GODINA IX. BROJ 3 - hzz.hr · elektroenergetika i elektronika, trgovina itd. Najmanji opseg ranijeg Najmanji opseg ranijeg zapošljavanja imali su muškarci koji su završili nautički,

ZAGREB

2007.

3

GODINA IX.

BROJ

Birotisak d.o.o.Vrandučka 44, Zagreb

Ankica Paun Jarallah

5

292Stopa zaposlenosti prema obrazovnom programui drugim obilježjima

Zapošljavanje prema obrazovnom programui drugim obilježjima

1.1

Jedan od mogućih pokazatelja zapošljavanja nezaposlenih osoba je udio brojazaposlenih tijekom prvih šest mjeseci nakon prijave u evidenciju nezaposlenih uukupnom broju prijavljenih tijekom nekog razdoblja. Tako sljedeća slikaprikazuje udio zaposlenih u prvih šest mjeseci nakon prijave u ukupnom brojuprijavljenih na evidenciju nezaposlenih u 2006. godini prema razini završenogobrazovnog programa i prema spolu. Drugim riječima, prikazan je relativniopseg ranijeg zapošljavanja prema razini obrazovnog programa. Opseg ranijegzapošljavanja muškaraca iznosio je 15,2 posto za osobe bez škole, 20 posto zaosobe s nezavršenom osnovnom školom, 30,3 posto za osobe sa završenomosnovnom školom, 37,3 posto za osobe sa srednjom školom (uključujućiobrazovanje ili obuku nakon srednje škole), te 40 posto za osobe s višom ilivisokom školom. Što se tiče žena, opseg ranijeg zapošljavanja iznosio je 9,4posto za osobe bez škole, 20,1 posto za osobe s nezavršenom osnovnomškolom, 28,7 posto za osobe sa završenom osnovnom školom, 34,4 posto zaosobe sa srednjom školom, te 49,5 posto za osobe s višom ili visokom školom.

Zapošljavanje prema razini obrazovnog programa, te spolu i dobi

Zapošljavanje prema obrazovnom programui drugim obilježjima

Slika 1.1

Opseg ranijegzapošljavanjaprema raziniobrazovnogprograma i spolu

5

Izvor: HZZ; autorovi izračuni (dalje: a).

0

10

20

30

40

50

Bez škole Nezavršenaosnovna

škola

Osnovnaškola

Srednjaškola

Viša ilivisoka škola

Za

po

sle

niu

prv

ih6

mj.

(%) Muškarci

Žene

Odnos između razine obrazovnog programa i opsega ranijeg zapošljavanja,dakle, prilično je jasan – viša razina obrazovnog programa uglavnom jepovezana s većim opsegom odnosno većom vjerojatnosti ranijeg zapošljavanja.

Podatke o opsegu ranijeg zapošljavanja osoba sa završenom srednjom školompotrebno je prikazati prema vrsti škole. Stoga je u sljedećoj tablici prikazanopseg ranijeg zapošljavanja osoba sa završenom trogodišnjom strukovnomškolom, četvorogodišnjom strukovnom školom, te gimnazijom prema spolu idobi. Uočljivo je da je opseg ranijeg zapošljavanja veći u osoba sa završenimtrogodišnjim strukovnim obrazovanjem, osobito u muškaraca. Međutim, opsegranijeg zapošljavanja osoba sa završenom gimnazijom još je niži – čak niži i odopsega ranijeg zapošljavanja osoba s osnovnim obrazovanjem. Takav nalaznije neočekivan budući da gimnazijsko obrazovanje polaznicima ne donosi

Tablica 1.1.1

Opseg ranijegzapošljavanja

osoba sasrednjom školom

strukovna znanja i vještine. Osim toga, izgleda da i neke četvorogodišnjestrukovne škole više služe pripremi za nastavak školovanja nego što pružajustrukovna znanja i vještine koja se mogu upotrijebiti na tržištu rada.

6

Zaposleni u prvih 6 mjeseci (%)

Ukupno Mlađi od 30 godinaSrednja škola

Muškarci Žene Muškarci Žene

3-godišnja strukovna 40,6 36,0 45,4 37,5

4-godišnja strukovna 36,3 34,9 38,2 36,6

Gimnazija 23,8 26,0 25,2 25,9

Sljedeća tablica prikazuje opseg ranijeg zapošljavanja osoba koje su završilestručni dodiplomski studij (višu školu, prvi stupanj fakulteta) i sveučilišni studij(fakultet, akademiju). U muškaraca je opseg ranijeg zapošljavanja znatno veći uosoba sa završenim sveučilišnim studijem nego u osoba sa završenim stručnimstudijem, dok je u žena opseg ranijeg zapošljavanja nešto veći u osoba sazavršenim stručnim studijem nego u osoba sa završenim sveučilišnim studijem.Prilikom tumačenja spomenutih podataka potrebno je imati na umu da je riječ oosobama koje su se prijavile na evidenciju nezaposlenih, te da izmeđupromatranih skupina mogu postojati značajne razlike u prijavljivanju.

Izvor: HZZ; a.


Ukupno Mlađi od 30 godinaDodiplomski

studijMuškarci Žene Muškarci Žene

Stručni 35,0 51,1 42,1 54,4

Sveučilišni 43,4 48,4 50,7 52,1

Izvor: HZZ; a.

1.2

Količina i vrsta znanja i vještina stečenih školovanjem vjerojatno najsnažnijeutječu na položaj na tržištu rada osoba mlađe dobi. Stoga je uprikazan relativni opseg ranijeg zapošljavanja muških osoba mlađe dobi (manjeod 30 godina) sa završenom trogodišnjom strukovnom školom premapojedinačnom obrazovnom programu. Odabrani su obrazovni programi s višeod 60 novoprijavljenih u 2006. godini.

Najveći opseg ranijeg zapošljavanja imale su muške osobe koje su završilesljedeće obrazovne programe: kovinotokar, pekar, bravar, ratar, strojobravar,stolar, soboslikar ličilac, plinoinstalater, telekomunikacijski monter, vozačmotornih vozila itd. Najmanji opseg ranijeg zapošljavanja imali su grafičarpripreme, fotograf, brodomehaničar, grafičar tiska, frizer itd.

Što se tiče ženskih osoba mlađe dobi, najveći opseg zapošljavanja imale suosobe koje su završile sljedeće programe: konfekcionar, kuhar, rukovateljprehrambenim strojevima, krojač industrijski i vrtlar, a najmanji ratar, voćar-vinogradar-vinar, pekar itd.

Prilikom tumačenja navedenih podataka potrebno je imati na umu da je uvelikome dijelu riječ o obrazovnim programima u kojima učenici uspostavljajukontakt s potencijalnim poslodavcima i prije završetka obrazovanja, te da jestoga udio prijavljenih na evidenciju nezaposlenih nakon završetka školovanjavjerojatno manji nego u drugih vrsta programa.

Zapošljavanje mlađih osoba sa srednjom školom

tablici 1.2.1

Tablica 1.1.2


osoba s višom ilivisokom školom

7

Tablica 1.2.1

Opseg ranijegzapošljavanjamuškaracamlađe dobis trogodišnjomškolom

Obrazovni program/smjerNovo-

prijavljeniZaposleni

u 6 mj.Omjer

(%)

Automehaničar 3168 1379 43,5

Konobar 2511 1125 44,8

Kuhar 1839 828 45,0

Prodavač 1147 496 43,2

Vozač motornih vozila 1033 519 50,2

Autoelektričar 886 372 42,0

Elektromehaničar 869 409 47,1

Vodoinstalater 836 379 45,3

Autolimar 827 347 42,0

Elektroinstalater 660 334 50,6

Instalater grijanja i klimatizacije 606 253 41,7

Strojobravar 567 309 54,5

Stolar 487 259 53,2

Tokar 413 210 50,8

Elektroničar mehaničar 406 185 45,6

Mesar 406 195 48,0

Plinoinstalater 385 197 51,2

Vozač 341 141 41,3

Stolar modelar 304 138 45,4

Keramičar oblagač 276 107 38,8

Ličilac soboslikar 271 117 43,2

Bravar 252 145 57,5

Mehaničar poljoprivredne mehanizacije 222 98 44,1

Zidar 204 101 49,5

Frizer 184 66 35,9

Industrijski mehaničar 183 89 48,6

Elektromonter 164 72 43,9

Pekar 163 94 57,7

Mehaničar poljoprivrednih strojeva 160 77 48,1

Autolakirer 159 63 39,6

Elektroničar 157 70 44,6

Rukovatelj samohodnih građ. strojeva 141 66 46,8

Fotograf 128 34 26,6

Telekomunikacijski monter 127 64 50,4

Brodomehaničar 96 28 29,2

Kovinotokar 87 53 60,9

Alatničar 81 40 49,4

Finomehaničar 77 35 45,5

Grafičar tiska 75 24 32,0

Tapetar 73 34 46,6

Soboslikar ličilac 67 35 52,2

Tehnički crtač 63 24 38,1

Izvor: HZZ; a.



u 6 mj.Omjer

(%)

U prikazan je relativni opseg ranijeg zapošljavanja muških osobamlađe dobi sa završenom četvorogodišnjom strukovnom školom premaobrazovnom programu. Kao i prethodno, prikazani su obrazovni programi s višeod 60 novoprijavljenih u 2006. godini.

