Gnojidba osigurava poljoprivrednim usjevima ishranu biogenim elementima.docx

7/25/2019 Gnojidba osigurava poljoprivrednim usjevima ishranu biogenim elementima.docx

1/19

Gnojidba osigurava poljoprivrednim usjevima ishranu biogenim elementima, kojih u

tlu nema dovoljno za postizanje visokih i stabilnih priroda. Stoga je gnojidba najvanijaagrotehnika mjera koja poveava produktivnost tla (najmanje za 50 u odnosu nanegnojena tla! i uloenog rada u poljoprivrednoj proizvodnji.

" sastav biljaka ulazi itav niz elemenata koje biljke usvajaju iz tla ili atmos#ere. $ekiod neophodnih elemenata, posebi%e du&ik, #os#or i kalij, potrebni su u velikim koliinama iobvezno se dodaju u tlo gnojidbom. 'nogi elementi vraaju se prirodnim putem u tlo,meutim, znatan dio se odnosi etvom, jedan dio se ispire ili prelazi u nepristupaneoblike za biljke. )ko se tako izgubljeni dio hraniva ne nadoknauje, tlo siroma&i i prirodopada. *z ukupnih rezervi hraniva u tlu jedan dio se neprekidno mijenja u kemijske oblikepovoljne za ishranu bilja, ali se taj pro%es odvija uglavnom sporije od gubitaka pa segnojidbom osiguravaju visoki i stabilni prirodi uz ouvanje e#ektivne plodnosti tla.

+oznavanje raspoloive koliine hraniva u tlu i potrebe biljaka za elementima ishraneomoguuje dobru pro%jenu doze gnojiva uz prihvatljiv rizik odekolo&kog optereenja okoli&a. $aime, tlo sadri vrlo veliku koliinu, biljkama uglavnomnepristupanih, hraniva, a raspoloiva su samo ona hraniva koja se nalaze ili mogu prijeiu kemijski oblik koji biljke mogu usvojiti i pri tome se moraju nalaziti u zoni korijenovog

sustava.-dreivanje doze gnojiva, njegove vrste i kemijskog oblika hraniva, vremena primjene

i naina gnojidbe mora se temeljiti na znanstvenostrunim spoznajama o raspoloivosti iodnosima hraniva u tlu, /ziolo&kim potrebama biljke, ekonominosti proizvodnje teintenzitetu i smjeru utje%aja pojedinog agroekolo&kog imbenika.

emeljna naela, prema suvremenom kon%eptu gnojidbe, mogu se vrlo jednostavno irazumljivo saeti u reeni%u1 Primjena potrebnog hraniva i njegove adekvatne doze, upravo vrijeme, na pravo mjesto i uz pravu cijenu.

2konomski gledano, gnojidbu treba poveavati sve dok je rast priroda rentabilan para%ionalna proizvodnja hrane podrazumijeva koliinu gnojiva koja odgovara potrebamabiljke, stanju usjeva, plodnosti tla i istovremeno vodi rauna o klimatskim uvjetima i

moguem prirodu. +ri tome kemijske analize tla pomau u pro%jeni koliine hraniva kojebiljka moe usvojiti iz tla, a analize biljne tvari koliko hraniva biljke moraju usvojiti da bipostigle odreeni prirod. Stoga, zadatak utvrivanja potrebe u gnojidbi nije jednostavan,jer potrebna koliina hraniva koja se u tlo unosi gnojidbom i njihov omjer mijenjaju seovisno o biljnoj vrsti, kultivaru ili hibridu, stadiju razvitka biljke, dinami%i hraniva u tlu ivelikom broju drugih biotikih i abiotikih imbenika.

+ored konven%ionalnih i visokoproduktivnih sustava uzgoja biljaka koji se moguoznaiti i kao High Input Systemssve e&e se susreu tzv.alternativni sustavi koji polazeod kon%eptaprirodneilibioloke produkcije bez kori&tenja (ili u znatno smanjenomobimu! kemijskih sintetikih tvari s %iljem proizvodnje zdrave hrane, a svrstavaju seu Low Input Systems.

koloka(organska! poljoprivreda iskljuuje upotrebu sintetskih gnojiva, pesti%ida,

regulatora rasta i aditiva stonoj hrani uz maksimalno kori&tenje rota%ije usjeva, primjenerazliitih biljnih i ivotinjskih ostataka kao gnojiva, sjetve leguminoza, zelene gnojidbe,mehanike kultiva%ije, mljevenih stijena koje sadre neophodne elemente ishrane iprimjenom razliitih biolo&kih tehnika za&tite usjeva. Integrirana(integralnaili obnovljiva!biljna proizvodnja hrane podrazumijeva poseban /lozo#skoekolo&ki aspekt (!oramosa"uvati resurse koji nas odr#avaju $$$!, ekonomski (%to nije isplativo, nije ni odr#ivo! iso%iolo&ki aspekt (&akvo'a #ivota poljoprivrednika()armera, njegova obitelj i zajednica suva#ni$$$!. +rema de/ni%iji 'inistarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja34 integrirana proizvodnja ratarskih kulturasustav je uzgoja koji podrazumijeva primjenuagrotehnikih mjera uz uvaavanje ekonomskih, ekolo&kih i toksikolo&kih imbenika, priemu se kod jednakog ekonomskog uinka prednost daje ekolo&ki i toksikolo&kiprihvatljivijim mjerama te se integrirana biljna proizvodnja najlak&e da opisati izrazomdobra poljoprivredna praksa. 2kolo&ka proizvodnja ima stroe kriterije u odnosu na

