24
Građanstvo u romantizmu glavni je nosilac kulture. Javni društveni i kulturni događaj postaju koncerti i opere. Zato se osnivaju brojni orkestri i operna kazališta. Počinje epoha velikih opernih kazališta.

GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

  • Upload
    jaxon

  • View
    272

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće. Građanstvo u romantizmu glavni je nosilac kulture. Javni društveni i kulturni događaj postaju koncerti i opere. Zato se osnivaju brojni orkestri i operna kazališta. Počinje epoha velikih opernih kazališta. . - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Građanstvo u romantizmu glavni je nosilac kulture. Javni društveni i kulturni događaj postaju koncerti i opere. Zato se osnivaju brojni orkestri i operna kazališta. Počinje epoha velikih opernih kazališta.

Page 2: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće
Page 3: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Umjetnici govore o svojim osjećajima, doživljaju prirode i shvaćanju svijeta. Na taj način se isticala osobnost pojedinog skladatelja tako da svaki skladatelj ima individualan i prepoznatljiv stil. Osjećaji o kojma govore njihova djela su bol, patnja i usamljenost. Umjetnici su se osjećali drugačijim od ostalih te se stvara Kult umjetnika. Svoju posebnost-individualnost isticali su i vanjskim obilježjima kao što je ponašanje, odjvanje i sl.

Page 4: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

U prijašnjim stoljećima skladatelji su pisali za određenu publiku i određene prilike. U razdoblju romantizma skladatelj je imao dvije mogućnosti: pisanje zbog vlastitih osjećaja ili se prilagoditi publici. U prvoj mogućnosti skladatelj je svojom glazbom trebao pridobiti slušatelje, što je zahtjevalo hrabrost. U drugoj mogućnosti skladatelj piše glazbu koja služi zabavi široke publike (lagana, vesela).

Page 5: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće
Page 6: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Zbog velike popularnosti salonskog muziciranja, nastali su novi glazbeni oblici kraćeg trajanja.

Novi glazbeni oblici: klavirske minijature, solopjesme i simfonijske pjesme.

Skladatelji i dalje skladaju simfonije, sonate,koncerte, komorna djela i opere, ali su im produžili trajanje.

Prvi puta u 19.st virtuozi počinju izvoditi samostalne cjelovečernje koncerte, a publika je od njih stvarala zvijezde.

Page 7: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Klavirske minijature su kratke skaldbe koje traju samo nekoliko minuta. One su opisivale ugođaj, promijenu raspoloženja i maštanja. Klavirske minijature izvodile su se na koncertima, u gradskim salonima ili pri kućnom muziciranju.

  Slušni primjer: R.Schumann, (SŠ3) Konderszenen (Dječji prizori), op.15.

Traumerei (Sanjarenje)

Page 8: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Solo pjesma je skladba za glas i glasovir. Skladatelji melodiju oblikuju prema tekstu,

stapaju poeziju i glazbu te na taj način u glazbu prenose smisao i ugođaj same pjesme. Glasovir opisuje i nadopunjava ugođaj.

  Slušni primjer: Vatroslav Lisinski, Ribar (SŠ3) - ovu popijevku Lisinski je skladao na

stihove P.Preradovića

Page 9: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Simfonijska pjesma (nije niti simfonija a ni pjesma)

...jednostavačno programno orkestralno djelo. Književna djela, povijesni događaji i legende bili su inspiracija skadateljima pri skladanju simfonijske pjesme. Prihvaćali su ju skladatelji nacionalnih smjerova jer su njome mogli opisati povijesno-nacionalni sadržaj. Tako je češki skladatelj Bedrich Smetana napisao ciklus simfonijskih pjesama "Moja domovina" iz koje valja izdvojiti poznatu pjesmu Vltava.

Slušni primjer: B.Smetana: Vltava (SŠ3)

Page 10: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Osnivaju se glazbena društva u sklopu kojih se priređuju koncerti s amaterskim i profesionalnim glazbenicima, objavljuju glazbena djela i glazbeni časopisi, osnivaju glazbene škole i glazbene knjižnice.

