IS

Repa.hr

Godin

SSN 1849

r

na II.

9 3947

br. 44. srppanj 20

1

015.

2 br. 4. srpanj 2015.

Sadržaj:mr. sc. Ivo RešiUvodnik ______________________________________________________ 3

Aktualnomr. sc. Ivo RešiProgram unapre enja proizvodnje še erne repe „70x17“_______________ 4prof. dr. Andrija KristekVažnost opstanka še erne repe u RH ______________________________ 5

Zaštita še erne repemr. sc. Ivo RešiPjegavost lista – cerkospora – važnost zaštite ________________________ 8

dr. sc. Dario IviOstala gljivi na oboljenja na listovima še erne repe __________________ 12

prof. dr. Tanja Gotlin uljakLisne uši še erne repe__________________________________________ 15

prof. dr. Renata BažokŠtetne gusjenice u še ernoj repi i njihovo suzbijanje__________________ 17

Prof.dr.sc. Klara Bari

Vilina kosa (Cuscuta sp.) ________________________________________ 20Gnojidba

prof. dr. Vladimir VukadinoviŠto proizvo a i moraju znati o gnojidbi še erne repe _________________ 24

prof. dr. Irena JugVažnost primjene bora u ishrani še erne repe ______________________ 28mr. sc. Zdenko BesekKarbokalk – rješenje za zdravije tlo _______________________________ 29

Goran Tkal ec, stru . spec. ing. agr.Program revitalizacije poljoprivrednog zemljišta u VSŽ ________________ 32prof. dr. Danijel JugPrednost uzgoja me uusjeva ____________________________________ 34

mr. sc. Željko FindriPreciznost gnojidbe še erne repe mineralnim gnojivima ______________ 37

Obrada tlamr. sc. Mijo TokiObrada strništa _______________________________________________ 40

Tehnologija preradeprof. dr. Milan PospišilOdre ivanje tehnološke kvalitete še erne repe na prijamu u tvornicu____ 42

Znanstvene i stru ne aktivnostiprof. dr. Renata BažokZnanstvene i stru ne aktivnosti u projektima transfera znanjai tehnologija za integriranu proizvodnju še erne repe ________________ 44

Dan polja še erne repe 2015. ____________________________________ 47Doga aji

Ekskurzija u Me ugorje, Biograd i Plitvi ka jezera ____________________ 48

Daria Babogredac, mag. agr.Reparske igre 2015. ___________________________________________ 49

Povijestmr. sc. Ivo RešiŠe eranski temelji _____________________________________________ 50

Repa.hr

asopis za proizvo a e še erne repe

Godina II., br. 4., srpanj 2015.

Osniva i:

Sladorana d.o.o., Županja

Viro tvornica še era d.d., Virovitica

Nakladnik:Sladorana d.o.o., Županja

Za nakladnika:mr. sc. Ivo Reši

Glavni i odgovorni urednik:mr. sc. Ivo RešiSladorana d.o.o., Županjae mail: iresic@sladorana.hr

Zamjenik glavnog urednika:mr. sc. Zdenko Besek

Lektor:Maja Bukna, prof.

Tisak:Tiskarski obrt, nakladništvo i trgovina“ZEBRA”, Vinkovci

Naklada:1000 primjeraka

Za proizvo a e še erne repeasopis je besplatan.

Pretisak preporu en i dopušten,ali uz obveznu napomenu:“Preuzeto iz asopisa Repa.hr”

Rukopisi i fotografije se ne vra aju.

ISSN 1849 3947

Repa.hrr

U

uzp

pzsro

tmOs„

kndn

vov

UVODN

Pošt

ukoliko stzna i dapratile tij

Ovapojam przadovoljnslobodnorealne moranicam

S drtehnološkmogu ihOsnova ssmo nazv„70x17“,

Osimkod proiznim temadoga anjne repe.

Iakovodnje dovogodišvas srda

NIK

tovani pr

te upravoste ostaekom pro

injenicaroizvo aniji sa svo sudjelujmjere i ama.

uge strankih rješenrezultatasvega bi tvali „Proga prema

m o ovomzvo a a,ama iz pojima i zan

o je pripreo sada nnja proizno pozdr

roizvo a

o otvoriliali vjerniotekle go

a nas jošše erne

vojom prjete u sugktivnosti

ne, našenja za ota proizvotrebao bgram unacilju ostv

m programožeteodru ja gnimljivos

ema ovonisu bili izvodnja zravljam i

i,

ovaj novovoj proodine.

više obve repe imroizvodnjgestijamakoje bi

še eraneklanjanjeodnje, aliiti stru napre enjvarenja p

mu, u ovpro itatignojidbe,tima koje

godišnjedealni zaa sada idnajavljuj

vi broj vaoizvodnji

vezuje damao zna aom. S tia o daljnjovoj ku

e e se ae ogranii više po

no znanstja proizvprosje ni

vom brojlanke n

, zaštite,e se odn

proizvoda odvijande premaem skoro

šeg asobez obz

a poduzmaj kakavm ciljemjoj me uulturi osi

aktivnije navaju ihosvetiti atveni susodnje šeh rezulta

u asopinaših znaobrade,ose na p

dnje bilanje agrota optimisto vi enje

pisa o przira na sv

memo svezaslužuje

m vas posobnoj sigurale o

nego ikadimbenik

agroekonstav napre erne reta.

sa, koji jeanstvenikmehaniz

proizvo a

teška, i iehnike iti nom ze povodo

oizvodnjve neda

e što je me, i kakoozivamo duradnji iopstanak

d uklju itka u postomskimretka u pepe 70x1

e sve traa i stru nzacije, alia e i proi

ako mnofiziologijavršetkum proizv

i še ernee koje s

mogu e kbiste vi bda prijepredlažena hrva

ti u prontizanju napokazateproizvodn7“ ili skr

ženiji nenjaka o ai svim dzvodnju

ogi uvjetije biljakai s tom žodnje u 2

UrednikIvo Reši

e repe,su nas

ako bibili jošsvega

ete sveatskim

alazakajvišiheljima.nji kojira eno

samoaktualdrugimše er

proiza, ipakželjom2016.

3

4

Au

sastaskogvredstrurepetacijogramtata„70xnje sod 7

vatskblemlji prraneOstonomAndrdinozanavi ivredRešid.o.oZlariVira

progše eraktemen

utor: Ivo R

U Sladoanak zng fakultetnog faknjaka za

e še eranom provma razvo

še ernex17“, štostabilne0 t/ha i 1

Na sastaki znanstmatikom šroizvodnje d.o.o. ioji i profmski fakurija Kristeovi , profa Kristek,prof. Janog faki Zden

o., te Ivann Ron ed.d.

Po etnagrama suerne repeerizira vskim pri

eši , Slado

rani je onanstvenita u Zagkultetaa proizvona Viro grvedbe ploja proize repeozna avprosje n17 digest

anku sutvenici koše erne rje še ernVira d.d.f. Renatalteta u Zek, prof. Vf. Danijelprof. Vesenka okulteta uko Besekn Tot, Anevi i M

a vodiljau obilježje u Hrvavelika ovlikama, š

orana d.o

držan iniika Agrorebu, Pou Osijekodnju šerupe, s prlaniranogzvodnihpod na

va cilj: osne proizvije.

sudjelovoji se bavrepe te vne repe S.: prof. ZBažok sZagrebu,VladimirJug, pro

esna Vukaosi s Pou Osijekuk iz Sladndrea Žeriroslav K

ovog cija proizvatskoj kovisnost ošto prije

.o.

icijalnionomoljopriku tee ernerezeng prorezul

azivomstvarevodnje

ali hrve provoditeSladovonkoAgroprof.Vukaof. Suadinooljopriu, Ivodoraneravica,Kos iz

ljanogvodnjeju kao vresvega

proizvoveliki udnji, izosneotklanvodnji knom.

Kaoprogramta 2017nosti nares za p

Reena kr

ma:

1. Dete

2. Pron

3. Otkla

4. Prijeproiz

Prociznomproizvodnajve ojnosti tre

Klimaraspopore

Zona

Neujtlu (žaja

rezucilacdigeIstorazlirezua i

izvodna onižaospo

a a. Svdio improtanku sunjanju okontinuira

o osnovnma izdvaja., opasnoa europskroizvodn

alizacijaroz 4 kor

ektiranje

nalazak uz

anjanje u

nos zakljzvodnji

ogram sodre ivadnji kojaj mogu oeba riješi

atski utjeored i koed i zbroj

a cerkosp

edna endušik!!!)organske

ultira nežcijama uestiji potako znke u pultatima pma i poddnje, a taod karaktrazina

osobljenove ovo uovizacijeustava prgrani enano i želj

ni razloziaju se ukost od nekom tržišju še ern

programraka svak

ograni e

zroka ogr

uzroka og

ju aka i

e zasnivanju ogra ovaj poj mjeri iti:

ecaj – duoli ina obtempera

pornih uvj

n sadržaji smanj

e tvari u t

eljenim oprinosugodinamna ajneroizvodnpo proizvdru ju prako er jeteristika jtehnološosti dijeupu ujeu proizvoroizvodnjja u projenom br

i realizackidanje kvekonkurenštu te intne repe.

a je predkog prob

nja

rani enja

grani enja

primjena

va na prani enjaprogramili u potp

užina danborina, raatura

jeta

hranivajenje sadtlu

osu ima.suimvoroede iškeelanaode ioizrzi

cijevontte

dvile

a

a

a u

reuu

pu

na,as

udr

juproponja

cijinotepreotka sprepos

mjevodizvprikonpot

Upotrebcida u ve

Repinaštetnici

Razne tr

Neadekv

Nekvalit

Premaim faktooizvodnjedru ja naaci i znans

Sjemenacijal, prtolerant

Gnojidbvrste gngnojiva;prihrane

Zaštitavrijemerezidual

Agrotehobradepopravkenje, sk

U raspprogrampozitivnda postoedak proklanjanjesva razmema supstoje e t

Zakljuera pobodnje trebodnje kodržavatintrolnihtvrda usp

br

ba velikeelikom br

pipa, po

ruleži kor

vatna ob

tetno va

a navedeorima zae, odre ea kojimastvenici:

arstvo – krilagodljivnost hibr

a i ishranojiva, vrvrijeme,

e

– u inkoprimjenenost

hnika – ntla, melika tla, navkladišten

pravi sudma izneseo mišljenoji prostooizvodnihnaveden

mišljanjatilnijemehnologi

eno je doljšanjabati doniojih e sete da eproizvo

postavlje

r. 4. srpa

e koli ineroju tretm

ovremeno

rijena

rada tla

enje kor

nim ograostvarenena su i 4

e radit

kvaliteta,vost, otprida

ana – korijeme p, koli ine

ovitost, de, reziste

na ini iioracijskevodnjavanje

ionika oeno je jednje o pror za znah rezultanih ogratreba uupravljaje.

da e se krezultataijeti prave trebatie se na no a a onih pravi

anj 2015.

e pestimana

o ostali

rijena

ani avanje ve e4 ciljanati stru

, potenpornost,

oli ine irimjenee i vrste

dozacija,entnost,

vrijemee mjereanje, va

realizadinstveogramu,ajni nata krozni enja,smjeritinju ve

kod sviha proizvila proi strogonekolikoobavljatiila.

Repa.hr

Autor:

Uvrazgovoerne rekultura

Neljuljalo ji potaknsti opstskoj, iz m

Davaju ugli to šeMe utibenih apotrebakukuruzgate bzom škše ernifruktozuizoglukoznatim s

Porovina zna je stvornicarepe izgKunernusk). Nistajalaše era ivu tvorgradi 18posjednLe Maitpe tadapo etkumalo, o(1848.Ponovnera iz

r

: Andrija K

vijek nakor oko noepe jer udolazi na

epovoljnoje stabilnnulo na ratanka šemnogobr

anas potrlavnom derna trsm, za prartikala, zan še er,z ili nekeiljke. Enroba ovisirup ko

u i poznoza (korisokovima

o etkomza dobivasamo šea za progra enau blizu VHrvatskaza po eiz repe prnicu za840. godnik Adamrom. Kaka još uviu, a iskoova tvogodine)i interesrepe kre

Kristek, Po

kon žetveove proizu najve oakon strn

o tržištenost ove pazmišljanerne reprojnih raz

rebe u šedvije kultska i šeoizvodnjza ije d, možedruge šk

nzimatskoih biljakaoji sadržnat je posti se ua).

XIX. stoljanje še eerna trsoizvodnjuje 1801roclava (a nije znaetcima ppa u našoproizvoddine u emovi sko je proiijek bilarištenjernica jeprestalaza proize 1906.

oljoprivred

e zapo izvodnjeoj mjeri onina.

še era pproizvodnje o važnpe u Hrvzloga.

e eru pokturne biljerna reu prehraobivanjese koristkrobom bom hidroa dobiježi glukozod nazivonekim p

je a kaoera korišska, a pru še era1. godineDonji Šljoa ajno zaproizvodoj zemljidnju še eepinu veFrancuzoizvodnjana samoše era vvrlo br

a s radozvodnjugodine

dni fakulte

nješeova

ponjenovat

krike,pa.ame jeti ibooliseu iompo

sištervaiz

e uonaonjepreraeleomreomvrlorzoom.šeka

dau Oru,vitOsšekorad

zapti.

et Osijek

po injeOsijeku,, 1947. utici. Danasijeku, Žuerana um Domodom.

Še ernpravo nisOne su

s radom1912. uu Županjas rade tvupanji i Vu Belomovinskog

na trskasu me uprijeko

m tvornicaBelom Mi i 1980.vornice šVirovitici,Manastrata pr

i še ernsobni kopotrebn

a še eraManastiu Viro

še era u, dok jetiru tijeestala s

na repaonkurenne biljke

koje sdru juje danduktivza przna ajpini rebokalkdoprinproizvunuta

se ovisnou nadopunas postvnijih biljaoizvodnjjnih nuspezanci, sak). Osimnosi povevodnjer plodore

o o geogunjuju. Šala jednaaka kojau še eraproizvodaaturaciontoga, one anju posvojimeda.

grafskomŠe ernaa od najdaje siroa i nekoa (melasani mulj –na indireoljoprivredjelovan

5

porepajproovinuolikoa, rekarktnoednenjem

6

globpi, iskomvladana rsredratarnosegodiŠpant/ha,plananja

Pro

ne rod k

do 1ranejana

Težištealno gledto prije

m klimataju za njurepa je unje Eurorska biljke korijenane u Frnjolskoj 8, Nizozeiraju se ia.

oizvod

Neprekiepe na nraja XIX.

Tako je906. gode u Osijekna povr

uzgojadano, nasvega utskom pu povoljnu zemljaope visoka koja da (prosjekrancusko86,77 t/hemskoj 7daljnja z

dnja u

dna proinašem pstolje a.

u razdodine, do oku, še erršini od 1

še ernelazi se usrednjoe

podru ju,ni uvjeti. Šma zapaoko intenaje visokk 2009.oj 89,19a, Belgiji78,28 t/hzna ajna

Hrvats

zvodnjaodru ju

oblju odotvaranjarna repa1.019 do

repe,Euro

europgdje

Še eradne inzivnake pri2013.t/ha,81,45ha), apove

skoj

še erdatira

1885.a še euzga1.899

ha s velrijena, ipo etkoOsijekuse povera (pro5.488 h23,18 t/god. 1ernomane na(prosjekha). Širere željelti potrobila vrloše erave anedonijeleodnosuajno ogod. 10dolazi dsa korijeprvi put

likim varito od 4,

om radai Belomavaju nasjek 193ha), a p/ha (pro16,7 t/harepom v

akon Druk 1947.enjem ovo se, u pšnju še eo niska, gpo jednopovršine

e željeni una predpali (pro0,1 t/ha)o zna ajena, takota ostvar

iranjem p93 do 15tvornicaManastira 4 7 tis30. 19prinosi oosjek 193a). Površivišestrukugog svje1954. gove intenzrvom redera, kojagodišnjeom stanoe pod ruspjeh. Pdratni prosjek 194. Od 19nijeg poro da je 19ren prino

prinosa k5,29 t/haa še eraru površisu a hekt39. godd 7,1130. 193ne pod ško su povetskog raod. 19.4zivne kultdu, povea je do rasvega 5ovniku. Pepom nPrinosi surosjek, zn47. 19555. godirasta prin959. godios preko

ko. Suneta.do39.ševeata481tua

atakgPoisu, una54.nenone30

t/hPriprvpadmo199siooscrepnosgodna,treTak196držpoNalježzadvar13,

eTak

ha, a 196nos ve ivi putad prinosaovinskog91. 199o svega 37cilacije ppe se pos od 68,5dine. Za, sadržaend porasko smo65. godinžaj še eranovno težalost, ovži stalnednjih petrirao od,3 u 2014

Površir nisu bko je u v

br

6. godineod 50 t1976. ga uslijedrata pa

95. prosje7,1 t/ha.prinosi kove avaju5 t/ha osrazliku odaj še erasta ve sve u rane ostvaa od 16,0ek 1976.va stranaoscilaci

t godina16,2 % 24. godini.

ne zasijabilježile že spom

r. 4. srpa

e preko 4t/ha ostvgodine. Pio je nakje u ra

e ni prinoNakon 1orijena šu, a najvstvaren jd prinosaa ne pstalne osazdobljurili prosje0% i nako

1980.a proizvoje. Takosadržaj

2011. god

ane repomželjene penutom

anj 2015.

40 t/ha.varen jePonovnikon Doazdobljuos izno1996. uzše erneve i prie 2014.a korijeokazujescilacije.1961.e ni saon togagodine.dnje bije i uše era

dine do

m takopomake.razdob

Repa.hr 7

lju 1947. 1954. godine repa zauzimala 19.481 ha i tek je 1976.1980. godine dostigla nešto ve upovršinu (24.058 ha). Najve e površine do Domovinskog rata bile suzasijane u razdoblju 1981. 1985. ito 28.839 ha i 1986. 1990. godine27.375 ha. Gledano pojedina nogodine, najve a površina bila je zasijana 1984. godine, i to 29.823 ha.U razdoblju 1991. 1995. godinedolazi do zna ajnijeg pada zasijanihpovršina (18.941 ha), a zatim doporasta pa su najve e površineostvarene u razdoblju 2006.2010., i to 26.831 ha. Pojedina nonajviše hektara repa je zauzimala2007. godine, i to 33.637 ha.

Zasijane površine i ostvareniprinosi odre uju koli inu proizvedene repe – sirovine za tvorniceše era. Uzimaju i u obzir instaliranekapacitete od 1.450.000 t etirijutvornica za proizvodnju še era prijeDomovinskog rata i nakon rata triju, ali nakon rekonstrukcije sa slinim kapacitetom prerade, proizlazida kapaciteti niti tada, a niti sadanisu iskorišteni. To je i razlog dacijelo vrijeme govorimo o potrebipove anja površina zasijanih še ernom repom, a još važnije, o potrebipove anja prinosa še era po jedinici površine i kvaliteti proizvedenogkorijena.

Nedvojbeno je da je še ernarepa kultura velikog potencijalarodnosti o emu govore i ostvarenirezultati proizvodnje u nekim vespomenutim zemljama (Francuska,Španjolska, Belgija, Nizozemska idr.), ali je i biljka velikih zahtjevaprema tlu, vremenskim prilikama iprimijenjenim agrotehni kim mjerama. Pri proizvodnji še erne repeuvijek treba imati na umu da zemljišni i vremenski uvjeti odre ujuokvir, a provedene agrotehni kemjere razinu proizvodnje.

Ako gledamo udovoljiti uvjetestaništa (dovoljno duboka tla, tlabez zbijenih slojeva, šupljina, stajae vode i bez visoke razine podzemne vode, tla koja su bogato opskrbljena hranivima, tla s dobrim zalihama humusa, zasi ena kalcijem), postavljamo logi no pitanje: Imamo limi dovoljno pogodnih površina zaproizvodnju še erne repe?

Analiziramo li podatke pedološke karte samo za isto nu Hrvatsku, to nije Vukovarsko srijemsku iOsje ko baranjsku županiju, dolazimo do zaklju ka da u ove dvije županije imamo 40.252 hektara ernozema, 45.857 ha eutru nog smeeg tipi nog i lesiviranog tla te znaajne površine hidromelioriranogtla i ritskih crnica (36.449 ha). Ovipodatci pokazuju da bi bez problema u širokom petopoljnom plodoredu na kvalitetnim, za repu povoljnim tlima, mogli organizirati proizvodnju na oko 25.000 ha. Uvjet zaostvarenje ove površine je naravnobrojnost proizvo a a kako bi ovupovršinu realizirali poštuju i neophodni plodored.

Zašto še erna repa?Važnost sjetve še erne repe za

Hrvatsku može se gledati s nekolikostajališta:

agroekonomskog i ekonomskog

- Uvozno izvozna bilanca še eraza državu

- Pogodnosti u ekonomskim uvjetima proizvodnje (sigurni kupac,osiguran repromaterijal od strane prera iva a repe, pružanjepotrebne stru ne pomo i, beztroškova organizacije otkupa iniz drugih mjera)

- Uslužne djelatnosti (prijevoznici,vadilice, mehanizacija)

- Promet repromaterijalima (gnojivo, zaštitna sredstva)

- Upošljavanje vlastite radne snage;

agrotehni kog

- Repa je tehnološki najzahtjevnija kultura koja traži tehnologijuije efekte pozitivno osjete naredne kulture (obrada, zaštita…)

- Proizvodnja repe zahtijeva proširivanje stru nog znanja koje koristi u ostalim proizvodnjama.Važnost znanja i pravilno provoenje agrotehni kih mjera mo

žemo zaklju iti kompariraju ime usobno proizvo a e na našem podru ju, a još je dojmljivijakomparacija proizvodnje še erne repe u Francuskoj i Hrvatskoj.Naime, po ostvarenim rezultatima u proizvodnji prinosu korijena bili smo sve do 1987. godine na istoj razini, a danas jeFrancuska daleko ispred nas.Me utim, ovdje ipak treba istaknuti da smo mi imali rat, promjenu vlasništva nad zemljom ilipromjenu njezinog korisnika icijeli niz drugih problema i krivihpoteza politike koji su odvra aliod proizvodnje (uvoz še era).

