Glazbena Terapija i Komunikacija

5/20/2018 Glazbena Terapija i Komunikacija

1/16

1 | P a g e

Muzikoterapija i njena uinkovitost kao sredstva komunikacije u

rehabilitaciji neurolokih bolesti

DAVOR KOVAEVI mag.comm.

INES BANIEK mag.mus.

U radu se definiraju glavna obiljeja i uinkovitost glazbeno terapijskog pristupa lijeenja

neurolokih bolesti. Autori razmatraju novu paradigmu komunikacijskih vrijednosti glazbe i

pristupa muzikoterapiji Davida Aldridge-a u suodnosu sa drugim znanstvenim istraivanjima.

Nastoji se dati empirijski uvid u nain i metodu rada koju u praksi provjeravaju i primjenjuju

strunjaci iz svjetske udruge za lijeenje muzikoterapijom. U kritiko-analitikom pristupu cilj

ovog rada jest komparativnim metodama analize znanstvenih teorija i istraivanja te

interdisciplinarnim pristupom utemeljeno dokazati da glazba i glazbene terapije djeluju

pozitivno na mozak i njen utjecaj na ovjeka moe se prepoznati u fizikim, emotivnim i

duhovnim reakcijama kojepomau u komunikaciji pacijenata sa okolinom i znaajno utjeu na

njihovu rehabilitaciju.Sve vie znanstvenih studijapokazuju da mogu postojati paralelne vrste

aktivnosti upojedinim podrujima glazbe i komunikacije.

1. Temeljne odrednice glazbe

Glazba je nain komunikacije, ona je sredstvo za izraavanje irokog raspona ljudskih osjeaja,

koje ljudi ponekad teko iskazuju rijeima. Tijekom povijesti, razumijevanje glazbe esto je

bilo povezano s poimanjem glazbe kao jednakih okvira srodnosti ritma i intonacija u jeziku i

glazbi. Osnovna ideja tih teorija je da glazba prati obrasce govora, i u skladu s tim obrascima

treba biti oblikovana. Glazba je uoblieno vrijeme, budui da se moe doivjeti samo u tijeku

nekog vremena (za razliku od slikarstva koje uobliuje prostor). U tom vremenskom okviru

glazba ima ritmiko ureenje svog sirovog materijala - tonova i drugih zvukova. Pored toga,

glazbu ureujemo i pomou melodije (niza tonova raznih visina) i harmonije (istovremenosti

raznih visina tonova). Tako ritam, melodija i harmonija postaju osnovni elementi glazbe.

Ritam je temelj glazbe. Ritam postoji im je zapoeo tijek izmjene zvunih pojava u vremenu

(to je zapravo definicija ritma pojam dolazi od gr. rein: tei, strujati). Glazba s izraenimritmompobuuje pokret tijela.


2/16

2 | P a g e

Nae tijelo ne ini samo materija, nego prije svega mnogobrojni ritmiki procesi (disanje,

otkucaji srca, krvotok, rad pojedinih organa) koji su usuglaeni u poliritmiku cjelinu koju

nazivamo biolokim satom. Pojedini slojevi te cjeline tee, dakle, sinkronizaciji, ali ne samo s

procesima unutar tijela, nego i onima izvan tijela. Glazba brzog i izraajnog ritma moe ubrzati

puls i podii krvni tlak. Ritam moe imati posebno izraen uinak na tijelo i njegove procese.

Potvrdu toga moemo pronai u istraivanjima koja se bave primjenom ritma u glazbenoj

terapiji. Rhythmic Entrainment Intervention Institute, institut je u New Mexicu koji prouava

primjene ritmike entrainment intervencije, skraeno REI. REI je vrsta terapije glazbom u

kojoj se upotrebljavaju rukom odsvirani ritmovi na bubnju da bi se stimulirao sredinji ivani

sustav i poboljala funkcija mozga. Kompleksni ritmovi sa 8 udaraca u sekundi ciljaju na alfa

frekvenciju modanih valova koja, kako sugeriraju trenutna istraivanja, mogu poboljati neke

simptome poremeaja panje, hiperaktivnosti, te poremeaja uenja (Strong, 1998). Vie

razliitih tonova sloenih u jedan zvuni sklop i nain na koji je vie takvih vertikalnih sklopova

organizirano u smislen slijed, ine harmoniju.

Osim tri temeljne sastavnice glazbe, danas ona dobiva i etvrtu dimenziju u kojoj se glazba

uvaava uz vid i jezik, kao vano i informativno podruje prouavanja raznih aspekata spoznaje

i psihikih procesa koje ona aktivira, ukljuujui oekivanje, emocije, percepciju i pamenje.

2. to je muzikoterapija ?!

Po definiciji E.Ruuda glazbena terapija je utemeljena na srodnim zdravstvenim tretmanima

fizikalne terapije, a temelji se na koritenju terapeutske glazbe koja djeluje na fizike, psihike,

kognitivne, bihevioralne i socijalne funkcije ljudskog bia (Ruud, 2003,:304-306. ). Istraivanja

glazbenih terapeuta dokazuju da je muzikoterapija sekundarna pomo u lijeenju kriznih

psihikih stanja( vidi ; The effects of group improvisational music therapy on depression in

adolescents and adults with substance abuse: a randomized controlled trial,Nordic Journal of

Music Therapy Vol. 20, No. 3, October 2011, 208224.).

Izravno koritenje muzikoterapije efektivno djeluje na razvijanju metoda uspjenog rjeavanja

i razumijevanja osjeaja tjeskobe i bespomonosti kod pacijenata, te uvrivanju osjeaja

sigurnosti i samopouzdanja, kao i razvijanju sigurne okoline za oputanje.


