GODIŠNJE IZVJEŠĆE

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O SIGURNOSTIU 2020. GODINI

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O SIGURNOSTI U 2020. GODINI

3.

predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture

Ivan Kršić, dipl. ing. građ.

1. Predgovor

HŽ Infrastruktura je i ove godine za javnost priredila Izvješće o

sigurnosti za proteklu 2020., no ove godine s osobitim ponosom

jer su Europski parlament i Vijeće proglasili 2021. Europskom

godinom željeznice te je željeznici povjerena vrlo važna uloga u

provedbi Europskoga zelenog plana.

Strateški cilj EU-a je do 2050. smanjiti emisiju stakleničkih

plinova iz prometa 90 posto. Među ostalim, to se planira postići

tako da se znatan dio kopnenoga tereta koji se danas prevozi

cestama do tada počne prevoziti željeznicom i unutarnjim

plovnim putovima. Zato su od ključne važnosti daljnji razvoj

Transeuropske prometne mreže (TEN-T) te nastojanja da se

poveća učinkovitost željezničkih teretnih koridora.

HŽ Infrastruktura kao upravitelj željezničke infrastrukture u

Hrvatskoj upravlja i pružnim dionicama koje su dio dvaju želje-

zničkih teretnih koridora, Mediteranskog koridora (RFC 6 –

državna granica s Mađarskom – Zagreb – Rijeka) i koridora Alpe

– zapadni Balkan (RFC 10 – Savski Marof – Zagreb – Vinkovci –

državna granica sa Srbijom). Zato su od iznimne važnosti naši

strateški projekti izgradnje i modernizacije željezničke mreže

upravo na tim koridorima. Za strateške projekte osigurali smo

većinom sredstva iz europskih fondova. Ponosan sam na to što

smo uz silan trud i ekspertizu naših zaposlenika najveći korisnik

europskih fondova u prometnome sektoru u RH.

Na Mediteranskome koridoru u završnoj su fazi radovi na kon-

tejnerskome terminalu Rijeka Brajdica te se očekuje završetak

radova i na kontejnerskome terminalu na Zagrebačkome prista-

ništu. Na tome koridoru ove godine očekujemo i početak moder-

nizacije između Hrvatskog Leskovca i Karlovca, a radovi na dije-

lu pruge od Dugog Sela preko Koprivnice do državne granice s

Mađarskom su u tijeku. Ostatak modernizacije trase Mediteran-

skoga koridora od Karlovca do Rijeke u fazi je projektiranja.

Na teretnome koridoru Alpe – zapadni Balkan u tijeku su radovi

na dionicama Savski Marof – Zagreb i Vinkovci – Vukovar, a u

izradi je projektna dokumentacija za dionice Dugo Selo – Novska

i Okučani – Vinkovci. Spomenimo da je također uz europsko su-

financiranje na križanju dvaju koridora, u Zagreb Glavnom kolo-

dvoru, već moderniziran sustav signalno-sigurnosnih uređaja te

da su u skladu sa zahtjevima interoperabilnosti osuvremenjene

dionice Okučani – Novska i Vinkovci – Tovarnik – državna granica.

Uz zahvate na spomenutim koridorima ove godine očekujemo

završetak modernizacije i elektrifikacije dionice Zaprešić – Zabok

te izrade projektne dokumentacije za projekt „Povezivanje že-

ljeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Le-

poglavska spojnica“, koji su također sufinancirani sredstvima

EU-a, a intenzivno se radi na obnovi dionica Ogulin – Moravice,

Greda – Sunja, Varaždin – Čakovec i Virovitica – Pitomača.

U kontekstu povećanja razine sigurnosti, a temeljena na Nacio-

nalnome programu rješavanja željezničko-cestovnih prijelaza

za razdoblje od 2018. do 2022. godine, nezaobilazna su dva pro-

jekta osuvremenjivanja ukupno 145 željezničko-cestovnih prije-

laza. Podrobnije o njima možete saznati u nastavku Izvješća.

S obzirom na to da su nesmotrenost i nepoštivanje prometnih

pravila od strane trećih osoba i dalje vrlo čest uzrok nastanka

izvanrednih događaja na našoj mreži, i dalje nastojimo edukativ-

no-preventivnom akcijom „Vlak je uvijek brži“ osvještavati jav-

nost, sudionike u prometu, primarno djecu i mlade, o tome kako

se sigurno ponašati na željezničkome području. U 2020. HŽ

Infrastruktura je zbog situacije izazvane pandemijom Covida-19

smanjila izravan kontakt s učenicima i sudionicima u prometu,

ali je pojačala djelovanje preko medija.

Petogodišnje statistike govore o pozitivnim trendovima što se

tiče broja izvanrednih događaja i stradalih na području željeznič-

ke infrastrukture. Podatci su to koji nas raduju i zato će HŽ Infra-

struktura i dalje kroz svoje projekte, ali i temeljno poslovanje

posvećeno raditi na podizanju razine sigurnosti na svojoj mreži i

na osvještavanju sudionika u prometu o nužnosti poštivanja pro-

metnih propisa.

HŽ Infrastruktura d.o.o. je društvo s ograničenom odgovor-

nošću u stopostotnome vlasništvu Republike Hrvatske i upra-

vitelj je željezničkom infrastrukturom u Republici Hrvatskoj.

Mreža željezničkih pruga duga je 2617 kilometara, od čega 37,1

posto čine elektrificirane pruge, a 10,5 posto dvokolosiječne

pruge.

Na mreži HŽ Infrastrukture d.o.o. 31. prosinca 2020. bilo je 109

tunela, 544 mosta, 558 službenih mjesta i 1499 željezničko-

cestovnih prijelaza.

Na dan 31. prosinca 2020. HŽ Infrastruktura d.o.o. zapošljavala

je 4922 radnika.


4.

2. Osnovni podatci o HŽ Infrastrukturi d.o.o.

3. Organizacijska shema HŽ Infrastrukture d.o.o.


5.

Skupština

Nadzorni odbor

Uprava

Ured za internu reviziju poslovanja

Ured za internu kontrolu poslovanja

Ured za restrukturiranje

Ured upravljanja sigurnošću

Sektor za pristup

infrastrukturi

Sektor za informatiku

Sektor za upravljanje

ljudskimpotencijalima

Sektorfinancija,

računovodstvai kontroling

Sektornabave

Sektornekretnina

Sektor zapodršku Upravi,komunikacije,

sigurnost i zaštitu

Sektorpravnihposlova

Sektor zamehanizaciju

Sektor za prometSektor za

održavanje

Sektor za razvoj,

pripremu i provedbu

investicija i EU fondova

Operativni sektori Sektori podrške Uredi Uprave

Izvor: Organizacija HŽ Infrastrukture d.o.o.

4. Sigurnost u 2020. godini


6.

usmrćeno na

ŽCP-ovima 2%

usmrćeno na

cestama 98%

Kada se uspoređuju podatci za 2020. i prosjek za razdoblje

od 2015. do 2019. primjetno je smanjenje broja izvanrednih

događaja (ozbiljnih nesreća, nesreća i incidenata) za 12,5 po-

sto, no treba istaknuti kako nesmotrenost trećih osoba i da-

lje čini znatan udio uzroka izvanrednih događaja.

U 2020. dogodilo se 10 ozbiljnih nesreća, što je u odnosu na

petogodišnji prosjek smanjenje od 37,5 posto. Pet ozbiljnih

nesreća posljedica je naleta željezničkih vozila u pokretu na

osobe koje su nesmotreno prelazile preko pruge odnosno

koje su se kretale po pruzi na mjestima koja nisu predviđe-

na za to, dok su se na željezničko-cestovnim prijelazima

dogodile četiri ozbiljne nesreća. Jedna ozbiljna nesreća po-

sljedica je strujnog udara uslijed penjanja na lokomotivu.

U 2020. dogodila se 59 nesreća, što je u odnosu na petogo-

dišnji prosjek smanjenje od 11 posto. Velik dio tih nesreća

(44 posto) odnosio se na izvanredne događaje na željeznič-

ko-cestovnim prijelazima (ŽCP). Riječ je o 26 nesreća (se-

dam na ŽCP-ima osiguranima signalno-sigurnosnim uređa-

jima, 19 na ŽCP-ima osiguranima cestovnim prometnim zna-

kovima).

