Godina l.

llljcda sc ne rai:Ja zi zlobe kapftallwta, već rltlavJru socijalnim &J­stl'mom prl.vatnlm vla sni Atvom; stoga ml ne propovijedamo mr-1.nju prama oaobama, Ill klasi bo~:atah, već nnpr~ s to n.govaramo prljeku l' fl lrcbu jedue socijalne reforme, ko­ja bl za temelj ljud­ske zajednice poda­vil a zadrutno vlaaat­ltvo.

e Prampollnl

GLASILO SOCIJALNO-DEMOKRATSKE STRANKE U DALMACIJI. lzlazl svakog l. 13. n utorka n mjesec

Pojedini broj tO filira. - Pretplata iznaša na godinu K 3·20; na pol godine K t ·60. Za inozemstvo na cijelu godinu K 6·40; na pol godine K 3·20. Pretplata se plaća

unaprijed. Pisma i novci šalju se na druga F. Pazinovića u Sp ljetu. - Vlasnik, nakladnik i odgovorni urednik Ivan Angelicchlo. - Administracija i uredništvo: Savez medju radnicim'a, 208. Pučka Tiskara - D.r V. lljadica i drugovi.

Jukić · pomilovan. "Nesretan je onaj narod, gdje milost vojvode djeluje mjesto pravice".

još jedan atentat na Cuvaja! Njegov značaj.

Svi su već bili zaboravili da u Hrvatskoj neme više slobode, da na mjesto zakona i konstitucionalnih garancija vlada samovolja tirana, koja se uosobljava u kraljevog kome­sara Cuvaja,;. svi.k se nekako bio prilagodio misli, da je ~Hr~u&a jei_. · velika robiJa" šnica, a sam hrvatski~ narod sk.~1čen pod kopitom policajske tiranije, tek to je imao dostatne snage da diše i da t121 v-a, ..sk" ajući kako osvetničke i oslobodilačke vojske na Balkanu uz skupu cienu najbolje narodne krvi, tjeraju iz rodjene grudi zatiratelje pravice i slo bode ...

U socijalnoj tami hrvatskoga života za­blieska još jednom hitac iz revolvera i pot­sjeti robove da. i kod kuće ima tirana ...

Iz bezimene mase naroda, našao e je jo jednom mladić, koji je htjeo da zemlju oslo­bodi od onoga koji je on mislio da je za­prieka normalnom razvoju naruda, a po to nije uspio, sam je sebi smrt zadao.

Puštamo sada. da obožavatelji tirana i tiranije trkaju u crkve da se bogu klanjaju i ?Jahvaljuju što je od smrti zaštedio kra­ljevskog komesara Cuvaja.

N ama se druga dužnost nameće, da naime ispitamo stanje ovog nesretnog au trijskog Babilona baš u ovim sudbonosim ·asovima. Mnogi će zažaliti da se je narodni osvetnik žrtvovao bez da je voga cilja postigao, kao što su žalili da se J ukić žrtvovao a da Cuvaja nije ubio.

Mi kažemo: drago nam je da je i ovaj put Cuvaj kožu neprobušenu sačuvao i ali kažemo živ ili mrtav, onaj u koga se puca, u stvari ništa ne mi enja. N e puca se proti v osobe, nego protiv zla kojega ta osoba prestavlja. Sutra ako otide Cuvaj, moći 6e bez brige da se svietom '~eta, niko ga neće ni krivim okom pogledllti, ako pak dodje drugi na njegovo mjesto, može jednako da postane nišanom narodnog ogorčenjn.

Narodu su usta začepljena: štampu je stigao bič preventivne cenzure, u načinu da je pravi urednik hrvatskih novina državni odvjetnik i Sabor je zatvoren i narod vrai samo ulogu krave muzare, a ako će se u

skoroj ili daJ koj budu6nosti abor azvati, to će u liediti nakon izbora i to a.lco dana­"'njim krotiteljima hrva ko()'a nnroua u. pije da obave k01·upciju u velikom ob egu, nai­·me da.· a , vakim pa iljem i nezakoojem :tskrive Q_arodnu· tplju , - a onda, kad na­l~od ne že ~ ar kčije reče kako mi li, logično je, tent$ govore za njega.

' '"' •.

* * • Državni odvjetniče l K ehi plavu oJovku l

Ovo nije odobravanje atentata, nego tumač

analiza razloga! Bi toričara zadare nije ua osudjuje ni rije ava, nego da i pituje razloge. A to mi i radimo.

* • * Au trij ko je car tvo i ticalo voj zadatak

koga je moralo da izYrši na Balkanu. Do­gadjaji koji se odigravaju i poprimaju kr­vavo priznanje: isključuju Au triju Balkana.

Smije li Au trija da e tuži i da -:to po­duzme e da joj e o tavi lobodan put'? Što će nave ti u voju kori t da ju e prizna dostojnom jedne takove kulturne za­daće?

Bol:e li e podičiti sa vojim režimom i Cuvajevima u Hrvat koj sa svojim progo­nima proti vega "to odaje istinom i lo­bodom?

Što su Balkanske državice uradile, korak je očajnika. Znale ..,u one kakova je ova Austrija, pak su svoju ek istenciju izložile ili da ih nestane ili da Au triji zakrče put na Balkanu.

Kako se u trija ozlogla ila ako ne a vojim zabranama, sa vojim zaplienama, a

svojim nezakonjima i progonima?

