12
GLOBALNE KLIMATSKE POJAVE Klima je prosječno stanje atmosfere nad nekim mjestom ili područjem u određenom vremenskom razdoblju. Najpoznatija globalna klimatska promjena jest ledeno doba. Klima je poput živog organizma, mjenja se, te su kroz prošlost postojale različite klimatske prilike. Do danas nije otkrivena periodičnost tih globalnih klimatskih promjena. Cilj ovog seminara je upoznati se sa glavnim moderatorima klime na Zemlji te vidjeti kakav utjecaj te promjene imaju na živi svijet. UVOD Klimatske promjene u atmosferi očituju se kroz promjenu raznih meteoroloških parametara (temperatura, oborina, zračenje) u dužem vremenskom razdoblju. Ove promjene klime mogu se događati na globalnoj ljestvici, no globalne klimatske promjene različito se manifestiraju na različitim područjima. U prošlosti se klima Zemlje često mijenjala, a uzroci tih promjena nisu još posve razjašnjeni. Najpoznatiji primjer globalnih klimatskih promjena su ledena doba. Posljednje ledeno doba bilo je u razdoblju pleistocena, trajalo je tisućama godina, a završilo je prije oko 13.000 godina. Za vrijeme toga ledenog doba, oko 30% zemljine površine bilo je prekriveno ledom. Poznata su i kraća razdoblja klimatskih promjena, koja su trajala samo nekoliko stoljeća ili kraće. Iz povijesnih zapisa, na primjer, znamo da je u antičko doba klima u Europi bila hladnija nego danas. Rimske su legije zimi prelazile zaleđenu rijeku Rajnu na svojim pohodima protiv Germana, a u suvremeno doba Rajna se ne zaleđuje. Poznato je i globalno zahlađenje koje je počelo sredinom 16. stoljeća – tzv. "Malo ledeno doba". Tako su obale Islanda, između 1650. i 1850. godine, svake godine bile nekoliko mjeseci potpuno okovane ledom, što je otežavalo ribolov tamošnjem stanovništvu. Od kada je "Malo ledeno doba" završilo, u 18. stoljeću, temperatura na Zemlji neprestano raste, i upravo taj trend porasta temperature postao je poznat kao "globalno zatopljenje". S obzirom na promjene klime u prošlosti, neki znanstvenici smatraju da je globalno zatopljenje samo još jedan prirodni ciklus klimatskih promjena, kakvih je u prošlosti bilo mnogo, a da je utjecaj ljudskog djelovanja na tu promjenu vrlo mali ili uopće nikakav. Uzroci globalnih klimatskih promjena mogu biti umjetni (utjecaj čovjeka-antropološki) i prirodni. UMJETNI UZROCI GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA Utjecaj čovjeka nije zanemariv, on postoji. Ali znajući kako su se izmjene ledenih doba i globalnih zatopljenja događale uvijek kroz

Globalne Klimatske Promjene-scr

  • Upload
    vanessa

  • View
    112

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Globalne Klimatske Promjene-scr

GLOBALNE KLIMATSKE POJAVE

Klima je prosječno stanje atmosfere nad nekim mjestom ili područjem u određenom vremenskom razdoblju Najpoznatija globalna klimatska promjena jest ledeno doba Klima

je poput živog organizma mjenja se te su kroz prošlost postojale različite klimatske prilike Do danas nije otkrivena periodičnost tih globalnih klimatskih promjena Cilj ovog

seminara je upoznati se sa glavnim moderatorima klime na Zemlji te vidjeti kakav utjecaj te promjene imaju na živi svijet

UVODKlimatske promjene u atmosferi očituju se kroz promjenu raznih

meteoroloških parametara (temperatura oborina zračenje) u dužem vremenskom razdoblju Ove promjene klime mogu se događati na globalnoj ljestvici no globalne klimatske promjene različito se manifestiraju na različitim područjima

U prošlosti se klima Zemlje često mijenjala a uzroci tih promjena nisu još posve razjašnjeni Najpoznatiji primjer globalnih klimatskih promjena su ledena doba Posljednje ledeno doba bilo je u razdoblju pleistocena trajalo je tisućama godina a završilo je prije oko 13000 godina Za vrijeme toga ledenog doba oko 30 zemljine površine bilo je prekriveno ledom

Poznata su i kraća razdoblja klimatskih promjena koja su trajala samo nekoliko stoljeća ili kraće Iz povijesnih zapisa na primjer znamo da je u antičko doba klima u Europi bila hladnija nego danas Rimske su legije zimi prelazile zaleđenu rijeku Rajnu na svojim pohodima protiv Germana a u suvremeno doba Rajna se ne zaleđuje Poznato je i globalno zahlađenje koje je počelo sredinom 16 stoljeća ndash tzv Malo ledeno doba Tako su obale Islanda između 1650 i 1850 godine svake godine bile nekoliko mjeseci potpuno okovane ledom što je otežavalo ribolov tamošnjem stanovništvu

Od kada je Malo ledeno doba završilo u 18 stoljeću temperatura na Zemlji neprestano raste i upravo taj trend porasta temperature postao je poznat kao globalno zatopljenje S obzirom na promjene klime u prošlosti neki znanstvenici smatraju da je globalno zatopljenje samo još jedan prirodni ciklus klimatskih promjena kakvih je u prošlosti bilo mnogo a da je utjecaj ljudskog djelovanja na tu promjenu vrlo mali ili uopće nikakav

Uzroci globalnih klimatskih promjena mogu biti umjetni (utjecaj čovjeka-antropološki) i prirodni

UMJETNI UZROCI GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENAUtjecaj čovjeka nije zanemariv on postoji Ali znajući kako su se izmjene

ledenih doba i globalnih zatopljenja događale uvijek kroz prošlost (to možemo pouzdano znati iz istraživanja polarnoga leda) teško je reći kolika je odgovornost čovjeka

Efekt staklenikaVodena para (H2O) ugljični dioksid (CO2) metan (CH4) i didušik oksid (N2O) su staklenički plinovi nastali prirodnim aktivnostima i oni izmiješani u cjelokupnom sloju atmosfere čine zračni toplinski omotač oko Zemlje Taj omotač sprečava gubitak toplinske energije u svemir i doprinosi da je klima na Zemlji povoljna za život Bez omotača od stakleničkih plinova površina Zemlje bi bila 30degC hladnija nego što je danas nepovoljna za živa bića hladna i beživotna poput površine MarsaLjudi svojim aktivnostima ispuštaju i druge stakleničke plinove kao što su metan (CH4) i didušik oksid (N2O) Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći do dodatnog globalnog zagrijavanja U proteklih 100

godina globalna temperatura je porasla u prosjeku 04 - 08 degC Nakon industrijske revolucije prvenstveno zbog sve veće uporabe fosilnih goriva koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi stalno raste

Povezanost koncentracije ugljik-dioksida u atmosferi i temperature odavno je poznata te je prikazana na donjoj slici Pravo pitanje je dali prvo dolazi do povećanja teperature a potom i koncentracije ugljikovog-dioksida u zraku ili obratno

Uz efekt staklenika čovjek utjeće na klimu sve većom izgradnjom cesta (asfalt ima veliku moć upijanja topline) industrije (čiji nusprodukti pogoduju povećanju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi) sječom šuma itd

PRIRODNI UZROCI GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA

VULKANIVelike vulkanske erupcije mogu uzrokovati globalno zahlađenje tako što materijal izbačen vulkanskom erupcijom (pepeo vodena para prašina i sumporni dioksid) sprječava sunčevu svjetlost da dopre do zemljine površine Najveća poznata erupcija vulkana na Zemlji bila je erupcija vulkana Toba na otoku Sumatri koja se dogodila prije 70000 godina Tom prilikom je u atmosferu izbačeno oko 900 kubičnih kilometara materijala što je izazvalo značajne promjene globalne klime Procjenjuje se da je nakon te erupcije uginulo 75 biljaka na sjevernoj zemljinoj hemisferiErupcija vulkana Pinatubo na Filipinima 1991godine je smanjila globalnu prosječnu temperaturu za oko 025degC u nekoliko godinaDakle utjecaj vulkana na klimatske promjene je velika ali zbog nemogućnosti utvrđivanja peridičnosti erupcija takve promjene dolaze naglo i bez upozorenja

ZEMLJINO GIBANJESunce je najvažniji moderator klime na Zemlji Prema tome od iznimne važnosti je razumjevanje gibanja Zemlje oko Sunca koje nije nimalo jednostavno Milankovićeva teorija poznatija pod imenom Milankovićevi ciklusi opisuje skupni utjecaj promjena Zemljina gibanja na klimu

Milutin Milanković (28 svibanj 1879-12 prosinac 1958) geofizičar astronom i fizičar osnivač Katedre za nebesku mehaniku na Sveučilištu u Beogradu Poznat je po teoriji ledenih doba koja povezuje Zemljina gibanja i dugoročne klimatske promjene

Kada bi naš planet imao oblik kugle homogene gustoće (ili gustoće koja bi ovisila samo o udaljenosti od središta Zemlje) kada bi Zemlja bila jedini Sunčev pratilac kada ne bi imala svoj satelit njezina vrtnja bila bi jednolika a gibanje oko Sunca nepromjenjivo i onakovo kakvo opisuju Keplerovi zakoni Međutim kao što znamo dinamika sustava Sunce-Zemlja-Mjesec je

veoma složena jer na taj sustav djeluju i drugi planeti Sunčeva sustava te je Zemlja geoidnog oblika kao što je prikazano na slici Rezultat takve konfiguracije i prisutstva ostalih nebeskih tijela je činjenica da je Zemljino gibanje potpuno analogno precesiji zarotiranog zvrka Uz to orbita mjenja svoj ekscentricitet

EKSCENTRIČNOST ZEMLJINE ORBITEOrbita Zemlje je elipsa Ekscentricitet je veličina koja pokazuje koliko se elipsa razlikuje od kružnice Tako se na donjoj lijevoj slici nalazi kružnica ekscentriciteta nula a desno je eliptična orbita ekscentriciteta e=05

Oblik Zemljine orbite varira od gotovo kružne malog ekscentriciteta e=0005 do blago eliptične orbite ekscentriciteta e=0058 Trenutni ekscentricitet orbite iznosi e=0017 Osim Sunca na orbitu Zemlje najviše utjeću gravitacijska polja planeta Jupitera i SaturnaPromjena ekscentričnosti Zemljine orbite od skoro pravilne kružnice do blago izdužene orbite događa se u razdoblju od oko 100 000 godina Ekscentričnost je važna jer utjeće na razlike između godišnjih doba Kada je Zemlja najbliža Suncu prima najviše njegove topline Hemisfera bliža Suncu zimi ima blage zime a ona bliža ljeti relativno topla ljeta Kada je ekscentričnost najveća tada je sezonska razlika promjene topline 20 Trenutna razlika iznosi oko 7

PROMJENA NAGIBA ZEMLJINE OSI ROTACIJEKut nagiba Zemljine osi u odnosu na orbitalnu ravninu oscilira između 221deg i 245deg (dakle amplituda je 24deg) Ta oscilacija je približno periodična tijekom vremena s periodom oko 41 000 godina Ako je kut nagiba veći ljeti će hemisfera dobivati veći tok zračenja a zimi će tok zračenja biti manji Promjena nagiba ima mali utjecaj na ekvatoru a veliki na polovima Trenutno nagib Zemljine osi iznosi 2344deg nalazimo se otprilike u sredini ciklusa i to u opadajućoj fazi Minimalnu vrijednost Zemlja će dostići za oko 8000 godina

OSNA PRECESIJA

Precesija je promjena smjera Zemljine osi u odnosu na zvijezde stajačice Period tog gibanja je otprilike 23 000 godinato gibanje nalik na gibanje zvrka uzrokuju plimne sile Sunca i Mjeseca čiji je utjecaj otprilike jednakKroz 11 000 godina Zemljina os produžena na sjever neće ići prema zvijezdi Sjevernjači već prema zvijezdi Vega Posljedica ovog složenog kretanja Zemlje je da se dani ravnodnevnice ne događaju uvijek istog datuma već se polako pomiću u kalendaru Trenutno Zemlja je najbliža Suncu 3 siječnja a najdalja 4 srpnja

POVEZANOST MILANKOVIĆEVIH CIKLUSA SA POJAVOM LEDENIH DOBA NA ZEMLJI

Na donjoj slici nalaze se periodi ekscentričnosti Zemljine orbite promjena nagiba Zemljine osi rotacije osne precesije i ledenih doba kroz povijest