integriranu i zabranjuje kori&tenje sintetskih gnojiva i preparata te se temelji nauspostavljanju sklada izmeu ovjeka i prirode, koj je uporabom prljavihtehnologija ozbiljno naru&en.
http://nss.com.hr/documents/dobra_polj_praksa/TU_integrirana_ratarstvo_2013.pdfhttp://nss.com.hr/documents/dobra_polj_praksa/TU_integrirana_ratarstvo_2013.pdfhttp://nss.com.hr/documents/dobra_polj_praksa/Dobra%20poljoprivredna%20praksa%20-%20brosura.pdfhttp://nss.com.hr/documents/dobra_polj_praksa/Dobra%20poljoprivredna%20praksa%20-%20brosura.pdfhttp://nss.com.hr/documents/dobra_polj_praksa/TU_integrirana_ratarstvo_2013.pdf


2/19

Pitanja i odgovoriDatum Upit Pitanje je postavio Odgovor (klikni n

0.0.6078

.

9ako izraunati prinos po bilj%i (npr.raji%e!:9oliko kilogram sjemenskog

krumpira daje okvirno prinos:9ako izraunati potrebnu koliinugnojiva po metru kvadratnom:

$ikolina opalovi

topalovi%n;net.hr

9ratak odgovor na


3/19

7.kal%iza%ije koju je mogueprimjeniti jer p4 mi je .>5:

andelindolan%i%;gmail.%om

izmjenjiva odreena u 9Al! nije dpouzdano utvrivanje kal%iza%ije.maksimalna doza kal%iza%ije:(


4/19

76.prihranu, jutrom za vrijeme roseili kad je list suh:

vjekozeli%;gmail.%om

oblanog dijela dana pri emu jejer tada ima veu snagu upijanjaprianjanje sredstva. $aime, brzo ipoveava kon%entra%iju aktivne tvosmotske vrijednosti kaplji%a &to roegotinama li&a i zastojem u raizazvanog stresa. Liri odgovor po

tabli%e upita(


5/19

4rvatskoj:

6H.0.6076.

9ada i kako primjeniti bor za&eernu repu:

$SS Liri odgovor pogledajte u autorsk

7C.0.6076.

Lto izaziva ljubiastu bojukukuruza u ranom porastu:

$SS

3adi se o nedostatku #os#ora u uvjproljea, suvi&ka vode ili zbijenomtlima. Lire obrazloenje je ispod t

knjizi *shrana bilja (6077.! autora.5J7 biljakaDha.+rinos raji%e na otvorenom moe biti i 700 tDha, a u plasteniku ili stakleniku i nekolikoputa vei. Fakle, ako ste ostvarili prinos raji%e od, npr. H0 tDha (H0.000 kgDha!, tada jeprinos po jednoj bilj%i1H0.000D6>.5J7 ? 6,7 kg.

-ekivani prinos krumpira u na&im agroekolo&kim uvjetima, naravno ovisno o raziniagrotehnike i genetskom poten%ijalu rodnosti izabrane sorte, naje&e je 60 50 tDha.+otrebna koliina sjemena znatno varira ovisno o gustoi sadnje i veliini (teini!gomolja, odnosno potrebno


6/19

raspolaete po #ormuli1Gnojivo kgDha ? (a T 700! D b(a ? potrebna koliina gnojiva, b ? kon%entra%ija aktivne tvari u gnojivu @ detaljepogledajte na1http1DDnss.%om.hrDdo%umentsDgnojidbaDGnojidbene60preporuke.pd#!.

Oudui da 7 ha ima povr&inu od 70.000 m6, lako je gnojidbenu preporuku preraunati na

drugu jedini%u povr&ine. $pr., ako je potreba krumpira 650 kgDha 96-, tada primjenite(650 T 700 D H0! 87J kg H0 9Al, odnosno 86 gDm6.

03.02.2014. Kako i koliko primjeniti golu"ijeg gnoja augoj povr$a

" primjeni ptijeg gnojiva (izmeta ili guana! potrebno je biti oprezan zbog visokekon%entra%ije $+9 hraniva (u suhom stanju do 70T u odnosu na svjei govei gnoj, viditabli%u!. Golubiji gnoj primjenjuje se jo& od antikih vremena, a zbog UjaineV najbolje gaje kompostirati (dodak golubijeg gnoja prekinite dva mjese%a prije kraja kompostiranja!. "povrarstvu se primjenjuje do 5 %m god7komposta po povr&ini i unese (ili jo& boljeizmije&a #rezom! na dubinu 7560 %m. 9ompost nije djelotvoran protiv korova kao mal i

ne treba ga na taj nain koristiti.

9oliine golubijeg gnojiva kreu se od 6080 kgDar (0,60,8 kgDm6!. 9od primjene suhoggolubijeg gnoja (openito ptijeg guana! treba paziti da se ne udi&e pra&ina jer estosadri razliite patogene (viruse, bakterije i gljivi%e!.