3/16

3 | P a g e

Glazbeni terapeuti tako procjenjuju emotivno zdravlje, tjelesno zdravlje, drutveno

funkcioniranje, komunikacijske sposobnosti i kognitivne sposobnosti preko reakcije na glazbu;

biraju glazbene teme, organiziraju sastanke za pojedince i skupine na temelju potreba pacijenata

koji koriste glazbu kroz improvizacije, prihvaanja sluanje glazbe, stvaranju pjesama, rasprave

o tekstovima, sviranja i uenja kroz glazbu, sudjeluju u interdisciplinarnom planiranju terapije,

te prate i evaluiraju proces izlijeenja pacijenata.

Glazbena terapija je efikasan nain lijeenja osoba s psihosocijalnim, afektivnim, kognitivnim

i komunikacijskim problemima (D. DEGMEI,2005,2). Muzikoterapija ili terapija glazbom

u svrhu lijeenja djeluje psiholoki, ali se koristi i za smanjenje boli. Komunikacija lijenika i

bolesnika nucleus je medicine orijentirane prema ovjeku, a ne prema bolesti (Brkljai.M.;

Ethical aspects of communication in medicine,medicina fluminensis 2013, Vol. 49, No. 2, p.

136-143)

3. Tjelesni doivljaj glazbe

Ljudi glazbu mogu doivjeti fizioloki (npr. promjene u brzini otkucaja srca); pokretom; kroz

raspoloenje i osjeaje; i spoznajno (kroz znanje i sjeanja, koja mogu biti osobna ili pak

povezana sa samom glazbom, odnosno stilom ili povijesnim razdobljem sluane glazbe).

injenica da se glazba viestruko procesuira (obrauje), te da ima fiziki, emocionalni i

kognitivni utjecaj, moda je klju za razumijevanje njezine snage. Vibracijsko-akustika

terapije ( VAT) je metoda koja koristi sinusoidni niskofrekeventni zvuk u terapijske svrhe. Zvuk

se na tijelo osobe prenosi vibracijsko-akustinom jedinicom. Istraivanje koje su proveli

hrvatski lijenici (Katui, Prstai, Antunovi), objavljeno na Petom hrvatskom simpoziju

Medicina i glazba (2010.g.), prikazuje efikasnost upotrebe vibracijsko-akustine terapije.

Doktori kreu od pretpostavke da primjena razliitih oblika stimulacije, poput vibracije, utjeu

na poticanje odreenih neurolokih lanaanih reakcija koje dalje djeluju na izvoenje

samoinduciranih pokreta i subjektivni doivljaj estetskog zadovoljstva. Dobiveni rezultati

potvruju da selektivnom upotrebom akustinih podraaja dolazi do poboljanih promjena u

fiziolokom i emotivnom stanju bolesnika.

Funkcionalne snimke mozga i istraivanja bolesnika sa oteenjima na mozgu dokazuju da

emocije izazvane glazbom mogu modulirati aktivnost u gotovo svim neurolokim strukturama

malog mozga. Ove strukture imaju kljunu ulogu u iniciranju, podravanju, detektiranju,

regulaciji i eliminaciji emocija koje su bitne za opstanak pojedinca i vrste.


4/16

4 | P a g e

Znanost empirijski dokazuje da dio emocija izazvanih glazbom sudjeluje u evolucijskim,

adaptivnim i neuroafektivnim mehanizmima ovjeka. Neuroanatomska i neurofizioloka

osnova za povezanost glazbe i emocija je mali mozak, "najprimitivniji" dio naeg mozga.

Mali mozak se povezuje s motorikom kontrolom, ali ini se da ima i aktivnu ulogu u praenju

takta pjesme, i to je jo zanimljivije, sudjeluje u prepoznavanju i afektivnom doivljavanju

glazbe. Amigdala je struktura u prednjem dijelu mozga u kojoj dolazi do integracije specifinih

osjetnih informacija kojima se daje adekvatna emocionalna vanost i kontekst, a elektrina

stimulacija rezultira doivljajima pozitivnih ili negativnih emocija, ovisno o tome koje jezgre

su podraene. Joseph LeDoux, neurolog u centru za neurologiju sveuilita New York

University, prvi je otkrio kljunu ulogu amigdale u emocionalnome mozgu.

LeDouxova istraivanja ukazuju na to kako amigdala, koja se ponaa kao svojevrsna stanica za

uzbunu ili neuralni alarm, moe preuzeti kontrolu nad ponaanjem ak i dok je prefrontalni

korteks jo uvijek u fazi odabiranja adekvatne reakcije.

Amigdala nam omoguuje usmjeravanje pozornosti na bitne dogaaje u svijetu. Njezine

ivane stanice reagiraju na sliku, zvuk ili dodir, a katkad na sve odjednom. Odstranjenje

amigdale rezultira smanjenjem nekih oblika straha ili smanjenjem fizikih znakova tjeskobe.


5/16

5 | P a g e

Ta prednja regija mozga kljuni je dio modanoga emocionalnog sustava. Kada doe do

poremeaja u prednjemu dijelu mozga, i najmanje odluke postaju problem.

Inteligencija i pamenje mogu ostati nepromijenjeni, ali osoba vie nije ista. Iako sposobnost

planiranja i izvoenja zahtjevnih radnji ostaje sauvana, ne postoji mogunost sagledavanjaposljedica za samoga sebe. Osobe s takvim poremeajem ne pokazuju nemir prije preuzimanja

velikog rizika, niti poznaju osjeaj nelagode pri socijalno neprihvatljivom ponaanju. ini se

da ne doivljavaju ni jednu socijalnu emociju u danim uvjetima, iako ipak doivljavaju emocije.