PROBLEMIS obzirom na to da je opažena periodičnost klime toliko dobro usklađena s periodima orbitalnih gibanja orbitalna teorija klime je uglavnom općeprihvaćena Ipak treba naglasiti da je Milanković zanemario strujanja izazvana nejednakim zagrijavanjem atmosfere i oceana

SUNČEVE PJEGE I SUNČEV VJETARZnanstveno promatranje Sunca počinje 1611godine u vrijeme kad Galileo Galilei prvi put promatrao Sunce Galileo je otkrio Sunčeve pjege i ustanovio da se one nalaze na površini Sunca

SASTAV SUNCASunce dijelimo na veći broj slojeva prema uvijetima koji u njima vladaju Granice među njima nisu jasno ocrtane i postoje prijelazna područja

JezgraDo četvrtine polumjera Sunca prostire se jezgra područje visoke temperature oko 156 milijuna kelvina i tlaka 1016 Pa U takvim uvijetima odvija se fuzija vodika u helij

FotosferaPrividnu površinu Sunca nazivamo još i fotosferom te se ovdje temperature kreću oko 6000 kelvina Na površini fotosfere uočavamo mrlje koje zovemo Sunčeve pjege One mogu biti promjera od 300 do 50 000km a pojedina pjega traje od nekoliko sati do čak 6 mjeseci Pjege su područja gdje je temperatura plina oko 3800K što je za oko 2000K manje od okolnih dijelova Pjege zbog toga sjaje slabije od okolnih dijelova Sunca pa nam se zbog toga čine tamnijima Nastanak Sunčevih pjega nije do danas u potpunosti istražen ali se smatra da su u vezi s magnetskim poljem Sunca

Sunčeva atmosferaIznad fotosfere nalazi se Sunčeva atmosfera koja se dijeli na kromosferu i koronu Ona se može vidjeti samo u vrijeme potpune pomrčine Sunca

U kromosferi opažamo niz pojava kao što su prominencije (lijeva slika) i baklje (desna slika)

Prominencije i baklje su povezane uz proboj ioniziranog plina koji može na taj naćin laquopobjećiraquo sa Sunca

SUNČEV VJETARIako se nama Sunce čini kao oštro obrubljena kugla ne postoji oštra granica gdje Sunce završava Sunčeva se atmosfera iza korone nastavlja u obliku sunčevog vjetra struje naelektriziranih čestica uglavnom protona i elektrona kojim Sunce u svemir izbacuje mali dio svoje mase (2510-14) godišnje Ta plazma uspjeva pobjeći od Sunca u područjima gdje se Sunčeve silnice magnetskog polja šire u svemir a ne na područijima gdje se poput luka vraćaju na površinu Sunčev vjetar dostiže brzinu od 750kmsVećina Sunčevih vjetrova zaobilazi Zemlju jer ih skreće magnetsko polje One čestice koje udare u našu atmosferu uzrokuju polarnu svijetlost i geomagnetne oluje čija je jačina povezana sa gustoćom Sunčevih pjega Zemljino magnetsko polje kanalizira čestice Sunčevog vjetra prema Zemljinim magnetskim polovima gdje se te čestice sudaraju sa česticama Zemljine atmosfere pri velikim brzinama prevladavaju emisije atoma kisika (zelena i crvena svijetlost) te molekularnog dušika Oluje su najčešće u vrijeme vrhunca 11-godišnjeg ciklusa Sunčevih pjega ili tijekom tri godine nakon tog vrhunca

POVEZANOST GUSTOĆE SUNČEVIH PJEGA I TEMPERATURE NA ZEMLJI

O povezanosti pojave Sunčevih pjega i temperature na Zemlji najslikovitije govori podatak da su u 17stoljeću pjege nestale ndash između 1645 i 1715 bile su rijetke uočeno ih je tek 50 a trebalo ih je bit 50 000 u to doba sjeverna se Zemljina polutka toliko ohladila da se to razdoblje naziva laquoMalo ledeno dobaraquo Tijekom 20stoljeća solarni ciklusi su se pojačali Studije pokazuju da je krajem 20stoljeća Sunčeva aktivnost bila među višima u zadnjih 8000 godina te se magnetsko polje Sunca udvostručilo Tijekom zadnjih 10-12 godina Sunčeva aktivnost je počela opadati Zadnje je desetljeće bilo toplije od prethodnih što je rezultat dizanja globalne temperature između 1978 i 1988 godine Od tada je prosjećna temperatura visoka ali stabilna Trenutno smo na početku perioda slabe sunčeve aktivnosti Posebno je zanimljiv graf koji prikazuje cikluse pjega i hod temperature na Zemlji

evo još par povijesnih događaja1890-2000 svijet postaje sve topliji Koncentracije stakleničkih plinova rastu Solarna aktivnost raste1790-1820 Daltonov solarni minimum Globalne temperature su niže od prosjeka1280-1340 život na Grendlandu postaje teži1075-1240 srednjovjekovno Solarni maksimum Vikinzi iz Norveške i Islanda stvaraju naseobine na Grendlandu i u sjevernoj Americi

UTJECAJ GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA NA ŽIVI SVIJETKlimatske promjene uzrokuju izumiranje nekih biljnih i životinjskih vrsta te

pojavu novih Prisjetimo se samo dinosaura koji su izumrli tijekom posljednjeg ledenog doba Kako klimatske promjene utječu na živi svijet može se vidjeti na drveću u svakom parku ili u vašem vrtu Listanje i cvjetanje drveća se javlja u studenom i prosincu što nikako nije prirodno buđenje biljaka je do sada bilo rezervirano za proljeće Proljeće dolazi do 2 tjedna ranije nego što je prije 50-ak godina a jesen stiže oko tjedan dana kasnije

Budući da se mijenja struktura hranidbenog lanca u prirodi s listanjem drveća dolazi do promjene u životu insekata što rezultira smanjenjem ili povećanjem broja ptica koje se njima hrane

Koraljni grebeni kao vrlo osjetljivi ekosustavi će također stradati Ako temperatura poraste za 1-2 stupnja koraljni greben će izblijedjeti i na kraju i odumrijeti

Promjena meteoroloških uvjeta uvelike će utjecati na promjene u agrokulturi određenih područja Kulture koje su se na nekom području uzgajale stoljećima više neće uspijevati no zato će se uspijevati nešto drugo Očekuje se pomicanje agrokultura prema sjeveru Dakle za očekivati je da ćemo u Hrvatskoj uzgajati banane Poljodjelstvo će se morati restrukturirati prema čuvanju zaliha vode s obzirom da se očekuju sušna ljeta i kišovite zime sustav navodnjavanja će morati čuvati vodu i cijelu sezonu

Porast srednje temperature na Zemlji će utjecati na ljudsko zdravlje Prije svega klimatske promjene će utjecati na kvalitetu hrane koju jedemo te na vodu koju pijemo Neki znanstvenici najavljuju da će topliji svijet biti i bolesniji svijet No ako zime budu toplije manje će ljudi umirati od hladnoće ali prirodno odumiranje bakterija na niskim temperaturama će izostati što može dovesti do širenja različitih bolesti Ljudi će češće umirati od toplinskih udara od posljedica

prekomjernog UV zračenja te trovanja hranom Također se očekuje i širenje bolesti na područja na kojima do tada nisu bile poznate primjerice malarija i komarac malaričar će se proširiti prema sjeveru Otprije je poznato da vrijeme utječe na nagle pojave upale pluća gripe i bronhitisa Česte poplave uzrokovat će bolesti koje se šire vodom

Vruća ljeta i blage zime te češće pojave ekstremnih uvjeta utjecat će na sav živi svijet ne samo na ljude Podizanjem razine mora smanjivat će se svjetsko kopno čime su staništa mnogim biljnih i životinjskih vrsta ugrožena Možda najpoznatija ugrožena vrsta je polarni medvjed Topljenjem arktičkog leda polarni medvjed gubi svoje stanište a budući da će klimatskim promjenama najviše biti pogođena polarna područja ukoliko se nešto drastično ne promijeni očekuje se izumiranje polarnog medvjeda

JELI BAŠ SVE TAKO CRNOMnogi znanstvenici skeptično gledaju na prognoze globalnog zatopljenja prije svega jer se klima i u prošlosti mijenjala sama od sebe te smatraju da ljudski utjecaj ne može biti toliko velik Klima je kompleksan sustav s mnogo ljudima nepoznatih parametara te je malo vjerojatno da promjena malog skupa podataka kao što su staklenički plinovi može bitno utjecati na taj ogroman sustav Mnogo toga je u klimatskim promjenama nepoznanica Nevjerojatno ali klimatske promjene će imati i pozitivan utjecaj na odrađena živa bića Neke biljne i životinjske vrste će nestajati no druge će nastajati Razlog izumiranja životinjskih vrsta je u tome što životinje trebaju više vremena da se prilagode promjeni dok su ljudi fleksibilniji Klimatske promjene mogu imati i neke pozitivne strane Nove biljne i životinjske vrste će se moći uzgajati u dosad nepogodnim širinama Ljudi bi više svojih aktivnosti mogli vršiti na otvorenom zbog ugodnih temperatura

Page 2: Globalne Klimatske Promjene-scr

godina globalna temperatura je porasla u prosjeku 04 - 08 degC Nakon industrijske revolucije prvenstveno zbog sve veće uporabe fosilnih goriva koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi stalno raste

Povezanost koncentracije ugljik-dioksida u atmosferi i temperature odavno je poznata te je prikazana na donjoj slici Pravo pitanje je dali prvo dolazi do povećanja teperature a potom i koncentracije ugljikovog-dioksida u zraku ili obratno

Uz efekt staklenika čovjek utjeće na klimu sve većom izgradnjom cesta (asfalt ima veliku moć upijanja topline) industrije (čiji nusprodukti pogoduju povećanju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi) sječom šuma itd

PRIRODNI UZROCI GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA

VULKANIVelike vulkanske erupcije mogu uzrokovati globalno zahlađenje tako što materijal izbačen vulkanskom erupcijom (pepeo vodena para prašina i sumporni dioksid) sprječava sunčevu svjetlost da dopre do zemljine površine Najveća poznata erupcija vulkana na Zemlji bila je erupcija vulkana Toba na otoku Sumatri koja se dogodila prije 70000 godina Tom prilikom je u atmosferu izbačeno oko 900 kubičnih kilometara materijala što je izazvalo značajne promjene globalne klime Procjenjuje se da je nakon te erupcije uginulo 75 biljaka na sjevernoj zemljinoj hemisferiErupcija vulkana Pinatubo na Filipinima 1991godine je smanjila globalnu prosječnu temperaturu za oko 025degC u nekoliko godinaDakle utjecaj vulkana na klimatske promjene je velika ali zbog nemogućnosti utvrđivanja peridičnosti erupcija takve promjene dolaze naglo i bez upozorenja

ZEMLJINO GIBANJESunce je najvažniji moderator klime na Zemlji Prema tome od iznimne važnosti je razumjevanje gibanja Zemlje oko Sunca koje nije nimalo jednostavno Milankovićeva teorija poznatija pod imenom Milankovićevi ciklusi opisuje skupni utjecaj promjena Zemljina gibanja na klimu

Milutin Milanković (28 svibanj 1879-12 prosinac 1958) geofizičar astronom i fizičar osnivač Katedre za nebesku mehaniku na Sveučilištu u Beogradu Poznat je po teoriji ledenih doba koja povezuje Zemljina gibanja i dugoročne klimatske promjene

Kada bi naš planet imao oblik kugle homogene gustoće (ili gustoće koja bi ovisila samo o udaljenosti od središta Zemlje) kada bi Zemlja bila jedini Sunčev pratilac kada ne bi imala svoj satelit njezina vrtnja bila bi jednolika a gibanje oko Sunca nepromjenjivo i onakovo kakvo opisuju Keplerovi zakoni Međutim kao što znamo dinamika sustava Sunce-Zemlja-Mjesec je

veoma složena jer na taj sustav djeluju i drugi planeti Sunčeva sustava te je Zemlja geoidnog oblika kao što je prikazano na slici Rezultat takve konfiguracije i prisutstva ostalih nebeskih tijela je činjenica da je Zemljino gibanje potpuno analogno precesiji zarotiranog zvrka Uz to orbita mjenja svoj ekscentricitet

EKSCENTRIČNOST ZEMLJINE ORBITEOrbita Zemlje je elipsa Ekscentricitet je veličina koja pokazuje koliko se elipsa razlikuje od kružnice Tako se na donjoj lijevoj slici nalazi kružnica ekscentriciteta nula a desno je eliptična orbita ekscentriciteta e=05

