Globalizacijski procesi-P.pdf

1- 1

Blok 2

1- 2Blok 2:

globalizacijski procesi

Evolucija globalne ekonomijeFaktori savremene globalizacijePromjene strukture globalne ekonomijeOstala područja globalizacijeMjerenje stepena globalizacije

1- 3Evolucija globalne ekonomije:

različitost pogleda - 1Različite teze o napretku globalizacije, o nivou dostignutog stanja ili o tome da li globalizacija ima evolucijski karakter ili karakteristike revolucijeHeld - globalizacija je serija procesa koji dolaze i odlaze u ritmičkim valovima. Historijski se mogu indentificirati četiri glavna perioda globalizacije:

predmoderna globalizacija - od početka humane civilizacije do Renesanserana moderna globalizacija, koja traje od 1500. godine do 1850. godinemoderna globalizacija, koja je bila na djelu od 1850. godine do 1945. godinesavremena globalizacija, koja je počela 1945. godine i koja još traje.

Williamson - temelji globalizacije je kapitalistički sistem, koji je nastao i utvrdio se na specifičnim geografskim lokacijama, a zatim se raširio i na druga područja svijeta. Po njemu se mogu uočiti četiri različite globalizacijske epohe:

Dvije pro-globalneepoha II. – prvi globalni vijek od 1820. do 1913. godineepoha IV. – drugi globalni vijek od 1950. do 2002. godine

dvije antiglobalneepoha I. – antiglobalna merkantilistička restrikcija od 1492. do 1820. godineepoha III. – antiglobalno povlačenje od 1913. do 1950. godine) godine

Svaki val ima svoje specifične pokretače i karakteristike, te posljedice


različitost pogleda - 2

U opsežnoj studiji Svjetske banke o globalizaciji (Globalization, Growth and Poverty), Paul Collier i David Dollar dokazuju da se u dosadašnjoj ekonomskoj historiji svijeta mogu indentificirati tri vala globalizacije

prvi, od 1870. do 1914. godinedrugi od 1950. do 1980. godinetreći koji je počeo 1980. godine

Izgleda da je najbolje da se analiza historije globalizacijskih tokova utemelji na konceptu globalizacije kao evoluciji globalizacijskih procesa i njihovih uspona i padova, koji su se događali tokom četiri različita vremenska perioda:

Predglobalizacijaglobalizacija ranog kapitalizmaindustrijska globalizacijasavremena globalizacija

1- 5

Globalizacija je počela kada su ljudi izmislili novac kao instrument zamjene za robe, ili kada su stari Feničani prvi u starom svijetu otvorili trgovinske ruteEkspanzija mediteranske trgovine je bio nagovještaj za globalizaciju. I tada kao i sada, barijere su bile nivo dostupne tehnologije, kvalitet ekonomskog znanja i politička nesposobnostU uslovima male brzine širenja tehnologije glavni pokretači globalizacije su bili politička i vojna carstva, rađanje i širenje monoteističkih religija, te masovne migracijeTrgovinske rute su bile prve globalne veze preko kojih su sirovine, hrana i luksuzna roba dostavljane u druge udaljene regije i civilizacije

Kopneni “put svile” je bila najstarija trgovinska ruta koja je povezivala dvije najveće tadašnje civilizacije: rimsku i kineskuRimsko carstvo je zajedničkom valutom, mrežom rimskih puteva i vojnom mornaricom kontroliralo cijelo područje Mediterana i razvijalo trgovinu sa Indijom, Kinom i Sjevernom AfrikomRazvoj i brzo širenje islama nije bio moguće bez uspostavljanja afričkih trgovinskih ruta, koje su povezivale islamski svijet sa Evropom i razvijenim afričkim carstvimaVikinške rute su stimulirale ekonomski razvoj sjevernih evropskih carstava od Kijeva do Dublina, te uspostavile prve kontakte evropske civilizacije sa stanovnicima Sjeverne Amerika i Kanade Indijska okeanska trgovinska ruta je bila idealna za masovni transport i trgovinu raznim robama, kao i inspiracija španskih i portugalskih kraljeva, trgovaca i pomoraca, koja je dovela do otkrića američkih kontinenata.

Najbolja paradigma globalizacije ovog perioda je Marco Polo koji je želio da upozna tadašnje krajeve svijeta, ali i njegovi sponzori, čiji su interesi bili ekonomska ekspanzija, razvoj trgovine i povrat kapitala. Oni su zagovarali ekonomsku globalizaciju, iako tada nije niko upotrebljavao tu riječ, baš što se ni feudalizam tada nije nazivao feudalizmom

Evolucija globalne ekonomije:predglobalizacija


otvaranje svjetske trgovine


počesci globalnog evropskog businessaEfekti „putovanja otkrića” na trgovinu, faktore migracije i globalizaciju su bili vrlo različitiNema sigurne evidencije da je rast trgovine uticao na snižavanje trgovinskih barijera, promjenu faktora relativnih cijena, apsolutnog životnog standarda i GDP per capita, što je karakteristično za svaku globalizacijuSve pozitivne efekte „otkrića” i produktivnosti u transportu su anulirale visoke marže trgovinskih monopola, carine, necarinske restrikcije, ratovi i pirati, što je period merkantilizma učinio „antiglobalističkim”Počeci globalnog kapitalizma se vežu za razvoj međunarodnog bankarstva i trgovine. Glavni igrači su:

Banka Medici iz Firence, bankarstvo i trgovina porodice Fugger iz AugsburgaMuscovy Company kaoja je bila prva kompanija koja je emitirala dioniceHanza Liga iz Lubecka i Merchant Adventuers Company iz Londona – koje su bile prvi organizatori međunarodnih business operacija i preteče savremenih TNCŠpanske i portugalske pomorske trgovinske rute


rani evropski business


rađanje transnacionalnih korporacijaRađanje globalnih trgovinskih korporacija je počelo sredinom drugog milenija, a njihovitemelji su učvršćeni u periodu od 1600 do 1800 godine. U osnovi su stvarane dvije vrstetrgovinskih kompanija:

Prva vrsta velikih trgovinskih kompanija, koje su direktno sponzorirale vlade evropskih država, imala je zadatak da razvija kolonijalni trgovinski sistemDruga vrsta kompanija je osnivana za promociju kolonizacije, razvoj zemljoradnje i razvoj resursa

Ranih 1600s Amsterdam je postao čvorište velike holandske trgovinske mreže. Dutch East India Company je postala najveća trgovinska kompanija tog vremenaKrajem 1600s lidersku ulogu je preuzela engleska East India Company, ili jednostavno "The Company„. „The Company” je postala najveće preduzeće u Britaniji, koje je de facto upravljalo Indijom. Ona je izazvala dva Opijumska rata između Kine i Britanije (1839 do 1842) i (1856 do 1860). Na drugoj strani svijeta the Hudson’s Bay Company je izrasla u glavnu figuru ekonomske i političke historije KanadeDok su se ove i slične kompanije bavile trgovinom, druge kompanije su se specijalizirale za trgovinu ljudima. Trgovina robljem se tokom 18. stoljeća enormno povećala, kada je iz Gane, Sijera Leonea, Obale Slonovače, Liberija, Zlatne Obale i Centralne Afrike dovedeno 5,2 miliona robovaPrve kompanije za kolonizaciju je osnovala Engleska još 1606. godine, kada je formirano dioničarsko društvo za naseljavanje Virginije. Nakon nje slijedilo je osnivanje i drugih kompanija, među kojima je najpoznatija Massachusetts Bay Company


globalne trgovinske korporacije 1600-1800


pojava i rast TNC - 2

1- 12

Prije industrijske globalizacije, svijet je bio vrlo homogen: homogeno siromašan i agraran. Za razliku od savremene globalizacije, koja je počela velikim jazom u prihodima između Sjevera i Juga, i koja sada deindustrijalizira Sjever i industrijalizira Jug, val industrijske globalizacije je industrijalizirao Sjever, deindustrijalizirao Jug i proizveo ogromne razlike u prihodima između naroda, koji po nivou prihoda nisu bili međusobno dalekoIndustrijalizacija je promijenila karakter međunarodnih odnosa. Sticanje blagostanja, koje se baziralo na eksploatacije zemlje, i koje je ustvari igra „nultog zbira” u kojoj su krvavi konflikti oko vlasništva nad zemljom neizbježni, je zamjenjeno sticanjem blagostanja pomoću industrije, što je ustvari igra „pozitivnog zbira” (engl. positive-sum game)Kako je 19. stoljeće ulazilo u svoju drugu polovinu, počele su se rađati nove industrije i nove proizvodne metode. Počeo je novi ciklus inovacija i businessa, baziranih na čeliku, kemikalijama, električnim motorima i motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. Njemačka i SAD su dostigle i prestigle Veliku BritanijuBrže i pouzdanije komunikacije su pospješile trgovinu i investicije, što je bilo presudno za razvoj multinacionalki