Najveći opseg ranijeg zapošljavanja imale su muške osobe koje su završilesljedeće programe: šumarski tehničar, drvodjelski tehničar, prehrambenitehničar, poljoprivredni tehničar opći, strojarski tehničar, tehničar zatelekomunikacije itd. Najmanji opseg ranijeg zapošljavanja imale su muškeosobe koje su završile sljedeće programe: pomorski nautičar, zubotehničar,tehničar za brodostrojarstvo, zdravstveno laboratorijski tehničar, građevinskitehničar niskogradnja, upravni referent, fizioterapeutski tehničar itd. Premda jena temelju iznesenih podataka teško donijeti neki opći zaključak, izgleda da setehničari u zdravstvu teže odnosno sporije zapošljavanju od ostalih zvanja naovoj razini obrazovanosti.

Što se tiče ženskih osoba mlađe dobi sa četvorogodišnjom strukovnom školom,najveći opseg ranijeg zapošljavanja imale su osobe koje su završile sljedećeprograme: farmaceutski tehničar, tehničar za računalstvo, tekstilni tehničar,sanitarni tehničar, prehrambeni tehničar, tehničar za željeznički promet, dizajnertekstila, kulturno umjetnički organizator itd. Najmanji opseg ranijegzapošljavanja imale su ženske osobe koje su završile sljedeće programe:grafički tehničar, špeditersko-agencijski tehničar, zubotehničar, poljoprivrednitehničar biljne proizvodnje, tehničar unutarnjeg transporta, građevinski tehničarniskogradnja, primalja, upravni referent itd.

tablici 1.2.3

8

Tablica 1.2.2


žena mlađe dobis trogodišnjom

školom

Prodavač 4594 1788 38,9

Frizer 3177 1176 37,0

Krojač 1864 629 33,7

Kuhar 1542 662 42,9

Konobar 1035 411 39,7

Krojač krzna i kože 630 206 32,7

Cvjećar 479 169 35,3

Fotograf 337 109 32,3

Kozmetičar 247 97 39,3

Laborant kemijski 229 69 30,1

Slastičar 212 84 39,6

Pediker 165 58 35,2

Pekar 142 41 28,9

Rukovatelj prehrambenim strojevima 132 56 42,4

Konditor 118 46 39,0

Krojač industrijski 111 46 41,4

Ratar 85 15 17,6

Konfekcionar 73 35 47,9

Mesar 68 23 33,8

Vrtlar 67 27 40,3


Voćar-vinogradar-vinar 65 18 27,7

Kožar 63 21 33,3

Izvor: HZZ; a.

9

Tablica 1.2.3

Opseg ranijegzapošljavanjamuškaracamlađe dobisa 4-godišnjomškolom



u 6 mj.Omjer

(%)

Izvor: HZZ; a.

Elektrotehničar 1854 729 39,3

Ekonomija 1547 497 32,1

Strojarski tehničar 1125 492 43,7

Hotelijersko turistički tehničar 918 339 36,9

Komercijalni 822 297 36,1

Tehničar za elektroniku 707 294 41,6

Tehničar cestovnog prometa 632 272 43,0

Tehničar za računalstvo 543 216 39,8

Šumarski tehničar 476 242 50,8

Medicinski tehničar 465 168 36,1

Građevinski tehničar visokogradnja 415 172 41,4

Tehničar za elektrostrojarstvo 345 146 42,3

Poljoprivredni tehničar opći 331 148 44,7

Veterinarski tehničar 323 125 38,7

Pomorski nautičar 272 63 23,2

Računalni tehničar u strojarstvu 211 65 30,8

Tehničar za mehatroniku 204 84 41,2

Elektrotehničar elektroenergetika 187 72 38,5

Upravni referent 183 52 28,4

Grafički tehničar 182 74 40,7

Prehrambeni tehničar 168 80 47,6

Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut 138 47 34,1

Fizioterapeutski tehničar 129 39 30,2

Tehničar za brodostrojarstvo 127 31 24,4

Geodetski tehničar 123 44 35,8

Tehničar za vozila 121 52 43,0

Tehničar za elektroenergetiku 112 48 42,9

Građevinski tehničar 103 32 31,1

Drvodjelski tehničar 99 48 48,5

Tehničar za telekomunikacije 97 42 43,3

Tehničar pt prometa 96 35 36,5

Kemijski tehničar 83 29 34,9

Građevinski tehničar niskogradnja 82 23 28,0

Špeditersko agencijski tehničar 81 33 40,7

Administrativni tajnik 79 24 30,4

Tehničar za željeznički promet 79 24 30,4

Zubotehničar 77 18 23,4

Grafički tehničar tiska 66 25 37,9

Hotelijer 63 26 41,3

Zdravstveno laboratorijski tehničar 61 15 24,6

10

Tablica 1.2.4


žena mlađe dobisa 4-godišnjom

školom



u 6 mj.Omjer

(%)

Izvor: HZZ; a.

Ekonomija 4950 1692 34,2

Medicinska sestra 2331 878 37,7






Odjevni tehničar 556 230 41,4




Fizioterapeutski tehničar 318 102 32,1




Farmaceutski tehničar 253 133 52,6

Tehničar pt prometa 249 96 38,6


Primalja 196 62 31,6



Dizajner odjeće 138 53 38,4

Kulturnoumjetnički organizator 129 55 42,6

Špeditersko agencijski tehničar 129 33 25,6

Poljoprivredni tehničar vrtlar 122 43 35,2

Ekološki tehničar 117 46 39,3

Ekonomski stručni radnik 114 38 33,3

Sanitarni tehničar 96 44 45,8

Tehničar za željeznički promet 94 41 43,6

Dizajner tekstila 88 38 43,2

Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje 79 22 27,8

Hotelijer 74 25 33,8

Prodavač 72 27 37,5

Tehničar za računalstvo 71 33 46,5

Grafički dizajner 68 12 17,6


Tekstilni tehničar 67 31 46,3

Geodetski tehničar 64 27 42,2


Tehničar unutarnjeg transporta 61 18 29,5

11

1.3

U sljedećoj tablici prikazan je opseg ranijeg zapošljavanja muškaraca mlađedobi sa završenim dodiplomskim stručnim studijem. Odabrani su obrazovniprogrami s najmanje 25 novoprijavljenih u 2006. godini. Najveći opseg ranijegzapošljavanja imali su muškarci koje su završili programe sljedećeg smjera:građevinski opći, učiteljstvo, strojarstvo, elektrotehnika, brodskaelektroenergetika i elektronika, trgovina itd. Najmanji opseg ranijegzapošljavanja imali su muškarci koji su završili nautički, upravno pravni iradiološki smjer, te brodostrojarstvo. Prilikom tumačenja spomenutih podatakapotrebno je imati na umu da se oni temelje na prijavljenom zapošljavanju osobakoje su prethodno bile prijavljene kao nezaposlene. Vrlo je vjerojatno da seznačajan dio osoba sa višim ili visokim obrazovanjem, osobito muških, neprijavljuje na evidenciju nezaposlenih nakon završetka obrazovanja iliprethodnog zaposlenja.