Ako će Au triji u pjeti da pr t obraza pasi u ovoj igri, u kojoj e o njoj i o

Tur koj radi, to će biti njezin po ao. ada neka pazi to radi. Narodi ni u vi>; e čopori

ovnova. vak :l.udi za dobrim za praYicom i slobodom. Ona ada ima jedini posao da spasava sebe i da i obezbiedi op tanak, a to će postići jedino hodajući drugom tazom,

VOLTAIRE.

a ne po onoj po kojoj je do sada. hodala, a koi_a ju je o amila i u kući - i vani nje.

~to je dočekala, to je sama sebi pripra­vila! Što ko dilja, pred njim pada ...

To joj poručuje i predočuje ovaj drugi atentat na kraljevog komesara Cuvaja.

A u trija se vima zamjerila uu utar svojih granica i preko njih. Red je da se barem a vojim narodima pomiri i ako neće da po­tane žutljeni plien velikih i malih vlasti,

koje je okružuju, neka smatra nas sVIJU

()'raujanima a ne podanicima, ili još gore: neka svojim narodima mjesto maslinove grane pruži .;;lobodu.

zalud joj ()'raditi velike ratne djamije, koje na do po liednje kapi krvi isisavajn i uzalud joj dizati utvrde i nizati topove i bajunete na granicama - robovi su vazda bili la bi voj nici ...

Au trijo: loboda i pravica mogu da te spa e· one moraju da ti po tanu tit obrane, one moraju da ti razlog opstanka oprav­daju.

Na to te po je(;a ovaj drugi atentat na eksponeu e tvoje nezakonito ti i tiranije.

Sveštenici i politika. "~ to e mene tiče, otvoreno kažem da

sa velikim p čalom gledam jednoga svešte­nika kada baca u vrtlog izbornih bor­ba, u kojima i:r:aju udjela o obni interesi, strasti, mržnje i tranačke optužbe.

" Sve v tenička haljina lahko će se okaljati, valjda i poderati,

"Sve tenik kao Isukr t, kojega predsta­vlja, mora da bud čoYjek mira, otac sviju ljudi, od dobrih i zlih, za dove i sviju k pasu, u vojem podno~aju mora biti takav,

da mu e do potrebe nikada ne zatvori vrata u lice.

, .Radi t oga neka e nikada ne matne na čelu stranaka i nikada neka ne podupire ove ili one kandidate.

"Dobro du~a to ne doz\' Oljavai svojstvo Pa tira i Otca e time ne udara.

, ovom lučaju pravo i lužno t gra-djanina mora da pOJ u ti pravu i dužnosti svešteuika.

, a-: Isnkr t i Apošt oli ~ivljahu vmr.da medju narod om i prctvori ' e poga n ki sv i­jet n kr~t:an ' ki; ipak s ni kn da ni u upleli u 1 uliti čke tnu·i ..

:/.

* * Tako pi -:0 u -,vojnj knjizi .ll di lit tlf' Ue

A lpi ,i(' tll n Vl' liki ·rln'l' lll d H!ojan:Lvenik, BoJt Ontl'llt. \ lt 1 kn~t\'rl i . \'ak i lanja pisanja "Hrvat'-lk' , ' tr i i.L•" i lll fl 11ji kleril <Ini papigi, cl oknzttjc dn j<' papi ma do izbora i politike a ll <' cl o ' J l' n' 1 do lu n. Dap a -:e otvor no if-to ,·,,t' Luj'l kl rikali7.am a vjerom. To j ~

fi k n i J ja i p lj t kog , Dana" . :lli, koji mo . matl·ani hPreti -:arima 1mamo

nevtO pri. toj niji pojam O Yjeri nego popovi i za t ne i tovjetujemo VJeru a kleriku­lizmom.

Vjera je jedno a klerikalizam n to dru­go. Vjera bi morala da bude nevto inti­mnoga osjećaj pojedinaca ili kolektivuosti, koji e nebi morao da 'nč po b latu politi­čkih borba a jo:-.: manje ela ti o jećaj i, Bog, vrao- 1 0 pa ln·iif., t amjan i v ta vodu rabe kao argumenti, kao oružje pro­tiv drugih poli ti ':k ih tranaka.

Popovi u mudri ali ni drugi nisu ćuci. Oni bi htjeli da u im e Boo-a, vraga, kri~a i svete vode o voj p o liti čke položaj , koj e okupiraju druge tranke. Ako te . trank odvrate vilo za ognjilo, onda s komadi­jan ki zgrazaju nad bt>zbožtvom t1h stra­naka i zovu u pomo6 policiju i zakone da im pomognu satrh političkog neprijatelja.

Kada bi ve-..:tenici držali voga Boga u Tabernaku]i križ i sv ece ne i7.na~ ali na poli tičko p opri. te, niko ih 11ebi napadao, ali, kada su to njihova pJlitička sredstva, sami ih izlažu ruglu, napadajima, kritici i t. d. _ Kada je vjera i ta ·tvar :;to i klerikalna tranka, kler n može, ne ima pravo da

traži ' za~ tite od v la ti: dak J id u boj da zadade udamca, ali mora da bude pripravan da ih i primi.

A kada u tranačkirn borbama pop 1vi izvuku gori kraj, uzalud da kriču kao u. ­paljene gu ke.

A na njihove himbene žalbe da vjera pvopada moramo da e ve Plimo, jer bez Boga nema nivta , to im je kaznn, j r Boo­nije ti. njima neg nama; jer mi a B ogom, a vetcima i . a vjer Jm ne trguj mo niti

pokrivamo politićh·e prljavštin .