Evolucija globalne ekonomije:industrijska globalizacija - 1

1- 13

Početak konvergencije cijena međunarodnih roba (1820s) je bio prekretnica u evoluciji svjetske ekonomije. Snažno usmjeravanje na liberalne politike, koje su demontirale merkatilizam je lansiralo vijek globalnog Pax Britannica. Brzo kresanje transportnih troškova i konvergencija cijena su generalno ojačale atlantske ekonomije i usmjerilo ih na kolosjek industrijalizacijeUbrzo se udio izvoza u svjetskom GDP-u udvostručio: sa 4% u 1870. godini na 8% u 1913. godini. Nova proizvodnja je zahtijevala nove ljude, pa je do 1910. godine iz Evrope u Ameriku i Australiju imigriralo 60 miliona ljudiKako su evropski investitori bili uvjereni u snažni rast businessa sa kolonijama, globalno tržište kapitala se je počelo sve više integriratiNa globalnom planu je došlo do generalne podjele rada na industrijske zemlje, koje su proizvodile industrijske robe i neindustrijalizirane zemlje, čijesu se međunarodne funkcije svodile na snabdijevanje industrijskih nacijasirovinama i poljoprivrednim proizvodima i na tržište za industrijskeproizvode. Ova geografska specijalizacija formirala je model po kojem se međunarodna trgovina odvijala čitav niz godinaU takvoj podjeli rada su sve tvornice, kompanije i industrije postale isključivi nacionalni fenomen

Evolucija globalne ekonomije:industrijska globalizacija - 2

1- 14

Poslije 1913. godine globalizirani svijet se počeo polako urušavati, da bi u periodu između dva svjetska rata bio potpuno demoliranPeriod između dva svjetska rata je vratio globalne procese na početni položaj, povratio nacionalizam, a protekcionizam je anulirao sve pozitivne efekte 80-godišnjeg tehnološkog progresa u transportnom sektoruNakon završetka Drugog svjetskog rata, kreiranje programa obnove razrušenjih atlantskih ekonomija i izgradnja institucija za globalno upravljanje je postepeno smanjivalo trgovinske barijere, a tehnološki progres je i dalje snižavao transportne troškove za skoro trećinu, pa se obim međunarodne trgovine krajem 1970s popeo na nivo prvog vala globalizacijeAli, glavni efekti novog vala globalizacije su bili suprotni: kod zemalja u razvoju su proizveli restituciju starog trgovinskog modela Sjever-Jug (razmjena industrijskih roba za poljoprivredne proizvode), dok je razvijenim zemljama, po prvi put u njihovoj historiji, omogućio međunarodnu specijalizaciju u proizvodnji industrijskih proizvoda, što je proizvelo znatne beneficije koje su rezultirale iz geografske aglomeracije i ekonomije obima

Evolucija globalne ekonomije:savremena globalizacija - 1

1- 15

1500 1564 1836 1904 1998Italija Holandija

Holandija

Velika Britanija

Velika Britanija

SAD

SADItalija

10,5

10,0

9,5

9,0

8,5

8,0

7,5

7,0

6,5

6,0

5,5

Rea

lni G

DP

per c

apita

(prir

odni

lo

g)

Evolucija globalne ekonomije:promjena ekonomskog liderstva

1- 16

Početkom 1980s je drugi glavni val globalizacije dobio ubrzanje. Ono je bilo toliko drastično da su ga mnogi autori nazvali trećim valom globalizacijeOvaj val, koji traje i danas, je po mnogo čemu specifičan:

velika grupa zemalja u razvoju je «upala» na svjetsko tržišteveliki broj zemalja u razvoju je počeo svoju marginalizaciju u svjetskoj ekonomiji i krenuo na put patnje koju nosi snižavanje prihoda i rast siromaštvainternacionalne migracije i tokovi kapitala, koji su na početku drugog vala globalizacije bili neupadljivi, ponovo su počeli svoj uzlet

Ekonomske aktivnosti su se sve više koncentrirale na pojedina geografska područja svijeta. Regionalna gustoća GDP-a reflektira razlike u evoluciji politika pojedinih zemalja, te efekte aglomeracijskih sila i ekonomije obimaStari model direktne razmjene između “core” i perifernih područja se počeo transformirati u nove, visokokompleksne, kaleidoskopične strukture, koje su zahtijevale fragmentaciju mnogih proizvodnih procesa i njihovu realokacijuUz pomoć dvije glavne komponente novog vala globalizacije - globalizacije tržišta i globalizacije proizvodnje – lansirana je nova podjela rada u proizvodnji, podržana novim međunarodnim finansijskim sistemom 24-satnihglobalnih transakcija između tri glavna finansijska centra globalnog svijeta

Evolucija globalne ekonomije:savremena globalizacija - 2


gustoća GNP-a po km2

1- 18Ekonomska slika svijeta:

output i trgovina

0

10

20

30

40

1870 1880 1890 1900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000

Pro

cent

i (%

)

0

2

4

6

8

10

12

Mili

oni

Broj imigranata u SAD u deceniji (milioni)

Akumulirani inozemni kapital/GDP zemalja u razvoju (%)

Robni izvoz/GDP (%)

Val 2Val 1

?

Val 3

1- 19

Industrijska revolucija je pokrenula masovne tokove roba, kapitala i ljudi preko tadašnjih državnih granica i kontinenata. I tada su, kao uostalom i danas, procese globalizacije ubrzavali smanjivanje trgovinskih barijera i razvoj jeftinijih transportnih tehnologija. Da li su sadašnji trendovi ponavljanje nečega, što se događalo prije 100 godina, ili se ipak između dva glavna vala globalizacije mogu uočiti neke suštinske razlike?Podaci o broju imigranata u SAD, o udjelu globalnog robnog izvoza u globalnom GDP-u, kao i o odnosu akumuliranog inozemnog kapitala i GDP-a od 1870. godine do 2000. godine pokazuju da tvrdnje o sličnosti dvaposljednja vala globalizacije, na prvi pogled, imaju svoje empirijsko pokriće.Naime, i golim okom se može uočiti da se i kod prvog i kod drugog valaglobalizacije prepreke za trgovinu i investicije smanjuju, da se zahvaljujući tehnologiji razdaljine između kontinenata sažimaju, a da različite materijalnekulture širom svijeta počinju sličiti jedna drugoj. Međutim, iako se na osnovu kvantitativnih pokazatelja može steći dojam da je svjetska ekonomija iz perioda prije 1913. godine bila integrirana, bar kao štoje to današnja ekonomija, priroda sadašnjih integracija u odnosu naprethodne integracije je naizgled slična, ali je u suštini ona potpuno različita

