Glazbena kultura 4.-8. razreda

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

GLAZBENA KULTURA 4. – 8.

Zagreb, srpanj 2006.

Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006. 2

Glazbena kultura Hrvatski nacionalni obrazovni standard za glazbenu kulturu u osnovnoj školi Posebnosti glazbene nastave: Temeljne pretpostavke nastave glazbene kulture i objašnjenja rubrika u tabelama Posebnosti nastave glazbe u općeobrazovnoj školi koje su uvjetovale način izrade Nacionalnog obrazovnog standarda za nastavu glazbene kulture u osnovnoj školi, proizlaze iz triju činjenica. (1) Prva je ta da dobar dio nastave čine praktične aktivnosti (pjevanje, sviranje, slušanje) u kojima je u prvom planu sama glazbena aktivnost, (2) druga, da glazba predstavlja zvučnu stvarnost koju treba upoznati na njoj samoj, a ne (samo) putem njezinih verbalnih opisa, i (3) treća, da su za stjecanje stručnih, glazbenih znanja potrebne posebne sposobnosti i posebni uvjeti (zbog čega inače glazba ima svoj vlastiti odgojno-obrazovni sustav). Ad 1. Cilj pjevanja pjesama u prvom je redu pjevanje kao takvo a ne (samo) učenje pjesme, cilj sviranja jest sviranje kao takvo a ne (samo) učenje konkretnoga glazbenog komada, cilj slušanja jest razvoj glazbenog ukusa, a ne samo upoznavanje konkretnih glazbenih komada. Ad 2. Znanja o glazbi moraju imati odgovarajuće pokriće u samoj glazbi kao zvučnoj činjenici, u protivnom je riječ o verbalizmu, odnosno formalizmu. Formalističko je znanje učenika koji zna verbalno definirati rondo, a ne prepoznaje nijednu skladbu toga oblika ili učenika koji zna nabrojati osobine narodne glazbe, recimo, Međimurja, a ne prepoznaje ni jedan primjer kao «međimurski», ili, učenika koji može «verbalno» pročitati note (recimo slovima abecede ili solmizacijom) a ne može to isto otpjevati itd. Koliko će učenici zapamtiti od prezentirane glazbe, u velikoj mjeri ovisi o njihovim glazbenim sposobnostima, pa se konačan rezultat ne može točno odrediti. Ad 3. Ako su za stjecanje stručnih glazbenih znanja potrebne posebne sposobnosti, pa i posebni uvjeti (glazbene škole, odnosno, mnogo više nastavnoga vremena) – a tako jest – proizlazi da se nastava glazbe u općeobrazovnoj školi ne može izvoditi iz logike struke, nego se mora izvoditi iz logike cilja, a taj je, kao što ga niže određujemo, uvođenje učenika u glazbenu kulturu. U skladu s tim, u ovom se dokumentu napušta dosadašnji model pojednostavljenoga i neefikasnoga «solfeggia», a glavni se naglasak stavlja na kulturološki aspekt glazbe. Logika struke ostvaruje se u stručnoj, glazbenoj školi. Pojednostavljeno: (u načelu), svaki učenik općeobrazovne škole moći će studirati fiziku, kemiju, biologiju, matematiku., ali nijedan neće moći studirati glazbu (ako nije polazio glazbenu školu). Nastava glazbe nužno u središte pozornosti stavlja učenikovu glazbenu aktivnost. U činu pjevanja, sviranja (bilo koje dobre i primjerene pjesme) i slušanja (bilo koje dobre i primjerene skladbe), na licu mjesta, doživljava se i uči glazba, obogaćuje se učenikov emocionalni svijet i izoštruje njegov umjetnički senzibilitet. Rezultat toga procesa nije moguće izravno kvantificirati. Ta se činjenica izravno odražava i na ocjenjivanje utoliko što učitelj mora, osim manifestnih, uzeti u obzir i latentne učinke (nastave) glazbe, kao što mora voditi računa o individualnim glazbenim sposobnostima učenika. Iz toga specifičnog stanja stvari proizlazi i specifičnost HNOS-a u glazbi i način korištenja rubrika u obrascima u kojima se navode nastavna područja, nastavne cjeline, teme i nastavne jedinice.

a) Nastavna područja: pjevanje, slušanje, sviranje, elementi glazbene kreativnosti glazbene igre, izvođenje glazbe i glazbeno pismo, te slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu, ples, sviranje - postavljene su relativno slobodno i otvoreno. To je nužno tako jer se rezultat – doživljavanje i upoznavanje glazbe,


emocionalno obogaćenje, razvoj glazbenog ukusa – podrazumijeva, ali se ne može operativno formulirati. Neizravna kvantifikacija – obvezan broj otpjevanih pjesama i broj odslušanih skladbi - više je metodička preporuka nego obveza za učenike. Ako je nastavnim područjem određeno da će učenik (u četvrtom razredu, npr.) slušati osam novih skladbi i pjevati deset novih pjesama, to nipošto ne znači da on mora (na kraju školske godine) znati otpjevati sve te pjesme i prepoznati sve odslušane skladbe. Željeni rezultat glazbene nastave ostvaren je u samom činu pjevanja i aktivnog slušanja. Glazba je sama izvršila ona nevidljiva i nemjerljiva djelovanja koja su gore spomenuta. Kao aktivnosti koje se provode kontinuirano, tokom cijele nastavne godine, gotovo na svakom nastavnom satu svaka od njih «vrijedi» više nastavnih tema, odnosno nastavnih jedinica. U tablicama se svaka pjesma koja se pjeva, svaka skladba koja se sluša, svaka intonacijska ili ritamska pojava koja se obrađuje, mogla prikazati kao nastavna jedinica. To nije učinjeno stoga što je svaki uspjeh u tim aktivnostima relativan i nepredvidiv, ali i stoga što se učitelju prepušta izbor skladbi za slušanje, izbor pjesama, te izbor intonacijsko-ritamskog materijala u vezi s tim pjesmama.

b) Kao prave nastavne teme mogli su se postaviti samo tzv. muzikološki sadržaji: glazbeni oblici, glazbene vrste, folklorna glazba, glazbala i pjevački glasovi, jazz, popularna glazba, jer se i tim temama stječu znanja u užem smislu riječi. Kako je, međutim riječ o posebnim glazbenim znanjima koja se zapravo mjere količinom zapamćene glazbe, koju je – kao što smo rekli – nemoguće propisati, i u tim se temama računa s glazbeno odgojnim procesom koji u prvom redu vodi razvoju glazbenoga ukusa.

c) Nastavne cjeline Folklorna glazba postavljene su posebno, izvan tablica po razredima. U odgovarajućim razredima naznačeno je samo koliko takvih cjelina treba obraditi. Učitelju je prepušten izbor redoslijeda obrade kako bi se moglo poštovati načelo zavičajnosti.

d) Ključni pojmovi u uobičajenom, diskurzivno-jezičkom značenju gotovo da ne postoje u glazbi jer je ona zvučna činjenica koju jezični znakovi ne mogu izravno zastupati. Kako je ovdje relevantno znanje upravo znanje glazbe (kao zvučne činjenice), a ne (verbalno) znanje o glazbi, pod ključnim pojmom treba podrazumijevati pjesme (skladbe općenito) kao takve, dakle, njihovo zvučanje, a ne, recimo, naslov. Ključni bi se pojmovi u glazbi zapravo morali prikazivati notama, ili, još bolje, glazbenim snimkama.

e) Dodatni se sadržaji u glazbenoj nastavi ne predviđaju. Nadarenije učenike treba uključivati u izvannastavne glazbene aktivnosti (zbor, orkestar), i (ili) preporučivati im individualnu nastavu glazbala (u glazbenoj školi ili u nekom drugom obliku).

f) Ostale rubrike u tablicama upotrebljavaju se u skladu s prirodom glazbene nastave. Ako se neka od njih nije mogla razložno popuniti, nije se ni navodila.

Polazne teze

1. Cilj je nastave glazbe u općeobrazovnoj školi uvesti učenika u glazbenu kulturu uspostavljanjem i razvijanjem vrijednosnih kriterija za kritičko i estetski utemeljeno procjenjivanje glazbe. To se postiže upoznavanjem (metodički vođenim slušanjem), pomno odabrane glazbe, te upoznavanjem osnovnih elemenata glazbenoga jezika.

2. Program nastave glazbene kulture želi biti otvoren, što znači da daje slobodu učitelju da, uz obvezatne sadržaje, sam kreira dobar dio nastave. Obvezni dio nastavnog sadržaja mora biti slušanje i upoznavanje svih pojavnih oblika glazbe: od tzv. umjetničke glazbe, preko narodne (domaće i strane), do jazz i popularnih žanrova svih vrsta. Učitelj je slobodan u izboru načina aktivnoga muziciranja – po načelu realne ostvarivosti i mogućnostima glazbeno relevantnoga dosega.

