GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA VRTIĆA za pedagošku … 2016.-2017.pdf08:15 – 9:00 Priprema za doručak i doručak (osamostaljivanje djece u brizi o sebi – pranje ruku, postavljanje

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM

RADA VRTIĆA za pedagošku godinu 2016./2017.

Zagreb, rujan 2016.

2

3

SADRŽAJ:

1. USTROJSTVO RADA 1.1. RAZVOJNI PLAN USTANOVE

1.2. RADNO VRIJEME 1.3. ORGANIZACIJA RADA

2. MATERIJALNI UVJETI 2.1. FIZIČKO I MATERIJALNO OKRUŽENJE

2.2. UNAPRJEĐIVANJE MATERIJALNIH UVJETA 2.3. SIGURNOST - PREVENTIVNI PROGRAMI

3. NJEGA DJECE I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE 3.1. AKTIVNOSTI VEZANE ZA OČUVANJE ZDRAVLJA DJECE

3.2. PREVENTIVNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

3.3. ZDRAVSTVENI ODGOJ

3.4. PREHRANA

3.5. SANITARNO HIGIJENSKI UVJETI

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 4.1. OD ULASKA U VRTIĆ DO POLASKA U ŠKOLU, BITNE ZADAĆE

USTANOVE

4.2. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA

4.3. DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

4.4. ODGOJNO OBRAZOVNI PROGRAMI

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH DJELATNIKA 6. SURADNJA S RODITELJIMA

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

8. VREDNOVANJE PROGRAMA

9. PLAN I PROGRAM RAVNATELJICE I ČLANOVA STRUČNOG TIMA 10. PRILOZI

4

1. USTROJSTVO RADA

5

1.1. RAZVOJNI PLAN USTANOVE

„U institucijskim uvjetima podrazumijeva se sudjelovanje, po mogućnosti inventivno, svih sudionika u organiziranju zajedničke prakse koja nikada nije završen proces i koja omogućuje učenje i razvoj svih sudionika (Leave i Wenger, 1991, prema Miljak, 2007)“.

Uvod: Dječji vrtić je zajednica djece i odraslih. Autori1 zagovaraju tranziciju institucije vrtića u zajednicu koja uči, što znači da se podržava i podupire proces izgradnje kulture zajedničkog življenja i cjeloživotnog učenja svih protagonista, i djece i odraslih (obitelji i zaposlenika vrtića). Načini na koji se ostvaruju interakcije među protagonistima, koji oblici učenja se preferiraju, kako se oblikuje materijalno i fizičko okruženje, ostvaruju rutine, tko i kako definira pojedine uloge i dr. razlikuju jednu kulturu od druge. Bez obzira na međusobne razlike, svaka bi kultura ustanove trebala izgraditi inkluzivno, poticajno i raznoliko okruženje, jer ono u ranoj dobi omogućuje razvoj različitih načina učenja ili različitih vrsta inteligencija (prema Gardneru 1993). Konstitutivni dio zajednice koja uči su i obitelji djece. Današnje obitelji, odvojene od važnih aspekata dnevnog vrtićkog života djeteta i osiromašenih zajedničkih iskustava s djecom, treba promišljeno uključiti u vrtićki kontekst. Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao temeljni dokument struke, i kao okvir za definiranje odgojno obrazovnih poduhvata u zajednici dječjeg vrtića trebao bi, prema Nenadić-Bilan2 (2015), pomoći protagonistima, i to da:

odgojiteljima pojasne pedagoške ciljeve, usmjere ih na najvažnije aspekte djetetova razvoja kako bi primjereno odgovarali na djetetove potrebe,

djetetu osiguraju kontinuitet između predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja,

roditeljima pomognu u razumijevanju djetetova razvoja i odgoja, ohrabre ih na uspostavu partnerstva s odgojiteljima i podrže ih u stvaranju okruženja koje potiče razvoj i učenje djece.

U ovoj pedagoškoj godini posebna je zadaća ustanove, s jedne strane implementirati vrijednosti kurikuluma u život vrtića i, s druge, definirati kurikulum vrtića temeljem obilježja kulture življenja i učenja u ustanovi.

Kakav vrtić želimo? Onakav kakvim ga vide različiti ljudi iz svojih različitih perspektiva i, onakav kakvim ga vidi suvremena teorija, praksa i znanost čije su vrijednosti izrečene kroz uvodne premise.

Temeljem procesa samovrednovanja razvojnim smo se planom fokusirali na dva područja kvalitete: kulturu i kurikulum ustanove.

Svim se protagonistima pružaju prilike suodlučivanja o važnim pitanjima djelovanja i razvoja ustanove, pri čemu se proces donošenja odluka temelji se na snazi argumenata osoba koje ih predlažu. U radu s djecom primjenjuje se metodologija ostvarivanja razvojnih i participativnih prava (NPOOLJP i DG)3. Područje kulture povezano je u svojoj provedbi s područjem organizacijskog

1 Stoll i Fink (2000), Bruner (2000), Rinaldi (2006), Dahlberg, Moss i Pence (2007), Miljak (2007), Slunjski (2007) i

dr. 2 Nenadić-Bilan (2015): Kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – što, zašto, kako? U: Zrno, broj

117, rujan-listopad 2015, str.2-4 3 Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo (Vlada RH, 1999)

6

upravljanja kroz inicijativnost i poduzetnost - odlučivanju, odnosno, preuzimanje odgovornosti u planiranju, provedbi i evaluaciji (vidi grafiku).

Metodologija provedbe: AKCIJSKA

razi

ne

od

luči

van

ja individualna

izrada godišnjeg programa i plana aktivnosti za odgojnu

skupinu

(projekti/akcijska istraživanja)

grupna praćenje i vrednovanje

vlastitoga rada, i provođenje grupnih refleksija (1xmj)

za sve/zajednička usvajanje novih strategija rješavanja problema,

učenje novih vještina (kontinuirano)

indikatori provedbe

napisan, valoriziran PiP djelovanja svih

sudionika s adresiranim

odgovornostima

potpisne liste, zapisnici

razvojno primjereno

fizičko i materijalno okruženje, unutarnji i

vanjski prostori, evidentirane

promjene

dokumentacija odgojne skupine,

IOOP fotodokumentacija, razvojna portfolija djece i odgojitelja, dokumentacija AI i

projekata

analiza stanja

unošenje promjene

praćenje provedbe

razvoj ideje, dokumentiranje

evaluacija

7

Cilj za područje kvalitete KULTURA USTANOVE i KURIKULUM

Da se jedna vrsta kulture transformira u drugu vrstu, konkretno, da se izolacijska kultura (praksa da se život i učenje odvijaju isključivo unutar zidova sobe dnevnog boravka) transformira u suradničku kulturu (praksa da se živi i uči zajedno s drugima, odraslima i djecom: „Za odgojiti jedno dijete potrebno je čitavo selo!“, da se znanje dijeli, da se razvija kultura dijaloga i da se razvija zajednička odgovornost za djecu, prostor i odgojno-obrazovni proces.

Cilj za područje kvalitete KURIKULUM USTANOVE:

Da se tradicionalni pristup shvaćanja odgojno-obrazovne dobrobiti za dijete transformira u suvremen pristup su-konstrukcije kurikuluma, konkretno, da se praksa u kojoj odgojitelj unaprijed planira znanja koja djeca trebaju stjecati (sadržaje, metode, vrijeme, oblike rada i provjeru) transformira u praksu u kojoj svi sudionici pedagoškog procesa konstruiraju i su-konstruiraju pristup otkrivanju znanja (situacijski pristup, pedagoški projekti, djetetov način, djetetovo vrijeme, korištenje dokumentacije u svrhu učenja odraslih i djece, refleksije, akcijska istraživanja).

Kurikulum je povezan sa svim područjima kvalitete. Za područje ranog i predškolskog razvoja kurikulum je otvoren, razvojan i promjenjiv. Sadržaji djetetova učenja nisu unaprijed određeni i striktno propisani već se odabiru temeljem praćenja i podržavanja interesa i inicijativa djece. Kurikulum je integrativan, cjelovit, holističan, jer takvo je i dijete i njegovo učenje. Kurikulum je humanističan, razvojan i participativan, poštuje individualne interese i razvojne potrebe i prava. Kurikulum je inkluzivan uvažava i prihvaća različitosti djece, koje mogu proizlaziti iz njihove različite životne dobi, različitih posebnih potreba i prava, različitih nacionalnosti, vjeroispovijesti i sl. (prema Slunjski, 2011).

Izvedba:

Formalni oblici komuniciranja ideja i rješavanja određenih pitanja, konkretno: grupne refleksije i planiranja,

te interesni timovi

redoviti program -jaslice

redoviti program vrtić

kraći programi

MONTESSORI jaslice I MONTESSORI vrtić

PREDŠKOLA

"TREĆI" ODGOJITELJI - pomagači djeci s PP-TUR

LIKOVNE RADIONICE

8

Neformalni oblici komuniciranja ideja i rješavanja određenih pitanja, konkretno: grupe podrške, ventiliranje, izleti i druženja, društvene mreže. Akcijski pristup: povezivanje u zajedničkim prostorima, povezivanje u zajedničkom planiranju, povezivanje u provedbi, praćenju i reflektiranju zajedničke prakse, povezivanju u procesu vrednovanja prakse i umrežavanje. Planske aktivnosti: povezane s društvenim i prirodnim fenomenima i događanjima, pitanjima koja se pojavljuju: svaka odgojna skupna izradit će plan i program djelovanja kroz pedagošku godinu, prezentirat će ga na roditeljskom sastanku i priložiti u pedagošku dokumentaciju te iznijeti na stručnom aktivu. U ovoj pedagoškoj godini podupirat će se provedba pedagoškog projekta kao didaktičkog modela učenja i sudjelovanja djece. Druženja djece: „otvoriti vrata“, pružiti prilike djeci da vide i upoznaju tko osim njih još živi u vrtiću – djeca različite dobi i odrasli: što rade, kako uče, kako provode dan i sl., druženja djece izvan vrtića – u okviru provedbe odgojno-obrazovnih projekata. Posjeti: odgojnim skupinama, zaposlenicima vrtića na njihovim radnim mjestima, radionicama za odrasle (roditelji i zaposlenici), izrađivanje plakata o navedenome, provođenje pedagoških projekata o tome i sl., Poteškoće koje se mogu očekivati: u nekim objektima bilo je teško povezivanje u fizičkom prostoru i umrežavanje, nemotivirani protagonisti, razina komunikacije između sudionika i dr. Kako probleme rješavati:

Načini provedbe i djelovanja: Temeljem ovoga, orijentacijskog, razvojnog plana nositelji djelatnosti zajedno s drugim zaposlenicima će napraviti izvedbene forme Plana za kraća vremenska razdoblja (tromjesečja) s konkretnijom razinom definiranih ciljeva (što, kako, tko, gdje, kada, koliko često, pokazatelji uspješnosti provedbe – ishodi) i prezentirat će ih na prvim roditeljskim sastancima čija se tema odnosi na planiranje i programiranje rada u odgojnoj skupini. Vrednovanje: Planira se aktivniji rad Tima za kvalitetu, što podrazumijeva češće susrete, izradu instrumenata za praćenje i vrednovanje rada te zauzimanje za ostvarenje ciljeva.

rješavanje problema

Involviranje u odgojno-

obrazovni i životni kontekst ustanove, kroz

oblike individualne i/ili

grupne suradnje i

učenja odraslih, refleksije,

izradom SWOT analize,

Prilagođavanje organizacije rada novim uvjetima (npr: odgojitelji, roditelji i djeca izvan soba dnevnog boravka formiraju neki interesni centar u

kojemu se djeca mogu igrati tijekom cijeloga dana, primjerice: organizacija i

provedba aktivnosti iz programa predškole – za to je potrebno

stupnjevati radno vrijeme nekih odgojitelja, prilagoditi metodičke

vježbe studenata – orijentacija na taj prostor te odgojitelje pripravnike

uključiti u te oblike rada. Jednako tako roditeljima ponuditi sudjelovanje u

nekim aktivnostima).

Motivacijske radionice, Radionice i stručni aktivi – Razvoj ključnih obrazovnih

kompetencija za cjeloživotno učenje,

predavanja iz područja izgradnje otpornosti - Rezilijentna teorija –

dinamika određena GPP

9

1.2. RADNO VRIJEME

Radno vrijeme Vrtića je od 6:00 – 19:00 sati, prilagođeno potrebama zaposlenih roditelja. U svakom

objektu od 6:00 sati ujutro rade dvije odgojne skupine - jedna vrtićka i jedna jaslička. Dvorane i

kabineti u objektima koriste su izvan redovitog programa poslije 15:00 sati.

Odgojitelji, ovisno o dobi odgojne skupine, u neposrednom radu počinju jutarnji rad u 6:00 /7:00

/7:30 ili 8:00 sati, a popodnevni rad 10:00 sati /10:30 /11:00 sati ili 11:45 sati. Popodnevni rad s

djecom je do 16:30/17:00 sati ili 18:00 sati. Ostali radnici u petodnevnom radnom vremenu (40 sati)

rade od 6:00 sati do 20:00 sati (kako slijedi):

Pomoćno – tehnički radnici:

Radnici u kuhinji: između 6:00 i 17:00 sati

Ekonom-vozač: od 6:00 do 14:00 sati

Spremačice: od 8:00 do 16:00 sati, od 10:00 do 18:00 sati, od 11:00 do 19:00 sati ili od

12:00 do 20:00 sati

Domar-ložač: od 6:00 do 14:00 sati ili od 8:00 do 16:00 sati

Pralja: od 8:00 do 16:00 sati ili od 11:00 do 19:00 sati

Administrativno -računovodstveni radnici: između 7:30 i 16:00 sati Tajnik: od 7:30 do 15:30 sati Stručni tim (pedagog, psiholog i logoped) i zdravstveni voditelj od 8:00 do 15:00 sati ili od 11:00 do 18:00 sati. Tijekom godine prema potrebama rada Vrtića radno vrijeme stručnog tima se mijenja (roditeljski

sastanci, individualni razgovori s roditeljima, stručni aktivi i dr.)

Ravnatelj: od 8:00 do 16:00 sati

Evidenciju prisutnosti radnika vodi tajnik ili administrativno-rač. djelatnik.

Realizaciju satnice odgojitelja i stručnih suradnika vode: voditelji objekata, pedagog i ravnatelj.

Realizacija satnice neposrednog rada prati se prema godišnjoj strukturi sati, mjesečnom i tjednom

zaduženju (tablice 1, 2 i 3). Evidencija realizacije sati neposrednog rada za odgojno-obrazovne

radnike prema tablici 4. Početak i završetak radnog vremena (dalje: radno vrijeme) radnika unutar

određenih poslova određuje ravnateljica. Radno vrijeme radnika može se iz organizacijskih potreba,

potreba hitnosti obavljanja poslova i dr. nalogom ravnateljice (ili osobe koju ovlasti) izmijeniti.

DNEVNI RITAM AKTIVNOSTI U DJEČJEM VRTIĆU - JASLICE

VRIJEME AKTIVNOST

07:00 – 8:15 Okupljanje djece, individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine

08:15 – 9:00 Priprema za doručak i doručak (osamostaljivanje djece u brizi o sebi – pranje ruku, postavljanje stola, samoposluživanje pri jelu i pospremanje stola)

09:00 – 10:00 Aktivnosti u grupi prema dnevnom planu i programu (rad u parovima, malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine)

10:00 – 10:45 Priprema za izlazak na igralište i boravak na zraku

10:30 – 11:00 U razdoblju prilagodbe za najmlađu djecu – aktivnosti objedovanja prilagođene individualnim potrebama

10:45 – 11:00 Ulazak u prostore vrtića u malim grupama i priprema za ručak

11:00 – 11:30 Ručak

11:30 – 11:45 Osobna higijena i priprema za poslijepodnevni odmor

10

11:45 – 14:00 Poslijepodnevni odmor (uz slušanje glazbe, priče i sl.) – individualno prema potrebama djece

14:00 – 14:30 Ustajanje, priprema za užinu, užina

14:30 –17:00 POPODNEVNI ODGOJNO OBRAZOVNI RAD: Individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine ili boravak na zraku

DNEVNI RITAM AKTIVNOSTI U DJEČJEM VRTIĆU – VRTIĆ

VRIJEME AKTIVNOST

07:00 – 8:15 Okupljanje djece, individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine

08:15 – 9:00 Priprema za doručak i doručak (osamostaljivanje djece u brizi o sebi – pranje ruku, postavljanje stola, samoposluživanje pri jelu i pospremanje stola)

09:00 – 11:00 Aktivnosti u grupi prema dnevnom planu i programu ( rad u parovima, malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine)

11:00 – 12:00 Priprema za izlazak na igralište i boravak na zraku

12:00 – 12:15 Ulazak u prostore vrtića u malim grupama i priprema za ručak

12:30 – 13:00 Ručak

13:00 Osobna higijena i priprema za poslijepodnevni odmor

13:00 – 14:45 Poslijepodnevni odmor (uz slušanje glazbe, priče i sl.), djeca u godini pred školu rad u mirnim aktivnostima

14:00 – 15:00 Ustajanje, priprema za užinu

15:00 – 15:15 Užina

15:15 –17:00 POPODNEVNI ODGOJNO OBRAZOVNI RAD: Individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine ili boravak na zraku

11

12

SATNICA ODGOJNO-OBRAZOVNIH DJELATNIKA

Tablica 1

GODIŠNJA STRUKTURA SATI RADA ODGOJITELJA/ICA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017.

MJESEC BROJ

DANA

SUBOTE NEDJELJE PRAZNICI RADNI

DANI

NEPOSREDAN

RAD 5,5

OSTALI

POSLOVI 2

Ukupno sati

neposrednog rada i

ostalih poslova

STANKA UKUPNO

SATI

09 2016 30 4 4 0 22 121 44 165 11 176

10 2016 31 5 5 1 21 115,5 42 157,5 10,5 168

11 2016 30 4 4 1 21 115,5 42 157,5 10,5 168

12 2016 31 5 4 2 21 115,5 42 157,5 10,5 168

01 2017 31 4 5 2 21 115,5 42 157,5 10,5 168

02 2017 28 4 4 0 20 110 40 150 10 160

03 2017 31 4 4 0 23 126,5 46 172,5 11,5 184

04 2017 30 5 5 2 19 104,5 38 142,5 9,5 152

05 2017 31 4 4 1 22 121 44 165 11 176

06 2017 30 4 4 3 20 110 40 150 10 160

07 2017 31 5 5 0 21 115,5 42 157,5 10,5 168

08 2017 31 4 4 2 22 121 44 165 11 176

UKUPNO 365 52 52 14 253 1391,50 506 1897,50 126,50 2024,00

13

DJEČJI VRTIĆ VRBIK Šetalište Jurija Gagarina 10, Zagreb KLASA: 112-10/16-01/ URBROJ: 251-565-16- Zagreb, _____________ Na temelju članaka 29., 32. i 35. Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10), članka 48. Statuta Dječjeg vrtića Vrbik od 16.12.2013., te članka 43. Pravilnika o radu Dječjeg vrtića Vrbik od 17.7.2014., ravnateljica donosi

RJEŠENJE O GODIŠNJEM ZADUŽENJU I STRUKTURI RADNOG VREMENA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017.