Danas kada je Hrvatska lanicaEU, poticanje proizvodnje še ernerepe je sigurnije i još ve e pa je sada na proizvo a ima da vjeruju usvoje mogu nosti, dopune i prošireznanje i dosljedno provedu potrebne agrotehni ke mjere te uvedunove (navodnjavanje npr.). Takvimradom rezultati ne e izostati, arepa kao kultura visokih potencijalarodnosti i velikih mogu nosti zarade sigurno e imati posebno mjestou plodoredu i u našoj zemlji.

Gubitkom proizvodnje še ernerepe u Hrvatskoj nastale bi za poljoprivredu negativnije posljedice odonih koje bi pretrpjele same še erane. Primjer za to je susjedna Slovenija, a i neke druge države.

8

Au

nijane tsje adoživbitakopregu ihrazvonem

vanjeticoloboluvjetnog

ju 2vali oponoelembole

Šte

pjegbrojai odbnastna raznakorijliš auspo

liranintengestjedn30 %

utor: Ivo R

Da je pjbolest šrebamoanje na pvjeli pravk ve stvoez i tražih mjeraoja i štejerljivo v

uvanjee razvojaa Sacc.,jenja, utima osng prinosa

Kako smnašegovu boleoviti i namenata usti.

etnost

Cerkospa na listua spajajubacivanjaaje (retra un šeajno smaenu (digi rast ko

oren (prin

Tako jeih zarazanzitetu nija padneosti (201

% od o ek

eši , Slado

egavost lše ernepuno uv

prošlu govu katasorenog špoduzimu sprje aetnosti ovažne bol

e zdravoga gljive Ckoja je

u našimnovni je pi kvalitet

mo prošleasopisast, u ovoaglasiti nzaštiti o

pora uzru koje se, što dova lista. Nrovegetacera iz koanjuje sagestija),orijena jenos).

kod jaka, ovisnonapada, me za 3 ili14. g.),kivanog.

orana d.o

lista najzrepe, navjeravanjadinu kadtrofu kroše era, bumanje sviavanju pove ekonesti.

g lista i spCercospouzro nikproizvo

preduvjete korijen

e godinedetaljnoom brojueke od vod ove o

rokuje ps pove a

vodi do suNovo liš ecija) stvaorijena iadržaj šea bez ste zaustav

kih i nekoo o vremmogu eak i viš

a prinos

.o.

na ajažalosta. Pria smooz guudi nah moojave,nomski

prje ara bek ovogodnimt odlina.

u broopisiemo

važnihopasne

pojavuanjemušenjae kojeara seme seera utarijegljen ili

ontromenu ida diše vris i do

ZnakoBo

do sredtemperanom vlausjevimlista, nastarihblizu vo

Simpjega csivom sdolazi dlista.

Bocerkospgovarajujavlja 2skore po

Otkobavljarametaroborinega zrakanje starnom lipdana.

Slika 1

ovi bolest se jaine srpnaturamaagom 98a gustogvodnjavarepišta,dotoka...

mptomi scrvenkastsredinomdo spajan

lest kojore je rau niže t

3 tjedojave cer

krivanje ipra enjera u usj, trajanjea) i pregosti. Pranja i pon

1. Obolje

lestiavlja odja, pri vi25 – 27– 100 %,g sklopaanim reposjetljiv

.

su pojavto sme em (Slika 1nja pjega

a prethamularijatemperatdna ranijerkospore.

i pra enjem vremjevu (tee vlažnosledom lisenje po

navlja se s

eli list

kraja lipnišednevn°C i relat, naro itoa i bujništima, kvijih so

va okrugeg ruba1.). Kasna i sušen

odi pojaa kojoj oture pae i znak.

e bolestimenskih pmperatusti lista, vstova sreinje sre

svakih 5

njaimtivo uogodrti,

glihsa

nijenja

aviodseje

separa,vlaeddi7

makasnostaNagemjePjedjelist

dršOncrvnepjebrista

Ra

betražsje

S

Na zara uo avajste pjegm bojomarijem, postarijemdostižu veru te ruege se kaelomi nogta.

Pjegeškama i nne su krveno ljubspajaju.

ege razlida, a ovianicama (

azvoj bKao m

ticola navženo liš emenska

Slika 2. Pj

br

raženimju se okre, oivi e

m, koje seotpuno rm liš u koveli inu 0ub pjegesnije spag ili po

se javljna cvjetnrupnije,i astog rBoja rubita je koisi o koli(Slika 2.)

bolestmogu izvodi se ze iz prethrepa.

Pjega na

r. 4. srpa

biljnim drugle, sitene tame prvo javrazvijenooje odum0,5 1 cmpostaje njaju te dtpunog

aju i nanim stabovalnogruba i niba koji ood pojedini antoc

ivor infezaražen phodne go

listu, uve

anj 2015.

dijelovitne, sivnocrvevljaju nam liš u.

mire pjem u pronejasan.olazi dosušenja

a lisnimljikama.oblika,kada seokružujedinih hicijana u

kcije C.plod, zaodine te

ve ano

Repa.hr 9

Kod zaraženog sjemena gljivase zadržava u vanjskim plutastimdijelovima klupka, u obliku konidijaili stromati nih tvorevina koje dospijevaju na sjemenku za vrijemevršidbe. Zaraza ploda je mogu a uuvjetima pogodnim za razvoj C.beticola, ali kao daljnji izvor infekcije ne predstavlja ve u opasnost kaoni usjevi sjemenske še erne repe.

Najvažniji izvor infekcije predstavlja zaraženo liš e iz prethodnegodine.

Pokusima je utvr eno da se sliš em u tlu kao izvorom infekcijemože ra unati 3 4 godine. Gljivase najbolje održava u gornjim slojevima (5 10 cm) i na površini tla, anajslabije na ve im dubinama (30cm).

Klijanje konidija odvija se uširokom rasponu temperatura od14 35 °C, a optimum je izme u 24i 32 °C pri relativnoj vlazi zraka od100 %. Ukoliko je vlažnost zrakaispod 91 %, klijanje je gotovo zaustavljeno. Infekcija se odvija natemperaturama od 12 37 °C. Istraživanja su pokazala da u poljskimuvjetima zaraze nastaju pri najmanje 16 °C. Vrijeme inkubacije prioptimalnim uvjetima iznosi 5 dana,a infekcija nastupa tijekom nekolikosati. Inkubaciija na polju traje 8 do14 pa i 21 dan.

Što su temperatura i vlažnostzraka više udaljeni od optimalnih,to se razdoblje inkubacije više produžava, tako da pri 20 °C i nižoj relativnoj vlazi zraka može biti i dvamjeseca. Za proizvo a e še ernerepe je to vrlo zna ajno, jer zna i dau toj godini ne e biti ja eg razvojabolesti.

Infekcija po inje kada konidijedospiju na list še erne repe te poinju klijati formiraju i hife. Konidije mogu klijati još dok ne završe

porast, ali je najbrže i naintenzivnijeklijanje spora kada su potpuno formirane.

Na kraju inkubacijskog razdoblja na mjestima infekcije dolazi dostvaranja pjega. Kod intenzivnijegrazvoja gljive mjesto zaraze se može vidjeti i prije formiranja pjega ito kao okrugle, tamne to kice akose list okrene prema svjetlu. Završetkom inkubacije pjege prvo imajuizgled svjetlozelenih mrlja. One seubrzo zaokružuju, pove avaju i suše. U po etku su pjege sme e, arazvojem parazita postaju sive. Okopjega se javlja zona sme e ili crveno sme e boje. Na popre nom presjeku oboljelog lista može se primijetiti da je tkivo znatno tanje uunutrašnjosti pjege, a da je njezinrub deblji od okolnog tkiva. U unutrašnjosti tankog dijela pjege nalazese uginule stanice s micelijem gljive, a rubove predstavljaju žive, hipertrofirane, potpuno spojene stanice bez me ustani nih prostora. Utim stanicama nema micelija i prinormalnoj vitalnosti lista hife gljiveu ovaj prostor ne prodiru. U starijimlistovima koji su u odumiranju, ovazona ne postoji pa su pjege neštove e i nepravilnije.

Svjetlost u odre enoj mjerismanjuje formiranje konidija pa jenjihovo stvaranje najbolje u tamnom razdoblju od 16 do 18 sati zavrijeme 24 sata, a pri temperaturi22 °C i optimalnoj vlažnosti.

Osim spomenutih uvjeta, nabrojnost konidija utje e i razvijenost pjega, kao i fiziološko stanjelistova. Najintenzivniji razvoj je nastarim pjegama i suhom liš u sazelenim lisnim drškama.

Daljnje širenje konidija ovisi onjihovoj zrelosti i vremenskim prilikama. Najve i utjecaj na širenje pove ini autora ima kiša koja odvajakonidije od njihovih nosa a, prenosiih na kra e udaljenosti i tako širi za

razu. Time se tuma i i injenica dase ove spore ne prenose na ve eudaljenost i da je pjegavost liš aše erne repe lokalno oboljenje uodnosu na izvor zaraze.

Mjere zaštiteprotiv pjegavosti liš a

Štete koje pri injava pjegavostliš a še erne repe i njezino pojavljivanje svake godine, kao i agroklimatski uvjeti našeg sirovinskog podru ja koji izuzetno pogoduju razvoju ove bolesti, daju poseban znaaj svim mjerama suzbijanja C. beticola.

Prošla godina je pokazala da uiznimno jakim cerkospornim godinama nije dovoljna jedna zasebnamjera na kojoj bi se bazirala zaštita– fungicidi ili sjetva tolerantnih sorti, nego korištenje ukupnog sustavazaštite od cerkospore, a prije svegashva anjem proizvo a a še ernerepe o gubitcima koje ova bolestizaziva i nužnosti pravilnih mjeraborbe.

Mjere suzbijanje pjegavostiliš a še erne repe podijeljene su utri osnovne skupine:

a) agrotehni ke mjere

U agrotehni ke mjere spadaizbor i sjetva zdravog, fungicidomzašti enog sjemena, poštivanjepravilnog plodoreda i sve agrotehni ke mjere (obrada tla, gnojidba,zaštita od korova) koje omogu avaju intenzivan rast še erne repe ivitalnost biljaka. Posebno se to odnosi na kvalitetnu ishranu biljakakoja izravno djeluje na zdravstvenostanje. Tu se izdvaja kalij koji u najve oj mjeri djeluje, izme u ostalihotpornosti, i na otpornost biljakaprema C. beticola.

b) korištenje tolerantnih sorata

U današnje vrijeme, a posebnou proizvodnim uvjetima isto ne

10

Slavoproizna sne n

uo ena ni kašto jnosttetepo e

proizpitanjedinnimra po(Slika

c) ke

pjeg

Slik

onije, pozvodnja šorata opa C. betic

Ovaj pren kod senovostvorakteristije posebne ide nkorijena

etku njiho

Trenutazvodnji šnja je stunih sortipokusimo selekcija 3.).

emijske m

Kemijskavosti l

ika 3. Oš

otpuno ješe ernepisanih kacola.

roblem jelekcioneorenih soikama tobno važnona štetua, kao štoove primj

ni fokuše erne rupanj tolkoji se

ma, a kojijskim ku

mjere

e mjereliš a po

šte enja n

e neraciorepe iz sao netol

je na vrera pa seorata odolerantnoo, ta tolprinosa io je to bjene.

s stru njrepe koderantnosdokazujezna ajnoama i so

zaštiteodrazumi

na listu r

onalnasjemeerant

rijemee ve idlikujeosti, aerantkvali

bilo na

jaka ud ovogsti poe sorto variortama

protivjevaju

razli itog

primjendolazi dnosa šejednimtolerant

Koje obrastvari kotiranja.primjenpreranslu aja gte. Postetku tržalo onopojave pkasnijeražene pinomizazvatinašim usrpnja.

g stupnj

u fungicido zna aje era koddijelomtnih.

d primjetiti pozooje utjePrije sve fungicini prekagubi ili smtoji nekoretiranja,o o po etpjega nakada sepojedinazaraznogbrze i jauvjetima

ja toleran

ida. Ovomjnog povd netolei kod r

ene fungiornost nu na efikega to jda koji nasan, jermanjujeliko stajaa najdu

tku tretir10 % bilmogu nane biljk

g materia e zarazdoga a

ncije (Nij

m zaštitove anja prantnih,registrira

icida važa nekolikasnost te trenute smije br se u oefekt zašališta o pže se zadranja nakjaka, a na i ja e ze koje koijala moze. To sea sredino

jemci, 20

omprialino

noikoretakbitiobaštipodronajzaoliogue uom

mišposunanikodgodmetrekorgra

stvsljeodzarintneognono

014.)

Zadnjišljenja deti i prijnaši progslužba jo

kako razvre ivanjedine prventalnimetiranja nriste i uram koji ko

Iskustvveno zbogednjih goluke o praze redenziteta.ophodnooznog mpodru je

br

h godinada s treje pojavegnozni moš nedovvijeni zae, te jei puta poodre iva pokusnre aje ioriste u A

va govorg suženjaodina smprvom povito vr. To jošost što skodela zae.

r. 4. srpa

a su sveetiranjeme prvih pjmodeli i pvoljno ili za takvoSladora

o ela s eanjem vnoj makroprognoz

Austriji.

re da sea plodoreanjuje raprskanju,lo brzeviše po

korije izraa naše pr

anj 2015.

e eš am trebajega, alirognozzapravosigurnona oveeksperiremenaoparcelizni pro

prveneda poazdobljejer sui jakog

otvr ujeade proroizvod

Repa.hr

Drgicida bda sroddjelatninirati sse smaOvaj sluizrazitomskupinejedan

Slika 4.

- RamNije

- Za p

- Ne

- Usj

- Raz

- Prs

- Ne

- 250

r

uga važnbudu i dadnim keh tvari tedrugimanjila reu aj je pm upotre strobiluod uzro

. Ja ina

mularijae ju potre

pravovre

koristiti

jev mora

zmak izm

kati na t

prskati p

0 350 l v

na stvar jea najve imijskime se morfungicidiezistentnposebnorebom furina, štooka pro

ošte enj

je bolesebno suz

emenu za

u svim p

biti bez k

me u tret

temp. do

po rosi!

vode/ha,

e izbor fubroj pripskupinamraju komma kakonost gljipotencirungicidao može bošlogodiš

ja kod pr

t sli na czbijati.

aštitu važ

rskanjim

korova z

tiranja od

25°C (pr

mlaznic

unpama

mbio bive.raniz

bitinje

epraobobmijom

nevo

ravovrem

Vcerkospo

žno je sta

ma fungic

zbog pokr

drediti po

rijepodne

ce 03 05,

pidemije.una i pr

bzirom nbavljati zanim fu

m.

Tre ie i aplikde, veli i

menog i

VAŽNOori, ali se

alno pra

cide iz iste

rovnosti

o ja ini o

e nakon r

5, pritisak

Tako erocijenitina na inaštitu konngicidima

detalj jeacija funine kaplji

zakašnje

O JE ZAe javlja 1

enje sta

e djelatn

lista fun

oboljenja

rose ili pr

k 3 5 ba

r, mora sizbor funn djelovntaktnima ili kom

tehnikangicida (ica, pritis

elog zaš

APAM15 20 d

anja lista

ne skupin

gicidom.

a i vremen

redve er

ara.

se voditingicida svanja –ili sistembinaci

primje(koli ineska itd.).

štitnog tr

TITI:dana rani

i vremen

ne!

nskim pr

prije ros

Atijekomre i dmalnoobzirau ve itvornutiranjavade(Slika

retmana

ije zbog

nskih pril

rilikama (

e).

Ako se ram jedneda je u no potrebna na tolerini godinu zaštitua, posebiu drugo4.).

potrebe

lika.

(15 21 d

adi o brovegetac

našim uvno dva trrantnosta za potu potrebice kod uoj polovi

nižih tem

dan).

oju tretircije, možvjetima mretiranja,sorte, a dpunu i dno i triusjeva koici kamp

mperatur

11

ranjae semini, bezda jejelotre

oji sepanje

ra.

12

Au

ne rgavosporše epjeguvjetnosate bproiz

moglistaa im

lu, svdarsljajuproiz

Zaš

rijetk(cerku jasvimmaskoj.ge brijetkaknisu

e jeno mkospre, dnomvremskojmangestenope modno

utor: Dario

Gotovoepe manost lista ira beticolerne repeavosti lista za osa i digestolesti nuzvodnji še

Me utimgu se javikoje se jma su mve te bokog znarelativn

zvodnje.

što je tPrvo, svko ili spokospora)em ili s

m kultivaruzgoja š. Za razlikbolesti lke u nei iskusnvidjeli.

Drugo, ze sa sigurmanje šteporom. Zdruge bom sporije.mena darazini, aji ukupniju. Jednoo, druge bmanje suosu na ce

o Ivi , Zavo

svi proinje ili višeli „cerkola), najzne. Uspješsta jedanstvarivanjtije, a mjužne sue erne re

m, naiti i nekejavljaju r

manje pozlesti od maja u pro mali r

to takove te bolradi no.se javljalabijem irima i uše erneku od ceista katkim podniji proizv

za sve ternoš u reetne u uspa razlikulesti razv. Potrebse razvijdokazani u inakostavnimbolesti lis„agresiverkosporu

od za zašt

zvo a ie poznajsporu“ (Ca ajnijušna zaštin je odje visokijere suzbi neizbjeepe.

še ernoje druge brje e i prznate. Umanjeg graksi prerizik za u

o?esti javljPjegavossvake seintenzitesvim podrepe urkosporekad sudru jimavo a i n

bolesti me i da suporedbi su od cerkvijaju seno im jeju u epidno je i dana prino

m rje nikosta še erne“ za bu.

itu bilja, H

še eru pjeCercobolestita odpredh pribijanjaežne u

repibolestiroizvona e

gospodstavuspjeh

aju sest listaezone,tu, nadru jiHrvate, drutolikoda ihnikada

moguu znatsa cerkospouglave višedemijimaju

os i diom rerne reiljku u

Hrvatski ce

Treskoj znarazvoj drepe. Pr(Uromycintenziteu nekimvati i zhr a neza svoj r

etlista šedobljuu inakPrimjerigavost (obi nosvibnjavrijeme.razvoj bljetna znaj eš enosu ili

Petstriranipi, osim

Slika 1

entar za p

e e, klimatno sudrugih borimjerice,ces betaeetu na sjm podruna ajnee nailazirazvoj.

tvrto, veerne repkada mona rezuice, ramuRamularod krajajer joj. Porasbolesti sezaraza le ne uzrodigestiji.

to, gotovza primje

m na cer

1. Simpto

poljoprivre

atski uvjemanje polesti liš, hr a šee) javljajeveru Eujima moštete. Una povo

e ina ostpe ne javlože imatultate pularijskaria beticoa travnjaodgovar

stom tee „zaustaiš a šeokuje gub

vo svi funenu na šrkosporu

omi pepe

edu, hranu

eti u Hrvpovoljnia še er

e erne rese u ja europe, gdože uzrokU Hrvatskoljne uvje

alih bolelja se u rati zna ajroizvodnili siva p

ola) javljaa do krara hladnemperatuavi“, a prerne rebitke u p

ngicidi ree ernoju, dobro

lnice na l

u i selo

atzarnepeemdjekokojete

estiazannje.jeseajanijeuraropepri

egireili

odlistzbipra

asetaepjeriavos

znaerpojvodnimSlanonim

uostvlisttan

listu še e

li no djeta še ernjanjemakti no su

Od boi moguistaknutie), hr aegavost ibeticola

st (Altern

Pepelnata je mnrne repejava je rdi do ekmka suvonije, gjaki nap

m sezona

Pepelnava po

vara na litova. Prevnkih niti

erne repe

br

eluju nane repe.cerkospouzbijaju i

olesti listuo iti ui pepelni(Uromycli „ramua) i koncnaria alte

nica šenogim pru Hrvat

rijetko epkonomskneka pogdje su zapadi pepma.

nica se lasivo bijecu, a kasvlake sui isprva

e

r. 4. srpa

a drugeNa taj naore zaprdruge bo

ta koje pHrvatskoca (Erysices betalarija“ (Rcentri naernata).

erne reoizvo atskoj, nopidemijskkih gubitodru ja zabilježenielnice u

ako prepoloj prevlasnije i nagra enese javlja

anj 2015.

bolestia in suravo seolesti.

proizvooj moguiphe bee), sivaRamulaa pjega

pe poima šenjezinaka i doaka. Izzapadnerelativpojedi

oznaje iaci kojua nali juod vrloaju kao

Repa.hr

okruglakoje selist izglestom prgodujuvlaga zrpovoljnca se edoblju ka gotovstriraniimaju dna pepesuzbijanse i pep

U sca pojapjegavoka lipnjbiti oprulogu mbolestina temprocijenkalnomfungicidvidljiviukupnodanih liszaštituonimapepelni

Slika 2(ramurepe

r

ste, pojpostupn

eda kaorašinom.visoke traka, doke za njezesto pojakada se javo svi fuza suz

dobro ilielnicu. Unjem pjepelnica.

slu ajevimvi u ja oost lista, pja, njezinravdano.mora imai iskustv

melju egniti kakopodru j

da bio bina otprg brojastova u uje potreregistrirace na še

2. Simptolarije) na

edina neno spajajda je poRazvojutemperatk este oino širenavljuje uavlja pjegngicidi kzbijanjeodli notakvim sgavosti l

ma kadaoj mjeri rprimjericno suzbijPri tomati pra ea iz prošga se ugse bolesu. Prag zi kada surilike 10nasumi

usjevu, abno odaanima zaernoj re

omi sive pa listu še

e nakupu. Zaražeosut bjelibolesti pture i nisborine nnje. Pepelistom r

gavost liskoji su repjegavodjelova

slu ajevimista suzb

se pepelranije nee od pojanje mo

me zna ajenje pojašlih sezorubo most širi naza primjeu simpto0 ak %no pregsredstvabrati mea suzbijapi.

