacijom izdvojila i osamostalila. Danas ona izučavaponašanje individue kao potrošača, te razmatradvosmjerno komuniciranje između potrošača iproizvođača na osnovi kojeg proizvođač saznaje željei potrebe potrošača. Odnos s korisnikom tako dobijapartnerski kvalitet, koji postaje model ponašanja.Precizno i kontinuirano praćenje procesa kupovine,identificiranje faktora u tom procesu i razlikovanjeizmeđu posebnih vrsta odluka u kupovini, su odvelike važnosti i značaja za uspjeh svakog preduzeća.Uspjeh se može samo pokazati kroz reakcijupotrošača, u vidu prihvatanja proizvoda i njegovepovremene ili kontinuirane kupovine (B. Tihi i sur.,2006.). Da bi osigurali uspjeh, preduzeća koristerazne načine i strategije oglašavanja. Međutim, da bioglasna poruka ili reklama bila učinkovita, treba dasadrži potrebne elemente kako bi kod potencijalnihpotrošača izazvala pozitivne i poželjne reakcije i nataj način osigurala kupovinu određenog proizvoda.Na potrošačko ponašanje utiče prije svega kultura idruštvo u kojem živi kao i dobro plasirani psihološkiapeli.Analiza psiholoških apela u reklamnim porukamaima ogroman teorijski i praktičan značaj prije svegaradi spoznaje o najfrekventnijim psihološkim apeli-ma koji su zastupljeni u reklamnim porukama i kojiutiču na potrošače. Obuhvatajući sve rečeno, rad sadrži objašnjenjepojma psihološkog marketinga i reklamiranja, pred-stavljanje psihologije reklama sa posebnim osvrtomna psihološke apele prema Richardu Taflingeru, kojise koriste u reklamnim porukama, te teorijske ipraktične implikacije istraživanja iz ove oblasti.

Ključne riječi: marketing, psihološki apeli, ličnostpotrošača

Key words: marketing, psychological appeals, con-sumer personality

ABSTRAKT

Consumer psychology is today one of the major areasof applied psychology, in the beginning, consumerpsychology has been an integral part of the businessand industrial psychology, and then separated andindependent differentiation. Today, she studies thebehavior of individuals as consumers, and consider-ing two-way communication between consumers andproducers on the basis of any manufacturer out thewishes and needs of consumers. Relationship withthe user that receives the quality of partnership,which became the model behavior. Accurate and con-tinuous monitoring of the process of buying, identify-ing factors in this process and to distinguish betweenspecific types of purchase decisions are of greatimportance and significance for the success of eachcompany. Success can only show the reaction of con-sumers in the form of acceptance of products and itscontinuous or periodic purchases (Silent B. et al.,2006).. To ensure success, companies skoriste differ-ent ways and strategies of advertising. However, toadvertisements or advertising was effective, shouldinclude the necessary elements to consumers causedby the potential positive and desirable reactions andthus ensure the purchase of certain products. On con-sumer behavior affects primarily the culture and soci-ety in which he lives and psychological well-placedto appeal. Analysis of the psychological appeal ofadvertising messages has enormous theoretical andpractical importance primarily to the knowledge ofmost frequent psychological appeals that are repre-sented in advertisements and the impact on con-

PSIHOLOŠKI ASPEKT MARKETINGA U REKLAMNIMPORUKAMA I SUBLIMIRAJUĆE DJELOVANJE NA LIČNOST

POTROŠAČATHE PSYCHOLOGICAL ASPECT OF THE ADVERTISING

MESSAGES MARKETING AND SUBLIMIRAJUĆE FUNCTIONON CONSUMER PERSONALITY

Jasna Bajraktarević, Pedagoški fakultet u SarajevuFuad Bajraktarević, Univerzitet u Travniku - Fakultet za menadžment i turizam



sumers. Encompassing all told, the work contains anexplanation of the psychological concept of market-ing and advertising, presentation of the psychology ofadvertising poisebnim with emphasis on the psycho-logical appeals by Richard Taflingeru, which are usedin advertisements, as well as theoretical and practicalimplications of research in this field.

UVOD

Ponašanje potrošača može se definiratikao proces donošenja odluka idjelovanja pojedinačnih potrošača pri-likom kupovine i korištenja proizvoda.Da bi se saznao efekat oglašavanja,potrebno je poznavati psihološkereakcije koje kod potrošača izazivajuoglašivačke poruke. Logičan slijedpsiholoških reakcija potrošača kojeoglašivačka poruka želi postići jeste:• izazvati pažnju potrošača naoglašavanu marku,• pozitivno utjecati na percepcijuoglašavane marke kod potrošača,• olakšati zapamćivanjeoglašavane marke u svijesti potrošača,• stvoriti pozitivan stav premaoglašavanoj marki,• kreirati pozitivnu reakciju naoglašavanu marku ,• utjecati na pozitivno postkupovno ponašanje.Ove psihološke faze u procesu komuniciranja pred-stavljaju osnovu za donošenje odluke o ulaganju uoglašavanje i mjerenju uspješnosti komunikacijskihaspekata ponašanja. Da bi oglašivačka poruka bila uspješna trebasadržavati sljedeće elemente: 1) pažnja, 2) percepcija, 3) zapamćivanje/zadržavanje, i 4)uvjerenje/uvjerenost. Ovi elementi osiguravaju: 5)kupovno ponašanje i 6) postkupovno ponašanje (B.Tihi i sur., 2006.).

Pažnja

Ljudi su svakodnev

Documents

Glavni i odgovorni urednikOpćina Visoko, Rampart d.o.o Visoko, Fondacija „Arheološki park Bosanska piramida sunca“, Turistika za-jednica Zeniko-dobojskog kantona, Fakultet za