Evolucija globalne ekonomije:razlike između dva glavna vala globalizacije - 1

1- 20

U drugom valu globalizacije je međusobna razmjena ideja bila mnogo važnija. To se naročito može vidjeti u:

različitoj prirodi tokova kapitala (enormni kratkoročni tokovi u upoređenju sa statičnim dugoročnim tokovima kapitala karakterističnim za prvi val)različitoj prirodi FDI i aktivnostima TNC (intra-industrijske FDI sa fokusom na proizvodnju, usluge i outsourcing u upoređenju sa Sjever-Jug investiranjem u sektore primarne proizvodnje i željeznicu karakterističnim za prvi val)različitoj prirodi trgovine (voluminozna međuindustrijska trgovina između sličnih nacija pokretana ekonomijom obima i diferencijacijom proizvoda u upoređenju sa međuindustrijskom trgovinom pokretanom razlikama u faktorima opremljenosti (engl. endowments) i tehnološkim razlikama karakterističnim za prvi val)različitoj prirodi konvergencije/divergencije prihoda i industrijalizacije/ deindustrijalizacije (historijski brza konvergencija dohotka između vodećih nacija praćena njihovom deindustrijalizacijom i ekstremno brzom industrijalizacijom nekih nerazvijenih nacija u upoređenju sa sporim procesima hvatanja tadašnjih lidera (Britanija) i deindustrijalizacijom Trećeg svijetarazličitom brzinom opadanja transportnih i komunikacijskih troškova (iako ovi troškovi brzo padaju, u drugom valu globalizacije opadanje troškova komunikacija višestruko premašuje opadanje transportnih troškova, posebno poslije 1980. godine)


1- 21

Kod pojedinih grupa zemalja su početni uslovi priključivanja novom valu globalizacije vrlo različiti. Nasljedstvo kolonijalizma i velike razlike u GDP-u imaju znatan uticaj na stvaranje okoline za donošenje pro-globalizacijskih politika. Neke zemlje koje su imale loša iskustva sa prvim globalizacijskim valom pružaju otpore politikama koje promoviraju slobodnu trgovinu i strane investicije. Sa druge strane u uslovima brzog tehnološkog transfera i adekvatnih politika, omogućuje nekim ZUR da svoje „poletanje” prema blagostanju rade po stopama rasta koje su prije bile nezamisliveMeđunarodni ekonomski sistemi su potpuno različiti. Zahtjevi, koji se sada postavljaju pred kreatore nacionalnih politika su mnogo složeniji nego što su bili u 19. stoljeću (naprimjer trilema monetarne politike ili trgovinski pregovorisu prije bila isključivo nacionalna stvar). Najveći broj globalizacijskih sporazuma u viktorijanskoj eri je nametnut pod Pax Britannica uslovima, bez međunarodnih formalnih pravila. Veliki dio sporazuma u drugom valu je zaključen uz hegemoniju SAD, ali sa nizom ograničenja. Sadašnji međunarodni ekonomski sistem podupire set jakih međunarodnih institucija i pravila (WTO/GATT i IMF), što pomaže da se svjetski ekonomski sistem stabilizira i onda kada se SAD sporo odriču ekonomskog liderstva.


1- 22Evolucija globalne ekonomije:širenje jaza bogati- siromašni

Prihod po glavi u najbogatijim zemljama je 1870. bio 11 puta veći nego u nasiromašnijim zemljama, 38 puta veći u 1960. i 52 puta veći u 1985. godiniU periodu 1920.-2000. je došlo do rasta globalne nejednakosti kao i rasta nejednakosti između zemalja, dok je rast nejednakosti unutra zemalja početkom 20. stoljeća bio zaustavljen sve do drugog svjetskog rata, nakon čega je ponovo počeo rasti1990s, od $23 bilijardi globalnog GDP je samo $5 bilijardi generirano u zemljama koje su imale 80% stanovništvaAzija je jedina glavna regija koja je doživjela konvergenciju rasta. Dohodakper capita u novoindustrijaliziranim zemljama je porastao sa 18% prosjekarazvijenih u 1965. na 66% prosjeka u 1995. godiniAfrika je postala još siromašnija. Prosjek dohotka po glavi u afričkim zemljama je iznosio 14% u 1965 , a samo 7% u 1995. godiniSamo 10 zemalja u razvoju – onih kod kojih GNP per capita raste za 1,0 poena više od prosjeka razvijenijih zemalja – se može nadati da će imati priključak sa razvijenijim zemljama u sljedećih 100 godinaŠto siromašnija je zemlja, to joj je teže da održava (i obezbjedi) visoke investicije koje su potrebne za rast i sužavanje jaza


rast nejednakosti - 1

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1

1820 1840 1860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000

Thei

l ind

eks

neje

dnak

osti

Globalna nejednakostNejednakost između zemaljaNejednakost u zemljama

1-24

© 2004 prof. dr. Besim Ćulahović, All Rights Reserved.TRANSNACIONALNE KORPORACIJE

Populacija, 2001

Zemlje u razvoju

84%

Razvijene zemlje

16%

Evolucija globalne ekonomije:rast nejednakosti - 2

GDI, 2001

Razvijene zemlje81%

Zemlje u razvoju

19%


rast nejednakosti - 3

1820 1840 1860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000

10000

5000

0

15000

20000

25000

Prvih pet zemalja

Zadnjih pet zemalja

3:1 u 1820. godini35:1 u 1950. godini72:1 u 2000. godini

1- 26Rast nejednakosti:

udjeli regija u svjetskoj proizvodnji, 1920-1998

0

10

20

30

40

50

60

1820 1870 1913 1950 1973 1990 19980

10

20

30

40

50

60

Zapadna Evropa JapanAzija (bez Japana) Lat. Amerika i KaribiIstočna Evropa i SSSR AfrikaSAD, Australija, N. Zeland. Kanada

1- 27

Kolodko - ključni faktori globalizacije su tehnološki napredak, stepen zrelostipolitičkih odnosa te nivo teorijskog znanja i praktičnih ekonomskih vještinaPalley - ključne pokretačke sile globalizacije su tehnološke i organizacijskeinovacije, koje izviru iz tržišnih sila dinamičke kapitalističke ekonomijeReinicke i Witte - ključni faktori globalizacije su mikroekonomski igrači, tj. preduzeća, koja su se sredinom 1980s masovno odazvala na politikederegulacije i liberalizacije međunarodne ekonomijeHill - pozitivni i negativni faktori koju ubrzavaju/usporavaju globalizaciju

Pozitivni faktori - tehnologija, otvorena tržišta, ekonomska integracija, mir, korporacijske strategije i globalni fokusNegativni faktori - kultura, tržišne barijere, nacionalne barijere, rat, korporacijskestrategije i lokalni fokus

Mussa - tri fundamentalna faktora i to: (i) – unapređenja u tehnologijitransporta i komunikacija; (ii) – harmonizacija predstava pojedinaca i društava i (iii) – javne politike koje su uticale na ekonomske integracijaHistorijski trendovi ukazuju da ipak dva glavna makro faktora vode premavećoj globalizaciji. Prvi se odnosi na snižavanje barijera za tokove roba, usluga i kapitala, dok se drugi faktor odnosi na tehnološke promjene

Faktori savremene globalizacije:različitost pogleda

1- 28

Odmah po završetku Drugog svjetskog rata napredne industrijske nacije su se dogovorile da u cilju brže obnove razrušene ekonomije i sprečavanjanovih ekonomskih depresija otklone barijere slobodnim tokovima roba, usluga i kapitala. Ovaj cilj je ugrađen u povelju o osnivanju GATT-a (General Agreement on Tariffs and Trade) 1949. godine, pod čijim je kišobranom, svedo njegovog “prerastanja” u Svjetsku trgovinsku organizaciju, održano 8 rundi multilateralnih pregovora o snižavanju carinskih i necarinskih barijeraza tokove roba, usluga i kapitala. U zadnjoj Urugvajskoj rundi GATT-a (1993) reducirane su visine carina kod velikog broja carinskih linija, proširena pravila GATT-a i na sektor usluga, dogovoren način i prelazni period pune integracije u GATT osjetljivih sektora(tekstil i odjeća, poljoprivredni proizvodi), proširen sistem zaštiteintelektualnih prava i osnovana WTO kao institucija koja će se brinuti o međunarodnom trgovinskom sistemuSnižavanje carinskih stopa za uvoz industrijskih proizvoda u najrazvijenije industrijske zemlje bilo je intenzivno naročito od 1950. godineUočljiva je i jaka tendencija rasta broja bilateralnih i multilateralnih regionalnih aranžmana o liberalizaciji trovinskih tokova

Faktori savremene globalizacije:snižavanje trgovinskih i investicijskih barijera - 1