pjegavosterne

ineenia

poskaisulnirazsta,egiostinjemabija

lniegoetožejnuavena,oželoenuomiodglea zae unje

pronaredjavkrarep

ti

S(

Sc

Siva poizvo azivana i „dovito, nva zabiljeajevima Hpa uzgaja

Siva p

Slika 3. Rdesno)

Slika 4. Tacerkospo

pjegavostima še e„ramularo njezinaežena jeHrvatskea.

jegavost

Razlika u

amne nare (Cerco

t je boleserne reprija“. Ne ja povremu gotovgdje se

ili ramul

izgledu

kupine (tospora be

st me upe estojavlja se

mena povo svimše erna

arija za

pjega izm

to ke) uneticola)

hva amularsimptorazlikoblemuzrokunom sCercos

me u cer

nutar pjeg

liš e (Slije moguomima covanje kaproizvo

uje Ramusu ve e ospora be

rkospore

ge – pouz

ika 2.). Su biti recerkospoatkad prea ima.

ularia beod onih keticola, s

(lijevo) i

zdan zna

Simptomlativno sore i njihedstavljaPjege

eticola ugkoje uzroivo bijele

i ramular

k

13

i rasli nihovoprokojeglavokujee, si

rije

14

ve duglatrijihim

razliksporblizinpoverokusu cronihcola

go cgovaZa ragavopojaproizfungno. Nnicarazvovrijelakonje lkova

Sliklist

o sivo smtih rubovi ve ih pjprstenomkovanjare jest pne, pri ee alo. Uuje Cercorne to kickoje uzmogu vid

Ramularcerkosporaraju znaazliku odost je „pva ramuzvo a e,gicidima jNajvažnijda siva

ojem kadme, a binadoknalisne masala.

ka 6. Simtu še ern

me e i eva (Slika 3jega obrum. Najporamularažljiv preemu se msredištuospora bece (Slikarokuje Rdjeti bjel

rija se jara jer jojatno nižed cerkospproljetnaularije msuzbijan

je vrlo riji razlog za pjegavoda nastupljke še eade evense koju j

mptomi koe repe

esto izraž3.). Ruboubljeni suouzdanijirije od cegled pjemože korpjega koeticola v4.), dok s

Ramulariai aste to

avlja ranij za razve temperpore, siv“ bolestmože zabnje ove bjetko oprza to jestost prestpi toplijeerne repetualno oje bolest

oncentri

ženijihovi stau smena incerkoega izristiti ioje uzvidljivese koda betikice.

je neoj odrature.va pje. Iakobrinutibolestiravdainje

taje sljetnoe tadašte euzro

ne pjega

Slika 5

avosti na

5. Simpto

žsn

kluvpbsb

lsmvp

I

omi hr e

Tretajevimažarištimastva za zanima za s

Hr akupinamaicu ili naluzrokujeve u povprinosa ibijanja ovstava kojbeticola)

Koniš e, na ksu vidljivimože uovima bližposebne

zvor: SlikSlik

na listu š

tiranje mkada seili na o

aštitu je psuzbijanje

a še erna ispunjeli ju listagospodaršinu listdigestijeve bolestja se kordjeluje i

centri nakojem sei koncentiti u usjee tlu. Komjere za

ke 1. i 5. –ke 2., 3.,

še erne r

ože biti otijekomtprilike tpotrebnoe ramular

e repe senim sme(Slika 5.)arske štea, hr a ue korijenati nije poriste za zna hr u.

a pjegavjavljaju otri ni kruevu, no poncentrištite nije

– Bogdan4. i 6. – D

repe

opravdansvibnja utre ini pro odabratrije na še

e prepoze im pra). U Hrvaete. Ukoluglavnoma. Primjenotrebna, taštitu od

vost še eokrugle sugovi (Slikpotkraj vena pjegae potrebn

n CvjetkoDario Ivi

br

no samouo i ja iregledanti me u oe ernoj re

znaje poahom kojtskoj se jiko zaraz

m ne utjena fungictim višed pjegavo

rne repesme e pjeka 6.). Reegetacijeavost neno poduz

ovi ,

r. 4. srpa

u iznimnnapad bih biljakaonima reepi.

okruglasje se javjavlja rijeza zahvae na sm

cida u svršto ve inosti (Cerc

e zahva aege unutelativnona donjiuzrokujeimati.

anj 2015.

nim slubolesti ua. Sredgistrira

stim navljaju naetko i neati ak imanjenjerhu suzna sredcospora

a starijetar kojihesto sem listoe štete i

Repa.hr 15

Autor: Tanja Gotlin uljak, Agronomski fakultet Zagreb

U pojedinim proizvodnim godinama lisne uši mogu predstavljatiproblem u uzgoju še erne repe kako na njezinim podzemnim organima, tako i na nadzemnim dijelovima.

Na podzemnim organima, korijenu še erne repe, u pojedinimzemljama i godinama štetu ine korijenove lisne uši iz porodice Pemphigidae odnosno repina korijenovauš ili Pemphigus fuscicornis.

Na nadzemnim organima šeerne repe zabilježen je i štetu inive i broj vrsta lisnih uši: crna repinauš ili Aphis fabae, zelene breskvinauš ili Myzus persicae kao naj eš a,te brojne druge vrste poput Aulacorthum solani, Rhopalosiphum sp.,Macrosiphum euphorbiae…

Korijenova lisna ušRepina korijenova uš je štetnik

koji se u godinama s toplim i suhimljetom može masovno pojaviti iuzrokovati zna ajne gubitke prirodaše erne repe. Kako smo svjedocitendencije globalnog zatopljenja spove anjem temperature zraka ko

ju esto prate suše, u budu nosti semogu o ekivati eš e pojave ovevrste lisne uši.

Pojava korijenove repine uši upo etku se ne uo ava. Pove anjembrojnosti jedinki uši liš e repe gubiintenzivnu zelenu boju, po inje žutjeti i venuti (Slika 1. a). Nakon štose repa izvadi, na korijenu se videbijele voštane pahuljaste nakupinekoje su isprepletene s korijenovimsustavom (Slika 1. b i 1. c). Biljkareagira na napad ovim štetnikompromjenom biokemijskog soka i fizioloških procesa. Uš ošte uje biljkesisanjem sokova na korijenovimdla icama i sitnim korjen i ima, priemu izlu uje slinu bogatu enzimima koja uzrokuje hidrolizu u tkivukorijena. Dolazi do razgradnje stanica, pove ava se sadržaj invertnogše era i suhe tvari, dok sirovi še ernaglo pada. Osim smanjivanja sadržaja še era, pogoršavaju se i drugiparametri koji karakteriziraju tehnološku vrijednost korijena (smanjenje digestije…). Korijenove dla ice izumiru pa biljka teško dolazi dohraniva, gubi turgor, suši se i propada. Stoga se na parceli može uo itive i ili manji broj plješina, naj eš e

u obliku krugova (Slika 1. d).

Lisne ušiNa nadzemnim organima še

erne repe najvažnije vrste lisnihuši u Hrvatskoj su M. persicae i A.fabae (Slika 2.) od kojih je eš a iekonomski zna ajnija vrsta A. fabae. ine izravnu i neizravnu štetuna še ernoj repi. Izravna šteta jesisanje biljnih sokova i promjenekoje ishrana izaziva na kulturi, dokje neizravna šteta prenošenje virusa žutice še erne repe. Zna aj navedenih vrsta do sjetve tretiranog sjemena še erne repe bio je puno ve ijer su lisne uši bile važni vektoriviroze. Nakon sjetve sjemena kojeje tretirano insekticidima navedenaviroza više nije problem u proizvodnji še erne repe, a lisne uši kaoizravni problem pojavljuju se povremeno, što je vezano uz klimatskeimbenike, posebice uz temperaturu i vlagu. Kako je optimalna temperatura za razvoj navedenih vrstaizme u 20 i 25 °C uz ve u relativnuvlagu zraka, svako odstupanje odoptimuma usporava i smanjuje gusto u populacije lisnih uši. Osimklimatskih imbenika, prije odluke o

(a) (b) (c) (d)

Slika 1. Štete od korijenove lisne uši – prvi znakovi zaraze – žu enje (a), pau inaste nakupine (b),šteta na korijenu (c) i plješine na repištu (d)

16

potruzetteljamenja prprironostmentempnje m

Suz

uši mgrirajevakih ii uzgleran

Slik

Slik

ebi treti i prisut(Slika 3.sku progrisutnihodnih neparazitisku progperaturemože izos

zbijanjSuzbijanmogu e jane proizvprimjenukemijski

goj otpornntnim so

ka 2. A. f

ka 3. Prir

iranja, unost prir.) kao i dgnozu (koli inki i oeprijateljaranih lisngnozu koviše od

stati).

je lisninje repinje samovodnje, šu agrotehh mjera,nih soratortama im

fabae – b

rodni nep

u obzirrodnih nedugoro nod velikoodrasliha kao i pnih uši uoja prog30 °C t

ih ušine korijeu okvirušto podrahni kih, bplodore

ta. Buduma jako

beskrilni i

prijatelji l

trebaeprijau vreg brooblikaprisutuz vrenoziraretira

enoveu inteazumibiološd, kaoi o tomalo

krilati na

isnih uši

podatakstava jeNaju inknajisplatkih mjerna) kojisvode nSve mjekupljanjnajvažnuši. Ransmanjivkao i suChenopgetacije

U gjavom vna nadodluke o

a še erno

še erne

ka, primjee vrlo teškovitiji ntiviji je pra i plodoima se šna najmaere koje sje i o uvije su mjeniji rokovanju inuzbijanjeodiaceae.

godinamvisoke pdzemnimo tretiran

oj repi

repe

ena kemka i nijea in, a irimjena aoreda (4štete sprnju mogsu usmjeranje vlagere u suzvi sjetventenzitetakorova

e tijekom

a proizvoopulacije

m dijelovnju treba

ijskih srerazra enekonomagrotehndo 5 go

rje avajugu u mjerene na nge u zemzbijanju odoprino

a napadiz porodm cijele v

odnje s pe lisnih uvima, pra pregled

edna.skinidiiliru.namlji,oveoseda,iceve

pouširijeati

repmastouonju30rodpurod1:2velvolparbudlovreplisnjuranbit

pišta i oca po Banotka zarabi ajenou pristup% biljakdnih neplacija nisdnih nep20, usjevlikim repljno tretircela (1du i su pvi usjeva.pe koju pnih uši poi postannih infekce neop

br

cijeniti zanksu ili utaženih bida se kea kada jeka, a nemrijatelja ika. Ukoliprijateljav ne trepištima nrati samo2 proh

prvo zara. Ukolikoprenoseonovno de problecija primjhodno.

r. 4. srpa

arazu lisntvr ivanjiljaka. Umijskome zaraženma prisutili je njihiko je odi uši mba tretirnaj eš eo rubne doda prskaženi rubo žutica šnavedendobije naem, sprjejenom sis

anj 2015.

nim ušijem ponas jetretirano 20 –tnih priova ponos pri

manji odrati. Naje do

dijelovekalicom)bni diješe ernene vrstea zna aavanje

stemika

Repa.hr 17

Autori: Renata Bažok, Darija Lemi , Zrinka Drmi , Sveu ilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

Biljke še erne repe tijekomvegetacije napadaju brojne vrstegusjenica. Ne javljaju se redovitosvake godine, tako da njihovapojava i štete koje izazivaju obi noiznenade proizvo a e.

Sovice pozemljušeU po etku vegetacije repu na

padaju sovice pozemljuše, radi se ogusjenicama dviju vrsta no nih leptira koji odlažu jaja na mlade biljkeše erne repe krajem travnja i tijekom svibnja. Gusjenice (Slika 1.)pregrizaju biljke u razini tla pa ihesto zovemo i podgrizaju e sovice.Leptiri odlažu jaja na polja pod okopavinama ili na mlada lucerišta, aviše jaja odlažu u zakorovljene usjeve. Gusjenice se razvijaju kroz 3035 dana. Preko dana se zadržavajuu tlu, a no u se hrane na površinitla pregrizaju i iznikle biljke. Gusje

nice se teško uo avaju pa se napadobi no vidi kada je ve i broj biljakauništen. Da bi se napad ovih štetnika na vrijeme uo io neophodno jepratiti let leptira uz pomo feromonskih mamaca. Istraživanja kojasmo proveli u sklopu IPA projektapokazala su da na osnovi ulova leptira na feromonskim mamcima ipaknije mogu e donijeti odluku o suzbijanju, jer broj leptira na mamcimanužno ne odražava visinu zaraze gusjenicama. Zato se obvezno nakonprvih ulova leptira treba po eti sredovitim vizualnim pregledima kojijedini osiguravaju otkrivanje napada u samom po etku kada su gusjenice još male. Naime, suzbijanje gusjenica insekticidima ima smisla samo ako su gusjenice u mla em razvojnom stadiju jer kasnije postanuotporne na insekticide i nije ih mogu e uspješno suzbiti.

Lisne soviceLisne sovice (kupusna sovica,

povrtna sovica i sovica gama) napadaju i uništavaju lisnu masu še ernerepe. Proširene su u cijeloj zemlji.Povremeno se javljaju u velikombroju. Lisne sovice su leptiri sme eboje, raspona krila 40 50 mm.Gusjenice su na po etku razvoja zelenkaste boje (Slika 2.), a kasnijeposme e, no boja gusjenica prijesvega ovisi o njihovoj ishrani. Narastu do 45 mm, a gusjenice sovicegame razlikuju se od ostalih vrstasovica po tome što na zatku imajusamo tri para nogu, te se prilikomkretanja grbe, dok gusjenice ostalihvrsta sovica na zatku imaju pet parinogu. Osim toga, kupusna i proljetna sovica imaju dvije generacije godišnje, a sovica gama tri do etirigeneracije, koje se tijekom godineisprepli u. Sovica gama je migratorna vrsta, jedan dio populacije leptira k nama dolije e iz južnih krajeva isamo u slu aju ja eg doleta s jugaova se vrsta javlja u ve em broju.Prezime kukuljice u tlu, a leptiri sejavljaju u drugoj polovici svibnja.Ja i napad gusjenica na kupusu doga a se tijekom lipnja, a druga generacija kupusne i povrtne sovice ještetna u kolovozu. Razvoju gusjenica pogoduje ve a vlažnost zraka,stoga je i polaganje jaja ja e izraženo na zakorovljenim usjevima gušeg sklopa. Gusjenice lisnih sovicaštete na še ernoj repi pri injavajutijekom lipnja pa sve do kraja kolovoza. Kao i u slu aju sovica pozemljuša, feromonski mamci (Slika 3.)koriste samo da bismo vidjeli kadase javljaju i kolika je brojnost leptira.

Slika 1. Leptiri (a i c) i gusjenice (b i d)najvažnijih vrsta sovica pozemljuša:a) i b) Usjevna sovica, c) i d) Sovica ipsilon

a)

b)

c)

d)

18

ne oprogprovde kme ije tosuzbbi mmase0,5 –i kodsredprijebuduna isovicimajklorptrin,lambsuzbdajena okurstlu zamalnpoklgicidticol

Sliknaj

a)

b)

Nažalossiguravajgnozu števoditi redako bi sei poduzelo potrebbijati kadmogao une. Smatr– 1 gusjed sovicastvima ge nego pru i da kansekticidca na šu preparpirifos, kalfacipe

bdacihalobijanje li

mikrobosnovi Bataki kojia ovu nani rokoviapaju s rda protiva.

ka 2. Leptvažnijih v

t, feromju podatketa. Zatodovite vie napad ole mjereno. Lisnea se utvništiti višera se danicom/bpozemljuusjenicererastu dasnije posde. Za suše ernojrati ija jeklorpirifoermetrin,otrin. Usnih soviološkimacillus thukod nas namjenu.suzbijanjrokovimagljivice C

tiri (a, c ivrsta lisn

monski mke potrebje neophzualne potkrio nasuzbijanje sovicevrdi napae od 10%je to zailjci. Sli nuša, kemtreba suužinu odstaju otpuzbijanjerepi do

e djelatnos + cipdeltamesvijetuvica preinsektic

uringiensnemaju desto se

ja lisnihprimjen

Cercospo

e) i gusjeih sovica

mamcibne zahodnopreglea vrijeja akotreba

ad koji% lisneraza sno kaomijskimzbijatid 2 cmpornijelisnih

ozvoluna tvarermeetrin ise zaednostcidimasis var.dozvoe optisovicae funra be

enice (b,a pozemlj

Slika 3.

Svepospješnjuju šuklju ujvovremedu i sligusjenictako ponost ptiturama.preferir

d i e)uša: a) i

c)

d)

Feromopra enjesovica (f

e agroteuju brzitete ode optimaenu sjetvno. Jeseca izbacuove avamicama, al. Za odaju zako

b) Kupus

nski mame leptirafoto: Drm

ehni ke mrast bilisnih

alnu gnovu, adekvenskim oujemo namo njiholi i niskimlaganjerovljene

sna sovica

mac zalisnihmi )

mjere koljaka smsovica.ojidbu, pvatnu obranjem da površinovu izložm tempejaja leptusjeve,

a, c) i d) P

ojemaToraradiou ižeratiripa

u skorodzulkornepasto

Re

števimstotjeja (sivpos(Sliuvjdišitiu ptakracpojja (srea g

Povrtna s

e)

f)

slu aju lorova moloženih jtirati verovljenomi korovosu štete

om od ko

epin mOva m

etnik še ema zabiljeolje a. Rlesnih di(Slika 4.)obijele dstanu crvika 5.).jetima rašnje. S obim razvojprolje eko da se tcije isprejave lept(kraj travedišnji diogusjenice

sovica, e)

br

šeg uspježemo oaja. To ipim štetam usjevuom i kulmanje nrova.

moljacmediteranerne repeežena sradi se omenzija i. Gusjenido žu kvene. NaRepin m

azvija 4bzirom dajnim stadjavljajutijekom vepli u. Btira po invnja). Ženo biljke, ve se hran

i f) Sovic

r. 4. srpa

eha u suzekivati vpak ne mama jer su gusjenilturnomnego u us

nska vrstae u našimredinomo leptirui neugledice su u paste, arastu domoljac u5 generaa prezimidijima, leneravnovegetacijrzo nakonje odlagnke odlažvegetativne veget

ca gama

anj 2015.

zbijanjue i brojmora rese u zaice hrabiljkomsjevu i

a je kaom krajeprošlogu malihdnih bopo etkukasnije11 mmnašim

acija goi u razlieptiri semjerno,e geneon prveganje jažu jaja uvni pup,tativnim

Repa.hr

pupom,vaju u rNapad gdo truljdoj biljcpada jeren ili nu korije

Reme takotoplimisto nogsu štetegodinamvanja ndatcimakukuljicšto otež

Karepinogkada segnozu šglede, otrebno jiz susjerepinog50% biljskorommože ipotpun,škropivaživota.nih za

Slika 4.

r

, lisnim srozeti i ubgusjenicaenja korci dovodeslab por

nikakav ranu.

epinom mo da segodinamg dijela He od moma (2003apad repa znatnoce moljcažava izlaz

o i u slug moljcajavljaju išteta potodnosnoje zasebnednih zemg moljcajaka na erazdobljizostaviti, nužnoa jer guU našojsuzbijanj

. Leptir re

stapkamabušuju ua može dijena repe do njenast lista kast korije

moljcu poštete m

ma. O toHrvatskeljca zabil3. i 2007pinog moniži (do

a premješzak leptir

aju sovickoriste si kolika jetrebno jeu pregleno bilježimalja posmatra

e 5 i višeju o ekuj. Da bije koris

usjenicezemlji neje repino

epinog m

a (Slika 6gornji didovesti dpe. Tri donog propkoji se odena i niza

goduje sogu o e

ome govo(Tovarnilježene u.). U uvjeoljca prem80%). Duštaju sea u prolje

ca, feromse samoe brojnose obavljaedima zati napadokazuju dpotrebngusjenicju oborinuspjeh

stiti neštžive skriema inseog moljca

moljca

.), a kasno formirado propado etiri gpadanja.dražava nak sadrža

uho i topkivati uore i poik i okoliu suhimetima nama nekimubokim ou dubljee e.

monski mda bismost leptira.ati vizuallisne sovmoljca.da se sunim kadaa/biljci. Ane, suzbisuzbija

to ve uivenim nekticida da. Ukolik

nije se zaanog kordanja biljgusjenicePosljedicna uspoaj še era

plo vrijesuhim i

odatci izca) gdjei toplimavodnjam je pooranjemslojeve

mamci zao vidjeli. Za prolne previce poIskustvauzbijanjea se naAko se ujanje senja biokoli inuna inomdopušteko bi se

adržaijena.jaka i/mlaca na

razdobljeoborina,se javi poti privremgistriran

Slika 5. G

Slika 6.

e visokihmogaootreba zamenu doi u susjed

Gusjenica

Štete od

h temperbi se o ea suzbijanozvolu zadnim zem

a repinog

d repinog

ratura naekivati venjem, neneki od

mljama.

g moljca

moljca n

astaviloe i napadophodnoinsekticid

na biljkam

uz izostad moljca.o e biti tda koji su

ma repe

19

anakAko

tražiu re

20 br. 4. srpanj 2015.