Oblik Zemljine orbite varira od gotovo kružne malog ekscentriciteta e=0005 do blago eliptične orbite ekscentriciteta e=0058 Trenutni ekscentricitet orbite iznosi e=0017 Osim Sunca na orbitu Zemlje najviše utjeću gravitacijska polja planeta Jupitera i SaturnaPromjena ekscentričnosti Zemljine orbite od skoro pravilne kružnice do blago izdužene orbite događa se u razdoblju od oko 100 000 godina Ekscentričnost je važna jer utjeće na razlike između godišnjih doba Kada je Zemlja najbliža Suncu prima najviše njegove topline Hemisfera bliža Suncu zimi ima blage zime a ona bliža ljeti relativno topla ljeta Kada je ekscentričnost najveća tada je sezonska razlika promjene topline 20 Trenutna razlika iznosi oko 7

PROMJENA NAGIBA ZEMLJINE OSI ROTACIJEKut nagiba Zemljine osi u odnosu na orbitalnu ravninu oscilira između 221deg i 245deg (dakle amplituda je 24deg) Ta oscilacija je približno periodična tijekom vremena s periodom oko 41 000 godina Ako je kut nagiba veći ljeti će hemisfera dobivati veći tok zračenja a zimi će tok zračenja biti manji Promjena nagiba ima mali utjecaj na ekvatoru a veliki na polovima Trenutno nagib Zemljine osi iznosi 2344deg nalazimo se otprilike u sredini ciklusa i to u opadajućoj fazi Minimalnu vrijednost Zemlja će dostići za oko 8000 godina

OSNA PRECESIJA

Precesija je promjena smjera Zemljine osi u odnosu na zvijezde stajačice Period tog gibanja je otprilike 23 000 godinato gibanje nalik na gibanje zvrka uzrokuju plimne sile Sunca i Mjeseca čiji je utjecaj otprilike jednakKroz 11 000 godina Zemljina os produžena na sjever neće ići prema zvijezdi Sjevernjači već prema zvijezdi Vega Posljedica ovog složenog kretanja Zemlje je da se dani ravnodnevnice ne događaju uvijek istog datuma već se polako pomiću u kalendaru Trenutno Zemlja je najbliža Suncu 3 siječnja a najdalja 4 srpnja

POVEZANOST MILANKOVIĆEVIH CIKLUSA SA POJAVOM LEDENIH DOBA NA ZEMLJI

Na donjoj slici nalaze se periodi ekscentričnosti Zemljine orbite promjena nagiba Zemljine osi rotacije osne precesije i ledenih doba kroz povijest

PROBLEMIS obzirom na to da je opažena periodičnost klime toliko dobro usklađena s periodima orbitalnih gibanja orbitalna teorija klime je uglavnom općeprihvaćena Ipak treba naglasiti da je Milanković zanemario strujanja izazvana nejednakim zagrijavanjem atmosfere i oceana

SUNČEVE PJEGE I SUNČEV VJETARZnanstveno promatranje Sunca počinje 1611godine u vrijeme kad Galileo Galilei prvi put promatrao Sunce Galileo je otkrio Sunčeve pjege i ustanovio da se one nalaze na površini Sunca

SASTAV SUNCASunce dijelimo na veći broj slojeva prema uvijetima koji u njima vladaju Granice među njima nisu jasno ocrtane i postoje prijelazna područja

JezgraDo četvrtine polumjera Sunca prostire se jezgra područje visoke temperature oko 156 milijuna kelvina i tlaka 1016 Pa U takvim uvijetima odvija se fuzija vodika u helij

FotosferaPrividnu površinu Sunca nazivamo još i fotosferom te se ovdje temperature kreću oko 6000 kelvina Na površini fotosfere uočavamo mrlje koje zovemo Sunčeve pjege One mogu biti promjera od 300 do 50 000km a pojedina pjega traje od nekoliko sati do čak 6 mjeseci Pjege su područja gdje je temperatura plina oko 3800K što je za oko 2000K manje od okolnih dijelova Pjege zbog toga sjaje slabije od okolnih dijelova Sunca pa nam se zbog toga čine tamnijima Nastanak Sunčevih pjega nije do danas u potpunosti istražen ali se smatra da su u vezi s magnetskim poljem Sunca

Sunčeva atmosferaIznad fotosfere nalazi se Sunčeva atmosfera koja se dijeli na kromosferu i koronu Ona se može vidjeti samo u vrijeme potpune pomrčine Sunca

U kromosferi opažamo niz pojava kao što su prominencije (lijeva slika) i baklje (desna slika)

Prominencije i baklje su povezane uz proboj ioniziranog plina koji može na taj naćin laquopobjećiraquo sa Sunca

SUNČEV VJETARIako se nama Sunce čini kao oštro obrubljena kugla ne postoji oštra granica gdje Sunce završava Sunčeva se atmosfera iza korone nastavlja u obliku sunčevog vjetra struje naelektriziranih čestica uglavnom protona i elektrona kojim Sunce u svemir izbacuje mali dio svoje mase (2510-14) godišnje Ta plazma uspjeva pobjeći od Sunca u područjima gdje se Sunčeve silnice magnetskog polja šire u svemir a ne na područijima gdje se poput luka vraćaju na površinu Sunčev vjetar dostiže brzinu od 750kmsVećina Sunčevih vjetrova zaobilazi Zemlju jer ih skreće magnetsko polje One čestice koje udare u našu atmosferu uzrokuju polarnu svijetlost i geomagnetne oluje čija je jačina povezana sa gustoćom Sunčevih pjega Zemljino magnetsko polje kanalizira čestice Sunčevog vjetra prema Zemljinim magnetskim polovima gdje se te čestice sudaraju sa česticama Zemljine atmosfere pri velikim brzinama prevladavaju emisije atoma kisika (zelena i crvena svijetlost) te molekularnog dušika Oluje su najčešće u vrijeme vrhunca 11-godišnjeg ciklusa Sunčevih pjega ili tijekom tri godine nakon tog vrhunca

POVEZANOST GUSTOĆE SUNČEVIH PJEGA I TEMPERATURE NA ZEMLJI

O povezanosti pojave Sunčevih pjega i temperature na Zemlji najslikovitije govori podatak da su u 17stoljeću pjege nestale ndash između 1645 i 1715 bile su rijetke uočeno ih je tek 50 a trebalo ih je bit 50 000 u to doba sjeverna se Zemljina polutka toliko ohladila da se to razdoblje naziva laquoMalo ledeno dobaraquo Tijekom 20stoljeća solarni ciklusi su se pojačali Studije pokazuju da je krajem 20stoljeća Sunčeva aktivnost bila među višima u zadnjih 8000 godina te se magnetsko polje Sunca udvostručilo Tijekom zadnjih 10-12 godina Sunčeva aktivnost je počela opadati Zadnje je desetljeće bilo toplije od prethodnih što je rezultat dizanja globalne temperature između 1978 i 1988 godine Od tada je prosjećna temperatura visoka ali stabilna Trenutno smo na početku perioda slabe sunčeve aktivnosti Posebno je zanimljiv graf koji prikazuje cikluse pjega i hod temperature na Zemlji

evo još par povijesnih događaja1890-2000 svijet postaje sve topliji Koncentracije stakleničkih plinova rastu Solarna aktivnost raste1790-1820 Daltonov solarni minimum Globalne temperature su niže od prosjeka1280-1340 život na Grendlandu postaje teži1075-1240 srednjovjekovno Solarni maksimum Vikinzi iz Norveške i Islanda stvaraju naseobine na Grendlandu i u sjevernoj Americi

UTJECAJ GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA NA ŽIVI SVIJETKlimatske promjene uzrokuju izumiranje nekih biljnih i životinjskih vrsta te

pojavu novih Prisjetimo se samo dinosaura koji su izumrli tijekom posljednjeg ledenog doba Kako klimatske promjene utječu na živi svijet može se vidjeti na drveću u svakom parku ili u vašem vrtu Listanje i cvjetanje drveća se javlja u studenom i prosincu što nikako nije prirodno buđenje biljaka je do sada bilo rezervirano za proljeće Proljeće dolazi do 2 tjedna ranije nego što je prije 50-ak godina a jesen stiže oko tjedan dana kasnije

Budući da se mijenja struktura hranidbenog lanca u prirodi s listanjem drveća dolazi do promjene u životu insekata što rezultira smanjenjem ili povećanjem broja ptica koje se njima hrane

Koraljni grebeni kao vrlo osjetljivi ekosustavi će također stradati Ako temperatura poraste za 1-2 stupnja koraljni greben će izblijedjeti i na kraju i odumrijeti

Promjena meteoroloških uvjeta uvelike će utjecati na promjene u agrokulturi određenih područja Kulture koje su se na nekom području uzgajale stoljećima više neće uspijevati no zato će se uspijevati nešto drugo Očekuje se pomicanje agrokultura prema sjeveru Dakle za očekivati je da ćemo u Hrvatskoj uzgajati banane Poljodjelstvo će se morati restrukturirati prema čuvanju zaliha vode s obzirom da se očekuju sušna ljeta i kišovite zime sustav navodnjavanja će morati čuvati vodu i cijelu sezonu

Porast srednje temperature na Zemlji će utjecati na ljudsko zdravlje Prije svega klimatske promjene će utjecati na kvalitetu hrane koju jedemo te na vodu koju pijemo Neki znanstvenici najavljuju da će topliji svijet biti i bolesniji svijet No ako zime budu toplije manje će ljudi umirati od hladnoće ali prirodno odumiranje bakterija na niskim temperaturama će izostati što može dovesti do širenja različitih bolesti Ljudi će češće umirati od toplinskih udara od posljedica

prekomjernog UV zračenja te trovanja hranom Također se očekuje i širenje bolesti na područja na kojima do tada nisu bile poznate primjerice malarija i komarac malaričar će se proširiti prema sjeveru Otprije je poznato da vrijeme utječe na nagle pojave upale pluća gripe i bronhitisa Česte poplave uzrokovat će bolesti koje se šire vodom

Vruća ljeta i blage zime te češće pojave ekstremnih uvjeta utjecat će na sav živi svijet ne samo na ljude Podizanjem razine mora smanjivat će se svjetsko kopno čime su staništa mnogim biljnih i životinjskih vrsta ugrožena Možda najpoznatija ugrožena vrsta je polarni medvjed Topljenjem arktičkog leda polarni medvjed gubi svoje stanište a budući da će klimatskim promjenama najviše biti pogođena polarna područja ukoliko se nešto drastično ne promijeni očekuje se izumiranje polarnog medvjeda

JELI BAŠ SVE TAKO CRNOMnogi znanstvenici skeptično gledaju na prognoze globalnog zatopljenja prije svega jer se klima i u prošlosti mijenjala sama od sebe te smatraju da ljudski utjecaj ne može biti toliko velik Klima je kompleksan sustav s mnogo ljudima nepoznatih parametara te je malo vjerojatno da promjena malog skupa podataka kao što su staklenički plinovi može bitno utjecati na taj ogroman sustav Mnogo toga je u klimatskim promjenama nepoznanica Nevjerojatno ali klimatske promjene će imati i pozitivan utjecaj na odrađena živa bića Neke biljne i životinjske vrste će nestajati no druge će nastajati Razlog izumiranja životinjskih vrsta je u tome što životinje trebaju više vremena da se prilagode promjeni dok su ljudi fleksibilniji Klimatske promjene mogu imati i neke pozitivne strane Nove biljne i životinjske vrste će se moći uzgajati u dosad nepogodnim širinama Ljudi bi više svojih aktivnosti mogli vršiti na otvorenom zbog ugodnih temperatura

Page 3: Globalne Klimatske Promjene-scr

Uz efekt staklenika čovjek utjeće na klimu sve većom izgradnjom cesta (asfalt ima veliku moć upijanja topline) industrije (čiji nusprodukti pogoduju povećanju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi) sječom šuma itd

PRIRODNI UZROCI GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA

VULKANIVelike vulkanske erupcije mogu uzrokovati globalno zahlađenje tako što materijal izbačen vulkanskom erupcijom (pepeo vodena para prašina i sumporni dioksid) sprječava sunčevu svjetlost da dopre do zemljine površine Najveća poznata erupcija vulkana na Zemlji bila je erupcija vulkana Toba na otoku Sumatri koja se dogodila prije 70000 godina Tom prilikom je u atmosferu izbačeno oko 900 kubičnih kilometara materijala što je izazvalo značajne promjene globalne klime Procjenjuje se da je nakon te erupcije uginulo 75 biljaka na sjevernoj zemljinoj hemisferiErupcija vulkana Pinatubo na Filipinima 1991godine je smanjila globalnu prosječnu temperaturu za oko 025degC u nekoliko godinaDakle utjecaj vulkana na klimatske promjene je velika ali zbog nemogućnosti utvrđivanja peridičnosti erupcija takve promjene dolaze naglo i bez upozorenja