Zapošljavanje mlađih osoba s višom ili visokom školom

Što se tiče ženskih osoba mlađe dobi sa završenim stručnim studijem, najvećiopseg ranijeg zapošljavanja imale su osobe koje su završile učiteljski smjer, terazrednu nastavu i predškolski odgoj. Najmanji opseg ranijeg zapošljavanjaimale su ženske osobe koje su završile komercijalno poslovanje, modni dizajn,radiološki smjer, te turizam i ugostiteljstvo. Potrebno je napomenuti da relativnovelik opseg ranijeg zapošljavanja ženskih osoba koje su završile programeodgojno-obrazovnog smjera možda odražavaju neka specifična institucionalnaobilježja obrazovnog sustava odnosno prakse zapošljavanja u njemu.

Tablica 1.3.1

Opseg ranijegzapošljavanjamuškaracamlađe dobisa završenimstručnim studijem



u 6 mj.Omjer

(%)

Elektrotehnika 182 102 56,0

Ekonomika 131 56 42,7

Ekonomist 74 26 35,1

Nautički 73 10 13,7

Građevinski opći 70 49 70,0

Poslovna informatika 68 29 42,6

Upravno pravni 65 13 20,0

Inž. prometa – cestovni smjer 63 22 34,9

Fizikalna terapija 62 23 37,1

Informatički dizajn 57 22 38,6

Strojarstvo 57 34 59,6

Radiološki 51 15 29,4

Kriminalist 50 18 36,0

Trgovina 37 17 45,9

Inž. prometa – telekom. smjera 35 16 45,7

Brodostrojarstvo 33 7 21,2

Učiteljski 33 22 66,7

Brodska elektroenergetika i elektronika 27 14 51,9

Organizacija tržišnog poslovanja 26 8 30,8

Menadžment turizam 25 10 40,0

Izvor: HZZ; a. Napomena: programi klasificirani kao „ekonomika“ i kao „ekonomist“ vjerojatno imajumeđusobno vrlo sličan sadržaj. Potrebno je poboljšati konzistentnost klasificiranja prema nazivlju.

12

U sljedećoj tablici prikazan je opseg ranijeg zapošljavanja muškaraca mlađedobi koji su završili dodiplomski sveučilišni studij. Prikazani su obrazovniprogrami s više od 20 novoprijavljenih u 2006. godini. Najveći opseg ranijegzapošljavanja imali su muškarci koji su završili informatiku, veterinarstvo,računalstvo, građevinarstvo, strojarstvo, elektrotehniku i arhitekturu. Najmanjiopseg ranijeg zapošljavanja imali su muškarci koji su završili nautički i općipolicijski smjer, te novinarstvo i politologiju. Ponovno je potrebno napomenuti dase spomenuti nalazi odnose samo na prijavljeno zapošljavanje osoba koje suprethodno bile prijavljene kao nezaposlene.

Što se tiče mladih žena koje su završile dodiplomski sveučilišni studij, najvećiopseg ranijeg zapošljavanja među programima s više od 30 novoprijavljenihimale su osobe koje su završile sveučilišni studij sljedećeg smjera:farmaceutski, matematika i informatika, hrvatski jezik i književnost, geografija,arhitektura, te strani jezici. Među programima s najmanjim opsegom ranijegzapošljavanja nalazili su se politologija, novinarstvo i komunikologija, te općipolicijski smjer, veterinarstvo i likovna kultura. Treba ponoviti da prisutnostprograma obrazovnog smjera među programima s najvećim opsegom ranijegzapošljavanja može upućivati na neke institucionalne specifičnosti obrazovnogsustava u pogledu zapošljavanja.

Tablica 1.3.2


žena mlađe dobisa završenim

stručnim studijem



u 6 mj.Omjer

(%)

Izvor: HZZ; a.

Predškolski odgoj 1295 716 55,3

Učiteljski 1014 799 78,8


Razredna nastava 326 256 78,5




Viša medicinska sestra 88 44 50,0

Medicinsko laboratorijski 81 30 37,0


Organizacija tržišnog poslovanja 70 25 35,7

Trgovina 68 25 36,8

Turizam i ugostiteljstvo 56 19 33,9

Radiološki 53 16 30,2

Poljoprivreda opći 50 24 48,0

Sanitarni 50 22 44,0

Menadžment hotelski 40 21 52,5

Turizam 40 18 45,0

Radna terapija 37 15 40,5

Poslovna informatika 36 14 38,9

Računovodstvo i poslovne financije 34 12 35,3

Kriminalist 33 18 54,5

Modni dizajn 33 9 27,3

Komercijalno poslovanje 30 6 20,0

Unutrašnjetrgovinsko poslovanje 28 11 39,3

13

Unatoč nužnom oprezu prilikom tumačenja navedenih podataka zbog činjeniceda se oni temelje na prijavljenom zapošljavanju osoba koje su se prethodnoprijavile na evidenciju nezaposlenih, te da se vjerojatno značajan broj osobanakon završetka studija uopće ne prijavljuje na evidenciju nezaposlenih, možese zaključiti da se među muškarcima koji se relativno najbrže zapošljavajunalaze, između ostalih, osobe koje su završile informatiku, računalstvo,elektrotehniku, strojarstvo, građevinarstvo i arhitekturu, te veterinarstvo, a međuženama osobe koje su završile programe odgojno-obrazovnog smjera, zatimstrane jezike, te farmaciju i arhitekturu.

Tablica 1.3.3

Opseg ranijegzapošljavanjamuškaracamlađe dobisa završenimsveuč. studijem



u 6 mj.Omjer

(%)

Izvor: HZZ; a.

Ekonomija 343 156 45,5

Pravo 271 119 43,9

Opća medicina 210 114 54,3


Fizička kultura 120 59 49,2

Cestovni promet 113 39 34,5

Financije 85 45 52,9

Pt promet 77 35 45,5

Povijest 68 30 44,1

Šumarstvo 68 39 57,4

Građevinarstvo 60 46 76,7

Stomatologija 58 32 55,2

Menadžment 56 28 50,0


Menadžment u hotelijerstvu 45 15 33,3

Marketing 42 18 42,9

Informatika 39 31 79,5

Veterinarski 36 28 77,8

Opći policijski 35 9 25,7

Novinarstvo 31 8 25,8

Računarstvo 31 24 77,4

Ekonomika turizma i ugostiteljstva 30 18 60,0

Industrijska elektronika 29 19 65,5

Elektronika 28 17 60,7

Politologija 27 7 25,9

Turizam 26 10 38,5

Aeronautika 25 9 36,0

Nautički 24 5 20,8

Arhitektura 23 17 73,9

Grafička tehnologija 21 10 47,6

14

Tablica 1.3.4


žena mlađe dobisa završenim

sveuč. studijem



u 6 mj.Omjer

(%)

Izvor: HZZ; a.


Pravo 625 268 42,9


Hrvatski jezik i književnost 268 184 68,7

Menadžment u hotelijerstvu 156 76 48,7

Financije 153 74 48,4


Povijest 132 77 58,3

Menadžment 129 65 50,4

Biologija kemija 123 81 65,9

Psihologija 115 56 48,7

Engleski 110 72 65,5




Socijalni rad 85 36 42,4


Farmaceutski 77 68 88,3

Turizam 74 35 47,3

Hrvatski 71 44 62,0

Sociologija 66 30 45,5

Talijanski 61 44 72,1


Prehrambeni 54 34 63,0

Hrvatski engleski 51 34 66,7

Grafička tehnologija 51 26 51,0

Knjižničarstvo hrvatski jezik književnost 47 37 78,7

Likovna kultura 47 18 38,3

Sveučilišni studij turizma 46 27 58,7

Komunikologija 45 16 35,6

Geografija 43 32 74,4

Financije bankarstvo 43 21 48,8

Arhitektura 42 31 73,8

Financije računovodstvo 42 18 42,9


Kemija pmf 39 20 51,3

Poslovna ekonomija 38 26 68,4

Matematika informatika 37 31 83,8

Biokemijsko inženjerstvo 37 16 43,2

Pedagogija 36 21 58,3

Opći policijski 36 9 25,0

Njemački 33 24 72,7

15

1.4

Na prikazan je opseg ranijeg zapošljavanja muškaraca i ženanovoprijavljenih na evidenciju nezaposlenih u 2005. i 2006. godini koji su završilidodiplomski sveučilišni studij prava, prema dobi. Uočljivo je da opseg ranijegzapošljavanja opada s dobi u oba spola. Tako se u muškaraca udio zaposlenih uprvih šest mjeseci nakon prijave smanuje s 41,6 posto u mlađih od 30 godina na33,2 posto u starih između od 30 do 39 godina, te na 19,6 posto u starih od 40 do49 godina. U žena koje su završile pravo opseg ranijeg zapošljavanja smanjujese s 43,9 posto u mlađih od 30 godina na 31,6 posto u starih od 30 do 39 godina,te na 25 posto u starih od 40 do 49 godina.