Autori: prof. dr. sc. Zvonimir Ostoji i prof. dr. sc. Klara Bari ; Sveu ilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb

Posljednjih godina proizvo a i še erne repe s podru ja isto ne Slavonije i Baranje sve se više žale da im usjevponovno zakorovljuje (parazitira) ve odavno zaboravljena i gotovo potpuno iskorijenjena vilina kosa (Cuscutasp.). Naime, tijekom ljeta, kad ova parazitna cvjetnica doseže svoj maksimum, na zaraženim podru jima usjev repebude potpuno prekriven gusto isprepletenim tankim, razgranatim žu kasto zelenkastim, žu kasto naran astim iliruži asto crvenkastim nitima viline kose. Osim še ernu repu, viline kose parazitiraju i druge kulture (lucernu npr.),ali i mnoge korove pa ju, osim u kulturi na zaraženom podru ju, možemo uo iti i na pristupnim putovima,lenijama, me ama, na bankinama kanala i svugdje gdje rastu biljke doma ini.

Što je ustvarivilina kosa?

Rod vilina kosa (Cuscuta) u svijetu obuhva a oko 170 jednogodišnjih (rijetko višegodišnjih) parazitnih cvjetnica vrlo neobi ne gra e.Biljke imaju vrlo tanku žu kastozelenkastu do naran asto crvenkastu stabljiku nalik vlasima kose(otud naziv). Narod ih još nazivavlasulja, lasulja, predenica, spredenica, pripuzica, ma ek, grinta, vrisac, šuga i dr.

Cijela biljka je bez listova i bezklorofila. Nije sposobna iz tla uzimati vodu i minerale niti proizvesti(sintetizirati) hraniva. Do njih dolazitako da se stabljikom priljubi uz biljku doma ina. Specijalnim sisaljkama prodire u njegove provodnesnopove crpe i vodu i hraniva kojakoristi za svoj rast i razvoj. Zna i,sve viline kose su obligatni paraziti.Isklju ivo ovise o drugim biljkamahraniteljicama (domadarima) kojima umanjuju prinos i kakvo u.

Razmnožavaju se sjemenom(generativno) i dijelovima stabljike(vegetativno).

Sjeme viline kose zbog veli ine(1 2 mm) i male mase ni e iz plitkog površinskog sloja (1 1,5 cm).Optimalna temperatura nicanja je30 0C (15 18). Ni e neovisno o

prisutnosti biljke doma ina. Iz sitnesjemenke isklija tanka žuto naranasta nit bez korijena. Budu i je bezklorofila, nije sposobna proizvestinova hraniva pa se u po etku klicaoslanja na rezervu akumuliranu usjemenci koja joj omogu uje rast od2,5 do 7 cm. Iako neke vrste posjeduju zakržljali autotrofni sustav,ipak klijanci svih vrsta moraju unutar 3 do 5 dana prona i odgovarajueg doma ina ili (nakon što utrošerezervu iz sjemena) ugibaju. Uvijaju i se i kre u i se u pravcu kretanjakazaljki na satu, klijanac zahvaljujui „njuhu“ odnosno kemoosjetljivosti prema spojevima koje lu i biljka

doma in, ipak ju uspješno pronalazi. Štoviše, dokazano je da klijanciizme u nekoliko ponu enih domaina nepogrešivo odabiru najpovoljnijeg.

Nakon što uspostavi kontakt sdomadarom, klijanac prekida vezu stlom i rast nastavlja crpe i posebnim sisaljkama (haustorijima) hraniva od doma ina. Haustorije, ustvarijednostani ne hife, prodiru kroz tkivo doma ina do provodnih snopova(floema i ksilema). Nakon uspostave kontakta s doma inom, biljkaviline kose može dnevno narasti do7 cm u dužinu. Sele i se s biljke nabiljku koncentri no se širi. Samo

The image cannot be displayed. Your computer may not have enough memory to open the image, or the image may have been corrupted. Restart your computer, and then open the file again. If the red x still appears, you may have to delete the image and then insert it again.

Repa.hr 21

jedna jedinka viline kose može tijekom sezone gusto isprepletenom iumnoženom masom prekriti površinu od 3 m2. Stabljika je bez listovaili ima listove nalik malim ljuskama.Na stabljici se bo no formiraju vrježasti izdanci na kojima se od kasnogprolje a do jeseni oforme mnogobrojni bijeli, zelenkasto žu kasti,krem ili ruži asti brojni cvjetovi. Odnicanja klijanca do cvatnje u poljskim uvjetima protekne oko 60 dana. Oprašuju je kukci. Plod je tobolac s obi no 3 ili 4 male (0,5 1,5cm), tvrde, tamnosive do crne sjemenke. Dobro razvijena biljka možeproizvesti i do 15.000 sjemenki.Ovisno o pedoklimatskim uvjetima,dozrelo sjeme može u polju zadržatiklijavost (viabilnost) 10 20 (30) godina.

uvano u suhim laboratorijskim uvjetima, sjeme je klijavo i nakon 50 godina. Osim sjemenom (generativno), vilina kosa se razmnožava i dijelovima stabljike (vegetativno), koji se lako odlamaju pa ih ovjek, strojevi i divlja lako prenosena nove površine.

Viline kose me usobno se razlikuju morfološkim zna ajkama i parazitskom specijalizacijom, odnosnopo biljnim vrstama koje parazitiraju. U Hrvatskoj je prema dostupnimpodatcima zastupljeno 16 vrsta ipodvrsta, od kojih neke imaju ve iekonomski zna aj. To su: poljska vilina kosa (Cuscuta campestris),europska vilina kosa (Cuscuta europaea) i vilina kosa maj ine dušice(Cuscuta epithymum).

U vrijeme uzgoja lana zna ajnaje bila i lanova vilina kosa (C. epilinum), koja se nakon nicanja isklju ivo prihva a uz lan. S lana se širi i naneke druge doma ine. Budu i da više ne uzgajamo lan, izgubila je domodara i gotovo je potpuno nestala. Uvrštena je na crvenu listu, odnosno na listu ugroženih biljnih vr

sta Hrvatske. Na še ernoj repi parazitiraju dvije vrste.

Poljska vilina kosa (C. campestris) sjevernoameri ka je pridošlica. Sjemenom djeteline u Europu jeunijeta oko 1900. godine. Proširilase širom svijeta. Najštetnija je vrstaunutar roda. Parazitira više od 25kultiviranih zeljastih, drvenastih iznatno ve i broj korovnih vrsta.

U Hrvatskoj se javlja u še ernoj repi, lucerni, djetelini, raznimmahunarkama, mrkvi, krumpiru,duhanu, raj ici, luku, paprici i dr.Dobro se razvija na š iru, i ku, kamilici, divljem pelinu, lobodi, razliku, dvornicima, crnoj pomo nici,svinjaku, kužnjaku, trputcu, slaku,velebilju i dr.

Europska vilina kosa (C. europea) je euroazijskog submediteranskog rasprostranjenja.Parazitira oko150 vrsta iz 39 porodica. Važnijekulture su: še erna repa, hmelj, konoplja, duhan, djetelina, kupina, ruža, bob, javor, akacija i još ve i brojruderalnih i korovnih vrsta kao npr.:pelin, osjak, kopriva (primarni doma in), sljez, menta, bro , slak,dvornici, žabljak, crvena mrtva ko

priva i dr.

Vilina kosa maj ine dušice(Cuscuta epithymum) parazitira najmanje 25 vrsta u 13 zemalja svijeta.U Hrvatskoj ju možemo na i na šeernoj repi, lucerni, djetelini, mrkvi,ali i na korovima bro u, štavlju, vrijesu i dr.

Ekonomska važnostŠiroka geografska rasprostra

njenost i veliki broj doma ina ineviline kose najštetnijim biljnim parazitima svijeta. Istraživanjem jeutvr eno da vilinom kosom zaražena raj ica umanji prirod za 50 75%, mrkva za 70 90 %. Bilo je slu ajeva da je zakorovljen luk trebalopreorati jer ne postoje djelotvorniselektivni herbicidi, a mehani kimmjerama nemogu e ju je odstraniti.

Lucerna i djeteline su kulturekoje viline kose naj eš e parazitiraju.

U Srbiji je po etkom osamdesetih godina prošlog stolje a 80 %polja lucerne bilo zakorovljeno vilinom kosom. Od toga 20 % nije biloiskoristivo. Iako zaražen usjev u

Slika 1. Vilina kosa u usjevu še erne repe

22 br. 4. srpanj 2015.

pravilu ne propada u potpunosti, uzpad prinosa smanjuje se i kakvo abiljne mase, a oslabljene biljke lakše podliježu napadu bolesti i štetnika. Sli no je i s mnogim drugimzeljastim (le a, sezam, krumpir,grah, šparoga), ali i mnogim drvenastim kulturama, naro ito u tropskim krajevima gdje vilina kosazbog blage klime ne prekida vegetaciju. Jedno istraživanje u še ernojrepi u Srbiji navodi da je prinos korijena bio umanjen za 23 41 %, adigestije za 1,3 2,6 %. Sli ne rezultate navode i istraživa i iz Kirgistana, gdje je prinos korijena bio umanjen za 3,54 t/ha, a sadržaj še era ukorijenu za 1,5 1,9 %. Prema zapažanjima kolega s Poljoprivrednogfakulteta Osijek, u ekstremno sušnoj 2011. godini na podru ju istone Slavonije pojedine biljke še erne repe zaražene vilinom kosompotpuno su propale.

Mjere borbePrema postoje im propisima

vrste roda Cuscutanisu uvrštene suna EPPO liste A1/A2 iz razloga štosu ve proširene po cijeloj regiji.Ipak, Europska organizacija za zaštitu bilja uvrstila ih je na listu drugihdokumentiranih biljaka. Za sprje avanje širenja i suzbijanja vrlo je važno da se sjetva obavlja istim, aprobiranim sjemenom. Ne dopušta seuzimanje sjemena kulturnog bilja sazaraženih površina. Ovo se naro itoodnosi na sjeme lucerne i nekih vrsta djeteline. Naime, zbog približnoiste mase i oblika teško je (i skupo)razdvojiti sjeme viline kose od sjemena spomenutih kultura. Za tunamjenu rabe se posebni elektromagnetski trijeri. Budu i se razmnaža i vegetativno, kod košnje ili berbe treba obratiti pažnju da se biljnim dijelovima zaraza ne proširi.

Mnoge korovne dvosupnicedoma ini su vilinoj kosi pa ih i u

susjednim kulturama, na me ama,putovima i kanalima treba suzbijati.Op enito kulturalne mjere, zbogograni enog izbora herbicida, imajuveliki zna aj.

Plodored je jedna od najvažnijih mjera. Viline kose ne parazitiraju trave, iako se esto vidi da sena njih oslanjaju. Služe im kao premosnica dok ne prona u povoljnogdoma ina. Ako ga ubrzo ne pronau, ugibaju. Stoga su strne žitarice

izvrsne kulture za smanjenje bankesjemena u kontaminiranoj oranici.

Budu i da nemaju korijen,obradom i me urednom kultivacijom lako je suzbiti klijance. Me u

rednom kultivacijom se postiže samo djelomi an uspjeh jer se vilinakosa unutar reda nesmetano razvija. Kod nekih divljih tipova raj icezamije ena je tolerantnost premaparazitiranju viline kose. Ne i kodkultiviranih sorata. Iako su neki biološki agensi davali obe avaju e rezultate (Fusarium, Alternaria), nisuu praksi prihva eni.

Kemijske mjere borbe intenzivno su prou avane. Istraživane suprimjene herbicida prije i nakon nicanja viline kose u razli itim kulturama. U še ernoj repi dobre rezultate daje propizamid (Kerb 50 WP).Dobro djeluju i pripravci na osnovi

Slika 2. Vilina kosa na poljskom putu

Repa.hr 23

etofumesata (Oblix 500, Beetup extra, Tandem New).Stomp 330 (pendimetalin) bio je dopušten u mrkvi,luku i lucerni, a Treflan (trifluralin) u lucerni. Glifosatje u svijetu imao dopuštenje u niskim dozacijama, 75150 g/l, u lucerni i mrkvi primjenom pri kraju vege

tacije navedenih kultura. Selektivnost je bila upitna, ai pitanje rezidua u plodovima. Neki noviji imidazolinon herbicidi ispitivani su nakon što se vilina kosa prihvati za doma ina (grah, soju) ili rimsulfuron (Tarot) uraj ici. U Izraelu su istraživali u inak etiri sulfonilureja herbicida na vilinu kosu na raj ici. Pokusi su provedeni u stakleniku i u polju nisu dali obe avaju e rezultate. Reglon se koristi za suzbijanje žarišta u lucerninakon drugog otkosa, kad se vilina kosa ponovno prihvati za biljke doma ine. Rezultati su dobri ako se sasuzbijanjem otpo ne na vrijeme, odnosno prije negošto se vilina kosa proširi po polju.

Iz iznijetog se može zaklju iti da ne postoje ili jeveoma mali broj herbicida koji selektivno suzbijajuvilinu kosu u kulturama op enito. Stoga nam ne preostaje ništa drugo ve sustavnim, strpljivim, integriranim pristupom smanjivati a ne dopuštati širenje (kaošto posljednjih godina inimo) ove napasne parazitnecvjetnice.

Slika 3. Vilina kosa na korovu (Polygonumpersicaria)

24 br. 4. srpanj 2015.

Autor: Vladimir Vukadinovi , Neformalna savjetodavna služba

Što treba znati ognojidbi še erne repe?

Gnojiva su tvari koje poti u iubrzavaju rast i prinos biljaka i pogrešno ih je smatrati biljnom hranom, bila ona mineralna ili organska. Biljke svoju hranu same sintetiziraju iz vode i uglji nog dioksida uzpomo sun eve svjetlosti (autotrofija = samoishrana). Organsku tvarbiljaka pretežno ine elementi izvode i zraka (ugljik, kisik i vodik), amineralni elementi, koji zaostaju upepelu biljaka nakon njihovog spaljivanja, ine svega 1 2 % biljnetvari. Oni tako er mogu biti konstitucijski (strukturni), kao što su dušik, fosfor i sumpor, aktivatori enzima (kalij, kalcij, magnezij, mangan, icink), regulatori redoks reakcija(željezo, bakar, mangan, molibden)te bor i klor ije funkcije se ne mogu svrstati u jednu od navedenihskupina, ali bez svih njih biljke nemogu sintetizirati hranu i preživjetite se stoga smatraju biogenim ilineophodnim elementima, odnosnobiljnim hranivima (ukupno je 17biogenih elemenata). Po analogiji sljudskim metabolizmom, gnojivamožemo smatrati multivitaminskimdodatkom biljnoj hrani jer biljke kojima nedostaju biogeni elementimogu preživjeti dugo razdoblje vegetacije, ali to nikad nije dobro sobzirom na visinu i kakvo u prinosa.

Uzgoj usjeva kod nas, pa tako iše erne repe, uvijek je bio i ubudue e biti zahtjevan, podjednakozbog promjenljivosti vremenskih itržišno ekonomskih uvjeta, pa poljoprivredni proizvo a i ne mogu

sebi priuštiti neu inkovitu i pogrešnu primjenu gnojiva, s obzirom nadozu, vrstu, na in, vrijeme primjeneili vrstu gnojiva.

Kako bi proizvo a donioispravnu odluku, potrebna mu jekemijska analiza tla koja ini zanemarivi trošak u biljnoj proizvodnji( 2 % na ukupno ulaganje), a kodše erne repe je do sada ona bila ibesplatna. Gnojidbu stoga trebasmatrati investicijom u biljnu proizvodnju, a nipošto troškom, te jekemijska analiza tla klju u inkovite, ekološki prihvatljive i profitabilne gnojidbe, odnosno uvjet za donošenje ispravnih proizvodnih iagrotehni kih odluka.

Bez adekvatne gnojidbe nemavisokih i stabilnih prinosa, potrebnekakvo e proizvoda niti profitabilnosti, posebice u proizvodnji še ernerepe, pa se gnojidba opravdanosmatra najvažnijom agrotehni kommjerom u uzgoju biljaka. Odre ivanje doze gnojiva, njegove vrste, vre

mena primjene i na ina gnojidbemora se temeljiti na znanstvenostru nim spoznajama o raspoloživosti i odnosima hraniva u tlu, fiziološkim potrebama biljke, ekonomi nosti proizvodnje te intenzitetu ismjeru utjecaja pojedinog agroekološkog imbenika. Tako er, tlo nijenepresušan resurs i ne osiguravaprirodnim procesima dovoljnu koliinu biogenih elemenata za postizanje visokih prinosa pa je nužno gnojidbom vratiti iznesene, ili na drugina in izgubljene biogene elemente.Bez vra anja elemenata ishrane utlo, odnosno gnojidbe, tlo ubrzanosiromaši i prinos pada.

Poput svih živih organizama,biljke su izgra ene od stanica unutar kojih se doga aju brojne metabolitske biokemijske reakcije i fiziološki procesi, odgovorni za njihovrast, razvoj i razmnožavanje za štosu im potrebni bioraspoloživi (pristupa ni) biogeni elementi iz tla.Bioraspoloživost hraniva je veomasložen problem jer mogu nostusvajanja hraniva iz tla ovisi o mogu nosti (uvjetima i procesima utlu) transformacije do oblika kojibiljke usvajaju (kemijski bioraspoloživa), a pri tome se moraju nalaziti iu zoni korijenskog sustava (fizi kiraspoloživa). Stoga gnojidbom unosimo u tlo biogene elemente potrebne biljkama, ali i poboljšavamoprodukcijski potencijal tla (plodnost).

Mineralna ishrana še erne repe, osobito primjena NPK, imaprvorazredni zna aj u pove anjuprinosa korijena i njegove tehnološke kakvo e.

Repa.hr 25

Budu i da velika varijabilnostzemljišnih, biljnih i klimatskih imbenika, na koje še erna repa osjetljivo reagira, vrlo esto ne osiguravaju optimalne uvjete uzgoja, njihse mora korigirati agrotehnikom,prije svega obradom tla i gnojidbom. Naime, tvorba organske tvariše erne repe je po jedinici površineme u najvišima, jer ona akumuliraveliku koli inu hraniva (npr. za 65t/ha korijena: 220 N; 80 P2O5 i300 K2O kg/ha).

U našoj proizvodnji še ernerepe do sada su se visok prinos idobra tehnološka (preradbena) kakvo a korijena u ve ini slu ajevaisklju ivale. To svakako nije pravilo,ve naj eš e posljedica odnosa ikoli ine raspoloživih hraniva u tlu, aše erna repa ih usvaja promjenljivim intenzitetom, kad su joj potrebni, ali i kad nisu.

Tehnološka kakvo a še ernerepe odre ena je koncentracijomše era (saharoze; C12H22O11) u korijenu (polarizacija ili u žargonu digestija) i mogu nosti njezine ekstrakcije u procesu dobivanja bijelog šeera. Naime, u preradi korijena šeerne repe važnu ulogu ima sadržajštetnog dušika (niskomolekularnispojevi dušika, npr. slobodne aminokiseline, betain, aminomaslana kiselina itd.) te kalij i natrij koji upreradi prelaze gotovo kvantitativno u gusti sok, a zatim u melasu vežu i na sebe saharozu i tako veomasnižavaju efikasnost izdvajanja bijelog še era.

Gnojidbi še erne repe dušikom poklanja se najve a pozornostjer jedinica aktivne tvari N djelujeznatno više u odnosu na fosfor ikalij ( 2x za P, odnosno 3x za K).Omjer dušika i kalija u gnojidbi šeerne repe posebno je zna ajan jerpove anjem N doze raste usvajanjekalija, ali i natrija, redovito uz padtehnološke kvalitete korijena. U

uvjetima ve e raspoloživosti dušika(poja ana/prekomjerna N gnojidbau jesen, naglašena predsjetvena,startna ili N prihrana; mineralizacijaN iz organske tvari tla; zaostali ilirezidualni N iz prethodne gnojidbeili N fiksacije mahunarkama; obilnaorganska gnojidba; velika masa žetvenih ostataka sl.) negativan u inak suviška može se sprije iti samopove anom K gnojidbom ili pak uzgojem še erne repe na plodnim dubokim tlima, srednje teksture, dobre strukture i dobro opskrbljenimakalijem.

U tlu je nemogu e osiguratimineralne zalihe dušika (N NO3 i NNH4) tijekom cijelog razdoblja vegetacije (premda je mogu e usvajanjei niskomolekularnih oblika N, ali jeta koli ina mala i zanemariva) pa gauz njegovu veliku vremensku i prostornu varijabilnost esto ima premalo ili pak previše, naj eš e kadga repa više ne treba i kad snažnoutje e na porast lisne mase, paddigestije i loša preradbena svojstvarepe.

Procjena N mineraliziraju esposobnosti tla još uvijek nije dovoljno pouzdana (vjerojatno nikadniti ne e biti jer ovisi o uvjetima utlu i aktivnosti mikroorganizama) pase iznos rate mineralizacije prognozira matemati ko kompjutorskimmodelima, što u kombinaciji s Nmin

metodom omogu uje relativno pouzdanu procjenu raspoloživog Npred sjetvu še erne repe.

Uz prosje ni sadržaj humusa utlu od 2 % i prosje nu godišnjustopu N mineralizacije 1 % u slojutla do 30 cm dubine, u agroekološkim uvjetima isto ne Hrvatske mineralizira se 67,5 N kg/ha/god.

Raspoloživu koli inu svih mineralnih elemenata iz procesa mineralizacije humusa, žetvenih ostataka i/ili organskog gnojiva, uklju u

ju i i rezidualni N (zbroj neiskorištenog N iz prethodne gnojidbe, biološki fiksiranog N mahunarkama ilinesimbiotskim bakterijama i gljivama) treba oduzeti od potrebe šeerne repe, uvažavaju i injenicuda je efikasnost svakog biogenogelementa razli ita.

Potrebno je znati iprimijeniti u gnojidbiše erne repeStartna N gnojidba še erne repeodgovorna je za visok prinos i dobru kvalitetu korijena še ernerepe!

Še erna repa preferira nitratnioblik dušika (KAN), ali e usvojitijednako dobro amonijski oblik(UREA), koji mora zbog njegovetoksi nosti odmah ugraditi u organsku tvar, troše i pritom venakupljeni še er.

