GLAVNI PROJEKT ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT · 2020. 2. 14. · glavni projekt / elektrotehniČki projekt – mapa 4 ; td. 08/20; zop: 22-11/19-021 izmjena: 0 investitor: grad bjelovar,

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE

IVANA MEDAČ, dipl.ing.el.

bjelovar, i. gundulića 8 tel. 098/431-957 [email protected] oib: 33355676971

GLAVNI PROJEKT / ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT – MAPA 4 ; TD. 08/20; ZOP: 22-11/19-021 IZMJENA: 0 INVESTITOR: GRAD BJELOVAR, TRG EUGENA KVATERNIKA 2, 43000 BJELOVAR GRAĐEVINA: ZGRADA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE – DOM KULTURE / REKONSTRUKCIJA I PRENAMJENA U KAZALIŠTE LOKACIJA: IVANA MAŽURANIĆA 4A, 43000 BJELOVAR; K.Č.BR. 3410 (2235) K.O. BJELOVAR (GRAD BJELOVAR) MJESTO I DATUM: BJELOVAR, SIJEČANJ 2020. LIST 1

INVESTITOR: GRAD BJELOVAR (OIB: 18970641692) Trg Eugena Kvaternika 2, 43000 Bjelovar GRAĐEVINA: zgrada javne i društvene namjene – dom kulture / rekonstrukcija i prenamjena u kazalište LOKACIJA: Bjelovar, Ivana Mažuranića 4a k.č.br. 3410 k.o. Bjelovar (k.č.br. 2235 k.o. Grad Bjelovar grunt.) BROJ PROJEKTA: TD: 08/20 ZOP: 22-11/19-021

GLAVNI PROJEKT

ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT

MAPA 4

PROJEKTANT: Ivana Medač, dipl.ing.el. E2089 GLAVNI PROJEKTANT: Hrvoje Malčić, dipl.ing.građ. G4818 URED OVLAŠTENOG INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE: Ivana Medač, dipl.ing.el.





SADRŽAJ:

I. OPĆI DIO ................................................................................................................................................................ 3

RJEŠENJE O OSNIVANJU UREDA ..................................................................................................................... 4

RJEŠENJE O UPISU U IMENIK HKIE ................................................................................................................. 5

SADRŽAJ GLAVNOG PROJEKTA – POPIS MAPA ............................................................................................ 6

ZAJEDNIČKI TEHNIČKI OPIS .............................................................................................................................. 7

IZJAVA PROJEKTANTA br. 08/20 ...................................................................................................................... 13

PROCJENA TROŠKOVA GRADNJE ................................................................................................................. 14

ISPRAVA O MJERAMA ZAŠTITE OD POŽARA ............................................................................................... 15

PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE ....................................................................................... 16

II. TEHNIČKI DIO – ELEKTROTEHNIČKA INSTALACIJA .................................................................................. 19

1. TEHNIČKI OPIS ...................................................................................................................................... 20 2. INSTALACIJA SIGURNOSNE RASVJETE ............................................................................................ 20 3. TEHNIČKI UVJETI .................................................................................................................................. 20 4. SUSTAV ZAŠTITE OD DJELOVANJA MUNJE ..................................................................................... 21

III. TEHNIČKI DIO – SUSTAV ZA DOJAVU POŽARA I PLINODOJAVU ............................................................ 22

1. OPĆENITO .............................................................................................................................................. 23 2. TEHNIČKI OPIS SUSTAVA ZA DOJAVU POŽARA .............................................................................. 23 3. ODABIR ELEMENATA SUSTAVA ZA DOJAVU POŽARA ................................................................... 26 4. TEHNIČKI UVJETI – IZVODI IZ PRIMIJENJENIH PROPISA ............................................................... 27 5. OPĆI UVJETI IZVOĐENJA RADOVA .................................................................................................... 27 6. PUŠTANJE U RAD I OBUKA OSOBLJA ............................................................................................... 28 7. UPORABA I ODRŽAVANJE SUSTAVA ................................................................................................. 28 8. PLAN UZBUNJIVANJA ........................................................................................................................... 29 9. UPUTE ZA ODRŽAVANJE I KNJIGA ODRŽAVANJA ........................................................................... 29 10. PRORAČUNI ....................................................................................................................................... 31 11. INSTALACIJA SUSTAVA ODIMLJAVANJA ...................................................................................... 32 12. SUSTAV PLINODOJAVE ................................................................................................................... 33 13. SERVISIRANJE I ODRŽAVANJE SUSTAVA PLINODOJAVE ......................................................... 34

IV. NACRTI .............................................................................................................................................................. 35





INVESTITOR: GRAD BJELOVAR, Trg Eugena Kvaternika 2, 43000 Bjelovar GRAĐEVINA: zgrada javne i društvene namjene – dom kulture

/ rekonstrukcija i prenamjena u kazalište LOKACIJA: Bjelovar, Ivana Mažuranića 4a

k.č.br. 3410 k.o. Bjelovar (k.č.br. 2235 k.o. Grad Bjelovar grunt.) BROJ PROJEKTA: TD: 08/20

I. OPĆI DIO





RJEŠENJE O OSNIVANJU UREDA





RJEŠENJE O UPISU U IMENIK HKIE








SADRŽAJ GLAVNOG PROJEKTA – POPIS MAPA

MAPA 1 – ARHITEKTONSKI PROJEKT – GLAVNI PROJEKT “Mplan”d.o.o. Bjelovar, TD [Stanje] Projektant: Nataša Milobara, mag.ing.arch., A 4441 MAPA 2 - GLAVNI GRAĐEVINSKI PROJEKT – projekt konstrukcije “Mplan”d.o.o. Bjelovar, TD [Stanje] Projektant: Hrvoje Malčić, dipl.ing.građ., G 4818 MAPA 3 - GLAVNI GRAĐEVINSKI PROJEKT – projekt vodovoda i odvodnje “Mplan”d.o.o. Bjelovar, TD [Stanje] Projektant: Hrvoje Malčić, dipl.ing.građ., G 4818 MAPA 4 - GLAVNI GRAĐEVINSKI PROJEKT – projekt elektrotehničkih instalacija “Ured ovlaštenog inženjera elektrotehnike“ Ivana Medač, Bjelovar, TD 08/20 Projektant: Ivana Medač, dipl.ing.el., E2089 MAPA 5 - GLAVNI GRAĐEVINSKI PROJEKT – projekt strojarskih instalacija “HSing d.o.o.“ Bjelovar, TD Projektant: Hrvoje Šipušić, dipl.ing.stroj.

Popis elaborata u sastavu glavnog projekta: ELABORAT ZAŠTITE OD POŽARA „Požar inženjering d.o.o., Zagreb Projektant: ELABORAT ZAŠTITE NA RADU “Mplan”d.o.o. Bjelovar, TD [Stanje] Projektant: Hrvoje Malčić, dipl.ing.građ., G 4818








ZAJEDNIČKI TEHNIČKI OPIS

LOKACIJA

POSTOJEĆE STANJE

Predmetna čestica nalazi se u užoj gradskoj izgrađenoj jezgri, u ulici Ivana Mažuranića, s kolnim pristupom sa sjeverozapadne strane preko dvorišta susjedne čestice na spomenutu ulicu.

Predmetna čestica nalazi se u cijelosti unutar građevinskog područja Grada Bjelovara, unutar Povijesne jezgre, određene prostornim planovima:

1. Generalni urbanistički plan Grada Bjelovara ( "Službeni glasnik Grada Bjelovara“ br. 7/04, 3/09, 6/12 i 6/18 )

2. Urbanistički plan uređenja područja Povijesne jezgre ( Zona „B“ ) ( "Službeni glasnik Grada Bjelovara“ br. 03/10 i 02/14 )

Prema GUP-u i UPU-u čestica se nalazi u zoni javne i društvene namjene ( D6 ) te zoni II stupnja zaštite povijesne jezgre, blok 4.

Površina parcele iznosi 1013m2, zemljište je ravno.

Na čestici se nalazi postojeća zgrada javne i društvene namjene - dom kulture, za koju je izdana priložena Uporabna dozvola, a u tijeku je energetska obnova prema glavnom projektu iz 2018. godine ( priložena naslovnica ), stanje iz projekta se uzima kao POSTOJEĆE.

Na čestici se nalaze priključci na javni vodovod, kanalizaciju, struju, plin i telekomunikacije.

Predmetna lokacija, površina i oblik čestice neće se mijenjati predmetnim zahvatima.

SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA PARCELI

POSTOJEĆE STANJE

Postojeća zgrada javne i društvene namjene - dom kulture, ugrađena je katnica, nepravilnog oblika unutar krajnjih gabarita 37,0m x 26,0m.

Građevinski pravac smješten je na regulacijskom pravcu na sjeverozapadnoj strani, zgrada je djelomično ugrađena na sjeveroistočnoj, jugoistočnoj i jugozapadnoj strani, u ostatku gabarita je odmaknuta od granica čestice. Na sjeveroistočnoj strani zajedno sa građevinom na susjednoj čestici formira unutarnje dvorište, dok je sa jugozapadne strane neograđena prema susjednim česticama. Udaljenosti od međa vidljive su u grafičkim prilozima.