Tako je glazbeno društvo u Zagrebu 1829.godine osnovalo glazbenu školu koja je nakon gotovo 100 godina prerasla u današnju Muzičku akademiju. U njoj su djelovali ugledni glazbenici među kojima i Vatroslav Lisinski i Ivan pl.Zajc.

Page 11: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Zabavnoj glazbi 19.st. pripadale su salonska glasovirska glazba, opereta i plesna glazba (valcer i can-can).

  U Parizu, u drugoj polovici 19.st., osobito je bio

popularan Can-can.To je ples u dvodobnoj ili četverodobnoj mjeri, brzog tempa i veselog karaktera.

  Slušni primjer: J.Offenbach: Can-can (SŠ3)

Page 12: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Opereta (tal.mala opera) je nova vrsta opere, a pojavila se u polovicom 19.st. Sastojala se od niza glazbenih i plesnih točaka koji su bili povezani govorenim dijalozima, a skladatelji su često dodavali suvremene šlagere i društvene plesove. U razdoblju romantizma opereta je zabavljala široklu publiku. Najznačajniji skladatelji opereta bili su Jacques Offenbach u Parizu i Johann Strauss mlađi u Beču.

Page 13: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Najpopularniji ples 19.st. bio je valcer, društveni ples u trodobnoj mjeri s naglašenom prvom dobom.

Najznačajniji skladatelji bečkog valcera bio je Johann Strauss I. –otac valcera.

Njegov sin Johann Strauss II. napisao je 400 valcera koji su postali sinonimom bečkog stila, veselja i elegancije. Dobio je nadimak kralj valcera. Najpoznatiji valcer je Na lijepom plavom Dunavu. (SŠ3)

Slušni primjer:

Page 14: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Skladatelji romantizma skladali su koncertne valcere namijenjene slušanju, a ne plesu. Nabrojimo neke: Schubert, Chopin, Brahms, ali i za orkestar Weber, Čajkovski i mnogi drugi.

  Slušni primjer: F.Chopin, Valcer op.18 br.3, u As-duru Veliki briljantni valcer

Page 15: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Skladatelji su tražili nadahnuće u folklornim napjevima, ritmovima, plesovima, a teme su uzimali iz narodnih priča, povijesnih događaja i legendi. Tako je nastao glazbeni nacionalni stil. Skupine umjetnika koji u svijum djelima ističu nacionalna obilježja zovu se nacionalne škole. Predstavnici Ruske nacionalne škole (Ruska petorica): M.Balakirev, C.Cui, N.Rimski Korsakov, A.Borodin i M.P.Musorgski. Češku nacionalnu školu predstavljaju: B.Smetana i A.Dvorak, poljsku: F.Chopin, a hrvatsku V.Lisinski i I.Zajc.

Page 16: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Nastaju brojne rodoljubne budnice pune snažnih osjećaja među kojima su najpopularnije: Još Horvatska ni propala Ferde Livadića i Prosto zrakom ptica leti Vatroslava Lisinskog

TONSKO SLIKANJE Glazbom se mogu sugerirati određeni zvukovi

kao što su pjev ptica, grmljavina, zvonjavu zvona, bitku itd. Oponašanje glazbom stvarnih zvukova iz prirode i života naziva se tonsko sliaknje.

 

Page 17: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Skladatelji iz narodne glazbe preuzimaju narodne ljestvice i pentatoniku, karakteristične ritmove i melodijske motive, složene mjere i metričke promjene unutar skaldbe.

  Kako bi skladatelji mogli upotrijebiti narodne

napjeve trebalo ih je sakupiti i upoznati. Stanko Vraz sakupio je više od 300 narodnih

pjesama, a Franjo Ksaver Kuhač više od 1600 narodnih napjeva.

Page 18: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Glazba koja ne opisuje izvanglazbeni sadržaj već podrazumijeva da glazba govori dovoljno sama za sebe naziva se apsolutna glazba. U apsolutnu glazbu ubrajaju se: fuga, suita, koncert, simfonija.