SATNICA ODGOJITELJA I STRUČNJAKA EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOG PROFILA U RADU S DJECOM OD 1. GODINE ŽIVOTA DO POLASKA U OSNOVNU ŠKOLU (redoviti i posebni programi)

(IME I PREZIME RADNIKA) tablica 2

Mjesec 9. 10. 11. 12. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.-8.

BROJ RADNIH DANA 22 21 21 21 21 20 23 19 22 20 21 22 253

1.NEPOSREDAN RAD 121 115,5 115,5 115,5 115,5 110 126,5 104,5 121 110 115,5 121 1391,5

2.OSTALI POSLOVI 44 42 42 42 42 40 46 38 44 40 42 44 506

3.STANKA 11 10,5 10,5 10,5 10,5 10 11,5 9,5 11 10 10,5 11 126,5

UKUPNO (1+2+3) 176 168 168 168 168 160 184 152 176 160 168 176 2024

Obrazloženje: Rješenje je izrađeno na temelju Godišnjeg plana i programa rada Vrtića, koji je usvojen na ____ sjednici Upravnog vijeća Vrtića održanoj

_____2016.

Uputa o pravnom lijeku: Radnik može u roku od 15 dana od dana preuzimanja ovog Rješenja podnijeti zahtjev za zaštitu prava. Zahtjev se podnosi

Upravnom vijeću Vrtića, pisanim putem, u tajništvu Vrtića.

Ravnateljica:

M.P. Davorka Crnković

14

DJEČJI VRTIĆ VRBIK Šetalište Jurija Gagarina 10, Zagreb KLASA: 112-10/16-01/ URBROJ: 251-565-16- Zagreb, _____________ Na temelju članaka 29., 32. i 35. Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10), članka 48. Statuta

Dječjeg vrtića Vrbik od 16.12.2013., te članka 43. Pravilnika o radu Dječjeg vrtića Vrbik od 17.7.2014., ravnateljica donosi

RJEŠENJE O GODIŠNJEM ZADUŽENJU I STRUKTURI RADNOG VREMENA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017.

SATNICA STRUČNIH SURADNIKA (defektolog-rehabilitator, logoped, pedagog, psiholog i zdravstveni voditelj)

(IME I PREZIME RADNIKA)

tablica 3

Mjesec 9. 10. 11. 12. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.-8.

BROJ RADNIH DANA 22 21 21 21 21 20 23 19 22 20 21 22 253

1.NEPOSREDAN RAD 121 115,5 115,5 115,5 115,5 110 126,5 104,5 121 110 115,5 121 1391,5

2.OSTALI POSLOVI 44 42 42 42 42 40 46 38 44 40 42 44 506

3.STANKA 11 10,5 10,5 10,5 10,5 10 11,5 9,5 11 10 10,5 11 126,5

UKUPNO (1+2+3) 176 168 168 168 168 160 184 152 176 160 168 176 2024

Obrazloženje: Rješenje je izrađeno na temelju Godišnjeg plana i programa rada Vrtića, koji je usvojen na ____ sjednici Upravnog vijeća Vrtića održanoj

_____2016.

Uputa o pravnom lijeku: Radnik može u roku od 15 dana od dana preuzimanja ovog Rješenja podnijeti zahtjev za zaštitu prava. Zahtjev se podnosi

Upravnom vijeću Vrtića, pisanim putem, u tajništvu Vrtića.

Ravnateljica:

M.P. Davorka Crnković

15

Tablica 4

SATNICA ODGOJITELJA U RADU S DJECOM OD 1. GOD. ŽIVOTA DO POLASKA U ŠKOLU (REDOVITI I POSEBNI PROGRAMI) ZA PED. GOD. 2016./2017.

Mjesec 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9-8

1.NEPOSREDAN RAD 121 115,5 115,5 115,5 115,5 110 126,5 104,5 121 110 115,5 121 1391,5

2.OSTALI POSLOVI 44 42 42 42 42 40 46 38 44 40 42 44 506

- Vođenje individualne

dokumentacije

11 10,5 10,5 10,5 10,5 10 11,5 9,5 11 10 10,5 11 126,5

- Planiranje /provedbe raznih

oblika odgojno-obrazovnog rada

s djecom i za djecu

16 16 16 16 16 16 16 12,5 16 16 16 23 195,5

- Odgojiteljsko vijeće 3 3 3 3 3 15

- Poslovi stručnog usavršavanja 0

- Timovi – planiranja - refleksije 2 2 2 2 2 2 2 2 16

- SA 2 2 2 2 8

- SG 2 2 2 6

- ISU/Vanjski seminari 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 66

- Suradnja i savjetodavni rad s

roditeljima i ostalima

6 5,5 3,5 7,5 7,5 3 5,5 6 9 5 7,5 7 73

3.STANKA 11 10,5 10,5 10,5 10,5 10 11,5 9,5 11 10 10,5 11 126,5

UKUPNO 176 168 168 168 168 160 184 152 176 160 168 176 2024

16

Tablica 5 SATNICA MONTESSORI DEFEKTOLOGA U RADU S DJECOM U MONTESSORI TERAPIJI ZA PED. GOD. 2016./2017.

Mjesec 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9-8

1.NEPOSREDAN RAD 121 115,5 115,5 115,5 115,5 110 126,5 104,5 121 110 115,5 121 1391,5

2.OSTALI POSLOVI 44 42 42 42 42 40 46 38 44 40 42 44 506

- Vođenje individualne

dokumentacije

11 10,5 10,5 10,5 10,5 10 11,5 9,5 11 10 10,5 11 126,5

- Planiranje /provedbe raznih

oblika odgojno-obrazovnog rada

s djecom i za djecu

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 20 86

- Odgojiteljsko vijeće 3 3 3 3 3 15

- Poslovi stručnog usavršavanja 0

- Timovi – planiranja - refleksije 2 2 2 2 2 2 2 2 16

- SA 2 2 2 2 2 2 2 2 16

- SG 2 2 2 2 8

- ISU/Vanjski seminari 10 10 10 10 12 12 12 8,5 12 10 12 118,5

- Suradnja i savjetodavni rad s

roditeljima i ostalima

10 9,5 7,5 11,5 11,5 7 9,5 10 13 9 11,5 10 120

3.STANKA 11 10,5 10,5 10,5 10,5 10 11,5 9,5 11 10 10,5 11 126,5

UKUPNO 176 168 168 168 168 160 184 152 176 160 168 176 2024

17

GODIŠNJA STRUKTURA SATNICE STRUČNIH SURADNICA I ZDRAVSTVENE VODITELJICE ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017.

9mj.

10mj.

11m.j

12mj.

1mj.

2mj.

3mj.

4mj.

5mj.

6mj.

7mj.

8mj.

SUMA

RADNI DANI 22 21 21 21 21 20 23 19 22 20 21 22 253

1. NEPOSREDNI RAD U ODNOSU NA SUBJEKT ODGOJA I

OBRAZOVANJA: djecu, odgojitelje i roditelje, te praćenje i

vrednovanje procesa

121 115,5 115,5 115,5 115,5 110 126,5 104,5 121 110 115,5 121 1391,5

2. OSTALI POSLOVI

TIMSKI RAD: sudjelovanje u praćenju

djece, timskoj izradi Individualiziranih

programa za TUR, izrade različitih modela

rada, projekti, istraživanja, sudjelovanje u

radu stručnog tima, rad s pripravnicima i

studentima i dr 44 42 42 42 42 40 46 38 44 40 42 44 506

VOĐENJE INDIVIDUALNE DOKUMENTACIJE

INDIVIDUALNI RAD: suradnja s društvenom

zajednicom, predstavljanje postignuća i

promicanje djelatnosti, pripreme suradnji s

roditeljima, individualno stručno usavršavanje

UKUPNO 165 157,5 157,5 157,5 157,5 150 172,5 142,5 165 150 157,5 165 1897,5

STANKA 11 10,5 10,5 10,5 10,5 10 11,5 9,5 11 10 10,5 11 126,5

SVEUKUPNO 176 168 168 168 168 160 184 152 176 160 168 176 2024

18

Evidencija neposrednog rada odgojno obrazovnih djelatnika u ped. godini 2016./2017. za mjesec ___________________

Ime i

prezime/

datum

Zbroj

+/-

19

1.3. ORGANIZACIJA RADA

Vrtić je odgojno-obrazovno okruženje u kojem dijete ima višestruke prilike ostvarivati interakcije s

drugom djecom i odraslima. U temeljnom dokumentu struke, Nacionalnom kurikulumu za rani i

predškolski odgoj i obrazovanje, naglasak je stavljen na poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja

djece te osiguranje primjerene potpore razvoju kompetencija usklađenih s individualnim

posebnostima i razvojnim karakteristikama svakog djeteta. U skladu s navedenim, odgojno-obrazovni

proces oblikovan je tako da životne i planske situacije učenja podupiru različita područja cjelovitog

razvoja djeteta. Usmjeren je ka osnaživanju dječje prirodne znatiželje i interesa te ostvarivanje

njihovih potreba i prava. Krajnji odgojno-obrazovni ishodi za dijete trebali bi biti rezultatom njegova

permanentnog stjecanja kompetencija za cjeloživotno učenje.

Dječji vrtić Vrbik u ped. god. 2016./2017. djelatnost odgoja i obrazovanja obavljat će na tri lokacije s

30 odgojnih skupina i ukupno 685 upisane djece.

U primarnom 10 - satnom programu biti će 19 odgojnih skupina.

Posebni programi:

6 odgojnih skupina - Montessori program

2 odgojne skupine - Rano učenje engleskog jezika

3 odgojne skupine - Sportski program

Broj i struktura upisane djece u pedagoškoj god. 2016/17.

CENTRALNI

OBJEKT

ŠETALIŠTE

J.GAGARINA

10

PODRUČNI

OBJEKT

PRISAVLJE 4

PODRUČNI

OBJEKT

FAUSTA VRANČIĆA 9

UKUPNO:

JASLICE - REDOVITI 44 43 33 122

VRTIĆ - REDOVITI 99 103 115 317

MONTESSORI JASLICE 17 17 34

MONTESSORI VRTIĆ 65 24 89

RANO UČENJE ENGLESKOG JEZIKA

20 26 46

SPORTSKI PROGRAM 52 25 77

UKUPNO: 232 213 240 685

U tablicama 6, 7 i 8 podaci su o organizaciji i provođenju programa u ped.god.2016/17. upisi u

odgojno obrazovne skupine vršeni su prema Pravilniku o upisima djece u dječje vrtiće Grada Zagreba

(osnivač i poslodavac) i naputcima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

20

CENTRALNI OBJEKT – ŠETALIŠTE JURIJA GAGARINA 10 - (tablica 6)

10 ODGOJNO-OBRAZOVNIH SKUPINA, 20 ODGOJITELJICA, 4 STRUČNE SURADNICE i ZDRAVSTVENA VODITELJICA (u tjednu raspoređene na sva tri objekta); Domar: BRANKO PODHRAŠKI

Dobna odgojno-obrazovna skupina

Program Broj djece u skupini

Odgojiteljice

Djeca u dobi od 1. do 2. godine života

Redoviti, 10 - satni 19 Vanja Hrsan Marina Janeš


Montessori 0 do 3, 10 - satni 17 Iva Ivanković Blanka Zgrebec


Redoviti, 10 - satni 25 Ružica Mateša Snježana Zec


Redoviti, 10 - satni 26 Arijana Hržina Sanja Naglić

Djeca u dobi od 3. do polaska u osnovnu školu

Posebni program: sport, 10 - satni

27 Tatjana Cvetko Suzana Topić



25 Ružica Bach Antonija Kantolić


Posebni program: Rano učenja engleskog jezika, 10 - satni

20 Sanja Francetić Zrinjka Keglević Stević


Redoviti, 10 - satni 28 Martina Gačar Nevenka Štefančić

Djeca u dobi 4.do 5.godine života

Redoviti, 10 - satni 24 Ivanka Bek Dušica Dubravčić


Redoviti, 10 - satni 22 Ana- Marija Bakliža Irena Rauch

PODRUČNI OBJEKT – PRISAVLJE 4 (CVJETNO NASELJE) - (tablica 7)

9 ODGOJNO-OBRAZOVNIH SKUPINA, 21 ODGOJITELJICA, 4 STRUČNE SURADNICE i ZDRAVSTVENA VODITELJICA

(u tjednu raspoređene na sva tri objekta); Domar: ZLATKO HAVIDIĆ



Odgojiteljice


Redoviti, 10 - satni 19 Milena Kovačić Mirjana Škegro


Redoviti, 10 - satni 24 Ivana Golik Homolak Vesna Tkalčić


Redoviti, 10 - satni 27 Ljiljana Piljek Mirjana Rogić


Redoviti, 10 - satni 25 Lana Bojčić Sandra Ščukanec


Posebni program: Montessori, 10 - satni

24 Nevenka Rukavina Vukelić, Tahira Saletović



25 Sabina Kostić, Zdenka Kućan, Suzica Peček



24 Ana Mjeda, Irena Plicka Ljubica Vdović


Montessori terapija 12 Karmen Jurić, AMI def.


Redoviti, 10 - satni 25

Čordaš Ranka Marić Marina

Djeca u godini pred polazak u osnovnu školu

Redoviti, 10 - satni 26 MP

Ana Paraker Đurđica Petronijević

21

PODRUČNI OBJEKT – FAUSTA VRANČIĆA 9 (POLJANE) - (tablica 8)

11 ODGOJNO-OBRAZOVNIH SKUPINA, 22 ODGOJITELJICA, 4 STRUČNE SURADNICE i ZDRAVSTVENA VODITELJICA

(u tjednu raspoređene na sva tri objekta), Domar: ZLATKO HAVIDIĆ I BRANKO PODHRAŠKI (u mjesečnom

naizmjeničnom rasporedu)



Odgojiteljice


Redoviti, 10 - satni 19 Jadranka Juratovac Đurđica Kirin


Montessori 0 do 3, 10 - satni 17 Martina Deriš Martina Vlahović


Redoviti, 10 - satni 22 Jagušt Vlasta Vostrel –Prpić Iskra


Redoviti, 10 - satni 23 Antić Andrea Ljubica Keleuva


Redoviti, 10 - satni 24 Ankica Boltek Amalija Stipić


Redoviti, 10 – satni MP

25 MP

Vlasta Borošak Milena Šparavec



25 Danijela Blažanin Nives Vukadinović


Posebni program: Rano učenja engleskog jezika, 10 - satni

23 MP

Ljiljana Krulik Ružica Mataković



Andreja Becić Zrinka Zglavnik

Djeca u dobi od 3-do 4. godine života

Montessori program ; od 3.do 6. godine života, 10-satni

24

Pavica Krolo Henč Ivana Rukavina



Davorka Katalinić Horvat Nikolina Kotrman

U ostvarivanju odgojno-obrazovnog procesa, suradnji s roditeljima i lokalnom zajednicom, stručnom usavršavanju odgojitelja, te radu Stručno razvojnog centra i promicanju djelatnosti sudjeluju stručne suradnice. To su: Iva Đuran Sokač – stručna suradnica rehabilitatorica Minja Jeić – stručna suradnica psihologinja savjetnica Katica Kuljašević – stručna suradnica pedagoginja savjetnica Martina Smiljanić – stručna suradnica logopedinja savjetnica te Marija Pihač – zdravstvena voditeljica.

Stručne suradnice svoju djelatnost obavljaju kroz individualni i/ili timski rad (tablica 9). Vrijednost timskog rada sadržana je u višestrukim perspektivama i interdisciplinarnom pristupu planiranju i provedbi razvojnih strategija te razumijevanju i rješavanju problema koji se javljaju. Interdisciplinarnost obuhvaća sve aspekte i sudionike odgojno - obrazovnog rada, počevši od rada s:

djecom (razvojna praćenja, testiranja, izrada individualiziranih i individualnih programa za redovitu populaciju te djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i djecu s teškoćama u razvoju, terapije, izrada mišljenja i dr.),

roditeljima (vođenje sastanaka, različiti oblici suradnje, individualni razgovori, edukacija i savjetodavni rad),

odgojiteljima (individualna i grupna planiranja (izrada individualiziranih i individualnih programa za redovitu populaciju te djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i djecu s teškoćama u razvoju), prezentiranje vrtića i programa, evaluacija rada te pisanja planova i izvješća),

drugim sustručnjacima (priprema zajedničkih projekata, izrada mišljenja, individualizirani programi),

22

- između sebe (priprema zajedničkih projekata, akcijska istraživanja, individualizirani programi,

prezentiranje vrtića, promidžba struke i djelatnosti, evaluacija rada te pisanja planova i izvješća).

Oblici rada prema dinamici održavanja su:

sastanci tima (tijekom pedagoške godine jednom na tjedan) sadržajno usmjereni na refleksije dogovorenih akcija ili spontanih i neplaniranih događaja (npr. individualni rad s odgajateljima, individualna i grupna planiranja u posebnim programima, osvrti na održane roditeljske sastanke, stručne aktive i stručne grupe, kao i tekuća problematika) te na definiranje uloga u rješavanju problemskih zadaća u predstojećem razdoblju.

rad u paru (povremeni i/ili kontinuirani rad na zajedničkim projektima, rješavanje aktualne problematike koja involvira određene struke),

U pripremi i realizaciji različitih oblika skupnog usavršavanja za odgajatelje u ustanovi dječjeg vrtića

pojedine struke međusobno surađuju u većoj ili manjoj mjeri, ovisno od području/bitnoj zadaći na

kojoj se radi. U radu stručnog tima sudjeluje ravnatelj i zdravstveni voditelj.

POPIS RADNIKA U PEDAGOŠKOJ GODINI 2016/17.