Osjeaji poput straha, ljutnje, tuge isree omoguavaju ljudima da se prilagode svojoj okolini

i reagiraju fleksibilnije na stres i pritisak i od vitalne su vanosti za kognitivne procese,

psiholoke reakcije i socijalno ponaanje. Povezanost sa drugim oblicima emotivnih doivljaja

potaknuti glazbom istraivalo se u studiji bolesnika od epilepsije (Gosselin, N., Peretz, I.,Noulhiane, M., Hasboun, D., Beckett, C., & Baulac, M., et al. (2005). Drugi istraivai otkrili

su dokazanu povezanost amigdale u slunoj vezi sa vokalnim zvukovima poput krikova i vike

te prosodije govora (Scott et al., 1997; Morris et al., 1999; Phillips et al., 1998 ) Zakljuujemo

da sluanje glazbe moe potaknuti biokemijske promjene u tijelu.

3. Glazba kao terapija i nain komunikacije

David Aldridge tumai pristup muzikoterapiji kao obliku komunikacije u svojoj knjizi MusicTherapy and Neurological Rehabilitation- Performing Health (Jessica Kingsley Publishers,

2005) ; Znamo da su bitne osobine ljudskog razumijevanja u svezi verbalne komunikacije i

prozodije govora tempo, boja glasa, glasnoa, visina tona. Pomou njih moemo tumaiti

smisao onoga to nam ljudi kau, posebno u odnosu na emocionalni sadraj.Vaan dio

neverbalne komunikacije ine geste kao govor tijela (pokreti ruku, nogu, glave, ramena, tijela)

i mimika kao govor lica (pokreti miia lica i oiju). Razliku u prepoznavanju gesti od drugih

ljudskih radnji koje nemaju komunikativne vrijednosti pronalazimo u tri temeljne odrednice,

obiljeja koja moraju imati; ustaljenost forme, informativnost i komunikativnost (Volos

1995:4.) Geste se dijele u devet kategorija; Geste koje izraavaju ovjekova unutarnja stanja i

osjeaje uslijed djelovanja vanjskih utjecaja; Geste koje odraavaju odnos prema drugoj osobi;

Geste koje pridodaju odreenu karakteristiku drugoj osobi; Geste koje slue kao sredstvo

dodatnog pojaavanja;geste koje se upotrebljavaju kao zatita od neega ili nekoga; Geste koje

oznaavaju koliinu;Geste zatite od neega ili nekoga; geste; Geste koje neto nareuju ili

izraavaju elju; Geste za iskljuivanje govora i na kraju obredne geste (Volos 995:56.)


6/16

6 | P a g e

Geste, kao i mimika, prate govorni izraz tako da otkrivaju emocionalno stanje govornika i

njegove stavove prema drugim sudionicima komunikacije i situaciju u kojoj se govornik nalazi.

Istraivanje iz Izraela bavilo se kategorijama aktivnosti koje djeca ispoljavaju u glazbi i u

komunikaciji: samosvijesti, sluanje, oponaanja, dijaloga i suradnje (Brand, Bar-Gil;Min-Ad:

Israel Studies in Musicology Online;2010, Vol. 8 Issue 1/2, p57). U svakoj od tih podruja,

glazba se moe koristiti za poboljanje meusobne komunikacije. Problem nastaje u pitanju

kako znamo da druga osoba komunicira s nama ilipokuava komunicirati!? U terapijskom radu

s djecom usuglaavanje pokreta ruku i oiju promatrano kao gesta i koordinirano sa sluanjem

glazbe, glavna nam je toka u postizanju komunikacije. Poznato je iz studija o djejem razvoju

kako je gesta temelj sposobnosti za komunikaciju.Istraivanje provedeno u kolamaje utvreno

da je glazba nudi medij za bolje osobno izraavanje, te potie toleranciju, razvija misli i

prihvaanje razliitosti. (Giles 1991; Portowitz & Brand 2004; Storr 1992). Glazbeni dijalog

kao oblik improvizacije lako dostupne djecipotie samostalnu glazbenu kreativnost i pomae

neverbalno izraavanje emocija. Te ima vanu ulogu u povezivanju glazbenih aktivnosti i

meuljudske komunikacije.

Kada znamo da je gledanje i sluanje to drugi ine bitno za razumijevanje i da je to neophodan

element za izraavanje gestama, treba znati i da su upravo to elementi koji nedostaju kod djece

s degeneracijskim bolestima. Nedostatak vremenske koordinacije uzrok je da se pokreti nemogu uskladiti i tada komunikacija nestaje. Glazbena terapija ima snagu da razvija taj

potencijal koordinacije pokreta i omogui poetak komunikacije. (Aldridge,2005:36).

Komunikacija se temelji na povezivanju zajednikog ponaanja, svojeg i onog sa drugima.

Kada se takav temelj uniti mi gubimo vlastiti smisao i doivljaj sebe u odnosu prema drugima

i drutvu. Mi tada gubimo smisao onoga to nam je initi i to radimo s drugima.ivimo izvan

svoje kulture, tog sustava koji ukljuuje vjerovanja, rituale, izvedbe, umjetnike forme,

obrasce ivotnih stilova, simbole, jezik, odjeu, glazbu, ples i bilo koji oblik ljudskog

izraajnog, intelektualnog i komunikativnog ponaanja koje je povezano sa zajednicom tijekom

odreenog vremenskog perioda (Danesi 2008: 2). Kvaliteta iskaza, izraavanja, kao i mnogih

gesti je u spontanoj izraajnosti. Kod senilnih ili mentalno bolesnih pacijenata, izazov terapije

je da se iz spontanog izraavanja zvukom proizvede refleksivni namjerni iskaz. Glazbenom

terapijom stvaramo zajedniku vremensku dinamikukoja nudi osnovu za spontano izraavanje,

omoguuje ponavljanje unutar glazbene forme, a time i saima pozornost i nudi mogunost za

ispravke.