3. Glazba je u nižim razredima osnovne škole idealno područje za snažno poticanje pozitivnih emocija, osjećaja pripadnosti, zajedništva i tolerancije putem zajedničkih


glazbenih igara i zajedničkog pjevanja. Ona može dati snažan doprinos rastućoj potrebi poticanja nenasilja među školskom djecom. Djeca u razrednoj nastavi neka pjevaju, neka slušaju odabranu glazbu i neka se igraju (ritmiziraju imitirajući učitelja, plešu, kreću se na glazbu, improviziraju, sviraju i sl.). Stoga je popis nastavnih područja na tom stupnju sveden na četiri. To su: pjevanje, slušanje i glazbene, sviranje i elementi glazbene kreativnosti. Nepotrebno je uvođenje notnoga pisma i drugih glazbenoteorijskih sadržaja. Isto tako, učenicima su nepotrebni udžbenici i radne bilježnice. Sav tekstovni nastavni materijal može stajati u školi i nije potrebno da ga djeca nose kući.

4. Područja i teme u razredima predmetne nastave – od 4. do 8. – pokrivaju pjevanje, elemente glazbenoga pisma, slušanje i upoznavanje glazbe, hrvatsku folklornu glazbu, glazbene oblike i vrste, glazbala i pjevačke glasove, te, jednostavnije oblike aktivnog muziciranja.

5. Popise pjesama u nastavnom području pjevanje treba shvaćati kao preporuku. Uz slobodu njihova izbora s predloženog popisa i/li izvan njega, učitelja obvezuje samo naznačena količina pjesama.

6. Učitelj je slobodan u konkretnom odabiru primjera za određenu nastavnu jedinicu i u područjima, cjelinama, temama u kojima se nastavni rad temelji na slušanju glazbe a to su narodna glazba, glazbala, pjevački glasovi, oblikovanje glazbenoga djela, glazbene vrste.

7. Osim redovne nastave, glazbena nastava u osnovnoj školi uključuje skupno muziciranje, izbornu nastavu i nastavu izvan učionice, u prvom redu posjete glazbenim priredbama (Hrvatska glazbena mladež, i dr.). Posebni pozor zaslužuju ansambli: zbor i mogući (tamburaški, harmonikaški) orkestar. Oni su, a ne nastava u razredu, prava mjesta aktivnoga muziciranja.

8. Glazbena nastava u osnovnoj školi morala bi se na svaki mogući način povezivati s glazbenom školom.

9. U skladu s nastavnim sadržajima koji se navode u nastavku, morat će se reducirati i revidirati udžbenici glazbene nastave.

10. Uspjeh ovog, u velikoj mjeri novog pristupa nastavi glazbene kulture ovisi o nastavnicama i nastavnicima u praksi, tj. o njihovoj spremnosti da iskoriste ponuđenu slobodu u kreiranju glazbene nastave.

Ostvareno rasterećenje Ako se za glazbenu nastavu uopće može reći da je opterećivala učenike, onda je to bilo samo u domeni glazbenoga opismenjivanja. Stoga je ono svedeno na najmanju moguću mjeru, na razinu (pre)poznavanja grafičkih znakova. Glazbeno će se pismo upoznavati samo «kao fenomen» osobito u vezi sa sviranjem. Operativnu razinu glazbene pismenosti u osnovnoj školi nije moguće postići, pa se na tome ne smije inzistirati. Zbog posebnosti ovoga nastavnog područja (potrebne specifične sposobnosti, potrebna količina vježbanja neostvariva u okolnostima općeobrazovne škole), svaki je rezultat u razredu relativan. Stoga uspjeh učenika u tom području ne može utjecati na njegov konačan uspjeh u predmetu. Odgojni (personalizirajući, socijalizirajući...) ciljevi i sadržaji U nastavi glazbe potrebno je voditi računa o odgojnim ciljevima i sadržajima. Na satovima glazbene kulture moguće je provoditi sljedeće odgojne aktivnosti: - Poticati izražavanje emocija, ljubavi prema obitelji na primjer: Majka uz kolijevku. - Razvijati osjećaj zajedništva. - Promicati zajedništvo, razumijevanje i poštovanje drugoga. - Poštovati dogovorena pravila na primjer: glazbene igre.


- Promicati osjećaj za lijepo: na primjer: - kada i gdje sve ljudi pjevaju....

- tehnika provokacije: uživam u dernjavi. - Poticati izražavanje osjećaja, suosjećanja i solidarnosti. Na primjer: Mi smo djeca vesela....ima li i djece koja to nisu. - Promicati ljubav, ponos i poštovanje prema zavičaju i domovini. Na primjer: Zašto ustajemo kada se svira i pjeva himna? - Promicati opće vrijednosti, zajedništvo i suradnju. - Promicati humanističke vrijednosti - Promicati osjećaj za lijepo, za obitelj, poštovanje različitosti, opće vrijednosti. - Promicati suradnju i nenasilno rješavanje sukoba. Na primjer: U situaciji razredne svađe ili sukoba predlažemo ples, pjesmu, slušanje glazbe – iznalaženje boljih izbora. - Razvijati osjećaj pripadnosti i ponosa prema zavičaju i domovini. - Promicati vladanje sobom i sposobnost samoodgoja. Na primjer: slušanje glazbe u potpunoj tišini. - Poticati izražavanje emocija - Poticati sposobnost donošenja osobnih prosudbi Na primjer: provocirajuća tehnika - Što je Mozart prema reperima-komentari usporedbom glazbenih predložaka Ili: - Obožavam raspaliti glazbu da se cijela zgrada ori - Što misliš o izreci: Tko pjeva zlo ne misli - Uloga popularne glazbe u svakodnevnom životu. Njihov vlastiti stav. Mjesta gdje mladi slušaju glazbu. - Razlikovati «trendovske glazbe» od trajno vrijednih klasičnih glazbenih djela. Na primjer: Poznaješ li popularne pjevače i skladbe iz vremena bakine mladosti i mladosti svojih roditelja? itd. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA U NACIONALNOM OBRAZOVNOM STANDARDU IZ GLAZBENE KULTURE Opće posebnosti učenika s posebnim obrazovnim potrebama te metodički naputci za rad s učenicima navedeni su u posebnom privitku HNOS-a te je uz sadržajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnoga predmeta preporučljivo i korištenje naputaka iz privitka.


Glazbena kultura – predmetna nastava 4. razred Područja: 1. Pjevanje 2. Slušanje glazbe 3. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo 4. Glazbene igre GLAZBENA KULTURA 4. razred osnovne škole Područje 1. Pjevanje Sadržaj Pjesme:

W. A. Mozart: Čežnja za proljećem F. Schubert: Snivaj, spavaj S. Mikac: Sve bih dao kad bih znao Z. Grgošević: Sunčece zahaja; Gle ide jež R. Rogers: DO, RE, MI M. Milanković: Maestral A. Dedić: Himna zadrugara J. Kaplan: Čestitka majčici J. Kaplan: Mjesečev pjesnik J. Gotovac: Dom N. Njirić: Vjetar Ćuk sedi, Evo san ti doša, Vrbniče nad morem, Dva i dva su četiri, Po kopinom, Lepi moji strnokosi, Pjevaj mi pjevaj sokole, Tri su ptice, Ja posijah lan, Veselo mi plovimo, Oj Jelo, Jelice, Teče, teče bistra voda, Ćiro, Farandine moj, Savila se bijela loza, Oj Jelena, Jelena, U livadi pod jasenom, Staro sito i korito, Lepa Mara kolo vodi, Sadila sam rogozek, Jelica kolce vodila, Majka Mari kose plela Mogu se, jasno, pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru učitelja ako odgovaraju dobi i glazbenim mogućnostima djece

Prijedlozi za metodičku obradbu

• pjesme se uče po sluhu metodom imitacije

Ključni pojmovi • pjesme kao takve Obrazovna postignuća:

• 15 pjesama • lijepo, izražajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje teksta

Izborni sadržaji • još poneka pjesma po izboru učitelja Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije.


GLAZBENA KULTURA 4. razred osnovne škole Područje 2. Slušanje glazbe Sadržaj Skladbe:

P. I. Čajkovski: Zima (dj. zbor) F. Chopin: Valcer u Ges-duru, op. 70, br. 1 J. Haydn: Koncert za trubu u Es-duru, 1. st. M. P. Musorgski: Slike s izložbe (Promenada, Ples

pilića Tuilleries) F. Schubert: Impromptu, As-dur, op. 142, br. 2 F. Mendelssohn: Svadbena koračnica op. 61/9 iz glazbe za Shakespeareovu

komediju San Ivanjske noći W. A. Mozart: Mala noćna muzika KV 525: Menuet (3. stavak) R. Schumann: Divlji jahač iz Albuma za mlade, op. 68. A. Vivaldi: 4 godišnja doba, Koncert br. 4 u f-molu (Zima) - 2. st. Largo G. Verdi: Zbor Cigana iz opere Trubadur B. Bjelinski: Kapljice (dj. zbor ) B. Papandopulo: Osam studija za klavir - br. 1: Sinfonietta za gudače, 3. st.