R. BR. PREZIME I IME STRUČNA SPREMA

RADNO MJESTO STAŽ

1. ANTIĆ ANDREA VŠS ODGOJITELJ 29

2. BACH RUŽICA VŠS ODGOJITELJ 39

3. BAKLIŽA ANA-MARIJA VŠS ODGOJITELJ 15

4. BECIĆ ANDREJA VSS ODGOJITELJ 18

5. BEK IVANKA VŠS ODGOJITELJ 32

6. BLAŽANIN DANIJELA VŠS ODGOJITELJ 27

7. BLAŽEVIĆ BERNARDA NKV SPREMAČICA 22

8. BOJČIĆ LANA VŠS ODGOJITELJ 12

9. BOLTEK ANKICA VŠS ODGOJITELJ 32

10. BOROŠAK VLASTA VŠS ODGOJITELJ 34

11. BUDAK JASMINKA NKV SPREMAČICA 16

12. CRNKOVIĆ DAVORKA VSS RAVNATELJ 32

13. CVETKO BRANKA SSS SPREMAČICA 18

14. CVETKO TATJANA VŠS ODGOJITELJ 27

15. ČORDAŠ RANKA VŠS ODGOJITELJ 35

16. DEBELJAK MARIJA SSS SPREMAČICA 24

17. DERIŠ MARTINA VŠS ODGOJITELJ 7

18. DUBRAVČIĆ DUŠICA SSS ODGOJITELJ 42

19. DUREVIĆ MAJA SSS ADMIN.-RAČ.DJELATNIK 20

20. ĐURAN SOKAČ IVA VSS STR.SURADNIK-REHABILITATOR 10

21. FRANCETIĆ SANJA SSS ODGOJITELJ 35

22. GAČAR MARTINA VSS ODGOJITELJ 5

23. GOLIK HOMOLAK IVANA VŠS ODGOJITELJ 16

23

24. GRBAVAC ROSA SSS SPREMAČICA 14

25. HAVIDIĆ ZLATKO SSS DOMAR-LOŽAČ 25

26. HEDŽET DRAGICA NKV SPREMAČICA 9

27. HRSAN VANJA VŠS ODGOJITELJ 23

28. HRŽINA ARIANA VŠS ODGOJITELJ 27

29. IVANKOVIĆ BOJANA SSS ADMIN.-RAČ.DJELATNIK 10

30. IVANKOVIĆ IVA SSS MEDICINSKA SESTRA 38

31. JAGUŠT VLASTA SSS ODGOJITELJ 39

32. JANEŠ MARINA VŠS ODGOJITELJ 28

33. JEIĆ MINJA VSS STR.SURADNIK-PSIHOLOG 22

34. JURATOVAC JADRANKA SSS MEDICINSKA SESTRA 39

35. JURIĆ KARMEN VSS MONTESSORI DEFEKTOLOG 21

36. KANTOLIĆ ANTONIA VŠS ODGOJITELJ 19

37. KATALINIĆ HORVAT DAVORKA VŠS ODGOJITELJ 15

38. KEGLEVIĆ-STEVIĆ ZRINJKA VŠS ODGOJITELJ 30

39. KELEUVA LJUBICA VŠS ODGOJITELJ 33

40. KEŠKIĆ MARIJA SSS PRALJA 22

41. KIRIN ĐURĐICA SSS ODGOJITELJ 34

42. KNEŽEVIĆ GORDANA NKV SPREMAČICA 31

43. KOSTIĆ SABINA VŠS ODGOJITELJ 18

44. KOTRMAN NIKOLINA VŠS ODGOJITELJ 21

45. KOVAČIĆ MILENA VŠS ODGOJITELJ 33

46. KROLO HENČ PAVICA VŠS ODGOJITELJ 29

47. KRULIK LJILJANA VŠS ODGOJITELJ 33

48. KUĆAN ZDENKA SSS ODGOJITELJ 43

49. KULJAŠEVIĆ KATICA VSS STR.SURADNIK-PEDAGOG 33

50. MALINIĆ MARTINA VŠS TAJNIK 5

51. MARIĆ JELA SSS SPREMAČICA 26

52. MATAKOVIĆ RUŽICA VŠS ODGOJITELJ 25

53. MATEŠA RUŽICA SSS ODGOJITELJ 41

54. MIKULČIĆ SNJEŽANA NKV SPREMAČICA 25

55. MJEDA ANA VŠS ODGOJITELJ 14

56. MURATOVIĆ ANA SSS SPREMAČICA 17

57. NAGLIĆ SANJA VŠS ODGOJITELJ 28

58. NOVAK TOMICA SSS GLAVNI KUHAR 20

59. PARAKER ANA VŠS ODGOJITELJ 19

60. PAVKOVIĆ ŽELJKA NKV POMOĆNA KUH.-SERVIRKA 18

61. PEČEK SUZICA VŠS ODGOJITELJ 32

62. PEŠIĆ MILAN SSS EKONOM-VOZAČ 15

63. PETRETIĆ DRAGA NKV POMOĆNA KUH.-SERVIRKA 38

64. PETRONIJEVIĆ ĐURĐICA SSS ODGOJITELJ 36

24

65. PIHAČ MARIJA VŠS ZDRAVSTVENI VODITELJ 37

66. PILJEK LJILJANA SSS ODGOJITELJ 36

67. PLICKA IRENA VSS MONTESSORI ODGOJITELJ 21

68. PODHRAŠKI BRANKO SSS DOMAR-LOŽAČ 31

69. POKAS MIRJANA NKV POMOĆNA KUH.-SERVIRKA 26

70. PUCEVIĆ ANDREA SSS ADMIN.-RAČ.DJELATNIK 4

71. RAUCH IRENA VŠS ODGOJITELJ 20

72. ROGIĆ MIRJANA VŠS ODGOJITELJ 26

73. RUKAVINA IVANA VŠS ODGOJITELJ 5

74. RUKAVINA-VUKELIĆ NEVENKA VŠS ODGOJITELJ 35

75. SALETOVIĆ TAHIRA VŠS ODGOJITELJ 19

76. SMILJANIĆ MARTINA VSS STR.SURADNIK-LOGOPED 18

77. STIPIĆ AMALIJA VŠS ODGOJITELJ 34

78. ŠAJINOVIĆ ANA VŠS ODG.-VJEROUČITELJ 41

79. ŠČUKANEC SANDRA VŠS ODGOJITELJ 17

80. ŠKEGRO MIRJANA VŠS ODGOJITELJ 41

81. ŠPARAVEC MILENA SSS ODGOJITELJ 33

82. ŠTEFANČIĆ NEVENKA VŠS ODGOJITELJ 44

83. ŠTEFANČIĆ VESNA VŠS VODITELJ RAČUNOVODSTVA 35

84. ŠTRUKELJ VESNA SSS SPREMAČICA 26

85. TAČKOVIĆ JASMINA SSS SPREMAČICA 7

86. TKALČIĆ VESNA VŠS ODGOJITELJ 22

87. TOPIĆ SUZANA VŠS ODGOJITELJ 22

88. VANJEK MIRA SSS PRALJA 36

89. VAREŠKIĆ LUCIJA SSS SPREMAČICA 21

90. VDOVIĆ LJUBICA VŠS ODGOJITELJ 35

91. VERIĆ MARIJA SSS POMOĆNA KUH.-SERVIRKA 42

92. VLAHOVIĆ MARTINA VŠS ODGOJITELJ 16

93. VOSTREL PRPIĆ ISKRA VŠS ODGOJITELJ 18

94. VUKADINOVIĆ NIVES VŠS ODGOJITELJ 32

95. ZEC SNJEŽANA VŠS ODGOJITELJ 21

96. ZGLAVNIK ZRINKA VŠS ODGOJITELJ 16

97. ZGREBEC BLANKA SSS MEDICINSKA SESTRA 29

98. ZORIĆ IKA SSS KUHARICA 35

99. ŽALAC MARIJANA SSS KUHARICA 21

25

POPIS PRIPRAVNIKA

NA STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU ZA RAD BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA

U PEDAGOŠKOJ GODINI 2016/17.

R. BR. PREZIME I IME STRUČNA SPREMA

RADNO MJESTO

1. BUDIMIR KATARINA VSS TAJNIK

2. DIVLJAKOVIĆ MAJA VŠS ODGOJITELJ

3. KRULIK IGOR VŠS ODGOJITELJ

4. RAKIĆ ZRINKA VŠS ODGOJITELJ

5. ŠEBALJ KOSORIĆ IVANA VŠS ODGOJITELJ

6. VRKLJAN ANA VSS PEDAGOG

26

2. MATERIJALNI UVJETI

27

2.1. FIZIČKO I MATERIJALNO OKRUŽENJE

Fizičko okruženje je osnovni izvor spoznaje za djecu koji ona, kao aktivni istraživači i protagonisti svojega učenja i razvoja, koriste i u njemu žive. U programu je osigurana raznovrsnost, raznolikost i stalna dostupnost materijala. S obzirom na potrebe djece različitih dobi, materijali su prilagođeni tim zahtjevima. Osnovni materijali (razvojno primjerena didaktička sredstva i pomagala: standardna oblikovana sredstva i igračke za simboličke igre, ranu pismenost, istraživanje i izražavanje, nestrukturirani, prirodni i namjenski izrađeni materijali) dopunjuju se specifičnim. Oprema koja se koristi u programima standardno je visoke kvalitete, što znači da u svim svojim atributima odgovara potrebama djece (funkcionalnost, multidimenzionalnost - kombinatorika, ergonomski dizajn), ali i brine o sigurnosti djece (netoksična, nije zapaljiva, neopasna), estetski je izvedena i privlačna i prilagođena dječjoj manipulaciji (lagana, lako prenosiva, trajna i solidna). U odgojno obrazovnom radu koriste se i nestrukturirani materijali koji imaju višestruk potencijal za učenje i razvoj djeteta. Djeca iz Redovitog i Posebnih programa žive i uče u prostorima sobe dnevnog boravka i zajedničkih prostora.

Šetalište Jurija Gagarina 10 Djeca iz svih deset odgojno obrazovnih skupina koriste prostore dnevnih boravaka optimalne veličine, 60 četvornih metara uz pripadajuće predprostore u kojima se nalaze dodani sadržaji i oprema za simboličke igre i/ili centre aktivnosti djece. Po dvije susjedne sobe spojene su natkrivenom terasom veličine 40 četvornih metara. Uza svaki dnevni boravak nalazi se sanitarni čvor i hodnik s garderobom. Djeca koriste zajedničke prostore ispred dvorane, veličine 100 četvornih metara, kao i zajedničke prostore galerije na katu (sadržaji vezani uz simboličke igre i zajedničke aktivnosti i sadržaje za djecu četiriju odgojnih skupina) veličine 100 četvornih metara. Prostor dječjeg vrtića sadržava sportsku dvoranu optimalne veličine opremljene potrebnim rekvizitima, spravama i poticajima, spremišta i vanjske prostore za kretanje, aktivnosti kineziološke i sportske naravi i igre. Djeca koriste vanjski prostor i sadržaje na igralište optimalne površine, prometnom poligonu i travnjaku sa sjeverne strane vrtića.

Prisavlje 4 Od ukupno devet odgojno obrazovnih skupina, njih osam koristi prostore dnevnih boravaka optimalne veličine, 60 četvornih metara, uz pripadajući predprostor. Ove sobe dnevnog boravka imaju izlaz na vlastitu, djelomično natkrivenu terasu veličine 50 četvornih metara. Uza svaki dnevni boravak su sanitarni čvor i hodnik s garderobom. Jedna odgojno obrazovna skupina je u minimalnom prostoru 48 četvornih metara, bez predprostora. Ima izlaz na zimski vrt koji djeca koriste kao izvor spoznaje i prostor za istraživanje i igru. Jednako tako koristi i namjenski opremljen manji prostor opremljen kao kutić za simboličke igre.

Prostor dječjeg vrtića sadržava sportsku dvoranu optimalne veličine opremljene potrebnim rekvizitima, spravama i poticajima, spremišta i vanjske prostore za kretanje, aktivnosti kineziološke i sportske naravi i igre. Djeca koriste vanjski prostor i sadržaje na igralištu optimalne površine, prometnom poligonu i povrtnjaku s istočne strane vrtića.

Fausta Vrančića 9 U područnom objektu jedanaest je odgojnih skupina. Šest je odgojnih skupina u optimalnim prostorima (jasličke odgojno obrazovne skupine u prostorima 60 četvornih metara, vrtićne odgojno obrazovne skupine u dvojnim prostorima od 70 četvornih metara). Pet odgojno obrazovnih skupina koristi prostor dnevnog boravka minimalne veličine, 48 četvornih metara.

28

Svaka odgojno obrazovna skupina posjeduje vlastiti sanitarni čvor i dijeli hodnik s garderobom, kao i zajednički prostor predvorja i galerije na katu (sadržaji vezani uz simboličke igre i istraživačke aktivnosti - kabineti). Prostor dječjeg vrtića sadržava sportsku dvoranu optimalne veličine opremljene potrebnim rekvizitima, spravama i poticajima, spremišta i vanjske prostore za kretanje, aktivnosti kineziološke i sportske naravi i igre. Djeca koriste vanjski prostor i sadržaje na igralište optimalne površine.

Ulaz u zajednički prostor u sva tri objekta osiguran je prema važećim sigurnosnim propisima (šifrirano elektronsko otvaranje vrata), vanjske površine igrališta, travnjaka i terasa osigurane su ogradama postavljenima prema važećim standardima zaštite. Materijalni uvjeti Posebnih programa navedeni su u programima Montessori (0 do tri godine, tri do polaska u osnovnu školu) te programima Ranog učenja engleskog jezika i sportskog programa (vidi u poglavlju 4 – odgojno obrazovni rad).

2.2. UNAPRJEĐIVANJE MATERIJALNIH UVJETA

Cjeloviti primarni program u pedagoškoj godini 2016./2017. financiran će biti prema dogovorenim

Kriterijima, te će se iz gradskog proračuna podmirivati:

plaće radnika prema Kolektivnom ugovoru

prehrana djece

materijalni troškovi

troškovi grijanja i električne energije

male investicije-održavanje

investicije

Financiranje posebnih programa:

• Rano učenje engleskog jezika (Financira se kao cjeloviti primarni program, Ostali

troškovi iz gradskog proračuna)

• Montessori program - inkluzija djece s teškoćama u razvoju (Financira se kao cjeloviti

primarni program, Ostali troškovi iz gradskog proračuna)

• Sportski program (Financira se kao cjeloviti primarni program, Ostali troškovi iz

gradskog proračuna)

Tijekom godine u skladu s Planom nabave za didaktiku, potrošni materijal i opremu radit će se

nabava i nadopuna , koja se radi u suradnji s odgajateljima i stručnim timom, a sukladno financijskim

mogućnostima. Zbog povećanja broja upisane djece trebati će nabava namještaja za sobe dnevnih

boravaka djece kao nadopuna postojećem i nabava didaktičkog materijala i poticaja.

Investicije:

što gdje

Izmjena i popravak drvene stolarije objekt Vrbik, objekt Cvjetno

Sanacija glavne kuhinje objekt Vrbik

Ličenje zidova hodnika i soba dnevnih boravaka

Objekt Poljane

29

2.3. SIGURNOST – PREVENTIVNI PROGRAMI

Vrtić koristi sigurnosno-zaštitne i preventivne programe: Program prevencije ovisnosti i rizičnih

ponašanja djece i Program mjera povećanja sigurnosti i zaštite djece, koji sadrži podsjetnike i

protokole postupanja (vidi tekst programa):

Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kod preuzimanja i predaje djeteta roditelju,

Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kada roditelj ne dođe po dijete nakon dežurstva,

Podsjetnik o postupanju kod dolaska roditelja u alkoholiziranom ili nekom drugom neprimjerenom psihofizičkom stanju,

Podsjetnik o postupanju u slučaju sukoba s roditeljem/roditeljima, agresivnosti roditelja ili prijetnje oružjem te međusobnog sukoba roditelja,

Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kada dijete pobjegne iz vrtića,

Podsjetnik na postupke i metode djelovanja pri korištenju igrališta,

Podsjetnik na postupke i metode pružanja prve pomoći,

Podsjetnik na postupke i metode djelovanja na sigurnost djece u sobi dnevnog boravka

Podsjetnik na postupke u slučaju ugrožavanja sigurnosti i zdravlja djece od strane djelatnika dječjeg vrtića

Podsjetnik na postupke i metode nadzora kretanja osoba u objektu,

te dva Protokola Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti:

Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima i

Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji.

PRIMARNI PREVENTIVNI PROGRAMI U NAŠEM VRTIĆU (koji uključuju i suzbijanje korupcije)

Primarni preventivni programi u DV Vrbik su programi koje smo osmislili i integrirali u odgojnu

praksu, a usmjereni su na ZAŠTITU djeteta od nepovoljnih utjecaja suvremenog svijeta i života,

PREVENIRANJE rizičnih ponašanja djeteta te PROMIŠLJANJE o razvojno primjerenom kontekstu koji

osigurava djetetova prava i razvija njegovu odgovornost. To su programi sustavnog i aktivnog učenja

i vježbanja životnih vještina koji vode zdravom načinu života, etički i ekološki prihvatljivom načinu

ponašanja i življenja u zajednici. Ovi programi nastali su tijekom niza godina i njihova vrijednost već

je evaluirana u odgojnoj praksi. Osmišljeni su na način da se željeni cilj i postavljene zadaće ostvaruju

kroz djeci primjerene aktivnosti igre i učenja te praktičan rad s posebnim naglaskom na komunikaciju

i interakciju s drugom djecom i odraslima koji brinu o njemu. U skladu s potrebama programi se

integriraju cjelovito ili se pojedine teme ostvaruju kao sklopovi aktivnosti. Vremenom programi se

nadograđuju, spontano mijenjaju i prilagođavaju aktualnom trenutku. Oni su usmjereni i na roditelje

u smislu edukacije i predusretanja neprilagođenih i rizičnih ponašanja njihove djece, te zajedničkog

rješavanja aktualnih problema u razvoju i odgoju.

Svaki od programa uvijek uključuje :

IDENTIFIKACIJU potencijalnih, razvojnih i trajnih djetetovih potreba kao osnove za implementaciju

programa

STVARANJE RAZVOJNO - PRIMJERENOG KONTEKSTA za djetetovo učenje i prakticiranje životno važnih

vještina /okruženje, ozračje, aktivnosti i odnosi/

INFORMATIVNO-SAVJETODAVNI RAZGOVOR S RODITELJIMA - bilo kroz aktivno uključivanju u

realizaciju programa, bilo na individualnoj, grupnoj ili plenarnoj razini

30

EVALUACIJU - INDIKATORI POSTIGNUĆA - bilo kvalitativni ili kvantitativni /putem skala procjene,

upitnika, psiho-dijagnostičkog instrumentarija, ispitivanja stavova..