+rosjena kon%entra%ija glavnih makroelemenata u ptijem gnojivu

21.0%.2013. Kako gnojiti da se raspolo&ivost 'os'ora ikalija u tlu podigne na optimalnu rainu

-dgovoriti na


7/19

bilanca mora utvr3ivati godinje, ili e&e kroz vegeta%iju, kao i kod smjene vi&e kulturaunutar jedne godine.

*nojidba tla i biljaka+najblia je de/ni%iji odr#ive gnojidbejer poku&ava pomiriti prvedvije /lozo/je uz uvaavanje agronomskog, ekonomskog i ekolo&kog aspekta gnojidbe.Fakle, gnojidba tla i biljaka ima zadatak odr#avanje ili pove'anje plodnosti siromanih

tala do razine potrebne za postizanje mogu'eg, ekonomski isplativog prinosa, tozahtijeva podmirenje potrebe biljaka hranivima za postizanje odre3ene visine -i(ili2kakvo'e prinosa, a vodi ra"una o okoliu i produktivnoj kondicijitla. Sloenost ovakve/lozo/je, njeno razumijevanje i primjena u praksi osnovni je razlog estimpojednostavljenjima ove strategije gnojidbe.

4ez gnojidbe+bez obzira ini li se ova strategija neozbiljnom, esta je kad je zemlji&teiznajmljeno na kratak rok, kad je %ijena proizvoda mala, a gnojiva visoka, kad jenesreeno tri&te, dugi rokovi plaanja proizvoda i sl. "inke izostanka gnojidbe ne emoposebno razmatrati, ali proizvoai moraju biti svjesni da bez gnojidbe gube velik diopro/ta jer, prema &iroko prihvaenim spoznajama, gnojidba je zasluna za 0 do 50 poveanja prinosa, esto i vi&e.

Oudui da primjena gnojiva mora uvaavati ekonomske, so%ijalne i ekolo&ke prin%ipe,temeljna naela, prema suvremenom kon%eptu gnojidbe tla i biljaka, mogu se vrlojednostavno i razumljivo #ormulirati1

7! primjena potrebnog hraniva i6! adekvatne doze,! u pravo vrijeme,8! na pravo mjesto i5! uz pravu %ijenu.

$aj&ire primjenjivana /lozo/ja je gnojidba tla i biljaka, poznata kao koncept ciljnogprinosakoja podrazumijeva poznavanje1

7! koliine hraniva potrebne za postizanje jedini%e gospodarskog prinosa (naje&e ukg aktivne tvari po toni prinosa!,

6! koliine hraniva koju biljke mogu usvojiti iz tla (bioraspoloivost hraniva! i! uinkovitosti gnojidbe (agronomska ili /ziolo&ka!, kao i iskoristivosti hranjivog

elementa iz gnojiva.

9onven%ionalno utvrivanje potrebe u gnojidbi podrazumijeva poznavanje graninihvrijednosti svakog pojedinog hraniva, odnosno utvrene razrede pristupanosti,koe/%ijente uinkovitosti gnojiva i planiranu (moguu! visinu prinosa. $ajvei brojpodataka kontrole plodnosti tla u 4rvatskoj dobiven je )Bmetodom (+monijsko ,aktatnaekstrak%ija hraniva, varijanta gn5r67iehm68omingo2pa e ona biti iskori&tena u daljnjem

tekstu za prikaz pro%jene, odnosno proraun preporuke potrebne gnojidbe nakonven%ionalan, za na&e uvjete standardan nain.

+odjela tala u grupe, na temelju opskrbljenosti hranivima, ima praktian znaaj zakonven%ionalan pristup utvrivanja potrebne gnojidbe &to je prikazano tabli%ama 7 i 6.

abli%a 7. -pskrbljenost tla hranivima i zadatak gnojidbe


8/19

abli%a 6. -pskrbljenosti tla i poveanje prinosa gnojidbom

+itanje gnojidbe siroma&nih tala niske opskrbljenosti hranivima visokim dozama, s %iljempostizanja visokih priroda, mora se oprezno, ali i posebno rje&avati za svaki element, sobzirom na usvojenu strategiju gnojidbe, jer im je pona&anje u tlu i uinkovitost, kakoagronomska tako i /ziolo&ka, vrlo razliita. Stoga prilaem jo& dvije tabli%e (tabli%a . i 8.!iz knjige *shrana bilja (6077.@ autori


9/19

80 7HH

abli%a 6. +riprema odreene koliine #olijarnog spreja uree (700 W 6000 kg, odnosnolitara! kon%entra%ije 6 do 70 du&ika

ukupno kg

2 otopina 4 otopina 6 otopina % otopina10

otopinaureakg

vodakg

ureakg

vodakg

ureakg

vodakg

ureakg

voda kg

ureakg

vodakg

700 8. C5.J >.J C7. 7.0 >J.0 7J.8 >6.H 67.J J>.

600 >.J 7C7. 7J.87>6.

H 6H.7 7J.C 8.>7H5.

6 8.5 75H.5

00 7.0 6>J.0 6H.76J.

C C.7 6H0.C 56.668J.