Zapošljavanje osoba s visokom školom nekih smjerovaprema spolu i dobi

slici 1.4.1

Slika 1.4.1

Opseg ranijegzapošljavanjadipl. pravnikaprema spolui dobi

Na sljedećoj slici prikazan je opseg ranijeg zapošljavanja nezaposlenih osobasa završenim dodiplomskim studijem ekonomije. Opseg ranijeg zapošljavanjatakođer opada s dobi. Udio muškaraca zaposlenih u prvih 6 mjeseci nakonprijave iznosio je 43,6 posto za stare do 29 godina, 38,3 posto za stare od 30 do39 godina, 22,2 posto za stare od 40 do 49 godina, te 18,9 posto za stare od 50

Slika 1.4.2

Opseg ranijegzapošljavanjadipl. ekonomistaprema spolui dobi

0

10

20

30

40

50

<30 30-39 40-49 50-59

Za

po

sle

niu

6m

j.(%

)

Muškarci

Žene

0

10

20

30

40

50

<30 30-39 40-49 50-59

Za

po

sle

niu

6m

j.(%

)

Muškarci

Žene

Izvor: HZZ; a.

Izvor: HZZ; a.

16

do 59 godina. Što se tiče žena, opseg ranijeg zapošljavanja iznosio je 47,9 postoza osobe mlađe od 30 godina, 37,1 posto za stare od 30 do 39 godina, 29,1posto za stare od 40 do 49 godina, te 13,5 posto za stare od 50 do 59 godina.

Sljedeća slika prikazuje opseg ranijeg zapošljavanja diplomiranih inženjeraelektrotehnike prema dobi. Prikazani podaci odnose se samo na muškarce jer jebroj žena sa završenim spomenutim studijem vrlo mali. Opseg ranijegzapošljavanja iznosio je 69,3 posto za muškarce mlađe od 30 godina, 61,4 po toza stare od 30 do 39 godina, 30,9 posto za stare od 40 do 49 godina, te samo 20posto za stare od 50 do 59 godina.

s

Slika 1.4.3

Opseg ranijegzapošljavanjadipl. inženjeraelektrotehnikemuškog spola

prema dobi

Prilikom tumačenja spomenutih podataka treba imati na umu mogućnost da seosobe različite dobi koje se prijavljuju na evidenciju nezaposlenih razlikuju i ponekim drugim obilježjima premda imaju završenu istu školu. Moguće je,primjerice, da starije osobe koje dospijevaju na evidenciju nezaposlenih nisuistih ili sličnih obilježja kao njihovi vršnjaci koji su zaposleni, dok je u osobamlađe dobi takva razlika zacijelo manja jer se velik broj prijavljuje na evidencijunezaposlenih nakon završetka studija ili nakon prvog zaposlenja. Drugimriječima, moguće je da su mlađe osobe na evidenciji nezaposlenih bližeprosječnoj osobi iste završene škole i dobi nego starije osobe. S druge strane,brže zapošljavanje mlađih osoba može odražavati i preferencije poslodavaca.

Prethodna tri obrazovna programa poslužila su kao primjeri razlika u opseguranijeg zapošljavanja između dobnih skupina sa završenim istim obrazovnimprogramom. Izabrani su programi visokih škola s najvećim brojemnovoprijavljenih na temelju činjenice da visoko obrazovanje najsnažnije utječena zapošljavanje. Unatoč tome, uočene su značajne razlike u zapošljavanjuizmeđu dobnih skupina – osobe srednje odnosno starije dobi znatno se sporijezapošljavaju od osoba mlađe dobi. Nastavak sadrži cjelovitiji prikaz opsegaranijeg zapošljavanja osoba srednje dobi prema pojedinačnom obrazovnomprogramu na razini srednje, više i visoke škole.

Izvor: HZZ; a.

0

10

20

30

40

50

60

70

<30 30-39 40-49 50-59

Za

po

sle

niu

6m

j.(%

)

17

1.5

U prikazan je opseg ranijeg zapošljavanja muških osoba u dobi od30 do 49 godina sa završenom trogodišnjom srednjom školom premaobrazovnom programu. Izabrani su obrazovni programi s 50 i višenovoprijavljenih u 2006. godini. Najveći opseg ranijeg zapošljavanja imali sumuškarci sa završenim školovanjem za mesara, glodača, ratara, mehaničarapoljoprivredne mehanizacije, bravara i mehaničara poljoprivrednih strojeva.Najmanji opseg ranijeg zapošljavanja imali su muškarci sa završenimškolovanjem za keramičara oblagača, voćara-vinogradara-vinara,vodoinstalatera i automehaničara.

Zapošljavanje osoba srednje dobi sa srednjom školom

tablici 1.5.1

Tablica 1.5.1

Opseg ranijegzapošljavanjamuškaracasrednje dobis trogodišnjomsrednjom školom



u 6 mj.Omjer

(%)

Konobar 1250 490 39,2


Kuhar 639 238 37,2

Automehaničar 638 209 32,8

Prodavač 586 208 35,5

Strojobravar 531 206 38,8

Bravar 463 205 44,3

Tokar 340 138 40,6

Vozač 300 106 35,3

Zidar 273 101 37,0

Elektroinstalater 245 97 39,6

Elektromehaničar 238 92 38,7

Autolimar 216 77 35,6

Stolar modelar 188 62 33,0

Vodoinstalater 172 55 32,0

Stolar 159 61 38,4

Mesar 150 71 47,3

Alatničar 129 53 41,1

Kovinotokar 127 49 38,6

Ratar 110 50 45,5

Autoelektričar 104 37 35,6

Instalater grijanja i klimatizacije 100 33 33,0

Glodač 92 43 46,7

Tesar 80 28 35,0

Mehaničar poljoprivredne mehanizacije 78 35 44,9

Telekomunikacijski monter 74 26 35,1

Mehaničar poljoprivrednih strojeva 73 31 42,5

Ličilac soboslikar 66 24 36,4

Keramičar oblagač 59 15 25,4

Obućar 58 22 37,9

Autolakirer 56 20 35,7

Elektroničar za radio i tv tehniku 52 18 34,6


18

Tablica 1.5.2


žena srednje dobis trogodišnjom

srednjom školom

Sljedeća tablica prikazuje opseg ranijeg zapošljavanja žena srednje dobi sazavršenom trogodišnjom srednjom školom. Najveći opseg ranijeg zapošljavanjaimale su žene srednje dobi koje su završile školu za gumarskog radnika,pletača, slastičara, odjevnog radnika, mljekara i konobara. Najmanji opsegranijeg zapošljavanja imale su žene srednje dobi koje su završile školu zaprelca, tehničkog crtača, administratora, daktilografa, kozmetičara,oplemenjivača tekstila i frizera.

Prilikom tumačenja spomenutih podataka potrebno je imati na umu da je dobpromatranih žena u značajnoj mjeri dob izrazitih obiteljskih obveza. Utjecajobiteljskih okolnosti na vjerojatnost zapošljavanja može umanjiti pouzdanostnavednih pokazatelja, osobito u manje brojnim skupinama. Stoga i pouzdanostrezultata usporedbe može biti manja.



u 6 mj.Omjer

(%)

Prodavač 3027 1048 34,6

Konobar 1242 522 42,0

Kuhar 1002 419 41,8

Konfekcionar 783 286 36,5

Frizer 769 234 30,4

Krojač 692 237 34,2

Kožar 421 140 33,3

Krojač krzna i kože 260 81 31,2

Oplemenjivač tekstila 209 60 28,7

Ratar 194 67 34,5

Prelac 186 45 24,2

Obućar 184 59 32,1


Daktilograf 137 39 28,5

Laborant kemijski 121 38 31,4

Odjevni stručni radnik 114 49 43,0

Vrtlar 102 40 39,2

Kozmetičar 98 28 28,6

Tehnički crtač 97 26 26,8

Galanterist 93 39 41,9

Obućar za izradu gornjišta 92 35 38,0

Slastičar 86 37 43,0

Tkalac 84 31 36,9

Konditor 75 28 37,3

Postolar obućar 70 22 31,4

Mljekar 59 25 42,4

Mesar 58 18 31,0

Gumarski radnik tehnička roba 57 35 61,4

Pletač 57 27 47,4

Stolar 55 22 40,0

Administrator daktilograf 54 15 27,8

Izvor: HZZ; a.