Amonijski dušik ko i sintezu saharoze pa je jasno zašto su topljividuši ni spojevi ( amino N) i digestija u negativnoj korelaciji.

Primjenu uree, UAN a ili anhidriranog amonijaka treba ograni itina predsjetveno razdoblje dok jetemperatura tla na 15 cm dubinenajviše 10 C, a u startu i prihraniisklju ivo koristiti KAN ili AN.

Visoka kvaliteta korijena še ernerepe postiže se kada je približnošest tjedana prije va enja iscrpljen sav raspoloživi dušik iz primijenjenog gnojiva te je mineralizacija organske tvari tla dostatna zazavršetak vegetacije bez pojaveobnove lista (retrovegetacije).

26 br. 4. srpanj 2015.

Dušik se manjim dijelom primjenjuje u jesen, samo u amonijskomili amidnom obliku (urea, UAN), ilikao kompleksno gnojivo s niskomkoncentracijom N (npr. 5:15:30;6:18:36; 7:20:30; MAP 11:52:0 +KCL 60 %) u koli ini koja isklju ivoovisi o pedofizikalnim svojstvimatla, odnosno riziku od gubitakaispiranjem na lakšim, pjeskovitim ipraškastim tlima.

Kombinacija gnojidbe MAP om(12:52:0) ili DAP om (18:46:0)zajedno s kalijevom soli (KCl 60 %)i ureom u jesen omogu uje izbalansiranu NPK gnojidbu, to noprema kemijskoj analizi tla.

Precizno upravljanje koli inamadušika unutar svakog usjeva u rotaciji še erne repe sprje ava prekomjernu akumulaciju dušika utlu. Plodosmjena (rotacija usjevana istoj parceli) za še ernu reputreba biti najmanje etverogodišnja.

Od indikatora plodnosti tla, na visinu prinosa korijena še erne repeizuzetno pozitivan utjecaj imajuhumus i pH vrijednost tla. Naime,geostatisti kom analizom indikatora plodnosti na podru ju istone Hrvatske utvr eno je kako sevisoki prinosi korijena še erne repe ne mogu o ekivati kod niskekoncentracije humusa (< 1,8 %) iniskog pH (pHKCl < 5,5).

Na lakim i karbonatnim tlima, posebice za vrijeme suše, vrlo est jenedostatak bora i mangana koji setada moraju primijeniti folijarno(najbolje do po etka lipnja) s 2,02,5 kg B/ha, odnosno 10 20 kgMn/ha. B i Mn mogu se primijenitipreventivno u osnovnoj gnojidbi,temeljem kemijske analize tla.

Gnojidba še erne repe mora seuskladiti s njezinim potrebama iagroekološkim uvjetima, jer suvišne (luksuzne) doze dušika neraz

mjerno pove avaju koli inu liš a iglava prema korijenu, što uz neminovni pad digestije i tehnološkekakvo e korijena ne opravdavatakvu gnojidbu, bez obzira na ve iprinos biološkog še era. Naime,pove ano ulaganje u N gnojidbu,skuplje va enje, ve a cijena prijevoza korijena s malo še era, smanjena sposobnost uvanja do prerade (sklonost bolestima, poja ano disanje korijena), lošija fizikalna svojstva korijena (sklonost lomu, loše rezanje) i potreba za višeenergije u preradi uz mnogo nižuefikasnost ekstrakcije ine takvugnojidbu neekonomi nom.

Gnojidba fosforom veoma je važna za prinos še erne repe, ali neutje e bitno na tehnološku kakvou repe i treba ju dozirati sukladno kemijskoj analizi tla.

Potrebno je pokloniti dužnu pozornost gnojidbi kalijem, posebiceu odnosu na dozu dušika, rezidualni dušik, mineralizacijsku motla (biogenost tla) te sadržaj gline

(posebice K fiksiraju e gline) u tlu.Še erna repa zahtijeva primjenuvelike koli ine K, ve e i od potrebe dušika, pa je kemijska analizatla, s obzirom na to no utvr enupotrebu hraniva temelj profitabilne gnojidbe še erne repe uz visokprinos i dobru tehnološku kakvou korijena.

Predsjetvena, kao i startna gnojidba dušikom te N prihrana še ernerepe (i drugih proljetnih usjeva)na temelju Nmin metode morauvažiti koli inu raspoloživog mineralnog dušika iz procesa mineralizacije koji je, za razliku od ozimihusjeva, intenzivan tijekom vegetacije še erne repe.

Kao startno gnojivo mogu se koristiti trojne (NPK) ili dvojne kombinacije (NP, NK, a vrlo rijetko PK)kompleksnih gnojiva. Za optimalno djelovanje preporu uje se dastartno gnojivo za še ernu repusadrži nitratni oblik dušika i vodotopljivu fosfornu komponentu(kalijeva komponenta uvijek je

Repa.hr 27

topljiva u vodi).

Kad je tlo dobro opskrbljeno fosforom i kalijem, dovoljno je startno primijeniti isklju ivo dušik, npr.kalcij amonij nitrat (27:0:0), amonij nitrat (34:0:0) na neutralnim ikiselim tlima ili amonij sulfat(21:0:0) na karbonatnim tlima.

Mono amonij fosfat (MAP, 11 520) ili amonij polifosfat (10 34 0)izvrsna su startna gnojiva kada uzdušik treba primijeniti i fosfor.

Posebno treba napomenuti dakompleksna gnojiva iz skupine nitrofoski (NH4NO3+CaHPO4+KCl,npr. 15:15:15) sadrže sav fosfor ucitrat topljivom obliku ije djelovanje je u ranim fazama rasta irazvitka še erne repe usporeno,što obvezatno treba provjeritiprije korištenja takvog gnojiva zastartnu gnojidbu. Kompleksnagnojiva iz skupine amofoski (npr.noviji pogon Petrokemije) sadržesav dušik u amonijskom obliku,što je manje pogodno za startnugnojidbu še erne repe, ali je zatofosforna komponenta vodotopljiva (NH4H2PO4 + KCl NH4Cl +KH2PO4).

Treba izbjegavati ugnojidbi še erne repeIzostavljanje osnovne gnojidbe(gnojidbe „pod“ zimsku brazdu)fosforom i kalijem, ili njihovapredsjetvena primjena loša jepraksa u proizvodnji še erne repe,uglavnom vezana uz mit kako ehranjivi elementi podjednako djelovati ako se primijene do sjetve.Prije nego li presko ite osnovnugnojidbu, znajte:

- Fosfor i kalij vrlo se malo premještaju po dubini tla ( 2cm/god.) pa e plitko uneseni utlo usporiti rast korijena u dubinu za hranivima i vodom.

- Kasnije u vegetaciji, zbog manjeg usvajanja vode, nastajuproblemi i štete (glave repe visoko su iznad tla, nizak je turgorliš a, tzv. klonulost liš a ili „spavanje“ repe, slabije je usvajanjesvih elemenata ishrane (posebice Ca i B), niža je fotosinteza idr., jer plitak korijen onemoguuje dovoljno usvajanje vode ihraniva iz dubljih slojeva tla.

- Istovremena primjena N, P i K uvidu formulacije mineralnog

gnojiva 15:15:15 (ili sli ne s približno istim omjerom glavnihhraniva), osim što ini štetuzbog plitkog unosa P i K, ima inepogodan omjer svih trijuglavnih elemenata ishrane te jenaj eš e suviše N, a premalo K.

Primjena amonijskog, npr. amonsulfata: (NH4)2 SO4 ili amidnog Ngnojiva (urea ili UAN) u prihraniše erne repe naj eš e ima veomaštetne posljedice, odnosno smanjuje prinos korijena, pove avamasu liš a s glavama i snižavatehnološku kvalitetu korijena.

Tla siromašna fosforom i kalijemtreba izbjegavati za uzgoj še ernerepe, ali kad je njezina cijena povoljna, iznimno se mogu NPK hraniva primijeniti zajedno sa sjetvom u trake, najbolje ispod sjemena, na dubinu 7,5 do 12,5 cm inajmanje 5 cm od sjetvenog reda.Na taj na in sužuje se omjer gnojiva prema tlu te se u zoni primjene(traci) postiže ve a koncentracijahraniva i njihova ve a efikasnost(zbog smanjene retrogradacijeP gnojiva, zasi enja K fiksiraju esposobnosti glinastih tala i ja egpoticajnog (priming) efekta namikrofloru u zoni korijena.

Tla s malo humusa (< 1,8 %) i jakoili ekstremno kisela (pHKcl < 5,5)nisu pogodna za sjetvu še ernerepe bez prethodne kalcizacije ihumizacije (organske gnojidbe).

Primjena startnog gnojiva zahtijeva oprez, posebice ako se primjenjuju diamonij fosfat (DAP, 18 460) ili urea (46 0 0), jer mogu izazvati štetu u ranom porastu akose primjenjuju preblizu sjemena.U tom slu aju, posebice u suhimuvjetima, lako dolazi do tzv. solnog stresa (solni udar), odnosnoosmotska vrijednost vodene fazetla poraste iznad osmotske vrijednosti mladih biljaka te one nemogu usvajati vodu, niti hraniva.

28 br. 4. srpanj 2015.

Autor: Irena Jug, Poljoprivredni fakultet Osijek

Na odre enom broju poljoprivrednih površina na kojima se uzgaja še erna repa uo en je pad prinosa koji može biti posljedica neizbalansirane ishrane. Jedan od esencijalnih (neophodnih) elemenatabiljne ishrane, izrazito važan za digestiju i visinu prinosa, jest bor.

Bor je polumetal koji se u biljkama nalazi u relativno niskim koncentracijama te stoga pripada skupini mikroelemenata. Optimalnakoncentracija bora kod dikotiledonskih biljaka (dvosupnica, kao što susoja, grah, pamuk, lucerna itd.)kre e se 20 – 80 mg kg 1 (u še ernojrepi od 40 do 100 mg kg 1), dok monokitiledonske biljke (jednosupnice) imaju znatno manju potrebu zaovim mikroelementom (2 – 5 mgkg 1).

Bor je element koji ne ulazi uskupinu konstitucijskih elemenata(ne ulazi u sastav organske tvari),niti ulazi u sastav enzima, iako sesmatra kako je njihov aktivator.

Bor ima važnu ulogu u formiranju stani ne stijenke, metabolizmu ugljikohidrata, proteina, nukleinskih kiselina itd. Nepravilna ishranjenost biljaka borom zna ajnoutje e na poja an intenzitet disanja, što dovodi do brže razgradnjeugljikohidrata rezultiraju i u konanici i smanjenom digestijom. Uuvjetima suficita pove ava se koncentracija reduciraju ih še era isaharoze, a smanjuje sadržaj škroba. Višak bora je pojava koja se može pojaviti kod primjene organskihgnojiva u kojima se nalaze ve ekoncentracije bora (tretiranje stajnjaka bornom kiselinom u svrhu

uništavanja larvi i insekata). Porastom transpiracije (gubitkom vode izbiljke u obliku vodene pare) intenzivira se nakupljanje bora u rubnimdijelovima liš a te su prvi simptomiviška vidljivi upravo na vrhovima irubnim dijelovima listova kao mrkepjege, a kasnije dolazi do nekrozeodnosno odumiranja. Še erna repaje biljka izrazito visoke tolerantnostina ve e koncentracije bora.

Neadekvatna ishranjenost biljaka še erne repe borom (kada jekoncentracija bora u listu manja od20 mg kg 1) dovodi do niza poremeaja u metabolizmu biljke, što seo ituje morfološkim i fiziološkimpromjenama. Deficit bora manifestira se smanjenim i abnormalnimvršnim (apikalnim) rastom, deformacijom mla eg liš a koje je tamnije boje, pojavom kloroze starijegliš a i nastajanjem plutastih tvorevina na peteljkama. Zbog smanjenetranspiracije liš e i peteljke postajukrte i lako lomljive. Nedostatak bora može uzrokovati nepravilnu meristemsku aktivnost (deformacija ipucanje tkiva), što kao posljedicuima odumiranje za etaka mladihlistova i pojavu suhe truleži u unutrašnjosti korijena (Slika 1a i 1b),što rezultira smanjenjem sadržajaše era i na kraju smanjenjem prinosa. Simptomi pojave „truleži srca“še erne repe prvi put su opisani još1931. godine (Brandenburg) uz preporuku gnojidbe borom kao preventivnom mjerom.

Koncentracija ukupnog bora, upoljoprivrednim tlima, kre e se 2 –100 mg kg 1, dok je koncentracijavodotopljivog (biljci pristupa nog)bora izme u 0,1 – 3,0 mg kg 1.

Slika 1a i 1b: Suha truležkorijena še erne repe

Organska tvar tla, pH vrijednost, teksturna klasa i koli ina vlageu tlu zna ajno utje u na bioraspoloživost bora kao elementa biljne ishrane. Deficit bora se esto zapažana tlima s visokim pH vrijednostima, posebice ukoliko se kalij i kalcijnalaze u višku. Nedostatak ovogmikroelementa esto se javlja usušnim uvjetima i na slabo humoz

Repa.hr

nim tlimva (pjes

Prože se vnjem bojidbomdovoljnaplikacijdo dvijevegetackoja imnju odobavitinoj gnojstartnoj3 kg hadeficitalistovimfolijarnulovice likg ha 1 B

V

r

ma lakšegskovita tla

oblem nevrlo uspjeora u tlo(putema samoja bora ue folijarncijskog rmaju konc

0,5 mggnojidbujidbi (u jej gnojidb1 bora. Upojave n

ma, tada ju gnojidbipnja) sB.

Prof.VLAD

VUKAD

g mehania).

edostatkešno rijeo ili folijalista). Njedna

u tlo, odnne gnojidazdoblja.centracijug kg 1 pu boromesen) ili ni (prije sjUkoliko sna peteljje potrebbu (naj ekoli inom

dr.sc.DIMIRDINOVI

i kog sas

a bora mešiti unoarnom gnNaj eš egnojidbenosno jeddbe tijeko. Na tlimu bora motrebnopri osno

najkasnijejetve) s oe simptojkama ilibno obaveš e do pm od oko

sta

mošenoje

enadnaommamaje

ove uokoominavitipoo 2

voprotvopeostnjukavarennoveagorazostiu tkoceše

okstrplazastogoovenokavojpro

gonja

Št

kuštagn(Ntla

A

Svi sudnje še eoizvo aornice šee, imajutvariti visu še erneko bi objnu profitnja tog cost primjedbe karotehnianicamam tla utv. Napomtijeku intli ina kau Županjerne rep

Zbogo nabavribucije ianiranjaidu u proje im orspodarstoga lanše erne

o informiro poboljšj pravilnoizvodnji

Stoga,vore naa.

to je KKarbo

o zaštita od onojivimaN163/03a. Suklad

Autor: Zde

dionici uera iz šei korijene era u szajednisoku i ste repe poje stranetabilnostcilja ukaene KARalcizacijeke mjeregdje je kvr eno daminjemo dtenzivnirbokalkaji na oranpe.

trenutae potrebprimjeni izraderoizvodnranicamatava, uka želimoe repe porati o samšiva u tlanoj primji.

, u nastanekoliko

KARBOokalk je pi poljoprne iš enjai pobo

3 i NN 40dno tomu

enko Bese

u proceserne rep

na, takosastavu Vki cilj, atabilnu potrebite ke ostvaril. Na putuzujemo

RBOKALKAkao o

e na svimkemijskoma ju trebada je treizvoz poiz kruganice proi

ne aktbnih kolie karboksjetvenou godinua poljoprdaljnjemo sve proodsjetitimom kara, kao i ojeni u r

avku nudnajvažni

OKALK?prema „rivrednoga” i „Zaoljšiva im0/07) pobu, a na

ek, Sladora

u proizpe, kakoi same

Viro grua to je:roizvodkvalitetee o ekiu ostvana nužA i proobveznem onimm analia provenuta noostoje iha tvornizvo a a

ualnostiina, di

kalka, teog planau na poivrednih

m tekstuoizvo ai dodatrbokalkuo njegoratarskoj

imo odijih pita

?Pravilnig zemljiakonu oma tla”boljšivatemelju

ana d.o.o

kemijspodatkao po

1. Pro322

2. TrgKA

3. Tipmuše

4. Natla

5. Aso

6. Jed

7. Rogra

8. Gogod

9. Zem

10.Neuz

Upojedi10 tonnim c3.800,

. Županja

ske analiaka za doboljšiva

oizvo a :270 Župa

gova koRBOKALK

p poboljulj”, nuspera

mjena: s

ortiman:

dini na m

k uporabani eno)

odina prodina prer

mlja pod

e sadrži špravilnu

Ukupna fina nihna karbokcijenama,00 kuna.

ze i ostaeklaracija tla, na

: Sladoranja, Še e

imeK

jšiva a:produkt u

sredstvo

rinfuza

mjera pro

be: 5 god

oizvodnjerade še e

rijetla: H

štetne tvprimjenu

financijskhranivakalka, pra u EU,.

lih potreu karbokavodimo:

rana d.erana 63

poboljšiv

„saturacu proizvo

za kalciza

izvoda: to

dina (ili

e: 2014.erne repe

rvatska

vari za ou proizvo

ka vrijedsadržani

rema pro, iznosi

29

bnihkalka

o.o.,

va a:

cijskiodnji

aciju

ona

neo

. (ilie)

kolišoda

dnostih usjecca

30 br. 4. srpanj 2015.

Podsje amo, karbokalk služikao odli no sredstvo za kalcizaciju(vapnjenje) tla te poboljšanje fizikalnih osobina tla (bolja strukturatla, lakša obrada, smanjenje pokorice, bolji vodo zra ni odnos i dr.).Razlozi nedovoljne primjene karbokalka u gnojidbi oranica su zasigurno nepoznavanje svojstava samogkarbokalka, neobavljene kemijskeanalize tla i neraspolaganje odgovaraju om tehnikom za provedbu kalcizacije. Uložena financijska sredstva u nabavu i primjenu karbokalka su zasigurno opravdana, uz uvažavanje injenice da je kalcizacijazahvat koji djeluje 5 10 godina, akatkad i duže.

Što je KALCIZACIJA?Kalcizacija je mjera za smanje

nje kiselosti tla (niskog pH), ime seodmah poboljšava i usvajanje hraniva iz tla. Obavlja se dodavanjemvapnenih materijala, odnosno materijala koji u visokom postotku sadrže kalcij. Kalcij u ovom slu ajuigra ulogu regulatora plodnosti tla ismanjuje njegovu kiselost, iako jeon biogeni element neophodan zanormalan rast i razvoj biljaka. Kalcizacija sama po sebi ne e utjecati napove anje prinosa, ali bez nje, tamogdje je nužno njezino provo enje,

tako er nema prinosa. Ova seznanstvena injenica može pojasnitiprimjerom iz automobilizma: kakoni automobil ne bi mogao i i bezmotornog ulja (kalcizacija), ali nisamo s njim, a bez goriva (gnojidbai ostale agrotehni ke mjere) ne bise pokrenuo. Niska pH vrijednostdovodi do niza negativnih pojava utlu. Npr. uzrokuje deficit kalcija imagnezija u tlu, a time i kvarenjestrukture tla. Osim toga, nizak pHuzrokuje: toksi nost aluminija i/ilimangana, smanjenu raspoloživostfosfora, nisku efikasnost gnojidbedušikom, fosforom i kalijem uz usporen rast i razvitak biljaka te nižiprinos i lošiju kakvo u proizvoda.Stoga se kao obvezna mjera popravka kiselih tala preporu a kalcizacija, ali samo uz detaljnu kemijsku analizu tla i uvažavanje ostalihmjera popravke (humizacija, fosfatizacija, primjena mikroelemenata idr.).

Kolika je maksimalnadoza KALCIZACIJE?

Dva su oblika provo enja kalcizacije: meliorativna i dopunskakalcizacija.

Meliorativnu (pove avaju u)kalcizaciju obavljamo ako je glavni

uzrok slabe plodnosti nedostatakkalcija, a redovito se obavlja natlima srednjeg ili težeg mehani kogsastava, gdje se ona provodi doneutralne to ke.