ZEMLJINO GIBANJESunce je najvažniji moderator klime na Zemlji Prema tome od iznimne važnosti je razumjevanje gibanja Zemlje oko Sunca koje nije nimalo jednostavno Milankovićeva teorija poznatija pod imenom Milankovićevi ciklusi opisuje skupni utjecaj promjena Zemljina gibanja na klimu

Milutin Milanković (28 svibanj 1879-12 prosinac 1958) geofizičar astronom i fizičar osnivač Katedre za nebesku mehaniku na Sveučilištu u Beogradu Poznat je po teoriji ledenih doba koja povezuje Zemljina gibanja i dugoročne klimatske promjene

Kada bi naš planet imao oblik kugle homogene gustoće (ili gustoće koja bi ovisila samo o udaljenosti od središta Zemlje) kada bi Zemlja bila jedini Sunčev pratilac kada ne bi imala svoj satelit njezina vrtnja bila bi jednolika a gibanje oko Sunca nepromjenjivo i onakovo kakvo opisuju Keplerovi zakoni Međutim kao što znamo dinamika sustava Sunce-Zemlja-Mjesec je

veoma složena jer na taj sustav djeluju i drugi planeti Sunčeva sustava te je Zemlja geoidnog oblika kao što je prikazano na slici Rezultat takve konfiguracije i prisutstva ostalih nebeskih tijela je činjenica da je Zemljino gibanje potpuno analogno precesiji zarotiranog zvrka Uz to orbita mjenja svoj ekscentricitet

EKSCENTRIČNOST ZEMLJINE ORBITEOrbita Zemlje je elipsa Ekscentricitet je veličina koja pokazuje koliko se elipsa razlikuje od kružnice Tako se na donjoj lijevoj slici nalazi kružnica ekscentriciteta nula a desno je eliptična orbita ekscentriciteta e=05

Oblik Zemljine orbite varira od gotovo kružne malog ekscentriciteta e=0005 do blago eliptične orbite ekscentriciteta e=0058 Trenutni ekscentricitet orbite iznosi e=0017 Osim Sunca na orbitu Zemlje najviše utjeću gravitacijska polja planeta Jupitera i SaturnaPromjena ekscentričnosti Zemljine orbite od skoro pravilne kružnice do blago izdužene orbite događa se u razdoblju od oko 100 000 godina Ekscentričnost je važna jer utjeće na razlike između godišnjih doba Kada je Zemlja najbliža Suncu prima najviše njegove topline Hemisfera bliža Suncu zimi ima blage zime a ona bliža ljeti relativno topla ljeta Kada je ekscentričnost najveća tada je sezonska razlika promjene topline 20 Trenutna razlika iznosi oko 7

PROMJENA NAGIBA ZEMLJINE OSI ROTACIJEKut nagiba Zemljine osi u odnosu na orbitalnu ravninu oscilira između 221deg i 245deg (dakle amplituda je 24deg) Ta oscilacija je približno periodična tijekom vremena s periodom oko 41 000 godina Ako je kut nagiba veći ljeti će hemisfera dobivati veći tok zračenja a zimi će tok zračenja biti manji Promjena nagiba ima mali utjecaj na ekvatoru a veliki na polovima Trenutno nagib Zemljine osi iznosi 2344deg nalazimo se otprilike u sredini ciklusa i to u opadajućoj fazi Minimalnu vrijednost Zemlja će dostići za oko 8000 godina

OSNA PRECESIJA

Precesija je promjena smjera Zemljine osi u odnosu na zvijezde stajačice Period tog gibanja je otprilike 23 000 godinato gibanje nalik na gibanje zvrka uzrokuju plimne sile Sunca i Mjeseca čiji je utjecaj otprilike jednakKroz 11 000 godina Zemljina os produžena na sjever neće ići prema zvijezdi Sjevernjači već prema zvijezdi Vega Posljedica ovog složenog kretanja Zemlje je da se dani ravnodnevnice ne događaju uvijek istog datuma već se polako pomiću u kalendaru Trenutno Zemlja je najbliža Suncu 3 siječnja a najdalja 4 srpnja

POVEZANOST MILANKOVIĆEVIH CIKLUSA SA POJAVOM LEDENIH DOBA NA ZEMLJI

Na donjoj slici nalaze se periodi ekscentričnosti Zemljine orbite promjena nagiba Zemljine osi rotacije osne precesije i ledenih doba kroz povijest

PROBLEMIS obzirom na to da je opažena periodičnost klime toliko dobro usklađena s periodima orbitalnih gibanja orbitalna teorija klime je uglavnom općeprihvaćena Ipak treba naglasiti da je Milanković zanemario strujanja izazvana nejednakim zagrijavanjem atmosfere i oceana

SUNČEVE PJEGE I SUNČEV VJETARZnanstveno promatranje Sunca počinje 1611godine u vrijeme kad Galileo Galilei prvi put promatrao Sunce Galileo je otkrio Sunčeve pjege i ustanovio da se one nalaze na površini Sunca

SASTAV SUNCASunce dijelimo na veći broj slojeva prema uvijetima koji u njima vladaju Granice među njima nisu jasno ocrtane i postoje prijelazna područja

JezgraDo četvrtine polumjera Sunca prostire se jezgra područje visoke temperature oko 156 milijuna kelvina i tlaka 1016 Pa U takvim uvijetima odvija se fuzija vodika u helij

FotosferaPrividnu površinu Sunca nazivamo još i fotosferom te se ovdje temperature kreću oko 6000 kelvina Na površini fotosfere uočavamo mrlje koje zovemo Sunčeve pjege One mogu biti promjera od 300 do 50 000km a pojedina pjega traje od nekoliko sati do čak 6 mjeseci Pjege su područja gdje je temperatura plina oko 3800K što je za oko 2000K manje od okolnih dijelova Pjege zbog toga sjaje slabije od okolnih dijelova Sunca pa nam se zbog toga čine tamnijima Nastanak Sunčevih pjega nije do danas u potpunosti istražen ali se smatra da su u vezi s magnetskim poljem Sunca

Sunčeva atmosferaIznad fotosfere nalazi se Sunčeva atmosfera koja se dijeli na kromosferu i koronu Ona se može vidjeti samo u vrijeme potpune pomrčine Sunca

U kromosferi opažamo niz pojava kao što su prominencije (lijeva slika) i baklje (desna slika)

Prominencije i baklje su povezane uz proboj ioniziranog plina koji može na taj naćin laquopobjećiraquo sa Sunca

SUNČEV VJETARIako se nama Sunce čini kao oštro obrubljena kugla ne postoji oštra granica gdje Sunce završava Sunčeva se atmosfera iza korone nastavlja u obliku sunčevog vjetra struje naelektriziranih čestica uglavnom protona i elektrona kojim Sunce u svemir izbacuje mali dio svoje mase (2510-14) godišnje Ta plazma uspjeva pobjeći od Sunca u područjima gdje se Sunčeve silnice magnetskog polja šire u svemir a ne na područijima gdje se poput luka vraćaju na površinu Sunčev vjetar dostiže brzinu od 750kmsVećina Sunčevih vjetrova zaobilazi Zemlju jer ih skreće magnetsko polje One čestice koje udare u našu atmosferu uzrokuju polarnu svijetlost i geomagnetne oluje čija je jačina povezana sa gustoćom Sunčevih pjega Zemljino magnetsko polje kanalizira čestice Sunčevog vjetra prema Zemljinim magnetskim polovima gdje se te čestice sudaraju sa česticama Zemljine atmosfere pri velikim brzinama prevladavaju emisije atoma kisika (zelena i crvena svijetlost) te molekularnog dušika Oluje su najčešće u vrijeme vrhunca 11-godišnjeg ciklusa Sunčevih pjega ili tijekom tri godine nakon tog vrhunca

POVEZANOST GUSTOĆE SUNČEVIH PJEGA I TEMPERATURE NA ZEMLJI

O povezanosti pojave Sunčevih pjega i temperature na Zemlji najslikovitije govori podatak da su u 17stoljeću pjege nestale ndash između 1645 i 1715 bile su rijetke uočeno ih je tek 50 a trebalo ih je bit 50 000 u to doba sjeverna se Zemljina polutka toliko ohladila da se to razdoblje naziva laquoMalo ledeno dobaraquo Tijekom 20stoljeća solarni ciklusi su se pojačali Studije pokazuju da je krajem 20stoljeća Sunčeva aktivnost bila među višima u zadnjih 8000 godina te se magnetsko polje Sunca udvostručilo Tijekom zadnjih 10-12 godina Sunčeva aktivnost je počela opadati Zadnje je desetljeće bilo toplije od prethodnih što je rezultat dizanja globalne temperature između 1978 i 1988 godine Od tada je prosjećna temperatura visoka ali stabilna Trenutno smo na početku perioda slabe sunčeve aktivnosti Posebno je zanimljiv graf koji prikazuje cikluse pjega i hod temperature na Zemlji

evo još par povijesnih događaja1890-2000 svijet postaje sve topliji Koncentracije stakleničkih plinova rastu Solarna aktivnost raste1790-1820 Daltonov solarni minimum Globalne temperature su niže od prosjeka1280-1340 život na Grendlandu postaje teži1075-1240 srednjovjekovno Solarni maksimum Vikinzi iz Norveške i Islanda stvaraju naseobine na Grendlandu i u sjevernoj Americi

UTJECAJ GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA NA ŽIVI SVIJETKlimatske promjene uzrokuju izumiranje nekih biljnih i životinjskih vrsta te

pojavu novih Prisjetimo se samo dinosaura koji su izumrli tijekom posljednjeg ledenog doba Kako klimatske promjene utječu na živi svijet može se vidjeti na drveću u svakom parku ili u vašem vrtu Listanje i cvjetanje drveća se javlja u studenom i prosincu što nikako nije prirodno buđenje biljaka je do sada bilo rezervirano za proljeće Proljeće dolazi do 2 tjedna ranije nego što je prije 50-ak godina a jesen stiže oko tjedan dana kasnije

Budući da se mijenja struktura hranidbenog lanca u prirodi s listanjem drveća dolazi do promjene u životu insekata što rezultira smanjenjem ili povećanjem broja ptica koje se njima hrane

Koraljni grebeni kao vrlo osjetljivi ekosustavi će također stradati Ako temperatura poraste za 1-2 stupnja koraljni greben će izblijedjeti i na kraju i odumrijeti

Promjena meteoroloških uvjeta uvelike će utjecati na promjene u agrokulturi određenih područja Kulture koje su se na nekom području uzgajale stoljećima više neće uspijevati no zato će se uspijevati nešto drugo Očekuje se pomicanje agrokultura prema sjeveru Dakle za očekivati je da ćemo u Hrvatskoj uzgajati banane Poljodjelstvo će se morati restrukturirati prema čuvanju zaliha vode s obzirom da se očekuju sušna ljeta i kišovite zime sustav navodnjavanja će morati čuvati vodu i cijelu sezonu

Porast srednje temperature na Zemlji će utjecati na ljudsko zdravlje Prije svega klimatske promjene će utjecati na kvalitetu hrane koju jedemo te na vodu koju pijemo Neki znanstvenici najavljuju da će topliji svijet biti i bolesniji svijet No ako zime budu toplije manje će ljudi umirati od hladnoće ali prirodno odumiranje bakterija na niskim temperaturama će izostati što može dovesti do širenja različitih bolesti Ljudi će češće umirati od toplinskih udara od posljedica

prekomjernog UV zračenja te trovanja hranom Također se očekuje i širenje bolesti na područja na kojima do tada nisu bile poznate primjerice malarija i komarac malaričar će se proširiti prema sjeveru Otprije je poznato da vrijeme utječe na nagle pojave upale pluća gripe i bronhitisa Česte poplave uzrokovat će bolesti koje se šire vodom

Vruća ljeta i blage zime te češće pojave ekstremnih uvjeta utjecat će na sav živi svijet ne samo na ljude Podizanjem razine mora smanjivat će se svjetsko kopno čime su staništa mnogim biljnih i životinjskih vrsta ugrožena Možda najpoznatija ugrožena vrsta je polarni medvjed Topljenjem arktičkog leda polarni medvjed gubi svoje stanište a budući da će klimatskim promjenama najviše biti pogođena polarna područja ukoliko se nešto drastično ne promijeni očekuje se izumiranje polarnog medvjeda