POTICANJE RAZVOJA MORALNIH OSOBINA LIČNOSTI

KOD DJECE

implementacija moralnog odgoja u cjeloviti program vrtića

razvijanje moralne svijesti kao rezultat procesa socijalizacije

razvijanje intelektualne svijesti – koja podrazumijeva poznavanje moralnih principa prema kojima treba postupati, na osnovu kojih se vrednuju postupci, te sposobnost njihove primjene

razvijanje osjećaja zadovoljstva/nezadovoljstva koja se odnosi na slučajeve ocijenjene kao moralne/nemoralne (emocionalna svijest)

razvijanje spremnosti da se donesu odluke u skladu s moralnim normama i da se dosljedno provedu (konativna ili voljna svijest)

poticanje kompetentnosti djeteta

poticanje djece da iz heteronomne moralnosti (što znači da ima neograničeno povjerenje da je moralno ono što odrasli zahtijevaju da se uradi) prijeđe u autonomnu moralnost (odlikuje dječje shvaćanje da može mijenjati pravila, da ona ne moraju biti neizostavno valjana i da je njihov sadržaj stvar dogovora)

poticanje suradnje, dogovora i kompromisa kao moralnu svijest koja podrazumijeva pridržavanje određenih pravila

poticanje procesa socijalizacije

poticanje djece da se u opredjeljivanju i postupcima vodi pravdom i pravednošću, da vodi računa o drugima, razvija prosocijalne vještine, težnju za napretkom i humanošću

razvijanje sigurnosti, samopouzdanja, komunikacijskih vještina i interpersonalnih odnosa

razvijanje samokontrole i samodiscipline

stvaranje uvjeta za zadovoljavanje općih i posebnih potreba djeteta

poticanje ostvarivanja prava djeteta

KOD ODGOJITELJA

kod zapošljavanja – koristiti objektivna mjerila radi utvrđivanja stručne spreme, znanja, vještina, posebnih sposobnosti, te moralnosti

sustavno provođenje permanentnog stručnog usavršavanja

poticanje napredovanja u struci

poštivanje etičkog kodeksa struke u skladu sa zakonskim propisima i Konvencijom o pravima djeteta

provođenje procjene i samoprocjene vlastitog rada

KOD RODITELJA

edukativni i savjetodavni rad s roditeljima

pomoć u izboru programa za dijete

dopuna obiteljskog odgoja i obrazovanja

uključivanje roditelja u realizaciju pojedinih dijelova programskih sadržaja

zajedničko planiranje, procjena i valorizacija cjelovitog odgojno-obrazovnog procesa

radionice i roditeljski sastanci za roditelje

kutići za roditelje

transparentnost cjelovitog programa za dijete

31

Programe koje imamo su:

PROGRAM PREVENCIJE OVISNOSTI I RIZIČNIH PONAŠANJA DJECE

Usmjeren je na prevenciju rizičnih ponašanja djece koja vode različitim oblicima ovisnosti.

Sastavljen je od niza komunikacijskih radionica koje pomažu djeci da osvijeste vlastite unutarnje

snage za stalno napredovanje i jačanje, da uoče prednost življenja u obitelji i značaj prijateljstva, da

spoznaju različitost kao poželjne i nepoželjne osobine, da prepoznaju dobro i zlo u sebi i drugima i

nauče pobijediti svoje loše strane, da uoče opasnost u svojoj neposrednoj okolini i nauče kako je

izbjeći, da se osnaže za suočavanje s problemima i nauče kako ih rješavati.

PROGRAM MJERA POVEĆANJA SIGURNOSTI I ZAŠTITE DJECE

Potaknuti obilježjima suvremenog društva i općeg društvenog okruženja / česti obiteljski problemi,

nekontrolirani i štetni utjecaji medija i ulice, rizično ponašanje djece/ preko specifičnih uvjeta i

problema u vrtiću / ozljeđivanja djece, devastacije okoliša, skučenost prostora , neprimjerenost

normativa…/preko razvojnih osobitosti djeteta /aktivno, radoznalo, neiskusno/ i individualnih

specifičnosti djeteta/ razvojni, odgojni problemi i djeca s PP /izradili smo naš model sigurnost i zaštite

djece, uvijek imajući na umu da je SIGURNOST BAZIČNA POTREBA I PRAVO DJETETA, te da je

prevencija najbolji način predusretanja problema. Tako Program mjera povećanja sigurnosti u DV

“Vrbik“ sadrži:

- Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kod preuzimanja i predaje djeteta roditelju

- Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kada roditelj ne dođe po dijete nakon dežurstva

- Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kada dijete pobjegne iz vrtića

- Podsjetnik na postupke i metode djelovanja pri korištenju igrališta

- Podsjetnik na postupke i metode pružanja prve pomoći

- Podsjetnik na postupke i metode djelovanja na sigurnost djece u sobi dnevnog boravka

- Podsjetnik za postupke i mjere nadzora kretanja osoba u objektu

Te dva Protokola Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti:

- Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima

- Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

32

3.NJEGA DJECE I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

3.1. AKTIVNOSTI VEZANE ZA OČUVANJE ZDRAVLJA DJECE 3.2. PREVENTIVNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA 3.3. ZDRAVSTVENI ODGOJ 3.4. PREHRANA 3.5. SANITARNO HIGIJENSKI UVJETI

33

Godišnji plan i program dječjeg vrtića na području njege i brige za zdravlje djece , kao i brige za

tjelesni rast i razvoj provodit će se kroz održanje postignutog standarda i povećanje kvalitete svih

sudionika procesa. Plan provedbe vezan uz njegu, tjelesni rast i razvoj baziran je na:

zdravstvenoj zaštiti djeteta i sigurnosti ,

prehrani djeteta ,

higijensko-tehničkim uvjetima,

provođenju zdravstvenog odgoja te

implementaciji novih spoznaja o zaštiti zdravlja u dječjem vrtiću.

Zdravstveni odgoj se treba zasnivati na naučnim spoznajama i najnovijim dostignućima medicine. To

je ujedno i poticaj na individualno usavršavanje koje je neophodno u današnjem vremenu u kojem

živimo, a nameću nam nove pojave bolesti, povećan broj djece s različitim kroničnim oboljenjima i

zdravstvenim potrebama koja borave veći dio dana u vrtiću.

ZDRAVLJE je neizmjerno bogatstvo čije je vrijednosti potrebno osvještavati od najranije dobi.

3.1. AKTIVNOSTI VEZANE ZA OČUVANJE ZDRAVLJA DJECE

Obrada i analiza intervjua novoprimljene djece radi prikupljanja informacija o zdravstvenom statusu djece:

Inicijalni razgovori s roditeljima mlađe jasličke dobi i djece sa zdravstvenim potrebama,

Popunjavanje individualnih zdravstvenih kartona,

Vođenje medicinske dokumentacije za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama (otvaranje dosjea i praćenje),

Uvid u zdravstvene svjedodžbe-uočavanje odstupanja u razvoju, medicinska dokumentacija,

Kontrola procijepljenosti novoupisane djece i praćenje prema kalendaru cijepljenja,

Suradnja s nadležnim pedijatrima djece.

Identifikacija djece s posebnim potrebama:

Utvrditi broj djece, klasificirati potrebe i tretmane u odnosu na njih

Suradnja s roditeljima i su-stručnjacima u tretmanu djeteta s posebnim potrebama

Izmjena relevantnih informacija o djetetu s odgajateljima i adekvatnim postupcima vezano uz kronične bolesti , određene specifične potrebe djeteta i tretmane u odnosu na njih

Individualni razgovori s roditeljima djece s posebnim potrebama (febrilne konvulzije, EPI, astme, afektivne krize, srčana oboljenja, metaboličke bolesti – prehrana bez glutena, alergije i nutritivne alergije i sl.)

izraditi individualni plan i postupke kod iznenadnih stanja

organizirati edukaciju

3.2. PREVENTIVNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Standard Strategija Nositelji Dinamika

Zdravstveni status djeteta

Liječnička svjedodžba Zdravstveni karton

zdravstv, voditelj, odgajatelji – suradnja

kod polaska djeteta u vrtić ili nakon duljeg izostanka (60) dana

identifikacija djece s PP liječn. nalazi

zdravstv.vodit. ravnatelj stručni tim,

polazak u vrtić i PP, tijekom godine

34

Zdravstvene potrebe djece

Njega djece Izrada ind. postupaka, informiranje i upućivanje o tretmanu, Dosje-praćenje

zdravstv, voditelj, -odgajatelji tim kuhinja/ prehrana

pred polazak u vrtić, kontinuirano

Kalendar cijepljenja

Praćenje procijepljenosti (individualni karton)

zdravstv. voditelj odgajatelji- suradnja

polazak u vrtić, svi- tijekom ped. godine, pred odlazak u Grad mladih

Akutne i kronične bolesti Pružanje pomoći djeci u situacijama povreda i bolesti

Praćenje i djelovanje- prema uputama, evidencija /postupci snižavanje temperature u vrtiću Mjerenje tjelesne temperature i kontrola općeg stanja, Apliciranje dopuštene terapije Saniranje povreda i pružanje prve pomoći Prijevoz djeteta u zdravstvenu ustanovu uz pratnju

zdravstv. voditelj med. sestre - odgajatelji osposobljeni za pružanje prve pomoći voditelj objekta, odgajatelji roditelji, liječnici

kontinuirano prema potrebama i akutnim zbivanjima

Epidemiolog

Zaštita zdravlja djece u vrtiću Preventivne mjere sprečavanja i širenja zaraznih bolesti

zdravstv.vod. odgajatelji roditelji, epidemiolog

prema potrebi i procjeni zdravstv. struke

Skrb o dnevnom ritmu: - uvažiti individualne potrebe djece, osobito mlađe jasličke dobi u ritmu zadovoljavanja osnovnih

fizioloških potreba (hrana, uzimanje tekućine, odmor), privikavanje na spavanje/jaslice – nespavanje/ vrtić,

- uskladiti rad kuhinje prema novoj organizaciji / potrebama djece u jaslicama, - uskladiti rad tehničkog osoblja u odgojno obrazovnom procesu s ciljem zadovoljavanja

individualnih potreba djece, - uskladiti ritam dnevnih aktivnosti bez spavanja u starijim odgojnim grupama.

Boravak na zraku (boravak na otvorenom) Posebnu brigu treba posvetiti odgovarajućim zdravstvenim postupcima u procesu organizacije boravka na zraku kako bi se spriječila ugroženost zdravlja djece. - Pratiti klimatske uvjete vodeći brigu o adekvatnoj odjeći djece-slojevito oblačenje, - Preveniranje pothlađivanja i prehlada, osobito u jesen, - Osvješćivati potrebu kod djeteta za brigu o vlastitom zdravlju, - Poučavanje djeteta o samozaštiti-prevencija povreda na igralištu, uboda insekata alergija, - (trava, pelud…), korištenje prirodnih faktora (sunce), uz mjere opreza i zaštite od sunca, - Organizirati jednodnevne odlaske u prirodu i izlete, uz provjeru sigurnosti lokaliteta i

zdravstvenih uvjeta, - Sudjelovati u pripremi djece za boravak u Gradu mladih.

35

3.3. ZDRAVSTVENI ODGOJ Dnevni ritam i potrebe djece

Osigurati pravilan raspored dnevnih aktivnosti prehrane i odmora

ravnateljica, zdravstvena voditeljica, pedagoginja, psihologinja

Mikroklimatski uvjeti u sobi db, sanitarije

Temperatura, prozračivanje Adekvatna odjeća, postupci njege u sanitarijama, igračke, Kulturno –hig. navike, čistoća, održavanje, dezinfekcija

Zdravstvena voditeljica, ravnateljica, odgajatelji, spremačice

Boravak na zraku

dječja igrališta- zdravstveno – sigurnosni uvjeti Korištenje prirodnih faktora

Zdravstvena voditeljica, odgajatelji, spremačice Pedagoginja, voditelj objekta, domari

Tjelesno – zdravstveni, Rekreativni , Športski programi

Tjelesne aktivnosti i svakodnevno provođenje tijekom boravka u vrtiću

Zdravstvena voditeljica, odgajatelji, pedagoginja, treneri

* Organizacija izleta, rekreativnog programa Boravak u prirodi-Grad mladih, Zimovanje

Zdravstvena voditeljica, ravnateljica, odgajatelji, pedagoginja, roditelji

Odgojno-zdravstveni programi:

Suradnja s vanjskim suradnicima koji nude organizirane oblike odgojno - zdravstvenih programa, Suradnja s odgajateljima grupa u sportskom programu: Škola koturanja i tenisa/klizanja, Zimovanje, Djeca u prirodi /Grad mladih.

3.4. PREHRANA

Planiranje jelovnika: - izrada jelovnika prema propisanom prehrambenom standardu i normativima, - voditi računa o energetskoj vrijednosti namirnica, zastupljenosti hranjivih sastojaka i - njihovom međusobnom odnosu, raznovrsnosti i vizualnoj privlačnosti jela. - prilagođavanje prehrane najmlađe jasličke djece u razdoblju prilagodbe (posebno

planiranje prehrane – zdravstvene potrebe, planiranje tjednih jelovnika (tim: glavni kuhar, zdravstvena voditeljica, ekonom) iz programa standarda prehrane i vrtićke kuharice

- poticati odgojni utjecaj roditelja i odgajatelja na razvoj pravilne prehrane djece kod djeteta: poticati djecu na prihvaćanje novih namirnica, usvajati navike i razvijati sklonost prema Zdravoj hrani.

Antropometrijska mjerenja – u suradnji s odgajateljima (od listopada do travnja), Analize i upute o adekvatnim postupcima u odnosu na stanje uhranjenosti djece. Rad s odgajateljima, roditeljima (upute, tretmani potreba), Poticati odgojni utjecaj odgajatelja na razvoju i usvajanju osnovne zdravstvene kulture kod

36

djeteta/ razvijanje kulturno higijenskih navika kod djece.

Prikaz - prehrana djece

Prehrana

Planiranje prehrane po prehrambenim standardima i normativima Izrada jelovnika Raspored dnevnih obroka prema potrebama dobne skupine

zdravstv, voditelj tim za prehranu/ gl. kuhar, ekonom odgajatelji, roditelji

tjedno kontinuirano

*

Nutritivne alergije, metaboličke bolesti / celijakija / jelovnik p. p

zdrav. voditelj. roditelji, liječnici kuhinja, odgajatelji

prema potrebi oboljelog djeteta i med. dokumentacije

Haccap mjere

Praćenja zdravstveno –hig. mjera sigurnosti u kuhinjskom traktu Kontrola stanja

zdravstv, voditelj, ravnatelj kuhinja, ekonom, domar

kontinuirano

Zdravstvena poduka za kuhinju – praćenje mjera tzv. HACCAP sustava uvedenih u kuhinjski trakt

(kuhinju i skladišta) - tim za praćenje

- valorizacija i kontrola - zdravstvena poduka za tehničko osoblje/ higijenski standard

Suradnja u cilju ostvarivanja programa unapređivanja kvalitete življenja djece u dječjem vrtiću.

Praćenje psihofizičkog razvoja

- stalni nadzor zdravlja djece s ciljem otkrivanja oboljenja i prevencije – intenzivirati suradnju s

nadležnim pedijatrima, - trijaža djece sa simptomima zaraznih bolesti, izolacija, - poduzimanje mjera za sprječavanje širenja zaraznih bolesti / epidemiolog - zbrinjavanje i evidencija povreda djece / rad s odgajateljima,, - nabava priručne ljekarne za pružanje prve medicinske pomoći (organizirati brigu nad priručnim

apotekama u objektu), - praćenje procijepljenosti djece po kalendaru cijepljenja, - suradnja s epidemiologom i pedijatrima DZ CENTAR, - praćenje pobola djece i procjenjivanje vrijednosti provedenih preventivnih mjera - suradnja s vanjskim sustručnjacima u organiziranju zdravstvenih pregleda: dječji stomatolozi - rad s roditeljima i rad na zdravstvenoj poduci, - razgovori s roditeljima uz savjetodavni rad ( zdravlje, bolest, prehrana), - izrada i izlaganje zdravstvenih tema za roditelje (roditeljski sastanci, pisani materijali - osobito na

temu prevencije debljine djece predškolske dobi te djece koja imaju odstupanja (preuhranjenost - pretilost)

- prevencija karijesa kod djece (pravilnom prehranom, pravovremenim odvikavanjem od duda, bočica, usvajanjem higijenskih navika )

37

PRAĆENJE RASTA I RAZVOJA DJECE Rast i razvoj djeteta

Antropometrijska mjerenja Stomatolog / od 4 – 7 god Vid – starija grupa

zdravstv, voditelj. odgajatelji –,pedagog, zdravstveni djelatnici

Kontinuirano (mjerenja) Prema planu i programu 9-12 mj. 3-5 mj.

* Metaboličke bolesti roditelji pedijatri, liječnici

Prema potrebi

Zdravstvene potrebe

Praćenje zdravstvenog stanja djece kronične bolesti, učestalost akutnih bolesti Odstupanja u tjelesnom razvoju-savjetodavni rad

Zdravstv. voditelj, psiholog, tim, odgajatelji roditelji

Kontinuirano

Zdravstveni odgoj

Programi sigurnosti kao i zdravstveno preventivni programi važan su dio odgojno obrazovnog rada . Učenje kako skrbiti o sebi i okolini dio su odgovornog odrastanja, iskustvenog učenja , uvažavanja osobnih i tuđih potreba na prihvatljiv način.

- zdravstvena poduka za odgajatelje (zdravstvene radionice, stručne grupe) - tema : Zarazne bolesti – epidemiologija ( simptomatologija, postupci zbrinjavanja djeteta, prevencija) dr. Hrvoje Vranješ – izlaganje i prezentacija - prehrana najmlađih (ritam hranjenja, priprema hrane, pravilan raspored obroka i - međuobroka,) -jaslice - PRVA POMOĆ « (postupci pružanja hitne medicinske pomoći – kod napadaja astme (rizici ,

zbrinjavanje i prevencija….) – zdravstvena radionica - Vježbe ( uz demonstraciju primjene postupaka u situacijama ): pružanje prve pomoći - Ormarići prve pomoći – praćenje i nadopuna / osobe za pružanje p.p – suradnja

Briga za zdravlje

djece

Unapređivanje kvalitete življenja djece u vrtiću Promocija vrijednosti zdravlja Preventivne mjere i postupci Kulturno – higijenske navike

Zdravstv. voditelj odgajatelji,

zdravstveni djelatnici

prema planu i programu,

tijekom godine

roditeljski sastanci

Zdravstvena zaštita Respirat, infekcije - jaslice Prehrana i zdravlje - vrtić Djeca u prirodi / predškolska grupa

zdravs.vodit. odgajatelji prema terminima 3x

9.mj 10 mj.

zdravstveni kutić

Aktualni sadržaji –područje zdravlja - zdrav stil života , prehrana

zdrav.vod.,odgajatelji voditelj objekta

mjesečno

stručna grupa Epidemiologija i zarazne bolesti Prevencija iznenadnih hitnih stanja u vrtiću

Dr. Vranješ zdravs.vodit,odgajatelji

listopad Prema planu -3..mj

Briga za zdravlje odraslih

1. Organizacija sistematskih pregleda u suradnji s timom ambulante

medicine rada (D.Z. Trnje) – prema pravilniku o procijeni opasnosti 2. Poticanje na svijest o vrijednosti zdravlja te redovitost zdravstvenih kontrola

(mamografija)

38

3.5. SANITARNO HIGIJENSKI UVJETI

Plan sanitarno-higijenskog održavanja vrtića

- Unapređivati zdravstveno higijenske uvjete u vrtiću primjenom novih eko – sredstava za

čišćenje i dezinfekciju uz PLAN I PROGRAM ODRŽAVANJA HIGIJENE U VRTIĆU, - Mjere DDD – Dezinfekcije ,Dezinsekcije i Deratizacija po potrebi, - Kontrola mikrobiološke i energetske ispravnosti hrane, - Nadziranje sanitarno-higijenskih uvjeta i održavanja svih prostora u kojima borave djeca, - SDB– promjena vreća i ormara za posteljinu , - Voda - osigurati i poticati na uzimanje tekućine, - Sanitarno zdravstveni pregled odraslih – kontinuirano / epidemiološki nadzor, - Tečaj zdravstvenog odgoja tzv. Higijenskog minimuma (djelatnici u procesu sa živežnim

namirnicama ) ZZJZ. Stručno usavršavanje prema programu nadležnih ministarstva iz područja zdravstva i prosvjete. Teme su:

1. Promocija zdravlja - nastavni zavod ZZZJ i zdravstveno veleučilište 2. Zarazne bolesti i prevencija 3. Zdravlje djece - pedijatrija / PEDIJATRIJSKA ŠKOLA / 4 mj. 4. Higijenski standard za dječje vrtiće

Organizirani stručni seminari i aktivi za zdravstvene voditelje (Zdravstveno veleučilište i HKMS/ prema katalogu). Vođenje propisane medicinske dokumentacije. Naziv dokumenta Nositelji i sudionici Vrijeme provedbe Potvrda o obavljenom sistematskom pregledu djeteta liječnik, roditelji, ST, ZV dostavlja roditelj pri obavljanju intervjua Potvrda o obavljenom zdravstvenom pregledu djeteta kod izostanka zbog bolesti liječnik, roditelj, odgajatelji, ZV po povratku u vrtić

Aktivnosti/indikatori Vrijeme/rokovi

Zdravstveni karton djeteta u dječjem vrtiću ZV po upisu djeteta u vrtić

Evidencija o zdravstvenom odgoju ZV po provedbi

Evidencija o higijensko-epidemiološkom razvoju ZV

po provedbi

Evidencija o sanitarnom nadzoru ZV po provedbi

Evidencija epidemioloških indikacija ZV po provedbi

Evidencija ozljeda ZV, odgajatelj po provedbi

Evidencija antropometrijskim mjerenja ZV 1 x godišnje

Suradnja: Dom zdravlja „Centar“ (Ambulante pedijatrije, epidemiologija, stomatologija, medicine rada), Stomatološka poliklinika Zagreb (Perkovčeva), Ljekarna, Dječja klinika „Zagreb“ – Klaićeva, ZZJZ / tim za HACCAP mjere / DDD mjere, Sanitarna inspekcija, MZOS i MZ, Zdravstveno veleučilište /provođenje vježbi tjedan u 12mj. i 01.mj.

