God. III. August-Decembar 1930. Br.. 6.

SadržajStota obljetnica II. T\ lb Glavna Skupština 'i'. 1).I)r. A. Besani Moć Mišljenja VIII X. I)r. I. I. v. S. Leev Bogovi u progonstvu. Društvene vijesti

Iz „THEOSO PH ISTA“ , januar 1931 Pogled s kule.

ContentsII. P, IV Centenary.T. S. General Gonvention.I)i. A. Besant • Thgiigt Pawer V11I-X. Dr.* I. I. v. ti. Leeu\v Gocls in Kxile. Soeiet.v’s Ne\vs <§ Noteš.

Stogodišnjica H. P. B.Odlučila sam se da ću proslaviti sto­

godišnjicu rodjcnja II e l enu Pe i r o v n e I! ] a v a t s k j dne 11. augusta 1931. u A d y a r u (kod Madrasa u Indiji). llierar- hija odabrala je Ađyar kao c e n t a r za po­lu et što ga je inaugurirala u zadnjoj če­tvrti devetnaestoga stoljeća i Njihov vjerni Urat i Vijesnik za ovu značajnu periodu bila je II. P. B. U odanosti cijele njene du­še spram svoga Majstora nije poznavala od­laganja ili krzmanja uz hrabrost srca svo­ga poput lava, ako je O n progovorio. Nje­gova riječ bila je z akon , jer je On utje­lovljeni z a k o n i kada On reče: »T o je / a k » n«. Njegovi su učenici odmah ne pitajući dalje poslušati i čine tako još i d.uias. Ne ruleta im ni najmanje, što svijet smatra tu poslušnost »naglom«, »slijepom« i > fnnntičkom«. Ima vremena u kojima je je­dini spas takova poslušnost. Budući da hi Idla kritika Mujstorn išlo što i kritika Pri­

rodnoga Zakona, štetu bi bila trošiti za uju riječi. ANNIK HESANT.

P. S. Prošloga jula, u Ženevi, primila sam poziv dr. dc Puruckcr-a, iz Point Lo­ma (Kalifornija), da prisustvujem sveča­nosti što je on priredjuje. Budući pako da je istakao, da sam se prenaglila, kada sam primila njegov poziv, a držim da je ta nje­gova kritika bila ispravna, zadovoljite ga ta promjena plana i odluka da proslavim stogodišnjicu u Adyaru.

Gđa dr. Annie Besant, Pretsjednik Teo­zofskog« Društva, nalazi se u Indiji, gdje sarađuje u politici Indije.

l ’natoč svojih 83 godina mnogo radi i potpuno je zdrava, vedra i radina.

82 (Hanna Skupština Teozofskog Društva

Dr George S. Arundale, Adgar, i Shri- mati Huknini Devi zahvaljuju našoj Sek­ciji na ljubeznoj čestici sa mnogim potpi­sima, te uzvraćaju najsrdačnije pozdrave svima, i nadaju se da će naskoro vidjeti »svoje mnoge prijatelje u Jugoslaviji« kada se upute za Evropu.

Napokon su stigle autentične vijesti o putovanju g. .1. Krishnamurtija po Central­noj Evropi. Iza Ženeve pošao je u Toulon, gdje je govorio 3 dana u jednom hotelu u Montrieux. Tu se je prehladio i odležao 14 dana. Toga radi morao je otkazati pre­davanja u Genovi, Milanu, Fiorenzi, Komi i Palermu, koja su bila udešena.

Zatim je sproveo tri dana u Taormini na Siciliji, da se oporavi i to vrijeme je upo­trijebio da dovrši svoju novu knjigu: Pje­sma Zvota, koja će izaći u proljeću.

I' decembru je pošao u Atenu, gdje je govorio 10. XII- u Olimpu-kazalištu, koje hvata oko 1.500 ljudi; već nekoliko dana pri je toga bila je kuća rasprodana, a na dan predavanja moralo se po prilici isto toliko osoba vratiti, jer nije bilo više ulaznica.

Čitao je svoje predavanje na francus­kom jeziku, a drugi dan u jutro izašlo je na grčkom jeziku u novinama. Osim toga odgovarao je na pitanja u jednom privat­nom cirklu, te imao mnogo intcrwiew-a sa novinarima i s ljudima, koji se zanimaju za njegove ideje.

Iz Atene otputovao je preko Carigrada — otkuda je javio njegov tajnik, — da ne će moći ovaj put doći u Jugoslaviju — u Bukarešt, kuda je stigao 22. XII. Mnogo se o tom posjetu pisalo po novinama.

Kakat je ovo:Stanoviti studenti universiteta i drugi

organizovali su u Bukureštu kampanju pro­tiv Jevreja. C glavnom bili su atakirali Rumunjske Masonske Lože, o kojima su mi­slili da su pod utjecajem Zidova. Krishna- murtijeve prijašnje veze sa Teozofskim Društvom - sada prekinute, jer je istupio iz Tcozofskoga Društva (on ne može pripa­dati nikakovoj organizaciji, inače bi bio nc- kouzekventan) - učinile su ga ovim stu­dentima sumnjivim, te su odlučili da će de­monstrirati kod njegovoga predavanje. 11- natoč nemirima izvan zgrade, koje je po­licija odmah ugušila, bilo je predavanje vanredno uspješno. Sala je bila rasprodana i nekoliko stotina ljudi nije više moglo do­biti ulaznica. Kraljica M a r i j a i Princesn I 1 e a n a prisustvovale su predavanju u jednoj loži.

Zatim je Krishnamurti pošao u Buda­pest da se u sanatoriju Schwabenberg, od­mori 10 dana i pripravi svoja daljnja predavanja za Budapest, Wien i Prag. Na putu u Budapest obolio je u vlaku — liječ­nici misle da je pio lošu vodu te se s tim pokvario. Morao je ostati 14 dana u sanato­riju, a liječnici su mu ozbiljno savjetovali, da se kani svakoga napora, dok se potpuno ne oporavi; on je onda otputovao na dvo­rac Ecrde, Ommenu u Holandiji. Zato je morao i opet prekinuti svoju turneju, i ot­kazati Austriji i Cehoslovačkoj, kao i Mad­žarskoj. On se medjutim nada da će moći nastaviti sa svojim predavanjima u februa­ru i martu, gdje ima da govori u Holandiji i Velikoj Britanij.

(Preštampano iz Star-Bulletina. Eerde, februar 1931.)

Glavna Skupština Teozofskog Društva

cdržala se u Benaru, u Indiji, u deccm liru 19i9. Gospođa dr. Annie Besant, Pred­sjednica Društva održala je prvo predava­nje 22. decembra:

» Budućnost Teozofskoga Društva“ koji govor donosimo u izvatku.

Započinje svoje predavanje izjavom, da je sebi često želila, da bi se Teozofsko Dru­štvo bilo prozvalo u prcvodu: »Društvo Bo­žanske mudrosti«, jer onda bi se izbjeglo

opasnosti kristilizacije. Međutim da to spo­znamo jest već na pola garanca, da se to ne će dogodiit.

Naglašuje, da naše društvo mora uvijek i svagdje nastojati, da u njem ostane pot­puna sloboda misli i da se izvabi iz članova iskrena diskusija.

Svi znamo da je prva tačka u našem društvu Bratstvo — nu to nije dovoljno naglašivati, već svaki član treba da Bratsvo zini što bolje može!

Ur. .1. Besani: Moć Mišljenju H3

TTrcbn du pobuđujemo članove tlu izraze .i>. oje nove ideje. Ne smijemo prihvatiti svaku novu ideju treba ju dobro pretre­sti i promisliti, i onda tek prihvatiti, ako je dobra. Nije lahko slobodan biti u misli­ma. l.akše je misliti na uobičajeni način. Ako sumnjate, ne sudite; ali ne odbijajte ideju.

Mi stariji članovi treba da mislimo na to, da napredak svake zemlje ovisi o tom. kako misli njezina omladina. Dajte mladi­ma pobude da izraze svoje nove ideje, pa makar i ne imali uspjeha. Pomozite mladim misliocima, da dokažu valjanost svojih ide­ja. Omladina je potrebna za nastavak ži- \ota i napredak Teozofskoga pokreta.

Još je jedna opasnost, a ta je strah. Mi treba da budemo potpuno bez straha. Ne treba se bojati izjaviti, da odlažeino naš sud za kasnije i da to rečemo otvoreno. Ne moramo o svemu izreci svoj sud, već je glavno da imamo nekoliko temeljnih princi­pa. Ali i ove treba od vremena do vremena ponovno ispitati i eventualno promijeniti.

Ja osobno mislim, da egzistenca T. 1). ovisi i o tom, da je stanovit broj članova osvjedočen o egslsteciji Majstora; samo se to osvjedočenje ne smije oktroirati drugi­ma; ipak moramo uvijek biti spremni, da protumačimo razloge našega osvjedočenja. To osvjedočenje se ne smije bazirati na auktoritetu.

Još je jedna opasnost. Ima mišljenja ili \jerovanja, koja su za nas dobra. Ali zato ne mogu biti dobra za svakoga. Ne smijemo

dakle htjeti, da ih narinemo drugome, za •>og;l nisu ono što su za nas.

Jednom rekao je Majstor, da ako nekomu podate ideju, koju vi držite istinitom, a za njega to nije, možete ga priječiti umjesto da inu pomognete. To je bilo kod diskusije, da li je dobro uvijek pokazati obje strane jedne stvari. Ako se običnom čovjeku do­kaže da su obje strane jednako dobre ta osoba po svoj prilici ne će djelovati uopće. Tako vidimo da i jednostranost može ima­ti svoju dobru stranu.

Ispitaj svoje misli na svaki mogući na čin. Nitko to ne može savršeno činiti. Ali upotrijebi rasuđivanje, osobito ako je do­tični koji Sto kaže, napredniji u znanju, ne­go li ti.

f našem društvu oštrina misli od osobite je važnosti.

Odanost spram mojega Majstora je glav­ni pokretač mojeg uma i mojeg srca. Imala sam radost, da znam što to znači živjeti i služiti s Njima.

Svaki neka odluči sam za sebe. Nitko ne ina prava da drugome zapovjeđa. Ja mogu da rečem ovo: Moje je iskustvo, da čim sam više u njih vjerovala, tim sam više razumjela, više služila. Ali nc vjerujte to, jer ja to kažem, ili jer tko drugi u to vje ruje; sudite samo po vlastitom znanju. Cim ste dulje u društvu, tim ga više ljubi­te. To je moje iskustvo.

Moć m išljen jaNjegovo svladavanje i obrazovanje

Napisala Dr Annie Besant.(Svršetak.)

Treba da jiotsjetimo na to, da koncen­tracija nije stanje pusivitelu. oeć naprotiv stanje intenzivne i sređene aktivnosti. — 1 mentalnom svijetu ona je slična stanju fizič­kog svijeta, kad se, prije jednog skoku, sa kupe sve mišićne sile ili kad se ukoče mi- Siee, da ili se podvrgne oduljoj napetosti.

Kod početnika ide uistinu ta mentalna napetost obično uporedo sa fizičkom na ptlosll I zato obično kod njih nakon vjež he u koucentruciji nastupa fizički umor

umor mišica, a ne samo onaj živčanoga

sistema. Kaošto kad oštro fiksiramo ko ji predmet, pa smo onda u stanju tla toč no promatramo sve njegove pojedinosti, koje bi kod moincntunog pogleda ostalenezapažene, isto nam je tako moguće, da možemo do u tančine proslijediti pojedino­sti jedile ideje. I čim više se intenzivnost koncentracije jača, to više pojedinosti ćemo moći opaziti, kao što će jedan trkaču jednoj minuti sigurno proći pokrnj više predmeta, nego li jedan pješak. Onaj.koji polagano hoda, da prođe pokrnj dva

/>r. .i. l imuni: Moć Mišljenja84

deset predmeta, mora da utroši točno isti broj mišićne snage, kao onaj, koji trči; ali čim brži je izdatak energije, tim kraće je vrijeme, koje je potrebno za izvjestan komad puta.

Kad počnemo s takovim pokušajima kon­centracije, onda ćemo morati’ svladati dvi­je vrsti teškoća; Ponajprije ne smijemo se obazirali na utiske, koji stalno jurišaju na intelekt. — Mentalnom tijelu ne smije se dozvoliti, da reagira na takove dodire; njegovo naginjanje, da odgovara na tako­ve utiske, što dolaze izvana, mora se nad­vladati. 1'slijed toga nastaje potreba, da se pažnja dijelom upravi na otpor, koji se ima da stavi; kad je nadjačano ti) naginjanje, onda otpada i taj otpor. Potrebna je potpuna ravnoteža, t. j. ne smije da postoji niti otpor, a niti neol- por, već mora da vlada stalan mir, koji je lako nepokolebljiv, da valovi, koji dolaze izvana, ne mogu imati nikakva, pa ni najmanjeg uspjeha.

S'adaljc smije intelekt, pare i za prijeme koncentracije, držati samo sliku predmeta na kojeg se koncentrirao. On ne sa­mo da ne smije dopustiti, da se na porive koji dolaze iz vana, reagirajući premođe- lira, već on mora da zaustavi svoje vlasti­to nutarnje djelovanje, pri čemu stalno mijenja svoju sadržim;; budući, da o njoj razmišlja, on postavlja nove odnose nalazi sakrivene sličnosti i različitosti itd. On ne treba da radi toga svoje djelovanje posvema obustavi, već se mora samo zato brinuti, da se ono izlijeva u jedan jedini kanal. - Voda, koja teče preko razmjerno velike ploštine, imati će malo motorne snage. Ista količina vode, s istim po­četnim impulzom, uvedena u uski kanal, moći će nasuprot da otplavi i znatnu za­preku. — Odatle je vidljivo, kako je važno, da čovjek bude koncentriran na jednu točku, na što učitelji meditacije nepresta­no upućuju. - Ma da prvobitna jakost i ne raste, ipak efektivna snaga time po­staje mnogo veća. - Ako se para pusti, da se slobodno širi zrakom, jedva će ona ko­marcu smetati u njegovom letu; vodi li se pak koncentrirana kroz kakvu cijev, stavit će se u pogon cijeli stroj. Za intelekt je teže uspostaviti potrebnu nu­tarnju tišinu, nego li posvetiti pažnju udarima, što dolaze izvana, pošto se ovai zahtjev stavlja na njegov vlastiti dublji i puniji život. I.aglje je vanjskom svije­tu okrenuti leda, nego li umiriti nutarnji

svijet; budući, da je on bliži Kgosu, ji r on jest ono, što na sadašnjoj razvojnoj stepenici za najviše ljudi faktično repre­zentira njihov »Ja«. — Već i sjm pokušaj, da se intelekt na takav način primiri, no­si u razvoju svijesti neki napredak, jer ini smjesta osjećamo, da vladar i nadvladani ne mogu biti jedno te isto, pa se instinkti; no identificiramo s vladarom. »Ja pri mirujem svoj intelekt« kaže sebi svijest i smatra prema tomu intelekt nečim, što pri­pada njegovomu Ja«, nečim, što njego' Ja« posjeduje.

Ovo razlikovanje postaje nesvjesno sve oštrije; istraživač postaje malo po malo sebi svjestan dualiteta, dvojine; on nailazi u sebi na Nešto, što vlada, i Nešto drugo, što je svladano. Niži konkretni inle lekt biva odijeljen i Ja« osjeća sada na jednom veću snagu i bistriji pogled; izbija neki osjećaj, da taj »Ja« niti je ovisan od tijela, niti od intelekta. f svijesti po- čima sada svitati, da je ovaj »Ja« ono od intelekta već naslućivano pravo besmrtno biće. Ovu slutnju potvrđuje sada kon centracija i on postaje ti ine nagrađen. Trajnim vježbanjem koncentracije proširu­je se. horizont; čini se, da se taj ne pro­širuje, samo prama vani. već i prama umi Ira, prama unutra beskonačno, sve više i više prema unutra. Ondje se razvija snaga, koja takoreći na prvi pogled ino že da spozna istinu, no ona se pokazuje tek onda, kada intelekt, svojim polaganim načinom stvaranja suda biva prekorače«. (Čitatelj ne smije nikada zaboraviti, da si izraz »intelekt« upotrebljuje ovdje skroz u smislu nižeg intelekta« t. j. mentalnog li jela plus Manas). Jer »Ja« je izraz Kgosu - kojega bit jest spoznaja i kolikogod puta on dolazi u doticaj s kojom istinom, on nalazi, da to kod njega stvara izvrnrnm sliku, a to već ovim odrazivanjem navjc šta svoju bit. — Sto više sada intelekt pa­cima da i/ubi značenje, to niše preuzimaju nodstoff site. ICgosa, i na mjesto razumnog suda, — što bi se na fizičkoj sferi dalo ns porediti s opipom, — nastupa sada intuici­ju, analogno direktnom fizičkom gledanja. Analogija je zapravo veća, nego Sto na pi vi pogled izgleda, jer se intuicija razvij« 1/ umnog razmišljanja na išlo tako neprekl dan način, a da se na biti same stvari ni­šta ne mijenja, kao što se oko razviju i/ opipa. - V »načinu samom« nastaje sv . kako velika promjena; to nas ne bi snijrlu da zaslijepi kod redovitog postepenog ra/

\ < i,i u. t ntuietjn kod n cin t elitjenla jesi im- put:,, Iniji /<' n us Ino iz zahtjena i ne stoji ni- •ir, nei/o niže ml razumno!) prosuđivanju.

Nuli<>ii šio je intelekt, u koncentriranju im jedan predmet, postigao neku vježbu i kud može da neko vrijeme ostane u sta­nju, da je nepomično uperen na jednu to- ■ Uh. onda dolazi kao slijedeća stepenica, ilu se dopusti, da predmet padne, a inte­lekt da ostane u tom stanju napete paž- Ijivosti. a da kraj toga pažljivost nije ni na što upravljena. I' toni stanju ne pokazuje mentalno tijelo nikakovlh slika; mnlerjja, iz koje se ono sastoji pošto n i njega sada ne upliviše više nikakvi uti sr i drži se sada čvrsto i sigurno zajednoi nalazi se u stanju potpunog mira, kao je­zero kad je glatko kao zrcalo. To nije slanje. Sto bi moglo trajati dulje od tre­nutka. slično kritičnom stanju« kemičara, u kojem se dva tijela na jednoj sasvim od- odredenoj medustepenici medu sobom dodi­ruju. Drugim riječima; svijest izmakne iz mentalnog tijela, čim ono dode do mira i prolazi kroz neutralne dodirne točke iz­među Mentalnog i Kauzalnog tijela t. j. preko l.ava-centra«; to je prela*, koji je popraćen momentanom besvjesticom, i;uje nestaje svijesti, što je neminovna po­sljedica da nestaje predmeta svijesti, a za­tim dolazi onda više svjesno stanje.Kad nestaje predmeta svijesti, koji pripa­daju nižim svijetovima, onda iza toga sli­jedi, da se pojavljuju predmeti svijesti iz lišili svijelova.

Sada će Kgo moći. da primjereno svo­joj vluslitoj uzvišenoj misli formiramentalno tijelo i do ga prožine sa svojim vlasi ¡tim vibracijama. On ga može mo­delirali primjereno vizijama, koje u njega utiču Iz viših sfera, što leže onkraj njego­vih, ali na koje mu u njegovim najvišim časovima uspije da baci po koji pogled i lako on može. da prema dolje i prema iz lu ni pri dičile predodžbe, na koje men­talno tijelo inače ne bi bilo u stanju da reagira. To su inspiracije Oeniusa, koje sii svjetlećim sjajem potresaju intelekt iii svojim sijedom prosvjetljuju svijet.