Ukupan broj smrtno stradalih osoba (bez samoubojstava)

smanjen je u odnosu na petogodišnji prosjek 39 posto, od-

nosno smrtno je stradalo 10 osoba, i to četiri na ŽCP-ima,

pet osoba podletjelo je pod vlak jer su se kretale po pruzi

odnosno prelazile prugu na mjestima koja nisu za to pred-

viđena, a jedna osoba stradala je od udara struje visokog

napona kada se popela na lokomotivu. U odnosu na petogo-

dišnji prosjek broj teže ozlijeđenih osoba smanjen je 20

posto (12 teško ozlijeđenih osoba). U 2020. zabilježeno je 13

samoubojstava, što je 46 posto manje u odnosu na petogo-

dišnji prosjek. Zabilježeno je i sedam pokušaja samouboj-

stva, od kojih je šest okončano teškim ozljedama.

U 2020. od 69 ozbiljnih nesreća i nesreća 30 ih se dogodilo

na željezničko-cestovnim prijelazima koji su i dalje crne toč-

ke prema mjestu nastanka izvanrednih događaja sa smrt-

nim posljedicama i težim ozljeđivanjem. Potrebno je istak-

nuti to kako je od ukupno 30 ozbiljnih nesreća / nesreća njih

devet nastalo na ŽCP-ima osiguranima signalno-sigurnos-

nim uređajem (SS-uređajem), što i dalje upućuje na veliku

nediscipliniranost ostalih sudionika u prometu, ponajprije

vozača cestovnih vozila. Nakon nesreća na ŽCP-ima sljede-

ću skupinu izvanrednih događaja čine naleti željezničkih vo-

zila u pokretu na osobe koje su nesmotreno prelazile preko

pruge odnosno kretale se po pruzi na mjestima koja nisu

predviđena za to. U 2020. dogodilo se 13 takvih događaja te

i ovom prigodom upozoravamo sve osobe da prilikom prela-

ženja preko pruge koriste mjesta koja su za to predviđena,

odnosno da se ne zadržavaju ili kreću unutar kolosijeka ili

pruge, jer na taj način dovode sebe u izravnu opasnost od

naleta vlaka, što rezultira teškim, najčešće smrtnim poslje-

dicama.

5. Željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi


7.

5.1. Broj i osiguranje ŽCP-a i PP-a u RH

PZ (MO) + trokut preglednosti – cestovni prometni znakovi i trokut preglednosti (kod pješačkih prijelaza mimoilazne ograde)

SV + ZV + POL – svjetlosno-zvučni signali i polubranici

SV + ZV (MO) – svjetlosno-zvučni signali (kod pješačkog prijelaza i mimoilazne ograde)

ŽCP-i osigurani

PZ (MO) + trokut preglednosti

916

Mehanički branici s ručnim

postavljanjem

43

SV + ZV + POL

413

SV + ZV (MO)

127

UKUPNO ŽCP + PP

1499

ŽCP-ovi osigurani automatskim ili mehaničkim uređajem

Željezničko-cestovni prijelaz (ŽCP) jest mjesto križanja želje-

zničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i ceste u istoj razini i

točka je visokog rizika za sve sudionike u prometu. Može uklju-

čivati i križanje pruge s pješačkom i biciklističkom stazom ili

drugim putovima namijenjenima prelaženju ljudi, životinja, vozi-

la ili strojeva. Križanje željezničke pruge i druge prometnice

mora biti izvedeno tako da promet po željezničkoj pruzi i drugoj

prometnici teče sigurno te da je zajamčena sigurnost svih sudi-

onika u prometu.

Na pružnoj mreži HŽ Infrastrukture svi ŽCP-i i pješački prije-

lazi (PP) obilježeni su primjerenim tehničkim osiguranjem.

Sigurnosna razina osiguranja u skladu je s nacionalnim plano-

vima razvoja i održavanja ŽCP-a te je određena zakonskim pro-

pisima u kojima je točno navedeno koja sigurnosna razina mo-

ra postojati na pojedinome ŽCP-u i PP-u.

Nesreća jest izvanredni događaj u željezničkome prometu sa

štetnim posljedicama kao što su teške tjelesne ozljede do

četiriju osoba te materijalna šteta koja se može procijeniti na

vrijednost do dva milijuna eura.

U 2020. dogodilo se 26 nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima, i to sedam na ŽCP-ima osiguranima SS-uređa-

jem i 19 na ŽCP-ima osiguranima prometnim znakovima. Broj

nesreća na ŽCP-ima smanjen je u odnosu na petogodišnji

prosjek za 3,7 posto.

Ozbiljna nesreća jest izvanredni događaj u željezničkome

prometu u kojemu je poginula najmanje jedna osoba, i/ili je

teško tjelesno ozlijeđeno pet ili više osoba, i/ili je materijalna

šteta veća od dva milijuna eura.

U 2020. dogodile su se četiri ozbiljne nesreće na željeznič- ko-cestovnim prijelazima, i to dvije na ŽCP-ima osigurani-

ma signalno-sigurnosnim uređajem (SS-uređajem) i dvije na

ŽCP-ima osiguranima prometnim znakovima. Broj ozbiljnih

nesreća na ŽCP-ima smanjen je u odnosu na petogodišnji pro-

sjek za 26 posto.


8.

5.2. Analiza izvanrednih događaja na ŽCP-ima i PP-ima

osiguranima prometnim znakovima

Na ŽCP-ima

pješačkiprijelaz

osiguranimaSS-uređajima

OZBILJNE NESREĆE 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

4 0 5 5 3 2

2 2 1 2 2 2

0 0 0 0 1 0

6 2 6 7 6 4Ukupno ozbiljne nesreće


Na ŽCP-ima

pješačkiprijelaz


NESREĆE 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

9 8 9 5 9 7

14 17 22 24 15 19

1 0 0 1 1 0

24 25 31 30 25 26Ukupno nesreće

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.0

5

10

Ozbiljne nesreće na ŽCP-ima i PP-ima

osiguranima SS-uređajima


pješački prijelaz

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.0

20

40

Nesreće na ŽCP-ima i PP-ima



pješački prijelaz

Nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima u 2020. godini

Nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima u 2020. godini


9.

SA SMRTNO STRADALIM OSOBAMA

S TEŽE OZLIJEĐENIM OSOBAMA

S LAKŠE OZLIJEĐENIM OSOBAMA ILI BEZ OZLIJEĐENIH

ZAGREB GK

H. LESKOVACHORVATI

POŽEGAČAGLIN

ÐAKOVO

DARUVAR

BOTOVOGOLUBOVEC

VRBOVEC

BRCKOVLJANI

KRIŽEVCI

GRADEC

SV. IVANŽABNO

LIPIK

VELIKA

KOPRIVNICA

LUDBREG

ČAKOVEC

KOTORIBA

KARLOVAC

ZAPREŠIĆ

SPLIT

PLOČEMETKOVIĆ

ŠIBENIK

KNIN

DRNIŠ

PERKOVIĆ

VINKOVCI

TOVARNIK

DRENOVCI

ŽUPANJA

VUKOVAR

BJELOVAR

VIROVITICA

SLATINA

KLOŠTAR

GOSPIĆ

GRAČAC

PERUŠIĆ

VOLINJA

PETRINJA

SISAKCAPRAG

OŠTARIJE

OGULIN

MORAVICE

DELNICE

RIJEKAŠKRLJEVO

ZADAR

BENKOVAC

PAZIN

ŠAPJANE

JURDANI

LUPOGLAV

BUZET

RAŠA

BAKAR

PULA

NOVSKA

OKUČANI

ZABOK

SVETI KRIŽ ZAČRETJE

KRAPINA

ÐURMANECLEPOGLAVA

VARAŽDIN

DUBROVNIK

OSIJEKBIZOVAC

ERDUT

BELIŠĆE

BELIMANASTIR

PAKRAC

MURSKOSREDIŠĆE

KAMANJE

GORNJA STUBICA

VELIKAGORICA

SISAK

SUNJA

DUGOSELO

BANOVA JARUGA

MALA OSTRNA

NOVAGRADIŠKA

SLAVONSKIBROD

STRIZIVOJNA- VRPOLJE

NOVA KAPELA-BATRINA

SLAVONSKIŠAMAC

NAŠICE

SESVETE

MRACLIN

KUTINA

dg-(Metlika)

dg-(Bosanski Šamac)

dg-(Šid)

dg-(Bogojevo)

dg-(Magyarboly)

dg-(Dobrljin)

dg-(Martin Brod)

dg-(Brčko)

dg-(Gyekenyes)

dg-(Murakeresztur)

dg-(Lendava)

dg-(Rogatec)

dg-(Imeno)

dg-(Središće ob Dravi)

dg-(Dobova)

dg-(Ilirska Bistrica)

dg-(Podgorje)

dg-(Čapljina)

U 2020. u željezničkim nesrećama na željezničko-cestovnim

prijelazima teže je ozlijeđeno šest osoba, i to pet vozača ces-

tovnoga vozila i jedan motorist.