7/16

7 | P a g e

Kao i u svakom djelovanju kreemo od temeljnog, - to taj dogaaj znai, prema namjeravanom

djelovanjuto bislijedee trebalo uiniti kao smisleni odgovor na radnju. Tada iskaz postaje

artikuliran jer je ponuen kontekst razumijevanja i taj kontekst je ono to stvara odnos i postoji

u vremenu. Temeljno svojstvo mentalnih sposobnosti je da se mogu razjasniti u verbalnim i

glazbenim izriajima, gestama i tjelesnim ekspresijama.

Glazbena terapija ovdje slui da uspostavi obrasce znaenja. Sr takvog razumijevanja je u

vremenu. Vrijeme je kako su dogaaji organizirani i kako im pridodajemo svojstva u znaenju

i promijeni (Tabboni,2001). Nain na koji mi doivljavamo vrijeme moe biti vieznaan i dio

je nae osobnosti, kulture i meusobnih odnosa. Prekid dijaloga stvara tiinu, tvrdi Gurewitch.

Oblikovanje reenice kroz sintaksu, izbor rijei, ritam i melodija govora u stvaranju dijaloga

slina je kompoziciji glazbene teme. Kao u govoru i dinamika glazbe jest napetost izmeu tiinei zvuka. utnja je osnov za tumaenje, odnosno razumijevanje onoga to je vidljivo. Doivljaj

koji stvara zvuk i tiina sukladno je (usklaeno) osjeaju za vrijeme. Kada nedostaje

usklaenost vremenskog trenutka (timing) nestaje i jedinstvo pokreta, izraaja ili geste. Terapija

glazbom ispunjava tu prazninu i nudi pacijentu izlaz iz nastale tiine. U promiljenoj terapiji

glazbena izvedba se koristi u irokom smislu primjene- kao gesta, ton, izriaj, vibracija

instrumenta, ritam. ivot poinje i zavrava s dahom. Blage tjelesne promjene su izazvane

promjenama u mehanizmima disanja. Osim toga, mentalne promjene su takoer pod utjecajemdisanja. Nae ope stanje blagostanja ovisi o ritmikim ciklusima disanja unutar nas. Slino

tome, emocije mogu promijeniti ritam disanja - kada smo postali previe uzbueni gubimo

kontrolu nad dahom. Povratom kontrole nad ritmom udisanja pojaava seravnoteauma i tijela.

I ne samo to, mi smo takoer sposobni uspostaviti vezu sa svijetom oko nas, kroz disanje. No,

zaboravljamo ovu osnovnu djelatnost sve do trenutka kad postanemo bolesni. Disanje prua

temelj ljudske komunikacije nakon to se izgradi ta usklaenost organizma koju zovemo

zdravljem. Neki ljudi muzikoterapiju tumae kao energetsku medicinu, ali energija sama po

sebi nije dovoljna, ona se mora oblikovati i realizirati kroz formu. Stoga D. Aldridge

muzikoterapiju tumai kao izvedbenu medicinu, slino umjetnosti. Temelj te spoznaje jest

izgradnja sebe u vremenu sada kojese iri. Bit muzikoterapije je da tako i djeluje, jer nudi

vremensku strukturu za dogaaje koji nam olakavaju spoznaju ritam kao temelj svijesti. U

sreditu ove vremenske usklaenosti je ritam disanja.Kontrolom disanja postiemo meusobnu

povezanost i skladnost funkcija tijela to nas ini zdravim.


8/16

8 | P a g e

Proces neuroloke rehabilitacije potie nas da se vratimo u ono stanje naeg tijela unutar kojega

se moemo osjeati ugodno i prepoznavati sebe i svoju osobnost kroz skup ivotnih navika koje

osjeamo i razumijemo. Aldridge je vrio detaljna ispitivanja pomou testnih instrumenata

kako bi se uvjerio da muzikoterapija pouzdano utjee kod djece s neurolokim problemima na

poboljani razvoj sluha, pokreta ruku i koordinacije pogleda oija, sve do boljeg razumijevanja

(1996). Kusatz je u svojoj doktorskoj studiji radio istraivanjeo posebnoj vrsti sveobuhvatne

terapije za pacijente koji boluju od tinitusa. Kod ljudi bolesnih od multi skleroze muzikoterapija

je dokazano djelovala na poveanju samopouzdanja, smanjenju depresije i zabrinutosti.Ljudi

oboljeli od neurodegenerativnih bolesti imaju ogranieno razumijevanje vremena. Primjeeno

je da pacijenti sa Parkinsovom bolesti takoer imajuporemeaj vremena i odraavanje toga na

emocije i pokret (Kremer and Starkstein,2000,Thaut and McIntosh 1999); kod Alzheimerove

bolesti postoji nedostatak memorije i protonosti(Aldridge and Aldridge 1992; Aldridge and

Brandt 1991). Fenomen sumraka u bolestima demencije je fizioloka promijena pri emu je

izgubljena vremenska struktura koja koordinira aktivnosti i temperaturu (Volicer et al. 2001).