> H5.6 68.>

800 7J.8 >6.H 8.>H5.

6 56.6 8J.> HC.H0.

8 >J.0 7.0

500 67.J 8J>. 8.585H.

5 H5.6 88.> >J.087.

0 70>.J C7.

H00 6H.7 5J.C 56.658J.

> J>. 567.J 708.8C5.

J 70.8 8HC.H

J00 0.8 HHC.H H0.CHC.

7 C7. H0>.J 767.J5J>.

756.6 58J.>

>00 8.> JH5.6 HC.HJ0.

8 708. HC5.J 7C.7HH0.

C 7J.C H6H.7

C00 C.7 >H0.C J>.>67.

J 77J.8 J>6.H 75H.5J8.

5 7C5.J J08.

7000 8.5 C5H.5 >J.0C7.

0 70.8 >HC.H 7J.C>6H.

7 67J.8 J>6.H

7700 8J.>7056.

6 C5.J7008

. 78.5 C5H.5 7C7.C0>.

J 6C.7 >H0.C

7600 56.6778J.

> 708.70C5

.J 75H.5708.

5 60>.JCC7.

6H0.C CC.7

700 5H.5768.

5 77.077>J

.0 7HC.H770.

8 66H.770J

.C 6>6.H707J.

8

7800 H0.C7C.

7 767.J76J>

. 7>6.H767J.

8 68.5775H

.5 08.70C5.

J

7500 H5.6788.

> 70.87HC

.H 7C5.J708.

6H0.C76C

.7 6H.777J.

C

7H00 HC.H750.

8 7C.778H0

.C 60>.J7C7.

6J>.767

.J 8J.>7656.

6

7J00 J.C7H6H.

7 78J.>7556

.6 667.J78J>.

6C5.J7808

. HC.H70.

8

7>00 J>.7J67.

J 75H.57H8

.5 68.>75H5.

6 7.078>J

.0 C7.780>.

J

7C00 >6.H7>7J.

8 7H5.67J8

.> 68J.>7H56.

6 0.875HC

.H 87.078>J.

0

6000 >J.07C7.

0 7J.C7>6H

.7 6H0.C7JC.

7 8J.>7H56

.6 88.>75H5.

6


10/19

Stupa% Uurea kgV pomnoite s 0746kako biste dobili primjenjenu koliinu $ (u kg!, npr.

za 7000 litara 8 otopine1 >J,0 X 0,8H ? 40 kg

03.04.2013. 8o&emo li re$i da smo u prvoj pri9rani oimi9&ita :"a#ili nova#:+rerano je ustvrditi kako prva prihrana ozimih ita u ovoj vegeta%iji (6076.D7.! nijedjelovala i da je to baen nova%. reba saekati daljnji tijek vegeta%ije, a ako eliteranije provjeriti uinak prve prihrane pogledajte vegeta%ijski vrh pod povealomneposredno prije poetka vlatanja. )ko zametak klasa ima 67 ili vi&e klasia (pro&legodine taj broj je bio Y?65 na p&eni%ama koje su kasnije dale visok i vrlo visok prinos!,jo& uvijek se moe oekivati visok prinos. akoer, ishranjenost ozimih usjeva moeteprovjeriti #olijarnom analizom. )ko je u suhoj tvari ozime p&eni%e u stadijima 8H izmeu,5 i 8,5 $, status du&ika zadovoljava, a kad je iznad 8,0 , ishranjenost je dobra (viditekst $prihrana ozimih ita!.

+rvu prihranu ne treba obaviti prerano (kad su ozima ita u mirovanju, odnosno posmrznutom tlu i hladnom vremenu!, ve u momentu proljetnog kretanja vegeta%ije, &toje ove zime zaista bilo te&ko pogoditi. -vakve vremenske situa%ije dobar su podsjetnikkako jedan dio du&ika (i sav #os#or i kalij! treba dati u osnovnoj gnojidbi prije sjetve. $alak&im i plitkim tlima treba primjeniti do 0 ukupne potrebe du&ika, a na teim I50pod osnovnu obradu.+rije druge prihrane, koju treba obaviti najkasnije do poetka vlatanja, korisno je$minmetodom provjeriti koliko ima mineralnog, odmah raspoloivog du&ika u tlu na dubiniH0C0 %m i s rezultatima usaglasiti dozu du&ika. $aime, du&ik koji se nalazi na dubinamado 760 %m, a na strukturnim tlima i ne&to dublje, tijekom proljetnog su&enja tla pomjerite se kapilarnim kretanjem u zonu korijena i bit e na raspolaganju usjevima.