U 2020. u željezničkim nesrećama na željezničko-cestovnim

prijelazima poginule su četiri osobe, i to jedan vozač cestov-

noga vozila i tri suvozača.


10.

5.3. Analiza posljedica izvanrednih događaja na ŽCP-ima i PP-ima


Na ŽCP-ima

pješačkiprijelaz


SMRTNO STRADALI 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

6 0 6 6 3 2

2 2 1 2 2 2

0 0 0 0 1 0

8 2 7 8 6 4Ukupno usmrćeni


Na ŽCP-ima

pješačkiprijelaz


TEŽE OZLIJEĐENI 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

7 2 2 1 1 2

4 3 3 4 5 4

0 0 0 0 0 0

11 5 5 5 6 6Ukupno teže ozlijeđeni

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.0

5

15

10

Smrtno stradali na ŽCP-ima i PP-ima



pješački prijelaz

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.0

5

15

10

Teže ozlijeđeni na ŽCP-ovima



pješački prijelaz


11.

• Dana 2. siječnja 2020. u 20.16 sati između kolodvora Vinkovci

i Županja, na ŽCP-u Županja, osiguranome cestovnim promet-

nim znakovima i trokutom preglednosti, cestovno vozilo podlet-

jelo je pod putnički vlak. Vozač u cestovnome vozilu teško je

ozlijeđen. Četiri vlaka kasnila su 119 minuta. Za nesreću bio je

odgovoran vozač cestovnoga vozila.

• Dana 26. travnja 2020. u 20.20 sati između kolodvora Savski

Marof i Zaprešić, na ŽCP-u Brdovec, osiguranome svjetlosnom

i zvučnom signalizacijom, cestovno vozilo podletjelo je pod te-

retni vlak. Vozačica i jedna suvozačica lakše su ozlijeđene, a

druga je suvozačica smrtno stradala. Tri vlaka kasnila su 1050

minuta. Za nesreću bila je odgovorna vozačica cestovnoga vozila.

• Dana 23. svibnja 2020. u 13.54 sati između kolodvor Osijek i

Vinkovci, na ŽCP-u Ostrovo, osiguranome cestovnim promet-

nim znakovima i trokutom preglednosti, cestovno vozilo podlet-

jelo je pod teretni vlak. Vozač je teško ozlijeđen, a suvozač je

smrtno stradao. Za nesreću bio je odgovoran vozač cestovnoga

vozila.

• Dana 19. srpnja 2020. u 8.29 sati u kolodvoru Delnice, na ŽCP-

u Delnice, osiguranome svjetlosnom i zvučnom signalizacijom,

cestovno vozilo podletjelo je pod teretni vlak. Vozač u cestov-

nome vozilu teško je ozlijeđen. Četiri vlaka kasnila su 418

minuta. Za nesreću bio je odgovoran vozač cestovnoga vozila.

• Dana 13. kolovoza 2020. u 14.30 sati između kolodvora Za-

greb Glavni kolodvor i Hrvatski Leskovac, na ŽCP-u Kate Mli-

narić, osiguranome svjetlosnom i zvučnom signalizacijom, ces-

tovno vozilo podletjelo je pod putnički vlak. Vozač je smrtno

stradao. Sedam vlakova kasnilo je 724 minute. Za nesreću bio

je odgovoran vozač cestovnoga vozila.

• Dana 7. rujna 2020. u 15.11 sati u kolodvoru Sisak, na ŽCP-u

Pračno, osiguranome branikom, cestovno vozilo podletjelo je

pod teretni vlak. Vozač je teško ozlijeđen. Jedanaest vlakova

kasnilo je 559 minuta. Za nesreću bio je odgovoran željeznički

radnik koji je trebao osigurati ŽCP.

• Dana 26. rujna 2020. u 10.55 sati između kolodvora Jalžabet i

Ludbreg, na ŽCP-u Vrbanovec, osiguranome cestovnim pro-

metnim znakovima i trokutom preglednosti, cestovno vozilo

podletjelo je pod putnički vlak. Vozač je teško ozlijeđen, a su-

vozač je smrtno stradao. Tri vlaka kasnila su 182 minute.

5.4. Prikaz karakterističnih nesreća na ŽCP-ima

U 2020. zabilježeno je 378 lomova polubranika/branika na

željezničko-cestovnim prijelazima. Budući da su polubranici/

branici na ŽCP-ima u većini slučajeva polomljeni neposredno

prije prolaska vlaka radi kojeg su bili spušteni, svaki lom polu-

branika/branika mogao je dovesti do nesreće. Materijalna šte-

ta počinjena HŽ Infrastrukturi d.o.o. zbog lomova polubranika u

2020. procijenjena je na 0,5 milijuna kuna.

12.

5.5. Lomovi polubranika/branika

LOMOVI POLUBRANIKA/BRANIKA 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

501 447 525 452 435 378Broj lomova

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.0

200

600

400

Lomovi polubranika/branika



13.

5.6. Program rješavanja osiguranja ŽCP-a u Hrvatskoj

Program rješavanja ŽCP-a i PP-a (u daljnjemu tekstu: Pro-

gram) donosi se u skladu sa Zakonom o sigurnosti i interopera-

bilnosti željezničkog sustava. Sadržava pregled postojećih

ŽCP-a i PP-a na željezničkim prugama s planom i redoslijedom

te načinom rješavanja prijelaza koji se ne smatraju konačno

riješenim. Predviđeni načini rješavanja ŽCP-a i PP-a preko

pruge u Programu jesu:

• denivelacija

• ukidanje sa svođenjem ili bez njega

• osiguravanje uređajem

• nadopuna ili promjena postojećega načina osiguranja uređa-

jem.

Program rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza

preko pruge za razdoblje od 2018. do 2022. godine donesen je

na temelju odluke ministra mora, prometa i infrastrukture i

njime se utvrđuje lista prioriteta rješavanja željezničko-ces-

tovnih i pješačkih prijelaza preko pruge. Programom su obuh-

vaćeni prijelazi koji su u postupku rješavanja, prijelazi koji su u

obuhvatu projektnih prijava kojima su osigurana sredstva kao i

oni koji nisu u obuhvatu postojećih investicijskih programa, a

neophodno ih je osigurati.

Svrha Programa jest poboljšati razinu osiguranosti željeznič-

ko-cestovnih i pješačkih prijelaza u cilju povećanja razine sigur-

nosti željezničkoga i cestovnoga prometa.

Ciljevi Programa jesu:

• dati pregled postojećih prijelaza na željezničkim prugama

• utvrditi listu prioriteta rješavanja ŽCP-a i PP-a koji se ne sma-

traju konačno riješenim s vremenskim planom rješavanja

• odrediti načine rješavanja svakog pojedinog ŽCP-a i PP-a

primjenjujući predviđene zakonske načine rješavanja: denivela-

cija, ukidanje sa svođenjem ili bez njega, osiguravanje uređa-

jem, nadopuna ili promjena postojećeg načina osiguranja ure-

đajem

• utvrditi dodatne mjere unapređenja sigurnosti ŽCP-a i PP-a.

Kriteriji za određivanje prioriteta za osiguravanje željeznič-

ko-cestovnih prijelaza uređajem propisani su Zakonom o sigur-

nosti i interoperabilnosti željezničkog sustava i Pravilnikom o

načinu osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijela-

zima i pješačkim prijelazima preko pruge.