Neuroloki i miino-kotani sustavi zahtijevaju usklaenost vremenske dinamike.Konano i

ponaanje je vremenski strukturirano i unutar njega je organizirano vrijeme u kojemu

usklaujemo nau komunikaciju. Predosjeanje dogaanja i usklaenost reakcije zahtijeva

vremensku dinamiku utemeljenu na panji (Keijzer 1998). Kod zajednikog sviranja

improvizirane glazbe ak i teko invalidni pacijenti imaju sposobnost predvianja dogaaja i

koordinacije svojeg ponaanja unutar konteksta fleksibilne glazbene vremenske dinamike

(Aldridge,2005). Program poliritminog afrikog bubnjanja kao vida psihijatrijske

rehabilitacije pokazao se izrazito uspjenim (Longhofer, 1993). Klijenti su bile osobe sa

dijagnosticiranim manino-depresivnim poremeajem raspoloenja i shizofrenijom. Ishodi za

klijente su bili izrazito pozitivni: osjeaj postignua poveao im je osjeaj kompetencije,

identifikacija s grupom dala im je osjeaj podrke, te se kroz koncerte i nastupe realizirala

potreba da konstruktivno pridonose zajednici. Iako takav ishod moe biti posljedica bilo koje

aktivnosti u kojoj bi klijenti bili uspjeni, pridaje se vanost poliritmikog bubnjanja kao

jednom od terapijskih sredstava. Na isti nain na koji ponekad reagiramo na glasnu buku,

moemo i trenutno reagirati na zvuk glazbe bez svjesnog razmiljanja. Kako glazba mijenja

ritam, raspon visine glasova i boju, te e se promjene pratiti i na e autonomni ivani sustav

reagirati. Te se promjene prate i na vioj razini, te im se pridaje znaenje.


9/16

9 | P a g e

Ovdje su vana naa oekivanja o prirodi glazbe koju sluamo. Ako se glazba ne slae s naim

oekivanjima, vjerojatno je da emo na nju emocionalno reagirati. Glazba postavlja oekivanja

i tenje kod sluatelja koji su upoznati s odreenim stilovima. Ovisno o nainu na koji e se ta

oekivanja ostvariti ili razrijeiti moe doi do razliitih emocionalnih reakcija.U skladu s tim

pretpostavlja se da se promjenom nefunkcionalnog naina miljenja mogu postii eljene

promjene u ponaanju i emocionalnom doivljavanju (Dobson, 2001).

4. Terapije za lijeenjeneurolokih bolesti koje se primjenjuju u psihologiji

Znanstvena iskustva iz psihologije vezana uz gore navedene bolesti pokazuju da je Kognitivno-

bihevioralna terapija popularna metoda rada s pacijentima kod kojih su primjeeni neurolokiporemeaji koji stvaraju drugaije vrste bolesti (bipolarni poremeaj u ponaanju, manina

depresija, shizofrenija i dr.). Ukratko, to je terapija koja istrauje odnose izmeu osjeaja, misli

i ponaanja. U dijalogu sa pacijentima, otkrivajui obrazac u nainu razmiljanja psiholozi

zakljuuju da su uz znaajne bioloke i okolinske utjecaje najei uzroci poremeaja: deficiti

vjetina, nauene maladaptivne (samoporaavajui emotivni i misaoni obrasci) reakcije na

stres, iskrivljenja i pogreke u osobnoj percepciji dogaaja, uzronosti i osobnom kapacitetu za

suoavanje.O tome su govorili i muzikoterapeuti, naveli smo Dobsona - izreenu tvrdnju dase promjenom nefunkcionalnog naina miljenja mogu postii eljene promjene u ponaanju i

emocionalnom doivljavanju (Dobson, 2001). Tu eljenu promjenu u ponaanju i

emocionalnom doivljaju psiholozi nazivaju usredotoenom svjesnosti. Usredotoena svjesnost

(Mindfulness) se moe razviti kroz trening koji omoguuje ljudima da promijene nain na koji

se osjeaju i misle o svojim iskustvima, posebno onim stresnim. Vjebanjem se razvija

unutarnja svjesnost koja nam omoguuje da prema sebi i drugima razvijemo otvoren,

suosjeajan i prihvaajui stav.Dok je klasina kognitivna terapija usmjerena je na promjene u

sadraju, pa ak i u strukturi miljenja (sheme), tzv. trea generacija KBT (metakognitivna

terapija, mindfulness, acceptance & commitment) je vie usmjerena na odnos pojedinca prema

vlastitim mislima i procesima miljenja. U procjeni se problemno ponaanje izdvaja iz

kompleksnog ponaanja pojedinca te se opaa i mjeri u funkcionalnom odnosu s okolnostima

koje mu prethode i koje nakon njega slijede (Ani, 2003).


10/16

10 | P a g e

Poseban se znaaj daje procesima kao to su: panja (selektivna usmjerenost, osobito sebi

usmjerena panja ili panja usmjerena na unutranje senzacije,samoudubljenost), pamenje

(selektivno dosjeanje prolih neuspjeha ili prizivanje drugih sjeanja koja podravaju

negativnu sliku o sebi), zakljuivanje (pristranost, kognitivne distorzije), miljenje (zabrinutost)

i ponaanje (osobito izbjegavanja i ponaanja usmjerena na traenje sigurnosti). Ipak,

psiholozima u tome glazba nije sredstvo komunikacije i temelj za terapiju. D.Aldridge promilja

u duhu ovih spoznaja psihologa kada govori da je organizacija i objedinjeno iskustvo u ovjeku

najvanije kroz integraciju ponaanja (behavioural) jer za njega osoba sa iskustvom nije samo

skup modanih aktivnosti ve utjelovljena misao spojena sa okolinom, tako on svijesnost naziva

ekologijom dogaaja i ideja (Aldridge,2000). Kognitivni pristup mijenja ponaanje promjenom

pogrenih uvjerenja, koja podravaju neeljeno ponaanje, uvoenjem pozitivnih uvjerenja i

motivacije za promjenu ponaanja temeljem kognitivne terapije-psihoedukacije i terapije

jaanja motivacije, Bihevioralni pristup je preoblikovanje ponaanja zasnovanog na

uvjetovanom uenju, a ukljuuje intervencije kojima je cilj prekinuti klasini uvjetovani

odgovor. Osnova za kognitivno bihevioralne terapije je teorija uenja, usmjerena na

neprilagoeni obrazac ponaanja, promjenu motivacije, kognitivnih otpora i uenje vjetina.