23.03.2013. ;e li mogu$e potpuno ureu amjeniti K+


11/19

"rea se u prin%ipu primjenjuje kao osnovno gnojivo pod zimsku (duboku! brazdu i tada suna neutralnim i lunatim tlima gubi%i du&ika volatiza%ijom (isparavanjem, odnosnohlapljenjem! zanemarljivi, a na kiselim zemlji&tima amonijski ion se vee na adsorptivnikompleks (pa se te&ko gubi ispiranjem! i kiseline (gradei soli! te praktino ne dolazi dogubitaka du&ika. Gubi%i du&ika mogu biti veliki kad se urea primjenjuje na alkalnim tlima,posebno po povr&ini (prihrana!. - gubi%ima uree na alkalnim tlima pogledajte lanak

+rihrana ureom. $aime, u tlu se urea (amidno gnojivo! pod pod utje%ajem vlage brzorazgrauje do amonijevog karbamata koji je slabo alkalne /ziolo&ke reak%ije, a amonijevion se dalje, pod normalnim uvjetima (vlaga, temperatura i kisik! brzo trans#ormira donitrata &to uzrokuje slabo i prolazno zakiseljavanjepa se urea smatra /ziolo&ki slabokiselim gnojivom. 'eutim, nitri/ka%ijske bakterije zahtijevaju p4 iznad 5,5 te se na jakoi ekstremno kiselim tlima urea ne moe trans#ormirati do nitrata te biljke usvajajuiskljuivo amonijski oblik. Oudui je amonijski oblik du&ika ($48N! kation (pozitivnonabijen ion za razliku od uree koja je nepolarna molekula i lako se ispire iz tla, npr. ki&omili navodnjavanjem!, urea je pogodna za osnovnu gnojidbu (pod zimsku brazdu! kad seunosi u zonu korijena i tako osigurava biljkama du&ik zimi (posebno kad ima malo ili paksuvi&e vode, odnosno prihrana ne djeluje ili ju je nemouge provesti na vrijeme!. 9ad jeosnovna gnojidba du&ikom (urea i kompleksna gnojiva! izostavljene, du&ik se moe

dodati predsjetveno, startno (sa sjetvom! i u prihrani u obliku 9)$a koji ima 50amonijskog i 50 nitratnog du&ika. $itratni oblik du&ika vrlo je pokretan u tlu i biljke galako usvajaju. Ebog pokretljivosti nitrata mogui su gubi%i ispiranjem (ne vee se naadsorptivni kompleks tla! ili ak sapiranjem (kod obilnih ki&a, naroito na nagnutimterenima!. Stoga se 9)$ ili )$ (i druga nitratna gnojiva! primjenjuju u nekoliko navratapa se urea moe u potpunosti zamjeniti 9)$om (ija je /ziolo&ka kiselost, zbogprisutnog kal%ijevog i magnetijevog karbonata, veoma slabo izraena!.Ea osnovnu gnojidbu kukuruza koristitite ureu, ili anhidrirani amonijak (na kiselim tlima! i")$ (posebi%e je povoljan za prskanje etvenih ostataka prije zaoravanja!. )nhidriraniamonijak mora biti injektiran na 7675 %m kod povoljnog stanja vlanosti radisprjeavanja gubitka du&ika volatiza%ijom (na neutralnim i karbonatnim tlima!. *z istograzloga ureu i ")$ dobro je zaorati odmah nakon raspodjele, a najkasnije nakon danakad temperature nisu visoke.9)$ je du&ino gnojivo koje se najvi&e koristi za prihranu, a moe se primjenjivati istartno, ima dobra /zikalna svojstva i /ziolo&ki je gotovo neutralno. +roizvodi semje&anjem amonijevog nitrata s AaA-ili dolomitom (AaA-T'gA-! i naziva 9)$(Kal%ijev +monijev itrat!.Oudui da je urea visoko kon%entrirano du&ino gnojivo, u primjeni se mora voditi raunao ravnomjernom raspodjeljivanju, posebi%e u su&nim uvjetima. "rea se esto primjenjujei kao startno gnojivo, unesena plitko u tlo kad u osnovnoj gnojidbi nije primijenjenokompleksno gnojivo koje sadri du&ik. +rimijenjena u prihrani, urea moe imati inegativne uinke, a mogui su i visoki gubi%i du&ika s povr&ine tla.

14.03.2013. Kolika je maksimalna doa kal#ia#ije

$iska p4vrijednost dovodi do niza negativnih pojava u tlu, npr. uzrokuje de/%it kal%ija imagnezija (a time i kvarenje strukture tla!, toksinost aluminija iDili mangana, smanjeneraspoloivosti #os#ora, nisku e/kasnost gnojidbe du&ikom, #os#orom i kalijem uz usporenrast i razvitak biljaka te konano uzrokuje nii prinos i njegovu lo&iju kakvou. Stoga sekao obvezna mjera popravke kiselih tala preporua kal%iza%ija, ali samo uz detaljnukemijsku analizu tla i uvaavanje ostalih mjera popravke (humiza%ija, #os#atiza%ija,primjena mikroelemenata i dr.!." ekstremno kiselim tlima, kod p4 Z 8,0 dolazi do izravne toksinosti 4N(vi&e biljke neuspijevaju ispod p4 ,J!, kod p4 Z 5,0 esta je toksinost iona )lNi 'n6N, a kad je p4 Y8,6 toksinost 4N iona je neizravne naravi i to putem aktiva%ije te&kih metala, ali i uzporemeaj u sastavu korisne mikro[ore. $a temelju brojnih istraivanja smatra seoptimalnim kada je na adsorp%ijskom kompleksu H5>5 Aa, 575 'g i 6,5 9,odnosno za &eernu repu je povoljno kada je na adsorp%ijskom kompleksu vi&e od >5

baza (ne manje od H5 ! uz IJ0 Aa.Ea pouzdano odreivanje potrebe u kal%iza%iji potrebno je analizirati tlo na hidrolitsku
http://nss.com.hr/pitanja-odgovori/odgovori_gnojidba/Prihrana%20ureom.pdfhttp://nss.com.hr/pitanja-odgovori/odgovori_gnojidba/Prihrana%20ureom.pdf