JELI BAŠ SVE TAKO CRNOMnogi znanstvenici skeptično gledaju na prognoze globalnog zatopljenja prije svega jer se klima i u prošlosti mijenjala sama od sebe te smatraju da ljudski utjecaj ne može biti toliko velik Klima je kompleksan sustav s mnogo ljudima nepoznatih parametara te je malo vjerojatno da promjena malog skupa podataka kao što su staklenički plinovi može bitno utjecati na taj ogroman sustav Mnogo toga je u klimatskim promjenama nepoznanica Nevjerojatno ali klimatske promjene će imati i pozitivan utjecaj na odrađena živa bića Neke biljne i životinjske vrste će nestajati no druge će nastajati Razlog izumiranja životinjskih vrsta je u tome što životinje trebaju više vremena da se prilagode promjeni dok su ljudi fleksibilniji Klimatske promjene mogu imati i neke pozitivne strane Nove biljne i životinjske vrste će se moći uzgajati u dosad nepogodnim širinama Ljudi bi više svojih aktivnosti mogli vršiti na otvorenom zbog ugodnih temperatura

Page 4: Globalne Klimatske Promjene-scr

EKSCENTRIČNOST ZEMLJINE ORBITEOrbita Zemlje je elipsa Ekscentricitet je veličina koja pokazuje koliko se elipsa razlikuje od kružnice Tako se na donjoj lijevoj slici nalazi kružnica ekscentriciteta nula a desno je eliptična orbita ekscentriciteta e=05

Oblik Zemljine orbite varira od gotovo kružne malog ekscentriciteta e=0005 do blago eliptične orbite ekscentriciteta e=0058 Trenutni ekscentricitet orbite iznosi e=0017 Osim Sunca na orbitu Zemlje najviše utjeću gravitacijska polja planeta Jupitera i SaturnaPromjena ekscentričnosti Zemljine orbite od skoro pravilne kružnice do blago izdužene orbite događa se u razdoblju od oko 100 000 godina Ekscentričnost je važna jer utjeće na razlike između godišnjih doba Kada je Zemlja najbliža Suncu prima najviše njegove topline Hemisfera bliža Suncu zimi ima blage zime a ona bliža ljeti relativno topla ljeta Kada je ekscentričnost najveća tada je sezonska razlika promjene topline 20 Trenutna razlika iznosi oko 7

PROMJENA NAGIBA ZEMLJINE OSI ROTACIJEKut nagiba Zemljine osi u odnosu na orbitalnu ravninu oscilira između 221deg i 245deg (dakle amplituda je 24deg) Ta oscilacija je približno periodična tijekom vremena s periodom oko 41 000 godina Ako je kut nagiba veći ljeti će hemisfera dobivati veći tok zračenja a zimi će tok zračenja biti manji Promjena nagiba ima mali utjecaj na ekvatoru a veliki na polovima Trenutno nagib Zemljine osi iznosi 2344deg nalazimo se otprilike u sredini ciklusa i to u opadajućoj fazi Minimalnu vrijednost Zemlja će dostići za oko 8000 godina

OSNA PRECESIJA

Precesija je promjena smjera Zemljine osi u odnosu na zvijezde stajačice Period tog gibanja je otprilike 23 000 godinato gibanje nalik na gibanje zvrka uzrokuju plimne sile Sunca i Mjeseca čiji je utjecaj otprilike jednakKroz 11 000 godina Zemljina os produžena na sjever neće ići prema zvijezdi Sjevernjači već prema zvijezdi Vega Posljedica ovog složenog kretanja Zemlje je da se dani ravnodnevnice ne događaju uvijek istog datuma već se polako pomiću u kalendaru Trenutno Zemlja je najbliža Suncu 3 siječnja a najdalja 4 srpnja

POVEZANOST MILANKOVIĆEVIH CIKLUSA SA POJAVOM LEDENIH DOBA NA ZEMLJI

Na donjoj slici nalaze se periodi ekscentričnosti Zemljine orbite promjena nagiba Zemljine osi rotacije osne precesije i ledenih doba kroz povijest

PROBLEMIS obzirom na to da je opažena periodičnost klime toliko dobro usklađena s periodima orbitalnih gibanja orbitalna teorija klime je uglavnom općeprihvaćena Ipak treba naglasiti da je Milanković zanemario strujanja izazvana nejednakim zagrijavanjem atmosfere i oceana

SUNČEVE PJEGE I SUNČEV VJETARZnanstveno promatranje Sunca počinje 1611godine u vrijeme kad Galileo Galilei prvi put promatrao Sunce Galileo je otkrio Sunčeve pjege i ustanovio da se one nalaze na površini Sunca

SASTAV SUNCASunce dijelimo na veći broj slojeva prema uvijetima koji u njima vladaju Granice među njima nisu jasno ocrtane i postoje prijelazna područja

JezgraDo četvrtine polumjera Sunca prostire se jezgra područje visoke temperature oko 156 milijuna kelvina i tlaka 1016 Pa U takvim uvijetima odvija se fuzija vodika u helij

FotosferaPrividnu površinu Sunca nazivamo još i fotosferom te se ovdje temperature kreću oko 6000 kelvina Na površini fotosfere uočavamo mrlje koje zovemo Sunčeve pjege One mogu biti promjera od 300 do 50 000km a pojedina pjega traje od nekoliko sati do čak 6 mjeseci Pjege su područja gdje je temperatura plina oko 3800K što je za oko 2000K manje od okolnih dijelova Pjege zbog toga sjaje slabije od okolnih dijelova Sunca pa nam se zbog toga čine tamnijima Nastanak Sunčevih pjega nije do danas u potpunosti istražen ali se smatra da su u vezi s magnetskim poljem Sunca

Sunčeva atmosferaIznad fotosfere nalazi se Sunčeva atmosfera koja se dijeli na kromosferu i koronu Ona se može vidjeti samo u vrijeme potpune pomrčine Sunca

U kromosferi opažamo niz pojava kao što su prominencije (lijeva slika) i baklje (desna slika)

Prominencije i baklje su povezane uz proboj ioniziranog plina koji može na taj naćin laquopobjećiraquo sa Sunca

SUNČEV VJETARIako se nama Sunce čini kao oštro obrubljena kugla ne postoji oštra granica gdje Sunce završava Sunčeva se atmosfera iza korone nastavlja u obliku sunčevog vjetra struje naelektriziranih čestica uglavnom protona i elektrona kojim Sunce u svemir izbacuje mali dio svoje mase (2510-14) godišnje Ta plazma uspjeva pobjeći od Sunca u područjima gdje se Sunčeve silnice magnetskog polja šire u svemir a ne na područijima gdje se poput luka vraćaju na površinu Sunčev vjetar dostiže brzinu od 750kmsVećina Sunčevih vjetrova zaobilazi Zemlju jer ih skreće magnetsko polje One čestice koje udare u našu atmosferu uzrokuju polarnu svijetlost i geomagnetne oluje čija je jačina povezana sa gustoćom Sunčevih pjega Zemljino magnetsko polje kanalizira čestice Sunčevog vjetra prema Zemljinim magnetskim polovima gdje se te čestice sudaraju sa česticama Zemljine atmosfere pri velikim brzinama prevladavaju emisije atoma kisika (zelena i crvena svijetlost) te molekularnog dušika Oluje su najčešće u vrijeme vrhunca 11-godišnjeg ciklusa Sunčevih pjega ili tijekom tri godine nakon tog vrhunca

POVEZANOST GUSTOĆE SUNČEVIH PJEGA I TEMPERATURE NA ZEMLJI

O povezanosti pojave Sunčevih pjega i temperature na Zemlji najslikovitije govori podatak da su u 17stoljeću pjege nestale ndash između 1645 i 1715 bile su rijetke uočeno ih je tek 50 a trebalo ih je bit 50 000 u to doba sjeverna se Zemljina polutka toliko ohladila da se to razdoblje naziva laquoMalo ledeno dobaraquo Tijekom 20stoljeća solarni ciklusi su se pojačali Studije pokazuju da je krajem 20stoljeća Sunčeva aktivnost bila među višima u zadnjih 8000 godina te se magnetsko polje Sunca udvostručilo Tijekom zadnjih 10-12 godina Sunčeva aktivnost je počela opadati Zadnje je desetljeće bilo toplije od prethodnih što je rezultat dizanja globalne temperature između 1978 i 1988 godine Od tada je prosjećna temperatura visoka ali stabilna Trenutno smo na početku perioda slabe sunčeve aktivnosti Posebno je zanimljiv graf koji prikazuje cikluse pjega i hod temperature na Zemlji

evo još par povijesnih događaja1890-2000 svijet postaje sve topliji Koncentracije stakleničkih plinova rastu Solarna aktivnost raste1790-1820 Daltonov solarni minimum Globalne temperature su niže od prosjeka1280-1340 život na Grendlandu postaje teži1075-1240 srednjovjekovno Solarni maksimum Vikinzi iz Norveške i Islanda stvaraju naseobine na Grendlandu i u sjevernoj Americi

UTJECAJ GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA NA ŽIVI SVIJETKlimatske promjene uzrokuju izumiranje nekih biljnih i životinjskih vrsta te

pojavu novih Prisjetimo se samo dinosaura koji su izumrli tijekom posljednjeg ledenog doba Kako klimatske promjene utječu na živi svijet može se vidjeti na drveću u svakom parku ili u vašem vrtu Listanje i cvjetanje drveća se javlja u studenom i prosincu što nikako nije prirodno buđenje biljaka je do sada bilo rezervirano za proljeće Proljeće dolazi do 2 tjedna ranije nego što je prije 50-ak godina a jesen stiže oko tjedan dana kasnije

Budući da se mijenja struktura hranidbenog lanca u prirodi s listanjem drveća dolazi do promjene u životu insekata što rezultira smanjenjem ili povećanjem broja ptica koje se njima hrane

Koraljni grebeni kao vrlo osjetljivi ekosustavi će također stradati Ako temperatura poraste za 1-2 stupnja koraljni greben će izblijedjeti i na kraju i odumrijeti

Promjena meteoroloških uvjeta uvelike će utjecati na promjene u agrokulturi određenih područja Kulture koje su se na nekom području uzgajale stoljećima više neće uspijevati no zato će se uspijevati nešto drugo Očekuje se pomicanje agrokultura prema sjeveru Dakle za očekivati je da ćemo u Hrvatskoj uzgajati banane Poljodjelstvo će se morati restrukturirati prema čuvanju zaliha vode s obzirom da se očekuju sušna ljeta i kišovite zime sustav navodnjavanja će morati čuvati vodu i cijelu sezonu

Porast srednje temperature na Zemlji će utjecati na ljudsko zdravlje Prije svega klimatske promjene će utjecati na kvalitetu hrane koju jedemo te na vodu koju pijemo Neki znanstvenici najavljuju da će topliji svijet biti i bolesniji svijet No ako zime budu toplije manje će ljudi umirati od hladnoće ali prirodno odumiranje bakterija na niskim temperaturama će izostati što može dovesti do širenja različitih bolesti Ljudi će češće umirati od toplinskih udara od posljedica

prekomjernog UV zračenja te trovanja hranom Također se očekuje i širenje bolesti na područja na kojima do tada nisu bile poznate primjerice malarija i komarac malaričar će se proširiti prema sjeveru Otprije je poznato da vrijeme utječe na nagle pojave upale pluća gripe i bronhitisa Česte poplave uzrokovat će bolesti koje se šire vodom

Vruća ljeta i blage zime te češće pojave ekstremnih uvjeta utjecat će na sav živi svijet ne samo na ljude Podizanjem razine mora smanjivat će se svjetsko kopno čime su staništa mnogim biljnih i životinjskih vrsta ugrožena Možda najpoznatija ugrožena vrsta je polarni medvjed Topljenjem arktičkog leda polarni medvjed gubi svoje stanište a budući da će klimatskim promjenama najviše biti pogođena polarna područja ukoliko se nešto drastično ne promijeni očekuje se izumiranje polarnog medvjeda