(WHO Guidilines, 2009.)

Meutim,za razliku od analiza i empirijskih zakljuaka muzikoterapeuta, jedan od aktualnihproblema primjene KBT je prijenos rezultata istraivakih studija u svakodnevnu kliniku

praksu (nedovoljna diseminacija empirijski potvrenih tretmana), kao i dostupnost efikasnih

strategija pojedincima kojima mogu biti korisne i izvan psihoterapijskog okruenja.Kada bi

pronali rezultate eksperimenta koji spaja kognitivno-bihevijoralne tehnike i glazbenu terapiju

moda bi rezultati uspjeha kod pacijenata bili i vei, no autori ovog teksta nisu pronali ni jednu

znanstvenu studiju koja vodi u tom smjeru.

5. Primjeri ciljanih utjecaja glazbe na svijest

Navedene metode, u onom dijelu gdje utjeu na preoblikovanje i promjenu uvjetovanog

ponaanja,mogu postati i alat za manipulaciju u sredstvima masovne komunikacije. Primjerima

smo pokazali u kojoj mjeri glazba postaje sredstvo komunikacije.Ovdje sad analiziramo kada

glazba moe biti sredstvo manipulacije u komunikaciji.


11/16

11 | P a g e

Danas, u suvremenom svijetu, moemo koristiti glazbu da bi manipulirali svojim

raspoloenjem, izazivanjem uzbuenja i raznih osjeaja i stvorili okruje koje moe snano

utjecati na nain na koji drugi ljudiosjeaju i ponaaju se. Ljudi mogu, a to i ine, glazbom

potpomagati oputanje, svladavati snane osjeaje, kreirati pravo raspoloenje za izlazak,

stimulirati koncentraciju, ukratko, mogu utjecati na to da se osjeaju ugodno i sigurno.

Svjetska istraivanja u komunikologiji, sredstvima masovne komunikacije, psihologije i

sociologije prepoznaju pojam nesvjesnih (subliminalnih) poruka. Subliminalna percepcija

zapravo znai zamisao da je mogue utjecati na ljudske misli, osjeaje i ponaanja kroz razne

podraaje bez svjesnog znanja osobe na koju se utjee. Subliminalno oglaavanje je tehnika

koja se koristi metodom izlaganja potroaa glazbi i zvuni efektima, slikama proizvoda,

nazivima proizvoda i drugim marketinkim podraajima. Istraivanja su pokazala da dolazi dopromjena u osjeajima, vjerovanjima, nagonima, ponaanju.Uinci subliminalnih podraaja

potaknuti glazbenim efektima su potvreni na velikom broju mjerljivih ponaanja, od kratkih

semantikih uinaka do ozbiljnih uinaka na emocionalniivot pojedinca i donoenja odluka.

Prvi prepoznati uinak je Projekcija. To je fenomen pri kojem osoba sve svoje neeljene

osjeaje, misli, nagone, elje, projicira na nekog drugoga. Poricanje, kao drugi efekt, koriste

pojedinci, grupe, nacije itd. kako bi se obranile od uznemiravajuih osjeaja, kontradikcija,

misli ili dogaaja. Neugodne situacije se jednostavno prikau kao nepostojee. Odgovornost ilikrivnja se projicira na nekog drugog. Represija i poricanje su esto povezane i nerazdvojive.

Poricanje je podsvjesni mehanizam koji doputa bijeg iz svjesnog stanja i/ili

(samo)odgovornosti. Poricanje se moe razviti u snano uvjerenje. esto je ukljueno u

religijske razmirice, brane konflikte, ksenofobiju te se smatra aspektom slijepog vjerovanja.

Dokazano je da nesvjesne poruke utjeu na snove, pamenje, razinu prilagodbe, svjesnu

percepciju, verbalno ponaanje, emocionalnu reakciju, ponaanja vezana uz nagone i

perceptivnu granicu. Subliminalno uvjeravanje je najuinkovitije kod subjekata kod kojih ne

postoji vrst i dobro strukturiran otpor pri konfrontaciji s navikama i vjerovanjima. Ponaanje

i vrijednosti koja izazivaju, subliminalni podraaji imaju sline efekte kao i posthipnotika

sugestija. Kao i u hipnozi za neke osobe je vrlo teko pruiti otpor uputama koje nisu svjesno

iskusili, bez obzira na to koliko besmislenima se te upute inile.


12/16

12 | P a g e

Libert, Alberts, Wright i Feinstein su bili vjerojatno prvi znanstvenici koji su pribavili fizioloke

dokaze za postojanje subliminalne percepcije. U svojim eksperimentima su stimulirali kou

svojih ispitanika, ali na suptilan nain tako da ispitanici nisu nita osjetili. Istodobno mjereni

evocirani potencijali su pokazali promjene u elektrinom polju mozga. Ta mjerenja su pruila

dokaz da je dolo do modane aktivnosti kao rezultata percipiranja informacija koje nisu dole

do razine svijesti. Metode kao to su Avatar ili Excalibur direktno se koriste rijeju kao

sredstvom kreiranja, a sustavi kao to je Silva metoda ili Autogeni trening indirektno jer

upotrebljavaju afirmacije verbalno oblikovane sugestije - kao sredstvo programiranja

nesvjesnog uma. Postoji, naime, odreena razlika izmeu programiranja nesvjesnog uma i

kreiranja eljene realnosti nesvjesni um programira se ponavljanjem u svrhu memoriranja

odreenog programa, a poeljna realnost kreira se intencijom, vizualizacijom i verbalnim

izraavanjem.