Vanjski gabariti, smještaj građevine i udaljenosti od granica čestice neće se mijenjati predmetnim zahvatima, odnosno zahvati se izvode unutar postojećih gabarita.





VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINE

POSTOJEĆE STANJE

NAMJENA: javna i društvena

BROJ FUNKCIONALNIH JEDINICA: jedna ( 1 )

SKUPINA GRAĐEVINE PREMA ZAHTJEVNOSTI: 2.b. skupina građevina

BROJ ETAŽA: tri - podrum ( Po ) + prizemlje ( P ) + kat ( 1 )

Tlocrtna površina

TPg = 824,17m2

Građevinska bruto površina

GBPg = 1501,42m2

Koeficijent izgrađenosti građevne čestice ( Kig ) iznosi: 824,17m2 / 1013m2 = 0,8135 –

81,35%

Koeficijent iskoristivosti građevne čestice ( Kis ) iznosi: 1501,42m2 / 1013m2 = 1,482

Maksimalna ukupna visina zgrade ( visina do sljemena od najniže kote terena ) Hs=18,85m

Maksimalna visina zgrade ( visina do vijenca od najniže kote terena ) H=17,76m

( mjereno na najvišem dijelu zgrade - volumen u sklopu kojeg je pozornica )

NOVO STANJE

Predmetnim zahvatima neće se utjecati na:

- tlocrtnu površinu i vanjske gabarite zgrade

- visinu i ukupnu visinu zgrade

- broj funkcionalnih jedinica

- etažnost zgrade

Predmetnim zahvatima povećat će se građevinska bruto površina i koeficijent iskorištenosti, za kvadraturu proširenja gledališta balkona:

GBPnovo = 1534,16m2

Koeficijent iskoristivosti građevne čestice ( Kis ) iznosi: 1534,16m2 / 1013m2 = 1,514

Namjena zgrade će se iz doma kulture promijeniti u kazalište.

TLOCRTNA DISPOZICIJA, OBLIKOVANJE GRAĐEVINE I KONSTRUKCIJA

Zgrada je ugrađena katnica, etažnosti: podrum + prizemlje + kat.

Namjenski se koristi kao višenamjenski prostor za održavanje koncerata, priredbi, kazališnih predstava te za funkcioniranje glazbene škole. Zgrada je zadržala osnovni osno-simetrični tlocrtni oblik, ( u smjeru sjeverozapad-jugoistok ) originalne zgrade, na koji su kasnijim rekonstrukcijama dograđeni dijelovi uz pozornicu te sanitarni čvor uz ulazni dio.

Glavni prostori smješteni su centralno ( ulaz - gledalište - pozornica ), glavne komunikacije nalaze se na bočnim dijelovima uz ulazni prostor, odnosno između gledališta partera i pozornice, a između njih se na obje bočne strane nalaze pomoćne prostorije ( tehnički prostor, učionica...).

Podrumski dio povezan je stubištem uz pozornicu na jugoistočnoj strani, a nalazi se iznad dijela zgrade s pozornicom i pomoćnim prostorijama.





Na katu je smješteno gledalište galerije ( centralno ), a na bočnim stranama učionice za održavanje nastave glazbene škole. Prostor iznad gledališta partera i djelomično pozornice je otvoren prema katnom dijelu.

Zgrada je izvedena kao klasična monolitna masivna gradnja. Konstrukcija se sastoji od vanjskih i unutarnjih nosivih zidova izvedenih od pune opeke, povezanih armiranobetonskim gredama.

Temeljenje je izvedno djelomično od armiranog betona, djelomično zidano.

Podne ploče prizemlja su betonske, ravne u svim dijelovima osim u gledalištu partera, gdje je izvedena u nagibu od cca 5% prema pozornici. U pojedinim dijelovima zgrade nalaze se na različitim visinksim kotama, prikazano u grafičkom dijelu.

Međukatna konstrukcija podruma i prizemlja je drveni grednik, oslonjen na obodne zidove od pune opeke, ojačan armiranobetonskim stupovima i gredama. Međukatnu konstrukciju prizemlja i kata čine armiranobetonske ploče, s visinskom razlikom ( bočni dijelovi - centralni dio gledališta ). Pozornica je povišena u odnosu na gledalište partera, a dijelovi koji se vežu na nju ( garderobe i spremišta ) na razini pozornice.

Glavna stubišta su armiranobetonska, dvokraka s podestima, a bočno stubište koje spaja podrum, prizemlje i pozornicu je armiranobetonsko, višekrako. Glavna stubišta povezuju ulazni dio zgrade s etažom kata, dok međurazine ulaznog dijela prizemlja i predprostora gledališta partera povezuje armiranobetonsko jednokrako stubište u punoj širini prostorije.

Stropna konstrukcija prema tavanu iznad učionica na katu izvedena je od drvenog grednika obloženog s donje strane akustičnim gipskartonskim pločama, a prostor unutar drvene konstrukcije ispunjen je toplinskom izolacijom od mineralne vune, iznad koje je izvedena daščana oplata. Strop prema tavanu iznad pozornice izvedena je od drvenih greda i dasaka.

Stropna konstrukcija gledališta izvedena je kao bačvasti svod od lagane betonske ljuske ovješene na drvenu konstrukciju krovišta, a s gornje strane izvedena je toplinska izolacija od mineralne vune.

Krovište zgrade je drveno, dvostrešno s pokrovom od crijepa iznad dijela ulaza i gledališta, dok je krovište iznad pozornice izvedeno drvenom konstrukcijom s daščanom oplatom i pokriveno pocinčanim limom. Iznad sanitarnih čvorova za posjetitelje i izvođače krovište je izvedeno drvenom konstrukcijom s daščanom oplatom i pokriveno pocinčanim limom.

Podovi ulaznog halla i stubišnog podesta su od betona, obloženi keramičkim pločicama i kamenom dok su podovi učionica i hodnika na katu obloženi laminatom. Parter i balkon gledališta obloženi su tepisonom, a podovi pozornice, garderobe i prostorija za vježbanje pored pozornice su obloženi drvenim parketom. Podovi i zidovi sanitarnih čvorova obloženi su keramičkim pločicama. Svi zidovi i stropovi su ožbukani.

Pregradni zidovi izvedeni su od opeke i u gipskartonskoj konstrukciji, različih debljina, prikazanih u grafičkom dijelu.

Projektnom energetske obnove predviđena je izvedba toplinske izolacija vanjskih zidova - dijelom pločama kamene vune, dijelom iznutra pločama od tvrde PUR-pjene, izolacija stropa prema tavanu i kosog krova mineralnom vunom, izolacija zida prema tlu i poda prema tlu ekstrudiranim polistirenom, zamjena postojeće drvene stolarije novom, a na koje se neće utjecati predmetnim zahvatima. Vanjsko oblikovanje pročelja neće se mijenjati predmetnim zahvatima.

Stanje projektirano energetskom obnovom uzima se kao postojeće.

NOVO STANJE

Predmetnim zahvatima zadržava se osnovna postojeća tlocrtna organizacija, odnosno raspored glavnih dijelova zgrade. U prizemlju se proširuje postojeći sanitarni čvor i uređuje novi uz jugoistočni bočni izlaz. Cijeli dio prostorija uz pozornicu će se reorganizirati u dvije garderobe za glumce, spremište i proširenje sanitarnog čvora. Na katu se ukidaju prostorije učionica glazbene škole te dijelom prenamijenjuju u lože gledališta, a djelom u prošireni predprostor gledališta, sukladno povećanju kapaciteta. Gledalište balkona se prostorno proširuje prema pozornici te





visinski stepenasto podiže do kraja bočnog zida, formirat će se trinaest redova u blagom luku, sa dva bočna prilazna stubišta. Prostor loža i gledališta balkona će biti cijeloviti prostor, rubno omeđen profiliranom ogradom.

Prostorija režije se premješta s kata, centralno u pozadinu gledališta partera, kojeg će činiti jedanaest novih redova sjedala, naizmjenično postavljenih.

Pozornica se proširuje prema gledalištu. Uredit će se dvije prostorije garderobe - glavna garderoba nasuprotno sanitarnom čvoru u predprostoru partera te pomoćna za specijalne događaje ( veći priljev ljudi ).

Prostor podruma se neće mijenjati, unutar energetske obnove već je predviđena sanacija i uređenje.

Konstrukcija proširenja gledališta balkona izvest će se od armiranog betona, sastojat će se od ploče tlocrta u blagom luku, oslonjena na nove armiranobetonske stupove i zidove prizemlja i povezati novim armiranobetonskim gredama.

U prizemlju će se u postojećem nosivom zidu gledališta partera probiti novi otvor za ulaz u prostoriju režije, a koja će biti djelomično otvorena prema gledalištu, u armiranobetonskoj konstrukciji zidova, povezanih na ab temeljnu ploču, a zajedno sa stupovima i gredama čine konstrukciju gledališta balkona.

Na dio gledališta balkona s postojećom ab pločom, izvest će se nova tlačna ploča u debljini od 10cm. Glavna ograda izvest će se kao armiranobetonska, skošenog profila visine do 60cm, s providnim dijelom od čeličnih profila u visini od 30cm ( 90cm visine ukupno ).