1- 29

Mnoge zemlje su zajedno sa snižavanjem trgovinskih barijera otklanjale i restrikcije za inozemna ulaganja. U periodu od 1991. do 2002. godine je 165 zemalja sa 1.551 promjena djelimično ili potpuno liberaliziralo zakone i propise se odnose na područje inozemnih ulaganja. Krajem 2002. godine je bilo sklopljeno 2.181 bilateralnih sporazuma o zaštiti investicija i 2.256 sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanjaLiberalizacija trgovine i investicija je ubrzala globalizaciju tržišta i globalizaciju proizvodnje. Snižavanje trgovinskih i investicijskih barijera je omogućavalo da firme svoju proizvodnju organiziraju na optimalnim lokacijama i da svjetska tržišta opslužuju sa tih lokacijaPrema WTO-u, počev od 1950. godine je obim vanjske trgovine konstantno rastao brže nego output. U periodu od 1950. do 2000. godine, svjetski izvoz se povećao 21 puta, a svjetski output samo 6,5 putaOvi trendovi ukazuju na dvije generalne tendencije. Prvo, sve više firmi internacionalizira svoje proizvodne lance ili sve više lokalnih firmi se uključuje u globalne proizvodne lance. I drugo, kod većine roba i usluga, širenjem trgovine nacionalne države postaju sve zavisnije jedna od drugeU globaliziranoj ekonomiji TNC i FDI igraju značajnu ulogu

Faktori savremene globalizacije:snižavanje trgovinskih i investicijskih barijera - 2

1- 30

1913 1950 1990 2000

Francuska 21 18 5,9 3,9

Njemačka 20 26 5,9 3,9

Italija 18 25 5,9 3,9

Japan 30 - 5,3 3,9

Holandija 5 11 5,9 3,9

Švedska 20 9 4,4 3,9

V. Britanija - 23 5,9 3,9

SAD 44 14 4,8 3,9

Faktori savremene globalizacije:snižavanje prosječnih carinskih stopa - 1

1- 31

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

1913 1950 1990 2000

Pros

ječn

e ca

rinsk

e st

opr (

%) Francuska Njemačka Italija Japan

Holandija Švedska V. Britanija SAD

Prosječne carinske stope na industrijske proizvode, (% na vrijednost)

Faktori savremene globalizacije:snižavanje prosječnih carinskih stopa - 2

1- 32

0

400

800

1200

1600

2000

1950 1960 1970 1980 1990 1995 2000

TrgovinaGDP

Faktori savremene globalizacije:stope rasta trgovine i GDP-a, 1950-2003

1- 33Faktori savremene globalizacije:

broj reg. trgovinskih sporazuma 1948-2002

Osnivanje WTO

300

250

200

150

100

50

01950 1960 1970 1980 1990 2000

Bro

j reg

iona

lnih

trgo

vins

kih

spor

azum

a


broj članova GATT/WTO, 1948-2003

0

20

40

60

80

100

120

140

160

1948 1953 1958 1963 1968 1973 1978 1983 1988 1993 1998 2003

Bro

j čla

nova

1- 35

Snižavanje trgovinskih barijera je globalizaciju napravilo mogućom, a tehnološke promjene su je učinile opipljivomTehnološki svijet se “iznutra” iz temelja izmjenio. Promjene u transportnim tehnologijama, telekomunikacijama, procesiranju informacija, promjene nastale izranjanjem Interneta i WWW portala su globalizacijske procese znatno ubrzaleNajznačajnije tehnološke promjene u transportnom sektoru su se dogodile razvojem komercijalnog transporta mlaznim avionima, supertankerima i teretnim brodovima, te uvođenjem kontejnerizacije, koja je revolucionirala prelazak sa jednog načina transporta na drugiU zadnjih pola vijeka su troškovi okeanskog transporta sniženi pet puta. Zahvaljujući razvoju željezničkog i kamionskog transporta kontejnera, cijena prevoza po jedinici težine na jedinicu razdalje je znatno smanjenaSkraćivanje ili smrt distance

Faktori savremene globalizacije:tehnološke promjene u transportu


opadanje troškova transporta, 1920-1990Prosječni troškovi okeanskog transporta i lučkog

pretovara po toni (USD)

0

20

40

60

80

100

120

1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990

Prosječni prihodi zračnog transporta po putničkoj milji, (USD)

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1- 37

Troškovi trominutnih telefonskih impulsa na linij i New York-London (USD)

0

50

100

150

200

250

300

350

1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990

Prosječni troškovi procesiranja informacija u USD, 1990 = 100

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

1960 1970 1980 1990

Faktori savremene globalizacije:opadanje troškova komunikacija, 1930-1990


sužavanje globusa

1500-1840 1850-1930 1950s 1960s

Najveća brzina konjskihkočija i jedrenjaka,

10mph.

Parna lokomotiva –prosječna brzina 65mph.

Parabrod - 36mph.

Elisni avioni 300-400 mph.

Putnički mlazni avioni

500-700mph.

1- 39

Najvažnija tehnološka inovacija razvoj mikroprocesora, koji je i pojedincima i firmama omogućio brzi rast visokoproduktivnog, snažnog i jeftinog manipuliranja informacijama. On je postao bazična tehnologija za mnoge današnje tehnologije u komunikacijskim tehnologijama, satelitskim komunikacijama, bežičnim prenosima digitalnih zapisa, interneta i WWWTroškovi proizvodnje mikroprocesora stalno padaju u skladu sa tzv. Moorovim zakonom (svakih 18. mjeseci se snaga mikroprocesorske tehnologije udvostručava, a cijene njihove proizvodnje padaju za polovinu)Fenomenalni rast interneta i pripadajućih WWW portala je posljednji izraz savremenog razvoja. 1990. godine je na internet mreže bilo povezano manje od jednog miliona korisnika; sredinom 1998. godine je broj korisnika povećan na 147 miliona, a sredinom 2002. godine broj korisnika je porastao na 580 miliona ili skoro 10% svjetskog stanovništvaInternet i WWW razvijaju globalnu kičmu svjetske ekonomije 21. stoljeća. Obim web transakcija raste eksplozivno, a također se eksplozivno širi i elektronska trgovina, i to ne samo u okviru granica nacionalnih državaWeb- veliki ekvilajzer koji potire nedostatke lokacije, obima proizvodnje i podjele svijeta

Faktori savremene globalizacije:tehnološke promjene u IC sektorima


Moorov zakon

0.0018008

Pentium III

1970 75 200080 85 9590

0.01

0.1

1

10

100

Pentium II

Pentium

8080

8086

80286

80386

80486


Internet

0

100

200

300

400

500

600

700

Jan96

Jun96

Jan97

Jun97

Jan98

Jun98

Jan99

Jun99

Jan00

Jun00

Jan01

Jun01

Jan02

Jun02

Inte

rnet

kor

isni

ci (m

ilion

i)

0

2

4

6

8

10

12

Inte

rnet

kor

isni

ci (%

svj

etsk

e po

pula

cije

)Internet korisnici (milioni)Internet korisnici (% populacije)


broj Internet host kompjutera, 1981-2003

0

50

100

150

200

250

1980 1985 1990 1995 2000 2005

Mill

ion


skraćivanje vremena difuzije tehnologije

Prosječne godine potrebne za dostizanje 50 miliona korisnika38

16

13

4

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Radio PC Televizija WWW

1- 44

Napretkom integracije stope rasta outputa svjetske ekonomije su sve veće. Sada je svjetskoj ekonomiji potrebno dvije ili tri godine za proizvodnju svih vrijednosti koje su se proizvele u cijelom 19. stoljeću.Iz dosadašnjih tokova globalizacije se mogu uočiti četiri ključna elementa globalizacije proizvodnje:

preduzeća uspostavljanjem međunarodne proizvodne veze organiziraju proizvodnju sve globalnijepovećavanjem dijela proizvodnje, koja se odvija u okviru međunarodnih proizvodnjih lanaca i mreža, TNC povećavaju svoj uticaj i političku moćprocesima spajanja i preuzimanja se preduzetnička moć povećavaafirmiraju se novi organizacijski modeli koji omogućavanju optimalnu podjelu funkcija u TNC između država u kojima one izvode svoje operacije.