Onaj, koji takove inspiracije svijetu pre­daje, sAm nije u svojem običnom mental­nom svije! ii u stanju da oda, kako i odlui- da one do njega dolaze; on samo znade, da na čudnovati način >omi snaga oživi ¡ 1 - u mu usta i obznanjuje se putem njegove tuke,»

/>/-. .1. J i e s a n l :

Svijest je svuda gdje se nalazi predmet, koji na njega odgovara

U svijetu formi zauzima svaka forma prostor. O njoj se ne može reći ako se smijem tako izraziti da je ona na jed nom mjestu, na kojem ona nije t. j. sva­ka forma nalazi se, budući da zauzima iz vjestan prostor, u većoj ili manjoj udalje nosti od drugih formi, koje već prema svojoj veličini zauzimaju također izvjesne prostore. Kad bi takova forma promje nila svoj položaj u prostoru s jednom dru gom, onda bi ona morala promjcritl pro­stor, koji se između njih nalazi. limpromjercnje može se dogoditi brzo ili po lagano, bilo neizmjernom brzinom munje ili lijenom tromosti jedne kornjače; ali ono se mora bezuvjetno izvršiti i prntna tomu prolazi kraće ili dulje vrijeme.

Sto se lire svijesti, to hoil nje i>ojnm prostoru uopće ništa ne znači. Svijest mi­jenja svoje stanje, ne svoje mjesto; onu obuhvaća također i ono, što nije, manje vi še, pa znade o njemu i ne znade o njemu, već prema lomu, da li može ili ne može reai/irati na titraj \ e-Kgosa. Horizont joj se proširuje prema tomu, koliko može obu bratiti t. j. koliko- može reagirati, odnosno reproducirati titluje. Kod svijesti se dakle ne radi o tom. da se promjeni prostor, koji između toga leži. Prostor pripada formama, koje među sobom utječu jedna na drugu I to najviše onda, kad su blizu jedna drugoj. Što je veća udaljenost, to je manje iiljec.-i- nje.

Svi istraživači, koji se nsiiješno i'i' buja n koncentraciji, dolaze do otkrića, da za svijest prostor ne postoji. Ađept se mu­že upoznati sa svakim predmetom, koji sr nalazi u njegovu okrugu i to tako da se jednostavno na njega koncentrira; udalje nost ne igra kod takovih koncentraciju ni- kakove uloge. On biva sebi svjestan bilo lio jeg predmeta, recimo kojeg drugog plu neta, - ne radi toga, jer njegova moć ii stralnog gledanja djeluje teleskopski, već poradi toga, jer se u okrugli njegove nuli i nje nalazi cijeli univerzum, kao jednu trn' lui. Takav čovjek gleda životu u srce i vidi ondje sve.

- V Upauišadumo stoji pisano, ilu se u srcu nalazi malena komorica, koja sadržaje onaj nutarnji eter«, koji prožima prosim-. To je Atmn, besmrtan, svakoj boli odiimltli Kgo.

Moć Mišljenju H’i

86 !>r, ,t. Desant: Moć Mišljenju

»U njemu stanuje nebo, stanuje svijet; u njemu stanuje vatra i zrak, sunce i mje­sec, munja i zvijezde; sve, što u tom svemi­ru eksistira, pače još i više«. (Chhanđgjo- panishat Viti. 1. ;j.)

Taj »nutarnji eter srca« stari je mistički izraz, kojim se ima označiti subtiina bit l-.gosa, koji u zbiljnosti prožima sve, tako, da je onaj, čija se svijest proteže u ligo, sebi svjestan čitavog univerzuma. - Zna­nost nam kaže, <la kretnja svakog ze­maljskog iiredmeta niječe na najudaljeniju zvijezdu, jer da su sva Ijelcsa uronjena u eter i prožeta eterom, onim posvuda raši­renim medijem, koji vodi vibracije pače i u najdalje udaljenosti bez trvenja i usli­jed toga bez gubitka energije. To se odno­si na formalnu stranu prirode. — Zar si ne smijemo sada posve prirodno zamisliti, da će svijest, životna strana prirode, isto tako prožeti sve, kao i njezina formalna stra­na?

Mi osjećamo, da smo »tu*, jer primamo utiske o predmetima, koji su blizu nas. Ako svijest odgovara sa isto tako snažnim vibracijama na »udaljene« predmete, kao i na »blize«, onda osjećamo kao da smo s onima isto tako zajedno, kao i s ovima. Kad bi naša svijest na neki događaj, koji se odi­grava 1 1a Marsu, isto tako jako odgovorila, kao na događaj, koji se zbiva u našoj so­bi, naše poznavanje onoga na Marsu nebi bilo manje od ovog u našoj sobi i naša bi se svijest osjećala u prvom slučaju isto tako »tu«, kao i u drugomu. To nije da kle pitanje mjesta, o kojem se ovdje radi. već je to pitanje razvitka jednog svojstva. — Spoznavalac je uvijek ondje, gdje nje­gova svijest može reagirati t. j. gdje može dati odgovor. Da je moć reagiranja poja­čana to znači, da spoznavalac sve, na što njegova svijest odgovara, sve, što leži umi tar njegova obsega vibriranja, obuhvaća u svoju svijest.

Da možemo ono gore rečeno bolje shva­titi, posegnut ćemo ponovo za jednom 1 i- zičkom analogijom i tako mnogo bolje ra /.umjeti. Oko vidi sve, što mu mogu dove­sti titraji svjetla; inače ništa. Ono može reagirati na titra je unutar izvjesnih gra nica; sve Sto leži izvan toga, ispod ili pre­ko, ostaje za oko tamno. Stara hermet- ska zasada: >kako gore, tako i dolje«, mo­že nam služiti kao ključ za I.abyrint, koji se nalazi oko nas, pa kad tačno istražimo neki refleks, koji ovdje dolje opazimo, on­da ćemo moći više puta nešto naučiti o

stvarima ondje gore, koje taj refleks lm eaju.

Razlika između mogućnosti prenošenju svijesti na bilo koje mjesto i između »si u viti se« u više sfere, leži u tom, da .llvii, u prvom slučaju smjesta osjeća, da se na luzi nasuprot dotičnih »udaljenih« predmr ta — bez obzira na to, dali je pri tome za tvoren u svoje niže haljine ili nije, dok u drugom slučaju, — odjeven u svoje astralno i mentalno tijelo ili samo u men­talno, — on se neizmjernom brzinom pri­nosi od jedne tačke do druge, pa si je loga prenošenja i svjestan. - Jedna još važniju razlika leži u tom, da se .liva u drugom slučaju može nalaziti postavljen usred mnogo stvari, koje on ni najmanje ne sliva ća. usred njemu posve novog i stranog svi­jeta, koji će ga zbuniti i uplašiti, dok u prvom slučaju, sve što vidi, on i razumije. bez koncentracije, ne ima mira« - tako govori forme. — Na takav način istražen proviruje život Kgosu iz svega i mi dolazimo do ugodne spoznaje, do koje inače ne bismo nikada mogli doći, ma da smo i bezbrojne živote proboravili usred mora formi.

Koncentracija je sredstvo, spomoću ko jega se Jiva oslobađa iz okova i nalarl mir. — »Z<1 onoga, koji živi samu onako, koncentracija, ne ima mira« • luko govori L'čilelj u Hbagavnd Čita. (U. 66), *jer mir ima svoje obilavalište na vrhuncu pr čine, koja se visoko uzdiže iznad bučnih valova forme“.

Kako da se koncentriramoČiin se istraživalac upoznao s teorijom

koncentracije, ne bi smio oklijevati, već hl morao odmah početi da ju izvršujc.

Ako posjeduje temperamenat, koji nuginji na odanost, znatno će mu se time pojedno staviti ispunjenje njegove čežnje, jer u lom će slučaju on moći predmet svoje naklonu sti i odanosti odabrati za predmet svojih promatranja, pa budući, da će mu sin osjećati silnu privlačivost pratila lom pr- 1 metu, to će mu i intelekt hiti uvijek pri pravan, da se njime pozabavi, pa će ovomu biti lako, da si predoči ljubljenu sliku, u druge slike posvema isključi. Jer - lje neprestano nasrću na inlrlekl i on ta htio, da je stalni sluga uživanju. Suršto na bilo koji način pruža veselje, upro 00 je ono, za čim on stalno leži i žalo 011 uvijek ide za lim, da srbi predočuje slilo koje mu pratnju iiillak, a odbija one, Imlr

Ur. .4. Hesant: Moć Mišljenju H7

stvaraju čuvstva neraspoloženja. On će •.i dakle zadržavati kod omiljele slike, ve­znu užitkom, koji je skopčan s njenim pro­mili ranjeni, pa ako bude silom od nje od- vrućim, on će se ipak k njoj povratiti. — čovjek, koji je tako odan predmetu svojega nagnuća, moći će se vrlo brzo dovinuti do visokog stepena koncentracije. — On će pri tome misliti na predmet svoje ođano- ,(J, pribavi sebi snagom svoje mašte, dosta Igsiio sliku i zatim držati svoj intelekt ne­prekidno upravljen na tu sliku, na misli o svom l.jubrjcnoinu. Kršćanin će na taj način misliti na Krista, na Djevicu Mariju, na svojega sveca zaštitnika ili svojeg An­đela Čuvara; llindu na Machnshvaru, na Vishnu-a, na Ima ili Shri-Krishna; l’arsi na Ahuramazda ili Mithra; - Bud- lilsta opet na Iluddhu, Bodhisatvu itd.'ine su lo biću nn koja se pobožan čonjek može da obrati s punom odanosti i sni oni snažno privlače njegovo srce, kad je inte­lekt usko vezan s predmetom, koji mu po­da je sreću. Na takav se način može in­telekt uz najmanji napor i najneznatniji gubitak energije dovesti ilo koncentracije.

Ako naprotiv temperamenat istraživaoca uc naginje na odanost, to elemenat privla- elvosti može usprkos toga i u tom slučaju da nam pomogne, samo što se ovdje pri­vlačnost ne povezuje uz osobu, već uz jednu ideju. ~ Prvi pokušaji u koncentra- eiji, morali bi uvijek posizati za takovim pomoćnim sredstvima. Tko ne naginje na odanost, učinit će najbolje, da sebi kao elemenat privlačivosti odabere neki duboki problem, laj bi morao onda biti predme­tom koncentracije, a intelekt bi morao biti stalno na njega upravljen. Sila, kojaprivlačlvost povezuje jest gramu tome inte­lektualni interes, duboka čežnja za spozha- jnm, a to je jedan od temeljnih ljudskih nagona.

Druga jedna vrlo plodonosna forma kon­centracije zu onoga, koji se ne osjeća, da lil ga privlačila bilo koja osobnost, kao predemet njgova nagnuća, jst ta, da sebi Izabere tato koju vrlinu, pa da se onda na nju koncentrira. Iz takovog predmeta mogla bi izbiti vrlo djelotvorna forma oda­nosti, Jer takav predmet apelira na srce i,pomoću ljubavi za intelektualnim i moral­no lijepim. Intelekt moru pokušati, da dotičnu vrlinu sebi predstavi tako, da ona bude što više savršena, pa kud je uslijed lijenog djelovanju postignut sveopći pre­gled, onda bi intelekt morao biti nepomično

upravljen na njezinu pravu bit. Veliku dobit, koju takav način koncentracije do­nosi, jest ta, da će se intelekt pramn do­tičnoj krijeposti premodelirati i opetovati njezine titraje i time će se ta krijepost malo po malo prilagodit ljudskoj naravi » konačno se usaditi u njegov karakter.To modeliranje intelekta zaista je akt samo-stvaranja, jer nakon nekog vremena intelekt će forme, koje su mu za vrijeme koncentracije bile narinute, dragovoljno pri hvatiti i te će forme postati onda organima njegovog običnog načina izražavanja. Istina je. što uči stari Chhandogyopanishiit (III. XIV. 1.):

» Čovjek je stvor razmišljanja; o četnu on u tom životu razmišlja, to će on postati u jednom kasnijem životu«. Ako intelekt na pust i predmet svoje koncentracije, potrebno je, da ga se natrag privede i iznova upravi na predmet. - Čestoput će on najprije tu­marati naokolo, a da si toga tumaranja ne će biti ni svjestan. Istraživalac će onda na jedanput uvidjeti, da misli na nešto posve drugo, a ne na predmet, o kojem je milu čio, da će razmišljati. To će mu i ponavljati, ali on mora svaki put svoje misli natrag dovesti na odabrani predmet, što je dosta naporan i težak po­stupak. Međutim na bilo koji drugi način ne da se koncentracija postići.

Jedna vrlo korisna i instruktivna men­talna vježba sastoji se u tom, da se ona j tako neopazice izmakli intelekt natrag do vede onim istim putem, kojim se on od njega udaljio. Analognim postupkom do­biva također i jahač veru moć nad svojim konjem, kud mu on pobjegne. (' upotrili ljava to sredstvo, da konja odi i od bje žunja.

Dosljedno mišljenje je doduše prvi korali do koncentracije, no ipak nije istovjetno s njom, jer pri dosljednom mišljenju putuje intelekt kroz čitavi red slika, od jedne do druge, a da nije kod nijedne os1 m stajati.

Pošto je to ali mnogo Ingl.i nego II koncentraciju, to će početnik m upntrlje biti tu metodu u svrhu, da i ogu mi­šljenja kasnije prede na teže ići /..ičovjeka, koji u sebi nosi ni - I. biče čestoput probitačno, da sebi bei-r bilokakav prizor iz života osobe r-gove oda­nosti i da si živahno predoči 1 : prl/or su svim njegovim pojedinostima, s.lm lokal nim prilikama 1 boj u ni u one okoline. Na takav način biti će intelekt malo po malo zadržan u izvjesnom smjeru; njega će i

88 Itr. .'1 . i i e s i i l i l ' Moć M iš l jen ju

moć) odvesti i zadržati uz glavnu figuru cijelog prizora, uz predmet njegove odano­sti. — l’ošto je u intelektu taj prizor re­produciran, to će on uzeti neki lik zbiljno­sti, pa je posve lako moguće, da će dotie- nik na takav način magnetski doći u dodir sa zabilješkom tog prizora u jednoj višoj sferi — naime sa njegovom stalnom foto­grafijom u kozmičkom eteru pa će o njem na tom putu saznati mnogo točnije, nego što bi mu to bilo na bilo koji drugi način moguće. Takav odani čovjek mo­gao bi tim putem također doći i u magnet­ski dodir s predmetom svoje odanosti i

stupiti u mnogo intimnije odnošaje, no što je to na drugi način moguće. Jer svi­jest nije podvrgnuta nijednoj fizičkoj sku­čenosti prostora, već je uistinu svagdje prisutna, gdje je sebi sama sebe svjesna.

Prava koneenlracija međutim nije isto­vjetna sa metodičkim mišljenjem. In­telekt mora konačno biti privezan uz iz­vjesni predmet i mora neprestano uz nje­ga ostati. Nije dovoljno, da on taj pred­met sebi samo zamisli, već on mora cijeli njegov sadržaj da u neku ruku isiše, da ga absorbira.

GLAVA VIII.Zapreke koncentracije

Nemiran in telekt

Sveopća tužba, koja se čuje iz ustiju onih, koji su počeli da se praktički bave koncentracijonim vježbama, jest, da već i sam pokušaj, da se koncentriraju, vodi obi­čno samo do još većeg nemira u intelektu.

Do izvjesnoy je stupnju to nesumnjivo ¡slino, jer kao šio zakon o uzroku i poslje­dici postoji svuda, lako on postoji i ovdje, pa ovaj na intelekt izvedeni pritisak uzro­kuje, posve prirodno, i odgovarajuće prolu- djelovanje. — Kad smo voljni to priznati, onda moramo s druge strane ipak upozo­rili na to, da se taj povećani nemir u glav­nom osniva na iluziji. Osjećaj tako po­većanog nemira ima se u glavnom pripisati otporu Kgosa, koji teži za postojanošću protiv intelekta, čije normalno slanje je gi­banje. Taj je ligo kroz dugi niz godina bio vučen od intelekta, koji se nalazio u bi­zoni gibanju, kao što je i čovjek vučen od zemlje, koja se okreće. To je okretanje isto takovo gibanje, kojeg si čovjek nije ni naj­manje svjestan. On ne zamjećuje, da se" zemlja giblje, toliko je njezin dio, koji se s njom zajedno kreće. Kad bi se on mogao odijeliti od zemlje i zaustaviti svo­je vlastito gibanje i kad ne bi pri tom bio na komade raznesen, tek onda bi mogao doći do svijesti, kolika je brzina, kojom se zemlja okreće. Dok čovjek svakoj kret­nji snopa intelekta popušta tako dupo si ne će biti svjestan njegovao djelovanja; ali čim sebi preduzme, da će to gibanje obu­staviti. odmah osjeća, da je do sada popu­štao neprestanim kretnjama intelekta.

Pozna li početnik te činjenice, ne će sd u prvom početku svojih naprezanju prepla­šiti, nego će znati, kako da se vlada spram toga iskustva, te će i dalje vršiti svoju za­daću. Ta to i nije ništa drugo, već po­tvrda onoga, što je već prije 5.(100 godina u Bhagavad Gita VI (33, 34, 35) na slije­deći način bilo izraženo:

Ne mogu da nađem čvrstog oslona, o Mađhusuđana, u tom stanju Y«gi-a. koji se, kako Ti kažeš, može postići ravnodušno, jer intelekt je zaista nemiran, o Krishna, on je nasrtali, svojevoljan i teško se dade obuzdati Čini se. da se on isto tako te­ško dade stasiti u verige, kao i vjetar«. -

A i odgovor, kojim Krishna upućuje na jedino mogući put do uspjeha, danas je isto tako istinit, kao i onda. On glasi:

>.Bez sumnje, o Moćni, teško se dade in­telekt ukrotiti, jer on je nemiran, ali stal­nom vježbom i velikom strpljivošću, može ga se uistinu ukrotiti«.

Na takas način ukroćeni iuteli't, ne <e više biti tako lako maknuti iz ravnoteže mislima drugih ljudi, koje idu za tim, da se bilo gdje ugnjezde, a koje nas stalno okružuju. Jer intelekt, koji je priviknuo na koncentraciju, pridrži sebi izvjesnu stalnost i određenost i ne da se tako lako uplivisati, niti si dade narinuti nepoželjnu formu od nepozvanih nasrtnika.

Svi ljudi, koji bi htjeli školovati svoj in­telekt, morali bi biti uvijek na oprezu, pogotovo prema onim mislima, koje bi se htjele »uvući u intelekt«. Protivljenje, da se opakim mislima dozvoli boravak, nada­lje, nastojanje, da se odmah istjeraju ta­kove misli, ako su si ipak znale pribaviti ulaz. pn brzođvlačna izmjena jedne loše

lir. .1. Besani: Moć Mišljenja

misli s drugom protivnog karaktera, — to su sve stvari, koje, ako se provode, toliko preuđešuju intelekt, da će on, nakon iz­vjesnog vremena, automatski pobrinuti se, da odstrani zlo. — Harmonički, ritmićki li- traji odbijaju nebarmoničke i neredovite; oni otskaču od površine koja ritmički ti­tra, kao kamen, kad ga se baci na kotač, koji se vrti. Pošto ini svi eto sada živimo u stalno tekućoj struji dobrih i loših misli, to moramo priučavati svoj intelekt na to, da on stalno bira, tako da dozvoli dobrim mislima, da one automatski ulaze, a zlima da zabrani svaki pristup.