Poslovni broj Pr 1-6/ 12/

U IME NJEGOVA VELIČANSTVA CARA!

e. K. okružni sud u Sibeniku kao k<tzneni sud prve molbe u ti. kovnim poslovima rije­v avaj uč i u nejavnoj sj dnici o predlogu mje­snog e. lc državnog odvjetniŠL\' <1 V 10 1912

Pr. \I !G/ 12/ 1 sudio .ic: A). Sadržaja ulomaka članaka :

I. pod naslo,·om .::-\esvjesnici od n_Ject "Pitamo " do "nesvjesnici" (ll strana i II tupac) ·

II i UT. pod naslovom Politi čke delikven­cije" od riječi , :\li s u c.;v mu ' do "dj ela pak od riječi ,. pro tiv '· do progonite " (fl c.; trana lli stupac) m trana r tupac )

IV. pod nnsiO\'Om .. Patriotska vaspitanje' od riječi ,. ~I edjutim " do ratova lli strana IJl stupac.

\ . i VI. pod na lovom ,, Bilje'kc " od rUeči

"Religija· do , srebrn·' pak od rij eci " \li po­povi " do , Tchm (1\' strana I stup <~<~ )

\JI. pod naslovom .. \'oze sc u kociji od riječi prać n' cl o rij č i . od nj ega ' (l\ strana ll stupac).

~arnpanih u broju 12 pcriocli-:nog časo pis:1 ~ Crvcui Bat:jak objclodanjcn vg u Šiben iku dne 8/10 1\)12 tiskom Pu .,ke Tiskar pod od­govornim urednistvom Ivana Angelicchio sači­

njavaju: pod l prestupnk :-; 305 k. z. pod Il zlo' in po ~ 122 b) 1c. z. dolično pre­

stupite po .'~ :302, :30:~ k. z,

pod HI, \'. VI i V ll preslupke po .' .' 302, :303 k. z.

pod l\ zločin po . ~ G:3, 64 Je. z. B). Polvrcljuje se zaplj ena obavlj ena sn

stnmc ·. lc državnog odvjetništvn u smislu § 187 kp. , zabranjuj s daljno ra prosliraoje zap lijenjenih ulomaka, odredjujc · uništenje zaplij enjenih primjeralw Icao i on ih -.: lo bi se mogli zaplijeniti lc rastav lj cnj e dotičnog lis­kovnog slogn i redovi to objelodanjen ie pre­sude u državnom listu i u dojdućem broju " Crvenog Barjaka .

RAZLOZI Sa zap lijenjenim ulomcima pod l nastoji s

uzvelicali i opr·avda ti jedno zločinstvo ; sa onim pod brojevima U, Ill V \I \'ll poka­zuje sc prezir katoličkom vjerozakonu i potiče se druge na neprijateljstvo i na mrznju proli svećehickom ·tnlezu i proti običajima i ured­hama katoličkog vjerozakona· pod brojem l\ vrijedja e cluino poštovanje prama :.ljegovom Velit:-anst vu i Vladalačkoj Kući.

Prema tome u smislu propisa :~ :~() i 37 zakona o štampi i ~' 1 8~, 1S6 i 193 kp. iz­data je go rnj a o ucla.

C. k. okruzni sud u Si beniku odio \I

na 10 listopada 1912.

(Potpi necillj i v)

Za sveopće izborno pravo glasa.

vi na ~i karteli rani patriote nacionali ti ne živu neo-o za 6tati brzojave a rati ~ta.

l dobro i:n bilo: čovjek ne živi od amoga kruha. li rek bi da su zaboravili na ve o talo.

Zagrebu je valjda to opazio Stjepan Planinvčak, pa da . jeti svoju čeljad da i bliže imlt rop tva i nevolje, izvrv. io j aten­tat na kome. ara Uu vaja.

~fi ·emo na druo-i način da podt>jetimo na v, očev d movin , da 6e ada balkan ka roja dobi i voj e pravice, a neka oni misle na dalmatinsku raju, na dalmatinske p oliti­čke, moralne i ekonomske nevolje.

Te o -:ekuj mo, da oni očevi domovine i ča ni za tupni i, o lobode Dalma iju ocl p lit i ·ke gube i vih drugih nevolja. Ne! Od njih zahtjevamo da nrade ono v. to se ocl njih može ela o ~e kuje, naime ela u v du veop t.;e izborno pravo gl t a 7.a op ·i ue i abor pokrajinski.

To ne pitamo z\ na , jer mo mi j ov za mnogo g ;elina isključeni U<• e a u pj hom uti<·emo za izvoJ"te11je ma kojeg mandata. To pitamo kao j edin 1 re~ tvo, da se zem­lja obnovi pnliti":ki -; to zna-:i i moralno.

U na y'' nt javnorn %ivotu . ve je trulo i mlohavo : ho6e ·e da z mlja lJud pr •vrnnta novim Pnergij<~rw. u t.im energijama l11> r e. tvo, a to je . veob6e ]H'a,·o gla.-a.

amo kada e po zakonu vi gragjani pripn ~ t · 1j k žari svi moo-u da i tiću i 8VOj t' int e r ~>c vojn ideologiju i da u poli­ti ·k 111 ~ ivot.u borbom donesu nove krvi.

Ako j č •villla u movine Jo kulturnoo­napretka nar da, do politi"'k punoljetno ti

r- amos\'ie ti puka, opće izborno pravo

morcl.Jll da matrnju najve ·om nacijonalnom potreb m.