FDI su prvi značajan pokazatelj multinacionalizacije proizvodnje. U zadnje tri decenije se tokovi FDI stalno povećavajuVisoke stope rasta FDI mogu navesti na zaključak da se u globalnom sistemu kapital oteo teritorijalnim ograničenjima koje su postavile nacionalne države i da se u skladu sa teorijom maksimalnih prinosa slobodno seli iz jedne države u drugu, što nije sasvim tačno

Promjene strukture globalne ekonomije:promjene u svjetskoj proizvodnji - 1

1- 45Promjene strukture globalne ekonomije:

ubrzanje rasta GDP-ja, 1820-2000

1

1,9

3,5

2,5

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

1820-1870 1870-1910 1910-1960 1960-2000

God

išnj

i ras

t GD

P-ja

, u %


rast ulaznih i izlaznih FDI

Prosječne stope rasta tokova i obima ulaznih i izlaznih FDI (%)

Razdoblje 1986-1990 1991-1995 1996-2000 1999 2000 2001

Ulazni tokovi FDI 23,6 20,0 40,1 56,3 37,1 -50,7

Izlazni tokovi FDI 24,3 15,8 36,7 52,3 32,4 -55,0

Obim ulaznih FDI 15,6 9,1 17,9 20,0 22,2 9,4

Obim izlaznih FDI 19,8 10,4 17,8 17,4 25,1 7,6

1- 47

Uloga i značaj FDI tokova u zemljama izranjajućih tržišta (neke zemlje u razvoju, neke tranzicijske zemlje i novoindustrijalizirane azijske zemlje) raste, a uloga oficijelnih zajmova i grantova, te portfolio inozemnih investicija smanjujeSpajanja i preuzimanja firmi, koja su tipična za industrijski razvijene zemlje, su sljedeći važan pokazatelj internacionalizacije proizvodnje. Na M&As tokove utiče kompleksna grupa faktora ekonomske, infrastrukturne i institucionalne prirode, od čega su najznačajniji trendovi konjukture, odnosno dekonjuktureNa procese globalizacije proizvodnje strateško povezivanje preduzeća vjerovatno ima veći uticaj nego kapitalne investicije, jer se ovim povezivanjima iz većeg broja samostalnih firmi oblikuje umrežena svjetska ekonomijaNeka velika TNC može biti uključena u desetine ili stotine strateških veza koje povezuju pojedine dijelove njene organizacije sa pojedinim dijelovima drugih preduzeća. Ove veze zamjenjuju klasične trgovinske i investicijske veze između preduzeća globalnim interesom umreženih preduzećaStrateška povezivanja doživljavaju dramatičan rast. Ove veze su posebno prisutne u automobilskoj industriji i visokotehnološkim granama kao što su naprimjer farmaceutika, biotehnologija, svemirska i avio tehnologija, informacijska tehnologija i tehnologija novih materijala

Promjene strukture globalne ekonomije:promjene u svjetskoj proizvodnji


neto tokovi FDI u zemljama u razvoju

-40

-20

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992 1994 1996 1998

Mill

ijard

e U

SD

Eksterni bankarski zajmoviPrivatne direktne investicijePrivatne portfolio investicijeOficijelni tokovi


prekogranični tokovi M&A, 1988-2002

0

200

400

600

800

1000

1200

1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002

Mili

oni U

SD

UkupnoRazvijene zemljeZemlje u razvoju


udjeli regija u proizvodnji, 1920-1998

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

1820 1870 1913 1950 1973 1990 1998

Zapadna Evropa SAD, Australija, N. Zeland. Kanada Japan

Azija (bez Japana) Lat. Amerika i Karibi I. Evropa i SSSR

Afrika

1- 51

Prava globalizacija se odvija samo ako svjetska trgovina raste uočljivo brže nego svjetski output: tj. kada svjetski izvoz kao procenat svjetskog GDPja pokazuje sistematsko povećavanjeNapredak globalizacije se može izraziti sa više pokazatelja

Brojnost trgovinskih veza. Stepen globaliziranosti međunarodne trgovine možemo ocjeniti upoređenjem broja postojećih trgovinskih veza i brojem svih mogućih veza. Neka istraživanja rađena na uzorku 68 država su pokazala da je ovaj udio porastao sa. 64,4% iz 1950. godine na 95,3% u 1990. godinUdio svjetskog izvoza u GDP-u. U poratnom razdoblju je udio izvoza u GDP-u rastao sa 7% u 1950. godini na 17% u 1995. godiniUdio izvoza u GDP-u neke nacionalne države;Udio dobara koje su ispostavljene međunarodnoj konkurenciji.

Sadašnji model svjetske trgovine reflektira značajnu neravnotežu u međusobnoj trgovini između pojedinih nacionalnih država ili regija. Skoro 2/3 ukupne svjetske trgovine se odvija između zemalja OECD-aNajbrže rastući segment trgovine – trgovina uslugama, koji raste dva puta brže od trgovine robama, je još više koncentrirana na zemlje OECD-a. Također je prisutan visoki stepen koncentracije svjetske trgovine na mali broj zemalja

Promjene strukture globalne ekonomije: promjene u svjetskoj trgovini - 1

1- 52

Globalizacija trgovine proizvodi cijeli niz vrlo značajnih i dugoročnih konsekvencija:Zbog povezanosti i međuzavisnosti država, vođenje makroekonomske politike u nacionalnim državama je postalo otežano. Međunarodna razmjena proizvodi eksternalije koje traže međudržavnu koordinaciju makroekonomskih politikaTroškovi trgovinskog protekcionizma su se povećaliMeđunarodno konkurentne grane se protive znatnijem povećavanju socijalnog blagostanja. U tim granama su radnici slabije zaštićeni, a posebno u onim granama koje proizvode opća trgovinska dobra (engl. tradable goods)Međunarodna konkurencija snižava međunarodni nivo plaća na neki zajednički imenitelj; plaće veće od tog nivoa mogu obezbijediti samo firme koje imaju određenu tehnološku prednost i višu produktivnostPojedine države su izvršile proizvodnu specijalizaciju i iskoristile strategije ekonomije obima, što je snizilo svjetske cijene i povećalo zajedničko blagostanje. Ali, pokazale su se i znatne razlike u kvalitetu proizvodnih faktora između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju

Promjene strukture globalne ekonomije: promjene u svjetskoj trgovini - 1


trendovi GDP-a i trgovine robama, 1990-2002

-2

0

2

4

6

8

10

12

1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002

God

išnj

a st

opa

prom

jene

(%)

GDPObim izvoza

Prosječni rast GDP-ja 1990-2002

Prosječni rast izvoza 1990-2002

1- 54Promjene strukture globalne ekonomije: vodeći svjetski izvoznici i uvoznici, 2000

Najveći svjetski izvoznici

Vrijednost$ mlrd

Udio(%)

Najveći svjetski uvoznici

Vrijednost$ mlrd

Udio(%)

SAD 782,4 12,3 SAD 1.258,0 18,9Njemačka 551,6 8,7 Njemačka 500,1 7,5Japan 479,3 7,5 Japan 379,5 5,7Francuska 298,1 4,7 Velika Britanija 331,7 5,0Velika Britanija 280,1 4,4 Francuska 305,4 4,6Kanada 277,2 4,4 Kanada 249,1 3,7Kina 249,2 3,9 Italija 233,3 3,5Italija 234,6 3,7 Kina 225,1 3,4Nizozemska 211,7 3,3 Hong Kong 214,2 3,2Hong Kong 202,4 3,2 Nizozemska 197,0 3,0UKUPNO 3.566,6 56,1 UKUPNO 3.893,4 58,5Svjetski izvoz 6.358,0 100,0 Svjetski uvoz 6.662,0 100,0