19

Tablica 1.5.3

Opseg ranijegzapošljavanjamuškaracasrednje dobisa 4-godišnjomsrednjom školom

U prikazan je opseg ranijeg zapošljavanja muškaraca srednje dobisa završenom četvorogodišnjom srednjom strukovnom školom. Obuhvaćeni suobrazovni programi s 40 i više novoprijavljenih u 2006. godini. Najveći opsegranijeg zapošljavanja imali su muškarci koji su završili obrazovanje zašumarskog tehničara, konobara, poljoprivrednog tehničara, kuhara,građevinskog tehničara za visokogradnju, te tehničara za elektroniku. Najmanjiopseg ranijeg zapošljavanja imali su muškarci koji su završili školovanje zagrađevinskog tehničara, pomorskog nautičara, tehničara za brodostrojarstvo, tekoji su završili ekonomski smjer. Zanimljivo je da se građevinski tehničar koji jespecijalist za visokogradnju zapošljava razmjerno brzo, dok se građevinskitehničar općeg smjera zapošljava razmjerno sporo. To može biti odraznekonzistentnog klasificiranja, ali može odražavati i potrebe poslodavaca uokolnostima kada mogu birati. Prilikom tumačenja navedenih podataka(uključujući i prethodne) potrebno je imati na umu da početno obrazovanjevjerojatno ima manji utjecaj na položaj osoba srednje dobi na tržištu rada negona položaj osoba mlađe dobi zbog stjecanja radnoga iskustva. Štoviše, radnoiskustvo može biti stečeno i izvan zanimanja za koje se osoba školovala.

tablici 1.5.3



u 6 mj.Omjer

(%)

Izvor: HZZ; a.


Elektrotehničar 567 192 33,9


Elektrotehničar elektroenergetika 203 80 39,4

Pomorski nautičar 188 46 24,5



Konobar 124 60 48,4

Tehničar za brodostrojarstvo 117 31 26,5







Policajac 82 30 36,6

Tehničar za elektroniku 80 35 43,8


Vozač teretnih motornih vozila 74 30 40,5

Vozač cestovnih motornih vozila 71 26 36,6

Šumarski tehničar 70 35 50,0

Medicinski tehničar 66 22 33,3


Kuhar 62 28 45,2


Brodograđevni tehničar 43 14 32,6


Tehničar za telekomunikacije 41 12 29,3

20

Tablica 1.5.4


žena srednje dobisa 4-godišnjom

srednjom školom

Sljedeća tablica prikazuje opseg ranijeg zapošljavanja ženskih osoba srednjedobi sa završenom četvorogodišnjom srednjom strukovnom školom. Odabranisu obrazovni programi sa 60 i više novoprijavljenih u 2006. godini. Najveći opsegranijeg zapošljavanja imale su žene koje su završile školovanje za obućarskogtehničara, poljoprivrednog tehničara vrtlara, drvodjeljskog tehničara, konobara,kuhara i farmaceutskog tehničara. Najmanji opseg ranijeg zapošljavanja imalesu žene koje su završile komercijalni smjer, zatim školovanje za suradnika uindok službi, te za odjevnog stručnog radnika i kulturnoumjetničkogorganizatora.



u 6 mj.Omjer

(%)

Izvor: HZZ; a.

Ekonomija 3348 1089 32,5




Odjevni tehničar 609 213 35,0

Medicinska sestra 448 142 31,7






Prodavač 172 68 39,5


Odjevni stučni radnik 135 36 26,7

Tekstilni tehničar 129 39 30,2


Konobar 120 51 42,5

Kulturnoumjetnički organizator 118 33 28,0

Ekonomski stručni radnik 117 37 31,6

Kuhar 113 47 41,6



Poljoprivredni tehničar vrtlar 100 45 45,0




Suradnik u indok službi 94 24 25,5

Obućarski tehničar 80 37 46,3


Ekonomist računovod.-financ. smjera 78 23 29,5

Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje 73 25 34,2

Kemijsko-tehnološki stručni radnik 73 24 32,9


Farmaceutski tehničar 64 27 42,2


Izvor: HZZ; a.

21

1.6

U prikazan je opseg ranijeg zapošljavanja muškaraca srednje dobi(od 30 do 49 godina) sa završenim dodiplomskim stručnim studijem. Odabranisu programi s 20 i više novoprijavljenih u 2006. godini. Takvih je bilo samo 12.Najveći opseg ranijeg zapošljavanja imali su muškarci koji su završili učiteljskismjer, potom građevinski opći smjer i strojarstvo. Najmanji opseg ranijegzapošljavanja imali su muškarci koji su završili ekonomiju, brodostrojarstvo, tebrodsku elektroenergetiku i elektroniku. Međutim, zbog vrlo malog brojanovoprijavljenih u nekima od navedenih programa, prikazani pokazatelj nijeosobito pouzdan.

Zapošljavanje osoba srednje dobi s višom i visokom školom

tablici 1.6.1

Tablica 1.6.1

Opseg ranijegzapošljavanjamuškaracasrednje dobisa stručnimstudijem



u 6 mj.Omjer

(%)


Nautički 97 25 25,8



Ing. prometa – cestovni smjer 57 17 29,8





Brodska elektroenergetika i elektronika 22 5 22,7

Ekonomist 22 3 13,6

Učitelj 21 21 100,0

U sljedećoj tablici prikazan je opseg ranijeg zapošljavanja ženskih osobasrednje dobi sa završenim stručnim studijem. Prikazani su programi s više od 20



u 6 mj.Omjer

(%)

Predškolski odgoj 590 347 58,8

Učitelj 382 287 75,1

Razredna nastava 363 212 58,4






Turizam i ugostiteljstvo 40 11 27,5

Tekstilno mehanička tehnologija 35 20 57,1

Dizajn tekstila i odjeće 31 9 29,0


Prehrambena tehnologija 26 8 30,8


Komercijalno poslovanje 24 9 37,5

Odjevna tehnologija 22 7 31,8

Tekstilno kemijska tehnologija 21 8 38,1

Izvor: HZZ; a.

Tablica 1.6.2

Opseg ranijegzapošljavanjažena srednjedobi sa stručnimstudijem

Izvor: HZZ; a.



u 6 mj.Omjer

(%)

22

Tablica 1.6.3


muškaracasrednje dobi

sa sveučilišnimstudijem

novoprijavljenih u 2006. godini. Najveći opseg ranijeg zapošljavanja imale sužene srednje dobi koje su završile učiteljski smjer, te predškolski odgoj irazrednu nastavu. Najmanji opseg ranijeg zapošljavanja imale su ženske osobekoje su završile elektrotehniku, turizam i ugostiteljstvo, te dizajn tekstila i odjeće.

U prikazan je opseg ranijeg zapošljavanja muškaraca srednje dobisa završenim dodiplomskim sveučilišnim studijem. Obuhvaćeni su programi s19 i više novoprijavljenih u 2006. godini. Najveći opseg ranijeg zapošljavanjaimali su muškarci koji su završili hrvatski jezik i književnost, elektrotehniku,fizičku kulturu i građevinarstvo. Zanimljivo je da se muškarci sa završenimsveučilišnim studijem elektrotehnike zapošljavaju puno brže od muškaraca sazavršenim stručnim studijem elektrotehnike. Poslodavci vjerojatno zapošljavajumuškarce sa stručnim studijem tek ako ne nalaze kandidate sa sveučilišnimstudijem. Najmanji opseg ranijeg zapošljavanja imali su muškarci koji su završilibrodostrojarstvo, te nautički smjer i cestovni promet.

tablici 1.6.3

Sljedeća tablica prikazuje opseg ranijeg zapošljavanja žena srednje dobi sazavršenim sveučilišnim studijem. Odabrani su programi s 30 i višenovoprijavljenih u 2006. godini. Najveći opseg ranijeg zapošljavanja imale sužene koje su završile povijest, hrvatski jezik, biologiju i kemiju, pedagogiju itd.Najmanji opseg ranijeg zapošljavanja imale su ženske osobe koje su zavšilepolitologiju, novinarstvo i psihologiju, te kemijsku tehnologiju.