Zlatko Milia, proelnik Odsjeka za pedagogiju na Sveuilitu u Osijeku, navodi u svom tekstu

Subliminalne poruke i tehnike u medijima, dobar primjer za primjenu glazbe u nesvjesnim

porukama na filmu. On kae da subliminalne poruke mogu biti skrivene i u relativno

jednostavnim verbalnim ili glazbenim iluzijama. Pozadinski su zvukovi obino sastavljeni od

vie slojeva. Za te slojeve zvuka uobiajeno je da se odvojeno snimaju i miksaju. iroka lepeza

razliitih dimenzija zvuka intenzitet, brzina, meuodnosi i kvaliteta tona mogu se posebnoizraditi kako bi odgovarali odreenoj sceni. Kada je kreiran pozadinski zvuk za neku scenu,

glazbu je mogue integrirati da bi se postigao. dramatian efekt ili emocionalno pripremanje

publike za razvoj dogaaja. Tiine su takoer dimenzije zvuka.Postoji na desetak razliitih

elektronskih tiina, od kojih svaka proizvodi primjetnu reakciju kod publike. Nita od

navedenog, ukoliko je dobro konstruirano, publika ne moe svjesno primijetiti. Postoje pet

naina kako se ciljane rijei mogu ugraditi u glazbenu strukturu; prvi je nain da se ciljana rije

ili poruka ugradi ispod granice slunog praga i tako je skrivena unutarglazbenog motiva. Drugi

nain je da se rije ugradi u melodiju i prepoznaje se unutar usporenog tempa sviranja teme ili

reprodukcije unazad i pomijeane su ispod granice percepcije (Walker, 1987), Trei je nain da

su unatrag emitirane poruke ugraene podsvjesno, etvrti je nain da su poruke visokopropusno

filtrirane u zvunom spektru frekevencija oko 15kHz te se nazivaju tihe subliminarne poruke,

a peti je nain da su subliminarne poruke skrivene u dvostruko bre ritmu emitirane glazbe.

Studije dokazuju kako tempo u glazbi i ritam u srazu sa glazbenim ukusom potroaa izravno

djeluju kao utjecaj na izbor glazbe kod potroaa, a uz odreeni stil glazbe i na dulji boravak

potroaa usupermarketima ili restoranima (Groenland & Schoormans (1994).


13/16

13 | P a g e

Zakljuuju da glazba moe utjecati na ocjenu kvalitete i izbor proizvoda dvojako ; kao prvo

glazba moe stvoriti sklonost i svianje kod kupca u odnosu na proizvod i glazbu i obratno,

osjeaj koji se pobudio kod potroaa sluajui odreenu glazbu moe ga trajno ve zati uz taj

proizvod. Daljnje istraivanje (North, Hargreaves & McKendrick,1999.:271-276) to dokazuje

na primjeru koritenja stereotipa narodne domoljubne glazbe kao to su zabavljake grupe

trubaa i harmonikaa po njemakim pivnicama Bierkeller ili francuske harmonike. Dakle

oni su koristili francusku narodnu glazbu, istovremeno toili i francuska vina, a da bi poveali

prodaju vina i obratno. Uz njemaku folk glazbu i vina poveali su prodaju njemakih vina.

Kupci su u anketama izjavili da su bili svjesni tih uinaka.Pogodna glazba pomae ljudima

ujutro lake ustati i razbuditi se, lake raditi neki monotoni posao, daje poticaj i ini nas

slonima pri radu, popravlja raspoloenje i komunikativnost u nekom drutvu, smanjuje umor,

pobuuje apetit za jelo (Breitenfeld, 1971).

6. Filozofski pristup doivljaja glazbe

Utjecaj glazbe na emocije moe se pojasniti i rijeima filozofa. Glavna snaga glazbe lei u

njezinoj slinosti sa spiritusom, te sve to se uje zrakom ini najjai utjecaj na osjetila, tvrdio

je F.Bacon. ujnost je glavni pokreta prijenosa uenja i komunikacije, analizira Baconova

shvaanja Penelope M. Gouk, temeljem razrade tih shvaanja indirektno iznesenih u djelima

Sylva i kasnije u De augmentis scientiarum. (prema Gouk,1984:143.). Osjeaji ujnosti i vrsta

glazbe razliito utjeu na ovjekovo ponaanje, gdje razliita vrsta glazbe moe ohrabriti i

uiniti borbenim ili ga pak neka druga glazba moe uiniti mekanim, suutnim i slino. Uzrok

je u tome da osjeaj ujnosti djeluje na duh neposrednije nego druga osjetila, te da harmonija

mijenja prirodu duha, ak i kad je objekt odsutan, a estim utjecajem na njega stavlja ga u

poseban poloaj. Uslijed toga shvaamo da melodije i zrak, ak u vlastitoj prirodi, imaju u sebi

neki afinitet s osjeajima, te tako mogu postati vedre melodije, bolne melodije, sveane

melodije, vodei ljudske due prema samilosti, borbenosti i sl. Bacon smatra da melodijenadilaze duh, odnosno imaju predispozicije za kretanje duha u sebi, a razliiti zvukovi i

melodije sviaju se razliitim narodima i osobama, sukladno simpatijama koje oni imaju u svom

duhu. Iako je ovo shvaanje utjecaja glazbe na ovjeka izrazito filozofsko, moemo vidjeti

koliko su Baconove ideje srodne kasnijim razmiljanjima teoretiara glazbe i znanstvenika.

Sjetite se Mozarta koji je boanskim nadahnuem mogao glazbu doivjeti u mislima i pretvoriti

je u formu i oblik nota, stvarajui partiture za instrumente kojima bi ta izvedba u redoslijedu

nota, intonaciji, tempu i nainom izvedbe na glazbenom instrumentu, a uz pomo vjetinu istrast glazbenika prenijela emocije i doivljaj u komunikaciji sa sluateljima.