Dodatno su u Programu kriteriji vrednovanja kategorizirani u

tri skupine prema komponentama sigurnosti ŽCP-a: željezni-

ca, cesta i prijelaz.

14.

5.7. Modernizacija željezničko-cestovnih prijelaza


Na mreži pruga kojima upravlja HŽ Infrastruktura d.o.o. kra-

jem 2020. bilo je ukupno 1499 prijelaza od kojih je njih 916 (oko

61,11 posto) osigurano prometnim znakovima (Andrijinim kri-

žem i znakom »STOP«) i trokutom preglednosti, 43 su osigura-

na mehaničkim branicima (oko 2,87 posto), 127 ih je osigurano

svjetlosnim i zvučnim signalima (oko 8,47 posto), a 413 ih je osi-

gurano svjetlosnim i zvučnim signalima te polubranicima (oko

27,55 posto).

HŽ Infrastruktura d.o.o. i u 2020. uložila vrlo velike napore u

provedbu Programa rješavanja osiguranja ŽCP-a kako bi se što

više utjecalo na smanjenje rizika na sjecištima željezničkih pru-

ga i cesta te posljedično na smanjenje broja prometnih nezgo-

da i ljudskih žrtava.

U predgovoru spomenuti su projekti modernizacije željezničke

infrastrukture sufinancirani sredstvima EU-a u sklopu većine

kojih je predviđena modernizacija ili denivelacija više desetaka

željezničko-cestovnih prijelaza (izgradnjom nadvožnjaka ili

podvožnjaka). Navedeni su i projekti obnove pružnih dionica

koji se financiraju iz drugih izvora, a kojima se također općenito

podiže razina sigurnosti na tim prugama, no posebno smo po-

nosni na to što je u tijeku provedba i dvaju projekata usmjere-

nih isključivo na modernizaciju ŽCP-a. Riječ je o:

• Nabavi i ugradnji opreme za osiguranje 49 željezničko-ces-tovnih prijelaza i jednog pješačkog prijelaza preko pruge na

50 lokacija diljem hrvatske željezničke mreže. Projekt je za-

počet 2019. i vrijedan je 73 milijuna kuna, a financira se u sklo-

pu projekta Svjetske banke „Održive hrvatske željeznice u Eu-

ropi“.

• Osiguranju i modernizaciji 94 željezničko-cestovna i jednog pješačkog prijelaza ukupne vrijednosti 208,7 milijuna kuna, za

što je osigurano 85-postotno sufinanciranje prihvatljivih tro-

škova iz EU-ovih fondova. Najveći dio obuhvaćenih prijelaza na-

lazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj, Požeško-slavonskoj, Osječ-

ko-baranjskoj, Virovitičko-podravskoj i Varaždinskoj županiji te

su na prugama i za međunarodni i za regionalni, ali i lokalni pro-

met. U tijeku je izrada dokumentacije za postupak javne naba-

ve. Prijelazi obuhvaćeni tim projektima bit će opremljeni

suvremenim signalno-sigurnosnim uređajima koji za siguran

tijek prometa koriste svjetlosne signale u LED tehnologiji i ja-

kozvučna zvona, a na velikoj većini bit će ugrađeni i polubrani-

ci. Nekoliko će prijelaza biti i denivelirano. Pješački prijelaz iz

drugoga spomenutog projekta imat će i mimoilaznu ogradu.


15.

U razdoblju od 2015. do 2020. dogodio se niz izvanrednih događaja (ozbiljnih nesreća i nesreća) kao posljedica nesmotrenog

ponašanja neovlaštenih osoba koje su prelazile preko pruge ili su se kretale uz nju na mjestima na kojima to nije dozvoljeno, a što

je za posljedicu imalo smrt, teške ozljede, zastoj u prometu vlakova te materijalnu štetu.

U 2020. zabilježeno je 13 naleta vlaka ili željezničkih vozila na osobe koje su prelazile preko pruge ili su se kretale uz nju na mje-

stima na kojima to nije dozvoljeno. U tim je naletima pet osoba poginulo, a šest je teško ozlijeđeno.

Karakteristični događaji

• Dana 13. siječnja 2020. u 18.16 sati između kolodvora Dugo

Selo i Sesvete pod kotačima putničkoga vlaka smrtno je

stradala muška osoba koja se kretala uz prugu. Sedamna-

est vlakova kasnilo je 493 minute. Odgovorna je bila smrtno

stradala osoba.

• Dana 28. ožujka 2020. u 21.23 sati u kolodvoru Karlovac

pod kotačima teretnoga vlaka smrtno je stradala muška oso-

ba. Četiri vlaka kasnila su 1332 minute. Odgovorna je bila

smrtno stradala osoba.

• Dana 12. kolovoza 2020. u 15.15 sati između kolodvora Tu-

ropolje i Velika Gorica pod kotačima putničkoga vlaka

smrtno je stradala muška osoba. Šest vlakova kasnilo je 285

minuta. Odgovorna je bila smrtno stradala osoba.

• Dana 12. rujna 2020. u 17.13 sati između kolodvora Zvečaj

i Generalski Stol pod kotačima putničkoga vlaka teško je oz-

lijeđena muška osoba. Tri vlaka kasnila su 1034 minute. Od-

govorna je bila teško ozlijeđena osoba.

• Dana 28. listopada 2020. u 14.57 sati između kolodvora

Zdenčina i Jastrebarsko pod kotačima putničkoga vlaka

smrtno je stradala muška osoba. Četiri vlaka kasnila su 385

minuta. Odgovorna je bila smrtno stradala osoba.

• Dana 22. prosinca 2020. u 17.10 sati između Zagreb Glav-

noga kolodvora i kolodvora Zagreb Klara pod kotačima put-

ničkoga vlaka smrtno je stradala ženska osoba. Devet vla-

kova kasnilo je 655 minuta. Odgovorna je bila smrtno stra-

dala osoba.

6. Ostali izvanredni događaji

6.1. Stradanja neovlaštenih osoba izvan ŽCP-a i PP-a

VRSTA IZVANREDNOG

DOGAĐAJA

Ozbiljna nesreća

Nesreća

Ukupno naleta

2015.

7 9 13 9 7 5

12 8 7 1 9 8

19 17 20 10 16 13

2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

POSLJEDICE

Smrtno stradalo

Teže ozlijeđeno

Prekid prometa (h)

Otkazano vlakova

Zakašnjenja vlakova (min)

2015.

7 9 13 10 7 5

9 6 5 1 7 6

19

2366

7

8054

8

8061

3

2457

3

7876

22

6027

15

33 25 18 17 26

2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

U 2020. zabilježeno je 13 samoubojstava i sedam pokušaja samoubojstva bacanjem pod vlak.


16.

6.2. Samoubojstva i pokušaji samoubojstva

VRSTA DOGAĐAJA 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

30 27 21 23 20 13

4 3 6 7 2 7

Samoubojstvo

Pokušaj samoubojstva

Samoubojstva i pokušaji samoubojstva

2015. 2016. 2018. 2019.2017. 2020.0

5

20

15

30

25

10

POSLJEDICE

Smrtno stradalo

Teže ozlijeđeno

Prekid prometa (h)

Otkazano vlakova


2015.

30 27 21 23 20 13

2 1 2 2 1 6

61

11236

16

8097

21

9191

9

12224

17

4873

12

9332

27

56 44 54 28 25

2016. 2017. 2018. 2019. 2020.


17.

6.3. Izvanredni događaji kao posljedica kamenovanja vlaka

VRSTA DOGAĐAJA 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

15 7 7 16 6 11Kamenovanje vlaka

Broj kamenovanja vlaka

2015. 2016. 2018. 2019.2017. 2020.0

5

20

15

10

POSLJEDICE

Teže ozlijeđeno

Lakše ozlijeđeno

Prekid prometa (h)

Otkazano vlakova

Materijalna šteta (kn)


2015.

0 0 0 0 0 0

1 1 0 1 0 0

0

328

0

50

0

178

1

165

2

58

2

252

0

63.401,48 42.100,00 17.284,55 107.237,10 31.303,20 105.000,00

0 0 0 0 0

2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

Najveći broj slučajeva kamenovanja vlakova zabilježen je na

relaciji između Zagreb Glavnog kolodvora i Dugog Sela, i to 17

od ukupno 62 slučaja.

