~ 1 ~

Liki Osik * iroka Kula

Sveti Matej

IIMMPPRREESSSSUUMM Urednik:

Luka Blaevi

Luka Blaevi Ivan Neki Ivica Tolla

Ivana api Milica Jerkovi

Leonarda Ruika

Lektorica: Katica Markovi, prof.

Nakladnik:

upni ured Liki Osik

Tisak: Alfa-comerce, Zagreb

SADRAJ

UVODNIK

GODINA VJERE 2

"VIDJELA SAM GOSPODINA!", poruka za novu

kolsku godinu 3

DAN HRV. MUENIKA NA UDBINI 5

BUDAK, SV. MARKO 7

KRIZMA 8

PRIJENOS MISE 9

DUHOVNA OBNOVA ZA PJEVAE 10

PRVA PRIEST 11

SVJETSKI DAN OBITELJI 12

TRODNEVNA DUHOVNA OBNOVA 13

REENJE I MLADA MISA VL. TOLLE 14

DAN POBJEDE, DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I

DAN BRANITELJA 15

RAZGOVOR S M. P. THOMPSONOM 18

PROSLAVA MALE GOSPE U BUNIU 21

DAROVI ZA CRKVU I PAST. CENTAR 22

HODOAE U RIM 22

~ 2 ~

GODINA III * BROJ 8 * Matijevo * 2012.

GODINA VJERE

11. listopada 2012. Papa Benedikt XVI. proglasit e Godinu

vjere

Pobudnica 'Vrata vjere' koja uvode u ivot zajednitva s Bogom i omoguuju ulazak u njegovu Crkvu, uvijek su nam otvorena. Taj se prag moe prekoraiti kad se Boja rije navije-ta i kad srce doputa da ga oblikuje milost koja preobraava. Proi kroz ta vrata znai zapoeti put koji traje cijeli ivot - od krtenja do pro-laska kroz smrt u vjeni ivot. Ispovijedati vjeru u Trojstvo - Oca, Sina i Duha Svetoga - znai vjerovati u jedinoga Boga koji je ljubav: u Oca koji je u punini vremena poslao svojega Sina radi naega spasenja; u Isusa Krista koji je u otajstvu svoje smrti i uskrsnua otkupio svijet; u Duha Svetoga koji vodi Crkvu kroz stoljea u iekivanju slavnog ponovnog dolaska Gospo-dinova. Tim je rijeima, koje zapravo saimlju to znai vjerovati u kranskom smislu rijei, papa Benedikt XVI. zapoeo svoje apostolsko pismo u obliku motuproprija (motu proprio - po vlastitu nahoenju) Porta fidei - Vrata vje-re, kojim je i slubeno najavio Godinu vjere. Apostolsko je pismo objavljeno u ponedjeljak 17. listopada. Godina vjere zapoet e 11. lis-topada 2012. godine, a zavrit e 24. studeno-ga 2013. godine, na svetkovinu Krista Kralja. Promiljati o vjeri i javno je ispovijedati

U toj sretnoj prigodi, napisao je Papa kasnije u apostolskom pismu, nakon to je po-jasnio razloge proglaavanja Godine vjere, elim pozvati subrau biskupe iz itavoga svijeta da se ujedine s Petrovim nasljednikom... kako bismo se spomenuli dragocjenoga dara vjere. eljeli bismo tu godinu slaviti na dostojan i plodan nain. Valjat e snanije promiljati o vjeri kako bi se svim vjernicima u Krista pomog-lo da njihovo prianjanje uz evanelje bude svje-snije i snanije, nadasve u asu duboke prom-jene kao to je ova koju ovjeanstvo sada proivljava. Imat emo prigodu ispovijedati vjeru u Gospodina Uskrsloga u naim prvostolnicama i u crkvama po svem svijetu; u naim domovima i u naim obiteljima, kako bi svatko osjetio sna-nu potrebu da vjeru od davnina bolje upozna i da je prenese buduim naratajima. Redovni-ke zajednice, kao i upne, te sve stare i nove

stvarnosti u Crkvi, pronai e naina da, u ovoj godini, javnim uine ispovijedanje Creda.