Dalmacija, kao zemlja maloposjednika i seljaka, i Illa prili1~an broj birača, a li se mora dati mogućnosti da se i ostale narodne ener­gije plasiraju na polju političkih utakmica.

Najamno radništvo, proletarijat nema ni­kakovog udjela ni mogućnosti ne samo da n op6inama i za sabor bira svoje ljude, nego uopće ue moze da u i;~,bornim borbama utiče a svojom kontrolom i kritikom. Stoga ne­

mar pavla '·enja u odnatno ·t prama apso­lu tnoj izbomoj pravici i jednakosti značila bi samo neprijatelj tvo, razredna mržnja i prezir prema najamnom radništvu, prama neimu ćnim ma am1;1, radnoga naroda.

1.i r,a]Jtjevamo pravo g lasanja za op6ine i sab or kao izvrše11j jednog djela pravice i kao veliko političko pedagogičko sredstvo za narod od kojega imamo razloga da se puno nadamo.

Sada da vidimo ako (;e očevi clomovine, karteliraui i patentirani patriote, moći pod­no iti, da Dalmacija bude pre.:>kočena i za p t:>m u ixbol'nom redu - od tur kih vila­j ta!

Vani sa .eop6im pravom g la. a za op6ioe za sabor!

Mladi socijalisti. Ima nekolik•) mjeseci, ela se je u Splitu

osnovalo rlruštvo mladih socijalista, koje br0ji oko 60 članova, a ima temeljite nade, da '·e postati sredi"te ne samo lijepih mla­dena -:kih inicijativa, nego i 'ažao centar, rasadnik socijalističke ideje i revolucijonar­nih čežnja.

Za flda na ·i mladi drugovi rade oko vojih športivnih ustanova, koje imaju tu · zadaću, da provadjaju gombanje, izlete i da izuče muziku.

've to mi odobravamo i naš pomladak bodrimo i podupiremo u svim pokušajima. Ali kao stari drugovi, koji smo mnogo i ku:ltva stekli u borbama i u njima dobra i zla isprobali, naša djela ne vodi samo ushit, odušev ljene, nego i razum.

:\Dadi socijalisti u svojC!j organizaciji h10-raju ua nadju nešto što ih vabi što im je milo, dobro je i lijepo, da se fizična razvi­jaju a tjeloviezbom ; lijepo je i mora se na taviti sa izletima, a..li je poželjno da se sa svakog izleta vrate jači i bogatiji zna­njem: kraj mora, ili usred solinskih ru v e­vina najzgodnije je mjesto za podesan tumač ili predavanje.

Današnji šegrti, i m ladi nav. i drugovi, . utra · po tati radnici, najamni raunici, oci obitelji, l:lanovi socijalne druzb , stoga je zaflatak ~egrtsk mladenačke organizacije, da im usavrši kol ku naobrazbu i da ih premi kako bi u zrelo doba bili dobri

gradjani dobri radni ·i, ljudi svije ni vojih prava 1 dužnosti, oboružani ~ dostojni da e bore za radničke pravice.

, tari ocijnlisti moraju g ledati da oni u radionama dobro uč z:anat, jer slab radnik lab j i bora . Stari drugovi u radionama

n moraju joo-nna to i grubo po ·tupati, nego ozbi ljno, pravedno i ljubezno, kao a svojim sinovima, jel' će ta djeca sutra do6i uz njihov bok da se bore za zajedničke pravice, jer će ta dj a skori mladići, utra po(a n vojsku, a oni 6 o tati d,. ~ trajkuj u i Ila bune ...

1tari ocijnlisti imaju dakle mnogo ollgo­VOl'n03ti 1 rama našem pomladkn, jer od

orga! u !111

zatv e !liO~

OI gOClJI

učen

ci j~ o~

otvo

k l'~

stan bod j o

taka gl

b

i n ganJ

N

rum

u

lo~

t ont

ta i lO tn h~r­

ltca. ni­da

ego tiče ne. ,o. čila a i ma

Ine tee tro

e

ne, od. za

ila-

tue

-

tnrih lllOl'..1JU da nauče čitati radničke no­vine i br )Šur -, st,.tl'i radni i moraju tla da.dtl dobn.r izgl rd kako im je nn sr ·u trukovna orgM1izucijil, stari rndnici moraju da. bu~lu u mnoo-im ' tvarima lij -pim primj rom omm

b . . zatvorenim ustimn, ali tv oren im o "'1ma 1 mozgovima, knjt :vo pl'imijt čuju ...

* * * Organizacija mladih so ijali ta i isti mladi

socijali ti moraju da budu redivtc rada, učenja, rasprave.

l\Iladi ocijalisti mogu da budu od neo­cijenive koristi radničkim organizacijama i ocijali~:~tičkoj tran i.

Mladi RU bezbrižni i srčani. Njih vo je ree otvoreno svakoj plemenitoj stvari. Ni u po­kvareni. Zloba ih jo nije potamnila.

Intera ne znaju ~ to je. Oni moraju da po­stanu pravi apoštolići roi li radničkog oslo­bodjenja.

Oni moraju da čitaju, da uč , da um o tr~ a sr e oplemenjuju.

Oni moraju da budu ra pačavaći naše ~tamp razna a ·i · na ·ih novina organizatori

' v • naših zabava, razna~aći poziva na kup tme i konferencij , u jednu riječ. oni moraju da budu lavna i či ta predstraža našeo- pokreta, naših borba.