39

4.ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

4.1. OD DOLASKA U VRTIĆ DO POLASKA U ŠKOLU

4.1.1. PRILAGODBA 4.1.2. BITNE ZADAĆE USTANOVE

I. IZGRADNJA KOMPETENCIJA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE (odrasli i djeca) a) KURIKULUMSKA ORIJENTACIJA PREMA ISHODIMA ODGOJA I OBRAZOVANJA b) KURIKUL OTPORNOSTI ZA PREDŠKOLSKU DOB II. OSTVARIVANJE PRAVA NA SUDJELOVANJE (I OBITELJ I DJECA)

4.1.3. AKTIVNOSTI VRTIĆA U POTICANJU RAZVOJA DJETETOVIH KOMPETENCIJA ZA ŠKOLU

4.2. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA - PROPISANA DOKUMENTACIJA - DODATNA DOKUMENTACIJA


4.4. ODGOJNO OBRAZOVNI PROGRAMI - PROGRAM PREDŠKOLE - POSEBNI PROGRAMI - PROGRAM „DJECA U PRIRODI“ - PROGRAM RAZVOJNOG CENTRA - ODRŽIVOST PROJEKTA "Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju

u redovne vrtiće u Hrvatskoj

40

4.1. OD DOLASKA U VRTIĆ DO POLASKA U ŠKOLU

Rano djetinjstvo je razdoblje kada se stvaraju temelji za razvoj i odgoj svih ljudskih potencijala i sposobnosti. Procesi stjecanja novih djetetovih iskustava u odgojnoj skupini ovisit će i o socijalnim iskustvima što ih djeca donose iz svog obiteljskog konteksta. To znači da procesi učenja, u ovisnosti o navedenome, mogu biti manje ili više uspješniji, prirodniji i lakši. Gardner (1991) navodi kako djeca imaju 'prirođenu' lakoću u socijalnim interakcijama, a Prout i James (1999) tvrde da djeca imaju sve alate za društvenost i sudjelovanje u životu zajednice. Ovo je od velike važnosti s obzirom na činjenicu da se dječji vrtić danas smatra zajednicom koja uči, koja podržava i podupire zajedničko cjeloživotno učenje svih: i djece, i odraslih. Za te je procese od izuzetne važnosti i samo okruženje ili kontekst dječjeg vrtića, koje autori nazivaju kultura ustanove, ozračje, i sl. U svakom slučaju, okruženje u kojemu djeca i odrasli provode svoje dnevne živote i kroz njih uče treba poticati razvoj i učenje. Temeljna polazišta u određivanju poticajnog okruženja u instituciji dječjeg vrtića su:

razvojna primjerenost (dobna i individualna),

estetska oblikovanost i

socio-konstruktivistička paradigma cjeloživotnog učenja.

4.1.1. PRILAGODBA

Vrijeme prilagodbe je razdoblje uspostavljanja socio-emocionalne veze i komunikacije između odgojitelja i djece. Teškoće prilagodbe javljaju se kao posljedica straha od odvajanja i straha od nepoznatih osoba. Najveći broj djece prođe proces prilagodbe bez većih poremećaja ponašanja, a samo mali broj djece prolazi teži oblik prilagodbe. Neka su djeca sklonija reakcijama na fiziološkom planu, neka u reakcijama u ponašanju, neka pak u regresijama u ponašanju. Sva takva ponašanja normalna su u razdoblju prilagodbe. Iako se zbog reakcija djeteta u razdoblju prilagodbe ne treba odmah zabrinuti, ipak je potrebno djetetovo ponašanje pomno pratiti = jer su istraživanja pokazala kako reakcije djeteta u razdoblju privikavanja na boravak u vrtiću/jaslicama imaju prognostičku vrijednost za predviđanje ponašanja u sličnim situacijama u budućnosti. CILJ:

što bolje pripremiti odgojitelje na prilagodbu

što bolje pripremiti roditelje na prilagodbu, a sve s ciljem što lakše prilagodbe djece na jaslice/vrtić.

Koraci u prilagodbi:

KORACI VRIJEME TRAJANJA PROVODI

1. Osmišljavanje/nadopunjavanje informativnih letaka za roditelje

Po potrebi Psiholog Pedagog

2. Dijeljenje informativnog letka za roditelje Lipanj, srpanj, te po potrebi

Psiholog Stručni tim

3 Pregledavanje pristiglih zahtjeva i priložene dokumentacije

Svibanj, te po potrebi Stručni tim

4. Formiranje skupina Svibanj, te po potrebi Komisija za upis

5 Osmišljavanje/nadopunjavanje inicijalnog intervjua za novoprimljenu djecu i njihove roditelje

Po potrebi Psiholog Stručni tim

6 Inicijalni intervjui s novoprimljenom djecom i njihovim roditeljima

Lipanj i srpanj, te po potrebi

Psiholog, Zdr. Voditeljica Logoped

7 Obrada inicijalnih intervjua Srpanj i kolovoz Stručni tim

41

8 Obavještavanje odgojiteljica u kojoj skupini rade iduću pedagošku godinu

Lipanj Ravnatelj

9 Roditeljski sastanci za roditelje novoprimljene djece (3 roditeljska)

Kolovoz Ravnatelj, Stručni tim Odgojiteljice

10 Davanje odgojiteljicama razvojnih lista, naputaka o periodu prilagodbe i podataka o djeci i skupini.

Kolovoz Psiholog Stručni tim

11 Prilagođena prehrana za djecu mlađe jasličke dobi, te djecu s posebnim potrebama

Po potrebi Zdr. voditeljica

12 Boravak roditelja u skupini. Prve dane dolaska djece u jaslice/vrtić

Odgojiteljice Stručni tim

13 Boravak stručnog tima u prvim jasličkim skupinama tijekom perioda prilagodbe

rujan Stručni tim

14 Organizacija rada – veća preklapanja odgojitelja u prilagodbi, pomoć stručnih suradnika

Rujan Ravnatelj

15 Osmišljavanje liste praćenja prilagodbe Po potrebi Psiholog

16 Praćenje prilagodbe (uz liste praćenja) Rujan, listopad, po potrebi


17 Savjetovanja roditelja Po potrebi Psiholog, Stručni tim Odgojiteljice

18 Rad na dodatnim materijalima (brošure o npr. teškoćama prilagodbe..)

Po potrebi Psiholog Stručni tim

19 Analiza podataka prikupljeno listama praćenja Siječanj, po potrebi Psiholog

20 Izvješće ( na OZVu ) OZV–siječanj/veljača

Psiholog, Stručni tim

Zadaća je u ranim godinama stvoriti uvjete za djetetovo učenje za život i suradnju s drugima. O tome ovisi kvaliteta njegova života u odrasloj dobi. Stoga je potrebno razvijati i učiti:

Socijalna znanja - kompetentno sudjelovanje u aktivnostima vršnjaka traži nekoliko vrsta socijalnih znanja: poznavanje normi, poznavanje glavnih socijalnih pravila grupe, poznavanje jezika sporazumijevanja, sudjelovanja u aktivnostima vršnjaka (Katz, 1999). Socijalno razumijevanje - sposobnost predviđanja tuđih reakcija na uobičajene situacije u vršnjačkoj interakciji radi razumijevanja tuđih emocija i usklađivanja ponašanja u interakcijama. Socijalna umijeća - načini na koje djeca pristupaju jedni drugima - matematičkim jezikom rečeno, to je omjer broja pokušaja da se pristupi igri vršnjaka i broja odbijanja (istraživanja pokazuju 50:50). Obrasci socijalnog pristupa naučena u ranoj dobi najvažnija su socijalna umijeća (Corsaro, 1985). Socijalne dispozicije - trajne navike ili karakteristični načini reagiranja u različitim vrstama situacija: radoznalost, šaljivost, kreativnost, plahovitost, refleksivnost, pristupačnost, svadljivost, škrtost, sukobljavanje, šefovanje, egoističnost i dr. (Katz, 1995). Socijalne dispozicije, kako pozitivne tako i negativne, djeca uče iz iskustva, usvajajući dostupan model važne osobe iz njihove okoline.

alati za društvenost

znanja vještine umijeća dispozicije

42

Početkom i krajem pedagoške godine odgojitelji procjenjuju razvoj svakog djeteta Razvojnim listama za dob. Ovisno o razvojnom statusu djeteta/djece odgojitelji planiraju aktivnosti i sadržaje za određena razvojna područja, kao dijela kurikuluma, a prema potrebi zajedno sa stručnim suradnicima razrađuju Individualizirani plan i program rada (IOOP) prema određenim razvojnim područjima, što se odvija kontinuirano od polaska djeteta u vrtić do polaska u školu.

4.1.2. BITNE ZADAĆE USTANOVE

Istraživači ranog razvoja (Vygotsky, 1978; Gardner, 1983; Polgar, L. 1990; Malaguzzi, 1996; Bruner, 2000; Rinaldi, 2006) smatraju kako mala djeca posjeduju ogroman razvojni potencijal, intuitivno znanje, otvorenog su uma, odlikuje ih divergentno mišljenje i praktična inteligencija, a njihov autentični obrazac učenja odgovara matrici prijenosa višega reda (high road transfer pattern). To znači, da prilikom rješavanja pitanja relevantnih za njihove dnevne živote djeca kontinuirano svoja generalna iskustva prenose u konkretnu situaciju kako bi pronašla najbolje rješenje (da bi razmišljala djeca se moraju prisjećati, naslućivati, oslanjati na intuiciju). U tim situacijama ona moraju najprije prosuditi o tome koji se tip znanja zahtijeva za rješavanje konkretnog problema, zatim konstruirati vlastita objašnjenja i suprotstaviti ih mišljenjima drugih i potom preuzeti odgovornost za učinjeni izbor (Elmore, Peterson i McCartney, 1996). Na taj se način ostvaruje istinsko razumijevanje i dubinsko učenje (deep learning)4. Znanje se ovdje pojavljuje kao konstitutivni dio djetetova dnevnog života. U suradnji s drugima (odraslima i kompetentnijim vršnjacima) djeca svakodnevno konstruiraju nova značenja i nova znanja dijeleći ih međusobno, što je, prema navedenim autorima, jedan od razloga lakoće učenja u ranim godinama. Drugi razlog je igra, ona je djetetov modus operandi.

I u ovoj pedagoškoj godini nastavit će se rad na području izgradnje ključnih kompetencija za

cjeloživotno učenje u djece i u odraslih te na području ostvarivanja prava obitelji i djece za

sudjelovanjem (zajedničkim donošenjem odluka o pitanjima koja se tiču dnevnih života, učenja i rada

u dječjem vrtiću kao kontekstu za življenje i učenje svih sudionika odgojno obrazovnog procesa).

Ustanova je kao bitne zadaće istaknula: Izgradnju kompetencija za cjeloživotno učenje –

kurikulumska orijentacija prema ishodima odgoja i obrazovanja (odrasli i djeca) i Ostvarivanje prava

obitelji i djece na sudjelovanje.

I. IZGRADNJA KOMPETENCIJA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE (odrasli i djeca) A) KURIKULUMSKA ORIJENTACIJA PREMA ISHODIMA ODGOJA I OBRAZOVANJA B) KURIKUL OTPORNOSTI ZA PREDŠKOLSKU DOB

Pristupi učenju u ranoj dobi moraju biti usklađeni s djetetovom prirodom. U suvremenim

postindustrijskim kulturama promijenjena je slika o temeljnim društvenim konceptima, raspodjeli moći i društvenoj ravnoteži što direktno utječe na (pre)oblikovanje slike o djetetu i slike o znanju. S obzirom na navedeno potrebno je razumjeti da se razvoj i učenje odvija u zajednici s drugima i to ne

bilo kako, nego kroz demokratski odnos i dijalog. Tim više, jer se dječji vrtić danas smatra zajednicom

koja uči: podržava i podupire zajedničko cjeloživotno učenje svih: i djece, i odraslih. U institucijskim

uvjetima podrazumijeva se sudjelovanje, po mogućnosti inventivno, svih sudionika u organiziranju

zajedničke prakse koja nikada nije završen proces i koja omogućuje učenje i razvoj svih sudionika

(Leave i Wenger, 1991, prema Miljak, 2007). Stoga je za pretpostaviti da i odgojno-obrazovnu praksu i

kurikulum vrtića su-konstruiraju svi protagonisti života u njemu.

4 Kuljašević (2012b)

43

Zato je naša orijentacija usmjerena stvaranju razumijevajućeg konteksta za potrebe svih u ustanovi dječjeg vrtića, osobito na izgradnju trajnih kompetencija za zajedničko učenje, djelovanje i življenje. Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (MZOS, 2015) osnažuje se razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje. One predstavljaju temelj za procese razvoja samopoštovanja, samopouzdanja i pozitivne slike o sebi (sobne kompetencije). To su:

A) KURIKULUMSKA ORIJENTACIJA PREMA ISHODIMA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Kompetencijski ishodi – ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva

prema Bloom-ovoj taksonomiji

Namjera je izgraditi i/ili poduprijeti rast znanja, vještina i sposobnosti potrebnih u radu s djecom, odraslima i roditeljima na području izgradnje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Za različite sudionike bit će potrebne različite razine znanja i vještina, no svaki bi sudionik trebao dosegnuti svoje granice.

komunikacija na materinskome jeziku

komunikacija na stranim jezicima

matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju

digitalna kompetencija

učiti kako učiiti

socijalna i građanska kompetencija

inicijativnost i poduzetnost

kulturna svijest i izražavanje

motoričke kompetencije

vrst

e zn

anja

činjenično

konceptualno

praktično

meta znanje

razi

ne

znan

ja

prepoznavanje

razumijevanje

primjena

analiza

vrednovanje

stvaranje

44

Očekuje se u svim odgojnim skupinama izgrađeno kvalitetno razvojno ozračje i uzajamno razumijevajuća komunikacija, osobito za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djeca s teškoćama u razvoju i darovita djeca). U tom smislu nastavit će se praksa izrade Individualiziranih programa. Ove godine nastavlja se rad i praćenje razvoja kompetencija u godini pred polazak u osnovnu školu.

B) KURIKUL OTPORNOSTI ZA PREDŠKOLSKU DOB

Europski kurikul otpornosti za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi (RESCUR) je

trogodišnji LLP Comenius projekt (2012-2015). Glavni koordinator projekta je Sveučilište na Malti, a jedan od sudionika je i Sveučilište u Zagrebu. Cilj projekta je bio razviti kurikul otpornosti za predškolce i osnovnoškolce u Europi putem međunarodne suradnje partnerskih institucija. Osmišljen je kurikul koji se sastoji od sljedećih tema.

Kurikul je proveden u nekoliko dječjih vrtića i škola u svakoj od partnerskih zemalja te se u procesu diseminacije provodi u tom obliku. U našem vrtiću, tijekom tekuće pedagoške godine u obrazovanje za provedbu kurikula i njegovo ostvarivanje u pedagoškoj praksi uključeno je 18 odgojitelja te stručne suradnice psihologinja i pedagoginja. Metodologija provedbe je akcijska.

Metodologija provedbe

1. analiza (evaluacija rada na prethodnim kompetencijama) 2. unošenje promjena (input – nova kompetencija – sukonstrukcija pristupa, oblika rada, osiguranja

prostornih i materijalnih uvjeta i dokumentiranja) 3. praćenje provedbe (na razini odgojne skupine, više skupina, projekta i sl.)

razvoj komunikacijskih vještina

uspostavljanje i održavanje zdravih odnosa

razvoj pozitivnog mišljanja

razvoj samoodređenja

izgradnja osobne snage

pretvaranje izazova u prilike

analiza

unošenje promjene

praćenje provedbe

razvoj ideje,

dokumentiranje

evaluacija

45

4. dokumentiranje, razvoj ideje (korištenje različitih vrsta dokumentacije i korištenje dokumentacije za učenje djece, informiranje i involviranje roditelja i za osobno učenje i razvoj vještina dekodiranja; razvoj ideje temeljem sudjelovanja djece u odlučivanju)

5. evaluacija (partnerska, timska i grupna refleksija) … prikazani ciklus se ponavlja u mjesečnim razdobljima tijekom pedagoške godine (vidi tablicu u poglavlju 8).

II. OSTVARIVANJE PRAVA OBITELJI I DJECE NA SUDJELOVANJE

Dječji vrtić je mjesto susretanja i dijaloga, koje bi trebalo pružiti čitav spektar primjerenih, i potrebama suvremenih obitelji, prilagođenih oblika komunikacije, kako bi djeca mogla odrastati u atmosferi dijaloga (prema Rinaldi, 2006).

„Dijete je subjekt vlastitoga djetinjstva. Ono posjeduje potencijal za učenje kroz demokratski dijalog i razmjerno sudjelovanje u distribuciji moći pa ga je potrebno uvažiti i uključiti u demokratske procese zajednice u kojoj živi (Prout i James u: Dahlberg i dr., 1999)“.