JELI BAŠ SVE TAKO CRNOMnogi znanstvenici skeptično gledaju na prognoze globalnog zatopljenja prije svega jer se klima i u prošlosti mijenjala sama od sebe te smatraju da ljudski utjecaj ne može biti toliko velik Klima je kompleksan sustav s mnogo ljudima nepoznatih parametara te je malo vjerojatno da promjena malog skupa podataka kao što su staklenički plinovi može bitno utjecati na taj ogroman sustav Mnogo toga je u klimatskim promjenama nepoznanica Nevjerojatno ali klimatske promjene će imati i pozitivan utjecaj na odrađena živa bića Neke biljne i životinjske vrste će nestajati no druge će nastajati Razlog izumiranja životinjskih vrsta je u tome što životinje trebaju više vremena da se prilagode promjeni dok su ljudi fleksibilniji Klimatske promjene mogu imati i neke pozitivne strane Nove biljne i životinjske vrste će se moći uzgajati u dosad nepogodnim širinama Ljudi bi više svojih aktivnosti mogli vršiti na otvorenom zbog ugodnih temperatura

Page 5: Globalne Klimatske Promjene-scr

OSNA PRECESIJA

Precesija je promjena smjera Zemljine osi u odnosu na zvijezde stajačice Period tog gibanja je otprilike 23 000 godinato gibanje nalik na gibanje zvrka uzrokuju plimne sile Sunca i Mjeseca čiji je utjecaj otprilike jednakKroz 11 000 godina Zemljina os produžena na sjever neće ići prema zvijezdi Sjevernjači već prema zvijezdi Vega Posljedica ovog složenog kretanja Zemlje je da se dani ravnodnevnice ne događaju uvijek istog datuma već se polako pomiću u kalendaru Trenutno Zemlja je najbliža Suncu 3 siječnja a najdalja 4 srpnja

POVEZANOST MILANKOVIĆEVIH CIKLUSA SA POJAVOM LEDENIH DOBA NA ZEMLJI

Na donjoj slici nalaze se periodi ekscentričnosti Zemljine orbite promjena nagiba Zemljine osi rotacije osne precesije i ledenih doba kroz povijest

PROBLEMIS obzirom na to da je opažena periodičnost klime toliko dobro usklađena s periodima orbitalnih gibanja orbitalna teorija klime je uglavnom općeprihvaćena Ipak treba naglasiti da je Milanković zanemario strujanja izazvana nejednakim zagrijavanjem atmosfere i oceana

SUNČEVE PJEGE I SUNČEV VJETARZnanstveno promatranje Sunca počinje 1611godine u vrijeme kad Galileo Galilei prvi put promatrao Sunce Galileo je otkrio Sunčeve pjege i ustanovio da se one nalaze na površini Sunca

SASTAV SUNCASunce dijelimo na veći broj slojeva prema uvijetima koji u njima vladaju Granice među njima nisu jasno ocrtane i postoje prijelazna područja

JezgraDo četvrtine polumjera Sunca prostire se jezgra područje visoke temperature oko 156 milijuna kelvina i tlaka 1016 Pa U takvim uvijetima odvija se fuzija vodika u helij

FotosferaPrividnu površinu Sunca nazivamo još i fotosferom te se ovdje temperature kreću oko 6000 kelvina Na površini fotosfere uočavamo mrlje koje zovemo Sunčeve pjege One mogu biti promjera od 300 do 50 000km a pojedina pjega traje od nekoliko sati do čak 6 mjeseci Pjege su područja gdje je temperatura plina oko 3800K što je za oko 2000K manje od okolnih dijelova Pjege zbog toga sjaje slabije od okolnih dijelova Sunca pa nam se zbog toga čine tamnijima Nastanak Sunčevih pjega nije do danas u potpunosti istražen ali se smatra da su u vezi s magnetskim poljem Sunca

Sunčeva atmosferaIznad fotosfere nalazi se Sunčeva atmosfera koja se dijeli na kromosferu i koronu Ona se može vidjeti samo u vrijeme potpune pomrčine Sunca

U kromosferi opažamo niz pojava kao što su prominencije (lijeva slika) i baklje (desna slika)

Prominencije i baklje su povezane uz proboj ioniziranog plina koji može na taj naćin laquopobjećiraquo sa Sunca

SUNČEV VJETARIako se nama Sunce čini kao oštro obrubljena kugla ne postoji oštra granica gdje Sunce završava Sunčeva se atmosfera iza korone nastavlja u obliku sunčevog vjetra struje naelektriziranih čestica uglavnom protona i elektrona kojim Sunce u svemir izbacuje mali dio svoje mase (2510-14) godišnje Ta plazma uspjeva pobjeći od Sunca u područjima gdje se Sunčeve silnice magnetskog polja šire u svemir a ne na područijima gdje se poput luka vraćaju na površinu Sunčev vjetar dostiže brzinu od 750kmsVećina Sunčevih vjetrova zaobilazi Zemlju jer ih skreće magnetsko polje One čestice koje udare u našu atmosferu uzrokuju polarnu svijetlost i geomagnetne oluje čija je jačina povezana sa gustoćom Sunčevih pjega Zemljino magnetsko polje kanalizira čestice Sunčevog vjetra prema Zemljinim magnetskim polovima gdje se te čestice sudaraju sa česticama Zemljine atmosfere pri velikim brzinama prevladavaju emisije atoma kisika (zelena i crvena svijetlost) te molekularnog dušika Oluje su najčešće u vrijeme vrhunca 11-godišnjeg ciklusa Sunčevih pjega ili tijekom tri godine nakon tog vrhunca

POVEZANOST GUSTOĆE SUNČEVIH PJEGA I TEMPERATURE NA ZEMLJI

O povezanosti pojave Sunčevih pjega i temperature na Zemlji najslikovitije govori podatak da su u 17stoljeću pjege nestale ndash između 1645 i 1715 bile su rijetke uočeno ih je tek 50 a trebalo ih je bit 50 000 u to doba sjeverna se Zemljina polutka toliko ohladila da se to razdoblje naziva laquoMalo ledeno dobaraquo Tijekom 20stoljeća solarni ciklusi su se pojačali Studije pokazuju da je krajem 20stoljeća Sunčeva aktivnost bila među višima u zadnjih 8000 godina te se magnetsko polje Sunca udvostručilo Tijekom zadnjih 10-12 godina Sunčeva aktivnost je počela opadati Zadnje je desetljeće bilo toplije od prethodnih što je rezultat dizanja globalne temperature između 1978 i 1988 godine Od tada je prosjećna temperatura visoka ali stabilna Trenutno smo na početku perioda slabe sunčeve aktivnosti Posebno je zanimljiv graf koji prikazuje cikluse pjega i hod temperature na Zemlji

evo još par povijesnih događaja1890-2000 svijet postaje sve topliji Koncentracije stakleničkih plinova rastu Solarna aktivnost raste1790-1820 Daltonov solarni minimum Globalne temperature su niže od prosjeka1280-1340 život na Grendlandu postaje teži1075-1240 srednjovjekovno Solarni maksimum Vikinzi iz Norveške i Islanda stvaraju naseobine na Grendlandu i u sjevernoj Americi

UTJECAJ GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA NA ŽIVI SVIJETKlimatske promjene uzrokuju izumiranje nekih biljnih i životinjskih vrsta te

pojavu novih Prisjetimo se samo dinosaura koji su izumrli tijekom posljednjeg ledenog doba Kako klimatske promjene utječu na živi svijet može se vidjeti na drveću u svakom parku ili u vašem vrtu Listanje i cvjetanje drveća se javlja u studenom i prosincu što nikako nije prirodno buđenje biljaka je do sada bilo rezervirano za proljeće Proljeće dolazi do 2 tjedna ranije nego što je prije 50-ak godina a jesen stiže oko tjedan dana kasnije

Budući da se mijenja struktura hranidbenog lanca u prirodi s listanjem drveća dolazi do promjene u životu insekata što rezultira smanjenjem ili povećanjem broja ptica koje se njima hrane

Koraljni grebeni kao vrlo osjetljivi ekosustavi će također stradati Ako temperatura poraste za 1-2 stupnja koraljni greben će izblijedjeti i na kraju i odumrijeti

Promjena meteoroloških uvjeta uvelike će utjecati na promjene u agrokulturi određenih područja Kulture koje su se na nekom području uzgajale stoljećima više neće uspijevati no zato će se uspijevati nešto drugo Očekuje se pomicanje agrokultura prema sjeveru Dakle za očekivati je da ćemo u Hrvatskoj uzgajati banane Poljodjelstvo će se morati restrukturirati prema čuvanju zaliha vode s obzirom da se očekuju sušna ljeta i kišovite zime sustav navodnjavanja će morati čuvati vodu i cijelu sezonu

Porast srednje temperature na Zemlji će utjecati na ljudsko zdravlje Prije svega klimatske promjene će utjecati na kvalitetu hrane koju jedemo te na vodu koju pijemo Neki znanstvenici najavljuju da će topliji svijet biti i bolesniji svijet No ako zime budu toplije manje će ljudi umirati od hladnoće ali prirodno odumiranje bakterija na niskim temperaturama će izostati što može dovesti do širenja različitih bolesti Ljudi će češće umirati od toplinskih udara od posljedica

prekomjernog UV zračenja te trovanja hranom Također se očekuje i širenje bolesti na područja na kojima do tada nisu bile poznate primjerice malarija i komarac malaričar će se proširiti prema sjeveru Otprije je poznato da vrijeme utječe na nagle pojave upale pluća gripe i bronhitisa Česte poplave uzrokovat će bolesti koje se šire vodom

Vruća ljeta i blage zime te češće pojave ekstremnih uvjeta utjecat će na sav živi svijet ne samo na ljude Podizanjem razine mora smanjivat će se svjetsko kopno čime su staništa mnogim biljnih i životinjskih vrsta ugrožena Možda najpoznatija ugrožena vrsta je polarni medvjed Topljenjem arktičkog leda polarni medvjed gubi svoje stanište a budući da će klimatskim promjenama najviše biti pogođena polarna područja ukoliko se nešto drastično ne promijeni očekuje se izumiranje polarnog medvjeda

JELI BAŠ SVE TAKO CRNOMnogi znanstvenici skeptično gledaju na prognoze globalnog zatopljenja prije svega jer se klima i u prošlosti mijenjala sama od sebe te smatraju da ljudski utjecaj ne može biti toliko velik Klima je kompleksan sustav s mnogo ljudima nepoznatih parametara te je malo vjerojatno da promjena malog skupa podataka kao što su staklenički plinovi može bitno utjecati na taj ogroman sustav Mnogo toga je u klimatskim promjenama nepoznanica Nevjerojatno ali klimatske promjene će imati i pozitivan utjecaj na odrađena živa bića Neke biljne i životinjske vrste će nestajati no druge će nastajati Razlog izumiranja životinjskih vrsta je u tome što životinje trebaju više vremena da se prilagode promjeni dok su ljudi fleksibilniji Klimatske promjene mogu imati i neke pozitivne strane Nove biljne i životinjske vrste će se moći uzgajati u dosad nepogodnim širinama Ljudi bi više svojih aktivnosti mogli vršiti na otvorenom zbog ugodnih temperatura

Page 6: Globalne Klimatske Promjene-scr

SUNČEVE PJEGE I SUNČEV VJETARZnanstveno promatranje Sunca počinje 1611godine u vrijeme kad Galileo Galilei prvi put promatrao Sunce Galileo je otkrio Sunčeve pjege i ustanovio da se one nalaze na površini Sunca

SASTAV SUNCASunce dijelimo na veći broj slojeva prema uvijetima koji u njima vladaju Granice među njima nisu jasno ocrtane i postoje prijelazna područja

JezgraDo četvrtine polumjera Sunca prostire se jezgra područje visoke temperature oko 156 milijuna kelvina i tlaka 1016 Pa U takvim uvijetima odvija se fuzija vodika u helij

FotosferaPrividnu površinu Sunca nazivamo još i fotosferom te se ovdje temperature kreću oko 6000 kelvina Na površini fotosfere uočavamo mrlje koje zovemo Sunčeve pjege One mogu biti promjera od 300 do 50 000km a pojedina pjega traje od nekoliko sati do čak 6 mjeseci Pjege su područja gdje je temperatura plina oko 3800K što je za oko 2000K manje od okolnih dijelova Pjege zbog toga sjaje slabije od okolnih dijelova Sunca pa nam se zbog toga čine tamnijima Nastanak Sunčevih pjega nije do danas u potpunosti istražen ali se smatra da su u vezi s magnetskim poljem Sunca

Sunčeva atmosferaIznad fotosfere nalazi se Sunčeva atmosfera koja se dijeli na kromosferu i koronu Ona se može vidjeti samo u vrijeme potpune pomrčine Sunca

U kromosferi opažamo niz pojava kao što su prominencije (lijeva slika) i baklje (desna slika)

Prominencije i baklje su povezane uz proboj ioniziranog plina koji može na taj naćin laquopobjećiraquo sa Sunca