14/16

14 | P a g e

7. ZAKLJUAK

Kada izgubimo smisao i sposobnost za stvaranje govora postajemo svjesni koliko smo

ogranieni u predstavljanju vlastite osobnosti. Glazbena terapija tad postaje sredstvo za

izraavanje komunikacije u razliitim formama.Ona ima potencijal da stvara komunikaciju,

pobudi kognitivne sposobnosti i upozori nas na preostale komunikativne sposobnosti. Glazbena

terapija zadovoljava potrebe pojedinih pacijenata i njihove karakteristike osobnosti. Promie

dijalog i odravanje identiteta. Iznova ujedinjuje osobu unutar komunikativne ekologije i

sprjeava izolaciju.Muzikoterapija takoer nudi vremensku strukturu za obradu privremenih

informacija unutar koje se moe obnoviti osjeaj trenutka upotrebom gesti, naine izraza

povezujui dogaaje i sposobnosti prepoznavanja. Time omoguuje i motivira sudjelovanje i

komunikaciju bez ovisnosti o upotrebi govora.

Glazbena terapija je komunikacijski postupak pri kojem se glazba upotrebljava kao medij sa

svrhom ponovnog uspostavljanja integriteta osoba koje pate od duevnih, tjelesnih, kao i

poremeaja u ponaanju. Lenga i Shawa, (1991., str. 229258.)

Ove odrednice potvrene su kroz znanstvena istraivanja i praktian rad sa bolesnicima.

Mjerljive su u svojim pozitivnim efektima, a podsjetimo da je Svjetska zdravstvena organizacija

definirala kvalitetnu komunikaciju kao jednu od pet vjetina neophodnih za zdrav i sretan ivot.

Glazboterapija djeci omoguava smanjenje osjeaja boli, tjeskobe, oputanje i stvaranje

osjeaja ugode, to je izravan utjecaj na mentalno zdravlje kroz odgojno-obrazovne procese s

ciljem poboljanja kvalitete ivljenja. Glazbenoterapijska znanja nisu dovoljna u postizanju

znaajnijih rezultata u ovoj oblasti nego ih je potrebno nadopuniti medicinskim, psihologijskim,

glazbenim i - prije svega glazbenopedagokim spoznajama, stvarajui timove koji edati

odgovore zahtjevu vremena u suvremenom svijetu koji stvara iz dana u dan nove vrste

psiholokih bolesti.


15/16

15 | P a g e

8. LITERATURA

Aldridge D.: Music Therapy and Neurological Rehabilitation- Performing Health (Jessica

Kingsley Publishers, 2005)

Giles, M.M.A Music Art Program to Promote Emotional Health in Elementary SchoolChildren,Journal of Music Therapy, 28(3) (1991): 135-48.

Portowitz, A. & Brand, E.(2004). Helping children learn: The contribution of mediated

music lessons to the cognitive development of at-risk elementary school children.

Proceedings, Themusical worlds of children, ISME, Early Childhood Commission, July 5-10,

Barcelona: Escola Superior de Musica de Catalunya.

Brkljai.M.;Ethical aspects of communication in medicine,medicina fluminensis 2013, Vol.

49, No. 2, p. 136-143

Yadira Albornoz: The effects of group improvisational music therapy on depression in

adolescents and adults with substance abuse: a randomized controlled trial,Nordic Journal of

Music Therapy Vol. 20, No. 3, October 2011, 208224

Brand, Eva; Bar-Gil, Ora; Min-Ad: Israel Studies in Musicology Online;2010, Vol. 8 Issue

1/2, p57

Longhofer, J. and Floersch, J. (1993). African drumming and psychiatricrehabilitation.Psychosocial Rehabilitation Journal, Vol. 16, Issue 4, 3-11.

North, A.C. i Hargreaves, D.J. (2003). Is music important? The Psychologist 16, 410- 416;

North, A. C., Hargreaves, D. J. & McKendrick, J. (1999). The influence of in-store music

on wine selections. Journal of Applied Psychology, 84, 271-276.

Milia Z. (2013) Subliminalne poruke i tehnike u medijima,Nova prisutnost 11 (2013) 2, 293-

312

Radovan M (2009): Aristotel i F. Bacon o biti i ulozi glazbeMagistra Iadertina, 4(4)

Aristotel, Politika, Zagreb, 1992., Platon, Drava, Zagreb, 1997. Platon, Zakoni, Zagreb,

1957.Aristotel, O dui, Zagreb, 1987., Francis Bacon, Novi organon, Zagreb, 1986.

The Internet wiretas edition of THE NEW ATLANTIS by Francis Bacon (written in 1626),

From Ideal Commonwealths, New York, 1993.

RUUD E.(2003), A Comprehensive Guide to Music Therapy. Theory, Clinical Practice,

Research andTraining, Musicae Scientiae 2003,


16/16

16 | P a g e

Schlaug G,Norton A,Overy K.,Winnern E.(2005).Effects of Music Training on the Childs

Brain and Cognitive Development,Y. Acad. Sci. 1060: 219230

Sraki M (2006) Glazba kao odgojni faktor, Izlaganja sa znanstvenog skupa Revitalizacija i

zatita fisharmonike,Peter Titz iz 19. stoljea kao doprinos hrvatskoj organologiji, Anali

zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku, 22, str. 7-114

Strong, J. (1998). Rhythmic Entrainment Intervention (REI), Open Ear Journal,2/98.

Walker, M. W. (1987). How to produce forward/backward recordings (without supernatural

guidance). Popular Music and Society, 11(2), 1-3.

Documents

Glazbena Terapija i Komunikacija