Obitelj je temeljna društvena zajednica, a pitanje primarne socijalizacije i učenja djece u ozračju suvremenih kretanja od opće je važnosti za društvenu zajednicu. O pojavi novih institucijskih kultura djetinjstava i obitelji govore suvremene studije (Zimmer, 1985; Neuman, 1989; Ebert, 1993; Elkind, 1996; Katz i McClellan, 1999. i dr. u: Špoljar, 2003). Prepoznajemo ih po fenomenu premještanja (translokacije) obiteljskih funkcija na institucije, u kojima se pojedinačne potrebe članova obitelji zadovoljavaju na način da se odrasli druže međusobno, odvojeno od djece i, djeca međusobno, odvojeno od roditelja. Djeca paralelno žive dvije odvojene socijalizacije: obiteljsku i institucijsku. Posljedica takvih praksi je značajno sužavanje zajedničkog konteksta za dijalog i razumijevanje, što ekonomist Victor Fuchs potkrjepljuje podatkom kako današnja djeca, počevši od 1960-ih godina do danas, gube tjedno 10 do 12 sati roditeljskog vremena (u: Elkind, 1996). Ne čudi, stoga, da se danas, u okviru profesionalnog diskursa sve češće govori o potrebi učestalije refleksije i bolje komunikacije kroz nove i primjerenije sadržaje usmjerene na djetetov napredak. Metodologija rada na ovom području je participativna, interaktivna i orijentirana na odnose, unutar kojih su svi sudionici potpuno uključeni u proces učenja (akcijski pristup): konstrukt – promjena ponašanja – nova znanja, vještine – promjena stava – novi konstrukti (nova znanja). Cilj je usmjeren na podizanje kompetencija svih odraslih kako bi su-kreirali demokratsko ozračje (klimu) i djeci predstavljali model demokratskih odnosa utemeljen na vrijednostima demokratskog građanstva. Razlozi tome leže u činjenici da se pozicioniranje suvremenog, postkonvencijskog, djeteta u dominantno odraslome društvu mijenja temeljem njegovih prava na sudjelovanje u odlučivanju.

sudionici

odgojitelji

iskustveno učenje (skupni

oblici)

individualni angažman

djeca

iskustveno učenje

roditelji

individualni i/ili grupni

angažman

46

Prikaz pristupa u odnosu na sudionike Na razini vrtića:

Na razini odgojne skupine:

U suradnji s obitelji djeteta:

Stvarati demokratsko ozračje i prakticirati demokratsku praksu

(život i odlučivanje u vrtiću)

Stjecati pozitivna mirotvorna iskustva (svi, osobito djeca).Uključivati dijete u procese su-odlučivanja u životu odgojne skupine.

Stvarno uključiti dijete i obitelj u procese su-odlučivanja (oba konteksta socijalizacije).

Kako: Razvijati kompetencije za cjeloživotno učenje.

Kako: Akcijska istraživanja, Pedagoški projekti, Dnevne rutine.

Kako: Oblici suradnje i komunikacije s obitelji, Planiranja, ISU

Što: - Mijenjanje kulture ustanove: od

odlučivanja umjesto i za dijete do suradnje i zajedničkog odlučivanja (revizija kućnog reda i pravila gru-pe primjenom Hart-ove ljestvice)

- Dokumentiranje, analiza i refleksija odgojno-obrazovnih konteksta i mijenjanje prostornih konteksta – otvaranje za dijete i njegove inicijative.

Što: - Uvažavanje djetetova mišljenja: Sve što

dijete ima reći o tome kako svijet funkcionira (osobito kroz pravila grupe), gdje vidi sebe u tom svijetu, kakav može biti njegov doprinos svijetu na dnevnoj/općoj razini, učiti o demokraciji i djelovati na demokratičan način, učiti temeljne pojmove demokracije i građanskog odgoja, različitosti i jednakosti kao temeljnih načela održivosti života u zajednici, razvijati odgovornost i samopouzdanje.

- Sudjelovanje djeteta u oblikovanju vlastitog razvojnog portfolija, grupnih pravila, sadržaja učenja…

Što: - Dokumentiranje procesa učenja

djeteta, - Korištenje Razvojnog portfolia

djeteta. - Provođenje ciklusa „Rastimo

zajedno“ - Uključivanje djeteta u važna

pitanja koja se tiču života obitelji.

Ishodi:

Na razini ustanove: Promijenjena dinamika i opseg dnevnih aktivnosti i rutina (više prilagođenih poziciji djeteta u vrtiću i njegovim razvojnim interesima), nova razina dogovaranja odraslih u interesu djeteta.

Na razini odgojne skupine: a) sadržajnija i primjerenija pedagoška dokumentacija (sociogrami grupe, plakati s prikazima dječjih inicijativa, izjavama i spontanim izrazima (mišljenjima) djece, dječji uradci (fotografije, priče, crtež, istraživanja i i dr)., stara i nova grupna pravila, dokumentacija o pedagoškim projektima, portfolija djece, b) promijenjena dinamika dnevnog ritma, osobito u odgojnim skupinama djece u godini pred polazak u osnovnu školu, c) rezultati na razvojnim listama (područje poznavanja koncepata i činjenica iz demokratskog i građanskog aspekta života).

Na razini suradnje s obitelji: (promijenjena dinamika i opseg propisanih formalnih oblika suradnje s roditeljima, uvođenje neformalnih oblika suradnje i

druženja, napravljen plan i definirani okvir sadržaja i pitanja suradnje i roditeljskog su-djelovanja i su-odlučivanja o i u životu grupe; plakati, slikovnice i druge vrste reprezentiranja djetetove perspektive i su-odlučivanja kao dio djetetove

uključenosti).

Odgojitelji na temelju ove orijentacije izrađuju za svoje odgojne skupine i objekt konkretizaciju plana i programa provedbe.

47

4.1.3. AKTIVNOSTI VRTIĆA U POTICANJU RAZVOJA DJETETOVIH KOMPETENCIJA ZA ŠKOLU

Djeca uče kroz neposredno iskustvo života u zajednici s drugima. Svako učenje je pokušaj i poduhvat kojim dijete/djeca nastoje proniknuti u fenomene oko sebe, pronaći odgovore na trenutna pitanja koja ih zaokupljaju i snaći se u određenoj situaciji. Stoga je razina znanja koju djeca izgrađuju na ovaj način razina proceduralnog i/ili meta znanja5.

U skladu s odredbama Zakona o predškolskom odgoju (NN, 10/1997; 107/2007; 94/2013) i

Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (NN, 63/2008, 90/2010) te Pravilnika o sadržaju i trajanju programa predškole (NN, 107/2014) dječji su vrtići u obvezi provoditi program predškole s djecom u godini pred polazak u osnovnu školu. Vrijednosti od kojih polazimo su:

pristupi učenju u ranoj i predškolskoj dobi moraju biti usklađeni s djetetovom prirodom,

razvoj i učenje odvija u zajednici s drugima kroz demokratski odnos i dijalog,

djeca svakodnevno konstruiraju nova značenja i nova znanja dijeleći ih međusobno pa se znanje pojavljuje kao konstitutivni dio djetetova dnevnog života.

Polazišta u odgojno-obrazovnom radu su obilježja dobi i razvojna očekivanja (prema: „life skills“), ciljevi su usmjereni ka kompetencijskim ishodima (prema: „working skills“), a taksonomijska obilježja razine znanja djece su visoka.

TAKSONOMSKA ORIJENTACIJA* revidirana Bloom-ova taksonomija odgojno/obrazovnih ciljeva

VRSTE ZNANJA OBILJEŽJA

činjenično znanje poznavanje najvažnijih činjenica poznavanje temeljnih pojmova

konceptualno znanje

poznavanje kronologije i prostora razumijevanje uzročno-posljedičnih odnosa, kontinuiteta i promjena uporaba izvora znanja, empatijsko razumijevanje

proceduralno znanje

sposobnost istraživanja: što, zašto, kako, čime sposobnost interpretiranja

metakognitivno znanje

znanje kako učiti: poznavanje općih metoda koje se mogu upotrijebiti za različite zadatke poznavanje uvjeta pod kojima se te metode mogu upotrebljavati, ograničenja metoda, poznavanje samoga sebe odnosno svojih mogućnosti

RAZINE ZNANJA* OBILJEŽJA

zapamti povlačenje podataka iz memorije prepoznaj, ponovi, izdvoji, prisjeti se, poveži, poredaj, definiraj

objasni razumijevanje onoga što je naučeno objasni svojim riječima, interpretiraj, identificiraj, pojasni, preoblikuj, razlikuj, sažmi, usporedi

primijeni upotreba koncepta za rješavanje problema demonstriraj, ilustriraj, izračunaj, pokaži, poveži, predvidi, izvedi, prikupi, prilagodi, primijeni načelo, prikaži, dramatiziraj

analiziraj raščlanjivanje na sastavne dijelove raščlani, izdvoji po atributu, kategoriziraj, usporedi, suprotstavi, komentiraj, poredaj po važnosti

vrednuj ocjena vrijednosti nečega prema zadanim kriterijima argumentiraj svoje mišljenje, izaberi opciju, kritički prosudi, obrani stav, preispitaj činjenice, predvidi moguće posljedice, rangiraj, preispitaj se

stvaraj kreiranje nečeg novog načini, klasificiraj na nov način, konstruiraj, planiraj, postavi hipotezu, preuredi, izrazi se na nov način

Ova orijentacija istaknuta je u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (MZOS, 2015). To znači da se osnažuje izgradnja zajednice u kojoj svi protagonisti imaju višestruke prilike za sudjelovanje, razvoj temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje na razini praktičnih znanja, vještina i stavova. To su: Komunikacija na materinskome jeziku, Komunikacija na stranim

5 Prema Bloom-ovoj taksonomiji odgojno-obrazovnih ciljeva to je najviša razina znanja (razumjeti, analizirati,

primijeniti, kreirati).

48

jezicima, Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju, Digitalna kompetencija, kompetencija Učiti kako učiti, Socijalna i građanska kompetencija, Inicijativnost i poduzetnost, Kulturna svijest i izražavanje te Motoričke kompetencije. U literaturi (Kellner, 2010; Stričević, 2011; i dr.) se može naići i na koncizniju podjelu kompetencija kao „vrsta pismenosti“ („multiple literacies“; „different kinds of literacy“). Rad s djecom usmjeren je ka ostvarivanju kompetencijskih ishoda („outcomes“), koji su za svako područje mjerivi i jasni.

KURIKULUM PREDŠKOLE

Kurikulum predškole podrazumijeva kurikulum namijenjen odgojno-obrazovnome radu sa svom djecom u godini dana prije polaska u osnovnu školu (čl. 23a Zakona o predškolskom odgoju, NN 94/13; čl.1 Pravilnika o sadržaju i trajanju programa predškole). Kurikulum predškole se u svojoj provedbi naslanja na ciljeve, načela, vrijednosti i polazišta Nacionalnog kurikuluma.

Navedeni ciljevi, polazišta, vrijednosti i načela predstavljaju osnovu oblikovanja kurikuluma vrtića i kurikuluma predškole.

Kurikulum predškole treba uzeti u obzir specifičan kontekst odrastanja djeteta tj. kulturu i tradiciju okruženja u kojem žive dijete i njegova obitelj kao i ustanovu u kojoj se provodi kurikulum predškole. On se provodi u vrtiću ili iznimno u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića pod uvjetom da ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić.

Kurikulum predškole provodi odgojitelj, a u iznimnim slučajevima neki drugi stručnjak osposobljen za razumijevanje posebnosti predškolskog odgoja i ostvarivanje odgojno-obrazovnoga rada s djecom predškolske dobi.

Planiranje kurikuluma predškole temelji se na jednakim polazištima, ciljevima i načelima kao i kurikulum vrtića. Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđa se produljenje cjelovitog općeg obveznog odgoja i obrazovanja s 8 na 9 godina, što znači i produljenje trajanja cjelokupnog predtercijarnog odgoja i obrazovanja. Unatoč tome što se prosječna dob ulaska djeteta u opće obvezno obrazovanje spušta s postojećih 7 godina na 6 godina i 6 mjeseci, program predškole će se i dalje provoditi (kao program namijenjen djeci u godini pred polazak u osnovnu školu).

Samim kurikularnim rješenjima potrebno je izbjeći „školifikaciju“ odgojno-obrazovnog procesa u odgojno-obrazovnim ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. To načelo temelji se na suvremenom shvaćanju djeteta i procesa njegova ranog odgoja i obrazovanja.

Odgojno-obrazovni rad s djecom u godini prije polaska u školu planira se i oblikuje cjelovito (tematski, projektno), a ne parcelizirano (kao međusobno nepovezane aktivnosti, izdvojena područja učenja, uvježbavanje posebnih vještina i sl.).

U kurikulumu predškole planiraju se kontekstualni uvjeti (okruženje) za održavanje različitih odgojno-obrazovnih aktivnosti i stjecanje raznovrsnih odgojno-obrazovnih iskustava djece, a ne precizan tijek njihovih aktivnosti niti fragmentirani sadržaji učenja.

Kurikulum predškole svaka odgojno-obrazovna ustanova gradi na temelju specifičnosti okruženja u kojem djeluje a on obuhvaća: kontekstualne i socijalne uvjete (okruženje) za održavanje različitih odgojno-obrazovnih aktivnosti i stjecanje raznovrsnih odgojno-obrazovnih iskustava djece, materijalne uvjete (opremu, informatičke, audiovizualne i druge uvjete), organizaciju prostora, orijentacijske sadržaje i aktivnosti, vrijeme provedbe i trajanje programa predškole, broj skupina, nositelje provedbe, osiguranje kvalitete (praćenje i vrednovanje) te suradnju s roditeljima i drugim suradnicima. Sadržaj, kao i trajanje programa predškole određen je Pravilnikom.

49

Plan i program rada na osiguranju uvjeta za ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada s djecom u godini pred polazak u osnovnu školu

KADA? KAKO? OBLIK/ KOME? ŠTO? (TEMA) TKO?

Rujan

Sastanak s odgojiteljima starijih i mješovitih dobnih skupina - plenarno

Pedagoška dokumentacija i vidljivost ostvarivanja Programa predškole, osiguranje uvjeta za popodnevni rad, suradnja s roditeljima, ishodi

Ravnatelj Stručni tim Odgojitelji

Listopad – lipanj Svakodnevno - školski obveznici Program predškole Odgojitelji

Listopad Trijažna ispitivanja: školski obveznici Predčitačke vještine Logoped

Listopad-studeni

Prva procjena razvojnim listama Razvojne liste praćenja djece školskih obveznika od strane odgojiteljica

Odgojitelji

Rujan Listopad-studeni

Stručna grupa – (za odgojitelje i pomagače) Timovi odgojitelja

Načela pri izradi Individualiziranih planova i programa, vidljivost u pedagoškoj dokumentaciji Izrada individualiziranih planova i programa za djecu s odgodom polaska u OŠ

Defektolog Stručni tim Odgojitelji

Listopad-studeni

Individualni razgovori s roditeljima; Informiranje o razvijenosti predčitačkih vještina djeteta

Razvijenost predčitačkih vještina Logoped

Listopad – lipanj Individualni rad s djecom Poticanje razvoja predčitačkih vještina Logoped

Siječanj

Roditeljski sastanci za roditelje djece školskih obveznika, po objektima

Kompetencije djeteta pred polazak u školu Odgojitelji Stručni tim

Siječanj- travanj Testiranje, školski obveznici

Spremnost za školu Psiholog

po potrebi Individualni razgovori s roditeljima; Upute i vježbe rodit. i odg.

Priprema za školu Psiholog Logoped

Svibanj Završna procjena Razvojne liste praćenja djece školskih obveznika od strane odgojiteljica

Odgojitelji

Proljeće Pisanje mišljenja Pisanje mišljenja o razvojnom statusu djeteta i spremnosti djeteta za školu

Odgojiteljice i stručni tim

Proljeće Radni dogovori Posjet školi s ciljem pripreme za upise, savjetovanje o učiteljicama za pojedino dijete i formiranju razreda

Pedagozi OŠ Psiholog i logoped

Proljeće Informativni razgovor Upis djece u prvi razred osnovne škole Po potrebi razgovor stručnog tima s komisijom za upis djece u školu

Dr. školske medicine, pedagog OŠ, Psiholog i logoped Vrtića

Proljeće Posjet školama Upoznavanje djeca sa školom i boravak na jednom školskom satu

Djeca školski obveznici i odgojitelji, psiholog i logoped Vrtića

4.2. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA Osim propisane pedagoške dokumentacije za odgojnu skupinu odgojitelji vode i druge, raznolike oblike dokumentiranja tijekom pedagoške godine. Propisana dokumentacija obuhvaća: - Knjigu pedagoške dokumentacije odgojne skupine (s razrađenim orijentacijskim planom i

programom odgojno-obrazovnog rada za određeno razdoblje, tjednim planovima i programima odgojno-obrazovnog rada, dnevnikom odgojno-obrazovnog rada, zajedničkim aktivnostima djece i odraslih, bilješkama o radu s roditeljima, suradnji s članovima stručnog tima, te vrednovanje ostvarenog plana i programa za navedeno razdoblje),

- Imenik djece, - Evidencijsku lista prisutnosti djece, - Dosje djeteta s posebnim potrebama, - Program stručnog usavršavanja - Zdravstveni kartoni

50

Osim propisane dokumentacije, odgojitelji će dokumentirati odgojno – obrazovni proces i na sljedeće načine:

- dokumentirati razvoj djeteta (obrazac inicijalnog intervjua, liste praćenja prilagodbe, bilješke o napredovanju svakog djeteta u odnosu na usvajanje vježbi, etnografske i anegdotske bilješke, foto-zapisi, video-zapisi, liste praćenja razvoja prema razvojnim područjima, razvojni portfolio djeteta: crteži, fotografije djeteta u radu),

- dokumentaciju o osobnom stručnom usavršavanju i profesionalnom razvoju (razvojna mapa odgojitelja, album)

- plakate dječjih projekata, foto i video-zapisi, etnografske i anegdotske bilješke, dječji radovi i dr.

Ovu dokumentaciju odgojitelji koriste na nekoliko načina:

U procesu praćenja i vrednovanja u vrtići se koriste protokoli praćenja: Protokol KpK i Montessori pristup opažanju djeteta.


Posebne odgojno obrazovne potrebe djece proizlaze iz njihovih zdravstvenih i razvojnih posebnosti - teškoća ili darovitosti. S obzirom na pojavnost posebnih potreba, koje mogu biti privremene ili trajne, uz redovni odgojno obrazovni rad, za djecu s određenom posebnom potrebom organizira se i individualizirani rad u skupini i/ili individualni rad sa stručnjacima, ili ih se upućuje u specijalizirane ustanove u cilju postizanja njihova optimalnog razvoja.