Perpetuum mobile B. Kunc: Mlado lišće: Draga priča: Tri prizora iz crtanog filma I. L. Kalinski: Dalmatinski plesovi


• aktivno, višekratno slušanje, uz praćenje elemenata oblika, tempa, melodijskih, ritamskih, dinamičkih i drugih glazbenih elemenata.

Ključni pojmovi • pjesme kao takve Obrazovna postignuća:

• skladbe kao takve – razina prepoznavanja • ime skladbe i skladatelja: razina prepoznavanja • nazivi instrumenata u slušanim skladbama • bogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog

ukusa • obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu

Izborni sadržaji • prema raspoloživom vremenu, slušanje i upoznavanje još poneke skladbe, po izboru učitelja.

Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije.


GLAZBENA KULTURA 4. razred osnovne škole Područje 3. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo Sadržaj • slika C-durske ljestvice

• abeceda, solmizacija • dvodobna, trodobna i četverodobna mjera • jednostavne ritamske pojave (figure) • ritamske i metarske oznake iz naučenih pjesama • temeljne oznake tempa


• pjevanje C-durske ljestvice po sluhu uz gledanje nota • abecedom i solmizacijom, bez ikakva «teoretiziranja» • pjevanje pjesama po sluhu uz gledanje u note radi uočavanja

podudarnost kretanja melodije s njenim grafičkim prikazom • poznavanje pojava bez uvježbavanja

Obrazovna postignuća

• glazbena ljestvica/tonalitet = pjevačko/reproduktivna razina • glazbena abeceda = razina prepoznavanja • solmizacija = razina prepoznavanja • ritam, mjera = razina prepoznavanja • elementarno (verbalno) poznavanje (slike) notnoga pisma na razini

prepoznavanja • izvođenje jednostavnijih ritamskih obrazaca, kucanjem, izgovaranjem

neutralnim slogom


1. Usvajanje nota na brajici uz pomoć stručnjaka za edukacijsko- rehabilitacijsku podršku. 2. Mogu sudjelovati u radu koji se bazira na ritamskim zahtjevima. 5. Od temeljnih oznaka tempa samo tražiti usvajanje: polagano, umjereno i brzo bez talijanskih naziva; samo solmizacija.

GLAZBENA KULTURA 4. razred osnovne škole Područje 4. Glazbene igre Sadržaj • slobodan

• po izboru učitelja


• slobodno kreiranje glazbenih igara po izboru učitelja: slobodno ritmiziranje imitacijom učitelja

• slobodno i stilizirano kretanje na slušanu glazbu, sviranje (bez velikih

pretenzija) na jednostavnijim glazbalima i sl. Obrazovna postignuća

• u ovoj aktivnosti važniji je proces rezultata

• samim sudjelovanjem u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju

pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija

senzibilitet za glazbu – aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na

učenike

Ključni pojmovi 0 Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija melodije i jednostavnije ritamske strukture.


Teme iz folklorne glazbe – slobodan redoslijed obrade po razredima po načelu zavičajnosti

1. Slavonija i Baranja 2. Podravina i Posavina 3. Hrvatsko Zagorje i Međimurje 4. Banovina i Lika 5. Dalmatinski otoci, Dubrovnik i dalmatinska obala 6. Istra i Kvarner

GLAZBENA KULTURA Razred po izboru

Tema 1. Folklorna glazba Slavonije i Baranje Sadržaj • Šokačko kolo

• Svatovac • Tri jetrve žito žele • Slavonsko kolo • Kabanica od seksera • Svatovski drmeš • Samica • Diva Marica žito dožela • Kolo iz Duboševice ili drugi primjeri sličnih karakteistika


• svi se navedeni pojmovi izvode iz slušanja glazbenih primjera po sljedećem načelu: najprije se sluša glazbeni primjer a zatim se – razgovorom – iz glazbe izvode zaključci

Ključni pojmovi • folklorna glazba; gajde, tambura samica, pjevanje uz tambure, pjevanje a cappella, pjevanje uz ples, slavonsko kolo, šokačko kolo, bećarac, radne pjesme


• zvučne, glazbene osobitosti folklorne glazbe Slavonije i Baranje • barem neki od ključnih pojmova, na razini izravnoga prepoznavanja na

glazbenom primjeru • na glazbenom primjeru opisati karakteristike folklorne glazbe Slavonije i

Baranje • prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici

Suodnos s drugim predmetima:

• hrvatski jezik: narodna književnost • TZK: narodni ples • PID

Izborni sadržaj • upoznavanje narodnih plesova Slavonije i Baranje uz uporabu video komponente

• otpjevati i upoznati neku narodnu pjesmu s toga područja Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija intonacije jednostavnije ritamske strukture. 5. Informativno vizualno pokazati glazbala uz zvučnu pratnju, sudjelovanje pjevanjem.



Tema 2. Folklorna glazba Podravine i Posavine Sadržaj • Pač poljka

• Sejali smo bažuljka • Stara polka • Zbira junak deklice • Drmeš, Kozatuš • Tri djevojke ječam žele • Ples z ropčecom • Oj Ivane Ivaniću • Lepi Juro kres nalaže • Turopoljski drmeš • I ovo se klajna zeleni Juraj kirales • Glasnice • Drmeš • Volim žeti i kopati • Ja posijah repu ili drugi primjeri sličnih karakteristika



Ključni pojmovi • citura (citra) tamburaški sastav • cimbal • dvojnice gudački sastavi • grupno (najčešće žensko) pjevanje


• vučne, glazbene osobitosti folklorne glazbe Podravine i Posavine • barem neki od ključnih pojmova, na razini izravnoga prepoznavanja na

glazbenom primjeru • na glazbenom primjeru opisati karakteristike folklorne glazbe Podravine i

Posavine • prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici



Izborni sadržaj • plesovi Podravine i Posavine uz uporabu videokomponente • pjevanje i upoznavanje poneke pjesme iz toga područja • ostale folklorne karakteristike: nošnje, običaji

Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija intonacije jednostavnije ritamske strukture. 5. Informativno vizualno pokazati glazbala uz zvučnu pratnju, sudjelovanje pjevanjem.



Tema 3. Folklorna glazba Hrvatskog Zagorja i Međimurja Sadržaj • Cveti mi fijolica

• Tica vuga lepo speva • Međimurski lepi dečki • Baruši, Barica • Polka, Čardaš • Dobar večer dobri ljudi • Šroteš • Zagorski ples • Polegla trava detela • Jankič dojahal • Igrajte nam mužikaši • Grad se beli preko Balatina i/li drugi primjeri sličnih karakteristika



Ključni pojmovi • violina, cimbal, u novije vrijeme i harmonika • solo ženski glas, ženske pjevačke skupine, muške pjevačke skupine • vrste pjesama: rugalice, ljubavne, radne, plesne

Obrazovna postignuća • zvučne, glazbene osobitosti folklorne glazbe Hrvatskog Zagorja i Međimurja

• barem neki od ključnih pojmova, na razini izravnoga prepoznavanja na glazbenom primjeru.

• na glazbenom primjeru opisati karakteristike folklorne glazbe Hrvatskog Zagorja i Međimurja

• prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici Suodnos s drugim predmetima:


Izborni sadržaj • plesovi Hrvatskog Zagorja i Međimurja uz uporabu videokomponente • ostali folklorni elementi: običaji, nošnje • pjevanje pjesme (po izboru) s toga područja


2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija jednostavnije ritamske strukture. 5. Informativno vizualno pokazati glazbala uz zvučnu pratnju, sudjelovanje pjevanjem.