Kada će se naš podmladak usposobiti za takav rad kad će stari socijalisti na njih gledati kao na svoje- pomagače, na svoje saradnike, na suborioca, onda, kada će a okićenim barjacima i svojom glazbom, _uz udaranje revolucijonarnih nota gradsk1m ulicama večano i pono ito koraćati, i s~­rima će se srce pomladiti, gledajući u oVDJe baštinike, u one koji će njihovo djelo na­staviti i valjda dovršiti.

Samo neka mladimi budP. geslo: zabava i nauka. pa nam. ll dobar ea došla i or­gamzaClJa mladih socijalista.

Jedan stari sa rcem mlacl·im.

(N asta viće e)

Naše zaplijene. Htjeli smo da sustavno prolazimo prezir­

nim mukom na · zaplijene našega lista, koje su uče tale kao neke epidemije austrijskog slobodoubitačkog isten'la u Dalmaciji.

N e bi mo ni danas pisali o našim zap li­jenama, kada ne bi smatrali nužnim da rečemo smiješnim i nezrelim kralju njacima na šibenskom Poglavarstvu i na Državnom Odvjetništv u, što mislimo o njima i o nji­hovim zaplijenama,

O samim zaplijenama kažemo da su ne­pravedne, pr.:>tuzakonite samovoljne, nesno­vane. O plijeniteljirna ka7.eroo da su jako maleni ako misle da sa plijenjenjem ue"to postignu. 1Vli uop6e mislimo da oni nemaju ni inteligencije, ni sposobnosti, da nešto izmisle i da postignu sa zaplijenama. Pli­jene, jer se tako ho6e njihovim neuzgojenim dušama. Du, . tako! Štreberstvo i ignoracija l Prvo je proqukat druge.

• 'treberstvo je karakteristika onih, koji se nalaze nezreli na nezaslu.ženim mjestima. A manija konfiskacije je svjedočba nesposo­bnosti, nekulture plijenitelja!

Kada bismo htjeli da na "i p1ijenitelji usa­vrše svoju naobrazbu sa pitanjima, koja smo

napnstovaui d tL im po!!Lavimo i Ul'<Lzlo7,irllo , pitali bimo ih 1nnog ~ta. Ouri(omo He.

Pitam ih sumo: kako imaju obraza da 1lij n l:lVO što njibo ,im ll iskltBnO!:l tirna ll

gudujo? OJ kadu h ll oni poHtali mjero­davni da suJo što !le l:lllliJ a : t,o il ne mije pisati; što gradjani mogu da misle i

pišu, a što ne? Od kada i od kuda njima patonl svez­

nanja? jillova je inpeetiuencija v ć daleko poodmakla, pa r ekbi ela ho6e ela nas porl­sj ete da su oni tu da misle za nas i za sebe . . . premda vak zna da imaju ptičje lubanje!

Htjeli bi da nam prostor lista dozvoli, pa dn ih sa pravnom naukom i v.aplijenjenim stavkama osramotimo, ako im trbuh dozvo­lj ava.

List je naš malen, ali zato neka se neka gospoda mnogo ne usudjuju! 'lobodu znanja i njegovog širenja, nisu mogli da veći ta­lenti spriječe ! Zar će oni dirati u manife­stacije ljudskih umova?

Ako su se nabubali sa kohkim učenjem i primitivnim shva6anjem svoga zanata, još nisu dorasli da shvate socijalno pitauje i sve životne probleme, koji duboko u nj za ijecaju. Ako en~or ili cenzori plijene što se odnosi na socijalno pitanje, dakle na u trojstvo družbe, proučavanja i ~ritizovanja dobrih i zlih trana njezinih, a ti cenzori misle da je to njihovo pravo, njihova dužnost, u njihovoj moči, onda su to fantasti, pogi­beljni dJ:užbi ljudskoj) jer joj priječe razvoj i ono tečeno prEtv6 koje je razlikuje od živin ke, od barbaTske družbe l

Ovim ne protestujemo protiv zaplijena, jer ja uzaludno; ne pitamo ni v ta, jer nemamo šta da pitamo. amo kada će ovaj hst po­četi da se ustavno bavi sa raznih znano­stima, vjerskim i roudroslovnim pitanjima, čekat 6emo te slavne momke na biljezi, da ih prebijeroo na stup raroote: da im bolj e rečemo koja je njihova rabota. Valjda to oni i čekaju, da pospješe promaknu6e!

* * * Zapljene nam ni u mrt:~ke. One nam na­

punjaju manjkavo t istomu li tu. ije po­treba da roi učimo mrziti ovaj austrijski sistem. kada tako lijepo oni - cenzori -mrče ime austrij ko i omTažavaj u ga; oni, koji u ime austrij kih zakona dokazuju da u Austriji nema lobode, nema pravice, nema oc;:ijalnog života.

Eto razlog na"eg dosadanjeg muka! amo neka se tako nastavi! Mi smo žudni pravice i lobode: ako je u ovoj zemlji nema, a mi 6emo ljubiti, b lagosivati i svako dobro že­ljeti onini. zemljama, gdje 1ma lobode, uvjereni da amo one imaju 1 ravo da op­stoj ! Turska docet!

Razume li latinski na -;i mom ·i? l\[ orali bi, ali ne vjerujemo l

U ostalom, u vojoj akutnoj ignoranciji, da bi e dana u Šibeniku objelodanilo rl e (\t plo ·a zakon kih - zaplijenili bi ih!