SUNČEV VJETARIako se nama Sunce čini kao oštro obrubljena kugla ne postoji oštra granica gdje Sunce završava Sunčeva se atmosfera iza korone nastavlja u obliku sunčevog vjetra struje naelektriziranih čestica uglavnom protona i elektrona kojim Sunce u svemir izbacuje mali dio svoje mase (2510-14) godišnje Ta plazma uspjeva pobjeći od Sunca u područjima gdje se Sunčeve silnice magnetskog polja šire u svemir a ne na područijima gdje se poput luka vraćaju na površinu Sunčev vjetar dostiže brzinu od 750kmsVećina Sunčevih vjetrova zaobilazi Zemlju jer ih skreće magnetsko polje One čestice koje udare u našu atmosferu uzrokuju polarnu svijetlost i geomagnetne oluje čija je jačina povezana sa gustoćom Sunčevih pjega Zemljino magnetsko polje kanalizira čestice Sunčevog vjetra prema Zemljinim magnetskim polovima gdje se te čestice sudaraju sa česticama Zemljine atmosfere pri velikim brzinama prevladavaju emisije atoma kisika (zelena i crvena svijetlost) te molekularnog dušika Oluje su najčešće u vrijeme vrhunca 11-godišnjeg ciklusa Sunčevih pjega ili tijekom tri godine nakon tog vrhunca

POVEZANOST GUSTOĆE SUNČEVIH PJEGA I TEMPERATURE NA ZEMLJI

O povezanosti pojave Sunčevih pjega i temperature na Zemlji najslikovitije govori podatak da su u 17stoljeću pjege nestale ndash između 1645 i 1715 bile su rijetke uočeno ih je tek 50 a trebalo ih je bit 50 000 u to doba sjeverna se Zemljina polutka toliko ohladila da se to razdoblje naziva laquoMalo ledeno dobaraquo Tijekom 20stoljeća solarni ciklusi su se pojačali Studije pokazuju da je krajem 20stoljeća Sunčeva aktivnost bila među višima u zadnjih 8000 godina te se magnetsko polje Sunca udvostručilo Tijekom zadnjih 10-12 godina Sunčeva aktivnost je počela opadati Zadnje je desetljeće bilo toplije od prethodnih što je rezultat dizanja globalne temperature između 1978 i 1988 godine Od tada je prosjećna temperatura visoka ali stabilna Trenutno smo na početku perioda slabe sunčeve aktivnosti Posebno je zanimljiv graf koji prikazuje cikluse pjega i hod temperature na Zemlji

evo još par povijesnih događaja1890-2000 svijet postaje sve topliji Koncentracije stakleničkih plinova rastu Solarna aktivnost raste1790-1820 Daltonov solarni minimum Globalne temperature su niže od prosjeka1280-1340 život na Grendlandu postaje teži1075-1240 srednjovjekovno Solarni maksimum Vikinzi iz Norveške i Islanda stvaraju naseobine na Grendlandu i u sjevernoj Americi

UTJECAJ GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA NA ŽIVI SVIJETKlimatske promjene uzrokuju izumiranje nekih biljnih i životinjskih vrsta te

pojavu novih Prisjetimo se samo dinosaura koji su izumrli tijekom posljednjeg ledenog doba Kako klimatske promjene utječu na živi svijet može se vidjeti na drveću u svakom parku ili u vašem vrtu Listanje i cvjetanje drveća se javlja u studenom i prosincu što nikako nije prirodno buđenje biljaka je do sada bilo rezervirano za proljeće Proljeće dolazi do 2 tjedna ranije nego što je prije 50-ak godina a jesen stiže oko tjedan dana kasnije

Budući da se mijenja struktura hranidbenog lanca u prirodi s listanjem drveća dolazi do promjene u životu insekata što rezultira smanjenjem ili povećanjem broja ptica koje se njima hrane

Koraljni grebeni kao vrlo osjetljivi ekosustavi će također stradati Ako temperatura poraste za 1-2 stupnja koraljni greben će izblijedjeti i na kraju i odumrijeti

Promjena meteoroloških uvjeta uvelike će utjecati na promjene u agrokulturi određenih područja Kulture koje su se na nekom području uzgajale stoljećima više neće uspijevati no zato će se uspijevati nešto drugo Očekuje se pomicanje agrokultura prema sjeveru Dakle za očekivati je da ćemo u Hrvatskoj uzgajati banane Poljodjelstvo će se morati restrukturirati prema čuvanju zaliha vode s obzirom da se očekuju sušna ljeta i kišovite zime sustav navodnjavanja će morati čuvati vodu i cijelu sezonu

Porast srednje temperature na Zemlji će utjecati na ljudsko zdravlje Prije svega klimatske promjene će utjecati na kvalitetu hrane koju jedemo te na vodu koju pijemo Neki znanstvenici najavljuju da će topliji svijet biti i bolesniji svijet No ako zime budu toplije manje će ljudi umirati od hladnoće ali prirodno odumiranje bakterija na niskim temperaturama će izostati što može dovesti do širenja različitih bolesti Ljudi će češće umirati od toplinskih udara od posljedica

prekomjernog UV zračenja te trovanja hranom Također se očekuje i širenje bolesti na područja na kojima do tada nisu bile poznate primjerice malarija i komarac malaričar će se proširiti prema sjeveru Otprije je poznato da vrijeme utječe na nagle pojave upale pluća gripe i bronhitisa Česte poplave uzrokovat će bolesti koje se šire vodom

Vruća ljeta i blage zime te češće pojave ekstremnih uvjeta utjecat će na sav živi svijet ne samo na ljude Podizanjem razine mora smanjivat će se svjetsko kopno čime su staništa mnogim biljnih i životinjskih vrsta ugrožena Možda najpoznatija ugrožena vrsta je polarni medvjed Topljenjem arktičkog leda polarni medvjed gubi svoje stanište a budući da će klimatskim promjenama najviše biti pogođena polarna područja ukoliko se nešto drastično ne promijeni očekuje se izumiranje polarnog medvjeda

JELI BAŠ SVE TAKO CRNOMnogi znanstvenici skeptično gledaju na prognoze globalnog zatopljenja prije svega jer se klima i u prošlosti mijenjala sama od sebe te smatraju da ljudski utjecaj ne može biti toliko velik Klima je kompleksan sustav s mnogo ljudima nepoznatih parametara te je malo vjerojatno da promjena malog skupa podataka kao što su staklenički plinovi može bitno utjecati na taj ogroman sustav Mnogo toga je u klimatskim promjenama nepoznanica Nevjerojatno ali klimatske promjene će imati i pozitivan utjecaj na odrađena živa bića Neke biljne i životinjske vrste će nestajati no druge će nastajati Razlog izumiranja životinjskih vrsta je u tome što životinje trebaju više vremena da se prilagode promjeni dok su ljudi fleksibilniji Klimatske promjene mogu imati i neke pozitivne strane Nove biljne i životinjske vrste će se moći uzgajati u dosad nepogodnim širinama Ljudi bi više svojih aktivnosti mogli vršiti na otvorenom zbog ugodnih temperatura

Page 7: Globalne Klimatske Promjene-scr

Prominencije i baklje su povezane uz proboj ioniziranog plina koji može na taj naćin laquopobjećiraquo sa Sunca

SUNČEV VJETARIako se nama Sunce čini kao oštro obrubljena kugla ne postoji oštra granica gdje Sunce završava Sunčeva se atmosfera iza korone nastavlja u obliku sunčevog vjetra struje naelektriziranih čestica uglavnom protona i elektrona kojim Sunce u svemir izbacuje mali dio svoje mase (2510-14) godišnje Ta plazma uspjeva pobjeći od Sunca u područjima gdje se Sunčeve silnice magnetskog polja šire u svemir a ne na područijima gdje se poput luka vraćaju na površinu Sunčev vjetar dostiže brzinu od 750kmsVećina Sunčevih vjetrova zaobilazi Zemlju jer ih skreće magnetsko polje One čestice koje udare u našu atmosferu uzrokuju polarnu svijetlost i geomagnetne oluje čija je jačina povezana sa gustoćom Sunčevih pjega Zemljino magnetsko polje kanalizira čestice Sunčevog vjetra prema Zemljinim magnetskim polovima gdje se te čestice sudaraju sa česticama Zemljine atmosfere pri velikim brzinama prevladavaju emisije atoma kisika (zelena i crvena svijetlost) te molekularnog dušika Oluje su najčešće u vrijeme vrhunca 11-godišnjeg ciklusa Sunčevih pjega ili tijekom tri godine nakon tog vrhunca

POVEZANOST GUSTOĆE SUNČEVIH PJEGA I TEMPERATURE NA ZEMLJI

O povezanosti pojave Sunčevih pjega i temperature na Zemlji najslikovitije govori podatak da su u 17stoljeću pjege nestale ndash između 1645 i 1715 bile su rijetke uočeno ih je tek 50 a trebalo ih je bit 50 000 u to doba sjeverna se Zemljina polutka toliko ohladila da se to razdoblje naziva laquoMalo ledeno dobaraquo Tijekom 20stoljeća solarni ciklusi su se pojačali Studije pokazuju da je krajem 20stoljeća Sunčeva aktivnost bila među višima u zadnjih 8000 godina te se magnetsko polje Sunca udvostručilo Tijekom zadnjih 10-12 godina Sunčeva aktivnost je počela opadati Zadnje je desetljeće bilo toplije od prethodnih što je rezultat dizanja globalne temperature između 1978 i 1988 godine Od tada je prosjećna temperatura visoka ali stabilna Trenutno smo na početku perioda slabe sunčeve aktivnosti Posebno je zanimljiv graf koji prikazuje cikluse pjega i hod temperature na Zemlji

evo još par povijesnih događaja1890-2000 svijet postaje sve topliji Koncentracije stakleničkih plinova rastu Solarna aktivnost raste1790-1820 Daltonov solarni minimum Globalne temperature su niže od prosjeka1280-1340 život na Grendlandu postaje teži1075-1240 srednjovjekovno Solarni maksimum Vikinzi iz Norveške i Islanda stvaraju naseobine na Grendlandu i u sjevernoj Americi

UTJECAJ GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA NA ŽIVI SVIJETKlimatske promjene uzrokuju izumiranje nekih biljnih i životinjskih vrsta te

pojavu novih Prisjetimo se samo dinosaura koji su izumrli tijekom posljednjeg ledenog doba Kako klimatske promjene utječu na živi svijet može se vidjeti na drveću u svakom parku ili u vašem vrtu Listanje i cvjetanje drveća se javlja u studenom i prosincu što nikako nije prirodno buđenje biljaka je do sada bilo rezervirano za proljeće Proljeće dolazi do 2 tjedna ranije nego što je prije 50-ak godina a jesen stiže oko tjedan dana kasnije

Budući da se mijenja struktura hranidbenog lanca u prirodi s listanjem drveća dolazi do promjene u životu insekata što rezultira smanjenjem ili povećanjem broja ptica koje se njima hrane

Koraljni grebeni kao vrlo osjetljivi ekosustavi će također stradati Ako temperatura poraste za 1-2 stupnja koraljni greben će izblijedjeti i na kraju i odumrijeti

Promjena meteoroloških uvjeta uvelike će utjecati na promjene u agrokulturi određenih područja Kulture koje su se na nekom području uzgajale stoljećima više neće uspijevati no zato će se uspijevati nešto drugo Očekuje se pomicanje agrokultura prema sjeveru Dakle za očekivati je da ćemo u Hrvatskoj uzgajati banane Poljodjelstvo će se morati restrukturirati prema čuvanju zaliha vode s obzirom da se očekuju sušna ljeta i kišovite zime sustav navodnjavanja će morati čuvati vodu i cijelu sezonu

Porast srednje temperature na Zemlji će utjecati na ljudsko zdravlje Prije svega klimatske promjene će utjecati na kvalitetu hrane koju jedemo te na vodu koju pijemo Neki znanstvenici najavljuju da će topliji svijet biti i bolesniji svijet No ako zime budu toplije manje će ljudi umirati od hladnoće ali prirodno odumiranje bakterija na niskim temperaturama će izostati što može dovesti do širenja različitih bolesti Ljudi će češće umirati od toplinskih udara od posljedica

prekomjernog UV zračenja te trovanja hranom Također se očekuje i širenje bolesti na područja na kojima do tada nisu bile poznate primjerice malarija i komarac malaričar će se proširiti prema sjeveru Otprije je poznato da vrijeme utječe na nagle pojave upale pluća gripe i bronhitisa Česte poplave uzrokovat će bolesti koje se šire vodom