U bočnom dijelu s ložama će se otvoriti zadnja dva polja unutar lukova, izvesti novi potporni ab stupovi i poprečne grede, dio iznad luka ispuniti blokovima porobetona. Bočne ograde izvode se kao armiranobetonske, tanje nego centralna, u istom oblikovanju - beton -čelik, profilirane na način da se vizualno bešavno spoje s centralnom.

Konstrukcija samog gledališta balkona izvest će se od čeličnih profila kvadratnog presjeka ( 60x60mm i 40x40mm ), učvršćenih u podnu ploču, međusobno povezani vijcima i varenjem u segmentima.

Konstrukcija će se izvesti prema statičkom proračunu prikazanom u zasebnoj mapi ( 2 ), na način da se formiraju platoi širine 93cm u blagom luku, međusobne visinske razlike 45cm-55cm.

Visinska razlika izemđu redova će se savladavati stubišnim dijelovima postavljenim bočno uz postojeće zidove ( između svakog reda po 3 visine stube ). Samo gledalište se prema zadnjem redu sužava zbog sužavanja samog svoda, dok se dio sa stubama širi i postaje proizvoljan prostor za sjedenje. Na čelične profile položit će se vlaknasto-cementne ploče u dva sloja te na njih završni sloj od ploča tepisona s pjenastom podlogom.

Zbog veće visine redova i sigurnosti korisnika, postavit će se rukohvati bočno uz postojeće zidove,

kraće ograde na početku svakog reda, te na mjestima unutar reda, po cijeloj dužini.

Sama pozornica će se proširiti prema gledalištu, proširenje će se izvesti zidanjem šupljom blok opekom u debljini od 20cm, na koju s vanjske strane dolazi maska od drvenih ploča, a pokrov se izvodi cjelovito za cijelu pozornicu. Šupljina između novog dijela pozornice i postojećeg namijenjena je za razvod ventilacijskih i elektro instalacija ( zvučnici ). Na sredini pozornici, neposredno iza postojećeg nosivog zida će se izvesti servisni otvor s ishodištem u negrijani dio pozornice, u svrhu održavanja instalacija i konstrukcije. Poklopac će se izvesti u dva dijela za ručno otvaranje, kao sendvič panel s toplinskom izolacijom.

Na isti način će se izvesti i bočni dijelovi gdje su predviđena dva nova montažna stubišta za pristup pozornici iz gledališta, a koja dok se ne koriste ostaju skrivena unutar pozornice.

Pregradni zidovi izvest će se u gipskartonskoj konstrukciji, debljine 13-14cm, ovisno o završnoj oblozi ( bojanje - keramičke pločice ). Postavljaju se na svim mjestima gdje se izvode nove prostorije ili pregrađuju postojeće. Kod sanitarnih čvorova i na mjestima izloženim vodom, obavezno se izvode gipsane ploče s ugrađenom impregnacijom ili se prije postavljanja običnih





gipskartonskih ploča izvodi impregnacijski sloj. Sve nepravilnosti i spojevi između ploča, obrađuju se gletanjem te prema vrsti obloge ili bojaju ili obljepljuju keramičkim pločicama.

Kod sanitarnog čvora i garderobe u glavnom ulaznom dijelu, izvest će se spušteni strop na način da formira simetričnu masku na obje strane te naglasiti rasvjetom i oblikovanjem. Spušteni strop izvest će se i u bočnom sanitarnom čvoru.

Između predprostora glavnog sanitarnog čvora i predprostora gledališta izvest će se staklena stijena od poluprozirnog ( satiniranog ) stakla, sa mimokretnim vratima za svaku od prostorija čvora.

Obrada površina ostalih unutarnjih zidova, stropova i svoda

Postojeći dijelovi će se pregledati, sanirati na mjestima gdje je to potrebno, odnosno nakon zahvata kojima se utječe na njih, postojeća boja premazati temeljnom bojom ( primerom ) i obojati u novu prema odabiru projektanta, a u skladu s novim vizualnim identitetom kazališta.

Nova vrata izvest će se kao aluminijska, a ovisno poziciji i namjeni bit će evakuacijska i/ili protupožarna i/ili sa zvučnom izolacijom; dvokrilna ili jednokrilna, zaokretna ili klizna; u antracit matiranoj boji. Sva vrata direktno povezana s bilokojim od dijelova gledališta, obavezno dolaze sa zastorom za zamračenje i tihim otvaranjem/zatvaranjem. Dvokrilna vrata na ulazu u gledalište balkona i loža izvest će se i kao tapecirana zvučno izolacijskim slojem, za završnim slojem kože, stilizirano utisnutim gumbima prema izboru projektanta.

Sva vrata na mjestima prilagođenima korisnicima s invaliditetom moraju se izvesti prema važećem Pravilniku.

Nove podne obloge postavljaju se djelomično na postojeću konstrukciju, gdje je potrebno prije polaganja provjeriti stanje postojeće podloge i prema potrebi izvesti sanaciju i izravnavajuće sloj.

U garderobama glumaca, pomoćnoj garderobi izvodi se epoksi pod, u sanitarnim čvorovima i hodnicima na evakuacijskim putevima protuklizne keramičke pločice, te u ostalim novim dijelovima ploče tepisona, a sve prema izboru projektanta. Ostale obloge su obrađene unutar energetske obnove.

Toplinska izolacija obrađena je unutar energetske obnove, predmetnim zahvatim neće se utjecati na navedeno.

Sve prostorije unutar zgrade će se osvjetliti i ventilirati, prirodna ventilacija i osvjetljenje moguća je u prizemlju iz bočnih dijelova zgrade, nadopunjavat će se umjetnom.

Dijelovi zgrade bez navedene mogućnosti osvjeljavat će se i ventilirati umjetno.

Predmetna zgrada je grijana, kotlovnica je smještena u zasebnoj prostoriji, grijanje je plinsko-centralno, putem radijatorskih i ventilokonvektorskih uređaja, odnosno sustava ventilacije.

Svi zahvati na uklanjanju konstruktivnih dijelova i kod izvedbe novih detaljno su obrađeni u zasebnoj mapi 2 ( glavni građevinski projekt - projekt konstrukcije )

Svi zahvati na uklanjanju postojećih instalacija vodovoda i odvodnje, odnosno izvedbe novih, detaljno su obrađeni u zasebnoj mapi 3 ( glavni građevinski projekt - projekt vodovoda i odvodnje )

Svi zahvati izvedbe novih elektroinstalacija detaljno su obrađeni u zasebnoj mapi ( mapa 4 - glavni elektrotehnički projekt )

Svi zahvati uklanjanja postojećih elektroinstalacija i izvedbe novih detaljno su obrađeni u zasebnoj mapi ( mapa 5 - glavni strojarski projekt ).

Prikaz mjera zaštite od požara prikazan je unutar ove mape ( mapa 1, glavni arhitektonski projekt ), u zasebnom poglavlju.

OPIS FAZA

Etapno građenje nije predviđeno.





NAČIN PRIKLJUČENJA NA PROMETNU POVRŠINU

PROMETNA INFRASTRUKTURA

Predmetna čestica ima pristup iz ulice Ivana Mažuranića, posredno preko interne prometnice dvorišta susjedne čestice 3409, u vlasništvu Grada Bjelovara, širine 3,0m i kao takav se zadržava zbog lokalnih uvjeta ( nedostatak širine i prostora te smještaj zgrade na čestici, gusta izgrađenost u prostoru i sl. ).

NAČIN PRIKLJUČENJA NA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU

Postojeća zgrada priključena je na vodovod, kanalizaciju, struju, plin i telekomunikacijsku mrežu. Postojeći priključci se zadržavaju, a zakupljene snage se neće povećavati.

Zadržava se postojeće stanje smještaja i kapaciteta energenata elektro i strojarskih instalacija, odnosno predviđa se mjestimično novi raspored razvoda samih dovodnih instalacija. Energetskom obnovom predviđena je rekonstrukcija postojećeg ventilacionog sustava, koji će se djelomično prilagoditi zbog rekonstrukcije samog gledališta galerije.

U sanitarnim prostorijama će se zadržati postojeći raspored instalacija, gdje je moguće, odnosno izvesti novi do projektiranih. Izvest će se djelomična rekonstrukcija postojeće unutarnje hidrantske mreže ( izmještanje hidranata na druge pozicije ).

Za priključenje na vodovod, kanalizaciju, plin i telekomunikacije izdani su uvjeti priključenja i/ili posebni uvjeti, a u skladu s kojima je projektirano novo stanje.

Posebni uvjeti ili uvjeti priključenja vezani za elektroenergetsku infrastrukturu nisu izdani unutar predmetnog postupka ishođenja uvjeta potrebnih za izradu glavnog projekta.

PODACI O POKUSNOM RADU

Pokusni rad i vrijeme njegovog trajanja s obzirom na namjenu građevine nije potreban.

MOGUĆNOSTI I UVJETI UPORABE DIJELOVA GRAĐEVINE PRIJE DOVRŠETKA CIJELE

GRAĐEVINE

Mogućnosti i uvjeti uporabe građevine prije dovršetka cijele građevine nisu predviđeni, odnosno sve se izvodi u jednoj fazi.