I Austrija bi lJila spašena.

* "' * ~'vc j to Rmiješno, a po našo odministra-

Lor ;,;akona porazno. ni dokazuju svoju inkulllpoLenC'iju i t:nniRao neodgovornosti, da entra udare p ećat za}Jiijcne na jedno djelo ili ": [anrLk uwj ·t11i6ke ili hi ~:~torijske vrije­dnosti, a zaBLo nebi ( 'J'a tu su zakoni!

Da im ~;e rekne Ja BU zakoni ostarili 1

da ne odgovaraju vi e savremenom duhu dnevnim po tr bama ljudstva, d vojim o u njihovu prisutnost duha i inteligenciju, te nebi znali da odvraLe : a vi p1·omjenite za­leone! Na što im ne bi mogli da prigovo­rima da su pedanteri, da se drže šablona, a ako ba hoće da majmunišu, da imaju slobodno i opširno i,>olj e : praksu u čitavoj

Austriji u pogledu .·tampe l Jer, slobode u obilju ni u Austriji nema,

ali mi :mo umjereni: j mati onoliko slobode štampe, da e smije kazati jednom državnom ouvjetrtiku da je živina; jednom prestojniku ela mu je tovarčić izio knjige; jednom bi-kupu n ka nema povjerenja u Sv. Barbaru

nego u munjevod; da Bog ne šalje ni kru­pu, ni kišu, ni grom, nego da su to obične pojave prirode, to je za nas dosta i ne tra­žimo ni~ tc1. vi v e! To se smij e kazati u Au­stt'iji, pa ho6emo da to i mi uzmognemo kazati i u almaciji, jer i01amo i mi odli· čnu ča t da doprinašamo za civilnu listu, ili, ako navi momci ne ra~ume, za carsku plaću.

A ako imaju tako razvijeno svojstvo majmuni anja, molimo ih, za svoje dobro, da ne gledaju na Hrvatsku, jer je to vele­izdajničko. Sve to u nadi da će barem pobližno hvatiti, jer kada to nebi shvatili i nebi vodili računa o novim ocialnim po­trebama, o mienjajućim i promijenjenim prilikama, onda bi mogli biti Poglavari i Državni Odvje~nici i prosti vlajkovci.

Ali mi ne očajavamo. Djeca do neke dobe meću prste u no . Ukori roditelja i prigovori ne vrijede. rajednom sama se isprave.

najgorem slučaju: sMriju tikve i mluni, pa će se u praktičnom životu usposobiti i naši monrci. Sbaghando s'impa'ra. A roi, koji najvi e uživamo ou ljud kog napretka, u o vom li tu ćemo ih podučavati, i tako, ako 6e Au trija imati, prije no li je nestane, par pri tojnih Državnih Odvjetnika i Kotarakih Glavara, - biće naša dika.

Šibenske vijesti. Sib. dana 5/Xl 1912.

i\lnogi nas drugo i i prijatelji, osobito oni iz plj ela salijetaju, ela im objasnimo povod odla ·kn u vojsku Ante Grubi'ića i Ivkovića, ljudi koji su e, dok su u Sibeniku bili, izdavali za socijalne demokrate. i\[i nebi zadovoljili znatiželjno l naših drugova, ela se konstato­vanje njihoYa bijega u Šibeniku ne tumači kao protivno l izmedju onoga što socijaliste ispovijedaju · jedne a djeluju s druge strane.

toga treba dn nnpomenemo da nikada ni,j odisa la i linn kroz 1rubišićevo priznavanje sebe socijali lom pa za lo smalramo da se s njime kao socijalistom nije potrebita ni baviti.

/

--

'to e h· ko' i ća lice - i on nam se priči n j a wto ·umnjivim jer Y<l · njego,· ži ,·o t te ra d i u familjarnom i u javnom živo tu uvijek je bio takav ela ga je ,-aki pošteni "ocijali: tn morao

o uditi . Jer ocijali ta. koji. je. po nn-;ilnim mjcrn ma.

primorouan da polazi u rat. o,·alw e, dava­j u6 maha :v< jim ·pontanim ·ocijali · Lickim cuv. t' im u. mozl' n njem da izrazi: , amo je­dnu du'elltlll bu/ o.jdwn : ako m oram ovako mlad f'Osli. =a.\ fo da ne padnem 11 borbi :a . l'Ojt ideale. 11 revoluciji da mi je pa ·ti, a ne ll j dno m ratu.

C ovom srni lu pi ao j ~ lobodnoj riječi i jedan rbijan ki dru , rezen·ni ča ·n ik. nado­davajući tom ·vom značajnom pi mu i ovo: • ~·eugodno mi je rto moram ll ovom pokolju ljudi udjelovafi. Protiv toga ali ne mogu nitta podu:eli. Sa vojim ·ilama na tojaću meni podvrgnute lj11de .Wtiti i 1lediti od ral­nih gro:ota •.

Tako pi'u. Lako djeluju ·ocijali ti . A ne ba­niti e a ocijalizrnom a tamo polaziti u rat dok se u na'im kraje,-ima drže prate tne kup­'tine protiv rata. protiv r dno,·ječnill pokolja i najuža nije ne reć dru"Lva koja uvija u tugaljh·u crninu nekoliko hiljada mladih žena, braće. matera. djece i la ra. :\ ne banili e a ocijalizmom a tamo pje,·ati _- Oć . na.'e« u

pravo hwnoj crkYi i rodoljubne šo,·en ke me­lodije u dru'lvu - rbadija".