Intelekt je sličan magnetu, koji privlači i odbija; mi sami možemo odrediti, koje vrsti će biti ta privlačiva i odbojna sna ga. — Ako bdijcmo nad mislima, koje ula­ze u naš intelekt, onda ćemo naći, da su one većinom iste vrsti, kao i one, kojima se mi sami obično bavimo. - Intelekt pri­vlači misli, koje su konformne njegovoj normalnoj djelatnosti, — Ako sada ovdje neko vrijeme oprezno biramo, onda te na­skoro intelekt sam od sebe u svom propisa­nom smjeru birati, pa te lako zlim mislima zaprijetiti, da prodru u intelekt, dok ce dobre uvijek nati otvorena vrata. —

Većina je ljudi uistinu odviše osjetljiva.— Ta odveć velika osjetljivost osniva se međutim na slabosti, a ne na promišljenom podvrgavanju samoga sebe uplivima više vr­sti. — Mi radi toga činimo dobro, kad uči­mo, kako ćemo sami sebe učiniti pozitiv­nima, a da se pri tom možemo držati ta­kođer i negativnima, ako smatramo, da je to od potrebe i da je poželjno.

Redovito vježbanje u koncentraciji vodi do jačanja intelekta tako, da će on sve izvana dolazeće misli dragovoljno podvrći kontroli, a znati će ih i odabrati. Objasnili smo već kako ga se može dovesti dotle, da sve, što je loše, automatski odbije. — Me­đutim ne će biti s gorega, ako gore reče­nom nadovežemo, da, iako se je u intelekt ušuljala koja loša misao, da će biti mnogo bolje, ako se s njome ne upuštamo u borbu, nego da pazimo, da nam intelekt nikad ne će moći misliti istodobno na dvije stvari.— U tom slučaju treba dakle, da se intelekt upravi na jednu dobru misao, a loša te vet sama po sebi biti izbačena. — Ali ako se protiv nečega borimo, to će baš ta sila iza­zvati odgovarajuće protudjelovanje i time pojačati naš nemir. Ako nasuprot svoj men­talni pogled obratimo prama jednoj slici, koja leži baš u protivnom smjeru, onda

će se prijašnja slika iz našega vidokruga, mirno izgubiti. — Mnogi ljudi protrate go­dine boreći se sa nečistim mislima, umje­sto da se isključivo bave sa čistim mislima, u kojem slučaju ne bi ove nikada ustupite mjesto onim nasrtnicima.— Osim toga po stati te intelekt time, što u sebe uvlači men­talnu materiju, koju na zlo reagira, malo po malo prema loj vrsti misli uopće pozitivan i neosjetljiv.

U tom leži tajna ispravne osletljivosti. Intelekt reagira vet prema svojoj konstitu­ciji; on odgovara na sve, što mu je po na­ravi slično i srodno. — Time, što se od navike podajemo dobrim mislima, činimo, da intelekt postaje prema dobru negativan, prema zlu pozitivan, jer mu na takav način dovodimo direktno material za njegovu iz­gradnju, koji je za dobro osjetljiv, u za zlo neosjetljiv. — Mi moramo misliti na ono, što bismo htjeli u sebe dovesti, a čuvati se, da mislimo na ono, što ne bismo htjeli u sebe primiti. — Takav intelekt privlači iz misaonog svijeta, koji se oko njega nalazi, dobre misli, a zle odbija, i tako usred one iste mentalne atmosfere, koja drugi koji in­telekt blati i slabi, postaje on čišći i jači.

Metoda, kako da se namjesto jedne mi­sli postavi druga, može da je u mnogom smislu od velike koristi. — Ako se kakova neprijatna misao o nekom čovjeku ušulja u naš intelekt, onda bismo ju morali smjesta zamijeniti s kojom drugom misli o kojoj vrlini, koju taj čovjek posjeduje ili o ko­jem djelu, koje je on počinio. — Ako se naš intelekt, uslijed nekog straha uznemiri, trebali bismo ga odvesti do misli, na kojoj se osniva naš život, i do dobrog zakona, koji snažno i blago stavlja u red sve stva­ri. — Za slučaj, da se stalno nameće neka posebna vrst nepoželjnih misli, bilo bi pa­metno, da se opskrbimo posebnim oružjem; u tom slučaju treba dozvati u pamet bilo koji stih ili rečenicu, u kojoj je sadržanu baš protivna ideja i te se rečenice treba sjetiti svaki put, kad se javlja nepoželjna misao. — Za jedan ili dva tjedna ta će nas misao prestati da uznemiruje.

Vrlo je dobro usaditi u sebe bilo koju uz vlšenu misao ili riječ, kaju daje odvažno­sti, . . . jednu zanosnu rečenicu, koja nas sili na plemeniti način života. Danomice, prije nego što se bacimo u vrtlog života, morali bismo se naoružati s takovim oklo pom dobrih misli. Dovoljno je uzeti nešto malo riječi iz bilo kojeg svetog pismu, pa kad si ranim jnlrom, kraj češćeg ope

I)r. A. Hesant; Moć Mišljenj,90

tovanja usadimo te riječi u pamet, one će se preko dana uvijek pojaviti, kadgod je intelekt neuposlen i dolaziti nam same u svijest. —

Opasnosti koncentracijeIma izvjesnih pogibelji, koje su skopča­

ne sa praktikovanjem koncentracije, na ko­je treba upozoriti početnike, jer mnogi marljivi aspiranti, u svom nastojanju, da stignu što dalje, napreduju odveć naglo, pa sebi tako škode, umjesto koriste.

Uslijed neznanja i nepažljivosti može as- pirantovo tijelo lako stradati.

Kad netko svoj intelekt koncentrira ne­hotice mu tijelo dođe u stanje napetosti, a da to i ne opaža. — Kako se tijelo povodi za intelektom možemo vidjeti u mnogim posve trivialnim prilikama. Kada se n. pr. naprežemo, da se nečega sjetimo, namršti nam se čelo, oči se zapilje u jednu tačku i obrve se stegnu; kod osobito napete paž­nje, pogled nam je posve nepomičan, a i kod tjeskobe, odrazujc se plašljiva nape­tost. — Od najdavnijih vremena bio je svaki intelektualan napor skopčan i sa tje­lesnim naporom. Intelekt, udovoljavajući tjelesne potrebe, bio je posve zaokupljen tjelesnim naprezanjem, a time je između obiju nastala povezanost, koja posve auto­matski funkcionira.

Kad započnemo s koncentracionim vjež­bama, onda tijelo ide već od navike odmah za intelektom, mišice se ukoče, a živci po­stanu napeti. — Kadi toga vrlo lako nastaje kao popratna koncentraciona pojava velika fizička umnrnost, iznemoglost mišica i ži­vaca tako, da mnogi cijelu stvar rado na­puštaju, s uvjerenjem, da te zle poslje­dice ne će minuti. —

Tomu se međutim može vrlo lako izbjeći i to spomoču jednog jednostavnog sredstva opreznosti. — Početnik bi morao kadikad svoju koncentraciju malo prekinuti, da ta­ko dobije vremena, da pripazi na stanje svojega tijela; nađe li, da je ono previše napeto ili ukočeno, onda mora smjesta s tim stanjem prestati. — Kad se to više puta ponavlja, onda se razvežu te kopče povezi­vanja između intelekta i tijela i tijelo ostaje za vrijeme, dok je intelekt koncen­triran, gipko i okretno. — Patanjali kaže; da za vrijeme koncentracije držanje tijela moru biti: »lako i udobno«; intelektu ne može ništa koristiti ako tijelo kraj toga

pređe u slanje napetosti, tijelu pak može to samo škoditi. —

Za bolju ilustraciju toga iznesti ću ov­dje jedan lični doživljaj: Za vrijeme, dok me je H. P. Blasvatsky školovala, naredila mi je jednoga dana, da izvršim izvjestan napor svoje volje. — Ja sam to provela silno se naprežući, a rezultat je bio, da su mi sve žile na glavi jako nabrekle. — »Draga moja«, Čula sam gdje mi strogim glasom govori — »ako Vi svojti volju na­prežete, to nema nikakove veze sa žilama«.

Druga fizička opasnost leži u djelovanju, koncentracije na živčane stanice u mozgu.— Cim koncentracija biva jača, intelekt stupa u mir, a Ego počima djelovati preko intelekta. Ovaj pak postavlja na mozgovne živčane stanice nove zahtjeve. Te stanice sastoje se na kraju krajeva iz atoma, a stijene tih atoma iz čitavog niza »spirila«, kroz koje se izlijevaju struje životne snage.— Ovakovih špirita ima uvijek po sedam zajedno, od kojih samo četiri bivaju upo- Ire.bljeni: dok ostala tri ostaju na sa<lašnjem razvojnom stepenu neupolrebljena, kao ne­ke vrsti rudimentarnih organa. Cim sa­da ove dolje strujeće više vrsti enrgije na­stoje da nađu kanal u atomima, bivaju oni spirili, - koji će im tek u kasnijoj razvojnoj periodi služiti kao kanali, po­taknuti na djelovanje. Dok se to odi­grava polagano i vrlo oprezno, dotle je ci­jeli proces posve ncopasan; nasuprot će svaki jači pritisak onoj nježnoj strukturi nanijeti štete. Ostanu li tc silne, nježne cjevčice ncupotrebljcnc njihove se stijene međusobno dodiruju kao cijevi od gume; kad se te stijene nasilno otrgnu, mogu se lako potrgati. — Osjećaj tuposti i tromosti koji se širi preko čitavog mozga znak je, da u tom smjeru prijeti opasnost. Ako se na taj osjećaj ne obazremo, može nastati jaka bol, a i tvrdokorna upala. Kadi to ga trebalo bi iz početka provoditi koncen traciju vrlo oprezno i nikad ju ne bismo smjeli tjerati tako daleko, da se u mozgu osjeti umor. Iz početka potpuno je dosta tek nekoliko minuta; kod postepene vjež­be može se onda vrijeme rada malo po malo produžiti. —

Neka je. vrijeme, koje se posvećuje kon­centraciji još tako kratko, glavno je, da se obavlja redovito. — Izostane li takova vježba jednoga dana posve, vratit će se ato­mi u svoje prijašnje stanje, pa se onda mora opet početi iz nova. Hedovitn.stalna, ne Odviše odvijena vježba osigurava

Ih. .4. Ilesani: Moć Mišljenju “ I

bezuvjetno nujbolje rezultate, a time se ujedno uklanjamo svakoj opasnosti. —

l1 nekim tako zvanim Hata-Yoga školama preporuča se učenicima, da podupiru kon­centraciju lako, da upru pogled u jednu ta- čku na bijeloj ploči i da to nepomično gledanje provode tako dugo, dok ne nastupi stanje »transa«. - Bit će međutim bolje, da se tako ne radi i to iz ovih dvaju razloga: prvoT takav postupak škodi fizičkom gleda­nju, oči gube sposobnost, da se dobro na­mjeste; drugo: takav postupak stvara neku vrst mozgovne paralize! To počinje tako, da se stanice retiue umore, čim ih valovi svjetla samo dodirnu i da gore spomenuta tačka postane za oko nevidljiva, budući, da je odnosno mjesto na retini, na kojoj se je slika te točke stvorila, postala, uslijed ne­prestane upotrebe, neosjetljivo. — Taj umor proširuje se prema unutra, dok ne nastupi ueka vrst mlitavosti i dotični čovjek ne padne u »trans«. Pa uistinu sačinjava i na zapadu ovakovo pojačano draženje vidnog organa sa rotirajućim zrcalom ili sa električnim svjetlom itd. jedno priznato sredstvo za izvršivanje hvpnoze. —-

Mlohavost mozga ne samo što na fizičkoj razini prekida mišljenje, već ona čini, da je mozak i naprama nefizičkim titrajima neosjetljiv, tako. da Ego uopće ne može na njega utjecati. Ona ga dakle ne pušta slo­bodnim, već mu samo oduzimlje njegovo oruđe. Ima ljudi, koji mogu čitave tjed­ne ostati u takovom stanju »transa«, ali kad se iz njega vraćaju ne postaju ni naj­manje pametniji, nego što su bili prije to­ga. — Na spoznaji nisu oni sigurno ništa dobili, tek su izgubili svoje vrijeme. — Ta­kovom metodom ne dobiva se na duševnoj snazi, već se jedino može uzrokovati fizič­ka obnemoglost.

MeditacijaSto se ima razumjevati pod meditacijom,

proizlazi zapravo već iz prijašnjeg izlaga­nja, jer ona je samo dulje nastavljena koncentracija intelekta na jedan predmet odanosti ili na jedan problem, koji mora biti osvjetljen, da postane razumljiv; na nešto, čiji život, a ne formu mi bismo htjeli da sebi predočimo i usvojimo.

Meditaciju moći ćemo tek onda uspješno provoditi, kad ćemo koncentraciju svladava­ti bar do nekog izvjesnog stupnja. — Jer koncentracija nije sama za sebe svrha, već je samo sredstvo do cilja; ona iz in­telekta stvara oruđe, koje će njegov posjed­

nik moći po svojoj volji upotrebiti. .4*» mi svoj intelekt, kad *e nalazi u storiju koncentracije, nepomično držimo upravi je nim na jedan predmet, s nakanom, da prodremo kroz koprenu, u koju je on zastrt, da uđemo u život, koji pa ispunjava i da taj život sjedinimo sa životom, koji pripa­da intelektu onda radimo ono, što se zo ve meditacija. — Prema tomu možemo koncentraciju smatrati kao stvaranje orga na, koji je potreban za meditaciju, a me­ditaciju samu, kao vježbanje toga orgunn.

Intelekt se mora ponajprije priličiti na to. da bude čvrsto upravljen na jednu tačku; onda ga treba upraviti na predmet, koji želimo spoznati i na tom se moramo neko vrijeme nepomično zadržati.

Svaki onaj koji je odlučio, da će živjeti duševnim životom, mora da svaki dan po­sveti izvjesno vrijeme meditaciji. Isto onako, kao što fizički život nije moguć bez uzimanja hrane, išlo lako nije mppuč duševan život bez meditacije. - Oni, koji­ma ne preostaje na dan barem pol sata, da se za to vrijeme odijele od svijeta i du otvore svoje srce,, kako bi se u nj izlio ži vol iz sfera duha, ti ne će nikada postići, da žive duševnim životom.

Išožanstvcnost može da se otkrije samo jednoj koncentriranoj, postojano od svijela odijeljenoj nutrinji. Bog se u Svojem svemiru pokazuje u hczkonaćno mnogo strukim formama; a u čovječjem srcu pokazuje se On ii njegovu životu i njego voj biti; ondje se On otkriva onomu, koji je sastavni dio Njega samoga. U tišini takove meditacije struji u dušu mir, snaga i sila i čovjek, koji meditira, razvijat također i u svijetu uvijek najveću djelat nost. —-

Kad je Lord Koscberv govorio o Oom vvellu, označio ga je »praktičnim mističa rom«, a uz to je i nadovezao, da je prak tican mističar najveća snaga na svijetu.To je potpuno ispravno. Koncentrirana inteligencija, snaga, da se netko može po­sve odijeliti od svjetske^ žurbe, znači nclz mjerni porast radne snage, . . . znači po stojanost, samoprijegor i vedrinu. t'.o vjek, koji meditira, jest čovjek, koji ne troši uzalud vrijeme, koji ne posipana ener piju i ne propušta nijednu prilika. Takav čovjek, pospodor je nad događajima, jer sila, koja u tim dopadajima nalazi samo svoj vanjski izražaj, nalazi sr n njemu sa momu; on učestvuje na božanskom života i prama tomu i na božanskoj sili.

92 Ur. .4. Besant: Moć Mišljenju

GLAVA IX.Jačanje moći mišljenja

Sada ćemo preći na to, da praktički isko­ristimo posljedice našega istraživanja o moći mišljenja, jer svaki studij, koji ne vodi ni do kakvog praktičkog iskorišćiva- nja, jest i ostaje neplodan. — Još uvijek vrijedi ona stara rečenica: ».Konačan ciljsvake filozofije jest, da učini kraj svakoj nevolji*. — Mi moramo naučiti, kako ćemo razviti svoje umne sile tako, da ćemo moći pomoći onima, koji su u našoj okolini, . . . s\im živima, kao i takozvanim mrtvima, t. j. da pođupremo razvoj čovječanstva i da uzmognemo ubrzati vlastiti svoj razvoj.

Samo stalnom i ustrajnom vježbom mo­že nam uspjeti, da ojačamo svoju moć mišljenja. — Kao što nam je moguće posti­ći razvoj svojih mišićnih snaga samo tako, da mišice, koje već imamo, još i dalje vježbamo, isto je tako i razvoj naše men­talne snage ovisan o tom, u koliko nam uspije, da intelekt, koji također već posje­dujemo, dovedemo do još jačeg izražaja.

Životni je zakon, da rastenjc dolazi vjež­bom. — Život, t. j. naš nutarnji Ego, teži stalno za tim, da spomoću forme, u kojoj je zatvoren, dovede sebe do jačeg vanjskog izražaja. - Ako izazivamo život vježbom, onda će on pokušati, da proširi formu po­jačanim pritiskom, friška materija biva u formi istovarena, i to uslijed toga nastalo proširenje ostati će djelomično stalnim. — Kad se mišica vježbanjem protegne, onda utiče u nju više života, stanice se umnaža­ju i tako mišica raste. — Isto će tako iz mentalne sfere biti povučena svježa mate­rija u titrajuće mentalno tijelo, koje stoji pod uplivom misli, pa će biti u njega sta­ložena tako, da će narasti objam kao i za­mršenost strukture. — Isto tako raste i mentalno tijelo, kad uslijed mišljenja stoji u stalnoj vježbi i to bez obzira na to dali su misli, koje musse dovode dobre ili zle. — Za porast tijela mjerodavna je suma misli, dok kvaliteta misli određuje vrst materije, koja se kod tog rastenja upotreb- Ijuje. —

Ako se dakle mozak vježba u mišljenju, onda se umnožavaju stanice sive subst.an- ce u fizičkom mozgu. — Istraživanja posli­je smrti dokazala su, da mozak misaonog čovjeka ne samo da je veći i teži odmozga seljaka, već da on posjeduje i mno­go veći broj zavoja. Ovi omogućuju

znatno veću površinu sive živčane sub- stance, koja zapravo sačinjava neposredno fizičko oruđe mišljenja.

Pošto dakle i mentalno tijelo, kao i fi­zički mozak vježbom rastu, to bi oni, koji bi htjeli, da poprave i povećaju svoje mi­saono oruđe, morali služiti se svakdašnjiin pravilnim vježbama u mišljenju i ove izvoditi sa čvrstvom nakanom, da će sebi usavršiti svoja mentalna svojstva. — Sa­mo se po sebi razumije, da će se sile, ko­je se nalaze u spoznavaocu takovim vjež­bama brže razvijati, pa će onda s poten­ciranom energijom moći djelovati na Vehi­kel.