Duboka kriza vjere zahvatila mnoge

Papa je iznio razloge za takav poziv. Potrebno je, danas, u ovome asu, ponovo otkriti hod vjere, kako bi snanije izali na vidjelo radost i novo oduevljenje za susret s Kristom. Naime, dogaa se nerijetko da se krani vie brinu za drutvene, kulturne i poli-tike posljedice svojega zauzimanja, drei da je vjera i dalje oita pretpostavka zajednikog ivljenja. A zapravo ta pretpostavka ne samo da vie nije takva, nego tovie biva i nijekana. Dok je u prolosti bilo mogue prepoznati jedin-stveno kulturno tkivo, nairoko prihvaeno u njegovu prizivanju na vjeru i na vrijednosti koje su njome nadahnute, danas se ini da u velikim drutvenim poljima vie nije tako, zbog duboke krize vjere koja je zahvatila mnoge osobe.

Odmah je Sveti Otac upozorio na dvije vane obljetnice uz koje je vezan poetak Go-dine vjere. Naime, 11. listopada 2012. godine slavit e se 50. obljetnica poetka Drugoga vatikanskog koncila i 20. obljetnica objavljivanja Katekizma Katolike Crkve (Koncilu i Katekizmu posvetit e Papa podosta prostora u nastavku

~ 3 ~

Liki Osik * iroka Kula

apostolskoga pisma). Jo je podsjetio da e se upravo u listopadu idue godine u Vatikanu odrati Ope zasjedanje biskupske sinode koje e se baviti Novom evangelizacijom za preno-enje vjere. Taj e dogaaj biti dobra prigoda da se itavo Crkveno tkivo uvede u vrijeme osobitog promiljanja i novog otkrivanja vjere. Kasnije e u apostolskom pismu rei da je navi-jetanje vjere in ljubavi: Kristova ljubav koja ispunja naa srca tjera nas da evangeliziramo. Ispovijedanje ustima ukljuuje javno svje-doenje

Benedikt XVI. je podsjetio da nije prvi papa koji je sazvao Crkvu na proslavu Godine vjere. Uinio je to njegov prethodnik Pavao VI. godine 1967, dakle upravo nakon Drugoga vatikanskog koncila, i to kao poslijekoncilski slijed i potrebu, vrlo svjestan velikih potekoa onoga vremena, nadasve glede ispovijedanja prave vjere i njezina ispravnog tumaenja. I sam Koncil istaknuo je potrebu trajne obnove Crkve (pri emu je obnova sve vjernije suob-liavanje Kristu), a upravo je na tom tragu i

Godina vjere. Ona je poziv na istinsko i obnov-ljeno obraenje Gospodinu, jedinom Spasitelju svijeta.

elimo da ta Godina u svakom vjerni-ku potakne enju da ispovijeda vjeru u punini i s obnovljenim uvjerenjem, povjerenjem, nadom. Bit e to takoer dobra prigoda da se ojaa slavljenje vjere u liturgiji, osobito u euharistiji... Istodobno elimo da i ivotno svjedoanstvo vjernika raste u svojoj vjerodostojnosti, rekao je Papa. Pozvao je i na promiljanje o nekim bitnim aspektima vjere. Meu njima je sam in vjere. Naime, vjera podrazumijeva prihvaanje odreenih sadraja, vjerskih istina, ali i njihovo prihvaanje srcem koje je otvoreno milosti koja omoguuje da se imaju oi za pogled u dubinu, kako bi se shvatilo da je ono to se navijeta Boja rije. Nadalje, ispovijedanje ustima... ukljuuje javno svjedoenje i zauzima-nje. Naposljetku, vjera je istodobno osobni in i in zajednice (crkvena dimenzija). Pose-bno veliku pozornost Papa je posvetio Katekiz-mu Katolike Crkve, kao dragocjenom i nu-nom pomagalu, posebno u Godini vjere.

~ 4 ~

GODINA III * BROJ 8 * Matijevo * 2012.

"VIDJELA SAM GOSPODINA!"

Poruka mons. Dr. ure Hrania predsjednika vijea HBK

za katehizaciju na poetku nove kolske i pastoralne god.