~e O po \im o(a inama koje ' U e prono-iJe ~, financijalnoj nazi velikog go pod inn

Ivkov1ca. ko a je socijalizam učio raditi a ne 'e­gačiti e po kavanama. njega · u po !ali u . rbiju razl?zi mazda nez:1,·i ni od njeao,·e volje da po&Je tamo. A Grubi'ić je po' a o u Crnogorsku Yojsku da bi otkupio jedno grje5no i nedozvo­ljeno djelo koje je iza eben "ibeniku o taYio. r u lim grj 'nim djelima obojice nek e traže uzroci njihoYa bijega. a neka ih e ne matra ocijali lima. kojima je patria mondo infero a

legge la liberlci J

Za pljena n~eg lis ta . Kad bi li ica i kazi­Yala __ e_ prijateljicom kokošiju a vuk prijateljem

\llDJa~L ~~d bi, lu~e_ž mjeravao ,·ijet da je on po temJI od e Utih gragjana a javna blu­dnica kad bi laskala sebi da je za 'titnica mo­rala - manji bi a p u rd bio ne o kad 'ibe­nički drža mi od,jelnik n 'i ulo u čm·ara za­kona i pnn·de.

Deseti je ovo put ili jedana ti da nam on za ebice plijeni Li t i da nam nano. i ~ tetu

koju ~~ t 'ki~ mukama no irno. Do o,·oga puta JO e m mo o \Tnuli na te zapljene, ali ovoga puta. koliko aod izbje avali. pri iljeni

mo_ da e po ~ljedu jom malo op ' irnije poza-bav_ww. J_e_r ? no ~ to, nam je u po ~ljednjem brOJU zapi!Jemo prev1 uje vaku mjeru. · iJi na, da aobi~o trpljenje i da umnjamo jo~ vecom un~nJOID no do ada u ideale tobožnje pravde. k?J~· po toli pul ponavljamo. u puno vecoJ dozi 1ma u Tu koj n o u . u. triji . .o. ~ela ponh zapljene po'ljednjega broja. u

~\-OJOJ moti~acij.i. kaže da nam za pij e nj u j e Je.dan tav 1z članka •Patriot. ko ua. pilanje djeCf' 11 -~kolama · toga. ' to mo . adr.lajem t?aa pa. u ·a ll\Tijedili o obu Xj. \· e ličan:l\ a~

l~ad mo lo pročitali ono je na na djelovalo

t~~-0 da. u na_m, li_ca_ do bh·ala ugledc najraz­DIJih boJa 1 zull. 1 modri. i zeleni 1 ,\li ne od sn:ba no. od_ bije a i lj utin e. ~[a zaklinje­m~ d_l-~. odYjelmka vim onim što je čovjeku naJ_mtlije. -~ek na~1 ~a že koji j li · t čitao. je Ii 'alJda k~J ' . d_mw ILst pocinio pre. tupak koji nama pnpt UJe pa u za buni ponu lio da L-i ta ~a ~ ·!: Je..<u li pi. ari mo/.da pogrije'ili u prepi-n·anJU .) Odosmo ·e priupitali i dozn asmo da

se laj pr "tupnk Lit·e na-; i dn ... e ne rndi o pogrije$ i n ikahoj 1

E kad je tuko onda ,-idimo za ea n t: mu .ic hi ln o. l to o blaženoa pre lupka. :'\a pi a. mo dn j nc:~n-remeno ,-['·e dn dj eca u o no,·nim i sred njim ~kolama uče po onom metodu koji ie dan danas u,·ect n: to mo i takli o ·obito za i tariju. koja po današnjem m toda izuča­Yanja kao dn nema nikab·i druai cilj nego da studentu utuvi u glavu dane i god i-ne raznih ratova te da u njemu pob ud i neko osobito štovanje prema dinastijama koje su u dotičnim ratovima uzele učešća.

Radi ovoga zapljenjuje nam Li l i u zapljeni kaže da mo lim rijeeima htjeLi uvrijediti

o obu ~j . \etičan ·h·a ~ ~li držimo da bi i odviše nepametno bilo

od na · pred jamo'ću braniti e od objeda drž. odvjetnika. jer ć -,•ak uviditi da smo pa u om na: ega elanka upirali prstom n ra­tove i točnih naroda u starome ,-ijeku. - ,-ak će uvigjeli da . mo lime mislili na Perzij ke ratove, na Xapol ono,·u epohu. na ratove koji · u bili u · rednj m \' ijeku i. l. d.

Da je drž. odvjetnik tražio <Wjeta i kod pedaaoga tu jih naroda ne bi na se navukao bio bruku. d koje se neće o. lobodili ve dotle dok e jednom ne pripitomi. A kad nije htjeo lutali po tranim državama, mogao je naći avjeta kod pref ora, koji je njemu. drž. od,·jetniku ~Iarcocchii predavao i ocijologiju, a taj je Lud"ig Gumplovic7.. koji u Sacrlu svoje ocijaln filo=ofije veli do lovno ovo : izučavanje istorije u današnj im školama ta­kovo je da čovjeku staje pa met ka d p romi­sli čime sve školski "pedagozi" mrače mozak n~eg pomlatka; od su§tine se zazir~ dok se ona nadoknagjuje sve neka kvim pustim godina ma ratova i imenima suvi§nih vladara .