Da bi ipak te praktične vježbe mogle postići svoje puno djelovanje, morali bi­smo ih metodički izvoditi. — Onaj, koji za tim ide, trebao bi da se prihvati jedne va­ljane knjige, koja se bavi predmetom, koji ima za njega neku osobitu privlačivost. - Dotična knjiga mora imati autora, koji je kompetentan u pitanjima, koja se ovdje razprcdaju i moraju imati snažnih misli, koje su za čitaoca nove. — U takovoj knji­zi neka polagano pročita jednu rečenicu ili par rečenica, a zatim treba da o čitavom razmišlja oštro i živo. — Dobro bi bilo, da sebi postavi pravilo, da dvaput tako dugo razmišlja, koliko je čitao, jer svrha čitanja nije, da se obogati s novim idejama, već naprotiv, da se jača moć mišljenja. — Ta­kovom vježbanju trebalo bi, ako je mogu­će, posvetiti danomice pol sata. — Počet­nik neka se ograniči na četvrt sata; on eC pri tom iskusiti, da će ga tako naporna pažljivost u početku dosta iscrpiti.

Svatko, koji je takove vježbe kroz neko­liko mjeseci pravilno provodio, naći će, da mu je nakon tog vremena njegova mental­na snaga znatno napredovala i da je po­doban, da prema običnim zadaćama i ži­votnim problemim sada mnogo snažnije nastupa, nego prije toga. — Priroda je pra­vedan plalac, koji isplaćuje svakomu točno njegovu plaču, ali niti jedne pare više. —- Tko bi htio da ubere plaću jake misaone moči, taj ju mora najprije da zasluži te­škim misaonim radom.

Taj misaoni rad je, kako je prije istak­nuto, dvostruk, s jedne strane moraju sile svijesti biti van izvučene, s druge strane moraju opet forme, putem kojih to dolazido izražaja, bili razvijene. Napose se ne smije zaboraviti na prvu tačku. - -

l)r. A. llesanl: Moć Mišljenja >)|

Mnogi priznavaju dragovoljno utjecaj, koji vri i oštro mišljenje na mozak, ali pri to­me rado zaboravljaju, da je nerođjcni, besmrtni Ego izvor svega mišljenja i da oni imaju izvući samo ono, što već od prije posjeduju. — Sva ta snaga već je i onako u njima samima, oni treba samo da se njom posluže, jer životna klica n svakom čovjeku jest njegov božanski Ego.

Ovaj Egosov aspekt, koji predstavlja spoznaju i koji u svakomu od nas živi, uvi­jek traži priliku, da snažnije dođe do izra­žaja. • — Sila nije stvorena, ona od uvijek postoji u čovjeku, dok se forma stvara i ona je promjenljiva, ali život je po svojoj snazi neograničeni Ego u čovjeku. — Ova sila koja se u svakom od nas nalazi, jesi ona ista sila, koja je izgradila i taj uni­verzum; ona je božanske, nipošto ljudske naravi; ona je jedan dio Logosova života i od Njega neodijeljiva.

Kad bi istraživalac to sebi predočio i sjetio se, da nije nedostatak sile ono, što uzrokuje teškoće, nego da krivnja leži na nesavršenosti oruđa, onda bi on na posao išao sa više odvažnosti i prema tomu s ve­ćim uspjehom. - - Zato neka mu uvijek lebdi pred očima osjećaj, da je njegova narav, po njezinoj najdubljoj biti spoznaja, te ita jedino o njemu samomu ovisi, kako daleko ova duboka bit nalazi svoj izraza: u njegovom sadašnjem utjelovljenju. — Taj* izražaj je bez dvojbe, uslijed mišljenja u prošlosti, ograničen, ali se može istom onom silom koja je u prošlosti stvarala sa­dašnjost dovesti do daljnjeg procvata i dje­lovanja. • Forme su plastične tvorevine i njih se može životnim titrajima preinačiti,, ma da to ide samo posve postepeno.

i’ rije svega trebao bi istraživalac uvažiti, da. ako tkogod želi postići stalno napredo­vanje. za toga je nadasve važno, da te vježbe provodi redovito. Izostane li vjež­ba jedan dan, to treba — bar za vrijeme prvih stepena, u kojima raste — tri do če­tiri dana radu, da popravi ono, u koliko se je natrag pokliznuo. — Kad je nasuprot po­stignuta n a v i k a na postojano mišljenje, onda je redovitost vježbanja manje važna.

Dok međutim ta navika nije definitivno nastupila, dotle redovitost čini bitan mome- nat. Inače bi se opet pojavila stara navika rastresenosti; materija mentalnoga tijela pada opet natrag u svoje stare forme i nju se mora s nova prodrmati. Bolje je dakle, da se takve vježbe vrše redovito, svaki dan

po pet minuta, nego da se neredovito rudi makar i po pol Sata.

Brige, njihovo značenje i svla­davanje

Ima nešto istinita u rečenici, da ljudi vi še i brže stare od briga, koje ih tište, nego od duševnog rada. — Ako taj rad nije prv tjeran, onda on ni najmanje ne će oštetiti misaoni aparat, već će ga ojačati. Naprotiv onaj mentalni napor, pod kojim se razumi­jeva izraz »činim sebi brige«, jako će ga oštetiti i nakon izvjesnog vremena izazvali će živčanu malaksalost i razdražljivo«! či­me će stalni mentalni rad postati nemo-

•guć.

Sto se ima razumiti pod »činim sebi liri ge?« To je mentalni rad, ¡tri kojem se ne preslano ¡¡onanija isti misaoni proces, koji ii većini slučajeva ne vodi ni do kakvoy re zultata, pače se za takovim uopće i ne teii. — To je neprestano izazivanje misaonih formi, koje ne stvara svijest, već mentalno tijelo i mozak, a ovi ih nameću svijesti.Kao što mišica, kad je odviše izmučena, m može da mirno stoji, već se pače i proti vlastite volje dalje giba, tako mcntnl no tijelo i mozak neprestano opetuju jedne te iste vibracije, koje ih muče, a mislilac se onda uzalud bori, da ih utiša 1 usposta vi mir. — Tako se ovdje opet sustujemo s i automatizmom, to jest, sa tendencijom, da se gibanje nastavlja u istom smjeru, u ko jem je bilo započeto. — Mislilac je razini šiji 10 o nekom mučnom predmetu i trsio se. do do ii e do što povoljnijeg konačnim riješe nja. ■ To mu nije uspjelo i on napušta đaljnjemozganjc, ali ostaje nezadovoljan, jer gori od želje za riješenjem, pa ga Je jo i strah, da će morati ponovno iskusiti su neugodnosti, kroz koje je već prošao. Taj strah ga dovodi u plašljivo, nemirno stanje, koje je skopčano s neurednim izlijevam ene koje je skopčano s neurednim ¡/lijevom ener gije. • Pod utjecajem te energije 1 potaknu to željom, ali bez upravljanja sa strane mislioca, nastavlja sacl mentalno tijelo i mu zak svoje kretnje, pa ponovno iznose one već izrađene, ali zabačene slike. Ove -,r opet nameću pažljivosti i taj se redosljed opetuje neprestano. S pojačanim umorom pojavljuje se razdražljivost, u to opet n i trag djeluje na izmorene forme tako, da djelovanje i protudjelovanjc sačinjavaju neprestani eireulus vitiosus. I tako ove

94 Dr. .4. Besani: Moć Mišljenja

putničke misli, koje mi zovemo brige, čine čovjeka robom tjelesa, koja su zapravo od­ređena, da mu sluie lako, da on trpi pod njihovom tiranijom.

No baš taj automatizam mentalnog tijela i mozga, to nagnuće, da se uvijek i uvijek ponavlja jedanput izazvane vibracije, dade se upotrijebiti za to, da se spriječi bezko- risno opetovanje mučnih misli. Kad je misaona struja sebi izgradila kanal, — jednu misaonu formu, — onda i nove mi­saone struje kušaju udariti istim putem, jer on predstavlja liniju, koja pravi naj­slabiji otpor. Misao, koja nam uzrokuje boli, lako se opet vraća pod zasljepljujućim uplivom straha; isto se tako i misao, koj$ nam sprema užitak, lako vraća pod fasci- nirajućim uplivom ljubavi. — Predmet straha, slika onoga, što će nastati, ako ono postane zbiljom, što predviđamo da će doći., kopa sebi u mentalnom tijelu ka­nal, jednu formu, koja odgovara dotičnoj misli i stvara sebi u mozgu svoju brazdu.- U mentalnom tijelu isto kao i u

mozgu u vrijeme kad smo slobodni od neposrednog rada postoji nagnuće, da se opetuje forma, koja je jedanput prihvaćena i da se ona neizrabljena energija izlije u kanale, koji su već iskopani.

\ajbolji način, kako da se riješimo ta­kovog kanala za brižne misli, jest laj, da iskopamo drugi jedan kanal od taino pro­tivnog karaktera. Takav kanal, kako snio vidjeli, biti će izveden taćnim. .ustrajnim i pravilnim mišljenjem. Čovjek, koji trpi uslijed tako teških i bolnih misli, morao hi praina tomu, da svakog jutra, odmah nakon što je ustao, posveti tri ili četiri minuta bilo kakovoj plemenitoj misli, koja će ga bodriti n. pr. »Ego je mir, taj Ego sam jat. — On neka sebi pri tom u mislima dovede pred oči, da je on u najdubljoj srži svoje biti »jedno« sa Najvišim, da je on po toj nutarnjoj biti besmrtan, nepromjenljiv, bez straha i slobodan, čist i jak; da je odjeven u prolazne haljine, koje on pogre­šno drži za samoga sebe. Pa kad se je u te misli potpuno udubio, onda će mir i spokojnost ući u njega i on će osjećati, da se nalazi u svojoj vlastitoj, za njega po­sve prirodnoj, atmosferi.

Ako će on tako svaki dan činiti, te će mi­sliti iskopati sebi u mentalnom tijelu i u mozgu svoj posebni kanal, pa onda ne će proći mnogo vremena, a misao na Ego, što znači mir i snagu, — pojaviti će se u intelektu, bez posebnog napora i to u

času, kad je on inače zaposlen, te će usred svjetovne žurbe i buke raširiti nad njim svoja krila. — U taj će se kanal prirodno izliti mentalna energija, a bolnim brigama biti će za uvijek zatvorena vrata.

Druga jedna metoda, kako možemo inte­lekt školovati, da se drži »dobrog zakona«, jest ta, da se priučimo, da budemo zado­voljni. — Čovjek, u tu svrhu, treba da ima pred očima misao, da se sve prilike u svi­jetu odvijaju samo po pravilima zakonito­sti i da se ništa ne dogada slučajno. — Nas dakle može da pogodi samo ono, što nam donosi Zakon, pa ma koja ruka to biTa, preko koje to izvana dolazi. \išta nas ne može oštetili, što nas po '/.akonu ne bi išlo, što nas uslijed našeg prijašnjeg htijenja ili našeg rada ne bi pripadalo; nitko nam ne može nanijeti nepravde, ako nije oruđe Zakona, koji utjeruje dug, koji mi moramo platiti. — Pače i onda, ako u intelektu iskrsne slutnja na dolazeće boli, dolazeče brige, čovjek će učiniti dobro, da im sa­brano gleda u oči i da ih mirno prihvati.— Nestati će većim dijelom sve gorčine takovih predosjećaja, čim smo se sagnuli pred ispunjenjem Zakona, pogodio nas on, bilo gdje i kako. — A nama će to još la- glje poći za rukom, ako se sjetimo, da Za­kon radi uvijek u korist našeg oslobodjenja, jer on traži od nas samo dug, koji nas dr­ži u ropstvu i svaka bol, koju nam on zadaje, zapravo je put, koji nas vodi do našeg spasenja. — Svaka bol, bila ona koje vrsti mu drago, vodi konačno do sreće i bla­ženstva i n jena je svrha, da se rastrgnu svi lanci, koji nas drže prikovanima uz vrteće se kolo poroda i smrti.

Čim nam jednom takove misli postanu navikom, prestaju i sve brige, koje nas muče, a njihove pandže odkliznu se na jakom oklopu mira.

Mišljenje i kako se ono može obustaviti

Želimo li postignuti snagu, onda to mo­žemo pospješiti tako, da nesamo naučimo, kako se misli, već i da znamo kako može­mo obustaviti svoje misli, kad god nam sc to prohtije.

Tako dugo, dok mislimo, morali bismo svu snagu svoga intelekta staviti u to, da mislimo dobro, koliko je to samo moguće.— Kad je rad mišljenja jednom dovršen, ondu bismo morali dalnje mišljenje potpu-

l)r. .t. Besani: Moć Mišljenja *»S

uu obustaviti. - Prema tomu mi ne bismo više smjeli dozvoliti, da sile neodređeno produžuju mišljenje, t. j. da s jednom, ne­tom napuštenom, misli najprije započnemo, u odmah zatim, da ju napustimo. - Tu mi ne dozvoljavamo ni stroju, da dalje ide, kad on nema viSe Sto da radi, jer će se inače beskorisno istroSiti njegov mehani­zam. A neproejenjivom mehanizmu na- Seg intelekta dozvoljavamo, da se stavi u pogon i da bespotrebno dalje radi, ma da se pri tom troši i ma da nam ne nosi ni­kakve koristi.

I baš zato je za nas velika tečevina, ako znamo svoj intelekt potpuno obustaviti i dati mu, da se odmori. — Kao što izmo­renom tijelu vanredno godi, kad se može ispruženo odmoriti, isto tako može i izmo­reni intelekt naći potpunu okrijepu samo u potpunom miru. — Iznemoglost i prera­no propadanje neminovne su posljedice ne­potrebnog trošenja energije. Bezuvjetno ćemo svoje mentalno tijelo i svoj mozak uzdržati dulje intaktnim, ako budemo nau­čili da ga obustavljamo, napose onda, ako on nije upravljen da postigne koristonosan rezultat.

Potpuno obustaviti svoje mišljenje nije baš tako lako. To je pače, još teža za­daća, nego samo mišljenje. Zato bi tre­balo, dok se na to ne priučimo, vježbati samo kratko vrijeme; jer tko hoće da mu intelekt miruje, mora iz početka na to utro­šiti dosta snage. Zadaću se sastoji u tom da se nakon ustrajnog mišljenja, predmet, o kojem se je razmišljalo, napusti, a čitn onda u intelektu Izbije bilo koja druga mi­sao, treba svu pažnju od nje odvratii. Svakom takovom nasrtniku trebalo bi stal no okrenuti leda i ako je potrebno, pred­staviti sebi prazan prostor ili misliti samo na tišinu i tamu. - Ako se ta praksa pro­vodi kroz dulje vrijeme postati će cijela stvar mnogo jasnijom i kod čovjeka, koji za tim ciljem teži, razvit će se uz osjećaj mira i spokojnosti još i odvažnost i postoja­nost.

Pored toga ne smijemo međutim zabora­viti, da je obustava mišljenja, koje je bilo upravljeno na vanjsku djelatnost, nužna stepenica u radu u višim sferama. Kud je mozak naučio, da se može prenijeti u stanje potpunoga mira, . . . kad je prestao da nemirno i opetovano iznosi prekidane slike prijašnjeg djelovanja, onda se otvara mogućnost, da se svijest izvuče iz svoje f i­zičke haljine i du može slobodno djelovati

u svom vlastitom svijetu. Onaj, koji go ji nadu, da bi već u ovom sadašnjom žl votu mogao učiniti taj korak nnprcd, (ri­bao bi naučiti, kako se mišljenje posvema obustavlja, jer samo onda, kad u nižim sferama možemo zapovjcđati, da se »izmje­ne misaonog principa« obustave, sumo se ondu dade izvojštiti sloboda za jednu višu sferu.

Druga jedna metoda, da se mentalno ti jelo i mozak dovedu do mira, što je znatno laglje provesti, nego li da se misli obustave, jest ta, da se mislima dade jedan novi smjer. Čovjek, koji je nati čio, da u stanovitom smjeru marljivo i ustrajno misli, morao bi da svoje misli uposli još u jednom drugom potpuno raz I ¡('¡tom misaonom pravcu tako, da može ka.I zaželi, svoj intelekt osvježiti odvrativši gu od jednog i uposlivši ga u drugom pravcu.

- Svoju izvanrednu duševnu svježinu i mladenaštvo, koja je W. li. Oladstonu, en gleskog premier-ministra, resila još u visu koj starosti, ima on u glavnom zahvalili činjenici, da se je za vrijeme cijelog svog života bavio osim politike još i s drugim stvarima. Najjače i najintenzivnije bile su inu misli zaposlene politikom, dok je časove svoje dokolice ispunjavao najviše teološkim i filološkim studijama. Kao teolog izgleda da nije odveć daleko dolje rao a u koliko se istaknuo kao učitelj lu­čkog jezika, nisam u stanju da prosudim. Akoprem se dakle ne može reći, da je s« svojim teološkim radnjama svijet osnbllo obogatio, to ipak te studije imaju isto talio kao i radnje u grčkom za njega samoga I u prednost, da su njegov mozak uzdržali svježim i osjetljivim. Charles Darwln se je nasuprot u visokoj starosti gorko tužbi, da je dozvolio, da sposobnosti, koje su se protezale na stvari, koje su ležale izvan njegovog specialnog studija, posve atrofira ju, jer ih je skroz zanemario. Umjetnost i lijepa literatura nisu za njega imale nlkit kove privlačivosti, i on je bolno osjećao ograničenost, koju je sám sebi nnmetnuo time, što se potpuno absorbirao od svojih specialnih studija. Čovjeku I relia pro ■njene, koliko za razvoj njegovog misaonog života, toliko i za izobrazbu njegovog tije­la, inače postoji za njega opasnost, da ga zahvate »mentalni grčevi* slično, kaokud neki boluju na grčevima kod pisanja

7. a ljude, koji su mnogo okupirani svjetskim poslovima, osobito je važno, ila’ se usporedo još Imve sa stvarima, kop

96 Ilr. .1. Besant: Moć Mišljenju

iziskuju osobite intelektuclne sposobnosti i koje se uz radin život ne mogu razvijati, 1 1 . pr. umjetnost, znanost ili lijepa litera­tura, jer se mogu njima osvježiti i izgladi­ti. — Prije svega trebalo bi mladež da si postavi takove zadatke, dok je mozak još svjež i sposoban za rad, dok još nije osla­bio i istrošio se; time će si osigurati po­moćna vrela za kasnija vremena, koja će im obogatiti i uljepšati dane, kad će bili slabi. — Mozak će mnogo dulje zadržati

i svoj elasticitet, ako ma se na takav način priušti mir.

Tajna nutarnjega miraMnogo toga, što je bilo do sad izneseno,

daje nam naslućivati, kojim putem treba da udarimo, ako želimo da sebi osiguramo svoj mir. — Pri tomu je glavno, da dobije­mo jasan odgovor na pitanje: —- »Kojemjesto zauzimamo mi u svemiru?«

Mi sačinjavamo jedan dio jednog velikog života, koji ne pozna neuspjeha, koji ne pozna gubitka na snazi ili naprezanju,... koji »moćno i blago upravlja sa svim stva­rima«. . . . koji pokreće sve svijetove i do­vodi ili do njihovog cilja. Ako mi svoj maleni život smatramo kao jednu za sebe postojeću neovisnu jedinicu, koja se ima boriti za svoj opstanak zajedno sa bezbroj­nim neovisnim jedinicama, onda mi na naj­okrutniji način varamo sami sebe. — Dok mi o životu i svijetu imamo ovakvo shva­ćanje. dotle će nutarnji mir ostati za nas nedostiživo udaljen. - Čim ćemo naprotiv moći osjetiti i pojmiti, da naš Kgo zajedno sa svim ostalim Kgosima oko nas sačinja­va samo jedno veliko jedinstvo, nutarnji će se mir vratiti u nas i onda više ne postoji opasnost, da ćemo ga -ikada izgubiti.