12/19

(poten%ijalnu! kiselost i 9*9 (ili umjesto 9*9a na humus i mehaniki sastav@ ! ili 7,0 kgelementarnog sumpora za neutraliza%iju ,765 kg AaA-. )ko u u$enje je!movaEa jeam je tipino da pri brzom porastu nadzemne mase gubi boju. o je poslijedi%arazrijeivanja kon%entra%ije kloro/la brzom akumula%ijom organske tvari. $aravno,uzrok moe biti i tlo zasieno vodom (korijen nema dovoljno kisika!, &to na kiselim tlimadodatno sniava p4 vrijednost (tolerantnost na nizak p4 je kod jema sortno svojstvo! uzpojavu toksinosti kiselih iona (preteito 4N, )lN i 'n6N!. Fo prve prihrane ne moeteni&ta uiniti, izuzev sprijeavanja leanja vode na par%eli izoravanjem odvodnih kanala (uprvoj prihrani koristite 9)$ ili )$, ali do tada ima jo& puno vremena!.)ko vrijeme postupno zahladi i jemovi se pripreme (adaptiraju! na hladnou (pro%eskaljenja zahtijeva osim niske temperature od I0_A i sunane dane!, ne bi trebalo biti

veih problema sa suvi&kom vode u tlu. )ko je p4 va&eg tla nizak (Z5.5 u 9Al! razmislite okal%iza%ija, ali ju provedite na temelju analize tla (


13/19

2?.10.2012. 8o&e li se uspje@no sniiti p= tlaSniavanje p4 tla, prije svega, je vrlo skup agrotehniki zahvat upitne isplativosti, ali semoe provesti, uglavnom na manjim povr&inama. $aime, visok sadraj AaA-, uglavnomje odgovoran za visok p4 tla (iskljuujui zaslanjena tla i alkalina tla! te njegovaneutraliza%ija zahtijeva ekvivalentu koliinu kiseline. +rimjeri%e, uz 5 AaA-u tlu njegov

sadraj je u sloju do 0 %m priblino 665 tDha ili C0 tDha Aa, a za neutraliza%iju takoogromne koliine karbonata potrebna je ekvivalentna koliina o%tene kiseline1 AaA-N6A4A--4 ` Aa(A4A--!6N A-6(I.000 tDha 70 o%tene kiseline!.Ea e/kasno zaki&eljavanje tla, npr. kod sadnje borovni%e, koristi se uspje&no drvenapiljevina, borove igli%e i druge vrste, prije svega je#tine organske tvari, ali je to pogodnosamo za trajne nasade jer se time unose u tlo velike koliine i &tetnih tvari za druge biljke(npr. alakaloidi, smole i dr.!. akoer, za sniavanje p4 tla mogue je koristiti sumpor iligips te razliite mineralne kiseline, naravno uz vrlo upitnu isplativost takvog postupka.+otrebno je naglasiti kako redovna organska gnojidba, zelena gnojidba, primjena treseta,maliranje povr&ine tla, zaoravanje etvenih ostataka i redu%irana obrada postupnosmanjuju p4 tla, ali samo za vrijeme provoenja takve prakse.

2?.10.2012. U koje do"a dana o"aviti 'olijarnu gnojid"uekua gnojiva primjenjuju se uglavnom za prihranu (ponekad i startnu! uz mogunostmije&anja sa za&titnim sredstvima. +rskanje biljaka tekuim gnojivima omoguujeravnomjerno doziranje, a hraniva usvojena preko lista praktino odmah djeluju."inkovitost tekuih gnojiva jednaka je konven%ionalnim mineralnim gnojivima, ali semogu pre%iznije dozirati i apli%irati u kombina%iji sa za&titom usjeva tijekom vegeta%ije.Enatno su skuplja od konven%ionalnih gnojiva i u ratarstvu se upotrebljavaju e&e usjemenskoj proizvodnji, a naje&e u povrtlarstvu, vinogradarstvu, hortikulturi i drugimpro/tabilnim proizvodnjama.+revisoka kon%entra%ija #olijarnog gnojiva izaziva razliit stupanj opeklina lista i drugihorgana (npr. plodova! ovisno o vanjskoj temperaturi i biljnoj vrsti. Stoga se preporuuje#olijarna primjena za oblanog vremena (ili ujutro, odnosno uveer kad zahladi! i kodbiljaka koje su u #azi brzog vegetativnog porasta (brzo obnavljaju asimila%ijsku povr&inu! i