Dopunskom (održavaju om)kalcizacijom nadokna uju se gubitci kalcija nastali zbog ispiranja iz tlai zbog njegovog odnošenja kulturama. Budu i da je kalcizacija agrotehni ka mjera s dalekosežnim posljedicama (Kalcizacija bogati o eve, a siromaši sinove), preporu a sepodizati pH postupno (pogodnije zakemijske procese u tlu), svakih 3 5godina, uz pažnju na raspoloživostfosfora, pad sadržaja humusa i mikroelemenata. Za usjeve ne trebaprekora iti 10 tona/ha CaO (kalcijevoksid), dok se za trajne usjeve možeprimijeniti i dvostruka koli ina, alikrupnozrnatog materijala iz kojege se kalcij godinama postupnoosloba ati. Usjev uzgajan na tlu ijije pH izvan prihvatljivog intervalae preživjeti (nije biološki ugrožen),ali e svakako dati prinos ispod o ekivanog.

injenice o KALCIZACIJIKalcizaciju ne treba provoditi

napamet, nego na osnovi kemijskeanalize tla. Najdelikatnije pitanje nakojemu kalcizacija „pada ili prolazi“je koli ina karbokalka za kalcizaciju.Jer doda li se premala koli ina, u inak je malen i nedostatan pa i zaopravdanje troškova. S druge strane, ve e doze mogu prouzro itištetne promjene u tlu. Kalcizacija jekrenula, širi se, a najbolju promidžbu ovoj mjeri poboljšanja tla dajupoljoprivrednici koji su se, na osnovi rezultata kemijske analize tla tedodavanjem karbokalka, uvjerili dase poboljšao vodo zra ni odnos utlu, da su troškovi obrade manji (ido 30%), da se ranije u prolje e može „u i” mehanizacijom u oranice,da su hraniva dostupnija (i do 50%)

Kemijska analiza proizvedenog karbokalka iz procesa prerade še ernerepe u kampanji 2014. g.:pH=8.95

Sadržaj Na suhu tvar Karbokalka U Karbokalku kg/tSuha tvar (%) 61,03Sadržaj vlage (%) 38,97Ostatak nakon žarenja na 600˚C (%) 80,61CaCO3 (%) 91,58 629,24CaO (%) 36,63 251,68Humus % 5,28 36,27N (%) 0,386 2,65P2O5 (%) 0,486 3,33K2O (%) 0,2785 1,91MgO 1,983 13,62Cu (mg/kg) 18,88 0,0129Zn(mg/kg) 34,9 0,0239Mn (mg/kg) 419,43 0,0841

Repa.hr

itd. Jednlje”. Važivjeti iuzgoja bljoprivrebilne prnost. Betla iskovodnihjidba, soeno jena gnopretposkako izškog asnije opkalcizacgotovobilna i senja m

voj godplodnosgodini nzitivan uih neknacije, a

Optimza uzg

BorovnKrumpKukurJe amPšenicSoja

Suncok

Biljna v

The image cannot be displayed. Your computer may not have enough memory to open the image, or the image

r

nostavnolja naglasi kiselubilja nijeedniku drinose i oez optimorištenjefaktoraortiment,ili ak i

ojidba kastavka bekonom

spekta. Npravdanjecije. Biljnna kiselistvara gumeliorativdini se msti. Zatimnajviše doutjecaj kaoliko goda nakon

malne pHgoj pojed

optimanica 4,5 5pir 5,0 5ruz 6,0 7m 6,0 7ca 6,3 7a 6,0 7kret 6,0 7

vrsta

e may have been corrupted. Restart your computer, and then open the file again. If the red x still appears, you may have to delete the image

o, tlo je psiti da ereakcijupreživjet

donijeti vo ekivanumalne vrijsvih ost(agroteh, zaštita iisklju enalcijem jbiljne pmskog, taNedostatae za nena proizvm tlima,bitke. Navne kalcimože o em, u drugolazi doalcizacijedina dolatoga do

vrijednoinih biljn

alan prihv5,5 4,05,5 4,57,5 5,57,0 5,37,5 5,37,0 5,57,0 5,5

pH tla

e and then insert it again.

postalo „že biljka ptla, aliti, nego pvisoke i su profitabjednostitalih prohnika, gnitd.) ograo. Optimje osnovproizvodnko i ekoak financprovo evodnja, pnije ren

akon provzacije uekivati pgoj i treizražaja p, dok u idazi do stapada nje

sti tlaih vrsta

vatljiv6,0 Ulja7,5 K7,3 R7,0 J7,5 M7,5 S7,5 Še e

Bilj

živreciljpostabilpHoiznoanimalvnanje,olocijanjepontavoprpadoj

poduagezi

neMjiv

nijnat/hkoitdželaljo

Prteizv

jalnimjemakonalakvremj

oana repicaKupusRaj icaJagodeMrkvaSalataerna repa

jna vrsta

e u inkovjerenjimavanje 50e kalcizirdijelu k

ha CaO troj, Austrd. proizvoudovoljitza kalcizprivredn

rimjene na invo en

Karboza kalciz

m djelovaznatnoaterijaleli ine karaspolag

ko su doedniku tijena karb

optimalan7,0 8,06,0 7,05,5 7,06,0 6,55,5 6,56,0 7,06,0 7,5

pH t

itosti.a je utvrmm oborano trajkalciziranraje 22 mriji, Nizozodnja karti potrebzacijom,ika.

na KARn i vrijenje KAokalk je pzaciju s banjem. Cniža u oza kalci

arbokalkaganju u Sstupne sjekom cibokalka

prihvatljiv5,6 7,35,5 7,05,0 7,55,5 6,55,0 7,05,5 7,55,5 7,5

tla

eno daorina nae 170 me površi

minute. Uzemskoj,rbokalkabama njihtj. potra

RBOKAeme zLCIZACpraškastibrzim i dCijena kardnosu nizaciju. Da su treSladoranisvakom pijele goddopušte

Ocje

(prem

procjetlu koje

minuta, ane s 20NjemaFinskojne mo

hovih taažnji po

ALKAaCIJEmateriugotrajrbokalkaa drugeDovoljnenuta noi d.o.o. ipoljopriine. Prina je u

ena reakcReaultr

ekstreizrazjak

umjerslabne

slaboumjere

jakoizrazi

ma: Soil Sur

ekološkalcizarazdobhi, a zvilu vrrica. Iraspodnam uZa ranjivi mprikoliprikolignoja,va a mljivanjmoguprofilakiselosraspodusjevivanjece i znom rtla. BkarbonovneunijetNeposštenotlo ordozepodorla. Nekom, jvanjemNH )!gu e jenoj

cije tlaakcija tlara kiselamno kiselazito kiselako kiselareno kiselabo kiselautralnao alkalnaeno alkalnao alkalnato alkalna

rvey Divisio

škoj proacije najblje, kadazbijanje nrijeme poIsto takodjeljivatiuvjeti naspodjeljivmogu seice namica za r, ili ponemineralnoje karboke ravno

a u kojemst, a rezdjele mma. JedkarbokazaoravanjraspodjelBolja jekalka. Jee obradei u tlo 2sredno pkorišten

re dubokkarbokalrani ni sloprimjenjjer e sem (tranSkladište na poljpovršini

on Staff, 19

izvodnji.jpovoljnia su putnajmanjeoslije žetvo karboki u jese

a polju tvanje kakoristitiijenjenerazbacivaeki modeog gnojivkalka moomjernijem želimoultati neogu sednostrukolka po poje rezultlom po dvišestrukedan dioe, a drug3 tjedna

prije sjetvje karboko, potreka, pogooj zdravjivati uredušik izg

nsformactenje karu ili, još b(pisti).

pH vrij<3,54,55,15,66,16,67,47,98,5>9

993.)

Za izveje je lji oranica. To je uve strnihkalk možen, skrozo dopušarbokalkaili specijtoj svrs

anje stajli raspodva. Raspoora biti šte po duneutraliz

eravnomjzapaziti

o raspodovršini otira neprdubini prka aplikatijekom

gi dio pa prije sjeve nije dokalka. Akbne su votovo akvica jakoeu s karbogubiti ispija NHrbokalkabolje, na

jednost3,55 4,45 5,01 5,56 6,01 6,56 7,34 7,89 8,45 9,09,0

31

edbuetnoa supražitaemodoktaju.a najalnesi, iliskogdjeljiodjeto jeubiniziratiernena

djeljiraniravilrofilaacija

m osplitkoetve.opuko seve eko jekiseokalpara

umoure

32

Au

ta ousjevsrijelijunšteteštu/t

mjesse dnaglatla iorgase rmijeodnozadrca vopovetala,alkalorgagotonepodukt

Mjer

ProgpoljozempoplpodrVukosrijetreba2018se saprov2017

utor: Gora

Procjenaod poplavvima namske župa kuna.e na potlu, kao n

Kako susec danada je naašenijegaizraženij

anske tvaeakcija tnjaju oviosno o vžavanja pode kojie ava vrijali istolnih talaanske tvaovo dvostotopljenoti razgrad

re poprav

gram revioprivrednljišta naavljenomru juovarskomske župao bi zav8. godini,ame mjervodile do7. godine

n Tkal ec,

a izravnive na popodru jpanije iznOvdje n

oljoprivreni troško

u površinpod vodnjima da narušajeg smanari. Op etla i redisno o izvvremenskpoplave,pritiš e tjednost rtako smaa. Brzinri u pototruko bržo tlo. Gladnje org

vka tla

talizacijenog

m

panijevršiti udok birekraja

e.

The image cannot be displayed. Your computer

, Agrokon

h nastalioljoprivreu Vukovnosi oko 6nisu ukljednom zovi sanaci

ne bile gdom, vjerošlo doavanja renjenja saje poznaoks potevornoj rekom razdi o visinitlo. Poplareakcije kanjuje rena razgropljenomža u odnovni krajnganske tv

e

may not have enough memory to open the image, or the image may have been corrupted. Restart your computer, and then open the file a

trola Zagr

ih šteednimarsko60 miu enezemljiije.

gotovorovalonešto

eakcijedržajaato daencijaleakciji,dobljui stupava tlakiseliheakcijuradnje

m tlu jeosu naji provari u

gain. If the red x still appears, you may have to delete the image and then insert it again.

reb

poplavljmetan i

Svašto predgradacijpoplavljpostpopvanja poviti podditi i zanim usjpoplavalacija siza vezikzu (VAMsvih druito onihjena bilj

Oskuje i opromjenmjenaoksidoreega serobioza,njihovo

jenom tluhuminsk

akako tredstavlja ni poplavjena tlaplavnog sokazuju dugarom

asijati sidevima. Na se najvmbioznihularno aM), ali jaugih mikrh koji oviaka (rizo

im biolozbiljne kne tla. Veposljedicedukcijskredukcij

, redukcijlako ispi

u su ugljike tvari.

eba imatinajve u švljenih taprolazesindromada ih ne, ve ih tderatimaNaime, uiše smanh gljiva orbuskulaako padaroorganizise o aktisferna m

ških, popkemijskee ina kemca je nke ravnojska sredjski obliciranje i d

ni dioks

i na umuštetu u dala, jestkroz fa

a, a istratreba osttreba obili pokro

u tlu naknjuje popodgovornrnu mikoi brojno

zama, narvnosti ko

mikroflora

plava uzrte fizikalmijskih prnarušavanoteže zbdina (anai hranivadr.), pose

sid,

, adedaazuažitaraovonpunihoriostrooria).

roneronjabogaetebi

cebezmjestasliobnajiladuno

ako tloz vegetaene u mabilnostino. Iz tnoviti/rejširem sma ili ak iktivnost.u odnos

Veliki sukriveno

Prevlaže

Odnošenili cijelog

Nanošenmulja

Jaka zbij

Anaerobdru jima

Nemogumetovan

Ispiranje

Jaka zak

Degrada

br

ostaneacije, odmikrobioloagregataog je ravitaliziratmislu, kaki popraviSa siguru na prija

uvišak vodtlo

eno tlo

nje površg tla

nje pijesk

jenost

bni uvjeta

u nost onja po po

e i odnoše

orovljeno

acija struk

r. 4. srpa

dulje vražava noškoj akta, struktuazloga poti zdravljko bi sela prijašnnoš u jeašnje sta

de / vodo

šinskog s

ka, sedim

ti na ve

obrade i/ovršini

enje hran

ost

kture

anj 2015.

remenana protivnosti,uri tla iotrebnoje tla uomogunja proutvr enje:

om pre

sloja tla

menata i

im po

/ili pro

niva

Repa.hr 33

Statistika opsega preporu ene mjere popravka tla(kalcizacija):

Brojkorisnika

Brojparcela

Ukupnapovršina (ha)

Drenovci 94 156 1.401,87Gunja 24 43 440,69Vrbanja 48 91 987,49UKUPNO 166 290 2.830,05

PROGRAM REVITALIZACIJE POLJOPRIVREDNOGZEMLJIŠTA NA POPLAVLJENOM PODRU JU

VUKOVARSKO SRIJEMSKE ŽUPANIJE

Mjere popravke tla

SideracijaOrganskagnojidba

Mineralnagnojidba

EDUKACIJA Kalcizacija

Kontrola plodnosti tla

Prosje na vrijednost parametara dobivenihkemijskom analizom tla:

PARAMETAR RezultatBroj uzoraka 1.110pH KCl 5,59pH H2O 6,67Humus (%) 2,01Al P2O5 (mg/100g) 14,45Al K2O (mg/100g) 22,22Relativna pogodnost tla (%) 64,23

Smanjena i ograni ena biološkaaktivnost

Jaka pokorica nakon sušenjapovršine

Uništenje usjeva – gubitak prinosa

Iako je iz Ministarstva poljoprivrede bilo naglašeno da e se nakon preliminarnih analiza obavitidetaljnije sagledavanje ukupnogstanja te se dati smjernice za što

Koncept programa

brži oporavak tla i vra anje poljoprivrednog zemljišta u stanje prijepoplava, to nije bilo u injeno. Iz tograzloga Vukovarsko srijemska županija s op inama Drenovci i Vrbanja,tvrtkama Sladorana d.o.o. i Agrokontrola d.o.o. pokre e Programrevitalizacije poljoprivrednog zemljišta na poplavljenom podru ju teosigurava financijska sredstva zaprovedbu elementarne kontroleplodnosti tla.

KalcizacijaKontrolom plodnosti tla mjera

kalcizacije je preporu ena na 290parcela kod 166 krajnjih korisnikana ukupno 2.830,05 ha.

Ukupne potrebe materijala zakalcizaciju (karbokalk) za op inuDrenovci iznosi 7.847 t, Gunju2.379 t i Vrbanju 5.333 t, što ukupno ini 15.559 t karbokalka. Materijal je osiguran od strane Sladoraned.o.o. Utovar u raspore iva i raspore ivanje na razmatrano poljoprivredno zemljište u trošku su Programa te krajnji korisnik nema dodatnih troškova u provedbi ovemjere.

SideracijaKao što je re eno, poplavljena

tla prolaze kroz fazu postpoplavnogsindroma, a istraživanja pokazujuda ih ne treba ostaviti pod ugarom,ve ih treba obraditi i zasijati sideratima ili pokrovnim usjevima. Naime, u tlu nakon poplava se najvišesmanjuje populacija simbioznih gljiva odgovornih za vezikularno arbuskularnu mikorizu (VAM), ali jakopada i brojnost svih drugih mikroorganizama, naro ito onih koji ovise oaktivnosti korijena biljaka (rizosferna mikroflora). Osim bioloških, poplava uzrokuje i ozbiljne kemijskete fizikalne promjene tla.

Na temelju podataka dobivenim kontrolom plodnosti tla na poplavljenom podru ju Vukovarskosrijemske županije utvr eno je dabi na pojedinim površinama umjesto kalcizacije poželjnija mjera bilasideracija.

Brojkorisnika

Broj parcela Ukupnouzoraka

Obra enapovršina (ha)

Drenovci 129 315 525 2.523,3Gunja 36 127 200 821,61Vrbanja 65 165 386 2.090,77UKUPNO 230 607 1.111 5.435,68

Rezultati kontrole plodnosti tlaU vremenu od rujna 2014. godine do kraja travnja 2015. godine, kada

su uvjeti bili optimalni, uzeto je 1.110 uzoraka tla kod 230 krajnjih korisnika. Kontrolom je obuhva eno 607 parcela na 5.435,68 hektara poljoprivrednog zemljišta zbog izuzetnog odaziva na Program. To predstavlja 29 %ukupnog poljoprivrednog zemljišta na podru ju triju razmatranih op ina.

34 br. 4. srpanj 2015.

Autor: Danijel Jug, Poljoprivredni fakultet Osijek

Sve kra e vrijeme vra anja poljoprivrednih kultura na poljoprivredne površine, odnosno preuzakplodored (npr. dvopolje i tropolje),izaziva niz zna ajnih problema vezanih uz fizikalni (npr. degradacijastrukture tla), kemijski (npr. disproporcija i debalans biljnih hraniva) ibiološki aspekt biljne proizvodnje(npr. intenzifikacija specifi nih bolesti, štetnika i korova). Uzgojem meuusjeva ostvaruju se pozitivni

efekti popravka i poboljšanja svojstava tla (Tablica 1.), a koji na izravan i neizravan na in utje u na budu u biljnu proizvodnju.

Višestruka zna ajnostme uusjeva

Me uusjevima (ili postrnimusjevima) se smatraju sve biljnevrste koje se ciljano uzgajaju u razdoblju kada su površine tla tradicionalno "prazne", odnosno u razdoblju izme u dviju glavnih sjetvenihsezona. S obzirom na specifi ni znaaj, upotrebu i vrijeme uzgoja, meuusjevi se mogu podijeliti u sljedee tri osnovne skupine biljaka:

catch crops (biljke skuplja i ilihvata i) biljke koje usvajajupreostala hraniva iza glavnogusjeva, a posebice nitrate, spašavaju i ih od ispiranja i dodatnog one iš enja okoliša. Takoer "izvla e" hraniva iz ve ih du

bina, ime se postiže ve a bioraspoloživost preostalih hranivau tlu,

cash crops usjevi kojima sepostiže izravan dodatni pozitivan ekonomski u inak (tržišno

zna ajan efekt), budu i da se oviusjevi ili "oplemenjuju" kao stona hrana ili se na tržištu prodajukao drugi oblik sirovine,

cover crops (biljke pokriva i)usjevi kojima se postiže vrlo važan konzervacijski u inak na tlo(npr. sprje avanje erozije, poveanje biogenosti tla, akumulacijahumusa, uvanje vlage tla, popravak strukture tla).

Izbor me uusjevaPri izboru me uusjeva valja

voditi ra una kako postoje dvijeosnovne skupine biljaka, a obje su,s obzirom na njihova biološka iagroekološka svojstva, vrlo heterogene skupine, i to:

1. Leguminozne biljke – lupine(bijela, plava, žuta), grahorice,grahor, smiljkita, crvena i bijeladjetelina, inkarnatka, bob, esparzeta, kokotac i dr.

2. Neleguminozne biljke – repica,ogrštica, gorušica, uljana repica,rauola, facelija, mungo, heljda,uljana rotkva i dr.

Osnovni preduvjet pri izboruodgovaraju eg me uusjeva je njegova svrha uzgoja, odnosno uzgajali se kao predusjev, sljede i usjev,nadusjev, zaštitni usjev, podusjev,naknadni usjev ili prostorno interpolirani usjev. Osnovne zna ajkesvih me uusjeva, neovisno o njihovoj svrsi, jesu: relativno brz porast ivelika biomasa koju je potrebno

Tablica 1. Potencijalno pozitivni efekti uzgoja me uusjeva(u ovisnosti o biljnoj vrsti)

• Sprje ava površinsku eroziju tla

• Oboga uje tlo svježom organskom tvari

• Intenzivira biološku i mikrobiološku aktivnost

• Na težim tlima rahli i korijenom prožima tlo (biološka drenaža)

• Iz tla usvaja teže pristupa na hraniva (i iz dubljih slojeva)

• Leguminozni siderati vežu dušik simbiotskom fiksacijom (nitrofiksacija)

• Na lakšim tlima utje e na pove anje kapaciteta tla za vodu

• Utje e na ugorenost (zrelost) tla

• Utje e na pedohigijenu, osobito u uskom plodoredu(antinematodno svojstvo)

• U nedostatku organskog gnojiva osigurava promet organske tvari kroztlo

• Nadzemnom masom sprje ava razvoj korova

• Potencijalna sto na hrana

• Konzervacijski efekt (sprje ava eroziju, konzervira vodu)

• Izgradnja organske tvari

Repa.hr 35

posti i za kratko vrijeme trajanjavegetacije, razvijeniji i razgranatijikorijen ve e apsorpcijske sposobnosti i sposobnosti prirodnog dreniranja tla (Tablica 2.), sprje avanjekompeticije s glavnim usjevom (kojislijedi), simbiotska fiksacija dušika(leguminoze). Osim navedenog, izbor me uusjeva tako er ovisi i osvrsi njegova uzgoja, a odabrane sebiljke mogu uzgajati kao samostalan usjev ili kao kombinacija dvajuili više usjeva (Tablica 3.).

Agroekološki uvjetiuzgoja me uusjeva

Me uusjevi se mogu uzgajatiu svim agroekološkim uvjetima, aodabir odgovaraju e kulture ovisi o:

tipu tla na srednje teškim tlimamogu se uzgajati sve kulture, uzuvjet da je ono dobrih fizikalnokemijsko bioloških svojstava, teda ima dosta humusa. Na teškimtlima najbolji e se rezultati

ostvariti sjetvom boba, sto noggraška i bijele djeteline. Na laganim tlima najbolje uspijevaju žutalupina, heljda i seradela. Na tlimabogatim kalcijem najbolje je uzgajati krucifere i leguminoze, dokkisela tla podnosi jedino lupina;

koli ini oborina klimatske prilikenekog uzgojnog podru ja dužinavegetacijskog razdoblja te koli ina i raspored oborina (minimalno400 500 mm/godini);

sustavu biljne proizvodnje meuusjevi u pravilnom plodored

nom uzgoju u pravilu dolaze izme u glavnih usjeva, ali se oni uprivo enju tla kulturi mogu uzgajati cijele godine. Me utim, kulture za zelenu gnojidbu mogu seuzgajati i kao podusjev (npr. sojau kukuruzu), ali se ova mjera unašim agroekološkim uvjetimaprovodi iznimno rijetko.

Me uusjevi u uzgojuše erne repe

Dobar predusjev u uzgoju šeerne repe je onaj koji rano napušta tlo, i to po mogu nosti pri krajuljeta, kako bi se omogu ila pravovremena osnovna obrada i gnojidba. Mora imati lako razgradive žetvene ostatke, mora ostaviti tlodovoljno vlažnim, kvalitetno strukturiranim i istim od korova, bolestii štetnika. Borbi protiv korova pridaje se poseban zna aj, tako da seboljim predusjevom smatra onajkoji ja e guši korove. Dobri predusjevi su one biljke koje troše manjehranjivih tvari, odnosno oni ijomse obradom, gnojidbom i njegompoboljšavaju svojstva tla. Premanavedenim kriterijima uspješnostipredusjeva za še ernu repu, oni semogu razvrstavati u tri osnovneskupine:

dobri: jednogodišnje i višegodišnje leguminoze, strne žitarice,krumpir,

osrednji: kukuruz, suncokret,

loši: še erna i sto na repa, uljanarepica

Najboljim i naj eš im predusjevom še ernoj repi smatra se ozima pšenica jer rano napušta površinu zbog ega se sve agrotehni kemjere mogu obaviti kvalitetno i navrijeme, a razgradnja žetvenih ostataka je vrlo brza. Vrlo dobrim predusjevom smatra se i gorušica, budui da je ona antinematodna (Hete

rodera schahtii), a zna ajno utje ena plodnost i strukturu tla.