Sve nutarnje brige i nemiri potječu odatle, jer si umišljamo, da smo jedinice, koje postoje same za sebe, . . . da se ne­prestano vrtimo oko svoje vlastite mental­ne osi, i pri tom mislimo satno na svoje odijeljene interese, na svoje odijeljene čež­nje, na brige i užitke svoje vlastite, ma­lene, odijeljene eksistencijc. - .leđni to čine iz obzira na niske životne prilike i baš oni su, usprkos svega gramženja za matcrialnim blagom, . . . usprkos sve^g gomilanja bespotrebnih dobara, najmanje zadovoljni. Drugi opet teže uvijek samo za vlastitim napretkom u višim životima. To

su dobri i čestiti ljudi, koji su ali uvijek nezadovoljni i bojažljivi. - Uvijek su za­bavljeni time, da promatraju sami sebe i da se neprestano analiziraju, pitajući se: »Idim li ja uistinu napred? Znadem li zai­sta štogod više, nego prošle godine?« itd. — Oni se.formalno izgrizaju u neprestanom traženju za napređkom i cijelo im je mi­šljenje upravljeno samo na to, da sami u svojoj nutrinji rastu.

Mir se međutim ne nalazi u neprestanom nastojanju za samoudovoljenjcm, ma da je ono i više vrsti. Mir ćemo uistinu naći samo onda, kad ćemo se odreći svoga odi­jeljenog Kgosa, držati se onog Egosa, koji sačinjava dio onog velikog jedinstva, Ego­sa, koji se otkriva ha svakoj stepenici, na našoj vlastitoj, kao i na svakoj drugoj, u kratko, koji se nalazi u svemu i u svakomu.

Čežnja za duševnim razvojem za aspi- ranta je tako dugo od vrijednosti, dok ga još u mrežama drže niže požude i dok ga one još sapinju. - - Uslijed strastvenog čeznuća za duševnim napretkom njegova snaga za samo-oslobodjenje, raste, međutim ta ga čežnja ne će, a i ne može usrećiti,1 jer taj osjećaj, da on postaje srećan, po­javljuje se tek onda. kad je odbacio svoj odijeljeni Kgo, a veliki Ego je spoznao kao ono, radi čega mi na svijetu živimo.Pa i u običnom svijetu najsretniji su ne­sebični ljudi, - - oni koji rade, da mogu druge učiniti sretnima, . . . oni, koji za­boravljaju sami sebe. Nezadovljni sunaprotiv oni ljudi, koji neprestano traže samo s\oju vlastitu srečp.

Tomu velikom Egosu pripadamo mi svi, pa su prema tomu i užici, kao i brige dru­gih isto tako naši, kao i njihovi. U onoj mjeri, koliko mi to osjećamo, koliko smo naučili tako ži vit i, da cijeli svijet učestvuje u istom životu, koji i u nama samima klije, toliko će nam se otkriti tajna unutarnjeg mira. »Onaj, u koga se izlijevaju sve čež­nje, kao rijeke u Ocean,... koji neprestano biva punjen vodom, ali ipak ostaje u svo­jim granicama, takav će postići mir, a ne onaj, koji čezne za požudama« ( lih agava d Oita II, 70). Cim više čeznemo, tim više mora da raste traženje za srećom — t. j. osjećaj neraspoloženja. Tajna mira osniva se dakle na spoznaji Kgosa i pomisao »taj Ego sam ja«« pomoći će nam, da postigne­mo nutarnji mir, kojem ništa više ne mo­že da smeta.

Dr. A. Besant: Moć Mišljenja 97

GLAVA X.Pomoć, koju možemo svojim mi­

slima pružiti drugima.Najdragocjenija dobit, koju možemo

takovim školovanjem svojeg misaonog imetka postići, jest ta, da ćemo doći u mo­gućnost, da priskočimo u pomoć Čovjeku, s kojim dolazimo u doticaj; da koristimo sla- biću, koji još nije naučio, kako da upotri­jebi svoje vlastite sile.

Već i jedno jedincata prijateljska mi­sno može da do izvjesnop stepena djeluje koristonosno, ali oduševljeni istraživalač­kim bi dati više, a ne samo gladnomu do­baciti mrvicu kruha.

Najprije ćemo promatrati čovjeka, koji stoji pod utjecajem neke zle navike, recimo n. pr. čovjeka, koji rado pije. Njemu bi is- traživalae htio priteći u pomoć. I’ tu svrhu trebao bi, ako je moguće, da sazna, u koje doba je intelekt toga pacijenta obično neza­poslen, — u koje doba običaje on ići spa­vati. Kad dotičnik spava, onda je najpri­kladnija prilika da se na njega utječe pu­tem misli. Onaj, koji bi htio da to čini, morao bi se u tako zgodno odabrano vrije­me sjesti i pokušati, da sebi pretstavi sliku toga čovjeka tako živo, kako mu je to sa­mo moguće, recimo, kao da on sjedi njemu nasuprot tako, da ima pred sobom njegovu sliku u svim njezinim pojedinostima i to tako jasno, kao da gleda tog čovjeka živog pred sobom. (Tako žira predodžba nije baš bezuvjetno potrebna, ali ona olakšana bitno cijeli proces), Zatim mora svu svoju paž­nju koncentrirati na tu sliku i za vrijeme takovog najjačeg stanja koncentracije, mo­ra, koliko mu je moguće, slati misli, kojima je htio utjecati na pacieuta i to malo po male), jednu za drugom. On nm mora te misli prcelvesti u formi jasnih mentalnih slika, baš onako, kao da bi mu riječima htio predavati argumente. V navedenom slučaju morao hi u živim slikama prika­zati, kako ta navika pijanstva ima za po­sljedicu bolest i nesreću i da uslijed slo­ma živčanog sistema vodi do neminovnog zloga svršetka. Ako baš u to vrijeme pa­rient spava, privući će ga k sebi onaj, koji 'je tako o njemu mislio, pa će i oživiti onu sliku, koju je ovaj nastojao, da sebi o nje­mu stvori. Uspjeli je opisan o stupnju kon­centracije i o poslojanosli misli, koje su upravljene na pacienta, a izvršeno djelova­nje ispasli će već prema razvojnom slnp-

nju misaone mori, koja je pri lom djelo vala.

U takovom slućaju mora se osobito pa­ziti na to, da paeientova volja ostane l«-z- uvjetno neuplivisana; trebalo bi pače svo­je nastojanje ograničiti na to, da se u inte lelitu dotičnoga probude predočile, koje će apelirati na njegovu inteligenciju i njego­ve osjećaje, te ga dovesti dotle, da će sebi stvoriti ispravan sud tako, da će se onda trsiti, da prema tomu i radi. Teini li se po­kušaj, da se ga natjera na neko određeni) ponašanje, to će se time malo postignuti, pače i u onom slučaju, ako taj pokušaj i uspije. Ne će se naime promijeniti griješno mentalno naginjanje time, da se spriječi uživanje izvjesnog grijeha. Ako se nnorn nagnuću stane na put u jednom smjeru, ono će izbiti na drugoj strani, a na mjesto sta­roga grijeha stupiti će novi. Čovjek, koje­ga se silom goni na umjerenost time, da se zavlada s njegovom voljom, ne će se rije­šiti svojega griješnog nagona, kao ni onda, ako ga se zatvori. Bez obzira na neuspjeh, koji će nastupiti, nije uopće ispravno ne­komu druijoniu bijeli narinuli svoju volju, pače ni onda, ako bi pa se lime otopio do­nesi! ilo ispravnnp vladanja. S takovim vanjskim nasiljem ne pospješuje se napre­dak. Inteligencija mora biti uvjerena o pravu, osjećaj se mora probuditi i proči­stili, inače ono, što iz toga izlazi, nije nika­kav pravi dobitak.

Hoće li aspirant, da na koji drugi nu- č.in svojim mislima koristi drugim ljudima, mora on, da postupa na sličan način. On naime mora sebi stvoriti jasnu sliku svo­jega prijatelja i isto tako jasno mora sebi predočiti misli, koje mu želi predvesti. .laku želja za njegovu dobrobit, koju mu je on otposlan kao sveopće oclhrnmhcno sredstvo neko će vrijeme, kako dugo, l «> ovisi o jakosti misli lebdili oko njega, kanodbranbeni zid protiv neprijateljskih mi.li le će ga pače čuvati i od fizičkih opasno­sti. Isto ec tako i misao mira i utjehe ulila žiti onoga, komu je odaslana, le ra/astrtl oko njega atmosferu spokojnosli.

Potpora, koju možemo drugomu pružiti molitvom, u glavnom je iste vrsti, kao I ono, što smo gore spomenuli. Ako si- Ispo stavi, da su molitve često djelovale Jače, nego obične dobre želje, to Je tomu kriv« okolnost, da će onaj, koji je uvjeren o lije lovim ju svoje molitve, tu molitvu izvršiti s

98 l)r. A. Besani: Mat Mišljenja

većom sabranosti i toplijom srdačnosti. Uz isti stupanj koncentracije, postići će se i bez molitve, dakle samim mentalnim djelo­vanjem isti uspjesi, kao i s molitvom.

Ima još jedna druga vrst djelovanju molitve. To je ona, kada onaj, koji se mo­li, obraća pozornost neke nadljudske ili vi­še razvite čovječje inteligencije na osobu, za koju se moli, i time se toj osobi pomaže direktno sa strane jedne Snage, koja daleko nadvisuje onu, koju se moli.

Moguće, da je ovdje umjesna primjed­bo, da je nepotrebna bojazan, da bi se even­tualno moglo »doći u konflikt s karmom«, time, ako svom prijatelju priskačemo u po­moć putem misli, kako to najbolje može­mo. Mirne duše možemo prepustiti Karmi, da se suma za sebe brine. Isto tako se ne trebamo bojati, da ćemo povrijediti zakon gravitacije. Ako se kojem prijatelju može pomoći, neka se to učini bez bojazni, jer možemo bili potpuno uvjereni, da je ona pomoć, koja se može izvršiti, sigurno sadr­žana u Karmi dotičnog čovjeka, da j,. u tom slučaju on sretni ¡/.vršilac toga zakona.

Pomoć, koju možemo pružiti tako zvanim mrtvima

Sve, što mi posredovanjem svojih misli možemo učiniti za žive, dade se ¡sto tako, pače i još mnogo bolje, učiniti za one, koji su prije nas prošli preko praga smrti, jer kod njilt ne moramo staviti u titranje tešku fizičku materiju prije, nego što misao mo­že dostići svijest, koja se budi.

Cim je taj prag prekoračen, počiina čovjek da upravlja svoju svijest prama unutra, on se više povlači u svoju unutraš­njost, nego što se brine za vanjski svijet. Sve misaone struje, koje su do sada tekle prama vani, da s pomoću osjećajni!) orga­na istraže vanjski svijet, imaju sada. pošto je nestalo za to potrebitog otuda, pred so­bom jednu prazninu, koja sprečava svaki izlaz. To je isto tako, kao kad čovjek trči do njemu poznatog mosta, pa iznenada na­de, da je dotični ponor nepremošten, jer je most odstranjen.

Nutarnji preokret i novi raspored u astralnom tijelu, što se događa odmah na­kon što je odbačeno fizičkčo tijelo, ima svr­hu, da se dođe do ograničenja mentalnih sila, kako bi se spriječio njihov istup pra­ma vani. Astralna materija, koja se ovdje nalazi, sačinjava predpostuvljajuei, da ne nailazi na zupreke sa strane na zemlji

ostalih prijatelja »mrtvoga« — na mjesto plastičnog alata, jednu ograničujuću ljusku i što je taj dovršeni zemaljski život bio čišći i viši, to jači je oklop protiv utisaka izvana i proti izbijanja zraka iz nutra. Do­tični »mrtvi«, kojemu je na takav način po­stavljen bedem protiv njegovih prama vani upravljenih sila, sada je to više osjetljiv za utiske iz mentalnog svijeta, pa se ga uslijed toga može bolje, više i jače poduprijeti, osokoliti i posavjetovati, nego što je to bi­lo moguće, dok je još živio na zemlji.

U onom svijetu, u koji su otišli oni, koji su se oslobodili fizičkoga tijela, isto se tako može ćutilno shvatiti ljubezna misao, kao u našem svijetu riječ puna ljubavi ili nježno milovanje. Zato l)i trebalo, da se svakomu, koji je onamo otišao, šalju za njim misli, pune ljubavi i nježnosti, kao i najvrućije želje, da što brže prođe kroz dolinu smrti i stigne u sjajne poljane dru­goga svijeta. Nažalost ostaju mnogi i mno­gi »mrtvi« odviše dugo u tom medustanju, iz jednostavnog razloga, jer im njihova loša Karma ne dozvoljava da imaju takovih pri­jatelja, koji bi znali, kako im se poslije smrti iz fizičkog svijeta može pomoći. Kad bi oni, koji su ostali u zemaljskom životu, znali, koliko oni sa svojim mislima ljubavi mogu podati veselja, utjehe i blagoslova onima, koij putuju u nebeske poljane; kad bi oni znali, kako utješljiva i krepka sna­ga se njima time stavlja na raspolaganje, sigurno ne bi nijedan »umrli« bio ostavljen na cjedilu od onih, koji su ostali na zem­lji. Naši mili »mrtvi« imaju puno pravo na našu ljubav i pažnju, a kako je utjcšljivo za čovjeka, kojemu je oduzeto jedno milo biće, koje je moguće bilo sunčani sjaj nje­govog života, da može i nadalje služiti tom ljubljenom stvoru, da mu može dati za pru- tioca na njegovom putu anđela čuvara, t. j. svoje misli pune ljubavi.

Okultisti, kao utemeljitelji velikih reli­gija, znali su vrlo dobro cijeniti usluge, koje je »mrtvima« dugovao onaj, koji je ostao. Hindu ima svog Shradha, spomoćju kojega on kuša da olakša dušama pokojni­ka prelaz u Svarga. Rimokatolička crkva ima svoje zadušnice i molitve za »mrtve«. »Daruj im Gospode mir vječni i daj da im svjetii vječno svjetlo!«, tako se moli kato­lik za svog prijatelja onkraj groba. Samo kod pristaša protestantske crkve izgubio se taj divni običaj zajedno s mnogim drugima, koji pripadaju višem životu kršćanina. O da hi s proširenjem spoznaje, palo onima i

Dr. .4. liesant: Moć Mi Hl jenja n

opet u dio mio« što mi je otelo nepoznava­nje blagoslovenih običaja!

Misaoni rad izvan tijelaSvoju misaonu djelatnost ne trebamo

ograničiti samo na satove, koje provodimo u fizičkom tijelu,... mi možemo sa svojim mislima korisno djelovati i onda, kad nam tijelo leži u mirnom snu.

To, što se ilešaon kod » uspavanja« sa­stoji se jednostavno n lom, da se svijest, koja je odjevena u različita suptilna tjele- sa, povlače iz fizičkog tijela i lako pravi čo­vjek ode a ostralni svijet. Oslobođen od fi­zičkoj! tijela, posjeduje on obzirom na dje­lovanje, koje može svojim mišljenjem izve­sti, daleko veću moć, koju on međutim ne upotrebljuje toliko prama vani, nego više za nutarnje predmete, koji su ga interesi­rali, dok je bio u budnom stanju. Njegova misaona snaga djeluje i kreće se u običnim granicama i radi na problemima, koje je i njegova budna svijest htjela da riješi.

Ima jedna engleska poslovica, koja gla­si: »Noć je najbolji savjetnik«. Taj savjet, da, ako nam predstoji kakova važna odluka, -treba stvar prospavati«, sadržaje jasno iz­raženo intuitivno priznanje činjenice, da mi i za vrijeme spavanja razvijamo mental­nu djelatnost. Čovjek sakuplja i žanje plo­dove svoga rada i onda, kad sa svoje stra­ne i ne namjerava, da iskoristi svoju oslo­bođenu inteligenciju.

Oni pak, koji bi htjnli, da čvrstom ru­kom upravljaju brodom svoga vlastitog raz­voja i ne bi htjeli dozvoliti, da im on bez cilja naokolo luta, trebali bi se poslužiti i većim silama, koje im stoje na raspolaga­nje i onda, kad im ne smeta teški teret fi­zičkog tijela. Postupak je vrlo jednostavan. Prije spavanja trebali bi oni sebi mirno predvesti problem, koji bi htjeli riješti. Vo- raono; da pri tom mora izostati svako mu­drovanje. jer bi to smetalo, da se mirno za­spe. Taj problem trebalo bi jednostavno mirno predvesti i odmah zatim ga napustiti. To je dovoljno, da se mislima dade željeni pravac. Mislilac će onda, čim se oslobodi fizičkog tijela, taj predmet prihvatiti i s njim se pozabaviti. Rješenje će doći, čim se probudi, t. j. mislilac ga je utisnuo u mozak. Uslijed toga je uputno, da se pokraj kre­veta pripravi papir i olovku tako, da se mo­že odmah, čim se probudimo, zabilježiti rje­šenje, jer saljećujući podražaji vanjskoga svijeta mogu vrlo lako izbrisati ove tim pu­tem postignute misli, a kasnije ih je teško

ponovno reproducirati. Mnogu nezgodu, ko­ja nas u životu stigne, moći ćemo na ta kav način sačekati; mnogi izlaz može se 1» ko naći iz zamršenih zapletaja. I mnogi problemi intelekta mogu naći svoje rješenje time da ih iznesemo pred inteligenciju, ko­ja ne nosi teret fizičkog mozga.

Na približno isti način može aspirunt ta vrijeme prospavanih satova pomoći prijate Iju, koji se nalazi na ovoih ili na drugom svijetu. On se mora samo potruditi, tla sebi snopa prijatelja još prije spavanja koliko je mopuće jasnije predstavi, s nakanom, da pa potraži i da mu pomopne. Ta menalna sli ka dovesti će pa, kad zaspi, do prijatelja ta ko, da mogu onda u astralnom svijetu za jedno općiti. Ako stvar stoji tako, da je po­misao na prijatelja skopčana sa osjećajnim uzbuđenjem, što se može dogoditi, ako se radi o jednom preminulom prijatelju, onda mora aspirant nastojati, da svoja čuvstva, još prije spavanja, posve primiri. Jer osjećajni pokreti uzbune astralno tijelo, pa kad se to tijelo nalazi u stanju jakog uzbuđenja, onda ono izolira svijest i ne da titrajima, da se nastavljaju prama vam.