ISKAZ NETO POVRŠINA I OBUJMA ZGRADE

POSTOJEĆE STANJE:

Neto podna površina: 1092,86m2 + 55,55m2 ( vanjski prostori )

Neto korisna površina: 988,72m2 + 41,66m2 ( vanjski prostori )

Obujam zgrade: 8390m3 - ne mijenja se predmetnim zahvatima

NOVO STANJE

Neto podna površina: 1146,91m2 + 55,55m2 ( vanjski prostori ) Neto korisna površina: 1039,77m2 + 41,66m2 ( vanjski prostori )





Na temelju čl. 70. stavak 2 podstavak 2 Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), kao ovlašteni projektant Glavnog projekta – elektrotehničkog projekta (Mapa 3) dajem:

IZJAVA PROJEKTANTA br. 08/20 da je Glavni projekt električne instalacije: INVESTITOR: GRAD BJELOVAR, Trg Eugena Kvaternika 2, 43000 Bjelovar GRAĐEVINA: zgrada javne i društvene namjene – dom kulture


k.č.br. 3410 k.o. Bjelovar (k.č.br. 2235 k.o. Grad Bjelovar grunt.) BROJ PROJEKTA: TD: 08/20 izrađen u skladu sa sljedećim propisima:

− Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19)

− Zakon o prostornom uređenju ( Narodne novine 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 )

− Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine 78/15, 118/18, 110/19)

− Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18)

− Zakon o zaštiti od požara (NN 92/2010)

− Zakon normizaciji (NN 80/13)

− Zakon o akreditaciji (NN 158/03)

− Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/03, 194/03, 75/09, 56/13)

− Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN 30/09, 139/10, 14/14, 32/19)

− Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/13, 14/14, 32/19)

− Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 118/19)

− Smjernice za niskonaponske proizvode – Low Voltage Directive LVD (73/23/EEC, 93/68/EEC)

− Pravilnik o električnoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar određenih naponskih granica (NN 101/09)

− Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN 103/08)

− Pravilnik o elektromagnetskoj kompatibilnosti (NN 112/08)

− Pravilnik o kontroli projekata (NN 89/00)

− Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (NN 05/10)

− Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/08)

− norme koje se odnose na projektiranje električnih instalacija, sadržane u prilogu B. Tehničkog propisa za niskonaponske električne instalacije (NN 05/10)

− svi ostali pozitivni propisi koji reguliraju ovo područje: Sva tehnička rješenja ispunjavaju temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve za propisana energetska svojstva te sve ostale propisane zahtjeve i uvjete. Bjelovar, siječanj 2020. PROJEKTANT: Ivana Medač, dipl.ing.el.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/298830.html








PROCJENA TROŠKOVA GRADNJE

Procijenjena vrijednost materijala i radova za izvođenje električne instalacije iznosi: 150.000,00 kn.








ISPRAVA O MJERAMA ZAŠTITE OD POŽARA

kojom se potvrđuje da je ovaj projekt izrađen u skladu sa zahtjevima iz Zakona o zaštiti od požara (NN 92/2010).

Mogući uzroci nastanka požara

− zagrijavanje električnih vodiča zbog preopterećenja i kratkog spoja

− zapaljivost izolacije električnih vodiča − toplinski utjecaj na električne vodiče − mehaničko oštećenje električnih vodiča − iskrenje i preskoci zbog atmosferskih pražnjenja Mjere zaštite od požara

1. Presjeci električnih vodiča propisno su odabrani temeljem proračuna, a na početku svakog strujnog kruga predviđeno je osiguranje faznih vodiča propisno odabranim osiguračima, koji štite strujne krugove od preopterećenja i od kratkog spoja.

2. Sve mase (izloženi vodljivi dijelovi) koje u normalnom pogonu nisu pod naponom povezane su na zajednički uzemljivač i štite se automatskim isključenjem napona.

3. Odabrani su kabeli s kvalitetnom izolacijom koja ne potpomaže gorenje, a radna temperatura vodiča u normalnim uvjetima nije opasna u pogledu zapaljivosti kabela.

4. Prodori između dvije požarne zone propisno se brtve vatrootpornim kitom. 5. Na mjestima gdje postoji opasnost od mehaničkog oštećenja, kabel se uvlači u zaštitnu cijev. 6. U građevini je izvedena sigurnosna rasvjeta, radi lakše evakuacije korisnika u slučaju

nestanka napajanja električnom energijom. Svjetiljke imaju lokalni izvor napajanja, nikal-kadmijeve baterije koje osiguravaju minimalno jedan sat napajanja.

7. U instalaciji je ugrađeno tipkalo (ukupno 3 kom) koje se aktivira ručno te isključuje napajanje (isklop glavne sklopke u GRO) u slučaju opasnosti.

8. Na građevini se izvodi vanjski sustav zaštite od djelovanja munje – obrađeno u okviru projekta energetske obnove.








PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE Popis primijenjenih zakona, pravilnika, propisa i normi:

− Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) − Zakon o prostornom uređenju ( Narodne novine 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 )

− Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine 78/15, 118/18, 110/19)

− Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) − Zakon o zaštiti od požara (NN 92/2010)

− Zakon normizaciji (NN 80/13) − Zakon o akreditaciji (NN 158/03) − Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/03, 194/03, 75/09, 56/13) − Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN 30/09, 139/10, 14/14, 32/19) − Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/13, 14/14, 32/19) − Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 118/19) − Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN 56/99)

− Smjernice za niskonaponske proizvode – Low Voltage Directive LVD (73/23/EEC, 93/68/EEC) − Pravilnik o električnoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar određenih naponskih granica (NN 101/09)

− Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN 103/08)

− Pravilnik o elektromagnetskoj kompatibilnosti (NN 112/08) − Pravilnik o kontroli projekata (NN 89/00) − Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone EKI i druge povezane opreme (NN 75/13) − Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (NN 05/10) − Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/08) − norme koje se odnose na projektiranje električnih instalacija, sadržane u prilogu B. Tehničkog propisa za niskonaponske električne instalacije (NN 05/10) 1. Izvođač je dužan izvesti radove u skladu s projektnom dokumentacijom i pridržavajući se gore

navedenih zakona, pravilnika, propisa i normi. 2. Proizvodi koji se ugrađuju u električnu instalaciju moraju imati tehnička svojstva i ispunjavati druge

zahtjeve propisane Tehničkim propisom za niskonaponske električne instalacije (NN 05/10). Ugrađeni proizvodi tijekom građenja i uporabe ne smiju prouzročiti: požar ili/i eksploziju građevine, opasnost, štetu, smetnju ili nedopustiva oštećenja, električni udar i druge ozljede, buku veću od dopuštene, potrošnju električne energije veću od dopuštene.

3. Proizvod za električnu instalaciju se smije ugraditi ako ispunjava gore navedene zahtjeve i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti.

4. Proizvodi za čija je tehnička svojstva dokazano da su sukladna svojstvima određenim odgovarajućom usklađenom europskom tehničkom specifikacijom odnosno s domaćom tehničkom specifikacijom kojom je prihvaćena odgovarajuća usklađena europska specifikacija, označavaju se oznakom sukladnosti »CE«. Proizvodi za čija je tehnička svojstva dokazano da

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/298830.html





su sukladna svojstvima određenim odgovarajućom domaćom tehničkom specifikacijom koja nije prihvaćena usklađena europska specifikacija, označavaju se oznakom sukladnosti »C«.

5. Izvođenje električne instalacije mora se obavljati u skladu s Prilogom C. Tehničkog propisa za niskonaponske električne instalacije (NN 05/10) te u skladu s uvjetima navedenim poglavlju 2. Tehnički uvjeti ovog projekta.

6. Radnje pregleda i ispitivanja električne instalacije koje se obavljaju su sljedeće: pregled instalacije tijekom radova: - pregled vrste i kvalitete postavljenih kabela - provjera postavljanja kabela pod pravim kutom i na pravilnim udaljenostima od stropa, poda, kutova,

prozora, vrata - provjera postavljanja kabela u skladu s projektom. pregled instalacije nakon obavljenih radova: - provjera zaštite od električnog udara, uključujući mjerenje razmaka kod zaštite zaprekama ili kućištima, pregradama ili postavljanjem opreme izvan dohvata ruke - provjera zaštitnih mjera od širenja vatre i od toplinskih utjecaja vodiča prema trajno dopuštenim

vrijednostima struje i dopuštenom padu napona - provjera izbora i ugođenosti zaštitnih uređaja i uređaja za nadzor - provjera ispravnosti postavljanja odgovarajućih sklopnih uređaja u pogledu kontaktnog (rastavnog)

razmaka - provjera izbora opreme i zaštitnih mjera prema vanjski utjecajima - provjera raspoznavanja neutralnog i zaštitnog vodiča - provjera postojanja shema, pločica s upozorenjima ili sličnih informacija - provjera raspoznavanja strujnih krugova, osigurača, sklopki, stezaljki i druge opreme - provjera spojeva vodiča - provjera pristupačnosti i raspoloživosti prostora za rad i održavanje ispitivanja (probe i mjerenja) električne instalacije: - neprekinutost zaštitnog vodiča, te spojeva glavnog i dodatnog izjednačenja potencijala - izolacijski otpor električne instalacije - zaštita električnim odjeljivanjem strujnih krugova i strujnih krugova malog napona - funkcionalnost - pad napona - zaštita automatskim isklapanjem napona - ispitivanje sustava zaštite od djelovanja munje, prema Tehničkom propisu za sustave zaštite od

djelovanja munje na građevinama (NN 87/08) 7. Učestalost redovitih pregleda u svrhu održavanja električne instalacije moraju se provoditi svakih

15 godina. 8. Očekivani uporabni vijek električne instalacije je najmanje 25 godina. 9. Izvođenje instalacije sustava za dojavu požara mora se obavljati u skladu s Prilogom C.