Glazba koja pokušava opisati izvanglazbene sadržaje naziva se programna glazba. Programnost je prisutna u glasovirskim minijaturama, te u orkestralnim oblicima kao što su simfonijska pjesma, programnoj simfoniji i suiti.

Page 19: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Orkestar je i dalje podijeljen na 4 orkestralne skupine: gudače, drvene i limene puhače i udaraljke.

Orkestar broji do 100 glazbenika. gudački instrumenti – usavršila se njihova tehnika sviranja drveni puhači - uvode novi instrumenti: pikolo-flauta,

engleski rog, basklarinet i kontrafagort limeni puhači - uvode se novi instrumenti: tuba i saksofon. udaraljke- osim timpana u orkestar ulazi veći broj raznolikih

udaraljki: celesta, ksilofon, gong, zvona, činele i dr. Zbog veličine orkestra, glazbenici ne mogu čuti potpun

zvuk orkestra pa je potreban dirigent. Dirigent usklađuje njihovo sviranje, osmišljava interpretaciju djela i stvara cjelokupnu zvučnu sliku.

Page 20: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Jačina osjećaja ostvaruje se: - alteriranim tonovima (tonovi koji ne pripadaju

određenom duru ili molu), - modulacijom (promjena tonaliteta), - uvode se kratke notne vrijednosti te ritam postaje

nemiran. uvode se nepravilne mjere, preuzete iz narodnog

stvaralaštva, kao što su: 5/4, 7/4 itd. tijekom skldbe dolazi do promjene tempa te nastaju

pojmovi accelerando(tal.ubrzavati), ritardando(tal.usporavati) i dr.

naglašeni glazbeni kontrasti postižu se i širenjem granica dinamike – fff i ppp

Page 21: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Wagner ostvaruje opernu reformu: glazbene brojeve spaja u jedinstvene prizore; uvodi leitmotiv (ostvaruje vezu između glazbe i drame upotrebom leitmotiva – kratka glazbena ideja koja je povezana sa likom, idejom ili osjećajem u drami); simfonizira operni orkestar (u orkestre uvodi leitmotive kao teme u simfonijama).

  - operni realizam – skaladatelji odabiru priče iz

svakodnevnog života, o običnim ljudimaiz različitih društvenih slojeva.

- operni verizam – u operama se govori o ljubavi, nevjeri, ljubomori, mržnji i osveti. Raspleti su uvijek tragični.

Page 22: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

Franz Schubert, Robert Schumann, Frederic Chopin, Franz List,

Giuseppe Verdi, Johannes Brahms, Richard Wagner, Bedrich Smetana, Modest Petrović Musorgski, Felix Mendelssohn, Petar Iljič Čajkovski, Vincenzo Bellini, Ferdi Livadić, Vatroslav Lisinski, Ivan pl. Zajc, Claude Debussy, Maurice Ravel

Page 23: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

- U posljednjim desetljećima 19.st. pojavljuje se umjetnički stil Impresionizam.Prvo se je javio u slikarstvu a zatim se proširio na poeziju i glazbu.

- slikarstvo: slikali su vedre prizore iz života, gužve pariških ulica, ljepotu prirode (mirna jezera, veliki valovi, površina rijeke). Važni slikari: Claude Monet, Pierre Auguste Renoir, Edgar Degas.

Page 24: GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

- glazbenici su naglašavali promijenjivost tonskih boja i glazbenog ugođaja. Pišu najčešće programnu glazbu. Impresionisti su skladali male forme: minijature i solo pjesme, a izbjegavaju velike glazbene forme: koncert, simfonija, sonata. Proširuju granice dura i mola.

Claude Debussy, najznačajniji je predstavnik glazbenog impresionizma. Kako bi proširio tonalitet Debussy koristi: srednjovijekovne ljestvice, cjelotonsku ljestvicu, pentatonsku ljestvicu i paralelno nizanje akorda.

  Slušni primjer: C.Debussy, Odrazi u vodi (SŠ3) (Reflets dans l'eau)