Tema 4. Folklorna glazba Banovine i Like Sadržaj • Glasnice

• Volim žeti i kopati • Titrala se lepa Mara • Svadbene pjesme • Pastirska • Oj meni vele udaj se mala • Lička • Oj odi brate da ga zapivamo • Sva su sela prominila boju • Nema pisme nit ima pivanja • Oj stani mala na opanke moje • Viknu vila s Prologa planine i/li druge pjesme sličnih karakteristika



Ključni pojmovi • ženske skupine a cappella, muškarci (solo), žene (solo), radne pjesme, dijaloške pjesme, pripovjedne pjesme, pjevanje u kolu, svadbene pjesme, dvojnice (diple), ojkanje, rozganje, netemperirano pjevanje


• zvučne, glazbene osobitosti folklorne glazbe Banovine i Like • barem neki od ključnih pojmova, na razini izravnoga prepoznavanja na

glazbenom primjeru • na glazbenom primjeru opisati karakteristike folklorne glazbe Banovine i

Like • prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici


• hrvatski jezik: narodna književnost • PID

Izborni sadržaj • plesovi Banovine i Like uz uporabu videokomponente Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama




Tema 5. Folklorna glazba dalmatinskih otoka, Dubrovnika i dalmatinske obale Sadržaj • Rođene smo u Betini selu

• U Betini ponajbolje jesu • Na dobro vam novi dan svanija • Mljetska poskočica • Linđo, Svet Ivane o’ moga Trogira • Cvit mi je u gori • Da si od srebra, da si od zlata • Splitski plesovi • Jematvanski zvuci i/li druge pjesme sličnih karakteristika



Ključni pojmovi • a cappella pjevanje muških i ženskih skupina, jednostavna melodika

malog opsega, netemperirano pjevanje, klapsko pjevanje, lijerica, mandoline, poskočica, linđo


• zvučne, glazbene osobitosti folklorne glazbe dalmatinskih otoka, Dubrovnika i dalmatinske obale

• barem neki od ključnih pojmova, na razini izravnoga prepoznavanja na glazbenom primjeru

• na glazbenom primjeru opisati karakteristike folklorne glazbe dalmatinskih otoka, Dubrovnika i dalmatinske obale

• prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici

Izborni sadržaj • narodni plesovi uz uporabu video komponente Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama




Tema 6. Folklorna glazba Istre i Kvarnera Sadržaj • Potancu

• Meni te je majka obećala • Pojila je nevjestica • Labinski tanac • Oj ribare ribariću • Divojka je i od sebe lipa • Balun • Vid’ja san je na štacjunu • Potpuhnul je tihi vitar • N. Devčić: Istarska suita (Poskočica)


• svi se navedeni pojmovi izvode iz slušanja glazbenih primjera po

sljedećem načelu: najprije se sluša glazbeni primjer a zatim se – razgovorom – iz glazbe izvode zaključci

Ključni pojmovi • sopele, mih, šurla, ples, šaljive pjesme, netemperirano pjevanje,

«istarski» idiom, pjevanje solističko, u parovima, grupe • dvoglasno


• zvučne, glazbene karakteristike folklorne glazbe Istre i Kvarnera barem neke od ključnih pojmova na razini izravnoga prepoznavanja na glazbenom primjeru folklorne glazbe Istre i Kvarnera - moći opisati na glazbenom primjeru

• prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici Suodnos s drugim predmetima:

• hrvatski jezik: narodna književnost • PID

Izborni sadržaj • narodni plesovi uz uporabu videokomponente Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija melodije i jednostavnije ritamske strukture. 5. Informativno vizualno pokazati glazbala uz zvučnu pratnju, sudjelovanje pjevanjem.


5. RAZRED PODRUČJA I TEME 1. Pjevanje 2. Slušanje glazbe 3. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo 4. Oblikovanje glazbenoga djela 5. Gudačka glazbala 6. Folklorna glazba 7. Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu; ples; sviranje (po

izboru) GLAZBENA KULTURA 5. razred osnovne škole

Područje 1. Pjevanje Sadržaj • pjesme po slobodnom izboru učitelja i učenika


• pjesme se uče po sluhu

• neke pjesme mogu se iskoristiti za (retrogradno) uvježbavanje intonacije dura i mola – pjevanjem solmizacijom – sve shvaćati kao neobveznu igru

• naučene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije

Ključni pojmovi • pjesme kao takve Obrazovna postignuća • 15 pjesama; lijepo, izražajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje,

teksta • glazbena interpretacija

Izborni sadržaj • više od »zadanih« petnaest pjesama Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija jednostavnije melodijske i ritamske strukture. 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije.


GLAZBENA KULTURA 5. razred osnovne škole Područje 2. Slušanje glazbe Sadržaj Skladbe:

W. A. Mozart: Sonata u A-duru, KV 331 (1. st. samo tema) V. Žganec: Vehni, vehni fijolica R. Matz: Elegija i humoreska R. Wagner: Zbor prelja iz opere Ukleti Holandez J. Strauss: Pizzicato polka N. Paganini: Capriccio u a molu, op. 1, br. 24 H. Villa-Lobos: Preludij br. 3 C. M. v. Weber: Zbor lovaca iz opere Strijelac vilenjak F. Liszt: Ljubavni san W. A. Mozart: Divertimento u D-duru J. S. Bach: Seljačka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut


• skladbe se slušaju postupkom aktivnoga slušanja u kojem učenici prate oblikovne elemente, kretanje teme (melodije), ritam, tempo, dinamiku i druge glazbene karakteristike

Ključni pojmovi • skladbe kao takve, tj. njihovo zvučanje Obrazovna postignuća

• poznavanje skladbi • obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog

ukusa • obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu • Capriccio, elegija, humoreska, pizzicato, preludij – na razini

informacije • skladbe, imena skladatelja – na razini prepoznavanja

Izborni sadržaj • skladbe sličnih karakteristika po izboru učitelja i učenika. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Prepoznavanje skladbi po vibracijama, mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije.

GLAZBENA KULTURA 5. razred osnovne škole

Područje 3. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo Sadržaj • durski i molski tonalitet, ritamske i metarske pojave u naučenim

pjesmama, temeljne oznake tempa i dinamike uz talijanske nazive Prijedlozi za metodičku obradbu

• pojave se osvještavaju na naučenim pjesmama po sluhu – bez ulaženja u teoriju i bez uvježbavanja

• konkretna se durska ili molska ljestvica može «izvaditi» iz poznate pjesme

• bog posebnosti ovoga područja, svaki je rezultat u razredu relativan • stoga se uspjeh učenika u tom području, u načelu, ne ocjenjuje

Ključni pojmovi • tonalitet, dur, mol, temeljne oznake tempa i dinamike Obrazovna postignuća

• informativno poznavanje temeljnih znakova notnoga pisma – na razini prepoznavanja


2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije. 3. Mogu zvučno osjetiti razliku dur i mol tonaliteta, te tempo i dinamiku.


GLAZBENA KULTURA 5. razred osnovne škole Tema 4. Oblikovanje glazbenoga djela Sadržaj • Oj Jelena Jelena

• Hrvatska himna • J. B. Lully: Dok mjesec sja, • G. B. Pergolesi: Gdje je onaj cvjetak žuti • W. A. Mozart: Čežnja za proljećem • F. Schubert: Uspavanka • R. Schumann: Divlji jahač, Radostan seljak • L. v. Beethoven: Ptičja tuga L. v. Beethoven: Tema Ode radosti iz 9. simf.,

xxxx: Ptice se vraćaju • J. Haydn: Kaiserquartett, 2. st. (samo tema) • P. I. Čajkovski: Slatko sanjarenje • R. Schumann: Pjesmica • G. Bizet: Votre toast je peu vous le rendre…(«Pjesma Toreadora» Carmen) • dvodijelna pjesma, rečenica, period, fraza, motiv, trodijelna pjesma


• oblikovni elementi upoznaju se na temelju slušanja predloženih glazbenih primjera

• učenici sami izvode zaključke • osnovna metoda: razgovor • primjeri nisu ilustrativni • slušaju se višekratno i u cjelini

Ključni pojmovi • skladbe kao takve


• obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog ukusa • obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu • dvodijelna pjesma, rečenica, period, fraza, motiv, trodijelna pjesma – na

razini prepoznavanja na konkretnim skladbama Izborni sadržaj • neki drugi glazbeni primjeri po izboru učitelja i učenika


2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Uključiti učenika samo u zajedničko slušanje.



Tema 5. Gudačka glazbala Sadržaj • P. Sarasate: Ciganski napjevi, op. 20

• N. Paganini: Capriccio u a-molu op.1, br. 24. • W. A. Mozart: Koncertantna simfonija za violinu, violu i • orkestar u Es-duruKV 364 • C. Saint Saëns: Karneval životinja: Le cygne (labud) • R. Matz: Elegija i humoreska • Koncerti: J. Haydn, R. Schumann, A. Dvořák, L. Boccherini • C. Saint-Saëns: Karneval životinja – Slon • primjer iz jazz glazbe – po volji (Npr. Jacques Loussier: The Bach

Book osobito 1. stavak Koncerta za klavir u D-duru, BWV 1054). Za ilustraciju skupnog zvuka gudača: • B. Papandopulo: Sinfonietta za gudače, 1. st. Intrada i/li 3. st. • Perpetuum mobile • J. Strauss: Pizzicato polka • B. Britten: Simple Symphony – 3. stavak: Playful Pizzicato • violina, viola, čelo, kontrabas.


• glazbala se upoznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih primjera

• kako bi se osvijetlile sve karakteristike zvuka pojedinog glazbala, potrebno je za svakoga od njih imati više glazbenih primjera

• primjeri su ilustrativni i ne moraju se slušati u cjelini, ali se slušanje u cjelini preporuča ako to raspoloživo vrijeme dozvoljava tada je to aktivno slušanje s aktivnim praćenjem glazbenih parametara: melodije, ritma, tempa

Ključni pojmovi • gudački glazbala, violina, viola, čelo, kontrabas, pizzicato. Obrazovna postignuća

• zvuk i izgled svakoga pojedinog gudačkog glazbala – na razini prepoznavanja na glazbenom primjeru i na slici.