Vrijeme koje zapoinje novom kolskom i pastoralnom godinom vrijeme je koje nam je darovano. Nae je to vrijeme. No, ono nije samo nae, nego je prije svega i Boje vrijeme. S tim i vrijeme Crkve. U Godini vjere koja je pred nama, elja je Crkve uiniti to vrijeme trajnim susretom Boga i ovjeka, koji zapoinje krtenjem, po kojemu moemo Boga nazivati Ocem (Benedikt XVI, Porta fVidjela sam Gospodina (Iv 20, 18)

Vidjela sam Gospodona! to znai vidjeti Gospodina prekrasno opisuje evanelist Ivan u izvjeu o ukazanju uskrsloga Isusa Mariji Magdaleni (Iv 20, 11-18). Nakon to je Marija Magdalena dola

na grob te opazila da je kamen s groba dignut, javila je to apostolima. Ono to je na grobu ugledala bile su pojedinosti (kamen dignut s groba, dva anela u bjelini i Isus za kojega je mislila da je vrtlar), ali ne i sveukupna stvarnost. Takvo se gledanje jo uvijek ne moe oznaiti kao sveobuhvatno, cjelovito. No, promjena se dogaa u susretu Marije Magdalene s Uskrslim. Isus izgovara njezino ime: Marijo! U toj jednoj rijei, ona je obuhvaena u potpunosti kao osoba, tako da joj postaje mogue prepoznati ga. Rabbuni, ree mu. Kao da je htjela rei: Govori, da te mogu vidjeti, to se potvruje na kraju izvjea. Ode, dakle,

Marija Magdalena i navijesti uenicima: 'Vidjela sam Gospodina i on mi je to rekao' (Iv 20,18).

Odgoj u vjeri ima cilj dovesti ovjeka do osobnoga susreta s Bogom. Vjeronauk u koli, kao i itavo katehetsko nastojanje Crkve, na poseban nain u Godini vjere, ima zadau dovesti uenike i ostale vjernike do one vjere koja obvezuje da postanu ivi znak prisutnosti Uskrsloga u svijetu (usp. Benedikt XVI, Porta fidei, 15). To je mogue kad svatko od nas, poput Zakeja i Marije Magdalene, uje svoje ime izgovoreno od Gospodina.

(Dio poruke)

U naoj upi sveano emo zapoeti novu kolsku i

vjeronaunu godinu 23. rujna 2012. - 25. nedjelju kroz

godinu kada se u naoj biskupiji slavi Katehetska ned-

jelja - svetom misom u 9 sati.

~ 5 ~

Liki Osik * iroka Kula

DAN HRVATSKIH MUENIKA NA UDBINI

25. kolovoza 2012.

Udbina- Gradianski Hrvat

mons. Egidije ivkovi, elje-zanski biskup, predvodio je u subotu 25. kolovoza na Udbini sredinje misno slavlje Dana hrvatskih muenika.

U pozdravu na poetku mis-noga slavlja biskup Bogovi istaknuo je kako je to prva pros-lava nakon posvete crkve, a ujedno uz Dan hrvatskih mue-nika od sada Crkva u Hrvata obiljeava i Dan spomena na sve rtve totalitarnih reima. To obiljeavanje imat e uvijek vjerniki, crkveni karakter, "ne-emo slaviti niiju pobjedu meu zaraenim stranama ili puku pobjedniku ili poraenu, nego i dalje ostaje Kri ono ime emo se mi hvaliti", upozorio je biskup Bogovi.

Biskup ivkovi u propovijedi je istaknuo svoju radost i zah-valnost Bogu na zajednitvu u misnom slavlju na tom "simboli-kom bogatom i svetom hrvats-kom oltaritu", te prenio pozdra-ve iz Gradia "gdje ve 500 godina uvamo svoju katoliku vjeru i svoj hrvatski jezik i tradi-ciju".

Udbina je propovjedaonica s koje upuujemo poruku cijelom hrvatskom narodu, s Krbavskog polja bacamo pogled na cjelo-kupnu nau povijest ovdje su

sva naa stradanja i stratita na jednome mjestu. Ovo je mjesto na kojem uvamo tragove mu-enitva i zaboravu otimamo uzore samoodricanja; astimo one koji su se u okruenju mr-nje odluili z