1- 55

Najdramatičnije promjene u procesu globalizacije su se odvijale na finansijskom području. Prije 1950s, pravi finansijski međunarodni kapital nije ni postojao, a jedine internacionalne finansijske transakcije su se odnosile na međudržavne kreditne manipulacije inozemnim obveznicamaStvaranje globalnih finansijskih tržišta je počelo razvojem i„paralelnih” ili „offshore” evropskih finansijskih tržišta, na kojima su se nacionalne valute posuđivale, a dugovi reprogramirali bez posredovanja nacionalnih centralnih banaka. Neregulacijska sloboda i „veletrgovinska” priroda ovih transakcija je bankama omogućavala pozajmljivanje novca po nižim kamatnim stopamaPošto su primarni izvori kreditnih fondova bili kratkoročni depoziti, i pošto su one u međunarodnim transakcijama obezbjeđivale dugoročne zajmove, to je izlaz nađen u transakcijama po plivajućim kamatama, koje su se revidirale svakih šest mjeseci u odnosu na LIBOR (the London Interbank Offered Rate).1960s je evropsko tržište kapitala i euroobveznica bilo solidno utemeljeno. Sindicirani zajmovi su postali najveći, ali i najkontroverzniji međunarodni finansijskih fondovi za ZUR, čiji razvoj se više nije mogao finansirati fondovima Svjetske banke i regionalnih razvojnih institucija. Mnogi zajmovi su bili veoma veliki (milijarda ili više jednoj jedinoj transakciji), nominirani u dolarima i sa plivajućim kamatama od 1-3% iznad LIBOR-a

Promjene strukture globalne ekonomije: promjene u finansijskoj sferi - 1

1- 56

Veliki akumulirani dugovi (samo dugovi Meksika, Argentine i Brazila su 1982. godine iznosili 200 milijardi USD), naftni šokovi, posljedična recesija, monetaristička politika SAD i drugi faktori su podigli LIBOR na 22%, što je proizvelo prvu veliku „krizu dugova”. Mnogi dugovi se nisu mogli vratiti, a zahtjevi za njihov oprost i reprogramiranje su postali standardni arsenal međudržavnih pregovora i antiglobalističkih protestnih platformi.Oporavak međunarodnog tržišnog kapitala je značio preusmjeravanje na međunarodno tržište obveznica, vrijednosnih papira i komercijalnih papira. Razvijene su nove forme finansiranja i nove, srednjeročne tehnike finansiranja, koje su postale najfleksibilnije i najbrže rastuće forme na svim finansijskim tržištima. Nakon toga se je oporavilo i tržište sindiciranih kredita, koje je postalo najprivlačniji metod finansiranja projekata visokog rizikaSredinom 1990s je međunarodno tržište kapitala bilo veće i raznovrsnije nego ikada: između 5.000 milijardi i 10.000 milijardi dolara. Ali, zemlje u razvoju su opet trebale mnogo više kapitala nego što su im Svjetska banka i regionalne razvojne banke mogle obezbijediti. Narasla snaga finansijskih tržišta se ponovo angažirala u popunjavanju kreditnih rupa. Međutim, kako se nisu naučile lekcije iz prošlosti, nove finansijske krize su se ubrzo pojavile, ovaj put u Tajlandu, Maleziji i Južnoj Koreji 1997, a nakon toga i u Rusiji 1998. godine


1- 57

Rast tržišta kapitala i njegova mobilnost je najuočljiviji faktor globalizacije. Proces finansijske integracije se može raščlaniti na četiri elementa:

Smanjivanje značaja geografskih granica kao prepreka za kretanje finansijskih tokova. Obim finansijskih tokova se povećava brže nego međunarodna trgovinaBrisanje granica između različitih segmenata finansijskog tržišta. Nekada je bilo moguće razlikovati granice djelatnosti banaka, osiguravajućih kompanija, investicijskih banaka, fondova za upravljanje kapitalom i drugih finansijskih institucija. Danas su ove finansijske institucije međusobno povezaneKonsolidacija ključnih institucionalnih igrača. Na ključnim tržištima dominira ograničeni broj velikih finansijskih institucija, koje nude široku paletu finansijskih usluga. Nacionalni bankarski sistemi su pod uticajem malog broja banakaSve veći obim i kvalitet finansijskih usluga.

Glavni pokretači finansijske globalizacije finansijskih tržišta dvije grupe glavnih faktora:razvoj telekomunikacija i informacijskih tehnologijapojava novih finansijskih tehnika za upravljanje rizicimaZahvaljujući tehnološkim unapređenjima finansijska globalizacija je postala ireverzibilni proces, koji stalno generira nove vrste finansijskih usluga, koje dodatno šire i ubrzavaju finansijsku globalizaciju



stope rasta finansijskih agregata, 1990-2003

Prosječne stope rasta, 1990-2003

0

5

10

15

20

25

Output Trgovina Bankarskasredstva razvijenih

u ZUR-u

Međunarodnatrgovina dionicama

Finansijski derivati

Stop

e ras

ta (%

)


snižavanje troškova bankarskih transakcija

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

Filijala Telefon ATM PC bankarstvo Internet

Troš

kovi

tran

sakc

ija (U

SD)

1- 60

Transnacionalne korporacije dominiraju internacionalnom proizvodnjom u najvažnijim industrijskim sektorima. Kod svih ovih sektora su intraindustrijska trgovina, međunarodna trgovina i inozemne investicije veoma veliki po obimuProcjenjuje se da najvećih 500 TNC kontroliraju 80% akumuliranih FDI, te oko 50% svjetske trgovineUočljivi su trendovi rasta TNC, kako po broju, tako i po veličini. Njihova narasla veličina i moć doprinose da se odnosi moći između TNC i država u zadnjih 50 godina definitivno sele u korist preduzetničkog sektoraVeličina TNC i njihova ekonomska, trgovinska i pregovaračka snaga u odnosu na nacionalne države:

Na listi 100 najvećih ekonomskih jedinica svijeta nalazi se 49 TNC i 51 država. General Motors je veći od Danske, Daimler Chrysler veći od Poljske, Royal Dutch/Shell veći od Venezuele, a IBM veći od Singapura1999. godine prihodi svake od pet najvećih TNC (General Motors, Wal-Mart, Exxon Mobil, Ford Motor i Daimler Chrysler) su premašivali GDP 182 najmanjih država200 najvećih TNC imaju više prihode nego sve države, ako se izuzme 10 najvećihRavnoteža moći se pomjera u korist TNC, jer njihovi prihodi rastu brže nego što raste svjetski GDP. Njihov udio u svjetskom GDP-u se povećao sa 25,0% u 1983. godini na 27,5% u 1999. godini

Promjene strukture globalne ekonomije: promjene prirode TNC - 1

1- 61

1960s su u globalnom businessu dominirale TNC iz SAD, koje su 1962. godini na listi 500 najvećih svjetskih TNC imale 298 TNC1999. godine se stanje drastično promjenilo. Broj američkih TNC na listi 500 najvećih TNC je pao na 179, jer se broj velikih TNC iz Japana, Južne Koreje, Kine te drugih manjih industrijaliziranih država, znatno povećaoOve promjene reflektiraju dva ključna trenda:

premještanje dinamike razvoja u regiju Pacifičke Azijerast srednjih i mini transnacionalnih preduzeća.