Izborni sadržaj • posjete koncertima, upoznavanje «živih» instrumenata, dovođenjem svirača: učenika ili čak glazbenih umjetnika.


2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije 3. Povezati vizualni izgled glazbala sa zvukom


Tema 6. Narodna glazba (2 nastavne teme po izboru) Sadržaj, Prijedlozi za metodičku obradbu, Ključni pojmovi, Obrazovna postignuća Korelacije, Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Vidi: Nastavne teme iz folklorne glazbe str. 29-34.


GLAZBENA KULTURA 5. razred osnovne škole Područje 7. Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu, ples, sviranje. Sadržaj slobodan – po izboru učitelja/učiteljice Prijedlozi za metodičku obradbu

• učitelj/ica potpuno slobodno kreira aktivnosti iz ove teme, vodeći računa o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti


U ovim aktivnostima važniji je proces od rezultata. Samim sudjelovanjem u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilitet za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike.


2. Uz naglašen ritam s puno kreativnosti mogu sudjelovati u realizaciji ove teme.


6. RAZRED PODRUČJA I TEME 1. Pjevanje 2. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo 3. Oblikovanje glazbenoga djela 4. Pjevački glasovi, vrste zborova, solo pjesma 5. Glazbala s tipkama 6. Trzalačka glazbala 7. Folklorna glazba 8. Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu; ples; sviranje (po izboru) GLAZBENA KULTURA 6. razred osnovne škole

Područje 1. Pjevanje Sadržaj • pjesme po slobodnom izboru učitelja i učenika Prijedlozi za metodičku obradbu

Pjesme se uče po sluhu. Neke pjesme mogu se iskoristiti za (retrogradno) uvježbavanje intonacije dura i mola – pjevanjem solmizacijom - sve shvaćati kao neobveznu igru. Naučene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije.

Ključni pojmovi Pjesme kao takve Obrazovna postignuća

15 pjesama; lijepo, izražajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje, teksta; glazbena interpretacija.

Izborni sadržaj Više od »zadanih« petnaest pjesama. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije 3. Uključuju se u pjevanje prema individualnim mogućnostima.


2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija jednostavnije melodijske i ritamske strukture. 5. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije.



Područje 2. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo

Sadržaj Ritamske i metarske pojave u naučenim pjesmama, temeljne oznake tempa i dinamike uz talijanske nazive.


Pojave se osvještavaju na naučenim pjesmama po sluhu – bez ulaženja u teoriju i bez uvježbavanja. Konkretna se durska ili molska ljestvica može «izvaditi» iz poznate pjesme. Zbog posebnosti ovoga područja, svaki je rezultat u razredu relativan. Stoga se uspjeh učenika u tom području, u načelu, ne ocjenjuje.

Ključni pojmovi Slobodno, po nahođenju učitelja – na razini informacije Obrazovna postignuća

Informativno poznavanje temeljnih znakova notnoga pisma - na razini prepoznavanja. Samo činjenice što proizlaze iz otpjevanih pjesama – na razini prepoznavanja na konkretnoj pjesmi.


1. Note na brajici upoznati uz pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu; uvećane note. 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o razvijenosti slušne percepcije. 5. Tempo i dinamiku usvajati bez talijanskih naziva i dalje samo DO ljestvica.


Tema 3. Oblikovanje glazbenog djela Sadržaj W. A. Mozart: Mala noćna muzika KV 525: Menuet (3. stavak)

Boccherini, L. Menuet iz Kvinteta u E-duru, op. 13, br. 5 P. I. Čajkovski: Ščelkunčik: Valcer cvijeća A. Dvořák: Slavenski ples, op 72, br. 2 W. A. Mozart: 12 varijacija in C na francusku pjesmu "Ah vous dirai-je

maman", KV 265 N. Paganini: Capriccio u a-molu,op. 1, br. 24. L.v. Beethoven: Za Elizu : Sonata u c-molu, op. 13 – 2. st. Adagio cantabile Ch. W. Gluck: Orfej i Euridika: arija Orfeja Che farò senza Euridice I. M. Jarnović: Koncert za violinu i orkestar u A-duru, 3. st. (Rondo) Složena trodijelna pjesma; Tema s varijacijama; Rondo.


Navedeni se oblici upoznaju na temelju slušanja i aktivnog praćenja predloženih glazbenih primjera. Učenici sami izvode zaključke. Temeljna metoda: razgovor (nakon slušanja). Primjeri nisu ilustrativni. Izabrani primjeri slušaju se višekratno i u cjelini. Glazbeni se oblici konstatiraju na glazbenim primjerima. Ne uče se definicije.

Ključni pojmovi Skladbe kao takve Obrazovna postignuća

Poznavanje konkretnih glazbenih djela: po dva primjera za svaki od oblika – na razini prepoznavanja. Ne treba pamtiti verbalne definicije. Cilj je glazba, oblici su sredstvo. Prepoznati oblike na glazbenom primjeru. Obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog ukusa. Obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu.

Izborni sadržaj Prema mogućnostima, uvesti i neki drugi glazbeni primjer osim predloženih.


1. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Samo slušanje uz prepoznavanje izvođača.



Tema 4. Pjevački glasovi, vrste zborova, solopjesma Sadržaj W. A. Mozart: Čarobna frula: arija Kraljice noći Der Hölle Rache: arija

Sarastra O Isis und Osiris G. Rossini: Seviljski brijač: arija Figara Largo al factotum G. Puccini: Turandot: arija Kalafa Nessun dorma G. Verdi: Rigoletto: arija Gilde Caro nome: Trubadur: arija Azucene

Stride la vampa : Traviata: arija Germonta Di Provenza il mar il sol

I. Zajc: Nikola Šubić Zrinjski: Pjesma Jelene J. Hatze: Serenada, Majka B. Bersa: Seh duš dan G. Bizet: Carmen: arija Carmen (Habanera) I. Zajc: Lastavicam; V. Lisinski: Ribar B. Bjelinski: Kapljice Nekoliko primjera pjevača popularne glazbe.


Glasovi se upoznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih primjera. Kako bi se osvijetlile sve karakteristike pojedinog glasa, potrebno je za svakoga od njih imati više glazbenih primjera: U razgovoru s učenicima odrediti vrstu glasa. Zborske skladbe po izboru. Voditi računa o kvaliteti i primjerenosti! Primjeri su ilustracijski i ne moraju se slušati u cjelini, ali se slušanje u cjelini preporuča ako to raspoloživo vrijeme dozvoljava. Tada je to aktivno slušanje s aktivnim praćenjem teksta i/li glazbenih parametara: melodije, ritma, tempa dinamike, oblika.

Ključni pojmovi Sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas, u prvom redu njihova zvučna slika - na razini prepoznavanja na glazbenom primjeru. Zborovi: mješoviti, muški, ženski, dječji.

Obrazovna postignuća Poznavanje zvuka svakoga pojedinog pjevačkog glasa – na razini prepoznavanja.

Izborni sadržaj Novi primjeri po izboru učitelja. Odslušati poneku ariju u cjelini. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Djelomično mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti o razvijenosti slušne percepcije. 5. Glasovi: muški, ženski , duboki i visoki zborovi: mješoviti, muški, ženski i dječji.



Tema 5. Glazbala s tipkama Sadržaj J. S. Bach: Das wohltemperierte Klavier, I. sv.: br. 1:

Preludiji fuga u C-duru BWV 846 (samo preludij) J. Ph. Rameau: La Poule (Kokoš) J. S. Bach: Toccata i fuga u d-molu, BWV 565 G. Faure: Requiem, In paradisum deducant T. Albinoni/R.Giazotto: Adagio u g-molu (orgulje i gudači) Orgulje u jazzu: Jimmy Smith (ili nešto drugo) A. Piazzolla: Adios nonino (ili nešto drugo što se nađe pri ruci) P. I. Čajkovski: Ščelkunčik: Ples šećerne vile B. Bartók: Glazba za gudače, udaraljke i čelestu - 1. stavak: nakon završetka fuge, i/li drugi primjeri sličnih osobina Klavir, čembalo, orgulje, harmonika, čelesta.


Primjeri su ilustrativni. Ne slušaju se u cjelini nego samo karakteristični dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne pišu na ploču. Ako ima dosta vremena, neke je primjere preporučljivo slušati u cjelini. Tada je slušanje aktivno uz praćenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj pišu na ploču.

Ključni pojmovi Klavir, čembalo, orgulje, harmonika, čelesta Obrazovna postignuća Poznavanje zvuka svakoga pojedinog glazbala – na razini

prepoznavanja. Klavir čembalo, orgulje, harmonika, čelesta –na razini prepoznavanja slike i zvuka. Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba.

Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije; moguće su poteškoće u slušnom prepoznavanju i razlikovanju instrumenata. 5. Glazbala s tipkama: klavir, orgulje, harmonika- prezentirati vizualno i zvučno.