Člankom 4. Pravilnika o unutarnjem redu u željezničkom su- stavu (NN 95/17 i 57/18) zabranjeno je bacati bilo kakve pred-mete na željeznička vozila i teret.

Bacanje predmeta na vlak iznimno je opasna radnja kojom se u

opasnost dovode životi putnika i željezničkih radnika te želje-

znička imovina. U razdoblju od 2015. do 2020. zbog kamenova-

nja vlakova tri osobe lakše su ozlijeđene (jedan željeznički rad-

nik i dva putnika). Također je prouzročena materijalna šteta u

iznosu od 366.326,33 kune te su zabilježena zakašnjenja vlako-

va od ukupno 1031 minutu. Nisu poznati počinitelji u svim sluča-

jevima kamenovanja vlakova.

18.



• Dana 18. ožujka 2015. u 20.18 sati između kolodvora Garčin i

Andrijevci nepoznate osobe kamenovale su putnički vlak te je

tom prilikom u vlaku lakše ozlijeđen putnik.

• Dana 1. veljače 2016. u 11.05 sati kod kolodvora Sisak Caprag

nepoznate osobe kamenovale su željezničko vozilo za održa-

vanje kontaktne mreže te je tom prilikom ozlijeđen željeznički

radnik na održavanju.

• Dana 8. svibnja 2017. u 13.48 sati između kolodvora Sesvete i

Dugo Selo nepoznate osobe kamenovale su putnički vlak te je

tom prilikom nastala materijalna šteta na vlaku u iznosu od

6.000,00 kuna.

• Dana 14. ožujka 2018. u 20.00 sati između kolodvora Solin i

Split Predgrađe nepoznate osobe kamenovale su putnički vlak

te je tom prilikom lakše ozlijeđen putnik u vlaku i nastala je

materijalna šteta na vlaku u iznosu od 2.000,00 kuna.

• Dana 4. travnja 2019. u 7.58 sati između Zagreb Zapadnog

kolodvora i Zagreb Glavnog kolodvora nepoznate osobe

kamenovale su putnički vlak te je tom prilikom nastala materi-

jalna šteta na vlaku u iznosu od 8.000,00 kuna.

• Dana 18. kolovoza 2020. u 23.48 sati između kolodvora Sisak

i Sisak Caprag nepoznate osobe kamenovale su putnički vlak te

je tom prilikom nastala materijalna šteta na vlaku u iznosu od

25.000,00 kuna.

• Dana 16. rujna 2020. u 18.34 sati između kolodvora Okučani i

Nova Gradiška nepoznate osobe kamenovale su putnički vlak te

je tom prilikom nastala materijalna šteta na vlaku u iznosu od

20.000,00 kuna.


19.

6.4. Izvanredni događaji zbog udara električne struje visokog napona

Uz prethodno navedene izvanredne događaje čiji je uzrok ne-

smotreno ponašanje neovlaštenih osoba koje su prelazile pre-

ko pruge ili su se kretale uz nju na mjestima na kojima to nije

dozvoljeno važno je istaknuti i izvanredne događaje prouz-

ročene udarom električne struje visokoga napona. Ti izvanred-

ni događaji ne čine velik udio u ukupnome broju izvanrednih

događaja, ali su u ovoj brošuri posebno obrađeni zbog teških po-

sljedica.

U razdoblju od 2015. do 2020. među 17 zabilježenih izvanrednih

događaja u 15 slučajeva riječ je bila o posljedici penjanja na va-

gone. U jednome slučaju do nesreće je došlo prilikom penjanja

na stup kontaktne mreže, a u jednome slučaju do nesreće je

došlo zbog penjanja na lokomotivu.

U tim je izvanrednim događajima šest osoba poginulo, a 12 ih je

teško ozlijeđeno. Jedna smrtno stradala osoba i osam teško oz-

lijeđenih osoba su u dobi do 18 godina. Ti podatci zabrinjavaju te

zahtijevaju širu društvenu akciju škola, roditelja i ostalih društ-

venih čimbenika kao što je policija. Predstavnici HŽ Infrastruk-

ture d.o.o. već niz godina obilaze škole te provode akcije u

sklopu kojih učenike upoznaju s posljedicama strujnoga udara.

VRSTA IZVANREDNOG DOGAĐAJA 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 2 1 2 0 1

1 5 4 1 0 0

1 7 5 3 0 1

Ozbiljna nesreća

Nesreća

Ukupno

POSLJEDICE 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 2 1 2 0 1

1 5 5 1 0 0

Smrtno stradalo

Teže ozlijeđeno


• Dana 8. siječnja 2018. u 18.40 sati u Zagreb Zapadnom kolod-

voru smrtno je stradala maloljetna muška osoba koja se pope-

la na teretni vagon te ušla u zonu opasnosti i stradala od struj-

noga udara.

• Dana 11. svibnja 2018. u 18.30 sati u kolodvoru Vinkovci teško

je ozlijeđena maloljetna muška osoba koja se popela na teretni

vagon te ušla u zonu opasnosti i stradala od strujnoga udara.

• Dana 07. siječnja 2020. u 01.28 sati u kolodvoru Tovarnik us-

mrćena je muška osoba koja se popela na lokomotivu te ušla u

zonu opasnosti i stradala od strujnog udara.

Budući da se navedeni izvanredni događaji ponavljaju iz godine

u godinu, bitno je još jednom istaknuti nekoliko bitnih činjenica

o posljedicama strujnoga udara.

20.


Bitne činjenice o posljedicama strujnoga udara

Budući da se navedeni izvanredni događaji ponavljaju iz godine

u godinu, bitno je još jednom istaknuti nekoliko bitnih činjenica

o posljedicama strujnoga udara.

U javnosti je rašireno pogrešno mišljenje da je za nastanak iz-

vanrednoga događaja (strujnog udara) potrebno dodirnuti vozni

vod kontaktne mreže pod naponom, premda je istina to da pod-

ručje opasnosti u koje se ne smije ulaziti radi vlastite sigurnosti

obuhvaća promjer od dva metra od svih dijelova kontaktne mre-

že pod naponom.

Svi dijelovi kontaktne mreže koji se redovito nalaze pod naponom kao i svi neutralni (neuzemljeni) dijelovi kontaktne mreže UVIJEK SU POD NAPONOM!

Zabranjen je svaki dodir s dijelovima voznoga voda, konzola i dijelovima na raznim stranama izolatora u kontaktnoj mreži kao i s ostalim vodičima!

Zabranjeno je približavati se stupovima kontaktne mreže odnosno tračnicama kolosijeka na kojima se primjećuju ili čuju nenormalne pojave kao što su iskrenje, svjetlucanje, pucketanje ili cvrčanje!

Zabranjeno je prilaziti na udaljenost kraću od pet metara ili dodirivati pokidane vodove napojnih dalekovoda, obilaznih ili voznih vodova kao i druge njihove dijelove koji su pali na zemlju ili vise iznad nje!

Zabranjeno je ulaziti u područje opasnosti, odnosno približa-vati se dijelovima kontaktne mreže pod naponom na udaljenost kraću od dva metra!


21.

6.5. Oznake zabrane, upozorenja i obavijesti na prugama HŽ Infrastrukture d.o.o.

HŽ Infrastruktura d.o.o. je kao upravitelj infrastrukture u svo-

jemu poslovanju, a vezano uz održavanje unutarnjega reda, za-

štite željezničke infrastrukture i davanja potrebnih upozorenja

neovlaštenim osobama, trećim osobama i putnicima o zabranje-

nim postupcima i opasnostima na prugama kojima upravlja,

obvezna na temelju niza pozitivnih propisa kao što su Zakon o

sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN broj

63/20), Zakon o obrani (Narodne novine br. 73/13, 75/15, 27/16,

110/17, 30/18), Pravilnik o tehničkim uvjetima kojima mora udo-

voljavati željeznički elektroenergetski infrastrukturni podsus-

tav (Pravilnik RH-404, NN broj 129/10 i 23/11), Pravilnik o teh-

ničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa kojima mo-

raju udovoljavati željezničke pruge (Pravilnik RH-600, NN broj

128/08), Pravilnik o unutarnjem redu željezničkog sustava

(Pravilnik RH-652, NN broj 95/17 i 57/18) i Pravilnik o sigurnos-

nim znakovima (NN broj 91/15, 102/15, 61/16) propisati vrste i

izgled oznaka zabranjenih postupaka i upozorenja na opasnosti

na prugama za koje je mjerodavna te ih postaviti na propisana

mjesta.