U pojedinim slučajevima takovog sn obraćaja u astralnom svijetu, preostaje u uspomeni budnoga stanja sjećanje na »San«, dok u drugim slučajevima takvoga sjećanju nema. Takav san predstavlja često nešto konfuznu i sa stranim stvarima ispremije šanu zabilješku o nekom sastanku, koji si­je vantjelesno dogodio, pa treba, da se i kao takav shvati. Moguće je, da u mozgu nije preostalo nikakvo sjećanje. 7.u samu stvar je to posve svejedno, jer djelatnost inteligencije, kad je stavljena u slobodu, ne ovisi o tom, dali mozak, koji pri toni ne učestvuje, poslije toga nešto zna ili ne zna Korist, koju čovjek može u astralnom! svi jelu učiniti, ne mjeri se dakle prema sje­ćanju, koje svijest, kad se natrag vrati, mi općujc mozgu. Ovakovo sjećanje mair pače i posve izostati, pa ipak je rad, koji je obavljen za vrijeme, dol; je tijelo spavah, mogao bili pun blagoslova.

Druga jedna vrst misaonog rada, nn koji se obično uzima malo obzira, u 'koji se može poduzeti isto tako unutar kao i j? van fizičkog tijela, jest podupiranje javnih pokreta, korislonasnih poslova, koji slnfe sveopćem napredku čovječanstva. Ako čovjek koncentrira nn takove stvari, onda sr stuvljaju u gibanje struje, koje Izlazi Iz nutarnjih životnih sfera. 0 tom ćemo Mirili u slijedećem poglavlju.

I)r. .1. lUsunl: Moć Mišljenja.3 00

Moć ujedinjenog mišljenjaUmnožena snaga, koju sc postizava, kad

st- više ljudi sastane, da sc ujedinjenim mi­saonim radom pomogne nekoj stvari, nije priznata samo od okultista, već po svima, koji su nešto dublje prodrli u znanost o duhu. To je pače tu i tamo i u kršćanstvu postalo običajem, da prije nego što jedna misija pode u izvjesni kraj sa svrhom da ga evangelizira. da se onda izvrši odulji, neprekidni misaoni rad. Prije nego što mi­sija odputuje u daleki kraj, sakupi se n. pr. malena družba pristaša rimokatoličke cr­kve i pripravi lio za misionarski rad tako, da ti ljudi sebi pretstave dotičan kraj, pre­nesu sc svojim mislima onamo i meditiraju o nekoj izvjesno crkvenoj dogmi. Na takav način stvara se u onom distriktu mentalna sfera, koja je izvanredno povoljna za šire­nje rimakotaličke nauke i mozgovi, koji su za to osjetljivi, biti će pripravljeni, da se u njima probudi želja, da budu u toj nauci poučeni. Takav misaoni rad bit će još ko­risniji, ako sc pridoda jedna skrušena mo­litva, što je druga jedna forma misaonog rada, bodrenje religioznim oduševljenjem.

Redovi rimokatoličke crkve, koji provo-' dr kontemplacije, vrše na takav način mno­gi i koristan rad, isto kao i kod Hindua ili Budhista njihovi pustinjaci. Bilo to gdje mu drago, kad jedna jaka čista inteligen­cija sebi preduzme, da svijetu priskoči u pomoć sa širenjem plemenitih i visokih mi­sli. time se čovječanstvu čini izvjesna uslu­ga. Na taj način može jedan samotan misli­lac postati dobročiniteljem sveukupnosti. Izvjesni broj ljudi, kojih su misli uprav­ljene na isti cilj, kao u. pr. grupa teozofa. može orio mnogo doprinijeli širenja leozof- skih ideja, kađ se sporazume, da u jedno ustanonljeno Drijeme, snahi dan od prilike III minula, misle na izvjesne leozofske na­uke. Nije bezuvjetno nužno, da se oni u tu svrhu negdje sastaju; dovoljno je, da su duševno zajedno. Uzmimo, da takova gru­pa odluči, da će kroz četvrt ili pol godine, danomice, u određeno vrijeme, 10 minuta misliti na reinkarnaciju. Jake misaone for­me prožele bi u tom slučaju čitavi okrug i misao o reinkarnaciji mogla bi biti prive­dena velikom broju glava. Tu bi palo mno­go pitanje, tražilo bi se o tom predmetu knjiga, a predavanje, koje bi se nakon ta­

kove pripreme o tim stvarima držalo, moglo bi sigurno računati na auditorij, koji bi već od početka slušalo taj predmet s velikim interesom. Gdje se za takovu mentalnu pro­pagandu sastanu ozbiljni muževi i žene, tu će se doći do uspjeha, koji će daleko nad­mašiti ono, što se može postići čisto fizič­kim sredstvima.

ZaključakNa takav način možemo učiti, kako se

mogu upotrijebiti velike sile, koje se na­laze u nama svima i kako se time može po­stići najveće djelovanje. U razmjeru, koli­ko ih upotrebljujcmo, one će rasti, dok na vlastito iznenađenje i svoju radost ne će­mo' otkriti veličinu snage, spomoću koje ćemo moći bili korisni.

Ne smijemo zaboraviti, da se mi stal­no, besvjesno, ali i nepostojano služimo si­lama i da uslijed toga djelujemo uvijek u dobrom ili lošem smislu na one, koji kri­žaju naše životne putevc. Svrha predveđe- nih izvoda jest to, da se čitaocu dade po buda, da upravo te sile privede svjesnoj, stalnoj i snažnoj upotrebi. Misliti do iz­vjesnog stupnja moramo i onako uvijek, pa bile misaone struje, koje mi stvaramo, još tako slabe. Time utječemo stalno na one, s kojima dolazimo u doticaj, dali to hoćemo ili nećemo. Jedino pitanje, o kojemu mora­mo odlučiti, jest to, da li to hoćemo izve­sti na zdravi ili štetni, na snažni ili mlita­vi, na uspješni ili bezuspješni način. Ni­kako ne možemo spriječiti, da se misli dru g Ii ne dotaknu našeg inelekla, ali zato možemo između njih birati, ... možemo im dozvoliti da unidju ili ih možemo odbiti. Mi moramo dakle na druge utjecati, kao što moramo dozvoliti i tuđi utjecaj na nas. Na druge pak djelovati možemo ili na njihovu korist ili na njihovu štetu, a isto tako mo­žemo drugima dozvoliti, da na nas djeluju ili u povoljnom ili nepovoljnom smislu.Taj izbor, koji je za nas, kao i za svijet od tolike važnosti, ostaje posve prepušten nama. Zato:

Hiraj dobro, jer Tvoj je izbor kratko odmjeren, a ipak od neizmjernog značenja!

Mir svima stvorovima!

SVHSRTAK.

Van Her Leeuw: liouoni u i>rogonsh>u 1dl.

Bogovi u p ro g o n stv u(Priredjeno po djelu Dra J. J. Van Der Leeuw: Gods in Exile.)

(Svršetak)

Povratak iz progonstvaKail smo jednoć spoznali, da smo Egos

mi možemo pogledati na svoja tri tijela i odlučiti, da će ona biti naše sluge u trim cvijetovima iluzije i ništa više. Mi pri to­me ne silazimo više u n jih ,---------- mi seviše ne zaplićemo u ove svijetove iluzije.

mi se više ne identificiramo sa ova tri tijela, niti dozvoljavamo, da elementarna svijest podjarmi svijest Egosa. Mi moramo ostali na vrhuncu, gledajući med sohom ne­ograničen izgled života i odanle moramo ra­diti, misliti i osjećati. To je moguće i mi to moramo učiniti.

Sa tog vrhunca mislite na svoja tri tijela. Pogledajte svoje mentalno tijelo, očišćeno od ispravnih i običnih misaonih slika i iz- građujte u njemu iznutra onu moćnu mi­saonu formu savršenstvu iz ljubavi prema svijetu. Zadržite tu formu i ne dozvolite, da se ona raspline, jer ona ima od sada da vla­da vašim svakdašnjim životom. Držite svoje misaono tijelo uvijek u tom raspoloženju i odredite, da u buduće nijedna misaona sli­ka, nijedna misaona forma ne ćc nestati !>ez vaše privole, pa ma kuko velika bila napast i kušnja.

Onda pogledajte i na svoje astralno ti­jelo i odlučite, da ćete ga uzdržati onakva, kako ste ga vidjeli, dok je bilo pod utjeca­jem emocija Egosovili. Ispunite ga pređa- njem, samilošću, spiritualnom aspiracijom i aspiracijom i ljubavlju za sve stvorove i uastojte, da ti osjećaji zračaju iz samog središta tog vašeg tijela, da će ono kucati novim ritmom života i odlučnosti, da nika­da više neće dozvoliti, da vam vaše astral­no tijelo bude zavedeno utjecajima izvana.

Pogledajte zatim na svoje cteričko i fi­zičko tijelo i stvorite odluku, da će od sa­da i onu biti služiteljima Volje. Promotri­

te kako se ova Volja izrazuje spornoću li jela i kako božanska Energija vašega pravo ga Hica teče u fizičko tijelo, te osjetite, kuko to tijelo biva regenerirano iznutra. U tomu leži istina o regeneraciji fizičkog tijela, je i kad ml spoznamo, da je ono samo oruđe Atinc, ono se obnavlja, te postaje zdravo i jako, a oslobađa se bolesti i neprilika, u kojima se nalazilo, dok se čovjek smatran samo dijelom fizičkog svijeta. Uzdignite si iz tog ropstva! Živite u fizičkom svijetu, ali mu ne pripadajte; povežite se sa svo­jim pravim Bićem, sa Egosom, a ne sa fi­zičkim svijetom! Sva vaša tjelesa neka bu­du podložna vašem Egosu, a snaga toga Ego- sa neka zrača kroz njih. Učinite iz njih su vršene provodnice za tri velike snage Ego sove, ali ne dopustite, da se zapletetc u njih, nego ostajte na vrhuncu i odanle promatraj­te niže svijetove.

Na taj način vaš će život postati bo­žanstveno svečan; na taj način sve će vaše teškoće i neprilike biti odstranjene, jer ka ko hi mogao .postojati nesklad, kad ste Jod nom spoznali, da ste po svojoj naravi bo­žanstveni?

Od sada, kad će se događati stvari, ko­je su vam nekoć uzrokovale mnogo ludi i teškoća i to zato, jer ste se identificirali sa svojim tjelesima, vi ne ćete osjećati nikak­vih neugodnosti, jer ste spoznali, da ,|e Ego vaše pravo Biće. Vi ste sada sebi stvo­rili misao savršenstva, koja vlada vašim misaonim tijelom i zato vas od sada ne mo­že ništa više uznemirili, jer postoji zakon, da dvije misaone slike ne mogu istodobno vladati mentalnim tijelom. Dok mi držimo ovu mentalnu sliku savršenstvu, mi može lim obavijati svoj ohieni posao, ali ovu mi suonu formu će uvijek dominirali i nlšlu drugo ih- će moći zaokupiti naše menlalno

I d / i D er l .e e u iv ; R og ov i u p rog on stvu

• ljeto, (ln inu dade oblik, koji mi ne želimo.( buduće dakle mislite na to, da morate

živjeti iznutra; nikada više ne dozvolite, da vaša tjelesa zavladaju vašom sviješću i

• da potamne znanje o vašem pravom Biću. 'Stvorite odluku, da ćete vi, t. j. vuše pravoHite, vaša duša, nakon što se jednom vra­tila u svoj božanski Dom, ostati uvijek u njemu. Nemojte više nikada pasti u zabludu i dozvoliti, da se vratite na koju nižu razi­nu, na koju ne spadate. Ne plašite se toga,

• da sebe nazivate božanstvenim, jer u tom nema ni obmame, ni oholosti. Oholost je odijeljivost, a kad vi jednom spoznate, da ste Ego, onda osjećate, da ste se raširili u Moru Svijesti i da ste jedno sa Sviješću, koja je tako prostrana i sve-obscžna. da svaka pomisao odijeljenosti postaje smiješ­nom. Ta iluzija odijeljenosti za vas više ne postoji, jer vi znate, da je sve. što činite, učinjeno po vama. t. j. kada mislite ili

■osjećate, da se to život vašega pravoga Bića. vašega Kgosa. izljeva kroz vas. kao provod­nici), u svijet!

1' toj svijesti mi takodjer sebe osjeća­mo kao jedno sa Majstorom. Mi smo dioni­ci Njegove prisutnosti, a u Njegovoj prisut­nosti svaka stvar postaje laka. lT Njegovoj prisutnosti ne može da postoji druga že­lja, nego da, dođemo još bliže k Njemu. D Njegovoj je prisutnosti nemoguće činiti o»e ružne i zle stvari, koje smo činili u pro­šlosti. Mi možemo samo nastojati, da po­stanemo onako veliki, kao što je Ou, veli­

ki u svojim mislima i osjećajima, bo­žanstveni. kao što je On božanstven.

I na taj način put Kgosa postaje putem Inicijacije. Inicijacija znači permanentno sjedinjenje svijesti. koja se inkarnirala » tri niža tijela i s njima se identificirala.

sa sviješću Kgosa, koja je naša prava svi­jest, "• Sto smo mi na izvjesno vrijeme zaboravili. To je početak novoga života,

svjesnoga života kao Ego, koji djeluje preko tri niža tijela.

WJ

Kvalifikacije, koje su potrebne za lnlcia- ciju, iznose nam se na različne načine, ali kad nam jednom uspije, da se trajno uz- dignemo do Ego-svijcsti, onda tom samom činjenicom dolazimo u posjed sviju ostalih kvalifikacija. Ego-svijest donosi nam Ras­poznavanje, jer iz svijeta Kgosa mi gleda­mo na život u ispravnoj perspektivi. Ego- svijest donosi nam i Rez-ieljnost, jer kada se inkarnirana svijest oslobodi triju tijela, koja su njome vladala, onda ova tijela vi­še ne slijede svoje vlastite želje, nego vo­lju Kgosovu. Ego-svijest omogućuje nam Dobro VRidanje, jer naše vladanje u tom slučaju nije više vladanje svijesti, koja se nalazi u ropstvu tjelesa. nego je to vladanje samoga Egosa, a to vladanje ne može biti drugačije, nego dobro.

Ego-svijest znači f.jubav i to u najširem značenju te riječi, jer svijet Kgosa jest svi­jet Jedinstva, budući, da se čovjek ne može uzdignuti do Kgo-svijesti. a da ne osjeti, da je jedno sa svime, što postoji.

l*ored činjenice, da nas prisutnost Kgosa 'odi izravno do samoga cilja naše evolu­cije, t. j. do Iniciacije, ona nas i neposred­no nagrađuje i to time, što nas ispunjuje trajnim osjećajem radosti, snage i mira. !' tom smislu ona znači početak novoga ži­vota.

Svatko od nas može to postignuti, jer mi »vi imamo pravo da zahtjevamo ono. što je naše. t. j. da budemo ono, što u istinu je­smo. To, što mi želimo postići, nije ne­što stranoga, nešto izvan nas; mi samo ula zimo u svijet, kome zapravo pripadamo i zahtjevamo, da budemo ono, što u istinu je­smo.

Dajte dakle, da uživamo u svojoj vlasti­toj božanstvenosti; dajte, da zahtjevamo svoje pravo i odlučimo, da ćemo se vra­titi u svoju pravu domovinu, iz koje smo tako dugo hiti prognani, živeći u svijeto- vima tame i patnja. A blagoslov Majstora, kojima služimo, neka je s nama i Njihova ljubav neka nas čuva i štiti, dok ne do-

đemo onamo, gdje Oni stoje i dok stanemo onako savršeni, kao što su Oni!

PogovorIstnživanjr mjesta naše svijesti, koji je

većini ljudi tako slabo poznat, potrebno je za svakoga onoga, tko želi upoznati pravo svoje biće; . . . tko želi sebe spoznati kao P,go. koji živi u svojem vlastitom svijetu i služi se sa svoja tri tijelfi, kao oruđem svoje svijesti. I zato bi svaki aspirant morao da pođe ovim mističnim putem, ko­ji smo u ovom članku opisali, dok ne bu­de kadar, da stalno zadrži Egosovu svijest. Ideal, za kojim težimo, jest. da se. kad smo se jednom uzdigli do razineEgosa. zadržimo ondje i da ne dozvo­limo. da se opet vratimo u ropstvo svojih tjelesa. Nekima će to možda uspjeti već kod prvog pokušaja: druge će pak zateći kakovo uzbuđenje ili neprilika i oni te opet pasti u pređašne stanje prije. nego što im uspije, da budu dovoljno pažljivi. 1' oba slučaja redovito njegovanje Egoso- ve svijesti je neophodno potrebno. I' pr­vom slučaju zato. da uzdržimo ono. što smo postigli: u drugom pak zato. da opet steknemo ono. što smo izgubili.

Budući, da smo u prednjim poglavljima većinu tumačenja razdijelili na mnoge od­lomke. to mnogi od čitatelja možda ne će znati, kako da postupa u konkretnom slu­čaju. Zato će možda biti dobro, da glavne i arke praktičnog vježbanja opetujemo i iz­nesemo, kao jedan od puteva, kojim se možemo uzdignuti do Egosove svijesti. Ima naime mnogo puteva. kojima se može do­ći do istoga eilja. ali ovaj, koji je opisan u ovom djelu, pokazao se kao veoma kori­stan i prikladan za ljude najrazličitijib temperamenata. Možda će biti bolje, ako ga nazovemo vježbom, a ne meditacijom, premda bi svaka meditacija morala biti i vježba. Ako tu vježbu obavljaju više oso­ba zajedno, onda je dobro, ako jedna od njih poluglasno označuje pojedine odlom­

ke vježbe, da se tako cijela vježba može obaviti istodobno i zajednički.

Kao kod svake meditacije, tuko Je i ov dje smirenost fizičkog tijela važnija, nego Ii sjedenje u izvjesni mneobičnim oriental nim položajima. Na svaki je način dobro 5 potrebno, da se nade mjesto, gdje čo­vjek može biti posve miran i nesmetan.

Ego-MeditacijaAko se vježba obavlja u grupi, počnite

sa mišlju na jedinstvo grupe i nastojte, da to jedinstvo u istinu i osjetite.

Iza toga mislite na koji visoki ideal,poimence na kojeg Majstora. Mudrosti i nostojte. da osjetite ljubav i predanjc premaNjemu./

Iza toga mislite na fizičko tijelo i gle­dajte na njega, kao na svojeg služiteljn u fizičkom svijetu. Ispunite ga osjećajem zdravlja i jakosti i napunite ga životom i/ nutra.

Onda povucite središte svoje svijesti iz fizičkog i eteričkog tijela i promatrajte astralno tijelo. Očistite ga od sviju prolaz­nih čuvstava i želja i prožniite ga što ljepšim i plemenitijim osjećajima. Osjetile ljubav za sve stvorove, predanjc prama Naj­višemu, sućut sa svima, koji trpe i mnoga spiritualne aspiracije. Nastojte. da ova čuvstva zrafaju stalno iz vašeg astralnog tijela.

Nakon toga povucite središte svoje svije st5 iz astralnog tijela i usredotočite svoju pažnju na mentalno tijelo. Očistite ga od sviju nečistih i nelijtpih misaonih forma I slika, prožmite ga svjetlom više svijesti i dajte, da će to svjetlo zraćati iz vašeg men­talnog tijela.

Stvorite u svojem mentalnom tijelu sliku samoga sebe. kao savršenog čovjeka, • . . savršenog u ljubavi, volji i misli i is punite čitavo mentalno tijelo tom slikom.