Vruća ljeta i blage zime te češće pojave ekstremnih uvjeta utjecat će na sav živi svijet ne samo na ljude Podizanjem razine mora smanjivat će se svjetsko kopno čime su staništa mnogim biljnih i životinjskih vrsta ugrožena Možda najpoznatija ugrožena vrsta je polarni medvjed Topljenjem arktičkog leda polarni medvjed gubi svoje stanište a budući da će klimatskim promjenama najviše biti pogođena polarna područja ukoliko se nešto drastično ne promijeni očekuje se izumiranje polarnog medvjeda

JELI BAŠ SVE TAKO CRNOMnogi znanstvenici skeptično gledaju na prognoze globalnog zatopljenja prije svega jer se klima i u prošlosti mijenjala sama od sebe te smatraju da ljudski utjecaj ne može biti toliko velik Klima je kompleksan sustav s mnogo ljudima nepoznatih parametara te je malo vjerojatno da promjena malog skupa podataka kao što su staklenički plinovi može bitno utjecati na taj ogroman sustav Mnogo toga je u klimatskim promjenama nepoznanica Nevjerojatno ali klimatske promjene će imati i pozitivan utjecaj na odrađena živa bića Neke biljne i životinjske vrste će nestajati no druge će nastajati Razlog izumiranja životinjskih vrsta je u tome što životinje trebaju više vremena da se prilagode promjeni dok su ljudi fleksibilniji Klimatske promjene mogu imati i neke pozitivne strane Nove biljne i životinjske vrste će se moći uzgajati u dosad nepogodnim širinama Ljudi bi više svojih aktivnosti mogli vršiti na otvorenom zbog ugodnih temperatura

Page 8: Globalne Klimatske Promjene-scr

POVEZANOST GUSTOĆE SUNČEVIH PJEGA I TEMPERATURE NA ZEMLJI

O povezanosti pojave Sunčevih pjega i temperature na Zemlji najslikovitije govori podatak da su u 17stoljeću pjege nestale ndash između 1645 i 1715 bile su rijetke uočeno ih je tek 50 a trebalo ih je bit 50 000 u to doba sjeverna se Zemljina polutka toliko ohladila da se to razdoblje naziva laquoMalo ledeno dobaraquo Tijekom 20stoljeća solarni ciklusi su se pojačali Studije pokazuju da je krajem 20stoljeća Sunčeva aktivnost bila među višima u zadnjih 8000 godina te se magnetsko polje Sunca udvostručilo Tijekom zadnjih 10-12 godina Sunčeva aktivnost je počela opadati Zadnje je desetljeće bilo toplije od prethodnih što je rezultat dizanja globalne temperature između 1978 i 1988 godine Od tada je prosjećna temperatura visoka ali stabilna Trenutno smo na početku perioda slabe sunčeve aktivnosti Posebno je zanimljiv graf koji prikazuje cikluse pjega i hod temperature na Zemlji

evo još par povijesnih događaja1890-2000 svijet postaje sve topliji Koncentracije stakleničkih plinova rastu Solarna aktivnost raste1790-1820 Daltonov solarni minimum Globalne temperature su niže od prosjeka1280-1340 život na Grendlandu postaje teži1075-1240 srednjovjekovno Solarni maksimum Vikinzi iz Norveške i Islanda stvaraju naseobine na Grendlandu i u sjevernoj Americi

UTJECAJ GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA NA ŽIVI SVIJETKlimatske promjene uzrokuju izumiranje nekih biljnih i životinjskih vrsta te

pojavu novih Prisjetimo se samo dinosaura koji su izumrli tijekom posljednjeg ledenog doba Kako klimatske promjene utječu na živi svijet može se vidjeti na drveću u svakom parku ili u vašem vrtu Listanje i cvjetanje drveća se javlja u studenom i prosincu što nikako nije prirodno buđenje biljaka je do sada bilo rezervirano za proljeće Proljeće dolazi do 2 tjedna ranije nego što je prije 50-ak godina a jesen stiže oko tjedan dana kasnije

Budući da se mijenja struktura hranidbenog lanca u prirodi s listanjem drveća dolazi do promjene u životu insekata što rezultira smanjenjem ili povećanjem broja ptica koje se njima hrane

Koraljni grebeni kao vrlo osjetljivi ekosustavi će također stradati Ako temperatura poraste za 1-2 stupnja koraljni greben će izblijedjeti i na kraju i odumrijeti

Promjena meteoroloških uvjeta uvelike će utjecati na promjene u agrokulturi određenih područja Kulture koje su se na nekom području uzgajale stoljećima više neće uspijevati no zato će se uspijevati nešto drugo Očekuje se pomicanje agrokultura prema sjeveru Dakle za očekivati je da ćemo u Hrvatskoj uzgajati banane Poljodjelstvo će se morati restrukturirati prema čuvanju zaliha vode s obzirom da se očekuju sušna ljeta i kišovite zime sustav navodnjavanja će morati čuvati vodu i cijelu sezonu

Porast srednje temperature na Zemlji će utjecati na ljudsko zdravlje Prije svega klimatske promjene će utjecati na kvalitetu hrane koju jedemo te na vodu koju pijemo Neki znanstvenici najavljuju da će topliji svijet biti i bolesniji svijet No ako zime budu toplije manje će ljudi umirati od hladnoće ali prirodno odumiranje bakterija na niskim temperaturama će izostati što može dovesti do širenja različitih bolesti Ljudi će češće umirati od toplinskih udara od posljedica

prekomjernog UV zračenja te trovanja hranom Također se očekuje i širenje bolesti na područja na kojima do tada nisu bile poznate primjerice malarija i komarac malaričar će se proširiti prema sjeveru Otprije je poznato da vrijeme utječe na nagle pojave upale pluća gripe i bronhitisa Česte poplave uzrokovat će bolesti koje se šire vodom

Vruća ljeta i blage zime te češće pojave ekstremnih uvjeta utjecat će na sav živi svijet ne samo na ljude Podizanjem razine mora smanjivat će se svjetsko kopno čime su staništa mnogim biljnih i životinjskih vrsta ugrožena Možda najpoznatija ugrožena vrsta je polarni medvjed Topljenjem arktičkog leda polarni medvjed gubi svoje stanište a budući da će klimatskim promjenama najviše biti pogođena polarna područja ukoliko se nešto drastično ne promijeni očekuje se izumiranje polarnog medvjeda

JELI BAŠ SVE TAKO CRNOMnogi znanstvenici skeptično gledaju na prognoze globalnog zatopljenja prije svega jer se klima i u prošlosti mijenjala sama od sebe te smatraju da ljudski utjecaj ne može biti toliko velik Klima je kompleksan sustav s mnogo ljudima nepoznatih parametara te je malo vjerojatno da promjena malog skupa podataka kao što su staklenički plinovi može bitno utjecati na taj ogroman sustav Mnogo toga je u klimatskim promjenama nepoznanica Nevjerojatno ali klimatske promjene će imati i pozitivan utjecaj na odrađena živa bića Neke biljne i životinjske vrste će nestajati no druge će nastajati Razlog izumiranja životinjskih vrsta je u tome što životinje trebaju više vremena da se prilagode promjeni dok su ljudi fleksibilniji Klimatske promjene mogu imati i neke pozitivne strane Nove biljne i životinjske vrste će se moći uzgajati u dosad nepogodnim širinama Ljudi bi više svojih aktivnosti mogli vršiti na otvorenom zbog ugodnih temperatura

Page 9: Globalne Klimatske Promjene-scr

UTJECAJ GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA NA ŽIVI SVIJETKlimatske promjene uzrokuju izumiranje nekih biljnih i životinjskih vrsta te

pojavu novih Prisjetimo se samo dinosaura koji su izumrli tijekom posljednjeg ledenog doba Kako klimatske promjene utječu na živi svijet može se vidjeti na drveću u svakom parku ili u vašem vrtu Listanje i cvjetanje drveća se javlja u studenom i prosincu što nikako nije prirodno buđenje biljaka je do sada bilo rezervirano za proljeće Proljeće dolazi do 2 tjedna ranije nego što je prije 50-ak godina a jesen stiže oko tjedan dana kasnije

Budući da se mijenja struktura hranidbenog lanca u prirodi s listanjem drveća dolazi do promjene u životu insekata što rezultira smanjenjem ili povećanjem broja ptica koje se njima hrane

Koraljni grebeni kao vrlo osjetljivi ekosustavi će također stradati Ako temperatura poraste za 1-2 stupnja koraljni greben će izblijedjeti i na kraju i odumrijeti

Promjena meteoroloških uvjeta uvelike će utjecati na promjene u agrokulturi određenih područja Kulture koje su se na nekom području uzgajale stoljećima više neće uspijevati no zato će se uspijevati nešto drugo Očekuje se pomicanje agrokultura prema sjeveru Dakle za očekivati je da ćemo u Hrvatskoj uzgajati banane Poljodjelstvo će se morati restrukturirati prema čuvanju zaliha vode s obzirom da se očekuju sušna ljeta i kišovite zime sustav navodnjavanja će morati čuvati vodu i cijelu sezonu

Porast srednje temperature na Zemlji će utjecati na ljudsko zdravlje Prije svega klimatske promjene će utjecati na kvalitetu hrane koju jedemo te na vodu koju pijemo Neki znanstvenici najavljuju da će topliji svijet biti i bolesniji svijet No ako zime budu toplije manje će ljudi umirati od hladnoće ali prirodno odumiranje bakterija na niskim temperaturama će izostati što može dovesti do širenja različitih bolesti Ljudi će češće umirati od toplinskih udara od posljedica

prekomjernog UV zračenja te trovanja hranom Također se očekuje i širenje bolesti na područja na kojima do tada nisu bile poznate primjerice malarija i komarac malaričar će se proširiti prema sjeveru Otprije je poznato da vrijeme utječe na nagle pojave upale pluća gripe i bronhitisa Česte poplave uzrokovat će bolesti koje se šire vodom

Vruća ljeta i blage zime te češće pojave ekstremnih uvjeta utjecat će na sav živi svijet ne samo na ljude Podizanjem razine mora smanjivat će se svjetsko kopno čime su staništa mnogim biljnih i životinjskih vrsta ugrožena Možda najpoznatija ugrožena vrsta je polarni medvjed Topljenjem arktičkog leda polarni medvjed gubi svoje stanište a budući da će klimatskim promjenama najviše biti pogođena polarna područja ukoliko se nešto drastično ne promijeni očekuje se izumiranje polarnog medvjeda

JELI BAŠ SVE TAKO CRNOMnogi znanstvenici skeptično gledaju na prognoze globalnog zatopljenja prije svega jer se klima i u prošlosti mijenjala sama od sebe te smatraju da ljudski utjecaj ne može biti toliko velik Klima je kompleksan sustav s mnogo ljudima nepoznatih parametara te je malo vjerojatno da promjena malog skupa podataka kao što su staklenički plinovi može bitno utjecati na taj ogroman sustav Mnogo toga je u klimatskim promjenama nepoznanica Nevjerojatno ali klimatske promjene će imati i pozitivan utjecaj na odrađena živa bića Neke biljne i životinjske vrste će nestajati no druge će nastajati Razlog izumiranja životinjskih vrsta je u tome što životinje trebaju više vremena da se prilagode promjeni dok su ljudi fleksibilniji Klimatske promjene mogu imati i neke pozitivne strane Nove biljne i životinjske vrste će se moći uzgajati u dosad nepogodnim širinama Ljudi bi više svojih aktivnosti mogli vršiti na otvorenom zbog ugodnih temperatura

Page 10: Globalne Klimatske Promjene-scr

JELI BAŠ SVE TAKO CRNOMnogi znanstvenici skeptično gledaju na prognoze globalnog zatopljenja prije svega jer se klima i u prošlosti mijenjala sama od sebe te smatraju da ljudski utjecaj ne može biti toliko velik Klima je kompleksan sustav s mnogo ljudima nepoznatih parametara te je malo vjerojatno da promjena malog skupa podataka kao što su staklenički plinovi može bitno utjecati na taj ogroman sustav Mnogo toga je u klimatskim promjenama nepoznanica Nevjerojatno ali klimatske promjene će imati i pozitivan utjecaj na odrađena živa bića Neke biljne i životinjske vrste će nestajati no druge će nastajati Razlog izumiranja životinjskih vrsta je u tome što životinje trebaju više vremena da se prilagode promjeni dok su ljudi fleksibilniji Klimatske promjene mogu imati i neke pozitivne strane Nove biljne i životinjske vrste će se moći uzgajati u dosad nepogodnim širinama Ljudi bi više svojih aktivnosti mogli vršiti na otvorenom zbog ugodnih temperatura