Tehničkog propisa za niskonaponske električne instalacije (NN 05/10) te u skladu s uvjetima navedenim poglavlju 2. Tehnički uvjeti ovog projekta.

10. Nakon završetka radova na instalaciji, sustav ispituje ovlaštena pravna osoba. Testovi za primopredaju vode se u prisutnosti predstavnika investitora uz pismenu zabilješku. Radnje pregleda i ispitivanja sustava koje se obavljaju su sljedeće:

− provjerava se usklađenost izvedenog sustava s uputama i tehničkim podacima proizvoda − obavlja se programiranje centrale s točnim podacima o svakom dijelu sustava − programira se djelovanje sustava na ostale sustave, ukoliko je to potrebno (gašenje, isključenje napajanja i sl.)

− provodi se opsežno vizualno pregledavanje i detaljno funkcionalno testiranje sustava





11. Ispitivanje obuhvaća sve nadzirane kabelske trase, automatske i ručne javljače požara,

svjetlosne i zvučne signalizatore, djelovanje centrale, upravljanja, prijenos signalizacije na udaljeno mjesto kao i nedvosmisleno razlikovanje signala kvarova od signala požara.

12. Nakon provedenog ispitivanja sastavlja se Zapisnik o ispitivanju sukladno Pravilniku o sustavima za dojavu požara (NN br. 56/99). Po završetku ispitivanja izvođač radova korisniku predaje projekt izvedenog stanja, upute za rukovanje, programske elemente sustava i knjigu održavanja.

13. Redovno održavanje sustava za dojavu požara mora se obavljati prema točki 9 ovog projekta (Upute za održavanje i knjiga održavanja).

14. Očekivani uporabni vijek sustava je najmanje 15 godina.








II. TEHNIČKI DIO – ELEKTROTEHNIČKA INSTALACIJA





1. TEHNIČKI OPIS

Električna instalacija obuhvaćena ovim glavnim projektom sastoji se od izvedbe koridora za napajanje električnih potrošača (dio potrošača su postojeći i zadržavaju se kao takvi, a dio potrošača će se postaviti kao novi, ali nisu premet zahvata niti se obrađuju ovim projektom).

Predviđena je ugradnja koridora – kabelskih trasa, kojima je namjena povezati novu poziciju režijske sobe s budućim elementima instalacije – rasvjeta (opća, scenska, sigurnosna) te AV sustava. Ugradnjom kabelskih kanala prilikom izvođenja građevinskih radova osigurava se mogućnost polaganja napojnih i signalno-upravljačkih kabela cijelom dužinom trase bez naknadnih građevinskih zahvata. Osim toga, kabelski kanal omogućava fleksibilnost izvođenja odvojenja i pristup pojedinim pozicijama svjetiljaka i sl.

Ugrađuju se aluminijski kabelski kanali s poklopcem, dimenzije 184/72 mm, s pregradom za mogućnost odvajanja elektroenergetskih i kabela EKM. Kabelski kanal je plastificiran, RAL u skladu s bojom zida.

Trasa kabelskih koridora ide vertikalno po zidu režijske sobe do stropa, te se razdvaja u 4 smjera: svečane lože lijevo i desno te balkon lijevo i desno. Po ložama i balkonu kanali se postavljaju u ogradne zidove (dio novi zidovi, dio postojeći).

Postojeća angažirana snaga se zadržava bez povećanja, te nema nikakvih zahvata na obračunskom mjernom mjestu.

2. INSTALACIJA SIGURNOSNE RASVJETE

U okviru zaštite od požara, u građevini se izvodi i sigurnosna rasvjeta, koja mora udovoljavati propisanim zahtjevima za sigurnosne električne sustave.

Sigurnosna rasvjeta je umjetna rasvjeta građevine ili prostora ili njihovog dijela, pridodana općoj rasvjeti iz sigurnosnih razloga. Sastoji se od pomoćne i panik rasvjete, a automatski se uključuje za vrijeme smetnji ili prekida u napajanju električnom energijom opće rasvjete

Pomoćna rasvjeta mora osvjetljavati prostoriju u kojoj je izvedena minimalnim osvjetljenjem od 1 luksa, mjereno na podu prostorije, u vremenu od najmanje 1 sat po uključenju.

Panik rasvjeta mora osvjetljavati prostor izlaza minimalnim osvjetljenjem od 1 luksa, mjereno na podu prostorije, u vremenu od najmanje 90 min po uključenju.

Na temelju Elaborata zaštite od požara, izvedena je sigurnosna rasvjeta kojom se osvjetljavaju definirani evakuacijski putevi te evakuacijski izlazi, kao i svi značajni detalji (primjena smjera, promjena visine, stepenice, aparati za gašenje). Instalacija sigurnosne rasvjete izvedena je svjetiljkama u pripravnom spoju autonomije 180 min.

Napajanje sigurnosne rasvjete izvodi se iz GRO, kao novi strujni krugovi koji se štite osiguračima C16A.

3. TEHNIČKI UVJETI

Prilikom izvođenja električne instalacije potrebno se je pridržavati sljedećih uvjeta:

− Vodiči i kabeli moraju se položiti tako da se lako mogu raspoznati pri ispitivanju, popravku i sl. Zaštitni (PE) vodič označava se zelenožutom bojom, a neutralni (N) vodič plavom bojom.

− Svi instalacijski vodovi, cijevi i ostali dijelovi vode se u za to predviđenom koridoru unutar konstrukcije.

− Zaštitni uređaji moraju se postaviti u sklopni blok (razdjelni ormar, razdjelna ploča i sl.). Oprema sklopnog bloka mora biti otporna prema mehaničkim naprezanjima, kemijskim utjecajima, vlazi i toplini. Sklopni blok mora biti izrađen od materijala koji ne podržava gorenje.

− Vodiči i kabeli smiju se nastavljati i spajati samo u razvodnim kutijama. Spoj mora biti izveden tako da se ne smanji presjek ili ošteti izolacija vodiča.





− Najmanji dopušteni razmak između električne razdiobe i drugih neelektričnih instalacija jest 30 mm. Električna razdioba ne smije se postaviti ispod neelektrične instalacije na kojoj je moguća kondenzacija vode.

− Prilikom vođenja po drvenoj konstrukciji, kabeli se polažu u negorivu cijev te učvršćuju obujmicama za nosive elemente.

− U istu instalacijsku cijev ili kanal mogu se postaviti vodiči samo jednog strujnog kruga.

− Vodiči položeni izravno u zid ili žbuku moraju biti pokriveni žbukom debljine najmanje 4 mm i moraju se voditi vertikalno ili horizontalno. Koso polaganje vodiča dozvoljeno je u stropu. Pri horizontalnom polaganju vodiči se vode 30-110 cm od poda i 200 cm iznad poda do stropa. Pri vertikalnom polaganju najmanja udaljenost vodiča od prozora iznosi 15 cm.

− Svjetiljka se mora postaviti na strop tako da se onemogući okretanje oko svoje osi. Svjetiljka se ne smije ovjesiti o vodič za napajanje.

− U građevini je obavezno izvođenje glavnog izjednačenja potencijala, što podrazumijeva povezivanje sljedećih dijelova instalacije: glavnog zaštitnog vodiča (PE odnosno PEN vodiča), glavni zemljovod, limeni krov, temeljni uzemljivač, cijevi i slične metalne konstrukcije (plinovod, centralno grijanje, klima uređaj), sustav zaštite od djelovanja munje ukoliko je ugrađen.

− Električnu instalaciju mora se tijekom postavljanja ili/i kada je završena, ali prije predaje korisniku, pregledati i ispitati u skladu uvjetima prikazanim u Programu kontrole i očuvanja kakvoće te prema normi HRN HD 60364-6, normama na koje ta norma upućuje te odredbama Priloga C. Tehničkog propisa za niskonaponske električne instalacije (NN 05/10).

4. SUSTAV ZAŠTITE OD DJELOVANJA MUNJE

Na građevini se izvodi vanjski sustav za zaštitu od djelovanja munje (LPS), koji je obrađen projektom energetske obnove.








III. TEHNIČKI DIO – SUSTAV ZA DOJAVU POŽARA I PLINODOJAVU





1. OPĆENITO

Za građevinu se prema Elaboratu zaštite od požara te ostaloj projektnoj dokumentaciji, uz druge mjere zaštite od požara, treba izvesti i stabilan sustav za dojavu požara, u skladu s Pravilnikom o sustavima za dojavu požara (NN 59/99).