Povucite onda središte svoje svijesti I Iz mentalnog tijela i osjetiti’ sva tri tijela.

iteVan tier Leeatv: Bogovi u progonstvu

ne po-

104 Van I Jer Leeuia: Hogoui u progonstvu

kao tri instrumenta, koji su potpuno u vlasti Egosa.

Onda usredotočite svoju svijest u ligo i spoznajte, da ste vi laj Ego, koji živi a

svojem vlastitom svijetu radosti i ljepote. Osjetite radost, slobodu i krasotu toga va­šeg vlastitog svijeta i znajte, da je to vaš pravi Dom.

Spoznajte sile Egosove. U prvom redu njegovu silu ljubavi ili jedinstva sa svi­me, što postoji. Osjetite jedinstvo s Maj­storom i nastojte osjetiti, da ste dio Nje­gove svijesti. Nastojte iza toga osjetiti je­dinstvo Bratstva. Osjetite onu moćnu Svi­

jest, koja obuhvaća cijeli svijet i znajte, da je sve, što u njemu postoji, jedno.

Nakon togu osjetite jedinstvo su svime, što živi; sa cijelom prirodom i sa cijelim čovječanstvom. Osjetite ljubav za sve stvo­rove i nastojte, da se vaša svijest raspline u sveopćoj svijesti.

Osjetite blaženstvo ovog jedinstva i spo­znajte, da, vođeni ovom ljubavlju vi se približujete srcu sviju stvari, ljubavi Kri­sta. Osjetite, da ste dio Njegova života i Njegove ljubavi.

Upoznajte volju Egosovu, Atma. Osje­tite, kako ona neodoljivo ispunjava vašu svijest i upotrebite ju, da vidite samo je­dan cilj i jednu svrhu, naime: »savršen­stvo iz ljubavi prama svijetu«. Izbacite iz sebe sve druge stvari i ispunite cijelu svo­ju svijest ovom svrhom, sve, dok sami ne postanete ta svrha.

Spoznajte zatim kreativnu snagu Egoso­vu, — M anas. Osjetite neograničenu stva­ralačku energiju i upotrebite ju, da stvori­te ideju savršenstva, koju ćete onda ispu­niti s toliko kreativne snage, da će se ona morati ostvariti.

Nakon toga upotrebite sve ove tri snage zajedno i to snagu volje zato, da ćete pred očima imati samo jedan jedini cilj: sa­vršenstvo iz ljubavi prema svijetu; sna­

gu ljubavi, koju će vam omogućiti, da se s tim ciljem sjedinite i poistovjetite; sna­gu misli, koja će vam omogućiti, da taj cilj ostvarite. Sve ovo troje činite stalno preko cjeloga danu.

Iza loga spoznajte se ponovo kao Ego i nastojte, du vidite krasotu svojega vlasti­tog svijeta, kao i svoju vlastitu ljepotu u

tom svijetu, te odlučite, da ćete zadržati ovo stanje Ego-svijesti pa ma što vam se inače preko danu dogodilo.

Sada još jednom pogledajte svoja tri ti­jelu. ali ne silazite u njih. Najprije po­

gledajte svoje mentalno tijelo i izlijte kro- zanj svjetlo više svijesti, te još jednom stvorite u njemu sliku samoga sebe, kao savršenog čovjeka. Onda pogledajte svoje

astralno tijelo i izlijte krozanj osjećaje Egosa, kao ljubav prama svim stvorovima, predanje Najvišemu, samilost za sve, koji trpe ild. i dajte da ta i slična čuvstva stalno zračaju iz vas. Konačno pogledajte •i svoje eterično i fizičko tijelo i gledajte u

njima izraz volje, — Atma. Osjetite želju i volju, da ona budu zdrava i jaka i da će iz njih zračati regenerativna životna sna­ga.

Dižite na taj način svoja tri tijelu kao savršene provodnice Egosove svijesti i daj­te da sile Egosove zračaju kroz njih. Uvi­

jek pak i u svim okolnostima držite na umu, da ste Ego i zadržite stanje Ego-svi­jesti neprestano i bez prekidanja.

Konačno pošaljite spiritualni blagoslov­ila čitavi svijet i na taj način izlijte iz sebe onu snagu, koju ste u sebi stvorili.

Kad ste tako završili tu vježbu, nemojte se vraćati u običnu tjelesnu svijest, nego

nastojte, du Ego-svljest zadržite preko ci­jeloga dana, držeći (lio svoje pažnje usre­dotočen u njoj i onda, kad obavljate svo­je svakdašnjc obične poslove.

(Svršetak.)

V

Društvene vijesti 105

D R U Š T V E N E V I J E S T Il' tajničkom izvještaju za mart i april

izostalo je pomutnjom, da je s. gdja l.uizn Holubova, umjetnica na harfi i elan Na­rodnoga Zemaljskog Kazališta u Zagrebu, kod otvorenja Glavnoga Stana Sudjelovala i prekrasno otsvirala 2 piese na harfi: a) l.iszt: Gonsolation, Ii, I l o l : Nocturnc, tenašoj sestri i vrloj umjetnici ovim putem izrazujemo još jednom najsrdačniju hvalu.

Tajnički izvještaj

za razdoblje od 1. VIII. 1 !*•{<>. do 31. I. 1!>31.

I

Najglavniji dogadjaj ovoga doba bio je Vrvi Kotujres Jui/oslovenskih Teozoftt su VII. Olovnom Skupštinom od 5.- 8. decem­bra.

Otvorio se svečanim sastankom t'nu- Irašnje Škole u petak, 5. XH- kojemu je prisustvovao gost Knglcske Sekcije T. I), iz Londona, Miss Jcan Glen-W(ilker. ti. XII. sastali su se već prijatelji iz vanjskih mje­

sta sa zagrebačkim prijateljima prije podne u Glavnom Stanu. Zatim je bila Sjednica Proširenoga Odbora (Savjeta) sa svim de­legatima, koji su bili stigli u Zagreb, gdje se je uglavio Dnevni Hed za Kongres i Skup­it inu.

7. XII. u 11 s. bilo je svečano OTVORE­NJE p r v o g a j u g o s l a v e n s k o g a k o n ­

g r e s a .

Predsjednik .1. T. I). prof. .lelisava Va- vra govorila je o važnosti toga dana, te is­taknula. da se je mogao ostvariti taj kon­gres iza 7 godina neumornoga rada sa stra­ne članova. Istaknula je, da je nadošlo do­ka, gdje je MISTERIJ OTKRIVEN ; u .S.t VRŠENOM l ' .OVJEKlSVJETSKO M Etil

> Tkl.l.JI II. KRISIINAMI ItTIl . koji ima

doći u JUGOSLAVIJE, pa je naglasila važ­nost toga dogadjaja. Na koncu svoje adrese proglasila je kongres otvorenim.

Miss JKAN GLKN-WAI.KKH pozdravila je na to kongres u ime Generalnoga Sekretara ENGLESKE SEKCIJE T. I). ( predsjednika)Mrs. Jackson, i spomenula, da se osjeća u našoj sredini kao kod kuće. iako ,fo tek dva dana u Zagrebu. I ona je istakla važnost dolaska g. Krishnamurtia, te je zatim go­vorila o (),\E.NESS OE LIKE- (Jedinstvo Života) na engleskom jeziku, a prof. Jal. Vavra prevodila je predavanje na hrvatski.

Tajnik .1. T. I>. isporučio je pismene pozdrave, koje je poslao br. KARL RU DEL iz WIEN A od AUSTRIJSKE SEKCIJI

Gospodin Vcljko Tomić održao je iza toga predavanje 0 MISTERIJ AM A*, u ko­jem je najprije izložio svoje nazirunje uopće, te poimence o velikom Grku t- GORI i (GORDA NI URI NO. što je spaljen na lomači 1.600 g. u Fiorenz.i za istinu«, koje se nije htio da odrekne. Zatim je pro­čitao odlomak svoga predavanja 'EGIPAT- SKA MISTtCIUJA« i nastavio svoje razlaga nje, da TEOZOFIJA ide za istim ciljem ko­je su imala Misterija, i da ih ostvaruje pu tem Teozofskoga Društva.

Predsjednica zamolila je prof. .1. Her vara, da se predavačima i publici zahvali REZ RIJECI*, našto je on to učinio faula

zirajući prekrasno na klaviru.

Dvorana bila je dubkom puna, te se je moglo opažati, da je publiku velikim zado­voljstvom popratila cijelu priredbu.

Poslije podne u 15 s. počeli su se okup ljuti prijactlji opet u Glavnom Stanu, gdje je bilo mnogih veselih poklika, kada sr je pojavilo novo lice iz ostalih mjesta. Huduei da u 15 s. nje bio prisutan dovoljan broj članova, to je predsjednik prof, .lelisava \ avra otvorila

106 I trust vene vijesti

VII (U. A VNil SKUPŠTINU

ii Ili s. .'10. Kilo je delegata i ¿lanova iz 10 mjesta.

Iza Otvorenja pozdravila je Misa Jcan (ii.liN-VV’ALKKtt izrečno članove, držeći pre­davanje o PRAKTIČNOM OSTVARIVANJU IIHATSTVA ( 1‘ ractical Application of Brot- lierhood), koje je potpredsjednik Dipl. Ing. Itožidar I’ rikril prevodio, te je nakon togu provela praktični eksperimenat zajedničke meditacije, po kojoj možemo najlakše doći ilo spoznaje JKDINSTTVA ŽIVOTA.

Sada su pojedini delegati iz Čakovca, Varaždina, Križevaca, Celja, Maribora, Nov­ske, Dolio ja, l.udbrega, Ivanovogsela i Mor­skog Srcdi.šća, pozdravljali kongres i Skup­štinu u iine svojih krugova, centara, a i pojedince. Delegat iz Celja zahvalio je napose Centrali za pažnju, koju je posvetila njihovu mladom krugu, što postoji 9 m je­seci.

Čita se izvještaj tajnika, te je jedno­glasno primljen.

Čita se izvještaj blagajnika; predsjed­nik primjećuje uredno vođenje knjiga, te Skupština usvaja jednoglasno izvještaj.

Čita se izvještaj knjižničara; predsjed nik primjećuje osobitu ljubav knjižničarke za taj posao, a Skupština prima jednoglas­no izvještaj.

Nakon što se pročitao i izvještaj revizij- skog odbora, koji je sve blagajničke poslo­ve našao u potpunom redu, daje Skup­ština odboru odrešnicu za VII. godište.

Uslijedila su tri predloga, (koji će se čla­novima dostaviti napismeno), i sva tri su jednoglasno primljena, i’ retsjednik zahva­ljuje svima na suradnji i zaključuje davnu Skupštinu. Iza skupštine bilo je sijelo su čajankom, na kojoj je bilo »rijetkih« gosti­ju (Miss Geln-Walker, s. Nina Vara-Bach, br. Milan Marjanović i gospođja, br. g. Ivan Filipac te br. Franz Pfeifer).

U ponedjeljak zaključila je predsjedni­ca kongres kratkom adresom na javnom sa-

stauku, kojemu su prisustvovala još nekoja

vanjska braća, kao i razni gosti (premda je taj sastanak bio znmišljen kao interni). Na ovom sastanku nije bilo predavnja, već sv je raspravljalo o dolasku g. Krishnamurtia u našu zemlju.

Osim Glavne Skupštine bilo je još ne­koliko važnih" sastanaka: a) Proslava 56obljetnice osnutka T. D. 17. XI. i nastavak 24. XI. kao i b) Proslava 1 decembra, koju smo vezali su dolaskom Krishnamurticvim, da informiramo publiku o njegovoj I.ično- sti i Misiji, te c) sedma obljetnica osnutka J. T. D. 10 I, i napokon daljnjih 5 sa pre­davanjima s. gde Jean Glen-Walker. Svaki put je bila dvorana dupkom puna, tako du vidimo kako naša javnost pokazuje sve ve­će zanimanje za ideje Bratstva Sto ih širi naše društvo.

II

Primljeno je 18 članova; 5 je izostalo, a 1 se član preselio na astralnu razinu, s. gđa Stefa Hanzl u Poieyi dne 18. VIII. 1920., koja je ispravno shvaćala teozofsku ideju, sijući oko sebe samo ljubav. Zaže- lila je neposredno pred smrt u svom opro­štajnom pismu svojoj prijateljici, sestri knjižničarki, da se povrati jedino zato, da pomogne drugima na pravom putu! Sačuva- ćemo joj lijepu uspomenu, a ona će poma­gati i dalje onima koji to još trebaju i »onkraj« 1

Cista dobit je 12 članova (od onih 18 su se 2 člana povratila, koji su prije izostali bili).

III

Sastanaka bilo je oko 200. U Zagrebu 42. od kojih je bilo internih samo 14; 8 sjednica, i mnogo konferenca i dogovora; 4 sijela i prvi »Mirovni koncerat«.

Javnih predavanja bilo je u Jugoslaviji 42; u Zagrebu 25, ostali u Celju, Jastrebur- skom, Križevcima i Sisku.

hriištvene vijesti 107

U Karlovcu 5 sastanaka sa 5 predava­nju. -

IT Čakovcu od 1. IX- 1929. do 30. VIII. 1930. 24 sastanka sa 15 internih predava­nja.

I' Križevcima od osnutka u januaru do 15. XII. 15 sastanaka sa 2 javna i 15 inter­nih predavanja (nekoji već u predjašnjem izvještaju).

U Celju od osnutka u februaru do 5. XII. bilo je 5« sastanaka sa 32 interna pre­davanja.

11 Varaždinu bilo je 10 sastanaka sa 16 internih predavanja.

I' Mariboru bila su od osnutka Centra u februaru 4 sastanka i 3 javna predavanja.

I" Hodošanu 1 interno predavanje i x sastanaka (nema izvještaja).

IV.

Krug Sklad Zagreb imao je ova javna predavanja i priredbe:

1. Oneness of Life (Jedinstvo Života), 2 Practical Application of Brotherhood (Ostvarivanje Bratstva), I, 3 II, 4. Practi­cal Application of Brotherhood in Daily Li­fe (Ostvar. Bratstva u svakidašnjem Živo­tu), 5. Thought-Power and its l :se (Snaga Misli i kako je treba upotrijebiti), 5. World- Peace and our Responsibility for it (Svjet­ski Mir i naša Odgovornost za nj), delegat britanske Sekcije, Miss Jean Glen-Walker iz l.ondona.

1. Hellsehen, 2. Das Schlangenfeuer und die Chakras, 3. Die Weltmutter. 4. Moderne Wissenschaft & Theosophie g. Karl Rie­del, Tajnik Austr. T. D. Wien.

1. Iehbewusstsein und Unsterblichkeit, 2. Naturwissenschaft und Okkultismus, 3. Religion und Konfession, 4. Antennen in uns. 5. Sein und Schein na Kadiju, 6. Vom Sinn des Lebens, 7. Theosophie und Theo- sophische Gesellschaft .1- Hans /euyer, pisac i dopisnik novinu. Berlin).

1. Svjetski Mir (kod 1. Mirovnog Kon­

certa), 2. Slavenska Kulturna Liga i Misiju Slavena u Čovječanstvu, 3. Helena Petrovu« Blavatsky, po njezinoj korcspondcnci i zu piscima Sir Henry Steel OIcott-a. 4. Prvi Decembar i Dolazak g. Krishnamurtla u Ju goslaviju, 5. Otvorenje I. Kongresu JUGO VENSKIH TEOZOKA, 6. Zatvaranje Kongu sa, 7.— 11. Prevodi engleskih predavanja, 12. Sedma Obljetnica J. T. D„ predsjednik prof. Jelisava Yama.

1. Biografske podatke Helene Petrovne Blavatsky i Sir Henry Olcotta prigodom 55. Obljetnice. T. IX, 2. Sto je T. D. učinilo u Svijetu za ovo 55 godina? 3. Život Krlsli- namurtijev i njegova Ličnost, 4. .1. T. D. duž 7 godina, što je dalo Jugoslaviji, što poimence Zagrebu? 5. Teozofska Loža i Nje zina Svrha Dir. Valerija Mayerhoffer.

1. Današnje Doba i Svjetski Učitelj, 2. Na Kraju Staroga na Pragu Novoga Do ba —- Potpredsjednik Dipl. Ing. Hniidar Prikrit.

0 Misterijama« Veljko Tontif,Moj Prijatelj, g. Krishnamurti. i ja

/. S.Tko i što je Krishnamurti? Paula

/</. Uhnansky.Osim tih predavnja imali smo javni

konccrat i umjetničko recitovanje 3 pjesa mu Krishnamurtijevih, koji užitak nam je pribavila naša dična i slavna umjetnica, .*. Kina Vunra-Harh, član Narodnog Kazali šta.

Zatim smo imali u Zagrebu prvi M i­rovni Konccrat« sa strane Unije za Svjetski Mir (World-Peace Union), koji je priredila glupa za Umjetnost i Umjetnički Obrt Program je bio:

1. Otvorenje Dipl. Ing. II. Prikrit2) Chopin: Prelude

It) Mac Dowel: Au Nenupharna klaviru Dipl. Ing. /.. kal tvs.

3) a) Luigi l.uzzi: Avc MariaIt) Brahms: pcldoinNRinkcltel I'lclitz Cnniiir: Stilles Leid

nos Društvene vijesti

pjeva Kvclina pl. Varlandy. bivša operna pjevačica, Karlovac

4) ui f'ocrster: SanjeI) > Slobodna Meditacija o lieethove­

nu na klaviruProf. Josip Hervor, Maribor

5) Svjetski MirProf. .lelisava Vavra.

Svim učcsniicma zahvaljujemo srdačno ¡1.1 njihovoj bratskoj saradnji!

Jastrebarsko: 1'vod u Teozofije, lir.major Stjepan /.iinmerinann.

Križevci: Ichbewusstscin und Inster hlichkeit. Hans /cimer (Berlin), Značenje Teozofije, Dir. V. Mayerhoff er (Zagreb).

Celje: 5. Hellsehen und seine Bedeutung Karl Hi edel, Wien.

Maribor: 6. Theosophie und die nächste' .'Zukunft der Mcnschcit Karl Hiedel.

INTKRNA PRKDAVANJA:

Zagreb: (i (iott Sohn $ Gott der II. Heist, 7. Die Bedeutung der Theosophi- ,eben Lehren. S Kosmische Kntwicklung und geistige Hierarchien Karl Hiedel,Wien. 0-St. Kuharistic Jean Gten-Wtilkrr. London. !l. Moje putovanje: 1. Ze- neva-London-Omnen-Huizen. 10. 11. Om-nun. 11. III Zeneva. 12 IV. Međunarodna Škola u Zcnevi, l.'l Kako da se afirmira Žena u Jugoslaviji, 14 Potreba Sklada i Ljubavi, 15 Novo Doba Nova Inkarna­cija ,1. i. I). preisjedmk profesor JeV- sniva Vavra. 1(i. Sinteza svih 6 Zcngerovih predavanja. 17. Novi program za novu in­karnaciju tajnik dir. V. Mayerhol fer. 2

Majka Svijeta, .1. S. (prije toga čitao je lir. Stjepan Jakopčić svoju pjesmo. .Mrtvoj Majci, hiio je to na Dusni Dan). Milica Satten I Moji utisci o Onimonu — Tere­za Tišon I Moji jt sci o Onimtnu i Hiiizcnu Konrail Konce.

Karlovac Krug Jedinstvo od 1. IX. do 15. XII.: Krishnaji, Mieika Malbohan.