Oznake zabrane prikazane na prvih sedam slika postavljaju se na propisanim mjestima na otvorenoj pruzi, kolodvoru i stajalištima te se

njima osobe koje namjeravaju neovlašteno prijeći željezničku prugu ili kolosijek odnosno koje namjeravaju neovlašteno hodati željeznič-

kom prugom upozoravaju na to da su te radnje zabranjene radi njihove vlastite sigurnosti i sigurnosti željezničkoga sustava. U kolodvori-

ma i drugim službenim mjestima u kojima se zadržavaju međunarodni vlakovi za prijevoz putnika odnosno u kolodvorima smještenima u

turističkim regijama kao dopunske oznake postavljaju se dvojezične oznake na hrvatskome i engleskome jeziku (oznake na slikama 2. i

3.). U kolodvorima i drugim službenim mjestima u funkciji gradsko-prigradskoga putničkog prijevoza, u kolodvorima u kojima se zadrža-

vaju međunarodni putnički vlakovi te u kolodvorima smještenima u turističkim regijama kao dopuna oznakama na slikama 1., 2. i 3.

koriste se oznake na slikama 5., 6. i 7.

Prema vrsti, oznake zabrane, upozorenja i obavijesti na prugama HŽ Infrastrukture d.o.o. dijele se na:

• oznake zabrane prelaženja preko pruge/kolosijeka te oznake

zabrane hodanja prugom

• oznake zabrane pristupa objektima te zabrane njihova neo-

vlaštenog snimanja i fotografiranja

• oznake upozorenja na opasnost od nailaska vlaka

• oznake upozorenja na opasnosti od strujnoga udara

• oznake upozorenja na opasnost od strujnoga udara i zabrane

penjanja na vagone i stupove kontaktne mreže

• oznake obavijesti o psihološkoj pomoći.

Slika 1. Slika 2. Slika 3. Slika 4.

Slika 5.

Slika 7.

Slika 6.

22.


Oznake zabrane pristupa objektima te zabrane njihova neovlaštenog snimanja i fotografiranja

Oznake zabrane prikazane na slikama 8. i 9. koriste se za ozna-

čivanje građevina važnih za obranu Republike Hrvatske, a u ko-

je je zabranjen pristup neovlaštenim osobama odnosno koje je

zabranjeno snimati i fotografirati. Oznaka zabrane prikazana

na slici 10. koristi se za označivanje objekata, prostorija i pod-

ručja na kojima je zabranjen pristup nezaposlenim osobama

(određeni željeznički objekti).

Oznaka upozorenja na opasnost od nailaska vlaka

Oznaka upozorenja prikazana na slici 11. postavlja se u kolo-

dvorima i drugim službenim mjestima radi upozoravanja želje-

zničkih radnika, putnika i trećih osoba na to da se nalaze na

području na kojemu posebnu pozornost treba posvetiti kreta-

nju jer postoji opasnost od nailaska vlaka ili drugih željezničkih

vozila (npr. kretanje po peronima i uređenim površinama na ko-

lodvorskome području odnosno na području drugoga službe-

nog mjesta).

Slika 8. Slika 9.

Slika 11.

Slika 12. Slika 13. Slika 14. Slika 15.

Slika 10.

Oznake upozorenja na opasnosti od strujnoga udara

Oznake upozorenja prikazane na slikama od 12. do 15. koriste

se kako bi se upozorilo na opasnost od strujnoga udara. Oznaka

upozorenja prikazana na slici 12. postavlja se na zaštitna vrata

ispred željezničko-cestovnih prijelaza na elektrificiranim pru-

gama i namijenjena je vozačima cestovnih motornih vozila, oso-

bito teretnih. Ista oznaka koristi se i za označivanje željezničkih

elektroenergetskih postrojenja i objekata. Oznaka upozorenja

prikazana na slici 13. postavlja se na kućišta pogona rastavlja-

ča i priključne ormariće, dok se oznake upozorenja prikazane

na slikama 14. i 15. postavljaju na stupove kontaktne mreže.


23.

Oznaka upozorenja na opasnost od strujnoga udara

i zabrane penjanja na vagone i stupove kontaktne mreže

Oznakom upozorenja koja je prikazana na slici 16. upozorava na

opasnost i neovlaštenim osobama zabranjuje poduzimanje po-

stupka koji su na toj oznaci prikazani, odnosno objašnjeni. Nave-

dena oznaka postavlja se na području elektrificiranih kolodvo-

ra odnosno drugih službenih mjesta gdje se obavlja garažiranje

vagona na kolosijecima iznad kojih je uključen napon u kontak-

tnoj mreži i gdje je evidentirano neovlašteno penjanje na vago-

ne i stupove kontaktne mreže.

Oznaka obavijesti o psihološkoj pomoći

Oznaka obavijesti prikazana na slici 17. ugrađuje se na područ-

jima na kojima su zabilježeni učestali slučajevi samoubojstva

ili pokušaja samoubojstva, a u cilju prevencije njihova nastan-

ka, odnosno u cilju pružanja pravodobne psihološke pomoći.

Treba istaknuti to da je željeznički sustav jedan od najsigurnijih

sustava prijevoza putnika i roba, ali on je svojim infrastruk-

turnim podsustavima i željezničkim vozilima ujedno opasnost

za treće i neovlaštene osobe kao i za putnike ako se ne pridrža-

vaju propisanih pravila o dopuštenome kretanju i ponašanju na

željezničkome području. Te oznake postavljaju se u cilju preven-

cije i davanja obavijesti o zabranjenim postupcima kao i u cilju

upozorenja na različite opasnosti diljem željezničkoga područ-

ja te je u zajedničkome interesu pridržavati se propisanih zabra-

na, upozorenja i obavijesti.

Slika 16.

Slika 17.

7. Krađa željezničke imovine na području RH

U razdoblju od 2015. do 2020. zabilježeno je ukupno 448 krađa, a u 2020. 13 krađa. U 2020. sve krađe odnosile su se na krađe

bakrenih kabela. Procijenjena materijalna šteta počinjena u razdoblju od 2015. do 2020. iznosila je 3,49 milijuna kuna, a u 2020.

0,06 milijuna kuna. Osim znatne materijalne štete otuđenja uzrokuju velike neurednosti u prometu i zakašnjenja vlakova.


24.

OTUĐENJA

Broj otuđenja

Procijenjena materijalna šteta (kn)

2015.

127 107 71 69 59 13

0,7 mil. kn 1,4 mil. kn 0,7 mil. kn 0,5 mil. kn 0,13 mil. kn 0,06 mil. kn

2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

2015. 2016. 2018. 2019.2017. 2020.0

20

80

60

120

140

100

40

Broj otuđenja

2015. 2016. 2018. 2019.2017. 2020.0,00

0,20

1,00

0,80

1,40

1,60

1,20

0,40

0,60

Procijenjena materijalna šteta u mil. kuna

Mjesta s najviše otuđenja u 2020. godini

Mjesta s najviše otuđenja u 2020. godini


25.