Promjene strukture globalne ekonomije: promjene prirode TNC - 2

1- 62

1600 1600

500 1.000

1700

Hudson Bay Co 1670

Dutch East India Co 1602

English East India Co 1600

1750 1800

1.250

JP Morgan & Co 1838

Du Pont 1802

Hudson Bay Co 1670

Chase Manhattan 1799

1850

1.500 2.500

American Express Co, Siemens 1850

AT&T 1875HSBC, Nokia 1865

Standard Oil 1870

Phillip Morris 1847

1900

1914

3.000

RJ Reynolds 1879

General Electric, Coca-Cola 1892BP Amoco

Citibank 1900

Sears Roebuck 1880

Ford Motor, Novartis 1903

General Motors 1908IBM 1911

UPS 1907

1950 1969 7.258

18.500

30.400

53.100

59.902

63.000

2000

1988

1992

1997

1999

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

Wal-Mart 1945Hewlett-Packard 1939

Motorola 1928

Sony 1946

McDonald’s 1955Nestle 1951

Toyota Motor 1937

Disney 1923

Nike 1964Intel 1968

Microsoft 1975

Oracle 1977

Exxon 1978

AOL 1985

Cisco 1984

Dell 1984Sun 1982Qualcom 1981

Macromedia 1992

Yahoo 1995

Lucent 1995

Amazon.com 1994

Verizon 2000

Jardine Matheson 1832

Aetna 1853

Evolucija globalne ekonomije:pojava i rast TNC - 1


100 najvećih ekonomija svijeta, 1999Zemlja/TNC GDP/prodaja Zemlja/TNC GDP/ prodaja Zemlja/TNC GDP/ prodaje

123456789

10111213141516171819202122232425262728293031323334

SADJapanNjemačkaFrancuskaVelika BritanijaItalijaKinaBrazilKanadaŠpanijaRuska FederacijaJužna KorejaMeksikoAustralijaIndijaNizozemskaArgentinaŠvicarskaBelgijaŠvedskaIndonezijaAustrijaTurskaHong KongDanskaGeneral MotorsDaimlerChryslerNorveškaTajlandSaudi ArabiaFord MotorWal-Mart StoresPoljskaJužna Afrika

7,852,0574,246,2532,083,0351,403,9731,285,1121,134,398

886,059804,140587,934524,232437,782437,320390,167379,932379,064363,423318,617268,832246,105218,636208,686205,609193,549171,401168,311161,315154,615152,173149,257146,142144,416139,208135,293125,807

353637383940414243444546474849505152535455565758596061626364656667

GrčkaFinskaMitsuiItochuIranMitsubishiPortugalExxonGen. ElectricToyota MotorSingapurIzraelDutch/ShellMarubeniMalezijaKolumbijaSumitomoFilipiniVenecuelaIBMAXAEgipatCitigroupVolkswagenNippon T&TČileBP AmocoNissho IwaiNippon Life SiemensAllianzIrskaPeru

119,722116,915109,373108,749123,564107,184101,489100,697100,469

99,74098,93095,53193,69293,56993,50792,36989,02185,65785,48181,66778,72976,49076,43176,30776,11974,11968,30467,74266,30066,03864,87563,12262,471

6869707172737475767778798081828384858687888990919293949596979899

100

PakistanU.S. Postal ServiceMatsushitaNovi ZelandHitachiPhilip MorrisIng GroupBoeingAT&TSonyMetroNissan MotorČeška RepublikaFiatBank of America Corp.NestléCredit SuisseUkrajinaHonda MotorAssicurazioni GeneraliMobilHewlett-PackardDeutsche BankUnileverAlžirState Farm InsuranceDai-ichi Life InsuranceMađarskaVeba GroupHsbc HoldingsFortisBangladešToshiba

62,40160,07259,77158,51762,41057,81356,46956,15453,58853,15752,12651,47851,38550,99950,77749,50449,14349,11848,74848,47847,67847,06145,16544,90844,81544,62144,48644,30543,40843,33843,20043,08241,471

Ukupno 49 TNCUkupno 51 država

$ 3,530,580 $ 27,546,286

UKUPNO $ 31,076,867

1- 64

Zemlja 1962 1999 % promjene Zemlja 1962 1999 % PromjeneSAD 298 179 -40% Španija 0 4 400%Kanada 13 12 -8% Norveška 0 3 300%Velika Britanija 55 38 -31% Finska 0 3 300%Njemačka 36 38 6% Brazil 0 3 300%Francuska 27 35 30% Austrija 1 0 -100%Japan 31 107 245% Južna Afrika 2 1 -50%Švedska 8 6 -25% Indija 1 1 0%Južna Koreja 0 12 1200% Meksiko 1 2 100%Australija 2 7 250% Kina 0 10 1000%Švicarska 6 11 83% Rusija 0 2 200%Nizozemska 5 9 80% Luksemburg 0 1 100%Italija 7 9 29% Venecuela 0 1 100%Belgija 3 4 33% Tajvan 0 1 100%

Malezija 0 1 100%

Promjene strukture globalne ekonomije: promjene strukture 500 najvećih TNC, 1962, 1999

1- 65

Globalne migracije stanovnika su posljedica globalizacijskih promjena, koje utiču na ekonomsko blagostanje pojedine države, na socijalni i kulturni život, na unutrašnje političke akcije i na međunarodne političke odnose. Te migracije vode u narodnosnu, kulturnu i vjersku raznolikost nacionalnih država, polako preoblikuju nacionalni indentitet i brišu tradicionalna ograničenjaU dosadašnjoj humanoj historiji migracije su bile preovladujući mehanizam interakcije i povezivanja između različitih društava. Globalizacija uz pomoćsablji, topovnjača ili brodova natovarenih robovima je znatno različita od globalizacije dobrovoljnog seljenja ljudi, roba, usluga i finansijskih sredstavaPri tome se moraju praviti razlike između masovnih migracija, koje se dešavaju kao odgovor na ratove i politička i socijalna previranja i migracije pojedinaca ili porodica koje se preduzimaju prvenstveno iz ekonomskih razlogaEfekti migracijskih kretanja su najuočljiviji na primjeru SAD. Masovne migracije u toku Drugog svjetskog rata i neposredno nakon njegovog završetka su prouzrokovane drugim faktorima nego migracije prije jednog ili dva vijeka, ali su njihovi krajnji efekti bili isti. Amerika je nacionalna država migranata, u koju je najviše imigranata došlo između završetka građanskog rata i početka Prvog svjetskog rata. Poslije završetka Prvog svjetskog rata je val imigracija splasnuo

Ostala područja globalizacije:migracije - 1

1- 66

Savremene migracije imaju drugačiji karakter. Pored ekonomskih motiva, one imaju još i etničke, vjerske i neke druge motive. Većina savremenih migracija se odvija iz manje razvijenih država u razvijenije države, a neke su geografski mnogo raspršenije nego ranije. Promijenio se i način migracija i socijalna struktura ljudi koji migriraju. Trenutno su najmoćnije imigracije u EvropiMeđutim, bez obzira na relativno smanjenje udjela migrirajućeg stanovništva, migracije su važan element globalizacijskog procesa, koje na nacionalnu državu utiču sa pet različitih aspekata:

Priliv ilegalnih i drugih nenadziranih migranata ukazuje na ograničenu sposobnost nacionalnih država da osigura i nadzire svoje graniceUprkos pooštrenom nadzoru na granicama države nisu izkorijenile ilegalne migracijeNastojanja da se pitanje migracija uredi na međunarodnom nivou znače priznanje da su autonomija i suverenost nacionalnih država na ovom području upitne i da se potreba za međunarodnom saradnjom na ovom području povećavaNa području ekonomske i kulturne politike su migracije preoblikovale domaću političku sredinu, koja je temelj za donošenje političkih odlukaMigracije su promijenile političke opcije, te uticale na ravnotežu troškova i beneficija

Ostala područja globalizacije:migracije - 2

1- 67Ostala područja globalizacije:imigracija u SAD, 1820-1990

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

1820

s18

30s

1840

s18

50s

1860

s18

70s

1880

s18

90s

1900

s19

10s

1920

s19

30s

1940

s19

50s

1960

s19

70s

1980

s19

90s

Imig

rant

i u S

AD

(000

u d

ecen

iji)

0

2

4

6

8

10

12

14

Imig

rant

i u S

AD

(% re

zide

ntne

pop

ulac

ije)

000 u deceniji % rezidentne populacije

1- 68

Kulturna globalizacija je veliko područje promjena. Do sada su nacionalne države uvijek bile usmjerene ka čuvanju nacionalne kulture i identitete. U skladu ta tim opredjeljenjima, one su nastojale da kontroliraju prekogranične tokove ljudi, informacija i predstava. Najveća prijetnja nacionalističkim kulturnim projektima izvire iz kulturnog kosmopolitizma, koji dovodi u pitanje narod kao primarnu političku i kulturnu zajednicu i koji teži ka preusmjeravanju moći na druge institucije. Čak i one razvijene države, koje su se duboko uplele u globalne ekonomske i političke mreže i koje zagovaraju prednosti globalizacije, osjećaju strahove pred kulturnim kolonijalizmomPodloga za kulturnu globalizaciju su tehnološke inovacije, koje su omogućile cvjetanje transnacionalnog oglašavanja i elektronske zabavne industrije, koju proizvode šačica TNC.Širenje specifičnih kulturnih karakteristika prati proces ekonomske globalizacijeGlobalizacija ne vodi u intenzivnu homogenizaciju kulture sa zapadnom, jer globalizacija do neke mjere čak i podstiče kulturnu raznolikost, pošto savremene IC tehnologije omogućavaju slobodno izražavanje kulture