Križevci Krug Bratska Ljubav: od 1. IX. do 15. XII.: 1. O Značenju 11. 11. 11. ■dana Velike Šutnje, 2. Godišnjica 55 Osnut­

ka T. D.. Ideja o Bratstvu. Ivica Harlovir (gdjica): 1. Studija o Bogu-Majci. Kvoluci- ja Čovjeka, Hcnica Herne. Ličnost i Život Krishnainurtia čitala Ivica Barloviči.

Od Hi. II. do 5. XII.Gelje Krug Krišnadži: Otvorenje

Kruga, Prof. .lelisava Vavra. Die Uifgahc iincr Loge, Karl Hiedel, (Wien). Ichlic- wusstsein I nd l'nsterhlichkeit, Hans /.ca­nt r (Berlin). 1. II. P. lilavatskv i dr. Annie lusaut i Kri.shnamurli, 2. Sto je bratstvoV It O važnosti in Značenju sastankov, 4. Okultizam, 5. Praktični Bad. (i. Vogelariznin i Trezvenost, 7. Moć Mišljenja, 8. Bed Zvi- jezde i Njegova Svrha. !•. O radu kada se ra­stanemo. 10. O radu, II Dužnost Tcozofa kao član T. I), i kao Teozof, 12. Čovjek, njegova viša i niža priroda, l.'l. Karma. 14. Teozofski Krug. 15. Karma II, Hi. O vlada­nju željama, 17. O dr. A. B.. 18. O Kadu u Teozofije li). Čovječja Aura I, 20. Čovječja Aura 11, 21. Majstori Mudrosti, I. 22. Maj­stori Mudrosti II. 28. Djelo Krista, 21. Dje­lo Majstora, 25. Majstori i l ’čenicl, Konrad Koner. 1. 0 Putu, 2. O bićima stvorenima mislima, tlr. \ikola Knyelhartll.

Čakovec Krug Sloga: od 1. IX. 1020. do 31. M IL 1930.: 1. Wissenschaft <£ Theo- sophie, 3. Die Welmutter, Karl Hiedel, Wien. 1. Kindererziehung, 2. Wissenschaft der Sakramente, 8. Das Leben $ Wirken der Meister. Theosophie & die Wirklichkeit. Hans /.cimer (Berlin). 1. Logor u Onimenu 1929., 2. Kongres u liuizcmi 1929., 3. Teo­zofije i T. D„ 4. Okultni Život, 5. livolii- eija Čovječanstva, (i. Okultna Hierarhija. 7. rad Teozofa, 8. Sastatnak sa biskupom Leadbeaterom u Wienu na Duhove. Milan Hcirhiny.

Varaždin Centar: 1. Majstori Mu­drosti, 2. Nutarnji Život, 3. O elementali­ma grof V. Konosevie-Tolsloj. O teozofiji općenito, Ivan Možeš, Vergangenheit (£ Zu­kunft der Menschheit. Karl Hiedel. Wien. I. Was bringt uns Theosophic? 2. Geistiges Suchen. Ilans Zeuyer (Berlin). 1. Hvod u

Društvene vijesti

Icozofiju, 2. Karmu i Reinkarnacija, 3. Majstori Mudrosti. 4. Cukre, duhovna Cen­ti*«, 5. Kundalini. ti. Oganj Stvaranja, 7. Lemur i ja i Atlant idu, 3. Wesak Sveča­nost u Tibetu, 9. Nauka Krishnanuirtieva, Milan Reichiiuj.

Ilodošan: Centar: Die Weltnuitter, Karl Hi edel, Wien.

Krdo tute Centar radio je pojeđi-nački, jedan elan dolazi vrlo cesto na za- g icharka predavanja, te je tal̂ o Centar u kontaktu sa Centralom.

Slika tajničke korespondenee:1. Pet Sekcija T. i), javljaju nove pred­

sjednike, dot. generalne Sekretare i to: Ho- landija: dr. I. I. van der Leeuw (čitaj: Lftv); Mexico: Adolfo Penna; Kuba: Jose I union \ ill a verde; Cchoslovačka: JosefSkuta. Austrija: Fritz Schleifer. 2. S jed­nim članom iz Martapocra Borneo iz­nijeli ilo je maraka za njegovu zbirku. 3.Cradsko načelstvo pozvalo je društvo da su­djeluje kod dočeka novih jugoslavenskih zastava, te kod dočeka Njihovih Veličan­stva. 4. Društvo stupilo je u korespondencu se Ministarstvom Saobraćaja i Upravom Policije za VII. Glavnu Skupšimi i I. Kon­gres, te najavilo da se je preselilo u nove prostorije.

Nadalje su se obratila dva društva na nas, da im otstupimo za određene dane i satove društvene prostorije VegctarskoDruštvo, te Udruženje za Unapređivanje Dječje Književnosti, što smo i učinili.

U augustu, septembru, oktobru i de­cembru izmijenila se sila listova da se uredi boravak br. Riedel i Zeuger, te s. Glen-Walker u Jugoslaviji, budući da se je program morao nekoliko puta mijenjati.

Iza Glavne Skupštine obratilo se tajni­štvo svim vanjskim članovima, da ih pri­vuče na saradnju u ovo novo doba!

Otpremljeno je u VIII. godištu od 1.

IX <lo 31. I. 1788. dopisu, dol. pošiljci ( u I. godiStli 32 dopisu!'.

U ovom godištu primilo je društvo vun icduo mnogo darova. Mnogi članovi dm.ili! su i daju mjesečno veće i manje svote /a uzdržavanje (¡lovnoga Stana; mnogo je po moglo da se stan pretsjeđnika upotrobiju vao kao kancelarija i za manje sastanke Osim novaca primili smo te darove: I veliku sliku (Tišov: glazba) i 2 manje; veliko zi calo sa žardinjerom 37 novih stolica slol sto­lić, svjetiljke, okvire, teozofski znak (slikao član); .'i karnise od mjedi, bijele zastore. 21 šalica sa tanjurićima, 18 Alpaka-žličica, 15 čaša, stalak s urom. pozlaćeni stalak zu rvi ječe, papira, omota, svijeća i osobito mno­go cvijeća za sve sastanke (od istoga čla­na!); jedan član ustupio nam je duž Ili mjeseci svoj klavir. Svim darovateljima neka je tim putem izražena najtoplija Ina la! Isto i na saradnji! 72% članova cijelo ga društva ne samo u Zagrebu sara elivalo je s odborom. Svi članovi koji redu ’ ito uplaćuju članarinu, saraduju također, i tako pokazuju svojom svijesti, da ispravno, shvaćaju ideju llratstna!

Zcli li tko od članova da se preinači rad društva, neka to izvoli pismeno javili tajništvu društva.

Tko od vanjskih članova hoće da sara duje u poslovima društva, neka izvoli i to javiti napismeno te reći u kojem radu hota­da sudjeluje.

Oni članovi, koji niša prođo/i brojniu

I '!. III. g. i i ’nzofijr, u nisu pok/<«/>' 10 illn

110 Društvene vijesti

za njili, neka nam te brojeve izvole vratiti kao tiskanice, jer ih nužno trebamo!

l'pozoruju se svi članovi, da ne nasjednu nekoj varalici, koja.se izdaje za

■ člana T. D. i kod svakoga člana pod drugim imenom pripovijeda, da su ga o r o b i l i , traži novac i poslaee ga odmah brzojavno.

Pače pokazuje nckakovu legitimaciju, paziti da li je od ove godine! 3 člana su ža­libože nasjela i nisu nikad vidili svoj no­vac! On »pozna« svakoga Teozofa, malen je čovjek, stariji, prosjed, s očalima, izdaje se za Engleza, govori engleski, njemački i ne­što hrvatski.

I ’ Allaliabad, te Madanpalle (mjesto gdje se rodio g. Krishnamurti) u prednjoj Indiji, traže se učiteljice. Treba da znadu dobro engleski, da su verzirane u Monles- sori-sistemu, da vole djecu i da imaju is­kustva u modernom uzgajanju. Treba ih za sada, a i za kasnije.

Budući da se. kuća u Mesničkoj ulici 7 ruši, to se je J. T. T). preselilo 31. I. u

ILICU 37, II. kat. lijevo.Kućcbroj vidi se samo na tvrtci Svobo-

■da — trgovina cvijeća — upravo naprotiv Kačieevoga spomenika.

Informacije o Jugoslavenskom Teozof­skom Društvu mogu se dobiti kod tajnikn u Glavnom Stanu. Ilica 37UI, lijevo, sva­kog ponedjeljka do 19 s., inače u njegovom stanu Gundulićcva 45a) I. lijevo.

Blagajnik prima članarinu u Glavnom 'Stanu ponedjeljkom od 17-—-19 s., inače još •srijedom i petkom od 17 18 s. do daljnje-odredbe.

Knjižničar izdaje i prima knjige sva­

kog ponedjeljka od 18 19 s. u GlavnomStanu.

Literatura Teozofsko-okultistička na arvatskoin jeziku može se kupiti u Giav nom Stanu, i to:a) Krishnamurti: Do Nogu Učiteljevih 5 din.b) Krishnamurti: »Sada«................ 5 din.c) Teozofije i Teozofsko Društvo . . . 5 din.d) Časopis »TEOZOFIJA« I. godište 20 din.f) Časopis »TEOZOFIJA« II. godište 30 din.

sadrži knjiku u provodu: l pute MladimUčenicima Okultizma od W. ogers-a.g) Časopis »TEOZOFTJA« IH. godište 40 din.

U trećem su godištu sadržane dvije pot­pune knjige u prcvodu:

Dr. A. Besani Moć Mišljenja i Dr. V ri der I.eemv: Bogovi u progonstvu.

Predavanja J. T. 1). 1. serija 1 10 10 din.Predavanja J. T. i). II. ser. 11 20 10 din.Pojedina predavanja 1 din ili ako su ve­ća 2 din.

Sastanci i predavanja ./. T. D.Prvi ponedjeljak u mjesecu je rezervirao

sumo za članove Unutrašnje Škole u 18s. 45 min uta

Drugi, treći i četvrti, ev. peti ponedje­ljak je samo za Hanove J. T. D. za dublji studij, 18 s. 45 min.

U srijedu biće ciklus uvodnih predava­nja u Teozofiju, na koja imadu gosti i in­teresenti pristup. Početak tačno u 18.45 s. Ova će predavanja biti kratka, 15—25 časa- ka, a ostalo vrijeme posvetiti će se disku­siji i pitanjima, tako da će moći svi uče­stvovati.

18. II. Bazvitak Života i J-'orma.25. II. Zakoni reinkarnacije.5. III. Zakoni Karme.

12. III. Nevidljivi svjetovi.18. III. Čovjek u Životu i u Smrti.25. III. Razvitak Životinja.1. U’. Djelo trojeđnoga l.ogosa.8. IV'. Carstvo prirode.

15. IV. Razvitak Tvari i Snage.22. IV. Razvitak Života i Svijesti.

Društvene vijesti 111

79. IV. Unutarnja vlada svijeta.6. V. Put Učenika.

V. Božji plan: Evolucija.

Za ponedjeljke izdaće se naknadno pro­gram.

Prigodice i mače i interesenti pristup u punedeljak. tako n. p. 16. 11. . u oči »Ad>- arskog Dana«.

Osim toga biče posebni, manji sastanci a 6 7 članova, da se isti bolje upoznaju

ili da poduzmu koji zajednički rad. Ovi će uslijediti na posebni poziv.

Og. interesenti, kad i ččlanovi umoljava­ju se da dolaze tnčno na sastanke, jer ina­če bune. kada je predavanje ili rad započeo.

Molimo braću članove, da se pozovu kod odgovoru na broj dopisa i da prilože marku

1 »Veće od bratstva jest identitet i ostva- i ivanjc »Ja« kao jedno. Ako uhvatimo po­gled na tu ljepotu i visoku koncepciju, ve­ličinu jedinstva, u kojem je iščezlo »ja« i moje«. Hi« i »tvoje«, u kojem smo svi jedan

tivot, to će uzdignuti cijelu prirodu spram Božanstva; i oni što mogu vidjeti toliko t-ožanstva; i oni što mogu vidjeti kako je to jedinstveno lijepo, su toliko bliže ostva­rivanju Ljepote koja je Bog.

Annic Bcsant (iz uvoda »Yoga« 1908).

Ovogodišnji Teozofski Kongres Evropske

Fereracije biće u Londonu od 18 — 23. ju­na zajedno sa Glavnom Skupštinom britan-

ssp Sekcije.

Pobliže informacije daje glavni Sekrr

za odgovor, te 50 para svakom čeku (u g i tonu).

s. V. M., tajnik .1. T. I).

ObjavaKnjiga C. W. I.eadbeaber: Vidovitost,

prevedena je na hrvatski i gotova za tisak;

ali treba za izdavanje njeno novaca. Cijena

knjizi biće 10—15 din. Molimo one, koji

hoće da nas pomognu, da se pretplate sa 20

din., za to će dobiti 2 knjige; jednu mogu

piodati ili pokloniti. Tko hoće pomoći ne­

ka se javi kartom, da mu pošaljemo ček. 0 odazivu će ovisiti, kada će knjiga izaći.

Predsjednik Krugu Istine;

V. Majrerhoffer.

Čist život, otvoren um, čisto srce, mar­ni intelekt, otvorena, duhovna koncepciju, bratstvo za sve, spremnost dati i primati savjet i poduku, hrabro podnašanje lične nepravde, hrabro naglašivanjc svojih prin­cipa, junačka odbrana onih koje se krivo na­pada, stalan pogled spram ideala čovječje ga napretka i savršenosti što je sveta zna nost opisuje — ovo su zlatne stube preko kojih se mora da popne učenik u Hram hoianske Mudrosti.

II. P. Hlavatsk.v.

tar, Prof. Jelisava Vavra, Zagreb, Ilica 37 drugi kat.

I* zadnji čas stigla je vijest, da će g. Krishnamurti održati javno predavanje u Wlenu-u 22. aprila.

„Teozofija“ izlazi svaki drugi mjesec - Godišnja pretplata iznosi Dinara 42 Vlasnik i izdavač: Jugoslavensko Teozofsko Društvo, Zagreb Odgovorni urednik: Dipl. Ing. Božidar Prikril, Zagreb, Vinkovičeva ulica •>. Tisak

štamparije „Ekspres“ (D. Brečević), Zagreb, Medtiličeva ulica 10.

112 \ Teozofsko U ru š i no

Teozofsko društvoPredsjednik: Dr Annie Besa Tajnik: Ernest Wood, prof.

I'rSekcija.

1. Sjevernu Amerika:2. Engleska:

• !i. Indija:ft. Australija:5. Švedska:ti. Nova Zelaudiju:7. Nizozemsku:X. Francestia:0. Italija:

10. Njemačka I i . Kuba:12. Madžarska i:i. Finska:11. Rusija:*15. Ceskoslovaćka:16. Južna Afrika:

nt.

2ft. Egipat:25. Danska:2«. Irska:27. Mexico:28. Canada:2.9. Argentina:30. Čile:31. Draži I i ja:32. Bugarska:33. Islandija:34. Spanija:35. Portugal:36. Wales:87. Poljska:38. Urugvaj:39. Porto Riko:40. Roumania:

Potprftlsjednik: A. I’. Warrington. Blagajnik : A. Schwarz.

Isjedmikov mjesečnik : The Theosophist.

17. Škotska:18. Svajcarska:19. Belgija:20. Neth. East Indies:21. Burma:22. Austrija:23. Norveška:

i i . Jugoslavija:42. Ceylon :43. lirika:i i . Centralna Amerika: 45. Central South Afrika: Í6. Paraguay :

47. Kina:i X. '¿Busi izvan Rusije.

Mr. L. W. Rogers-Wheaton, Illinois. I . S. A. Mrs. Jackson 45 Lancaster Gate London \Y Mr. I). K. Tolàng T. S.. Benares City.Mr. Harold Morton 2!) Bligh Street, Syncdy,

\N. S. W. Stockholm.

X.

Ostermalmsgatan 75.371 Qeen Street, Auckland.

Tolstraat 156. Amsterdam 1 Square Rapp, Paris VII.

109 via Masaccio, Florence 22.2.

ihana.

Froken Linda Fdstrom Mr. William Crawford dr. J. I. von der Leeuw Monsieur Charles Blech Donna Luisa GamberiniHerr Dr. Johannes M. Yerweyen, Bonn, Behringstr.Mr. José Ramon Villa Kerdc Apartado 365, Il ¡Mis. K. de Rathonyi, 20 Delihal) u. Budapest I.Dr. John Sonk Kansakoulukatu <S. Helsingsfors.Madame A. Kamensky 2. Ft. Chcrbuliez Geneva.Josef Skuta Kitmcicky 290. Mor.. Ostrava (iehoslovacka.Ni is. M. Mnrchie 340 l.ongmarkct Street Pietermaritzburg.

Natal. South Africa.Mr. John P. Allan, 23 Great King Street, Edinburgh.Mine Louisa Huilier, 15. Rue St. Jean, Genova.Mous. Gaston Polak 51 Rue de Commerce Bruxelles.A. J. H. van Leeuwen Daeosta Hiv. 14, Bandoeng, Java.N. A. Naganathan 102, 40 th Street, East Rangoon.H. Fritz Schleifer Theresianumgasse t2, Wien IY. llerr Julius Michelsen, Bakkcgt, 23. ("II). Tnng. Munkedainsvvu,

Oslo.O. Box 240 Cairo.

CI. Kongevej 103. Copenhagen, A'.16 South Frederic Street, Dublin.

P. O. Box 3014. Mexico Cyty.26 W Glcn Av. Toronto 12.Sarmiento 1232, Mendoza.

Casilla de Correo 548 Valparaiso,Mr. Caio Lustosa LemOs, Rua 7 de Settembro, Nr. 209 3° andar.Nikola Nankoff Vitaka 3 3e T. ST. 369 Sofija.Mrs Kristin Hatthiasson, Iivgolfsstr, 22, Reykjavik.Ester Nicolau — Claris 14., Barcelona.A. R. Silva Junior — Av. Almirante 58 Reis IE Lisbon. Conu. Peter Freeman — 3 Rectory Road, Penarth.Mme W. Wrzesniewska — Krucza lit. 23 m. 11 Warszawa.A. Castells Carafi — Casilla Correo 595, Montevideo.Francisco Vincenty — P. 0. Box 85. San Juan, Porto Rico. Mine. Helene Romniciano. e/o Mme Zoe Pallade Str.

Labirintn., No 62, Büeuresti.Miss Prof. Jelisava Yavra, Iliea 37. Zagreb.Mrs. EL Lourensz 14 Stubbs PL, Bamhalapitiya. Colombo. Mr Cimon Prinaris, Homer Str. No 20 Atena.Señor Mariano L. Coronado, Apartado 568, San José, CostaHica A. Sidney Ransom P. O. Box 863, Johannesburg.Signor José Marsal. Independencia National, N. 485, Casila

t 1 Correo 33.Mr. M. Mamuk P. O. Box 632, Hung Kong, China.Mme Dr Ann Kamensky. 2. Rue de Cherhuliez. Geneve.

.1. H. Perez Esq. P. Mr. 11. O. Sverrild T. Kennedy Esq.Ad de la Pena Gil A. E. S. Smythe Es. Dr C. A. Stoppel - Armando Hamel

vT