ZAGREB GK

H. LESKOVACHORVATI

POŽEGAČAGLIN

ÐAKOVO

DARUVAR

BOTOVOGOLUBOVEC

VRBOVEC

BRCKOVLJANI

KRIŽEVCI

GRADEC

SV. IVANŽABNO

LIPIK

VELIKA

KOPRIVNICA

LUDBREG

ČAKOVEC

KOTORIBA

KARLOVAC

ZAPREŠIĆ

SPLIT

PLOČEMETKOVIĆ

ŠIBENIK

KNIN

DRNIŠ

PERKOVIĆ

VINKOVCI

TOVARNIK

DRENOVCI

ŽUPANJA

VUKOVAR

BJELOVAR

VIROVITICA

SLATINA

KLOŠTAR

GOSPIĆ

GRAČAC

PERUŠIĆ

VOLINJA

PETRINJA

SISAKCAPRAG

OŠTARIJE

OGULIN

MORAVICE

DELNICE

RIJEKA

ZADAR

BENKOVAC

PAZIN

ŠAPJANE

JURDANI

LUPOGLAV

BUZET

RAŠA

BAKAR

PULA

NOVSKA

OKUČANI

ZABOK

SVETI KRIŽ ZAČRETJE

KRAPINA

ÐURMANECLEPOGLAVA

VARAŽDIN

DUBROVNIK

OSIJEKBIZOVAC

ERDUT

BELIŠĆE

BELIMANASTIR

PAKRAC

MURSKOSREDIŠĆE

KAMANJE

GORNJA STUBICA

VELIKAGORICA

SISAK

SUNJA

DUGOSELO

BANOVA JARUGA

MALA OSTRNA

NOVAGRADIŠKA

SLAVONSKIBROD

STRIZIVOJNA- VRPOLJE

NOVA KAPELA-BATRINA

SLAVONSKIŠAMAC

NAŠICE

SESVETE

MRACLIN

KUTINA

ŠKRLJEVO

dg-(Metlika)

dg-(Bosanski Šamac)

dg-(Šid)

dg-(Bogojevo)

dg-(Magyarboly)

dg-(Dobrljin)

dg-(Martin Brod)

dg-(Brčko)

dg-(Gyekenyes)

dg-(Murakeresztur)

dg-(Lendava)

dg-(Rogatec)

dg-(Imeno)

dg-(Središće ob Dravi)

dg-(Dobova)

dg-(Ilirska Bistrica)

dg-(Podgorje)

dg-(Čapljina)

8. Edukacija javnosti


26.

8.1. „Vlak je uvijek brži“ i ILCAD

„Vlak je uvijek brži“

Hrvatske željeznice pokrenule su 2000. preventivno-eduka-

tivnu akciju „Vlak je uvijek brži“ koja je bila namijenjena djeci.

Imala je cilj upoznati djecu s time kako se ponašati uz prugu,

koje sve opasnosti nose igre na pruzi i prijelazi preko pruge, no

s obzirom na to da većinu stradalih sudionika u cestovnome

prometu na željezničko-cestovnim prijelazima čine vozači, to

je HŽ Infrastruktura d.o.o. u sklopu akcije posebnu kampanju

posvetila upravo vozačima cestovnih vozila. Unatoč stalnim ula-

ganjima u uređaje za osiguranje željezničko-cestovnih prijela-

za, nesreće se i dalje događaju. To su nesreće u kojima je u 99

posto slučajeva kriva nesmotrenost vozača cestovnih vozila.

Prema postojećoj signalizaciji, vlak uvijek ima prednost. Zato

je moguće govoriti samo o tome da je cestovno vozilo podletjelo

pod vlak ili čak naletjelo na nj, a ne obratno (da je vlak naletio

na motorno vozilo).

Ciljevi edukacije

Vozači stjecanjem vozačke dozvole nauče i sva pravila sigurnog

prelaženja preko pruge. Unatoč tomu se na križanjima cesta i

pruga događaju nesreće. Kada se govori o radu s vozačima,

svrha akcije je probuditi/obnoviti svijest o vlastitoj odgovornos-

ti i istaknuti potrebu poštivanja prometnih znakova i propisa.

Pozorno i oprezno sudjelovanje u prometu glavni je preduvjet

sigurnosti.

Uz pomoć policije provode se akcije upozorenja na željeznič-

ko-cestovnim prijelazima. U razgovoru s vozačima nastoji ih se

upozoriti na važnost oprezne vožnje kao i na razna ometanja

koja bitno smanjuju razinu usredotočenosti. Jedan od velikih

problema jest i korištenje mobitela pa čak i pisanje SMS poru-

ka tijekom vožnje. Uzroci nesreće mogu biti i žurba i nestrp-

ljenje.

Kada su u pitanju djeca, akcija „Vlak je uvijek brži“ održava se

u osnovnim školama te se u sklopu nje održavaju radionice čija

je svrha upoznati djecu s rizicima i pravilima ponašanja te

provjeriti jesu li shvatili:

-da su željezničko-cestovni prijelazi sigurni ako se koriste u

skladu s propisanim pravilima

-da postoje tri osnovna tipa rizika:

• pogreška sudionika u prometu

• namjerno nepoštivanje prometnih znakova

• smanjenje razine usredotočenosti korištenjem slušalica ili

mobitela u prometu.

Također, tijekom radionica nastoji se:

• upozoriti na druga nepoželjna i opasna ponašanja kao što su

igranje po pruzi i uz prugu, penjanje na vagone ili gađanje vla-

kova kamenjem

• upozoriti na moguće tehničke kvarove jer, iako je to vrlo ri-

jetko, tehnički kvarovi mogući su i na opremi željezničko-ces-

tovnih prijelaza te je oprez uvijek neophodan

• na prikladan način djecu upozoriti na posljedice nepravilno-

ga prelaženja preko željezničko-cestovnih prijelaza

• utjecati na djecu da svoja nova saznanja o opasnostima koje

prijete prilikom prelaženja preko željezničko-cestovnih prijela-

za podijele s obitelji i prijateljima, kako bi još jednom sami sebi

ponovili ono što su čuli, ali i širili poruku o tome da je oprez ne-

ophodan.

Od 2011. edukativno-preventivna akcija „Vlak je uvijek brži“ dio

je međunarodne kampanje ILCAD. Riječ je o engleskoj kratici

koja označava Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima na

željezničko-cestovnim prijelazima. Budući da problem sa si-

gurnosti i nesrećama na ŽCP-ima imaju sve željeznice svijeta,

cilj te međunarodne kampanje jest upozoriti na važnost vlastite

odgovornosti te podići razinu svijesti o opasnostima na ŽCP-

ima. U skladu s time priključivanje akcije „Vlak je uvijek brži“

ILCAD-u bio je posve logičan potez.


27.

8.2. Edukacija u osnovnim školama

Posebno važne skupine djece obuhvaćene akcijom „Vlak je uvijek brži“ jesu:-djeca koja žive blizu željezničke pruge-djeca koja svakodnevno na putu do škole prelaze preko pruge-djeca koja s početkom srednjoškolskoga obrazovanja češće putuju samostalno te prelaze preko pruge i gradskih prometni-ca.

Tijek radionica

Tijek radionice ponajprije ovisi o interakciji s djecom te njihovu angažmanu, iskustvima i uzrastu. Osnovni plan rada s djecom obuhvaća:-predstavljanje timova HŽ Infrastrukture d.o.o.-kratak prikaz razvoja željeznice i njezina utjecaja na razvoj go- spodarstva-upoznavanje sa željezničkim zanimanjima-objašnjavanje i definiranje pojma željezničko-cestovnog prijelaza-postavljanje pitanja poput:• Kako ideš do škole? (pješke, biciklom….)• Trebaš li na putu do škole prijeći preko ceste?• Trebaš li na putu do škole prijeći preko pruge?• Koji je siguran način prelaženja preko ceste/pruge?• Na kojemu se mjestu sigurno može prijeći preko željezničke pruge?

-učenike se upućuje na poštivanje prometnih znakova i sigurnost-posebna pozornost poklanja se opasnome i nepoželjnome po- našanju:• penjanju na vagone i posljedicama strujnoga udara• penjanju na nosive konstrukcije kontaktne mreže• igranju na pruzi i uz prugu• kretanju po kolosijeku ili neposredno uz prugu• bacanju predmeta (kamenja) na vlakove• nošenju slušalica i korištenju mobitela u prometu.