Pravo 171 54 31,6




Nautički 50 9 18,0



Cestovni promet 41 8 19,5


Poljoprivreda opći smjer 35 13 37,1

Šumarstvo 31 10 32,3

Ratarstvo 29 13 44,8



Pt promet 24 9 37,5

Povijest 23 8 34,8


Građevinarstvo 20 10 50,0


Izvor: HZZ; a.

23

Tablica 1.6.4

Opseg ranijegzapošljavanjažena srednje dobisa sveučilišnimstudijem



u 6 mj.Omjer

(%)

Izvor: HZZ; a.


Pravo 230 75 32,6



Biologija i kemija 90 61 67,8



Pedagogija 70 47 67,1


Engleski 53 32 60,4

Likovna kultura 51 16 31,4

Hrvatski 47 31 66,0

Vanjska trgovina 46 21 45,7

Talijanski 45 20 44,4

Psihologija 44 11 25,0


Povijest 41 31 75,6

Glazbena kultura 37 18 48,6

Kemijska tehnologija 37 9 24,3

Filozofija 35 11 31,4

Stočarstvo 35 11 31,4

Sociologija 34 14 41,2




Socijalni rad 32 15 46,9

Poljoprivreda opći smjer 30 11 36,7

Prehrambeni 30 13 43,3

1.7

Na prikazan je opseg ranijeg zapošljavanja muškaraca mlađe dobi (do29 godina) koji su završili sveučilišni studij elektrotehnike, računalstva,informatike ili matematike-informatike i koji su se prijavili na evidencijunezaposlenih u 2004., 2005. ili 2006. godini. Riječ je o smjerovima razmjernosrodnog (informatičkog) sadržaja koji su imali relativno najveći opseg ranijegzapošljavanja u 2006. godini. Štoviše, vagani prosjek opsega ranijegzapošljavanja mlađih muškaraca koji su završili spomenute smjerove povećaose sa 61,1 posto u 2004. na 64,2 posto u 2005. godini, a potom na čak 76 posto u2006. godini. Drugim riječima, uočljiv je jasan trend povećavanja brzinezapošljavanja mlađih muškaraca sa završenim studijem spomenutih smjerova.Takvo stanje odnosno kretanje vjerojatno odražava relativno visoku odnosnorastuću potražnju za informatičarima na tržištu rada u posljednjih nekolikogodina.

Zapošljavanje osoba mlađe dobi s visokom školom nekih smjerovatijekom protekle tri godine

slici 1.7.1

24

Slika 1.7.2


muškaracamlađe dobisa studijemekonomije

ili prava

Na sljedećoj slici prikazano je kretanje opsega ranijeg zapošljavanja muškaracamlađe dobi koji su završili sveučilišni studij ekonomije i prava, od 2004. do 2006.godine. Za razliku od prethodnog slučaja, nije uočljiv neki jasan trend kretanjaspomenutog pokazatelja. Opseg ranijeg zapošljavanja mlađih muškaraca kojisu završili ekonomiju smanjio se s 49,1 posto u 2004. godini na 41,3 posto u2005. godini, a potom se povećao na 45,5 posto u 2006. godini. Što se tičemlađih muškaraca koji su završili pravo, opseg njihova zapošljavanja smanjio ses 42,4 posto u 2004. godini na 38,8 posto u 2005. godini, zatim se povećao na43,9 posto u 2006. godini. Za razliku od opsega ranijeg zapošljavanja mlađihmuškaraca koji su završili ekonomiju, opseg ranijeg zapošljavanja mlađihmuškaraca koji su završili pravo na kraju je promatranog razdoblja ipak bio neštoveći nego na početku. Unatoč tome, ne može se donijeti neki čvrsti zaključak otrendu kretanja spomenutih pokazatelja.

30

40

50

60

70

80

2004. 2005. 2006.

Za

po

sle

niu

6m

j.(%

)

30

35

40

45

50

2004. 2005. 2006.

Zaposl

eniu

6m

j.(%

)

Ekonomija

Pravo

Što se tiče žena mlađe dobi, sljedeća slika prikazuje opseg ranijegzapošljavanja ženskih osoba koje su završile sveučilišni studij engleskog jezikaodnosno engleskog i njemačkog jezika i koje su se prijavile na evidencijunezaposlenih od 2004. do 2006. godine. Opseg ranijeg zapošljavanja najprije sepovećao sa 69,8 posto u 2004. na 72,2 posto u 2005. godini, a potom se smanjiona 64,8 posto u 2006. godini. Prilikom tumačenja navedenih podataka treba

Slika 1.7.1


muškaracamlađe dobisa studijem

elektrotehnike,računalstva

ili informatike

Izvor: HZZ; a.

Izvor: HZZ; a.

25

Slika 1.7.3

Opseg ranijegzapošljavanjažena mlađe dobisa studijemengleskog jezika

imati u vidu da zapošljavanje profesora engleskog jezika u obrazovnom sustavuvjerojatno ima neke specifičnosti koje mogu iskriviti sliku o njihovom položaju natržištu rada. Primjerice, nerijetko je riječ o prekidu radnog odnosa krajemškolske godine i ponovnom zapošljavanju početkom sljedeće školske godine. Sdruge strane, u nedostatku završenih studenata neke škole zapošljavajuapsolvente i time „sprječavaju“ njihovu prijavu na evidenciju nezaposlenih pozavršetku studija. Općenito, vrlo je vjerojatno da se značajan broj osoba sazavršenom visokom školom uopće ne prijavljuje na evidenciju nezaposlenih.Indikativno je da se u ovom konkretnom slučaju broj novoprijavljenih značajnosmanjio u 2006. godini. Zbog navedenih je razloga teško izvlačiti pouzdanezaključke o trendu kretanja zapošljavanja mlađih žena koje su završilesveučilišni studij engleskog jezika.

30

35

40

45

50

2004. 2005. 2006.

Za

po

sle

niu

6m

j.(%

)

Na sljedećoj slici prikazan je opseg ranijeg zapošljavanja ženskih osoba mlađedobi koje su završile sveučilišni studij ekonomije ili prava i koje su se prijavile naevidenciju nezaposlenih u 2004., 2005. i 2006. godini. Opseg ranijegzapošljavanja žena mlađe dobi koje su završile ekonomiju izgleda stabilan sblagim trendom povećanja. Spomenuti se pokazatelj povećao sa 46,6 posto u

Izvor: HZZ; a.

Izvor: HZZ; a.

Slika 1.7.4

Opseg ranijegzapošljavanjažena mlađe dobisa studijemekonomijeili prava

30

40

50

60

70

80

2004. 2005. 2006.

Za

po

sle

niu

6m

j.(%

)

Ekonomija

Pravo

26

2004. na 47,4 posto u 2005., te na 48,3 posto u 2006. godini. Opseg ranijegzapošljavanja mlađih žena koje su završile sveučilišni studij prava povećao se s38 posto u 2004. na 44,9 posto u 2005., a potom se nešto smanjio na 42,9 postou 2006. godini. Premda i u ova dva slučaja vrijede prethodna upozorenja, možese zaključiti da je opseg ranijeg zapošljavanja zapošljavanje mlađih žena koje suzavršile ekonomiju bio stabilan u posljednje tri godine i da se blago povećavao,dok se opseg ranijeg zapošljavanja mladih žena koje su završile pravo najprijeznačajno povećao, a potom malo smanjio.

Premda navedeni podaci mogu pružati zanimljiv uvid u kretanje zapošljavanjaprema završenom obrazovnom programu, treba imati na umu da vrijednostivarijabli tijeka općenito nisu stabilne i da stoga nisu pouzdani pokazatelji trenda.