Što? Kako? Tko? Intenzivno praćenje djece u periodu opservacije i procjenjivanje potreba djeteta

-praćenje u skupini - informiranje roditelja o tijeku prilagodbe - podrška odgojiteljima i roditeljima tijekom prilagodbe

Stručni tim

Kontinuirano praćenje i procjenjivanje potreba djece

- praćenjem djece u skupini - razmjenom informacija odgojitelja, roditelja i stručnog tima

Odgojitelji Stručni tim

Zdr. voditeljica

Identifikacija djece s posebnim potrebama

- inicijalni intervjui - praćenje djece u skupini od strane odgojiteljica i stručnog tima

Odgojitelji Stručni tim

u radu s djecom kako bi im pružali prilike da promatraju, evociraju i elaboriraju svoje prijašnje radnje, traže logičke poveznice, preispituju

svoje hipoteze i valoriziraju ih, uspoređuju prijašnje radnje i aktualne te buduće postupke i na taj način kreiraju vlastite teorije o nečemu.

Roditeljima je dokumentacija dostupna kroz dva modela (razvojni portfolio djeteta i plakati u vanjskom prostoru). Na taj način roditelji imaju prilike, s jedne strane, steći iskustva o onom dijelu djetetova

života koji im je nepoznat (jer ne dijele isti prostor i vrijeme dnevnoga života i odrastanja djeteta), i s druge strane, upoznati se s načinima

rada u vrtiću, važnim razvojnim aspektima i procesima izgradnje djetetovih kompetencija za život i učenje.

Odgojiteljima ova vrsta praćenja i dokumentiranja procesa učenja i razvoja djeteta pomaže da dobije bolji uvid u načine kako pojedino

dijete izražava svoje potrebe ili stvaralačka svojstva što pomaže procesu individualizacije pristupa i interakcije s pojedinim djetetom, kao i

kreiranju prilika za zajedništvo.

51

- razgovori i razmjena zapažanja odgojitelja, roditelja i stručnih suradnika - trijaže i testiranje - praćenje razvojnim listama

Zdravstvena voditeljica

Rad s djecom s posebnim potrebama individualizirani rad s djecom s

posebnim potrebama, individualni rad s djecom s posebnim

potrebama

prema potrebi, uključivanje osobnog pomagača ili trećeg odgojitelja

- prilagođavanje programa i aktivnosti razvojnim potrebama djeteta - prema individualnom planu i programu - prema p lanu i programu rada osobnog pomagača


Osobni pomagač

Rad stručnog tima s odgojiteljicama stručni aktiv, stručne grupe, odgojiteljska vijeća, timovi odgojitelja, planiranja i refleksije, individualne konzultacije i savjetovanje, praćenje u skupinama

- pomoć u procjenjivanju potreba djece - razmjena iskustava - pomoć u proširivanju stručnih spoznaja - stjecanje kompetencija - pomoć i podrška u radu s djecom - pomoć i podrška u radu s roditeljima



Rad s osobnim pomagačem i trećim odgojiteljem planiranja i refleksije, individualne konzultacije i savjetovanje, praćenje u skupinama

- razmjena iskustava - pomoć u proširivanju stručnih spoznaja - stjecanje kompetencija - pomoć i podrška u radu s djecom - pomoć i podrška u radu s roditeljima



Rad s roditeljima

individualni razgovori roditeljski sastanci kutići za roditelje

suradnje, posjeti

- pomoć i podrška u izboru primjerenog programa - pomoć u prilagodbi - prikupljanje podataka o razvoju djeteta - informiranje i savjetovanje roditelja - edukacije za rad kod kuće - podrška roditelju - uključivanje roditelja u aktivnosti skupine - uključivanje roditelja u radionice „Rastimo zajedno PLUS“ - upućivanje na literaturu - upućivanje u specijalizirane ustanove



Suradnja s vanjskim čimbenicima Ministarstvo obrazovanja, Gradski ured, Agencija, HURID, Dom zdravlja, Osnovne škole, Centri za socijalnu skrb, MUP, Visokoškolske ustanove, Specijalizirane ustanove, Pravobraniteljica, Sekcije, Volonterski centar Zagreb

- edukacije - razmjena podataka i iskustava - upućivanje na specijalističke obrade - podrška djeci s teškoćama u skupini



stručno usavršavanje za odgojitelje iz odgojno-obrazovnih skupina u koje su uključena djeca s PP-TUR, pomagači

MODUL PODRŠKE ZA ODGOJITELJE MODUL PODRŠKE ZA POMAGAČE (10 radionica prema IPA projektu)

Ravnateljica ekspertni tim

Vrtića Odgojiteljice

PREGLED KONSTRUKCIJE, PROVEDBE I VALORIZACIJE IOOP-a

Što? Tko? Kada? Kako? Prikupljanje podataka, opservacija djece s TUR-om (protokoli praćenja KpK i prema Montessori metodi)

Odgojitelji u odgojnoj skupini (matični odgojitelji i treći odgojitelj), stručni suradnici prema potrebi

Rujan, kontinuirano po potrebi

Individualni pristup praćenju i bilježenju opažanja djeteta

Izrada IOOP-a, izmjene i dopune IOOP-a

Odgojitelji u odgojnoj skupini (matični odgojitelji i treći odgojitelj), rehabilitator, stručni suradnici

Listopad Siječanj Travanj

Timski, i po odgojnim skupinama

Provedba IOOP-a (konzultacije,

Odgojitelji u odgojnoj skupini (matični odgojitelji i treći odgojitelj),

Tromjesečne (10-12. mj. 2016,

Prema individualiziranim aktivnostima,

52

razmjena iskustava) rehabilitator, stručni suradnici 1-3. mj., 4-6. mj. 2017)

aktivnostima u odgojnoj skupini, kroz suradnju s roditeljima

Tromjesečna evaluacija IOOP-a

Odgojitelji u odgojnoj skupini (matični odgojitelji i treći odgojitelj), rehabilitator, stručni suradnici

Prosinac Ožujak Lipanj

Timski i po odgojnim skupinama

PODRŠKA

Što? Tko? Kada Kako Konzultacije Treći odgojitelji

Rehabilitator Tjedno, po odgojnim skupinama

Razmjena informacija, davanje uputa i smjernica za rad, upućivanje na stručnu literaturu

Konzultacije Stručne grupe, planiranja (prema satnici za odgojitelje) ( Teme: IOOP, karakteristike pojedinih oštećenja, oblici poticanja djece s TUR-OM, prilagodba odgojno-obrazovne sredine, nepoželjna ponašanja kod djece s TUR-om, senzorička integracija i dr.)

Treći odgojitelji Rehabilitator Odgojitelji (treći odgojitelji, matični odgojitelji) Rehabilitator

Mjesečno, po objektima Kontinuirano, 1x na mjesec

razmjena iskustava, savjetovanje, davanje uputa i smjernica za rad, upućivanje na stručnu literaturu Timski, radionica (izbor tema prema aktualnoj problematici (u skladu s aktualnim potrebama djece)

Stručni aktivi vrtića Pripreme za narednu ped.god.

Odgojitelji (treći odgojitelji, matični odgojitelj)i, stručni suradnici

Rujan Listopad Studeni Prosinac Veljača Ožujak Travanj

Radionica Praktikum Timski rad, razmjena iskustava, davanje informacija

Stručne grupe vrtića Odgojitelji (treći odgojitelji, matični odgojitelji), stručni suradnici

Rujan Listopad Studeni Veljača Travanj.

Radionica Praktikum

Modul podrške odgojiteljima, modul podrške pomagačima iz projekta IPA

Ekspertni tim DV „Vrbik“

Prema kalendaru ustanove (10 modula)

Radionica Praktikum

53

4.4. ODGOJNO-OBRAZOVNI PROGRAMI

POSEBNI PROGRAMI (MONTESSORI O DO 3, MONTESSORI 3 DO POLASKA U OSNOVNU ŠKOLU, RANO UČENJE ENGLESKOG JEZIKA, SPORTSKI PROGRAM)

KRAĆI PROGRAMI (MONTESSORI TERAPIJA, ODGOJ U VJERI)

PROGRAM „DJECA U PRIRODI“

PROGRAM RAZVOJNOGA CENTRA

ODRŽIVOST PROJEKTA „Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovne vrtiće u Hrvatskoj“

54

POSEBNI I KRAĆI PROGRAMI

- Cjelodnevni alternativni odgojno-obrazovni program prema koncepciji

Marije Montessori u radu s djecom u dobi od 1 – 3 godine

- Cjelodnevni alternativni odgojno-obrazovni program prema koncepciji

Marije Montessori u radu s djecom u dobi od 3. godine do polaska u

osnovnu školu

- Program ranog učenja engleskog jezika

- Kraći sportski program

- Kraći program katoličkog vjerskog odgoja

- Kraći program Montessori terapije

Napomena: u Prilogu se nalaze pojedinačni Izvedbeni planovi i programi

55

Cjelodnevni alternativni odgojno-obrazovni program prema koncepciji Marije Montessori u radu s djecom u dobi od 0 – 3 godine

UVOD I UTEMELJENJE PROGRAMA

Nasuprot slici o djetetu kao nekompetentnom biću bez psihičke energije, individualnosti, volje i snage te, djetinjstvu kao „rajskom dobu“ u kojemu dominira prehrana, san i igra (u smislu zabave) i u kojemu nema pravoga obrazovanja Montessori suprotstavlja sliku djeteta kao kompetentnog bića koje u sebi nosi individualan, tajanstven unutarnji plan izgradnje: sve što nauči, zapravo, gradi njegov unutarnji učitelj. Ona djetinjstvo vidi vitalnim ili zlatnim godinama i smatra ga najvažnijim razdobljem u životu čovjeka.

Montessori pedagogija pripada konstruktivističkom pristupu razvoju: djetetov je razvoj ustvari njegovo samoostvarenje i samoizgradnja (autokonstrukcija) u čemu mu pomažu njegovi unutarnji i vanjski vodiči: upijajući um i razdoblja posebne osjetljivosti te pripremljena okolina. Montessori to objašnjava na sljedeći način: dijete je obdareno umom sposobnim da upija sve ono što se nalazi u svijetu oko njega pa je uloga odrasloga pripremiti okolinu koja će davati brojne prilike da se odgoj i učenje ostvaruju u samoradu u neposrednoj životnoj stvarnosti. Pri tome se polazi od djetetovih interesa, nagona i sklonosti, prije svega, potrebi za kretanjem. Dijete potpuno otvoreno, bez predrasuda integrira okolinu u sebe, maksimalnom perfekcijom i maksimalnom lakoćom. Dijete živi na račun („trošak“) svoje okoline, a okolina je tek medij za prijenos osjećaja i senzacija, koje djetetov um upija u sebe. Pripremljenoj okolini pripadaju obitelj i pripremljen odgojitelj.

CILJEVI PROGRAMA Direktni ciljevi: razvoj volje, pažnje, koncentracije, inteligencije i socijalizacije.

Indirektni ciljevi odnose se na ovladavanje konkretnim postupcima/radnjama prilikom izvođenja vježbi kroz primjerene materijale u pripremljenoj okolini.

Odgojno obrazovni rad prema načelima Montessori pedagogije usmjeren je ka stjecanju određenih znanja, vještina i vrijednosti (stavovi) koji su izraženi kroz direktne i indirektne odgojno-obrazovne ciljeve rada djeteta s priborima, odnosno, kompetencijske ishode6.

Montessori kaže da je konačan cilj odgoja i obrazovanja djece prema Montessori metodi7 stvaranje samostalnog i neovisnog djeteta i odgoj prema miru.

Važan zadatak u okviru Montessori programa je pružiti djetetu podršku da se osamostaljuje i samoizgrađuje, da se uključuje u svakodnevne aktivnosti u svojoj bliskoj okolini. Odgovornost je odraslih stvarati odgojno-obrazovne kontekste koji djeci olakšavaju stjecanje iskustava činjenjem, i korištenjem onoga što znaju. Ostvarivanje prava djeteta na sudjelovanje, koje se ističe i u Konvenciji o pravima djeteta8 predstavlja važan preduvjet razvoja njegovih različitih, a osobito građanskih kompetencija. One se razvijaju poticanjem razvoja samostalnog i kritičkog mišljenja djece te ohrabrivanjem djece na donošenje vlastitih sudova.

ZADAĆE PROGRAMA

- Osigurati pripremljenu okolinu s primjerenim materijalnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima, koji će omogućiti svakom djetetu potpun i skladan razvoj osobnosti,

- Brinuti o zdravlju, njezi i tjelesnom razvoju djece,

6 Europski kompetencijski okvir (izvornik: Recommendation of the European Parliament and of the Council of

18 December for lifelong learning (2006/962/EC) 7 Montessori navodi „Ovo nije moja metoda, iako sam je ja osmislila: ovo je metoda djeteta!“

8 Konvencija o pravima djeteta (2001). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

56

- Poticati cjeloviti razvoj djeteta u području spoznajnog, tjelesnog, jezičnog i govornog, socijalnog i emocionalnog razvoja, razvoja morala, duhovnosti i estetike u skladu s odgojno-obrazovnom koncepcijom Marije Montessori.

VRSTA I OBLIK PROGRAMA

Program je organiziran kao cjelodnevni (u sklopu 10-satnog programa vrtića). Rad s djecom je individualan, u manjim skupinama ili grupni, ovisno o vrsti i cilju aktivnosti. Program se ostvaruje u dvije dobno heterogene odgojno-obrazovne skupine (djeca u dobi od jedne do tri godine života): U odgojnoj skupini „Ribice“, Šetalište Jurija Gagarina 10, rade medicinske sestre Iva Ivanković i Blanka Zgrebec, dok u odgojnoj skupini „Leptirići“, Fausta Vrančića 9, rade odgojiteljice Martina Vlahović i Martina Deriš. Broj upisane djece po odgojnim skupinama usklađen je s Državnim pedagoškim standardom. Odgojiteljice u programu osposobljene su za rad s djecom prema Montessori metodi temeljem odgovarajuće specijalističke izobrazbe (diploma stručnog usavršavanja za rad s djecom u Montessori metodi 0-3 godine).

Organizacija rada je fleksibilna, što znači da je dnevni ritam aktivnosti prilagođen potrebama obitelji i djece u programu. Vrijeme za dnevne aktivnosti istraživanja, igre i rutina, (osobito objedovanja i odmora) u dobno heterogenoj odgojnoj skupini prilagođeno je potrebama mlađe i starije djece, ali i djece individualno. Dobno heterogene odgojne skupine kao prirodno socijalno okruženje za dijete predstavljaju razvojni kontekst s obilježjem različitosti, što utječe na formiranje stavova spram drugačijeg i nepoznatog, a to su bitne pretpostavke za razvoj socijalnih (građanskih) kompetencija. Drugim riječima, ovaj kontekst, sam po sebi, pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za drugoga, osjetljivosti i otvorenosti za potrebe drugih i drugačijih, ali i stvaranje grupne kohezije i zajedništva. Odgojno-obrazovni rad provodi se u vremenu od 7,30 do 16,30 sati u prostorima matičnih odgojnih skupina. Po potrebi djeca mogu boraviti u ranojutarnjem ili u popodnevnom odgojno-obrazovnom procesu, zajedno s djecom iz drugih odgojnih skupina, u prostorima dnevnog boravka dežurne skupine.

U ostvarivanju programa sudjeluju i sustručnjaci: Davorka Crnković, ravnateljica, Minja Jeić, psihologinja, Katica Kuljašević, pedagoginja, Marija Pihać, zdravstvena voditeljica, Martina Smiljanić, logopedinja, Iva Đuran Sokač, defektologinja.

Cjelodnevni alternativni odgojno-obrazovni program prema koncepciji Marije Montessori u radu s djecom u dobi od 3. godine do polaska u osnovnu školu


Montessori afirmira sliku djeteta kao kompetentnog bića koje u sebi nosi individualan, tajanstven unutarnji plan izgradnje: sve što nauči, zapravo, gradi njegov unutarnji učitelj. Ona djetinjstvo vidi vitalnim ili zlatnim godinama i smatra ga najvažnijim razdobljem u životu čovjeka. Montessori pedagogija pripada krugu konstruktivističkih teorija razvoja: djetetov je razvoj ustvari njegovo samoostvarenje i samoizgradnja (autokonstrukcija) u čemu mu pomažu njegovi unutarnji i vanjski vodiči: upijajući um i razdoblja posebne osjetljivosti te pripremljena okolina. Montessori to objašnjava na sljedeći način: dijete je obdareno umom sposobnim da upija sve ono što se nalazi u svijetu oko njega pa je uloga odrasloga pripremiti okolinu koja će davati brojne prilike da se odgoj i učenje ostvaruju u samoradu u neposrednoj životnoj stvarnosti. Pri tome se polazi od djetetovih interesa, nagona i sklonosti, prije svega, potrebi za kretanjem. Dijete potpuno otvoreno, bez predrasuda integrira okolinu u sebe, maksimalnom perfekcijom i maksimalnom lakoćom. Dijete živi na račun („trošak“) svoje okoline, a okolina je tek medij za prijenos osjećaja i senzacija, koje djetetov um upija u sebe. Pripremljenoj okolini pripadaju obitelj i pripremljen odgojitelj.

57

CILJEVI PROGRAMA Direktni ciljevi: razvoj volje, pažnje, koncentracije, inteligencije i socijalizacije.

Indirektni ciljevi odnose se na ovladavanje konkretnim postupcima/radnjama prilikom izvođenja vježbi kroz primjerene materijale u pripremljenoj okolini.

Odgojno obrazovni rad prema načelima Montessori pedagogije usmjeren je ka stjecanju određenih znanja, vještina i vrijednosti (stavovi) koji su izraženi kroz direktne i indirektne odgojno-obrazovne ciljeve rada djeteta s priborima, odnosno, kompetencijske ishode9.

Montessori kaže da je konačan cilj odgoja i obrazovanja djece prema Montessori metodi10 stvaranje samostalnog i neovisnog djeteta i odgoj prema miru.

Važan zadatak u okviru Montessori programa je pružiti djetetu podršku da se osamostaljuje i samoizgrađuje, da se uključuje u svakodnevne aktivnosti u svojoj bliskoj okolini. Odgovornost je odraslih stvarati odgojno-obrazovne kontekste koji djeci olakšavaju stjecanje iskustava činjenjem, i korištenjem onoga što znaju. Ostvarivanje prava djeteta na sudjelovanje, koje se ističe i u Konvenciji o pravima djeteta11 predstavlja važan preduvjet razvoja njegovih različitih, a osobito građanskih kompetencija. One se razvijaju poticanjem razvoja samostalnog i kritičkog mišljenja djece te ohrabrivanjem djece na donošenje vlastitih sudova.

ZADAĆE PROGRAMA - Osigurati pripremljenu okolinu s primjerenim materijalnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima, koji će omogućiti svakom djetetu potpun i skladan razvoj osobnosti,

- Brinuti o zdravlju, njezi i tjelesnom razvoju djece,

- Poticati cjeloviti razvoj djeteta u području spoznajnog, tjelesnog, jezičnog i govornog, socijalnog i emocionalnog razvoja, razvoja morala, duhovnosti i estetike u skladu s odgojno-obrazovnom koncepcijom Marije Montessori.