Še erna repa se smatra vrlovrijednim predusjevom drugim kulturama u uzgoju, a prvenstvenozbog obilne mineralne gnojidbe (izna ajne koli ine preostalih hraniva) i intenzivne obrade tla.

Tablica 2. Dubina zakorjenjivanja nekih me uusjeva (cm)Maljava grahorica 30 50 Crvena djetelina 100 200Obi na grahorica 30 90 Esparzeta > 200Bob 30 120 Gorušica 80 150Inkarnatka 30 80 Repica ogrštica 80 150Žuta lupina 60 230 Heljda 80 150Kokotac 110 220 Facelija 80 150

Tablica 3. Odabir biljne vrste s obzirom na specifi nu ulogume uusjevaUloga me uusjeva Najbolji izborAkumulacija N crvena djetelina ili grahoricaSprje avanje ispiranja N • jesen rauola i druge krstašice

(npr. uljana repica), zob• zima/prolje e raž, ozima pšenica

Sprje avanje korova rauola i druge krstašice, ozima raž, heljdaSupresija nematoda gorušica, sudanska trava, rauola

(ovisno o vrsti nematoda)Popravak strukture tla ozima zob, raž i konopljaEliminacija zbijenosti tla lucerna, slatka djetelina (Melilotus spp.)

i konopljaPove anje organske tvari • jesen ozima zob, rauola

• ljeto proso, sirak, sudanska travaSprje avanje erozije ozima raž, ozima pšenica, ljulj

36 br. 4. srpanj 2015.

Agrotehnika u uzgojume uusjeva

Prije same odluke o uzgojume uusjeva treba voditi ra una otome kako oni troše odre enukoli inu vode zbog ega predsjetvena priprema tla, nicanje, rast i razvoj sljede eg usjeva mogu postatiupitni u pojedinim godinama.

Obrada tla se za me uusjeveobi no provodi vrlo plitko, ali semože provesti i direktna sjetva sijaicama koje usijavaju sjeme direktno u tlo bez prethodne obrade(obi no kao postrni usjev). Budu ida su me uusjevi obi no intenzivnog porasta, vrlo povoljno e reagirati na mineralnu gnojidbu, aprvenstveno gnojidbu dušikom.Tako se u širokom rasponu za leguminozne biljne vrste orijentacijskignoji s 50 kg N ha 1 (za po etni porast), a za neleguminozne biljke 80120 kg N ha 1. Vrlo pozitivna reakcija se može o ekivati i na organskugnojidbu, tako da se mineralna gnojidba dušikom može upotpuniti ilizamijeniti gnojovkom, ali ne s višeod 30 m3 ha 1. Datum sjetve ovisi osustavu uzgoja (glavni usjev, podusjev, naknadni usjev i dr.). Koli inasjemena obi no je ve a za 25 100% od uobi ajene koli ine, ovisno okulturi, podrijetlu sjemena (originalno sjeme ili iz vlastite proizvodnje) i datumu sjetve (sustav uzgoja).

Na u inkovitost uzgoja me uusjeva, a posebice ako se uzgojobavlja u svrhu sideracije (zelenegnojidbe), utje e i na in inkorporacije biljnog materijala u tlo, kojatreba biti podjednako dobro usklaena s dostizanjem optimalne bio

mase i sjetvom sljede eg usjeva.Vlažnost tla je faktor koji ovaj postupak može ili usporiti ili ubrzati.Pretjerano vlažno tlo se ne smijeobra ivati jer se najve i dio povoljnog u inka zelene gnojidbe može

izgubiti. S druge strane, biljke usušnom razdoblju mogu dubokoisušiti tlo te ga u initi teško obradivim, zbog ega se u ovakvim okolnostima kao prvi zahvat obavljakvalitetno usitnjavanje nadzemnemase, a osnovna obrada slijedi tekkada se tlo ispod usitnjene biljnemase dovoljno provlaži. U sušnomrazdoblju osnovna obrada rahlih isrednje teških tala može se ostavitiza prolje e. Biljke neotporne naniske temperature obi no se smrzavaju ve pri pojavi prvog mraza,polegnu po tlu, te na taj na in štitetlo od nepovoljnog utjecaja pljuskova kiše i zamuljivanja, a istodobnooborinsku vodu (kiša, otopljeni snijeg) zadržavaju na mjestu. Na taj sena in može sprije iti i ispiranje dušika. Tlo koje je u jesen tvrdo i suho, u prolje e postaje lako obradivo. Me uusjevi koji se uzgajajunakon žetve žitarica daju veliku ikvalitetnu biomasu, a iza njih jenajbolje uzgajati neki jari usjev(npr. še ernu repu).

Oranje je u našim agroekološkim uvjetima tradicionalni na ininkorporacije me uusjeva u tlo.Inkorporaciju treba obaviti pri povoljnom stanju tla za oranje, uzistovremeno poravnavanje površine. Poravnato i nezbijeno tlo je pogodno za intenzivnu mineralizacijuorganske tvari i osloba anje hraniva. U prolje e treba izbjegavatizbijanje tla gaženjem i pretjeranom obradom tla koje je nakonzimskog izmrzavanja u dobrojkondiciji. Obrada tla bez oranja(kultivator, rahlja ili tanjura a)tako er se može primijeniti zainkorporaciju ovih usjeva (Slika1.). U inak je kvalitetniji akousitnjena masa neko vrijememiruje na površini tla, a na taj sena in produljuje i vrijeme konzervacije tla. Ovi biljni ostatci uprolje e ne smetaju pri obradi. U

nekim je slu ajevima za inkorporaciju biljne mase me uusjeva pogodna i freza, npr. pri uzgoju povr a.Posebno kvalitetno rješenje s efektom uvanja strukture tla postiže seako me uusjeve posijane krajemkolovoza ili po etkom rujna pustimo da izmrznu, a u prolje e obavimo sjetvu ispod mal a u rahlo ivlažno tlo. Ovime se postiže kvalitetna zaštita rahlih pjeskovitih tala.Uporabu oru a koja narušavaju povoljno stanje rahlosti, odnosno zbijaju tlo, svakako treba izbjegavati.Ako se smatra neophodno potrebnim, prije sjetve se može upotrijebiti i mal kultivator.

Koli ina materijala koja seinkorporira u tlo može se u širokomrasponu kretati od 10 do 20 t ha 1,uz odgovaraju u koli inu korijena(1 3 t/ha). Dubina inkorporiranjabiljnog materijala u tlo ovisi o svojstvima tla i vrsti me uusjeva, a inkorporirani materijal ne smije smetati narednom usjevu u sjetvi. Prijeinkorporacije (ako se ona izvodi) iliusijavanja glavnog usjeva dobro bibilo obaviti odre ene predradnje,odnosno obaviti mal iranje, frezanje, valjanje, tanjuranje, s ciljemusitnjavanja biljnog materijala, alise esto provodi i direktno zaoravanje. Glavno na elo inkorporacijeme uusjeva je jednostavna i laganaizvedba.

Slika 1. Reducirani sustav inkorporacijeme uusjeva bez oranja

Repa.hr 37

Autor: Željko Findri

Svake godine prihranjujemopoljoprivredne kulture koje uzgajamo. Radimo to na razli ite na ine:iskustveno ili prema preporukamaovlaštenih institucija. Danas, kadaje težište velikim dijelom na ekonomskoj isplativosti proizvodnje,potrebno je voditi brigu o troškovima gnojiva kao i o njegovoj raspodjeli na poljoprivrednim površinama. Iz tog razloga korištenje preporuka ovlaštenih institucija svakakoje u današnje vrijeme neophodno.Tlo treba dobiti baš odgovaraju ukoli inu hranjivih tvari koliko munedostaje za kulturu koja se nanjemu uzgaja. Nakon dobivene preporuke o potrebnoj koli ini gnojivaza npr. še ernu repu, potrebno jeto gnojivo što bolje rasporediti pocjelokupnoj površini. U tom poslupresudna je preciznost raspodjeljiva a kojim taj posao obavljamo.

Raspodjeljiva is dva diska

Strojevi koju su najraspostranjeniji kod nas su raspodjeljiva i sdva diska. Postoje i neka druga tehni ka rješenja koja su manje zastupljena zbog odre enih specifi nostiili su u me uvremenu ve polakona izlasku iz primjene te se ovogputa ne emo baviti njihovim rješenjima (pneumatski raspodjeljiva i,odnosno strojevi s jednim diskom ilis klate om cijevi koji su tehnološkizastarjeli).

Na in rada raspodjeljiva agnojiva razlikuje se kod razli itihproizvo a a. U ovom slu aju govorimo o radu strojeva u polju, dokje rad na uvratinama nešto druga i

ji. Proizvo a i kao Amazone, Rauch,Sulky, Vicon imaju smjer okretanjadiskova jedan od drugoga, kakoprikazuje slika 1. Svaki disk pri tomebaca pola ukupno potrebne koli inepo jedinici površine. Preklapanjemobaju diskova dobiva se ukupnapotrebna koli ina gnojiva. Rad nauvratinama rješava se tzv. limitatorima koji u tom slu aju fizi ki sprjeavaju let gnojiva na ve e udaljenosti.

Slika 1.

Dva proizvo a a iz Danske –Bogballe i Bredal – izabrali su neštodruga iji na in rada. U polju jesmjer rotacije diskova jedan premadrugome. Pri tome (slika 2., prvaslika lijevo gore) lijevi disk raspodjeljuje gnojivo gotovo od traga dotraga. Isti slu aj je i s desnim diskom, tako da sumarno imamo znatno ve e prekrivanje površine. Zajedni ko prekrivanje prikazano jezelenom bojom. Pri tome svaki disk

raspodjeljuje 25 % ukupne potrebne koli ine, dakle u jednom prohodu imamo raspore eno 50 % ukupne koli ine gnojiva. U drugom prohodu površina dobiva preostalu koli inu gnojiva, dakle drugih 50 %.Rad na uvratinama kod ovog timastrojeva riješen je promjenomsmjera rotacije diskova. U tom slu

Slika 2. Rad raspodjeljiva aBogballe u polju

38

ajuopre

diskoraspnamtomerezua ua tauvijepovrvremprecautotetuujedgovakojaizvoenijve imga sprovrezude u

Ispras

poljupreckvihHrvas teširinu kozajedokomprolaje gmadobignoj

nutoljujuta koprika

nije potema koja

Kod raspovi na koodjeljujua 12 24e trebaltati ispittestnimmo su uek gibaršini, a nmenskih uciznost sor posjedgnojiva.na enosta mehankoristea i strojja negom dijelomsu rezultvode u lltata isppolju.

itivanjspodjeIspitivan

u pokazciznosti sispitivan

atskoj, a oestiranjau postavoje se sadno s ramito na maska u mjnojivo. Imase gnva seiva na cij

Kao štoo, oba diukupnuoli ina jeazana cr

rebna nikposkuplj

podjeljivaojima se nu gnojivo4 ili ak iimati ntivanja sprostor

uvjeti idena apsnemamoutjecaja,trojeva.uje vezan. Pri tomt zrnacani ka svovrhunskijeva sigusu to gm koristetati ispitiaboratoritivanja k

ja preceljiva anja kojazuju prastrojeva.nja provovdje priu Lipov

vljaju se mkuplja gnaspodjeljimjerne pjernim pozmjereninojiva udijagrameloj radn

o je veiska zajekoli inu

e na donjrvenom

kakva dojuje stroj

a a s dvanalaze lou radnim36 metaa umuvih proizima – haealni. Stolutno ro niti niknpr. vjetIskustvono je i zame se mgnojiva

ojstva. Geuropskrno su ujnojiva koe kod nasivanja korijima bokoja se p

ciznosase provovu vrijeNekolik

vedeno jkazujemovcu. Namjerne pnojivo. Tiva em pposude iosudamam vrijedsvakoj pm raspnoj širini.

prije napedno raspgnojiva,jem dijagcrtom. C

odatna.

a diskapaticem širira. Prida suzvo aalama,roj seravnojkakvihtra, nao kojekvaliisli nai njenojivaki projednaoja ses. Stooja seolji odprovo

sti

ode uednostko taje i uo slikuradnuosuderaktorprolazinakona ostadnostiposudiodjele

pomepodjea bašgramuCilj je

svakogde što bradnojprecizniodstupamati kijacije. Mpokazujbolje ranost koelitetnihe se od

Slika 3.

proizvobolje raspširini. Štji, crvenaanja ravopisanoManji koe ve u pspodijeljeeficijentaraspodjed 3 do 10

. Testiran

a a da gpodjeljento je raa crta bitvnija štkoeficijeoeficijentpreciznoseno gnoja varijacijeljiva a g0. Ako je

nje preciz

gnojivo bo po cijespodjeljve s man

to je matentom vat varijacst, a timjivo. Vrijeje kod kvgnojiva ke vrijedno

znosti ras

buelojvanjetearicijee iedvareost

koejošpšemolenznakoeTodjemonose

spodjeljiv

eficijentaš prihvaenice iliožete vidne boje,a i da jeeficijentojoš uvije

eljiva koožda ga jpodesitizastupn

va a i rez

br

a varijacitljiva vrše ernedjeti tragtj. razliraspodij

om varijaek ne znojim rade potrebi. Tada jeniku kod

ultati – d

r. 4. srpa

ije do 15rijednostrepe naove razliitu bojueljeno gnacije ve ea i da jedite neisbno samoe potrebnkojeg j

donja slik

anj 2015.

5, to je. Poljakojimaite zebiljaka,nojivo se od 15.e raspospravan,o pravilno javitije stroj

a

Repa.hr 39

kupljen kako biste dobili informaciju o pravilnom podešavanju.

Treba imati na umuRaspodjeljiva je stroj koji,

iako je sli an u radu prskalici, raspodjeljuje nešto iza traktora – radina druga iji na in. Kod prskalica jezona aplikacije to no ispod mlaznice pa je stoga na krajevima parcelaznatno jednostavnije odrediti trenutak kada je potrebno zatvoritirad mlaznica kako ne bi došlo dopreklapanja. Gnojivo koje se raspo

djeljuje iza traktora – kako prikazuje slika 4. – aplicira se na udaljenosti od 0 m do to ke iza traktora kojaje jednaka radnoj širini. Ovdje jeprikazan dijagram za danski raspodjeljiva Bogballe koji ve inu koli ine raspodjeljuje od 4 do 24 m izatraktora (crvena crta).

Gledano iz zraka, raspodjelagnojiva izgleda kao na slici 5. Dakle,od udaljenosti 4 24 m imamogotovo jednoliku koli inu gnojivakoje raspodjeljujemo. Pri tome treba voditi ra una da se raspodjelji

va isklju uje na uvratini tek 24 metra nakon ulaska u uvratinu, daklena samom rubu parcele. Prilikomulaska u sljede i red postupak jeobrnut, stroj se uklju uje nakon štoje dosegnuo udaljenost cca 24 metra od ruba uvratine. Tako ete osigurati da i na uvratinama imate jednoliku raspodjelu gnojiva.

Ovdje nismo spominjali mogu nost automatske regulacije radaraspodjeljiva a, korištenje vage zakonstantno vaganje, ve se pokušalo ukazati i na neke detalje na kojemožda ne obra amo pažnju svakiputa. Korištenjem napredne tehnologije – upravlja kih jedinica, strojeva s vagom ili ak upravljanih pomo u GPS ure aja – rad je samojednostavniji, ali osnove ostaju uvijek iste. Zato kod izbora i podešavanja strojeva treba voditi brigu daje stroj što jednostavnije podesiti ive kod nabavke strojeva ispitatisve detalje oko podešavanja strojeva. Jednostavan stroj e sigurnoraspodjelu gnojiva u initi jednostavnijom, a time i djelotvornijom.Nije dovoljno gnojivo samo raspodijeliti po površini, to je potrebnonapraviti precizno.

Imate li potrebu za dodatniminformacijama, slobodno se javite uSladoranu kako bi budu i rad uzaštiti še erne repe bio još bolji.

Slika 4. Raspodjela gnojiva iza raspodjeljiva a ovisno o udaljenosti od stroja

Slika 5. Pogled iz zraka na raspodjelu gnojiva kod Bogballe

40

Au

strniokopi sjevremdeve

naprtloprolj

• ootp

• potla

• obka,va,

• pozel

ništakasnsti sj

znandišnjropsih mma o

pravitme(ra

trevezake

obmasje

obsa

utor: Mijo

U ratarih žitaricpavine. Izetve okomensko ret mjesec

U tom rraviti mni usjevje e kao:

istiti zempornih ko

ove ati v,

bogatiti t, kalcifika,

osijati melenu gnoj

Loš gosa od navene jeseniemena z

Iz lananstvenimjim iskusskih poljomogli proovog aso

ašenje stti uz ise ukultuauola, bije

eba korist(kratkasjetvu, vradne br

bradu i sjah iza žetetvenom

bvezno trsje kom

Toki , AG

rskom pca, uglavzme u skopavinerazdobljeci.

razdobljuoge poslkoji em

mljište odorova,

volumen

tlo unošeata ili min

e uusjevjidbu.

spodar nedenog, anarasti ka naredn

aka kojispoznajastvima noprivrednitati u ropisa, mo

trništa natovremere za zeela goruš

titi kombtanjura

valjkom irzine i ve

jetvu tretve, dok jsloju,

reba korm za slam

RO TOK d

plodoreduvnom sekidanja svrlo jee od ot

imamoove korismo posij

d višegod

i propu

enjem stneralnog

za krmu

ne e napa na njivikorov i prna desetlj

se temeama i dunapredninika, a štoanijim brožemo tv

ajbolje jeno usijaelenu gnošica…)

binirane sa s urei branomelikog u in

ba obavjoš ima v

ristiti kommu, ili se

d.o.o.

u, izae sijutrninedugoprilike

prilikusne zajati u

dišnjih

usnost

tajnjagnoji

u ili za

pravitie do

roizveje a.

lje naugogoh euo smorojevivrditi:

e obaavanjeojidbu

strojeajem

m) velinka,

iti odvlage u

mbajnslame

riješitinilice.

Akobez usijmo izab

1. PraštanjOv

cija prije

Tanradnu bvilu nemza manj

i prešanj

o se odjavanja mrati:

šenje tjura omvo je bilae pojave

njura ebrzinu ccamaju vale parcele

jem, ili p

dlu imome uusje

eškommvrlo prihkratkih ta

su vu ea 10 km/jak. Nepe, zbog v

pomo u s

za obraeva, mož

vatljiva oanjura a

ene, ima/h, a u ppovoljneelikog ra

sit

duže

op.

ajurasudi

jussloostpa

2.

vrloPosvaltijenukojkup

sa okretaoja koji obtaje neraje treba

PrašenGrube

o pogodsebno jejak i širelima kojnjive. Ojima imapine, sirk

br

anja; sabbra uju;avna i ppovaljati

nje grubr je mono za prprikladaroke noži podrezuOvo je vaa slaka,ka i abutil

r. 4. srpa

bijaju tlopovršinareviše oti.

beromoderno orašenje sn ako imževe nauju cijeluažno za nosjaka,lona.

anj 2015.

o ispodiza njihtvorena

oru e istrništa.a dobarradnimpovrši

njive napoljske

Repa.hr 41

Nešto slabije savladava biljneostatke i slabije sitni zbijeno ilovasto tlo.

3. Prašenje plugom jestaromodan, skup itehnološki zaostaopostupakRazlozi su sljede i:

mali u inak uz veliki utrošak energije,

slama i sjemena (korovi i rasutozrno) spremaju se na ve u dubinupa izostaje brza razgradnja slamei nicanje sjemenja,

poslije oranja površinu treba potanjurati (nekada i više puta) ipovaljati; što dodatno pove ava ionako prevelike troškove obrade.

Prednost je prašenja plugom usmanjenju populacije miševa i rizomskih korova.

4.Prašenje kombiniranimoru ima na bazi kratketanjura eOvo su moderni strojevi iz 21.

stolje a koji daju izvanredne rezultate u brzini, kvaliteti i univerzalnosti, uz minimalne troškove.

Uz baterije kratke tanjura emogu se kombinirati razne vrstevaljaka, brane, podriva ka tijela iure aji za sjetvu.

Zbog velike radne brzine (12

20 km/h) odli no sijeku i zatvarajubiljne ostatke, a valjcima usitnjavaju grude i pritiskuju površinu; dajusjemenu dobar kontakt s vlagom iztla i stvaraju dobre uvjete za njegovo nicanje.

Ako u kombinaciji imamo i podriva ka tijela, tada uz prašenjeodmah obavljamo i razbijanje plužnog tabana, što predstavlja mjeruza poboljšanje propusnosti tla zavodu, zrak i korijenski sustav.

Ovakav stroj traži traktore veih snaga (180 300 KS).

U inak (Ha/h) ovoga agregatadvostruko je ve i nego kod oranjaplugom, a stanje tla iza njega i pluga uop e nije za usporedbu. Kombinirani stroj obradi tlo do dubine40 cm, razbije plužni taban, isije e iumiješa biljne ostatke, tlo usitni ipritisne ga, daju i kontakt slame isjemenja s vlagom iz tla i stvarauvjete za truljenje slame i nicanjesjemenja.

5. PodrivanjeNeposredno iza žetve obi no

su idealni uvjeti za rad podriva a idobra prilika za melioracijski zahvat– popravak propusnosti i pove anjevolumena tla, te popravljanje funkcije drenaže (ako je postavljena).

Obrada se obavlja na dubini40 70 cm, a u inak u Ha/h i cijenakoštanja sli ni su kao kod oranjaplugom na 30 35 cm.

Propusnost i rahlost tla te lako a obrade osje a se nekolikogodina (2 5) poslije podrivanja.

U uvjetima pove ane vlage,kakvo je bilo ljeto 2014., podrivanjenema pravi efekt, a u uvjetimaekstremne suše (posebno na teškimcrnicama) dolazi do velikih otpora iizbacivanja gromada na površinu.U inci su relativno mali, a tlo sebrzo isušuje, pa moramo paziti daiskoristimo povoljno stanje vlažnosti za izvo enje ove operacije.