imaju visoku razinu metabolizma za ugradnju tako usvojenih hraniva. -granienjekon%entra%ije #olijarnog gnojiva, odnosno niska koliina aktivne tvari esto zahtijevavi&ekratnu primjenu te je #olijarna gnojidba isplativa samo u visoko pro/tabilnimproizvodnjama, odnosno kad %ijena proizvoda opravdava takvu agrotehniku.-&teenje lista kod primjene ")$a ili drugih tekuih gnojiva (npr. kristalona! nijeposljedi%a njihovog toksinog djelovanja, ve visoka osmotska vrijednost kaplji%a brzoizvlai vodu iz njenog tkiva lista, dovodi do plazmolize, naru&ava se ionska bilan%a uprotoplazmi i to izaziva opekline, a nakon toga i nekrozu, odnosno propadanje li&a. 9odprimjene ")$a ili otopljene uree preko lista dolazi i do blokade enzima ureaze zbogin%identno visoke kon%entra%ije uree u listu.+roblem o&teenja li&a moe se ublaiti dodatkom tvari za poveanje osmotskevrijednosti li&a u tekue gnojivo, npr. saharoze. +oda%i o najveoj dopu&tenoj

kon%entra%iji aktivne tvari kod primjene tekuih gnojiva esto su kontradiktorni. $pr. zap&eni%u se preporuuju kon%entra%ije du&ika za #olijarnu primjenu izmeu 8 i 0 (nerazrijeeni ")$!.

1?.0?.2012. 8ora li se kal#ia#ija o"aviti najmanje 3mjese#a prije jesenske sadnje !e@njaka9al%iza%ija se obavlja u pravilu ljeti, ali je osnovni agrotehniki zahtijev primjena u suhotlo kako bi se materijal za kal%iza%iju &to bolje izmje&ao s tlom. Ebog toga se i preporuaprvo jedna plitka, a zatim i duboka osnovna obrada koja za e&njak ne mora biti dublja od650 %m. -sim /no mljevenog vapnen%a, moete za kal%iza%iju koristiti karbokalk(satura%ijski mulj iz &eerana! koji je sitno kristalinian i puno bre se otapa u tlu, odnosnopodie p4 reak%iju u dodiru s kiselim tlom od vapnen%a. Fakle, kal%iza%iju moete

obaviti i 6 tjedna prije sadnje e&njaka, pod uvjetom da je materijal za kal%iza%iju /nog


14/19

zrna i da je dobro izmje&an s tlom. )ko koristite #rezu, jedno oranje bit e dovoljno dakarbokalk kvalitetno unesete u tlo.Oudui da je


15/19

opreni ili skovrani.Oakar(Au! 'lai listovi poprimaju blijedozelenu boju sa slabom rubnom klorozom.

Peljezo(Qe!

'euilna kloroza mlaih listova.

'olibden ('o! Bistovi postaju klorotini sa smotanim ili kupasto izboenim rubovima@nedostatak molibdena esto u biljkama rezultira i nedostatkom du&ika.9lor (Al! $edostatak u uvjetima poljskog uzgoja nije uoenNapomena: Simptomi nedostatka mogu se kod pojedinih biljnih vrsta znatno razlikovatiod navedenih. Stoga su navedeni simptomi opi i ukazuju na osnovne, odnosno naje&esimptome nedostatka.

+oredprimarnog simptoma nedostatkanekog elementa, naknadno se mogu pojavitii sekundarni simptomi nedostatka koji kompliciraju determinaciju uzroka pojavesimptoma$ Stoga je vizualna dijagnostika "esto pogrena i preostaje jedino kemijskomanalizom utvrditi pravi uzrok$ rlo sli"na je problematika dijagnosticiranja uzrokapojave viestrukih simptoma nedostatka ili suvika elemenata ishrane, a kod oslabljenihbiljaka "esto dolazi do napada bolesti to dalje komplicira vizualnu dijagnostiku

:maskiranjem: primarnog uzroka pojave simptoma$


16/19

nehumi/%iranih etvenih ostataka ili organskog gnoja te sporu $mineraliza%iju!. 9*9 jevisok (5, %mol(N!kg7! &to ukazuje na visoku sorptivnu mo va&eg tla (prema hranivima!&to je suglasno visokom sadraju organske tvari u tlu.Oudui da je p4 visok (slabo alkalno tlo jer ima p4 u vodi J,7 do J,>0!, a nepoznata jemetoda ekstrak%ije mikroelemenata, te&ko je rei koliko su oni raspoloivi. )ko jeekstrak%ija raena u F+), tlo je srednje opskrbljeno eljezom (6,0 W 8,5 ppm Qe@ analiza1

8 ppm Qe, slabo s manganom ('n Z 7,0 ppm!, osrednje %inkom i vrlo visoko bakrom(vjerovatno je na toj par%eli ranije dulje vremana bio vinograd!.9ako za utvrivanje + i 9 nije kori&tena )B metoda koja je standardna u 34, a postoji vrlovelik broj razliitih ekstraktivnih metoda, ne mogu niti pretpostaviti kako je D7,0 do 77,JD7,0, a on je &iri tri puta!. rebanaglasiti da je u ishrani bilja zbog antagonizma iona u tlu vrlo vaan omjer 9D9*9, AaD'g,'gD9, AaD9, a esto se u povrtlarskoj praksi koristi i omjer 9 N 'gDAa.)naliza zaslanjenosti 0 ppm!. *nae, takva analizatla je potrebna tek kad je p4 YJ,>, a !, tolerira &irokraspon tala, ali pre#erira ilovasta, dobro drenirana tla (o%jedita s niskom podzemnomvodom! s visokim sadrajem organske tvari, pa mogu konstatirati da je 0 kgDha (kao 96S-8!