Ostala područja globalizacije:kulturna globalizacija

1- 69

Sposobnost države za odbranu vlastite teritorije vojnim sredstvima je ugrađena u temelje svake nacionalne državeAktuelno međunarodno vojno povezivanje u okviru NATO ili drugih vojnih saveza otvara pitanja koja se odnose na značaj i karakter državne suverenosti i autonomije na vojnom područjuSada se odlučivanje o odbrambnenoj strategiji i upotrebi sile odvija u okviruinstitucionaliziranih bilateralnih i multilateralnih mehanizama sporazumijevanjaDanas se je izoblikovalo pet elemenata vojne globalizacije:

Savremena vojna globalizacija je intenzivnija nego u prošlom stoljeću. Uprkos kraju hladnog rata, države se nisu vratile u vojnu autarhiju kao ranijeProizvodnja i trgovina oružjem je mnogo više institucionalizirana i regulirana nego ranije, slično je i sa međunarodnim vojnim povezivanjemDošlo je do decentralizacije vojne moći. Pored Evrope i Amerike, danas se i Azija i Bliski Istok sve više militariziraIako je globalizacija trgovine oružjem značajna, a njena pozadina sve više komercijalna, države i međunarodne institucije obavljaju nadzor nad njomU cilju racionalizacije vojnih kapaciteta, države se usmeravaju ka oblikovanju zajedničke vojne politike. To denacionalizira i globalizira vojnu proizvodnju

Ostala područja globalizacije:vojna globalizacija

1- 70

Dok vojna globalizacija ne predstavlja prepreku napredovanju ekonomskeglobalizacije, to se ne bi moglo tvrditi za globalni kriminal i globalni terorizamU težnji da obezbjede nadzor nad kriminalom, koji ima visoku sposobnost prilagođavanja države će sve više ograničavati slobode svojih državljana i time snižavati kvalitet njihovog života. Dobro organiziran i finansiran kriminal može preoblikovati državne strukture ili stupiti u partnersvo sa državomTeroristični napad na SAD 11. septembra 2001. godine je organizaciji nacionalne sigurnosti nametnuo nove dimenzije. Odnos javnosti prema međunarodnom nasilju se znatno promjenio, što možebiti jedan od ključnih kočničara globalizacije u sljedećoj deceniji, pogotovo ako se ne izbjegne eskalacija vjerskih i rasnih napetosti.Iako globalizacija olakšava djelovanje organiziranog kriminala i organiziranog terora, ipak uzroke njihove eskalacije treba tražiti na terenu nerješenih historijskih odnosa, te prvenstveno u postojanju siromašnih i slabih država, koje nisu sposobne da svom stanovništvu obezbjede politička dobra i sigurnost, dobre institucije i kvalitetnu infrastrukturu. U takvim državama korupcija cvjeta, realni GDP i GDP po stanovniku se smanjuje, a one postaju odlično utočište i kolijevka za terorizam

Ostala područja globalizacije:globalizacija terorizma i kriminala

1- 71

Nacionalne države su upletene u globalne procese sa različitim stepenom i na različiti način jer su različito ispostavljene efektima globalizacijeUNCTAD-ova metodologija ocjene globalizacije neke zemlje se bazira na izračunavanju tz. indeksa transnacionalnosti nacionalnih ekonomija, koji je prosjek četiri pojedinačna indeksa transnacionalnosti:

ulaznih FDI kao udjela stvorenog bruto fiksnog kapitala u zadnje tri godineudjela akumuliranih ulaznih FDI investicija u GDP-uudjela dodane vrijednosti inozemnih podružnica TNC u GDP-uudio zaposlenih u inozemnim podružnicama TNC u ukupnoj zaposlenosti.

Najglobalnije razvijene zemlje su Belgija/Luksemburg, Irska, Danska, Švedska i Nizozemska, najglobalnije zemlje u razvoju Hong Kong, Nigerija, Trinidad i Tobago, Singapur i Malezija, a najglobalnije tranzicijske zemlje Mađarska, Estonija, Češka Republika, Moldova i BugarskaUNCTAD-ova metodologija ima mnoge nedostatke, od kojih je najveći što uzima u obzir samo ekonomsku dimenziju globalizacije

Mjerenje stepena globalizacije:metodologija UNCTAD

1- 72

Mnogo bolji i cjelovitiji pristup je izračunavanje globalizacijskog indeksa po metodologiji firme A.T. Kearney i časopisa Foreign Policy. Ovaj indeks prati promjene u ključnim elementima globalizacije na političkom i ekonomskom području, kao i na području prekograničnih kretanja ljudi, ideja i informacijaStopa ekonomske integracije se mjeri pokazateljima o međunarodnoj trgovini, FDI, portfeljnim finansijskim tokovima i prihodima koji se prelivaju preko državne graniceMeđunarodni međusobni kontakti ljudi se mjere razvijenosti međunarodnog turizma, telefonskog prometa i novčanih transfera.Indeks mjeri i tehnološku povezanost sa brojem korisnika interneta, internet servera i gostitelja (engl. host) u business području, a političku integraciju mjeri članstvom u međunarodnim organizacijama, misijama UN te brojem ambasadaOvaj indeks je prvi put izračunat 2001. godine za 50 razvijenih država i ključnih izranjajućih tržišta. Sljedeće godine se broj država proširio na 62 države, koje obuhvataju 85% populacijeNajglobalnije su male države, kojima otvorenost omogućava lakši pristup do dobara, usluga i kapitala

Mjerenje stepena globalizacije:metodologija Kearney

1- 73Mjerenje stepena globalizacije:

metodologija Kearney za 2001, 2002 i 2003Država Rang 2003 Rang 2002 Rang 2001Irska Švicarska Švedska Singapur Nizozemska DanskaKanada Austrija Velika Britanija FinskaSADFrancuskaNorveška PortugalČeška Novi ZelandNjemačkaMalezija Izrael Španija

1234567891011121314151617181920

1253487910612131115161914201817

6431211107851216915222114201918

1- 74

Heritage Foundation i Wall Street Journal razvijaju Indeks ekonomskih slobodaOn nije samo zbir podataka baziranih na empirijskim studijama nego je i analiza faktora koji najviše utiču na institucionalne okvire ekonomskog rastaIndeks ekonomskog rasta mjeri kako se 161 zemalja svijeta rangira na listi 50 nezavisnih varijabila podjeljenih na 10 širih kategorija koje obuhvataju:

trgovinsku politikufiskalno opterećenjedržavne intervencije u ekonomijimonetarnu politikutokove kapitala i FDIbankarstvo i finansijeplaće i cijeneimovinska pravaRegulacijeneformalne aktivnosti na tržištu

Što viši je zbir faktora, to je veći nivo državnih intervencija u ekonomiji i manje ekonomskih sloboda.

Mjerenje stepena globalizacije:metodologija Heritage Foundation

1- 75Mjerenje stepena globalizacije:

metodologija Heritage za 2002, 2003 i 2004.RezultatRang

2004Zemlja

2004 2003 20021234567891011121314141617181920

Hong KongSingapurNovi ZelandLuksemburgIrskaEstonijaV. BritanijaDanskaŠvicarskaSADAustralijaŠvedskaČileKiparFinskaKanadaIrskaNjemačkaNizozemskaAustrija

1.341.611.701.711.741.761.791.801.841.851.881.901.911.951.951.982.002.032.042.08

1.441.611.681.681.731.681.881.711.881.861.901.882.012.091.852.001.932.032.002.08

1.391.691.681.881.731.731.831.791.801.841.911.881.882.131.891.902.182.002.032.08

Documents

Globalizacijski procesi-P.pdf