Kad je lo napi. ao profe or Gumplovicz, koji je predavao ocijologiju na gradačkom unh·er­z!le~~· pa kad on nije m-rijedio o obu ~j. \ ehcan 1\·a. onda je jasno kao unce da tu o obu nije·mo \.}vrijedili ni mi.

_El~. k~d neko nij po rogjenju vitez neg laJ momm glupo li kad mora da dobije radi za luga . lecenih u tužbi - :ta ,-e nije kadar da učini u zalwalu tog pre,-i~njea odlika-. o vanja! ...

Nemora lni trgovci .

Zaplijenjeno

Ali kako je neko uzeo monopol da od tu­a ·ih ne reća ebi čini kori t. lako u priaodom mrli Planin' cakove nemoralni traovci izdali

za njim jedan nekrolo , koji je po gradu bio prodavao po dva no,·cića komad.

Držimo da je ime tjepana Planin'čaka za-luzilo da mu e izda o mrtnica koja nekome neće tužiti kao red tvo za nemoralna ueka­nami anja. i žao nam je u dnu du~e ~to onaj nekrolog. zbo toga ' to nije bio dijeljen ba­d~va. _nije do ~ ao do ruku rua e. Jer da je ko htjeo 1 da ga kupi. lo nije mogao jer je bilo pre~~ n?. budući ga drž. och·jelnik brže bolje 7.apltjeUJO.

Zaplijenjeno

Osvrti i bilješke. Naš g las protiv rata.

2S.og Oktobra o. g. obdržati u pred ·ta,·nici Internacijonale u Bruxellesu sjednicu na koju u do:Li predstavnici lG drža,·a. )[anjkali su

Bebe! i Guesde le delegati balkanskih naroda koji u priječeni dogagjajima koji se zbh·aju u njihovoj domovini.

Glavni predmet dnevnoga reda bio je situa­cija i:a=uana clogagjima na BalkamL Adler ;;:apočeo je diskusiju a dugim obrazloženjem o uzrocima krize o kojoj ra pravljaju.

2alimo što. ograničeni prostorom li ta, nije-mo u mogućno ti da donesemo u cijelosti

vas govor druga Adlera. da pristalice rata u­vide kojom logikom socijalisti zatUJ·avaju rat u najmračniji kut svijeta iz koga se ne bi tre­balo nikada na nj sjećati i upotrebljavati ga kao toboznje redsl\·o nacijonalne obrane.

Osim Adlera govorili su i o tali za tupnici svojih zemalja koji u se svi ložili u tome da polovicom mjeseca Januara 1913 sazovu jedan lnlernacijonalni Socijalistički kongres sa j d inim ovim dnevnim redom: Internacijonal­na situacija 11 odnosu sa poloiajem socijali­·La prema ratu.

Silni protesti protiv ra ta . Inicijativom belgijskih radnika obdržana je

u .Vausonde Peuple jedna velika skupština sa ilnirn protestima protiv rala.

Jedna neizmjerna gomila radnika i radnica uveličala je još vise dojam i silinu protesta.

Govorili: Za Austriju Adler za ~jemačku Haase. za Englesku Soldstne. za Francesku Jaurć . . . Demons~acije protiv rata nijesu mogle biti tmpozantniJe i dostojnije onih što je čine.

Njima se prid ružuje i š nj ima soUdariše i p roleterijat za koje je pisan " Crveni barjak."

Radničko pitanje. Rano ~jutra d'!g pisak mašine budi radnike

na ~·ad. ~~ pola. ~ a i puzaju iz svojih kutova slo~e. htljada, 1 zure u fabrike., preduze&'l. i rad!?mce. Jo _pola ure i uzani rad. Huče ~a me · po. svuna odjeljenjima trče majstori 1 za dan se IZrade milijoni espapa. I tako svaki d~ u. ~oku mnogih godina l )lilijoni rade., da bt YOJIDl. naporom obogatili druge - gospo­~are fabrika. predn;:eća . radionica željeznica 1 _L, d. Rad~ za to .. sto treba živjeti, treba bra­mti ~~~C: zenu .. dJ<:Cu .. l nehotice se u glavi radmckoJ poradJa p1laD:J~ o tome gdje je prav­da. ~ad on mora raditi, a produkt njegova ~ada_ 1de drugome z~š~o radnik, naprežući e ~? v'·~ mora provoditi pol~gladni i ivot, pod 'Je~t~m .str_ahom od .besposlice. zašto on mora · . ~~JOJ dJeCI pn~žali naj~ kudnije obrazovanje, z.1 ~o ~ on 1 nJegova djeca ne moau kori to­vali vu~;ta rezultatima vještine i na~ke. Zašto ga ne CtJe?e kako, treb~ jednom riječju, zašto on n~. '?oze. ~.ao . to bt trebalo. živjeli, braniti e. uc1ti e uzn:au razvijati e. već se mora amo ~o kora vati . Da li će to trajati lako dugo ,, ~loze h. o lati vječito·? A ako ne to gdJ. e · · lZI ·• ( .. 1· ' JC , . ~z OClJa 1Zm? je izl~z ljep' em. '\'i.jellijem zn o tu. u_ kome e se 1 radnici osjećali kao care,; prrrode, a ne kao robovi njezini.

Sve pretplatnike koji su primili opomenu, da pod­mire pretplatu za "CRVENI BAR.· JAl{" pozivljemo, da ju čim prije podmire, jer ćemo inače biti pri­siljeni; đa dojđućtm brojem poč­nemo obustavlja.njem šUjauja li· sta onima koji do Izlaska nared· nog broja svoj đug ue podmire.