1.1. IZVOD IZ PRAVILNIKA O SUSTAVIMA ZA DOJAVU POŽARA (NN 56/99)

Sustav za dojavu požara smije projektirati samo osoba ovlaštena za projektiranje prema posebnom Zakonu i propisima donesenim temeljem tog Zakona i to na način sukladan odredbama norme HRN DIN VDE 0833 dio 2 i Pravilnika.

Pri projektiranju sustava za dojavu požara utvrđuju se područja nadzora sustava te vrsta zaštite (pojedinačna, djelomična ili cjelovita) sukladno namjeni građevine pri čemu se utvrđuje i na koje osoblje odnosno opremu pojedinih dijelova građevine se nadzor odnosi te koje se mjere zaštite od opasnosti i mjere upozorenja osoblja uvode.

Unutar područja nadzora iz stavka 1. ovog članka, koje mora biti građevinski ili prostorno odvojeno od nenadziranih područja, moraju biti ispunjeni svi zahtjevi iz ovog Pravilnika glede dojave požara.

U slučajevima opasnosti po život ljudi projektom sustava za dojavu požara mora se predvidjeti i nadzor svih prostora u kojima se stranke i/ili osoblje trajno ili povremeno zadržavaju, kao i nadzor njima susjednih prostora.

Područje nadzora sustava za dojavu požara iz čl. 22. Pravilnika dijeli se na dojavna područja.

Dojavno područje određuje se na način koji omogućuje žurno i jednoznačno određivanje mjesta javljanja odnosno požara. Javljači požara jednog dojavnog područja grupiraju se u jednu dojavnu grupu. Dojavna područja i dojavne grupe projektiraju se sukladno odredbama norme HRN DIN VDE 0833 dio 2.

2. TEHNIČKI OPIS SUSTAVA ZA DOJAVU POŽARA

Sustav za dojavu požara je sustav za dojavu opasnosti koji se rabi za direktan poziv za pomoć kod opasnosti od požara i/ili otkrivanje i dojavljivanje požara u njegovoj najranijoj fazi.

Sustav za otkrivanje i dojavu požara je skup uređaja i opreme tako međusobno povezanih da omogućuju nadzor nad prostorom. Otkriva početak požara te alarmira dežurno osoblje kao i osobe u neposrednoj blizini.

Sustav za dojavu požara se sastoji od osnovnih elemenata:

− centralne jedinice

− automatskih javljača požara

− ručnih javljača požara

− unutarnjih sirena bez bljeskalice

− vanjske sirene sa bljeskalicom

− uređaja za napajanje električnom energijom. Sastavni dio sustava za dojavu požara čine i:

− Plan sustava za dojavu požara

− Plan uzbunjivanja

− Knjiga održavanja

− Upute za rukovanje





2.1. CENTRALA ZA DOJAVU POŽARA

Centrala za dojavu požara zaprima podatke s dojavnih grupa, obrađuje ih i prosljeđuje te dojavljuje stanje sustava i/ili upravlja drugim sustavima ili njihovim dijelovima. Osim toga, centrala nadzire glavne vodove, automatski pokazuje pogonsko stanje sustava, uključuje uređaj za uzbunjivanje, uključuje uređaje za prosljeđivanje dojave požara te bilježi podatke o dojavama. Centrala za dojavu požara smješta se u prostoriju koja je suha, pogonski pristupačna i suha, te dovoljno svijetla. Ukoliko navedena prostorija nije pod stalnim nadzorom osoblja, ona mora biti izvedena kao zasebni požarni sektor (zasebni požarni sektor u građevinskom smislu, odnosno ugradnja centrale u vatrootpornom ormariću zadane vatrootpornosti 60 min koja zadovoljava uvjete zasebnog požarnog sektora, s ugrađenim optičkim dimnim javljačem požara).

2.2. AUTOMATSKI I RUČNI JAVLJAČI POŽARA Automatski javljači požara su uređaji postavljeni i raspoređeni po nadziranom prostoru i električki spojeni na vatrodojavnu centralu. Registriraju fizikalne i kemijske promjene (pojavu dima, povećanje temperature i sl.). Svaka promjena normalnog stanja uzrokuje promjenu električnog signala koji se šalje prema centrali, koji na osnovu toga pokreće daljnju programiranu proceduru. U konkretnom slučaju koriste se automatski i ručni javljači požara. Principi rada javljača su sljedeći: Optički javljač požara:

Ovaj javljač radi na principu odbijanja svjetlosne zrake od čestica dima. Kada dim uđe u osjetilnu komoru, od njegovih čestica se odbija zraka koju emitira svjetlosni izvor i ujedno se reflektira na prijemnu fotoćeliju. Ovaj signal se pojačava, pretvara u digitalni format i prenosi u centralni uređaj po specifičnom protokolu. Uređaj je najosjetljiviji na čestice dima u granicama od 0.5 do 10 μm i zbog toga je pogodan za požare koji počinju malim tinjajućim vatrama.

Termički-termodiferencijalni javljač požara

Ovaj javljač radi na principu nagle promjene temperature ili postizanja povišene temperature unutar prostora (57°C). Kada se detektira predviđena promjena, signal se prenosi u centralni uređaj po specifičnom protokolu. Uređaj je pogodan upotrebu u prostorima gdje se u normalnim uvjetima pojavljuju određene pare i čestice prašine, pa prostor nije pogodan za korištenje optičkih detektora.

Ručni javljač požara

Uz automatske javljače požara koriste se i ručni javljači. Postavljaju se na izlazima iz štićenih prostorija, na hodnicima, stepeništima i sl., a aktivira ih osoba ako primijeti da je došlo do požara, a automatski javljači iz bilo kojeg razloga nisu reagirali. Centrala za dojavu požara obrađuje signal ručnih javljača jednako kao i signal automatskih javljača, samo im pridružuje viši prioritet i nema zadrške alarma (predalarma).





2.3. UREĐAJI ZA ZVUČNU SIGNALIZACIJU

Alarmne sirene

Svojim zvučnim i svjetlosnim signalom upozoravaju prisutne osobe ili osobe koje se zateknu u blizini građevine na alarmno stanje sustava za dojavu požara. Postavljaju se u štićenim prostorima i ispred njih, a raspoređene su na takav način da se njihov zvuk čuje u svakom prostoru unutar građevine i na vanjskom dijelu građevine.

2.4. ULAZNO – IZLAZNI MODULI Ulazni adresabilni moduli koriste se kada je potrebno na novi sustav spojiti dio postojećih javljača ili druge zasebne javljače, kako bi dobili zajedničku adresu unutar sustava za dojavu požara. Izlazni adresabilni moduli koriste se za upravljanje sirenama, telefonskim pozivnicima i ostalim uređajima (protupožarna vrata, protupožarne zaklopke) direktno iz petlje javljača.

2.5. IZVORI ENERGETSKOG NAPAJANJA Energetski izvor snabdijeva sustav za otkrivanje i dojavu požara el. energijom nužnom za njegov rad. Propisi zahtijevaju da se osiguraju dva neovisna izvora napajanja: glavni i rezervni. Kao izvor glavnog napajanja koristi se električna mreža, a kao izvor rezervnog napajanja akumulatorska baterija. Proračun kapaciteta akumulatorske baterije prikazan je u Poglavlju br.10. 2.6. ELEKTRIČNA INSTALACIJA

Zadatak joj je da sve elemente sustava poveže u jednu cjelinu. Sastoji se od el. vodova (kabela), razvodnih kutija, osigurača i sl.

El. vodovi (kabeli)

Služe za povezivanje s izvorima energetskog napajanja, te za prijenos signala i informacija prema centrali za dojavu i od nje. Moraju biti tako proračunati, odabrani i postavljeni da ne izobličuju signale koje prenose i da ne dozvoljavaju mogući utjecaj nekih parazitskih signala, koji bi mogli unijeti smetnje u rad sustava.

Za povezivanje javljača i ostalih uređaja koristiti kabel JB-Y(St)Y 2x2x0.8mm crvene boje. Kabel mora biti izrađen iz samogasivog materijala, a njegova podobnost za korištenje u vatrodojavnim sustavima mora biti potvrđena odgovarajućom certifikacijskom dokumentacijom.

Predviđeno je uvlačenje vatrodojavnih kabela u odgovarajuće PVC cijevi, kanalice ili druge odgovarajuće nosače montirane prema potrebama pojedine mikro-lokacije, sukladno pravilima struke i odobrenju nadzornog inženjera.

2.7. NAČIN RADA SUSTAVA DOJAVE POŽARA

Kad se nastanak požara manifestira povišenjem koncentracije dima, odnosno temperature, automatski optički ili termički javljač požara šalje signal alarma na vatrodojavnu centralu.