Od 2013. paralelno s akcijom „Vlak je uvijek brži“ provodi se akcija „Stvaraj, ne uništavaj“. Cilj te akcije jest učenike viših razreda osnovnih škola potaknuti na pravilan odnos prema javnoj imovini, skrenuti im pozornost na problem vandalizma i štete koje nastaju takvim nepoželjnim ponašanjem.Kroz debatne radionice učenike se potiče na to da iskažu svoje kritičko mišljenje te izraze kreativne načine kako smanjiti broj slučajeva destruktivnoga djelovanja njihovih vršnjaka. Osnovni je cilj skrenuti im pozornost na stanje i stupanj narušenosti iz- gleda javnih prostora te ih potaknuti da na pojave devastacije ne gledaju s odobravanjem. Također je važno skrenuti im pozornost na to da svatko može doprinijeti očuvanju i oplemenji- vanju javnih prostora te da vlastitim pozitivnim primjerom mogu djelovati na druge iz svoje okoline. Izravna komunikacija s djecom omogućuje konkretno dopiranje do ciljanih skupina i puno je djelotvornija od oglašavanja u medijima. Naravno, medije treba koristiti kroz PR aktivnosti pa i za oglašavanje, no problem je u tome što su mediji zagušeni rekla- mama, ali i tekstovima koji otimaju prostor i interes čitatelja ili gledatelja. Nažalost, pozornost medija usmjerena je na prob-lematiku sigurnosti na ŽCP-ima najčešće tek kada se dogodi ne- sreća.Prema prosjeku obuhvata iz prethodnih godina, u 2020. bilo je planirano edukativno-preventivnim akcijama u osnovnim škola- ma obuhvatiti do 1500 učenika te oko 500 dionika prometa (vo- zača, biciklista i pješaka) koji se svakodnevno kreću uz želje- zničko-cestovne prijelaze i željezničko okruženje.

Početkom veljače (7. veljače 2020.) provedena je edukativno-preventivna akcija u OŠ „Oton Iveković“ te je njome bilo obuhvaćeno 95 učenika nižih i viših razreda. Zbog novonastale situacije izazvane pandemijom koronavirusa te zbog mjera Stožera Civilne zaštite i potre-sa na zagrebačkome području izravne akcije odgođene su za sigurnija vremena.

Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima na ŽCP-ima (ILCAD), koji se svake godine obilježava početkom lipnja (u 2020. obilježen je 11. lipnja), nije fizički održan, ali se kroz druge komunikacijske kanale promovirao željeznički bonton. Važan komunikacijski kanal jest facebookova stranica „Vlak je uvijek brži“ koji uz neformalnu komunikaciju nudi, među ostalim, zabavne likove i junake pa edukativni sadržaj postaje blizak korisnicima i šalje lako pamtljivu poruku.

To kakva će realizacija akcije biti u 2021. ovisi ponajprije o razvoju epidemiološke situacije. Kako bi se nadoknadio nedostatak održavanja radionica po školama, HŽ Infrastruktura d.o.o. je tijekom 2020. pojačala djelovanje preko medija. Objavljeni su brojni članci na raznim internetskim portalima. Serijal već izrađenih igranih i animiranih spotova koristi se na svim dostupnim medijima: od televizije, preko portala do društvenih mreža. Ti su edukativni spotovi objavljeni i na mrežnim stranicama HŽ Infrastrukture d.o.o., gdje su trajno dostupni.


28.

8.3. Sigurnost i mediji

Nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima čine jedan mali

dio cestovnih nesreća, oko 1,5 promila, ali višestruko su

eksponirane u javnosti. Također, oko tri posto svih poginulih na

cestama pogiba na tim istim prijelazima, no to su nesreće za

koje je u 99 posto slučajeva kriva nesmotrenost vozača cestov-

nih vozila. Međutim, odraz takvih događaja u javnosti najčešće

je da je za njih kriva željeznica. Zato su u slučaju nesreća na

pruzi ili unutar željezničke infrastrukture vrlo važni korektno

izvještavanje te podrška medija u educiranju javnosti. Primjet-

no je da su mediji dobro upoznati s preventivno-edukativnim

akcijama HŽ Infrastrukture „Vlak je uvijek brži“ i „Stvaraj, ne

uništavaj“ te prenose njihove glavne poruke koje se osim tek-

stualnim dijelom nastoje obogatiti vizualnim prikazima upozo-

renja na opasnosti i zabranjenih postupaka.

Tijekom 2019. proizvedeno je šest već spomenutih videospotova

na temu sigurnosti, od čega su tri animirana i namijenjena dje-

čjoj populaciji. Obrađene su teme vezane uz opasna ponašanja

kao što su korištenje mobitela i slušalica u prometu, penjanje

na vagone, opasnost od strujnoga udara, bacanje kamenja na

vlak i nepoštivanje prometnih znakova. U tri igrana videospota

koja su namijenjena mladima i odrasloj populaciji težište je

stavljeno na opasnost od strujnoga udara, lomove polubranika

i tzv. divlje prijelaze.

Jedna od opasnosti kojoj se izlaže ponajprije mlađa populacija i

koja posljednjih godina poprima gotovo epidemijske razmjere,

a na koju HŽ Infrastruktura d.o.o. upozorava u sklopu svojih

akcija, jest korištenje raznih uređaja prilikom prelaženja pruge

ili kretanja uz nju ili po njoj, ponajprije mobitela i slušalica.

U takvoj situaciji dolazi do pojave tzv. nenamjerne sljepoće jer

mozak osoba koje slušaju glazbu ili govor preko slušalica zbog

usmjeravanja koncentracije na signale koji dolaze iz slušalica

zanemaruje signale iz okoliša te nije potpuno koncentriran na

prometnu situaciju.

U listopadu 2020. mediji su zabilježili slučaj kada je u Požegi

petnaestogodišnji dječak na biciklu i sa slušalicama u ušima po-

kušao prijeći prugu iako je u blizini bio željeznički znak „Zabra-

njen prelazak preko pruge". Zaustavio se uz prugu, ali zbog slu-

šalica spojenih na mobilni uređaj nije zamijetio da mu se s lije-

ve strane približava vlak, niti je čuo signale strojovođe. Nasre-

ću, vlak je udario samo u ručku bicikla te je dječak pao u pokraj-

nji kanal i završio s lakšim ozljedama.

Zbog takvog, ali i slučajeva s mnogo tragičnijim ishodom u ko-

jima sudjeluju mladi sa slušalicama u ušima akcija „Vlak je uvi-

jek brži“ sloganom „Slušaš krivu stvar“ posebno ističe opas-

nost koja prijeti prilikom prelaženja pruga sa slušalicama u

ušima. O tome koliko je to raširen problem svjedoči i činjenica

da i Ministarstvo unutarnjih poslova RH u sklopu Nacionalnog

programa sigurnosti cestovnog prometa među četiri glavne

ubojice u prometu ubraja korištenje mobitela u vožnji (ostale su

prekoračenje brzine, konzumacija alkohola i nekorištenje po-

jasa).


29.

NakladnikHŽ Infrastruktura d.o.o.,

Zagreb, Ulica Antuna Mihanovića 12

Za nakladnikaIvan Kršić, dipl. ing. građ.

Redaktor i lektorNataša Bunijevac

Izvješće sastaviliUred upravljanja sigurnošću i

Odjel za korporativne komunikacije

Idejno i grafičko rješenjeOskar Pigac

Autor ilustracijaOskar Pigac

Autori fotografijaOdjel za korporativne komunikacije

TisakLiprom d.o.o.

Naklada50 primjeraka

Impresum


30.

Sadržaj

1. Predgovor

2. Osnovni podatci o HŽ Infrastrukturi d.o.o.

3. Organizacijska shema HŽ Infrastrukture d.o.o.

4. Sigurnost u 2020. godini

5. Željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi

5.1. Broj i osiguranje ŽCP-a i PP-a u RH

5.2. Analiza izvanrednih događaja na ŽCP-ima i PP-ima

5.3. Analiza posljedica izvanrednih događaja na ŽCP-ima i PP-ima

5.4. Prikaz karakterističnih nesreća na ŽCP-ima

5.5. Lomovi polubranika/branika

5.6. Program rješavanja osiguranja ŽCP-a u Hrvatskoj

5.7. Modernizacija željezničko-cestovnih prijelaza

6. Ostali izvanredni događaji

6.1. Stradanja neovlaštenih osoba izvan ŽCP-a i PP-a

6.2. Samoubojstva i pokušaji samoubojstava

6.3. Izvanredni događaji kao posljedica kamenovanja vlaka

6.4. Izvanredni događaji zbog udara električne struje visokog napona

6.5. Oznake zabrane, upozorenja i obavijesti na prugama HŽ Infrastrukture d.o.o.

7. Krađa željezničke imovine na području RH

8. Edukacija javnosti

8.1. Vlak je uvijek brži i ILCAD

8.2. Edukacija u osnovnim školama

8.3. Sigurnost i mediji

3

4

5

6

7

7

8

10

11

12

13

14

15

15

16

17

19

21

24

26

26

27

28

www.hzinfra.hr

Documents

GODIŠNJE IZVJEŠĆE