Tema 6. Trzalačka glazbala Sadržaj Nepoznati autor: Romanca (zapravo: glazba iz filma

Zabranjene igre) F. Tarénga: Sjećanje na Alhambru J. Rodrigo: Concierto de Aranjuez, 2. stavak: Adagio i/li, 3. stavak: Allegro gentile Primjeri iz jazz glazbe po volji i dostupnosti Rock i pop glazba: od J. Hendricksa do E. Claptona, od Beatlesa do Rolling Stonesa – bit će dobro sve gdje se dobro čuje gitara! P. I. Čajkovski: Valcer cvijeća iz baleta Ščelkunčik – Uvod W. A. Mozart: Don Giovanni: Deh, vieni alla finestra, canzonetta Don Giovannija iz 2. čina. i/li drugi primjeri sličnih karakteristika. Harfa, gitara, mandolina, lutnja.


Primjeri su ilustracijski. Ne slušaju se u cjelini nego samo karakteristični dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne pišu na ploču. Ako ima dosta vremena, neke je primjere preporučljivo slušati u cjelini. Tada je slušanje aktivno uz praćenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj pišu na ploču.

Ključni pojmovi Harfa, gitara, mandolina, lutnja. Obrazovna postignuća Poznavanje zvuka svakoga pojedinog glazbala – na razini

prepoznavanja. Harfa, gitara, mandolina, lutnja – na razini prepoznavanja slike i zvuka. Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba.

Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru. Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije; moguće su poteškoće u slušnom prepoznavanju i razlikovanju instrumenata. 5. Harfa i gitara – prezentirati vizualno i zvučno.


Tema 7. Narodna glazba (1 tema po izboru) Sadržaj, Prijedlozi za metodičku obradbu, Ključni pojmovi, Obrazovna postignuća Korelacije, Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Vidi: Nastavne teme iz folklorne glazbe str. 29-34.



Područje 8. Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu, ples i sviranje. Sadržaj Slobodan, po izboru učitelja Prijedlozi za metodičku obradbu

Učitelj potpuno slobodno kreira glazbene aktivnosti, vodeći računa o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti.


U ovim aktivnostima važniji je proces od rezultata. Samim sudjelovanjem u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilitet za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike.


2. S puno kreativnosti mogu sudjelovati u realizaciji ove teme. 4. Osmisliti sadržaje tako da ih mogu izvoditi učenici s tjelesnom invalidnosti (ples u kolicima). 5. Osmisliti sadržaje koje može učenik izvoditi, pokretima slijediti ritam, plesati.


7. RAZRED PODRUČJA I TEME 1. Pjevanje 2. Sonatni oblik 3. Udaraljke 4. Drvena puhačka glazbala 5. Limena puhačka glazbala 6. Instrumentalne vrste i sastav simfonijskog orkestra 7. Programna glazba; simfonijska pjesma 8. Sviranje (sintesajzer), stvaralaštvo, računalo (MIDI-oprema) (po izboru) GLAZBENA KULTURA 7. razred osnovne škole

Područje 1. Pjevanje Sadržaj Pjesme po slobodnom izboru učitelja i učenika Prijedlozi za metodičku obradbu

Pjesme se uče po sluhu. Naučene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije.



Izborni sadržaj Više od «zadanih» petnaest pjesama. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama



2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Uključiti se u pjevanje prema individualnim mogućnostima.



Tema 2. Sonatni oblik Sadržaj W. A. Mozart: Mala noćna muzika K. V. 525, I. st. Allegro

W. A. Mozart: Simfonija u g-molu br. 40. K.V. 550, I. st. Molto allegro L. v. Beethoven: 5. simfonija u c-molu, op. 67, I. st. Allegro con brio S. Prokofjev: 1. simfonija u D-duru (“Klasična”), op. 25, I. st. Allegro, i/li neki drugi primjeri sličnih karakteristika. Sonatni oblik


Sonatni oblik upoznaje se na temelju slušanja i aktivnog praćenja predloženih glazbenih primjera. Učenici sami izvode shemu oblika i zaključke. Temeljna metoda: razgovor (nakon slušanja). Primjeri nisu ilustrativni. Slušaju se višekratno i u cjelini. Glazbeni se oblik konstatira na glazbenim primjerima. Ne uče se definicije.

Ključni pojmovi Skladbe kao takve Obrazovna postignuća

Poznavanje konkretnih glazbenih djela – na razini prepoznavanja. Ne treba pamtiti verbalne definicije. Cilj je glazba, sonatni oblik je sredstvo. Prepoznati oblik na glazbenom primjeru. Obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog ukusa. Obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu. Sonatni oblik: ekspozicija, provedba, repriza, sonata, simfonija.

Izborni sadržaj Prema mogućnostima, uvesti i neki drugi glazbeni primjer osim predloženih.


1. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Samo slušanje uz prepoznavanje izvođača.



Tema 3. Udaraljke Sadržaj R. Strauss: Also sprach Zaratustra simfonijska pjesma, op. 30.

G. Rossini: Seviljski brijač: arija don Basilija La calunnia e un venticello, M. Ravel: Boléro I. Kuljerić: Koncert za marimbu i orkestar A. Marković: Ugođaj za marimbu i orkestar G. Bizet: Carmen, 2. čin: Chanson Amoureuse… ce n’est pas une raison P. I. Čajkovski: Španjolski ples iz baleta Labuđe jezero M. P. Musorgski: Noć na pustoj gori D. Šoštakovič: 8. simfonija u c-molu, op. 45, (kraj 2. stavka) C. Saint Saëns: Karneval životinja: Fosili P. I. Čajkovski: Svečana uvertira 1812, op. 49 – završetak M. P. Musorgski: Boris Godunov - kraj 2. prologa G. Puccini: Tosca – 1. čin, završetak scene u crkvi H. Berlioz: Fantastična simfonija, 5. st. W. A. Mozart: Čarobna frula, finale 1. čina Das klinget so herrlich das klinget so schön: Arija Papagena: Ein Mädchen oder Weibchen wünscht Papageno sich, i/li drugi primjeri sličnih karakteristika. Timpani, veliki bubanj, mali bubanj, konge, bongos, tamburin, činele, gong, trokutić, marimba, vibrafon.



Ključni pojmovi Timpani, veliki bubanj, mali bubanj, konge, bongos, tamburin, činele, gong, trokutić, marimba, vibrafon

Obrazovna postignuća Poznavanje zvuka svakoga pojedinog glazbala – na razini prepoznavanja. Timpani, veliki bubanj, mali bubanj, konge, bongos, tamburin, činele, gong, trokutić, marimba, vibrafon – na razini prepoznavanja slike i zvuka. Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba.

Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru. Aktivno izvođenje ritma na udaraljkama Orffova instrumentarija ili na nekim drugim udaraljkama.


2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije; moguće su poteškoće u slušnom prepoznavanju i razlikovanju instrumenata. 5. Izvođenje jednostavnih ritmova na udaraljkama.



Tema 4. Drvena puhačka glazbala Sadržaj W. A. Mozart: Koncert za flautu i orkestar u D-duru (ili G-

duru) A. Dvořák: Simfonija u e-molu, br. 9 (Iz Novoga svijeta) 1. stavak, 3. tema B. Smetana : Vltava, početak J. S. Bach: Badinerie, 7. stavak iz 2. suite u h-molu C. Debussy: Syrinx – flauta solo Prélude á l’après-midi d’un faune S. Prokofjev: Sonata u D-duru, br. 2 op. 94 (bis) N. Rimski-Korsakov: Šeherezada simfonijska suita op. 35, 2. st. Priča carevića Kalendera G. Bizet: Carmen, Marche et Choeur des gamins: Avec la garde montante W. A. Mozart: Koncert za flautu i orkestar u G-duru KV 313 (ili D-duru /za flautu i obou/ KV 314) B. Bersa: Sunčana polja, druga i treća tema V. Lisinski: Večer P. I. Čajkovski: Labuđe jezero (br. 10, početak 2. čina,) B. Bjelinski: Koncert za obou i gudače A. Dvořák: 9. simfonija u e-molu, 2. st. G. Rossini: Wilhelm Tell – uvertira, treći odsječak (dobro i za flautu) Joaquin Rodrigo: Concierto de Aranjuez, 2. st. Adagio W. A. Mozart: Koncert za klarinet i orkestar C. M. v. Weber: Koncert za klarinet i orkestar – u f molu, op. 73 i/li u Es-duru, op. 74 G. Gershwin: Rapsody in Blue B. Papandopulo: Kvintet za gudački kvartet i klarinet – 3. st. P. Dukas: Čarobnjakov učenik - glavna tema N. Njirić: Scherzo i tarantela – za fagot i klavir. W. A. Mozart: Koncert za fagot u B-duru KV 191. C. M. v. Weber: Koncert za fagot i orkestar u F-duru op. 75. P. I. Čajkovski: 5. simfonija u e-molu, op. 64. I. Stravinski: Posvećenje proljeća - početak. S. Prokofjev: Klasična simfonija u D-duru, op. 25 – 1. st. M. Ravel: Bolero A. Hačaturjan: Gajane: Ples sa sabljama Flauta, mala flauta, oboa, engleski rog, klarinet, bas klarinet, fagot, saksofon



Ključni pojmovi Flauta, mala flauta, oboa, engleski rog, klarinet, bas klarinet, fagot, saksofon Obrazovna postignuća Flauta, mala flauta, oboa, engleski rog, klarinet, bas klarinet, fagot, saksofon –

na razini prepoznavanja slike i zvuka. Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba.

Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Mogu pratiti ovu temu uz poteškoće u slušnom razlikovanju i prepoznavanju glazbala. 5. Prepoznati glazbala po izgledu.



Tema 5. Limena puhačka glazbala Sadržaj A. Copland: Fanfare za običnog čovjeka.

Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es duru, 1. stavak G. Verdi: Aida, 2. čin Marccia triomphale M. P. Musorgski-M. Ravel: Promenada iz Slika s izložbe. P. I. Čajkovski: Talijanski capriccio L. Armstrong, D. Gilespie, M. Davies, W. Marsalis G. F. Händel: Music for the Roya Fireworks : Uvertira ili La Rejouissance J. S. Bach: Brandenburški koncert br. 2, F-dur, BWV 1047, ili, W. A. Mozart: Koncert za rog i orkestar br. 1 u D-duru KV 412, 2. st. Rondo-Allegro R. Strauss: Koncert za rog i orkestar u Es-duru, op. 11 R. Strauss: Till Eulenspiegels lustige Streiche, op. 28. P. I. Čajkovski: 5. simfonija u e-molu, 2. st. W. A. Mozart: Tuba mirum (Rekvijem) M. Ravel: Bolero R. Wagner: Preludij 3. činu opere Lohengrin S. Šulek: Vox Gabrieli (trombon) I. Josipović: Tuba ludens Musorgski-Ravel: Slike s izložbe, Bydlo. I. Stravinski: Petruška, 4. slika Seljak s medvjedom. B. Britten: The Young Person’s Guide to the Orchestra (Vodič kroz orkestar za mlade), op 4. Truba, rog, trombon, tuba



Ključni pojmovi Truba, rog, trombon, tuba Obrazovna postignuća Truba, rog, trombon, tuba - na razini prepoznavanja slike i zvuka.

Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba.


2. Mogu sudjelovati u ovoj temi, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Razlikovati zvuk limenih puhačkih glazbala od drvenih.



Tema 6. Instrumentalne vrste i sastav simfonijskog orkestra Sadržaj L. v. Beethoven: Sonata u c-molu (Patetična), op. 13, br. 8, 2 st.

: Sonata u cis-molu (Mondscheinsonata) 1. st. F. Chopin: Sonata za klavir br. 2 u b-molu, op. 35, 3. st. Marche funebre Bach, J. S. Air, 2. stavak iz 3. suite u D-duru, BWV 1068: Badinerie 7. stavak iz 2. suite u h-molu, BWV 1067 E. Grieg: Peer Gynt: 1.suita, op. 46: Anitrin ples 2. suita, op. 55: Pjesma Solveige L.v. Beethoven: Simfonija u c-molu, br. 5, op. 67, 1. stavak: Allegro con brio W. A. Mozart: Simfonija u g-molu, br. 40, K. 550 1. stavak: Molto allegro S. Prokofjev: 1. simfonija u D-duru, op. 25 (“Klasična”) 3. stavak: Gavota J. Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es-duru, bilo koji od triju stavaka P. I. Čajkovski: Koncert za klavir i orkestar b-mol, br. 1 op. 23, 1. st. Sonata, suita, koncert, simfonija


Sonata, suita, koncert, simfonija upoznaju se tako da se za svaku vrstu upozna jedan ili dva stavka – već prema raspoloživom vremenu. Verbalne informacije svode se na određenje vrste, na broj stavaka, glavne skladatelje (informativno). Primjeri nisu ilustrativni. Izabrani primjeri slušaju se višekratno i u cjelini. Ne uče se definicije.

Ključni pojmovi Skladbe kao takve, tj. njihovo zvučanje Obrazovna postignuća

Po jedan do dva cijela stavka - na razini prepoznavanja Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba. Sonata, suita, koncert, simfonija


2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije; mogu usvojiti teorijske sadržaje. 5. Slušanjem uočiti izvodi li glazbu orkestar ili solist, uz prepoznavanje nekih glazbala.



Tema 7. Programna glazba; simfonijska pjesma Sadržaj B. Bersa: Sunčana polja – simfonijska pjesma

B. Smetana: Vltava- simfonijska pjesma Paul Dukas: Čarobnjakov učenik - simfonijska pjesma Programna glazba; simfonijska pjesma; izvanglazbeni program, simfonijski orkestar, jednostavačnost. Relativnost programnosti.


Simfonijska se pjesma upoznaje tako da se aktivnim slušanjem upozna(ju) jedna ili dvije cijele simfonijske pjesme. Do informacija o orkestru, strukturi i programnosti dolazi se razgovorom na temelju slušanja. Primjeri nisu ilustrativni. slušaju se višekratno i u cjelini. Ne uče se definicije. Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih slušati radi upoznavanja i zapamćivanja.

Ključni pojmovi Programna glazba; simfonijska pjesma; simfonijski orkestar, jednostavačnost.


Poznavanje konkretnoga glazbenog komada - jedni ili dvije skladbe – na razini prepoznavanja. Obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog ukusa. Obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu.

Izborni sadržaj Prema raspoloživom vremenu, «programnost» se može demonstrirati kakvom klavirskom minijaturom (Schumann, Čajkovski, Debussy) po izboru.


2. Djelomično mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti u stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Zvučno prepoznati Vltavu


Područje 8. Sviranje (sintesajzer), stvaralaštvo, računalo (MIDI-oprema) – po izboru Sadržaj Po izboru učitelja i učenika Prijedlozi za metodičku obradbu



U ovim aktivnostima važniji je proces nego rezultat. Samim sudjelovanjem u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilitet za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike.


2. Mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije.


8. razred Područja i teme 1. Pjevanje 2. Glazbeno-scenske vrste 3. Oratorij i kantata 4. Popularna glazba 5. Jazz 6. Elektronički glazbala 7. Glazba srednjega vijeka i renesanse 8. Glazba baroka i Bečke klasike 9. Glazba romantizma 10. Glazba 20 st. 11. Sviranje (sintesajzer), stvaralaštvo, računalo

(MIDI-oprema) –(po izboru) GLAZBENA KULTURA 8. razred osnovne škole

Područje 1. Pjevanje Sadržaj Pjesme po slobodnom izboru učitelja i učenika Prijedlozi za metodičku obradbu

Pjesme se uče po sluhu. Naučene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije.



Izborni sadržaj Više od «zadanih» petnaest pjesama. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama




Tema 2. Glazbeno-scenske vrste Sadržaj Opera, opereta, musical, balet

W. A. Mozart. Arija Kraljice noći Der Hölle Rache…(Čarobna frula) G. Puccini: Nessun dorma, arija Kalafa iz opere Turandot V. Lisinski: Zorko moja, arija Porina iz opere Porin G. Bize: Habanera, arija Carmen iz istoimene opere G. Rossini: Largo al factotum, arija Figara iz opere Seviljski brijač G. Gershwin: Summertime arija Klare iz opere Porgy & Bess J. Gotovac: Ero s onoga svijeta (završno kolo) V. Lisinski: Porin – uvertira I. Zajc: Nikola Šubić Zrinjski: - U boj, u boj J. Bock-J. Stein: Guslač na krovu: If I Were a Rich Man I. Tijardović: Mala Floramye: tropjev Šjor Bepo: arija Floramye iz 2. čina J. Strauss: Mein Herr Marquise… arija Adele iz 2. čina operete Šišmiš. J. Offenbach: Can-can s kraja uvertire ili iz 2. čina operete Orfej u

podzemnom svijetu A. Ll. Webber: Jesus Christ Superstar: Hosanna; I don’t know how to love

him A. Kabiljo: Jalta, Jalta: Zelena livada (Neka cijeli ovaj svijet) L. Delibes: Coppelia (Valcer) I. Stravinski: Ruski ples (Petruška) P. I. Čajkovski: Valcer cvijeća (Ščelkunčik) A. Hačaturjan: Ples sa sabljama (Gajane) K. Baranović: Licitarsko srce F. Lhotka: Đavo u selu


Glazbeno scenske vrste upoznaju se tako da se za svaku vrstu upozna jedan ili dva stavka – već prema raspoloživom vremenu. Verbalne informacije svode se na određenje vrste, na temeljne karakteristike (dijelovi /uvertira, činovi, slike, arija, duet, tercet kvartet, zborski, baletni odlomci/, skladatelj, pisac libreta, izvođači /orkestar, glumci-pjevači/, karakter, glavne skladatelje. Temeljna metoda: razgovor (nakon slušanja). Primjeri nisu ilustrativni. Slušaju se višekratno i u cjelini. Glazbena se vrsta konstatira na glazbenim primjerima. Ne uče se definicije. Kod obrade baleta važna je i video komponenta.