Centrala inicira alarmno stanje PREDALARMA i automatski poduzima sljedeće radnje:

− na signalnoj ploči, na prednjoj strani centralne jedinice, pojavljuje se signal da je aktiviran jedan od detektora u građevini

− oglašava se zujalica centralnog uređaja

− ako u međuvremenu proradi i drugi javljač požara, što je sigurna potvrda stvarnog požara u nadziranom prostoru, oglašavaju se alarmne sirene unutar i izvan prostora – stanje ALARMA





− telekomunikacijskom vezom požarni alarm se dojavljuje na izdvojeno mjesto stalnog dežurstva 0-24 h – samo u slučaju ako u građevini ne postoji stalni nadzor osoblja.

U slučaju aktiviranja ručnog javljača požara, ne aktivira se predalarm, već se svi elementi alarmnog stanja aktiviraju bez zadrške.

3. ODABIR ELEMENATA SUSTAVA ZA DOJAVU POŽARA

Osnovni dijelovi plana sustava za dojavu požara sadržani su u ovom projektu: poziciju centrale, mjesta nadzora javljača, oznake javljača, dijelovi sustava i njihove lokacije, trase vodova prijenosnih putova i napajanja.

Sustav za dojavu požara podijeljen je u tri dojavne grupe, i to:

− grupa 1 – automatski i ručni javljači za prizemlje

− grupa 2 - automatski i ručni javljači za 1. kat

Centrala za dojavu požara - smještena je u prostoriji blagajne. Centrala se smješta u tipski protupožarni ormarić koji je izrađen od plašta protupožarne otpornosti 90 minuta i vrata protupožarne otpornosti 60 minuta. S obzirom da ovaj ormarić ima karakteristike zasebnog požarnog sektora, u njega se smješta i optički javljač dima. Centrala, osim na panelu na samom kućištu, ima i mogućnost prosljeđivanja signala alarma – požara i mogućih kvarova u sustavu na izdvojeno mjesto stalnog dežurstva (ne postoji 24-satni nadzor osoblja u građevini), odabrana zaštitarska tvrtka odnosno vatrogasna postrojba.

U navedenu građevinu ugrađuje se analogno-adresabilna vatrodojavna centrala tipa sa sljedećim tehničkim karakteristikama:

− min 4 vatrodojavnih grupa

− 100 javljača po zoni

− programabilni alamni nivoi, mod dan/noć, programabilne vremenske zadrške

− 2 nadzirana izlaza za signalizatore alarma i tel. dojavnika

− programiranje putem upravljačkog panela ili preko PC-a

Napajanje centrale izvodi se iz razdjelnika GRO. Glavni izvor je električna mreža 230V (50Hz), a drugi izvor su akumulatorske baterije koje su smještene u sklopu kućišta centrale.

Optički i termički javljači - projektom se predviđa ugradnja niskoprofilnog klasičnog optičkog, odnosno termičkog javljača, koji svojim tehničkim karakteristikama odgovara zahtjevima sustava, ukupno 80 kom, pozicioniranih po prostorijama i raspoređenih po zonama i grupama kako je to prikazano u priloženoj shemi.

Ručni javljači - projektom se predviđa ugradnja klasičnog ručnog javljača, koji svojim tehničkim karakteristikama odgovara zahtjevima sustava, ukupno 15 kom pozicioniranih na zid kod evakuacijskih vrata te na stubišnim izlazima, montirani na visinu 160 cm, raspoređenih u dvije zasebne zone kako je to prikazano u priloženoj shemi. Javljač se aktivira razbijanjem stakla i/ili podizanjem zaštitne plastike te pritiskom na tipku. Označava se prema normi HRN DIN 4066, a u pričuvi ima natpisnu pločicu ''van uporabe''.

Sirene za zvučnu signalizaciju - za vanjsku montažu odabrana je samonapajajuća sirena s bljeskalicom, ukupno 2 kom, koja je montirana na vanjski zid. Za unutarnju montažu odabrana je sirena s bljeskalicom, ukupno 8 kom.

Sva projektirana oprema mora biti certificirana u Republici Hrvatskoj i podobna za korištenje u vatrodojavne svrhe. Automatski javljači požara raspoređeni su po prostorima u skladu s očekivanim načinom razvoja požara i veličinom prostora koji pokrivaju. Na svaki javljač postaviti natpisnu pločicu s oznakom pripadnosti dojavnoj grupi ili redni broj unutar grupe.

Kopija plana uzbunjivanja mora biti postavljena na zid u neposrednoj blizini centrale za dojavu požara, kao i na mjestu stalnog dežurstva. Također, u neposrednoj blizini centrale pohranjene će biti i uvijek dostupne Knjiga održavanja i Upute za rukovanje.





4. TEHNIČKI UVJETI – IZVODI IZ PRIMIJENJENIH PROPISA

Prilikom izvođenja instalacije potrebno se je pridržavati sljedećih izvoda iz propisa:

− Centrala za dojavu požara montira se na zid, a javljači požara na lokacije naznačene na dispozicijskim nacrtima.

− Ručni javljači montirani su uz vrata i izlaze za evakuaciju, tako da je udarna tipka na visini 140 ± 20 cm od razine poda.

− Prije polaganja vodova izvršiti točno mjerenje i obilježavanje na zidu, u podu i stropovima, te naznačiti mjesta za prolaze kroz zidove i stropove i tek potom prići dubljenju ili bušenju zidova i stropova. Prolaze kabela kroz zidove zaštiti zaštitnim cijevima bez oštrih bridova.

− Vodove polagati po naznačenoj trasi u planu instalacija horizontalno i vertikalno. Koso polaganje kabela nije dozvoljeno. Kod polaganja kabela na zid, kod horizontalnog vođenja kabela, razmak obujmica nije veći od 30 cm, a kod okomitog od 40 cm.

− U električnom pogledu vodiči moraju predstavljati neprekinutu cjelinu.

− Paralelno vođenje vodova slabe i jake struje voditi na najmanjoj udaljenosti od 10 cm u policama, a križanje na najmanje 3 cm i pod kutom 90°. Kod polaganja na obujmice razmak je min. 15 cm (ponegdje i do 30 cm).

− Kabeli instalacije sustava za dojavu požara polažu se bez prekida odnosno nastavka od centrale pa do pojedinih elemenata i između njih. Instalacijske radove izvodi instalater s ovlaštenjem za predmetnu vrstu radova i s atestiranim materijalom. Prije priključivanja na stezaljke u uređajima sve kabele ispitati na prekid, kratki spoj i dozemni spoj, te otkloniti sve nedostatke. Kabel se uvodi u uređaj tako da ne može ući prašina ili vlaga koristeći odgovarajuću uvodnicu ili prikladno brtvljenje.

− Prolaze kabela iz jednog požarnog sektora u drugi potrebno je brtviti protupožarnim kitom koji prilikom požara tvori pjenu otpornu na vatru i na taj način sprječava prolaz vatre i plinova kroz otvore sukladno normi DIN 4102/9.

− Sustav za dojavu požara mora biti izveden, postavljen, ispitan, održavan i predan korisniku sukladno s propisima HRN EN54, HRN DIN VDE 0833, HRN DIN 14650, HRN DIN 14651, HRN DIN 14652, HRN DIN 14653, HRN DIN 14654, HRN DIN 14655, HRN DIN 14678, kao i preporukama i tehničkim specifikacijama isporučitelja opreme. Izvođač radova mora ispitati ožičenje na moguće greške prije nego je priključi pojedine komponente. Nakon završetka instalaterskih radova sustav će biti ispitan i pušten u rad od strane ovlaštene pravne osobe.

5. OPĆI UVJETI IZVOĐENJA RADOVA

Izvođenje radova investitor povjerava stručnom izvođaču osposobljenom za obavljanje potrebnih radova, upoznatom s navedenim normama, provjerenim referencama i radnim iskustvom na izvedbi predmetnih radova. Poslove u svezi montaže i spajanja opreme, programiranja i puštanja u rad mogu se ustupiti samo iskusnom izvođaču koji je upoznat s tehničkom dokumentacijom proizvođača opreme. Odabrani izvođač radova dužan je detaljno upoznati i proučiti projekt, obići gradilište, te o eventualnim primjedbama ili nedostacima pismeno izvijestiti korisnika.

Instalacija se mora izvesti prema nacrtima s opremom koja ima jednake ili bolje karakteristike od opreme specificirane u troškovniku, prema važećim propisima i tehničkom opisu. Sav upotrijebljeni materijal po kvaliteti odgovara navedenim predmetnim normama. Za sve izmjene i odstupanja od ovog projekta mora se tražiti pismena suglasnost investitora, odgovorne osobe za nadzor, odnosno projektanta. Izvođač je dužan organizirati gradilište i potrebni standard za planirani broj radnika, te poduzeti sve potrebne mjere zaštite radnika, okoline i radova.

Radovi se izvode prema specifikaciji iz projekta. Ako izvođač mijenja projekt ili dijelove bez suglasnosti projektanta, zakonska odgovornost prelazi s projektanta na osobu koja je izvela promjene.





Za primopredaju radova izvođač je dužan pripremiti:

− građevinski dnevnik

− dokumentaciju izvedenog stanja (ukoliko se razlikuje od projektne dokumentacije)

− ateste za ugrađenu opremu

− certifikate i mjerne rezultate za provedena ispitivanja i mjerenja u skladu s uvjetima iz projekta

− obvezno upute za rukovanje centralnom jedinicom na hrvatskom jeziku

− drugu dokumentaciju održavanje i uporabu predmetnog sustava na hrvatskom jeziku.