'g- 0 do 80 kgDha.

01.04.2012. Postoji li inokulant a tretiranje kukurunogsjemena9oliko je meni poznato u 34 ne postoji komer%ijalno %jepivoDinokulant za bakteriza%iju

kukuruza (i p&eni%e!, ali se u svijetu ve due vrijeme eksperimentira sa nesimbiotskimbakterijama iz roda Spirillum(npr.Azospirillum chroococcum, Azospirillum brasilense,Azospirillum lipo)erumi dr.! koje su aktivne u anaerobnim (reduktivnim, kiselim! kao iaerobnim uvjetima. 3ezultati su dobri samo kod primjene niskih doza gnojiva ili bezgnojidbe, dok su u intenzivnoj proizvodnji uin%i relativno slabi.

akoer, kod kukuruza se eksperimentira i s inokula%ijom mikoriznim gljivama (u svijetupostoji vi&e komer%ijalnih proizvoda! koje pomau boljem usvajanju drugih biogenihelemenata, npr. +, 9 i mikroelemenata (npr. En i dr.!, kao i vode.

30.03.2012. Koliki se prosje!ni urod kukurua mo&eo!ekivati

9oliki se prosjeni urod kukuruza moe oekivati uz upotrebu oko 760 kg $, J0 kg + i >0C0 kg 9 na tlu iji je izmeu 5 i H u SE 4rvatskoj.


17/19

Oudui da niste naveli koliko 76 kg +6-5i ne&to malo vi&e kalijaiz etvenih ostataka."vaavajui navedene injeni%e (ima ih vi&e od ovoga &to sam naveo!, moete oekivatipriblino > (J do C! tDha suhog zrna kukuruza, pod uvjetom da su ostali agroekolo&kiuvjeti u grani%ama normalnog (broj biljaka, korektna za&tita, dovoljno vlage, posebi%e

pred oplodnju i nakon nje, odgovarajua Q)- grupa i sl.!.

1?.03.2012. to iaivalju"i!astu "oju kukurua uranom porastu-ptimalna p4reak%ija tla za kukuruz je HJ,&to je vrlo znaajno i za mikrobiolo&kooslobaanje hraniva iz organskih rezervi utlu. 'eutim, u kiselim uvjetima, uz suvi&ak

vode u tlu i hladnije proljee esto zna doido problema usvajanja #os#ora u ranomporastu kukuruza (vidi sliku!. +reduvjetipojave ljubiaste boje uz usporen porastkukuruza su sljedei1

7! 9iselo ili ekstremno kiselo tlo,6! Easieno vodom pa je1

a! kiselost tla jo& nia (reduktivnijiuvjeti!,

b! raste kon%. slobodnih iona )lN (i Qe6N!koji blokiraju #os#ate,

%! korijen nema dovoljno kisika (anaerobioza!,

! Lto uvjetuju blokadu usvajanja #os#ora (i drugih hraniva!,8! 3aste sinteza ljubiastog anto%ijana (ali ne i kloro/la! i5! 9ukuruz je ljubiast, a zastoj u porastu evidentan.3je&enje, odnosno kontrola &tete je u kultiva%iji kukuruza (prozraivanje i prosu&ivanjepovr&inskog sloja! uz primjenu 9)$a (koji sadri $$-i AaA-pod kultivator! i bezinterven%ije s kompleksnim $+9 gnojivima (npr 75175175 jer e plitak unos + i 9 kasnijezaustaviti porast korijena u dubinu i izloiti kukuruz utje%aju su&e!. $akon kultiva%ije isu&enja povr&inskog sloja ubrzo e doi do nestanka simptoma de/%ita + (ali zastoj uvegeta%iji svakako e odnijeti dio prinosa! i to im korijen probije reduk%ijsku zonu kojaje posljedi%a1a! satura%ije tla vodom,b! tabana pluga,%! argiluvinog horizonta ili

d! visoke razine podzemne vode.


18/19

06.02.2012. Pri9rana -rpanjke (upitB 8atija Paveli$)S prvom prihranom ozime p&eni%e ne treba uriti (kad pomemo primjenivati 2" normebit e i zabranjeno, vjerovatno do 7. oujka!. 9ako ste


19/19

sjetvom ili u prihrani do zatvaranja redova!, ako elite visok prinos i dobru tehnolo&kukakvou &eerne repe, primjenjuje se 9)$ ili )$ (jer su ista nitratna gnojiva, nprAa($-!6 kod nas rijetka i skupa!."tvrivanje raspoloive koliine hraniva u tlu je temelj za pouzdanu preporuku gnojidbe&eerne repe. +roblem je sloen, jer su rast biljaka i tvorba priroda jedinstven pro%es kojise odvija prema sloenim prirodnim zakonitostima i podloan je djelovanju niza

agroekolo&kih imbenika biotike i abiotike prirode. Stoga je analiza tlai na njojutemeljena gnojidbena preporuka od kru%ijalne vanosti.

0%.01.2012. 8o&e li se a prvu

Documents

Gnojidba osigurava poljoprivrednim usjevima ishranu biogenim elementima.docx