Ključni pojmovi Skladbe kao takve, tj. njihovo zvučanje Opera, opereta, musical, balet


Poznavanje konkretnih glazbenih odlomaka. Po jedan do dva cijela stavka - na razini prepoznavanja Moći svojim riječima odrediti konkretnu glazbenu vrstu. Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba. Opera, opereta, musical, balet

Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru. Npr.: I. Zajc: N. Š. Zrinjski: Romanca Zrinskog, Pjesma Jelene, U boj; J. Gotovac: Ero s onoga svijeta – završno kolo I. Krajač. K. Metikoš: Gubec beg – broj po izboru

Korelacija Nastava književnosti – književna djela kao operni predlošci Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

1. Djelomično mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti u stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Sudjelovati u zajedničkom slušanju glazbe.



Tema 3. Oratorij i kantata Sadržaj Oratorij; kantata

G. F. Händel: Mesija: Aleluja, For Unto us a Child is Born, He Shall Feed His Flock C. Orff: Carmina Burana: O fortuna, Olim lacus colueram J. S. Bach: Seljačka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so Gut, i/li neki drugi primjeri sličnih karakteristika


Kantata i oratorij upoznaju se tako da se za svaku vrstu upoznaju po dva do tri stavka (broja) – već prema raspoloživom vremenu. Verbalne informacije svode se na određenje vrste, na glavne karakteristike, glavne skladatelje (informativno) Temeljna metoda: razgovor (nakon slušanja). Primjeri nisu ilustracijski. Odabrani brojevi slušaju se višekratno i u cjelini radi upoznavanja i zapamćivanja. Ne uče se definicije.

Ključni pojmovi Glazba kao takva; Oratorij; kantata Obrazovna postignuća

Poznavanje konkretnih glazbenih odlomaka. Zapamtiti barem po dva primjera – na razini prepoznavanja. Ne treba pamtiti verbalne definicije. Cilj je glazba. Verbalne informacije svesti na najnužniju mjeru. Obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog ukusa. Obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu

Izborni sadržaj B. Širola: Braća Ćiril i Metod, jedan broj po izboru, ili neki drugi brojevi po izboru


2. Djelomično mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti u stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Mogu sudjelovati u slušanju.


Tema 4. Popularna glazba Sadržaj Slobodan izbor učitelja i učenika Prijedlozi za metodičku obradbu

Tema se određuje i obrađuje potpuno slobodno uz velik angažman učenika koji je mogu i sami pripremiti. Kao i kod ostalih glazbenih pojava i ovdje se svi zaključci donose razgovorom nakon aktivnog slušanja glazbe.

Ključni pojmovi Slobodno, prema izabranoj glazbi i sadržaju Obrazovna postignuća

Popularna, zabavna, etnoglazba, narodna glazba, tehno, rap itd. Razumijevanje mjesta i uloge popularne glazbe


2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti



Tema 5. Jazz Sadržaj Glazba američkih Crnaca, podvrste jazz, improvizacija, bogata

(sinkopirana) ritmika i metrika, sastavi. Poznati izvođači. Glazbeni primjeri po volji i dostupnosti.


Tema se obrađuje po načelu: aktivno slušanje glazbe s glazbenim zadacima, a zatim razgovor o odslušanome. Na temelju razgovora učenici donose zaključke. Poslužiti se primjerima iz jazz glazbe po volji.

Ključni pojmovi Improvizacija Obrazovna postignuća

Zvučno prepoznavanje jazza i njegovo razlikovanje od drugih glazbenih vrsta i idioma. Moći opisati karakteristike jazza na slušnome primjeru. Improvizacija, bogata (sinkopirana) ritmika i metrika, sastavi. Nekoliko poznatih izvođača.

Izborni sadržaj Dodatni glazbeni primjeri jazz glazbe Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. i 5. Djelomično mogu pratiti ovu temu.


Tema 6. Elektronički glazbala Sadržaj Elektroničke orgulje, sintetizator zvuka (sintesajzer), elektronički

klavir, «električna» gitara – na razini prepoznavanja zvuka i slike Prijedlozi za metodičku obradbu

Glazbala se upoznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih primjera. Primjeri su ilustrativni. Ne slušaju se u cjelini nego samo karakteristični dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne pišu na ploču. Konkretni primjeri po izboru i dostupnosti.

Ključni pojmovi Elektroničke orgulje, sintetizator zvuka (sintesajzer), elektronički klavir, «električna» gitara

Obrazovna postignuća Poznavanje zvuka i izgleda svakog pojedinog glazbala – na razini prepoznavanja.

Izborni sadržaj «Eksperimentiranje» s pravim vlastitim glazbalima ili u razredu (elektronički klavir, sintesajzer)


2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije; moguće su poteškoće u slušnom prepoznavanju i razlikovanju instrumenata. 5. Sintesajzer i električna gitara – prepoznati zvuk.



Tema 7. Glazba srednjega vijeka Sadržaj Stari crkveni napjevi; gregorijanski koral; glazba trubadura Prijedlozi za metodičku obradbu

Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti – kao ilustracija. Nije potrebno da ih učenici pamte.

Ključni pojmovi Gregorijanski koral; glazba trubadura Obrazovna postignuća Odrediti razdoblje srednjega vijeka

Osnovne informacije o pojavi srednjovjekovne glazbe. Korelacija Povijest; likovna umjetnost Izborni sadržaj Glazbeni primjeri po izboru Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Zavisno o stupnju slušnoga oštećenja i razvijenosti slušne percepcije mogu imati većih ili manjih teškoća. 5. Uključiti učenika samo u zajedničko slušanje.


Tema 8. Glazba renesanse i baroka Sadržaj Opera, polifonija, fuga, J.S. Bach; Prijedlozi za metodičku obradbu

Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti – kao ilustracija Obvezatno upotrijebiti primjere koji su se ranije slušali.

Ključni pojmovi Polifonija Obrazovna postignuća Odrediti razdoblje baroka

Osnovne informacije o baroknoj glazbi. Polifonija, fuga Korelacija Povijest; likovna umjetnost Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama



Tema 9. Glazba u Bečkoj klasici Sadržaj W. A. Mozart; J. Haydn; L.v. Beethoven; sonata, simfonija, gudački

kvartet; Prijedlozi za metodičku obradbu

Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti – kao ilustracija Obvezatno upotrijebiti primjere koji su se ranije slušali, ovdje kao ilustraciju, ali i kao ponovljeno slušanje.

Ključni pojmovi W. A. Mozart; J. Haydn; L.v. Beethoven Obrazovna postignuća Znati odrediti razdoblje.

Pamtiti predstavnike inabrojiti glazbene vrste. Korelacija Povijest; Likovna umjetnost Izborni sadržaj Glazbeni primjer po izboru dostupnosti Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama




Tema 10. Glazba romantizma Sadržaj Simfonija, klavirska minijatura, simfonijska pjesma

V. Lisinski, hrvatska nacionalna opera. Prijedlozi za metodičku obradbu

Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti – kao ilustracija Obvezatno upotrijebiti primjere koji su se ranije slušali, ovdje kao ilustraciju, ali i kao ponovljeno slušanje.

Ključni pojmovi Simfonija, klavirska minijatura, simfonijska pjesma Obrazovna postignuća Znati odrediti razdoblje. Imenovati nekoliko predstavnika – i to one

koji su se slušali u prethodnim razredima. Poznavati nekoliko glazbenih komada (stavaka, brojeva) iz prethodnih razreda

Korelacija Povijest; likovna umjetnost Izborni sadržaj Glazbeni primjeri po slobodnom odabiru Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama



Tema 11. Glazba 20. stoljeća Sadržaj Primjeri iz glazbe 20. stoljeća po izboru. Prijedlozi za metodičku obradbu

Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti – kao ilustracija.

Ključni pojmovi Atonalnost, disonantnost Obrazovna postignuća Osnovna informacija o suvremenoj ozbiljnoj glazbi i njezinim

karakteristikama. Moći prepoznati tu glazbu na glazbenom primjeru. Znati nekoliko značajnih predstavnika. Atonalnost; karakteristični zvučni sklopovi

Korelacija Povijest; likovna umjetnost Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Zavisno o stupnju slušnoga oštećenja i razvijenosti slušne percepcije mogu imati većih ili manjih teškoća.


Područje 12. Sviranje (sintesajzer), stvaralaštvo, računalo (MIDI-oprema) – po izboru Sadržaj Po izboru učitelja i učenika Prijedlozi za metodičku obradbu


Obrazovna postignuća U ovim aktivnostima važniji je proces nego rezultat. Samim sudjelovanjem u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilitet za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike.


2. Mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije.

Documents

Glazbena kultura 4.-8. razreda