U sljedećoj tablici prikazan je opseg ranijeg zapošljavanja osoba mlađe dobi (do29 godina) koje su završile sveučilišni studij ekonomije ili prava i koje su seprijavile na evidenciju nezaposlenih u 2006. godini u Zagrebu, Splitu, Rijeci iOsijeku. Uočljivo je da postoje značajne razlike između gradova u pogleduzapošljavanja osoba iste dobi, spola i završenog studija, premda navedenepodatke treba uzimati sa zadrškom zbog relativno malog broja prijavljenih. Takoizgleda da se, primjerice, muškarci koji su završili ekonomiju znatno bržezapošljavaju u Rijeci nego u Osijeku i Splitu, te nešto brže nego u Zagrebu.Drugim riječima, relativna potražnja (tj. potražnja s obzirom na ponudu) za(mladim) ekonomistima muškog spola vjerojatno je veća u Rijeci nego u drugimmjestima. To se vjerojatno može objasniti značajnom ulogom Rijeke u ukupnojprijevozničkoj aktivnosti u zemlji, te većim udjelom muškaraca u toj djelatnosti.Razlike u zapošljavanju između žena koje su završile ekonomiju nisu osobitovelike, s izuzetkom Splita u kojem je njihovo zapošljavanje nešto sporije nego udrugim gradovima. Za razliku od toga, osobe oba spola koje su završile pravozapošljavaju se daleko brže u Zagrebu nego u ostalim gradovima. Takav nalaznije neočekivan s obzirom na položaj Zagreba kao upravnog odnosnoadministrativnog središta nacije.

1.8 Zapošljavanje osoba mlađe dobi s visokom školom nekih smjerovau nekim gradovima

Tablica 1.8


osoba mlađe dobisa sveučilišnim

studijem ekonomijeili prava

Što se tiče ostalih smjerova na razini visoke škole, broj novoprijavljenih u 2006.godini u nekim je gradovima bio suviše mali i stoga nepouzdan za pravljenjeusporedbi. Može se, dakle, zaključiti da između pojedinih lokalnih tržišta radapostoje značajne razlike u brzini zapošljavanja osoba iste dobi, spola izavršenog studija. Taj zaključak potrebno je imati u vidu prilikom tumačenjapodataka na razini nacije.


Ekonomija PravoSrednja škola

Muškarci Žene Muškarci Žene

Zagreb 46,3 52,1 66,7 67,7

Split 36,0 42,4 34,0 30,0

Rijeka 52,2 45,5 26,7 34,1

Osijek 36,4 50,0 48,1 30,9

Izvor: HZZ; a.

27

1.9

U prikazan je opseg ranijeg zapošljavanja muškaraca mlađe dobi(do 29 godina) koji su završili neke smjerove trogodišnje srednje škole i koji su seprijavili na evidenciju nezaposlenih u 2004., 2005. ili 2006. godini. Potrebno jenapomenuti da je riječ o posljednjoj registriranoj prijavi, tako da pokazatelj neobuhvaća eventualne prethodne registracije iste osobe. Opseg ranijegzapošljavanja pokazuje, dakle, koliko se osoba zaposlilo u prvih šest mjesecinakon posljednje prijave u tri navedene godine. Prikazani su podaci za petsmjerova s najvećim brojem novoprijavljenih u 2006. godini.

Zapošljavanje osoba mlađe dobi sa srednjom školom nekihsmjerova u posljednje tri godine

tablici 1.9.1

Tablica 1.9.1

Opseg ranijegzapošljavanjamuškaraca mlađe dobis trogodišnjomsrednjom školomnekih smjerova

U svakome od prikazanih obrazovnih smjerova došlo je do povećanja opsegaranijeg zapošljavanja. To može odražavati povećanje opsega ukupnog ranijegzapošljavanja mlađih muškaraca, a može dijelom biti i posljedica bilježenjasamo posljednje prijave, osobito u zvanjima koje karakterizira sezonskozapošljavanje. Bez obzira na to, uočljive su i razlike u spomenutom povećanju.Tako je najveće povećanje opsega ranijeg zapošljavanja zabilježeno umuškaraca mlađe dobi koji su završili za vozača motornih vozila, nešto manje uprodavača, kuhara i automehaničara, te najmanje u konobara. U vozačamotornih vozila, dakle, opseg je ranijeg zapošljavanja ne samo najviši odprikazanih skupina, već je i najbrže je rastao u posljednje tri godine.

U sljedećoj tablici prikazan je opseg ranijeg zapošljavanja žena mlađe dobi kojesu završile trogodišnju srednju školu nekih smjerova i koje su se prijavile naevidenciju nezaposlenih u nekoj od prethodne tri godine. Odabrano je petsmjerova s najvećim brojem novoprijavljenih u 2006. godini.

Kao i u prethodnom slučaju, opseg ranijeg zapošljavanja povećao se za svakuod navednih skupina. Najviše se povećao opseg ranijeg zapošljavanja mlađihžena sa zvanjem kuhara, a potom frizera i krojača, a najmanje sa zvanjemkonobara.

Tablica 1.9.2

Opseg ranijegzapošljavanjažena mlađe dobis trogodišnjomsrednjom školomnekih smjerova

Zaposleni u 6 mjeseci (%)Obrazovni smjer

2004. 2005. 2006.

Automehaničar 35,7 38,6 43,5

Konobar 40,8 41,5 44,8

Kuhar 37,0 40,8 45,0

Prodavač 33,6 37,0 43,2

Vozač motornih vozila 36,8 43,4 50,2


2004. 2005. 2006.

Izvor: DZS; a.

Izvor: HZZ; a.

Prodavač 36,1 36,4 38,9

Frizer 30,8 33,3 37,0

Krojač 29,3 31,0 33,7

Kuhar 36,1 39,9 42,9

Konobar 37,8 39,5 39,7

28

Tablica 1.9.3


muškaraca mlađe dobis 4-godišnjom

srednjom školomnekih smjerova

U sljedećoj tablici prikazan je opseg ranijeg zapošljavanja muškaraca mlađedobi koji su završili četvorogodišnju srednju školu nekih smjerova i koji su seprijavili na evidenciju nezaposlenih u 2004., 2005. ili 2006. godini. Najveći porastopsega ranijeg zapošljavanja imali su muškarci koji su završili komercijalnismjer i koji su završili školu za strojarskog tehničara. Najmanji porast ranijegopsega zapošljavanja imali su mladi muškarci koji su završili smjer ekonomije ielektrotehnike.

Naposljetku, sljedeća tablica prikazuje opseg ranijeg zapošljavanja ženskihosoba mlađe dobi koje su završile srednju školu nekih smjerova i koje su seprijavile na evidenciju nezaposlenih u jednoj od tri prethodne godine. Odabranisu smjerovi s najvećim brojem novoprijavljenih u 2006. godini. Kao i u mladihmuškaraca, najveći porast opsega ranijeg zapošljavanja imale su mlađe ženekoje su završile komercijalni smjer. Osim njih, značajno povećanje opsegaranijeg zapošljavanja zabilježile su i medicinske sestre. Najmanji porastspomenutog pokazatelja imale su ženske osobe koje su završile smjerekonomije.

Može se zaključiti da je u gotovo svih prikazanih obrazovnih skupina došlo dopovećanja opsega ranijeg zapošljavanja tijekom protekle tri godine, ali i daizmeđu njih postoje vrlo značajne razlike u spomenutom povećanju.

Tablica 1.9.4


žena mlađe dobis 4-godišnjom

srednjom školomnekih smjerova


2004. 2005. 2006.


2004. 2005. 2006.

Izvor: HZZ; a.

Izvor: HZZ; a.

Elektrotehničar 38,9 39,1 39,3

Ekonomija 32,8 31,7 32,1

Strojarski tehničar 36,3 41,5 43,7

Hotelijersko turistički tehničar 34,8 34,7 36,9

Komercijalni 25,9 29,8 36,1

Ekonomija 32,9 33,6 34,2

Medicinska sestra 32,0 34,1 37,7

Hotelijersko turistički tehničar 33,1 39,6 37,2

Komercijalni 32,0 33,1 37,9

Administrativni tajnik 32,1 33,8 35,1

29

Slika 2.1

Stopa zaposlenostiprema raziniobrazovanostii spolu

2.1

Stopa zaposlenosti je udio zaposlenih u stanovništvu. Na prikazana jestopa zaposlenosti osoba mlađe i srednje dobi (od 15 do 49 godina) koji suprisutni u zemlji i koji ne pohađaju redovno obrazovanje, prema spolu i najvišojrazini obrazovanja kojeg su završili. Podaci se odnose na drugu polovicu 2006.godine i dobiveni su putem ankete radne snage koju provodi Državni zavod zastatistiku.