Iza podrivanja tlo se sporijesliježe pa u sušnoj jeseni izostajekapilarni uzgon vlage i otežava nicanje i rast posijane kulture.

Primije eno je da se na podrivanoj površini naseljavaju miševi ivoluharice u nešto ve em broju nego na oranoj ili tanjuranoj površini.

Napomena: Ako se odlu ujete zanovo investiranje u strojeve, znajteda kratka tanjura a vrlo uspješnozamjenjuje: laku, srednju i teškutanjura u, roto drlja u, sjetvosprema , gruber, valjak, a nekada i plug.

42 br. 4. srpanj 2015.

Autor: Milan Pospišil, Agronomski fakultet Zagreb

Da bi se repa rentabilno preradila, mora imati odre enu tehnološku kvalitetu koju odre uju razli iti kemijski, fizi ko mehani ki, biokemijski i mikrobiološkipokazatelji. Še erna repa za industrijsku preradu trebabiti zdrava, jedra, vrste konzistencije, bijela, tipi nogmirisa. Korijen še erne repe treba biti izjedna en poobliku i veli ini. Glava korijena mora biti pravilno odsjeena po crti baze ožiljaka prvih lisnih pupova. Masajednog korijena ne smije biti ispod 100 g. Razlikuju sevanjski i unutarnji parametri kvalitete korijena še ernerepe.

Vanjski parametri kvalitete su: sadržaj zemlje ikorova, stupanj ošte enja repe, udio glave s liš em i dr.Mehani ke ne isto e (zemlja, korovi, liš e, nedovoljnoodsje ena glava i dr.) ne smiju pri predaji biti ve e od15 %. Pri preradi repe dopušta se najviše 0,5 % mokretruleži i najviše 2 % smrzle repe, s tim da bude pogodnaza industrijsku preradu. Ne isto a se izražava u postotku i odbija od mase repe.

Znatno ve i zna aj imaju unutarnji parametri kvalitete korijena, sadržaj še era i sadržaj tvari koje tvoremelasu (kalij, natrij i amino N). Za potrebe analizerepe uzima se prosje ni uzorak 20 – 30 kg (40 – 50 komada repe). Uzorak treba dostaviti u laboratorij istogdana kada je repa izva ena. Na uzorku se najprijeodrede mehani ke ne isto e (sadržaj zemlje, korova,udio nedovoljno odsje ene glave s liš em i dr.). Udione isto a se ocjenjuje vizualno ili vaganjem i pranjemrepe te dodatnim pravilnim rezanjem glave korijena irepa (HRN E.B1.080, NN 53/91). Sadržaj ukupnih organskih i neorganskih ne isto a, izražen u postotcima mase, predstavlja razliku izme u bruto i neto mase uzor

ka. Iz opranog uzorka repe na ini se prosje an uzorakrepine kaše. Tako dobivena jednoli na kaša koristi se zaodre ivanje:

sadržaja še era (% saharoze u korijenu še erne repeu trenutku analize),

sadržaja K, Na, amino N (iskazuju se u mmol/100 gsvježe repe).

Za provo enje tih analiza sirovinski laboratorijitvornica še era opremljeni su automatskim laboratorijskim sustavima (Venema, Groningen, Nizozemska).

Najvažniji parametar kvalitete repe za preradu jekoli ina še era u korijenu koja se odre uje pomo upolarimetra, obi no metodom hladne digestije. Sadržajkalija i natrija odre uje se plamenofotometrom premaICUMSA (1994.), a sadržaj amino dušika fluorometrijskom OPA metodom (Burba i Georgi, 1975., 1976.).

Viši sadržaj melasotvornih tvari u korijenu še ernerepe dovodi do pove anja še era u melasi, što utje ena slabije iskorištenje še era. Še erna repa se pla aproizvo a ima prema preuzetoj koli ini koja se dobijekada se od neto mase odbije postotak ne isto e i obrauna sadržaj še era.

Tehnološka kvalitetakorijena še erne repe

Odnos še era i neše era u suhoj tvari soka šeerne repe predstavlja tehnološku kvalitetu korijenaše erne repe. U prosjeku, od 100 kg repe dobije se:92,1 kg soka, 5 kg sirovih vlakana i 2,9 kg vode vezanihuz njih. U soku repe nalazi se 20 – 25 % suhe tvari, odega je 70 – 80 % saharoza (Stana ev, 1979.).

Tablica 1. Prosje ne vrijednosti osnovnih parametara tehnološke kvalitete še erne repe

Parametar Dobro Zadovoljava LošeSadržaj še era, % > 18 16 – 18 < 16K, mmol/100 g saharoze 30 – 40 (4,5 – 5,1)* 40 – 50 > 50Na, mmol/100 g saharoze < 3 (0,3 – 0,65)* 3 – 7 > 7amino N, mmol/100 g saharoze 8 –12 (1,45 – 2,25)* 12 – 20 > 20

Iskorištenje na repu, % > 16 14 – 16 < 14Gubitak še era u melasi, % < 1,2 1,2 – 1,4 > 1,4

* mmol/100 g repe

Repa.hr 43

Prosje ne vrijednosti osnovnih parametara tehnološke kvalitete korijena, koje se toleriraju u preradi šeerne repe, prikazane su u Tablici 1. Prema Oltmannu isur., 1984., najve i utjecaj na parametre unutarnjekvalitete repe imaju: stanište (37 %), gnojidba dušikom(20 %), sorta (16 %) i godina (11 %).

Vrijednosti melasotvornih elemenata, izražene ummol na 100 g repe, prera unavaju se u vrijednostiizražene na 100 g saharoze prema izrazu:

% saharoze : vrijednost mmol/100 g repe= 100 % saharoze : x

Na temelju tih parametara može se predvidjetikoliko e biti iskorištenje še era iz repe i koliko eše era ostati u melasi. Postoji više izraza na temeljukojih se mogu izra unati tehnološki parametri (pokazatelji) kvalitete še erne repe. Od 1996. godine še er umelasi se izra unava na osnovi nove Braunschweigerformule (Buchholz i sur., 1995.).

Še er u melasi (ŠuM r) je dio še era koji pri preradi odlazi u melasu.

ŠuM r = Še er u melasi, (% na repu)

ŠuM r = 0,12 (K+Na) + 0,24 amino N + 0,48

I/R = Iskorištenje na repu, (%)

I/R = sadržaj še era 0,12 (K+Na) + 0,24 amino N+ 1,08

Iskorištenje na repu (I/R) pokazuje koliko se možeo ekivati kristalnog še era tijekom prerade 100 kgrepe.

I/100 oS = iskorištenje na digestiju, (%)

I/R x 100 I/100oS = ––––––––––––

sadržaj še era

Iskorištenje na digestiju (I/100oS) pokazuje kolikie postotak od sadržaja še era (digestije) biti iskorišten, tj. koliko e se od 100 g še era kristalizirati, akoliko oti i u melasu. Na temelju tih pokazatelja možese izra unati biološki i tehnološki prinos še era.

Biološki prinos še era (BPŠ) u t/ha,izra unava se izrazom:

Prinos istog korijena (t/ha) x sadržaj še era (%)BPŠ = ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

100

Tehnološki prinos še era (TPŠ) u t/ha,izra unava se prema izrazu:

BPŠ x I/100oSTPŠ = ––––––––––––––

100

Alkalni kvocijent (AQ)

Na + K (mmol/100oS)AQ = –––––––––––––––––––––

amino N (mmol/100oS)

Alkalni kvocijent treba biti ve i od 1,8. Ako jealkalni kvocijent manji od 1,8, potrebno je dodavanjesode (otopljen Na2CO3), što zna i prisilno pove anjekoli ine še era u melasi. U protivnom, jako opada pHvrijednost gustog soka. Kod še erne repe opadanjealkalnog kvocijenta je zapaženo u slu aju izrazito sušnog razdoblja tijekom vegetacije i prekomjerne gnojidbe dušikom.

Kvocijent gustog soka (QGS), %

QGS = 99,36 0,1427 x ( amino N + Na + K),izraženo u mmol/100oS

Kvocijent gustog soka pokazuje postotni udio šeera u ukupnoj suhoj tvari soka. Niži kvocijent zna ive i sadržaj neše era. Kvocijent gustog soka treba bitive i od 92.

44 br. 4. srpanj 2015.

Autor: Renata Bažok, Sveu ilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

U prethodnom broju (a i u prethodnim godištima)pisali smo o aktivnostima na projektima Hrvatskezaklade za znanost i na IPA projektu financiranom odEuropske unije iz strukturnih fondova kroz operativniprogram „Regionalna konkurentnost“. Projekt Hrvatskezaklade za znanost više nije aktivan, dok je IPA projektušao u završnu fazu (zadnju godinu) provedbe. Glavnatema jest istraživanje znanstvenih osnova za integriranu proizvodnju še erne repe te prijenos rezultataistraživanja, znanja i tehnologije od znanosti do proizvo a a. Istraživanja su koordinirana od Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, a osim znanstvenika ovog zavoda, u njima aktivno sudjeluju i znanstvenici Zavoda za fitopatologiju i Zavoda za herbologiju te znanstvenici s partnerske institucije, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, kaoi oni iz Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.Istraživa ki dio obaju projekata orijentiran je na istraživanje svih segmenata integrirane proizvodnje še ernerepe. Valja istaknuti da, osim znanstvenika, u istraživanjima aktivno sudjeluju terenski agronomi (organizatori proizvodnje) iz tvrtki Sladorana d.d. i Viro d.d. iAgrotovarnik d.o.o. Njihovo sudjelovanje bilo je neophodno kako bi se ostvarila osnovna zamisao projektada se nove spoznaje do krajnjih korisnika, poljoprivrednih proizvo a a, prenose prekoterenskih agronoma. U tu svrhucijelo vrijeme trajanja projektaterenski agronomi aktivno sudjeluju u istraživa kom dijelu projektate posebice u radu tzv. škola upolju u kojima se poljoprivredniproizvo a i educiraju o pojedinimtemama iz integrirane zaštite bilja.

Projekt je u tre oj godiniprovedbe, koja nije predvi enaprojektnom prijavom, a produženje je bilo odobreno jer zbogkatastrofalnih poplava, koje su sedogodile 2014., neke aktivnostinisu bile provedene u punom obimu. Stoga su aktivnosti vezane zaznanstvena istraživanja nešto ma

nje intenzivne u odnosu na 2014. godinu. Ipak, i daljese provode intenzivne aktivnosti s poljoprivrednimproizvo a ima.

U 2015. godini nastavljeno je provo enje programa suzbijanja repine pipe agregacijskim feromonima,nastavljene su i aktivnosti koje se odnose na istraživanje utjecaja intenzivne agrotehnike na korisne organizme u tlu. Tako er, radi se, zajedno s proizvo a ima, naupoznavanju korovske flore i inovativnim pristupima usuzbijanju korova. Još jedna važna tema obra uje se uovoj godini, a to je u inak razli itih insekticida (postojeih i novih) primijenjenih tretiranjem sjemena na najvažnije štetnike še erne repe. Na tri razli ita tretmanaredovitim pregledima utvr ena je zaraza repinom pipom, ži njacima, buha ima, lisnim ušima i gusjenicamasovica te repinim moljcem. Tako er, provode se laboratorijske analize kojima se utvr uje dinamika razgradnje pojedinih djelatnih tvari u biljkama repe.

Prije po etka sezone, u sije nju 2015. organiziranaje radionica u Svetom Martinu na Muri (slika 1.) nakojoj su analizirani rezultati iz 2014. te su pripremljeniplanovi za 2015. godinu. U radu radionice su, uz znanstvenike, lanove projektnog tima, sudjelovali terenskiagronomi i neki od poljoprivrednih proizvo a a koji suaktivni u projektu.

Slika 1. Radionica u Svetom Martinu na Muri

Repa.hr

ZaTablicom

Tablica

LokaliTovar

DonjiBizova

Karan

Ivanko

Cerna

Luka

GradiVrban

Slika 2

Slika

r

2015. gom 1.

1. Plan rarepe u

itetrnik/Ila a

Miholjacac

nac

ovo

a

/Gradina

šte/nja

2. Sastan

3. Sastan

odinu pla

ada sa sku 2015. g

a MareInst

Cen

c/ Ži

ReceS

šeP

biom

a S

šeG

šed

raz

ak skupin

nak skup

anirane s

kupinamaodini

Temaasovni ulepine pipsekticiditretiranjesjemenaercosporanematodanjaci, pip

epina pipercosporSuzbijanjekorova uernoj rePrimjenaopreparatmonitorinlisnih ušiSuzbijanjekorova uernoj re

Gnojidbaerne rep

dušikommaci sjet

ne u Tova

ine u Kar

su aktivn

a proizvo

ovpezae

a ia

ZrD

pa V

La,ra

S

e

epi

JaAZd

ta,g

e

epiapeitve

Zd

arniku, tr

rancu, tra

osti prika

a a še

Vodirinka DrmDrago Šir

Vlado BrlaIvica

Lovrin evSiniša Raj

vor Katundrija Lišdenko BeIvo Reši

Saša LjuljAndreaŽeravica

denko Be

ravanj 20

avanj 201

azane

erne

iteljmi ,ri

as/

viak

ši /ši /esek

j/aaesek

015.

15.

Radplanovim(slika 3.)5.) masoprovodina pojedpokusa sse pratiinsekticid

Slika 4

Slika 5

Krakojem enajvažnijnazo nimrješenjaše erne

*Prezentirsuradnjea: transpove anjtrebe peFonda za040511)2007 201prje enjeva ki proEuropskopotencija

d u skupma. Skupbavile sovnim uistraživadinim pols insekticdinamikda na naj

. Repine

5. Biljka še

jem koloe znanstje rezuma rasprkojima srepe.

rane aktivnizme u znfer tehnoloja prihodaesticida (2a ulaganjekroz Regi13; CCI200e ljudskogogram u fiog socijalnala 2007. –

pinama opine u Tou se suzblovom. Snja s ciljjima. U Tcidima zaka razgrajvažnije š

pipe na p

e erne re

ovoza bitvenici i tltate praviti mogse omog

nosti dio snanosti, inogije za intpoljoprivr2007/HR/1e u znanosonal comp7HR161POkapitala ptomediciniog fonda2013.

odvija seovarnikubijanjemSkupinaem utvrTovarnikua tretiranadnje insštetnike.

pokusnom

epe ošte

t e orgaterenskirovedenigu nostiu uje int

su istraživadustrije i ptegriranu zednih proi16IPO/001st i inovacpetitivenessO003 i projeprofesionalni“ financirau sklopu

e sukladn(slika 2repine pu Ivankoivanja k

u su postnje sjemesekticida

m polju u

ena od r

aniziran Dagronomh istražuvo enjtegrirana

anja projekpoljoprivredaštitu še ezvo a a i040511),cije (2007/s operatioekta HR.3.2nim razvojanog od Euprograma

no zacrta2.) i Karapipe (slikaovu i Lukorovne ftavljena iena u koi djelov

u Tovarni

repine pi

Dan poljmi predstživanjaa inovatia proizvo

kta IPA: Jadnih proizverne repe usmanjenjafinancirano/HR/16IPOnal progra2.01 0071 „em kroz isuropske unRazvoj lju

45

animancua 4. ika uflorei dvaojimavanje

ku

pe

a natavitii sivnihodnja

a anjevo au ciljuupoog iz/001amme„Unastražinije izudskih

46 br. 4. srpanj 2015.

Repa.hr

Ovogodsuradni

Ovposebnosortnihjoš nekda je dBažok sZagrebunologijanju šeu ovogo

Ue orgaslovnih

Oprogramvodobn

r

dišnji Danka tvrtke

ve godineo sadržapokusa,koliko isdio projeAgronomu „Transfa za integerne repodišnji Da

sklopu oniziranepartnera

detaljimama proizvo obavije

n polja šee Meretin

e e Danajan jerbiti prezpitivanja,kta profmskog fafer znangriranu ppe“ ukoman polja.

ovog dogai prezenta Viro gru

a i to novo a i eešteni.

e erne rene d.o.o.,

polja bitie, osim

zentirano, budu if. Renatekulteta uja i tehproizvodmponiran

a aja bittacije poupe.

oj satnicie biti pra

epe održagdje pod

imoieu

n

t

i

at e sed vodstvo

e 31. koom g. Mil

olovoza nlana Drop

a pokusnpca svake

nom polje godine

u Sladoraprovodim

aninog trmo sortn

radicionaa ispitiva

47

alnoganja.

48

I ovePlitv

e godinei kim jez

su proizvzerima.

Bila jkoji se

vo a i V

je to prilie ve me

Viro grupe

ika za duusobno

e hodo a

uhovnu opoznaju

astili u M

bnovu, au, tako i p

Me ugorje

ali i razmjproizvo a

e, a u skl

jenu iskua a dviju

opu eksk

ustava, katvornica

kurzije bi

ako proiza iz Viro g

br

io je i po

zvo a agrupacije

r. 4. srpa

osjet Biog

e.

anj 2015.

gradu te

Repa.hr 49

Autor: Daria Babogredac, Sladorana d.o.o.

Ve devetu godinu za redom proizvo a i še erne repeokupili su se i sudjelovali u natjecanju reparskih igara, iji jecilj druženje proizvo a a, djelatnika Sladorane, zastupnika iorganizatora.

Ove godine igre su održane u Podgra u, u organizacijiFelixa i Agro Jakši a koji su dugogodišnji važni zastupnici uproizvodnji še erne repe. Zahvaljuju i doma inima, g. IviciJakši u i g i Mariji Jakši , koji su vrhunski organizirali ovajsusret, nakon sportskih nadmetanja uz izvrsnu kulinarskuponudu i tamburaški sastav Ringišpil, zabava je potrajala dokasno u no .

Reparske igre su inile sljede e discipline: nogomet,povla enje užeta, belot, a sudjelovale su ekipe proizvo a asa šest terenskih dijelova sirovinskog podru ja Sladorane.

Nakon natjecanja podijeljene su medalje za prva trimjesta.

Mali nogomet:1. mjesto – Teren Vukovar istok (organizator Širi )

2. mjesto – Teren Vinkovci istok (organizator Leni )

3. mjesto – Teren Vinkovci jug (organizator Boškovi )

Povla enje užeta:1. mjesto – Teren Sl. Brod istok (organizator Dec)

2. mjesto – Teren Vinkovci istok (organizator Leni )

3. mjesto – Teren Vinkovci jug (organizator Boškovi )

Belot:1. mjesto – Sladorana d.o.o

2. mjesto – Teren Vukovar istok (organizator Širi )

3. mjesto – Teren Vinkovci istok (organizator Leni )

50 br. 4. srpanj 2015.

Autor: Ivo Reši , Sladorana d.o.o.

Tehnologija proizvodnje šeerne repe sve više napreduje isve je manje potrebno radne snage da bi se od sitnog sjemenaproizvelo i preko 70 tona slatkogkorijena. Pa i s takvom tehnologijom neki (posebno novostvorenipoljoprivrednici) dvoje sijati repuili ne zbog broja radnih operacija.

esto si zbog toga postavimo pitanje kako bi reagirali naobradu bez današnjih strojeva itraktora, sjetvu klup astog ili višekli nog sjemena, proizvodnjurepe bez pesticida, va enje bezkombajna. I kako je uop e opstala ta proizvodnja u takvim okolnostima?

Onda do emo do nekih fotografija koje same po sebi dajuodgovor, ali i puno više govore od samih ljudi koji se na njoj nalaze.

Na fotografiji snimljenoj 1963. godine Stjepan Stipa Marjanoviokopava še ernu repu sa svojom ekipom i tada najboljim konjemPodgra a – inošem.

Ono što se ne vidi na slici, a znaju svi koji se bave ikakvim poslom oko repe, jest vjernost repi i še erani svih ovih godina otkad jug. Marjanovi proizvodi. Zahvaljuju i i svom sinu Kruni, koji je tako erzaražen proizvodnjom kraljice kultura, Marjanovi i u svim godinama

od po etka proizvodnje repe do danas samo dvije (2 !!!) godine nisu sijali repu – zbog progonstva.

Dakle, možda se na slici vide ljudi koji rade, moždasuha ispucala zemlja, možda mirni snažni konj inoš, ali naslici se zapravo vide še eranski temelji. Bez ovakvih proizvoa a še erane bi bile samo cigle.

3. nagrada za rezultate 1976.

1. nagrada za rezultate 1983.

Repa.hr 51

hostonski

tesla N/Z-tip

kundera N/Z-tip

inovativni po tradiciji

/ - | / - | | hostonski@net.hr

Novo

Strube sorte - pravi izbor!

tesla

tesla -

tesla

tesla

kundera

kundera

kundera

-

kundera

52 br. 4. srpanj 2015.

Sladoliq – vrhunska ishrana krava

Sladoliq je dopunsko teku e krmivo na bazi melase uz dodatak NPN-a. Nadopunjuje energetski dio obroka i kvalitetnije balansira odnos proteina unutar obroka. Sladoliq ima standardiziranu koli inu še era, pove an sadržaj proteina te osiguranu manipulativnost proizvoda, što mu daje prednost u odnosu na samu melasu.Svojim sastavom povoljno utje e na rast mikrorganizama buraga, fermentaciju u buragu, sintezu proteina u sklopu hranidbe goveda te pove ava ješnost (palatabilnost).Dugoro nom primjenom uspostavlja se ravnoteža organizma, stoka bolje jede (maksimalizacija unosa sto ne hrane), pove ava se koli ina mlijeka i poboljšava njegov sastav u kratkom servisnom razdoblju. Zbog svoje lako dostupne energije, koja se vrlo brzo osloba a, pokazao se vrlo dobrim u sprje avanju KETOZA kod krava u laktaciji. Važno je uvesti ga u obrok postupno, da bi se sprije ila pojava ACIDOZE.