Probni rad i provjera kapaciteta provodi se u prisutnosti predstavnika investitora, izvođača radova i nadzornog inženjera.

Izvođač je dužan dati jamstvo na kvalitetu izvedenih radova u trajanju od minimalno godinu dana, te osigurati dobavu rezervnih dijelova najmanje 7 godina.

6. PUŠTANJE U RAD I OBUKA OSOBLJA

Nakon završetka radova na instalaciji, sustav ispituje ovlaštena pravna osoba. Testovi za primopredaju vode se u prisutnosti predstavnika investitora uz pismenu zabilješku.

− provjerava se usklađenost izvedenog sustava s uputama i tehničkim podacima proizvoda

− obavlja se programiranje centrale s točnim podacima o svakom dijelu sustava

− programira se djelovanje sustava na ostale sustave, u koliko je to potrebno (gašenje, isključenje struje i sl.)

− provodi se opsežno vizualno pregledavanje i detaljno funkcionalno testiranje sustava.

Test obuhvaća sve nadzirane kabelske trase, automatske i ručne javljače požara, svjetlosne i zvučne signalizatore, djelovanje centrale, upravljanja, prijenos signalizacije na udaljeno mjesto (ukoliko postoji) kao i nedvosmisleno razlikovanje signala kvarova od signala požara.

Sastavlja se Zapisnik o ispitivanju sukladno Pravilniku o sustavima za dojavu požara (NN br. 56/99) Po završetku ispitivanja izvođač radova korisniku predaje projekt izvedenog stanja, upute za rukovanje, programske elemente sustava i knjigu održavanja.

U građevini ne postoji stalno 24-satno dežurstvo. Zaposleno osoblje prolazi obuku za postupanje sa sustavom za dojavu požara, nakon čega je osposobljeno za utvrđivanje stanja i poduzimanja određenih radnji. Osoblje odgovorno za rad sustava upoznaje se sa:

− opsegom zaštite, vrstom priključenih podsustava i alarmnom organizacijom

− radom sustava za dojavu požara

− procedurom koju mora provesti u slučaju alarma i kod pojave smetnje

− periodičkom kontrolom sustava

− unosom svih događaja u pogonsku knjigu

− popisom adresa i telefonskih brojeva službe održavanja

7. UPORABA I ODRŽAVANJE SUSTAVA

Prvo ispitivanje provodi se prije puštanja u pogon novoizvedenog sustava. Obavlja ga ovlaštena pravna osoba na način propisan Pravilnikom o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara i normi HRN DIN VDE 0833 dio 1.

Prije početka ispitivanja potrebno je upozoriti sve osobe koje bi mogle automatski primiti signale dojave ili smetnji da je ispitivanje u tijeku, a po završetku ispitivanja da je ispitivanje završeno. Ispitivanje javljača požara obavlja se na mjestu ugradnje i uključuje sve javljače u sustavu dojave. O obavljenom ispitivanju sastavlja se Zapisnik o ispitivanju. Nakon rekonstrukcije, proširenja ili drugih promjena na sustavu za dojavu ili njegovom opsegu nadzora, mora se provesti ispitivanje promjene kao prvo ispitivanje.





Preuzimanje sustava za dojavu požara od strane korisnika obavlja se sukladno protokolu o preuzimanju i utvrđuje se zapisnički.

Sustav za dojavu ispituje se i periodički najmanje jednom godišnje po pravnoj osobi i na način kako je propisano Pravilnikom o sustavima za dojavu i gašenje požara. O obavljenom periodičkom ispitivanju sastavlja se Zapisnik o ispitivanju.

Korisnik sustava mora biti upućena osoba ili mora ovlastiti upućenu osobu. Upućena osoba je osoba sposobna utvrditi stanja i radnje. Korisnik ili od njega ovlaštena osoba mora kod pokazivanja smanjene pogonske gotovosti sustava, neispravnog funkcioniranja sustava ili kod promjene koje utječu na nadzor sustava za dojavu požara provesti provjeru ispravnosti djelovanja.

Stručna osoba zadužena za održavanje sustava za dojavu utvrđuje se Općim aktom iz područja zaštite od požara vlasnika ili korisnika istog sustava. U slučaju smetnji na sustavu za dojavu, stručna osoba neodložno provjerava njegovu ispravnost djelovanja i dovodi ga u ispravno stanje. Provjera ispravnosti djelovanja sustava za dojavu požara obavlja se najmanje 2 (dva) puta godišnje u približno istim vremenskim razmacima.

Svi pogonski događaji koji se odnose na ispravno djelovanje sustava za dojavu požara tijekom njegove uporabe, a naročito slučajevi iz članka 54. do 56. Pravilnika o sustavima za dojavu požara (NN br.56/99) unose se od strane korisnika ili njegove ovlaštene osobe u knjigu održavanja. U knjigu održavanja unose se i obavljene provjere ispravnosti djelovanja i provedene mjere od strane stručne osobe zadužene za održavanje sustava.

8. PLAN UZBUNJIVANJA

Sustav za dojavu požara zahtijeva razrađen plan uzbunjivanja i intervencije u kojem moraju biti utvrđeni postupci za vrijeme rada unutar građevine, kao i za vrijeme kad tehnološka oprema miruje (npr. za vrijeme rekonstrukcije ili duljih praznika).

Plan uzbunjivanja mora biti usklađen s Općim aktom tvrtke korisnika, odnosno Planom zaštite od požara. U neposrednoj blizini centrale za dojavu požara postavlja se shematski prikaz plana uzbunjivanja, s kratkim uputama o postupcima koje je potrebno izvršiti u pojedinoj situaciji.

Pored postupaka u slučaju alarma ili kvara u sustavu, vezanih za djelovanje centralne jedinice za dojavu požara, planom uzbunjivanja obuhvaćeni su postupci vezani za:

− upozoravanje ostalih prisutnih osoba i njihovu evakuaciju

− uključivanje zaposlenog osoblja u gašenje požara

− uzbunjivanje osoba na mjestu stalnog dežurstva (ako postoji)

− uzbunjivanje osoblja koje ima posebne dužnosti vezane za zaštitu od požara (voditelji, direktori, vlasnici i sl.)

Grafički prikaz plana uzbunjivanja sastavni je dio ovog projekta i nalazi se u poglavlju III. Nacrti.

9. UPUTE ZA ODRŽAVANJE I KNJIGA ODRŽAVANJA

Da bi se osigurala svrsishodnost i pouzdanost vatrodojavnog sustava, korisnik mora sklopiti ugovor o održavanju sustava sa za to ovlaštenom pravnom osobom. Ugovorom se moraju definirati periodični pregledi sustava, s tim da ti periodični pregledi ne smiju biti rjeđi nego je opisano u slijedećim poglavljima.

Proizvođač, isporučitelj i postavljač sustava obavezni su obučiti određeni broj ljudi korisnika sustava, kako bi oni ne samo znali rukovati sustavom, već bili osposobljeni vršiti određene promjene i otklanjati jednostavnije kvarove.

Prilikom provjere rada sustava treba isključiti mogućnost nepotrebnog uzbunjivanja ostalih ljudi u građevini, te slanja stvarnog alarmnog signala na mjesto stalnog dežurstva.

O svakom opaženom nedostatku potrebno je odmah obavijestiti organizaciju ovlaštenu za održavanje sustava.





Uz svaki vatrodojavni sustav mora postojati knjiga održavanja, koja služi za upisivanje svih podataka o radu sustava. Preporučuje se da se taj tzv. "Dnevnik rada sustava" nalazi u blizini centralnog uređaja. U dnevnik se upisuju datumi svih provjera, uočeni nedostaci, način uklanjanja tih nedostataka, lažni alarmi i vjerojatni uzorci tih lažnih alarma i slični podaci. Također je potrebno u dnevnik unijeti imena dežurnih osoba, kao i vrijeme dežurstva. Prije svake provjere treba pregledati dnevnik kako bi se iz njega dobili eventualno korisni podaci za tu provjeru. Tjedne provjere

Tjedne provjere izvršavaju osobe korisnika obučene i zadužene za rukovanje dojavnim sustavom. Jednom tjedno potrebno je izvršiti slijedeće provjere:

− da li su uklonjeni svi nedostaci koji su bili zapaženi prilikom prošlih provjera

− da li su glave automatskih javljača dobro učvršćene sa podnožjem

− da li su možda na uređajima sustava vidljiva mehanička oštećenja

− da li postoje neke novonastale prepreke koje onemogućavaju kontakt produkata gorenja (dim, toplina, plamen) s automatskim javljačima ili prepreke koje onemogućavaju vidljivost i pristupačnost ručnim javljačima

− da li postoje neki novonastali izvori dima ili topline, koji mogu, izazvati lažne alarme

− da li je svjetlosna i zvučna indikacija u

Documents

GLAVNI PROJEKT ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT · 2020. 2. 14. · glavni projekt / elektrotehniČki projekt – mapa 4 ; td. 08/20; zop: 22-11/19-021 izmjena: 0 investitor: grad bjelovar,