Stopa zaposlenosti prema razini obrazovanja, dobi i spolu

slici 2.1

Stopa zaposlenosti prema obrazovnom programui drugim obilježjima2.

Izvor: DZS, baza podataka ARS; izračuni autora.Oznake razine obrazovanja:A – 4-7 razreda osnovne školeB – osnovna školaC – škola za obrtnička i industrijska zanimanja, škola za KV i VKV radnikeD – tehnička, ekonomska, medicinska i sl. srednja školaE – gimnazijaF – viša škola, prvi stupanj fakulteta i stručni studijG – fakultet, umjetnička akademija i sveučilišni studij.Napomena: magisterij i doktorat nisu prikazani zbog vrlo malog udjela u uzorku.

Uočljivo je da je stopa zaposlenosti stanovništva sa završenom srednjomškolom veća od stope zaposlenosti stanovništva sa samo osnovnom školom, alii da je stopa zaposlenosti stanovništva sa završenom tehničkom i sličnomsrednjom školom veća nego stopa zaposlenosti stanovništva sa školom zaobrtnička i industrijska zanimanja koja obično kraće traje. Tako stopazaposlenosti muškog stanovništva s osnovnom školom iznosi 66,6 posto, saškolom za obrtnička i industrijska zanimanja 77,6 posto, a sa tehničkom školom84,8 posto. Što se tiče žena, stopa zaposlenosti stanovništva s osnovnomškolom iznosi 53,4 posto, sa školom za obrtnička i industrijska zanimanja 66,1posto, a sa tehničkom školom 76,8 posto. Međutim, stopa zaposlenosti osoba sgimnazijom u muškaraca je znatno manja od stope zaposlenosti muškaraca sastrukovnom školom – iznosi samo 68,3 posto, a u žena je nešto manja – iznosi76,1 posto.

Stopa zaposlenosti muškaraca sa završenom višom školom iznosi 82 posto inije veća od stope zaposlenosti muškaraca sa završenom srednjom tehničkomškolom i znatno je manja od stope zaposlenosti muškaraca sa završenom

40

50

60

70

80

90

100

A B C D E F G

Sto

pa

zap

osl

en

ost

i (%

)

Muškarci

Žene

30

visokom školom koja iznosi 91,4 posto. Slična je pojava zapažena je i upodacima o zapošljavanju, kao što je to pokazano u prethodnom poglavlju.Izgleda da poslodavci, ako mogu birati, prednost pri zapošljavanju dajumuškarcima s visokom školom, dakle stručnijima. Nasuprot tome, stopazaposlenosti žena s višom školom znatno je veća nego stopa zaposlenosti ženasa srednjom školom i tek nešto manja od stope zaposlenosti žena s visokomškolom. Možda je poslodavcima završena viša škola dovoljan pokazateljmotiviranosti žena za radnu karijeru. Spomenute razlike, međutim, moguproizlaziti i iz razlika u predmetu studija, razlika u prostornom rasporeduodnosno položaju na lokalnom tržištu rada itd.

U prikazana je stopa zaposlenosti osoba mlađe i srednje dobi sazavršenom višom školom ili stručnim studijem prema obrazovnom području. Utablicu nisu uključeni podaci za obrazovna područja u kojima je procijenjenostanovništvo suviše malo za pouzdanu usporedbu. Razlike između skupinarazličitih obrazovnih područja u stopi zaposlenosti veoma su velike. Umuškaraca razlika između skupina s najvećom i s najmanjom stopomzaposlenosti iznosi gotovo 24 postotna boda. Najveća je stopa zaposlenostimuškaraca koji su završili studij u okviru obrazovnog područja inženjerstva,proizvodnje i građevinarstva, a najmanja je stopa zaposlenosti muškaraca kojisu završili studij u području osobnih i drugih usluga, te društvenih znanosti,poslovanja i prava. Suprotno tome, najveća je stopa zaposlenosti žena sazavršenim studijem u području osobnih i drugih usluga, a visoka je i u područjudruštvenih znanosti, poslovanja i prava, ali nakon obrazovnih djelatnosti. Stopazaposlenosti žena najniža je u području inženjerstva, proizvodnje igrađevinarstva, te u području zdravstva i socijalne skrbi. U okviru nekihobrazovnih područja omogućena je identifikacija nekih obrazovnih skupina, aliuzorak je premali za pravljenje pouzdanih procjena.

2.2 Stopa zaposlenosti prema obrazovnom području na razini višei visoke škole, te spolu

tablici 2.2.1

Tablica 2.2.1

Stopa zaposlenostiprema obrazovnompodručju više škole

i prema spolu

Što se tiče osoba mlađe i srednje dobi koje su završile visoku školu odnosnosveučilišni studij, u sljedećoj tablici prikazana je stopa zaposlenosti premaobrazovnom području. Najveća je stopa zaposlenosti muškaraca koji su završilistudij u području zdravstva i socijalne skrbi, te u području obrazovanja, a vrlo jevisoka i za područje inženjerstva, proizvodnje i građevinarstva. U potonjem bipodručju stopa zaposlenosti bila još veća kada bi joj se pridružila informatikakoja je sadržajem srodnija inženjerstvu nego prirodnim znanostima. Najniža jestopa zaposlenosti muškaraca koji su završili studij u području osobnih i drugihusluga, humanističkih znanosti i umjetnosti, te društvenih znanosti, poslovanja iprava. Razlika između skupine s najvišom i skupine s najnižom stopomzaposlenosti iznosi oko 17 postotnih bodova.

Stopa zaposlenosti (%)Obrazovno područje više škole / stručnog studija

Muškarci Žene

Obrazovanje učitelja i obrazovne djelatnosti 82,6 98,1

Humanističke znanosti i umjetnosti - -

Društvene znanosti, poslovanje i pravo 71,8 89,1

Prirodne znanosti, matematika i informatika - -

Inženjerstvo, proizvodnja i građevinarstvo 94,3 80,6

Poljoprivreda i veterinarske usluge 77,9 -

Zdravstvo i socijalna skrb - 80,4

Osobne i druge usluge 70,4 100,0

Izvor: DZS, ARS; a. Napomena: podaci za malobrojne skupine nisu prikazani.

31

Tablica 2.2.2

Stopa zaposlenostiprema obrazovnompodručju visoke školei prema spolu

Kao i kod muškaraca, najveću stopu zaposlenosti imale su žene koje su završilestudij u području zdravstva i socijalne skrbi. Nasuprot poretku u muškaraca,međutim, u žena su visoku stopu zaposlenosti imale i one koje su završilehumanističke znanosti i umjetnosti. Žene koje su završile studij u područjupoljoprivrede i veterinarstva također su imale visoku stopu zaposlenosti. Najnižustopu zaposlenosti imale su žene koje su završile studij u području osobnih iostalih usluga. Takav rezultat nije lako objasniti budući da proturječi nalazu ostopi zaposlenosti žena sa stručnim studijem. Potpuno objašnjenje zahtijevalobi podatke na razini obrazovne skupine ili čak obrazovne podskupine (npr.skupina osobne usluge, podskupina hotelijerstvo i ugostiteljstvo).

Premda, dakle, navedni podaci daju opći uvid u razlike u razini zaposlenostiprema obrazovnom području, te pokazuju da su te razlike razmjerno velike, oninisu dovoljno detaljni da bi pružili jasnu i preciznu informaciju.

Stopa zaposlenosti (%)Obrazovno područje visoke škole / sveuč. studija

Muškarci Žene

Obrazovanje učitelja i obrazovne djelatnosti 100,0 88,3

Humanističke znanosti i umjetnosti 83,3 96,5

Društvene znanosti, poslovanje i pravo 85,0 82,2

Prirodne znanosti, matematika i informatika 91,2 88,5

Inženjerstvo, proizvodnja i građevinarstvo 98,6 89,6

Poljoprivreda i veterinarske usluge 90,7 94,1

Zdravstvo i socijalna skrb 100,0 100,0

Osobne i druge usluge 82,7 91,2

Izvor: DZS, ARS; a.

32

Documents

GODINA IX. BROJ 3 - hzz.hr · elektroenergetika i elektronika, trgovina itd. Najmanji opseg ranijeg Najmanji opseg ranijeg zapošljavanja imali su muškarci koji su završili nautički,