Program je organiziran kao cjelodnevni, inkluzivni (u sklopu 10-satnog programa vrtića). Rad s djecom je individualan, u manjim skupinama ili grupni, ovisno o vrsti i cilju aktivnosti. Program se ostvaruje u područnom objektu Prisavlje 4 u tri dobno heterogene odgojno-obrazovne skupine (djeca u dobi od tri godine života do polaska u osnovnu školu) i od ove pedagoške godine u jednoj odgojnoj skupini u objektu Fausta Vrančića 9:

u odgojnoj skupini „Ribice“ rade Nevenka Rukavina Vukelić i Tahira Saletović, odgojiteljice,

u odgojnoj skupini „Leptirići“ rade odgojiteljice Zdenka Kućan, Suzica Peček i Sabina Kostić,

u odgojnoj skupini „Pčelice“ rade Irena Plicka, AMI pedagoginja, Ana Ulaković i Ljubica Vdović, odgojiteljice.

u odgojnoj skupini „Bubamare“/“Perlice“ rade odgojiteljice Pavica Krolo Henč, AMI odgojiteljica i Ivana Rukavina, Montessori odgojiteljica.

Odgojiteljice u programu osposobljene su za rad s djecom prema Montessori metodi temeljem odgovarajuće specijalističke izobrazbe (diploma stručnog usavršavanja za rad s djecom u Montessori metodi 3 godine do polaska u osnovnu školu). Broj upisane djece po odgojnim skupinama usklađen je s Državnim pedagoškim standardom.

9 Europski kompetencijski okvir (izvornik: Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December

for lifelong learning (2006/962/EC) 10

Montessori navodi „Ovo nije moja metoda, iako sam je ja osmislila: ovo je metoda djeteta!“ 11

Konvencija o pravima djeteta (2001). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

58

Organizacija rada je fleksibilna, što znači da je dnevni ritam aktivnosti prilagođen potrebama obitelji i djece u programu. Vrijeme za dnevne aktivnosti istraživanja, igre i rutina, (osobito objedovanja i odmora) u dobno heterogenoj odgojnoj skupini prilagođeno je potrebama mlađe i starije djece, ali i djece individualno. Dobno heterogene odgojne skupine kao prirodno socijalno okruženje za dijete predstavljaju razvojni kontekst s obilježjem različitosti, što utječe na formiranje stavova spram drugačijeg i nepoznatog, a to su bitne pretpostavke za razvoj socijalnih (građanskih) kompetencija, osobito s obzirom na činjenicu da su u odgojne skupine integrirana djeca s PP-TUR. Drugim riječima, ovaj kontekst, sam po sebi, pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za drugoga, osjetljivosti i otvorenosti za potrebe drugih i drugačijih, ali i stvaranje grupne kohezije i zajedništva. Odgojno-obrazovni rad provodi se u vremenu od 7,30 do 16,30 sati u prostorima matičnih odgojnih skupina. Po potrebi djeca mogu boraviti u ranojutarnjem ili u popodnevnom odgojno-obrazovnom procesu, zajedno s djecom iz drugih odgojnih skupina, u prostorima dnevnog boravka dežurne skupine.

U ostvarivanju programa sudjeluju i sustručnjaci: Davorka Crnković, ravnateljica, Minja Jeić, psihologinja, Katica Kuljašević, pedagoginja, Marija Pihać, zdravstvena voditeljica, Martina Smiljanić, logopedinja, Iva Đuran Sokač, defektologinja.

Program ranog učenja engleskog jezika


Vrtić je odgojno obrazovno okruženje u kojem dijete ima višestruke prilike ostvarivati interakcije s drugom djecom i odraslima. U temeljnom dokumentu struke, Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (MZOS, 2015), naglasak je stavljen na poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece te osiguranje primjerene potpore razvoju kompetencija usklađenih s individualnim posebnostima i razvojnim karakteristikama svakog djeteta. U skladu s navedenim, odgojno-obrazovni proces oblikovan je tako da životne i planske situacije učenja podupiru različita područja cjelovitog razvoja djeteta. Usmjeren je ka osnaživanju dječje prirodne znatiželje i interesa te ostvarivanje njihovih potreba i prava. Krajnji odgojno-obrazovni ishodi za dijete trebali bi biti rezultatom njegova permanentnog stjecanja kompetencija za cjeloživotno učenje.

Dijete rane dobi uči čineći (learning by doing), što znači da jezik uči govoreći i koristeći ga u situacijama stvarnog života, u igri i drugim, za njega svrhovitim aktivnostima, pa se situacijski pristup učenja smatra primjerenijim u odnosu na tradicionalni sadržajno – tematski pristup, budući da djetetu omogućava razumijevanje i smisleno korištenje materinskog, ali i stranog jezika. Učenje stranog jezika, kako se navodi u Humanističko-razvojnoj koncepciji ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja djece, treba „ … s obzirom na dob i osobitosti učenja djeteta kao proaktivnog bića s potrebom doživljajnog učenja, biti transakcijski, a ne transmisijski proces“. Stoga se u programu ranog učenja stranog jezika prakticira i projektni pristup, kao didaktički model procesnog i holističkog učenja koji polazi od doživljaja kao temelja za spontana i stvaralačka ponašanja djeteta.

Dobno heterogene odgojne skupine kao prirodno socijalno okruženje za dijete predstavljaju razvojni kontekst s obilježjem različitosti, što utječe na formiranje stavova spram drugačijeg i nepoznatog, a to su bitne pretpostavke za razvoj socijalnih (građanskih) kompetencija i kompetencija na stanom jeziku. Drugim riječima, ovaj kontekst, sam po sebi, pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za drugoga, osjetljivosti i otvorenosti za potrebe drugih i drugačijih, ali i stvaranje grupne kohezije i zajedništva. To je uvjet za razumijevanje kulture iz koje dolazi strani jezik kao programski sadržaj.

59

CILJEVI PROGRAMA Primarni ciljevi:

- razvoj djetetovih sposobnosti i potencijala na svim područjima razvoja, oblikovanje djetetove osobnosti jačanjem pozitivne slike o sebi, uočavanje i prihvaćanje međusobnih različitosti i usvajanje temeljnih moralnih vrijednosti te - stjecanje temeljnih socijalnih vještina i znanja potrebnih za djetetov daljnji razvoj.

Specifični ciljevi:

- senzibiliziranje djeteta za jezik, kulturu i običaje drugog/drugih naroda, - usvajanje riječi, jezičnih i fonetskih normi stranog jezika, - razvijanje vještina komuniciranja na stranom jeziku. ZADAĆE PROGRAMA - zadovoljavanje temeljnih,osobnih i socijalnih potreba i interesa djeteta, - promicanje moralne vrijednosti i ponašanja kod djece koja afirmiraju ljudska prava, socijalnu

inkluziju te temeljne demokratske vrijednosti, - razvoj senzibiliteta i pozitivnih stavova prema prirodi, očuvanju okoliša, biljnom i životinjskom

svijetu, - situacijski komunicirati na materinjem i stranom jeziku, a kroz planirane teme i životno –

praktične situacije postepeno usvajati vokabular, jezične fraze i gramatičke strukture stranog jezika,

Ovaj program uz navedene ciljeve i ishode ima i specifičnu svrhu: razvoj kompetencija komuniciranja na stranom jeziku.


Program je organiziran kao cjelodnevni. Odgojiteljice u programu osposobljene su za rad s djecom na engleskom jeziku temeljem odgovarajućih kvalifikacija i u programu su od početka njegova uvođenja u gradu Zagrebu od 1993. godine.

Program se ostvaruje u dvije dobno heterogene odgojno-obrazovne skupine (djeca u dobi od tri godine do polaska u osnovnu školu):

U odgojnim skupinama upisano je do 20 djece (prema DPS-u):

u skupini „Teddy Bears“ (Šetalište Jurija Gagarina 10) rade odgojiteljice Sanja Francetić i Zrinjka Keglević-Stević, dok u skupini „Strawberries“ (Fausta Vrančića 9) rade odgojiteljice Ljiljana Krulik i Ružica Mataković.

Organizacija programa je fleksibilna, što znači da je dnevni ritam aktivnosti prilagođen potrebama obitelji i djece u programu. Vrijeme za dnevne aktivnosti istraživanja, igre i rutina, (osobito objedovanja i odmora) u dobno heterogenoj odgojnoj skupini prilagođeno je potrebama mlađe i starije djece, ali i djece individualno. Odgojno-obrazovni rad provodi se u vremenu od 7,30 do 16,30 sati u prostorima matičnih odgojnih skupina. Po potrebi djeca mogu boraviti u ranojutarnjem ili u popodnevnom odgojno-obrazovnom procesu, zajedno s djecom iz drugih odgojnih skupina, u prostorima dnevnog boravka dežurne skupine.

U ostvarivanju programa sudjeluju:

Davorka Crnković, ravnateljica, Minja Jeić, psihologinja, Katica Kuljašević, pedagoginja, Marija Pihać, zdravstvena voditeljica, Martina Smiljanić, logopedinja, Iva Đuran Sokač,

60

KRAĆI SPORTSKI PROGRAM


Vrtić je odgojno obrazovno okruženje u kojem dijete ima višestruke prilike ostvarivati interakcije s drugom djecom i odraslima. Odgojno-obrazovni proces oblikovan je tako da životne i planske situacije učenja podupiru različita područja cjelovitog razvoja djeteta i osnažuju dječju prirodnu znatiželju i interes te pružaju prilike za ostvarivanje njihovih potreba i prava. Krajnji odgojno-obrazovni ishodi za dijete trebali bi biti rezultatom njegova permanentnog stjecanja kompetencija za cjeloživotno učenje.

Sportski program integriran u Redoviti kao jedan od programskih oblika koji ima dugogodišnju tradiciju u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja omogućava djetetu cjelovit razvoj, kao i spoznaju o vlastitom uspjehu pri svladavanju motoričkih znanja. Ovaj program ima polazište u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2015).

Kineziološke aktivnosti namijenjene djeci rane dobi uvažavaju razvojne posebnosti dobi i svakog djeteta ponaosob i posebno su vrijedne jer su usko povezane s igrom i/ili se izvode kao igra, te su poticajne za sva razvojna područja, ne samo za motoričko. CILJ PROGRAMA

U programima sa sportskim sadržajima koji se provode unutar Redovitog cjelovitog programa ciljevi imaju i opći i specifični karakter i usmjereni su ka unaprjeđivanju morfoloških obilježja i funkcionalnih sposobnosti organizma djeteta, s jedne strane, i ostvarivanje čitave lepeze fizioloških i psiholoških potreba, s druge:

poboljšati opće fizičko i psihičko stanje dječjeg organizma, time dovesti do porasta subjektivnog osjećaja zadovoljstva u djeteta,

podići psiho-motoričke sposobnosti na razini iznad aktualne, podići razinu uspješnosti, djelovati na porast samopouzdanja i jačanje pozitivne slike o sebi,

regulirati tjelesnu težinu, korigirati deformitete kralješnice i stopala, osvještavati pritom koliko je kretanje važno za zdravlje, a zdravlje je blagostanje,

održavati psihofizičku ravnotežu djeteta i smanjiti agresiju i napetost, izgrađivati time navike konstruktivnog rješavanja problema i zdravog življenja.

ZADAĆE PROGRAMA

Zadaća ovog programa je unaprijediti djetetov rast i razvoj u svim aspektima, dakle, holistički i integrativno. Naglasak se stavlja na djetetove primarne i razvojne potrebe posebice kroz igru i aktivnosti u kojima ostvaruje stvaralački odnos prema svijetu i samome sebi. Posrednim djelovanjem u sportu utječe se na moralne i karakterne crte djetetove osobnosti (red, poštenje, suosjećanje, strpljenje, optimizam i dr.) te se razvijaju osobine pozitivne kompeticije (natjecanja) raznolikim pravilima i načelima sporta u suglasju sa zakonitostima dječjeg razvoja. VRSTA I OBLIK PROGRAMA

Program je organiziran kao cjelodnevni, u sklopu 10-satnog programa vrtića. Rad s djecom je individualan, u manjim skupinama ili grupni, ovisno o vrsti i cilju aktivnosti. Program se ostvaruje u tri dobno heterogene odgojno-obrazovne skupine (djeca u dobi od tri godine do polaska u osnovnu školu). Odgojno-obrazovni rad provodi se u vremenu od 7:30 do 16:30 sati u prostorima matičnih odgojnih skupina. Po potrebi djeca mogu boraviti u ranojutarnjem ili u popodnevnom odgojno-

61

obrazovnom procesu, zajedno s djecom iz drugih odgojnih skupina, u prostorima dnevnog boravka dežurne skupine.

Odgojiteljice u programu osposobljene su za rad s djecom temeljem odgovarajućih odgojno-obrazovnih modula i u programu su od početka njegova uvođenja. U odgojnoj skupini „Ježići“, Šetalište Jurija Gagarina 10, rade odgojiteljice Tatjana Cvetko i Suzana Topić, upisan broj djece do 20 (prema Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe).

U odgojnoj skupini „Kornjačice“, Šetalište Jurija Gagarina 10, rade odgojiteljice Ružica Bach i Antonija Kantolić upisan broj djece do 20 (prema Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe).

U odgojnoj skupini „Šljivice“, Fausta Vrančića 9,rade odgojiteljice Danijela Blažanin i Nives Vukadinović upisan broj djece do 20 (prema Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe).

Organizacija programa je fleksibilna, što znači da je dnevni ritam aktivnosti prilagođen potrebama obitelji i djece u programu. Vrijeme za dnevne aktivnosti istraživanja, igre i rutina, (osobito objedovanja i odmora) u dobno heterogenoj odgojnoj skupini prilagođeno je potrebama mlađe i starije djece, ali i djece individualno. Dobno heterogene odgojne skupine kao prirodno socijalno okruženje za dijete predstavljaju razvojni kontekst s obilježjem različitosti, što utječe na formiranje stavova spram drugačijeg i nepoznatog, a to su bitne pretpostavke za razvoj socijalnih (građanskih) kompetencija. Drugim riječima, ovaj kontekst, sam po sebi, pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za drugoga, osjetljivosti i otvorenosti za potrebe drugih i drugačijih, ali i stvaranje grupne kohezije i zajedništva.

U ostvarivanju programa sudjeluju:

Davorka Crnković, ravnateljica, Minja Jeić, psihologinja, Katica Kuljašević, pedagoginja, Marija Pihać, zdravstvena voditeljica, Martina Smiljanić, logopedinja, Iva Đuran Sokač, defektologinja te Emil Lordanić, stručni konzultant kineziolog.

KRAĆI PROGRAM MONTESSORI TERAPIJE UVOD Prema dva temeljna dokumenta koji uređuju predškolski odgoj i obrazovanje predviđeni su posebni programi rada za djecu s teškoćama u razvoju kao i programi alternativnih pedagoških koncepcija na način da se rad individualizira prema potrebama djece i da ga se provodi u uvjetima odgojno-obrazovne dijade (tzv.: odnos „jedan na jedan“).

Montessori terapija je individualan oblik rada namijenjen prvenstveno djeci s teškoćama u razvoju i djeci s posebnim potrebama koja su uključena u redovan ili Montessori predškolski program. Individualni oblik rada s djecom s teškoćama u razvoju temelji se na načelima Montessori pedagogije, kao i na vrijednostima i načelima sadržanima u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje . Te su vrijednosti usmjerene • ostvarivanju specifičnih ciljeva (osiguranju dobrobiti za dijete, poticanju cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece te razvoja kompetencija, ostvarivanju prava djece na jednake šanse, tj. ostvarivanju jednakih prava za sve), • utemeljene su na specifičnim polazištima (postojećim dokumentima i suvremenom shvaćanju djeteta i organizacije vrtića) i

62

• odražavaju specifična načela (fleksibilnost odgojno-obrazovnoga procesa, partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom, osiguranje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju te otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na unapređivanje prakse).

Cilj individualnog rada u osnovi je poticanje, podrška i osnaživanje područja djetetova cjelovita razvoja, odnosno, kompetencijskih ishoda : 1. Komunikacija na materinskome jeziku 2. Komunikacija na stranim jezicima 3. Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju 4. Digitalna kompetencija 5. Učiti kako učiti 6. Socijalna i građanska kompetencija 7. Inovativnost i poduzetnost 8. Kulturna svijest i izražavanje. Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja polazi od shvaćanja učenja djeteta kao rezultata njegova aktivnog i angažiranog sudjelovanja u različitim aktivnostima . Pa je veoma važan zadatak u okviru individualnog rada pružiti djetetu podršku da se samo izgrađuje, „Pomozi mi da to učinim sam“, svojom voljom uključuje u svakodnevne aktivnosti u svojoj bliskoj okolini te da se potvrdi kao istovrijedan i punopravan član u zajednici svojih vršnjaka. Dijete je aktivni, jednako vrijedni sudionik u procesu vlastitog odgoja i obrazovanja. Ostvarivanje prava djeteta na sudjelovanje, koje se ističe i u Konvenciji o pravima djeteta predstavlja važan preduvjet razvoja njegovih različitih, a osobito građanskih kompetencija. One se razvijaju poticanjem razvoja samostalnog i kritičkog mišljenja djece te ohrabrivanjem djece na donošenje vlastitih sudova. USTROJSTVO PROGRAMA Montessori terapija osim individualnog rada obuhvaća i grupni rad dvoje ili troje djece, a on ovisi o vrsti, stupnju oštećenja, interesima i sposobnostima pojedinog djeteta. U Montessori terapiju uključena su djeca kronološke dobi od 2,5 do 8 godina. To su djeca polaznici redovnog ili Montessori programa Vrtića i djeca koja dolaze iz drugih vrtića Grada Zagreba, kao i ona koja nisu uključena u predškolski sustav odgoja i obrazovanja i dolaze iz obiteljskog doma. Vrijeme trajanja individualnog rada sa svakim djetetom je 45 minuta, a ovisno o djetetovom interesu i motivaciji može trajati kraće ili pak duže od navedenog vremena. Individualni rad odvija se u prijepodnevnim satima u terminima koji odgovaraju potrebama obitelji, a provodi ga defektolog sa specijalizacijom iz Montessori pedagogije. Ustrojstvo individualnog rada u terapiji uređuje i usklađuje defektolog u suradnji i dogovoru s roditeljima i odgojiteljima matične skupine i prilagođava ga prema potrebama djece. U programu radi AMI defektologinja Karmen Jurić. MATERIJALNI UVJETI Montessori terapija se održava u posebno opremljenoj prostoriji u našem vrtiću. U njoj se nalaze Montessori pribori, opći pribori i društvene igre. Montessori pribori su specifični pribori koji se koriste u Montessori programu i jedno su od temeljnih obilježja Montessori pedagogije. Opći pribori uključuju slike, crteže, fotografije, slikovnice, priče, globuse, karte, pribore za crtanje, slikanje i općenito likovno izražavanje. Osim nabrojanih pribora Montessori terapija je opremljena društvenim igrama, slagalicama, puzzlama. Pribori su smješteni na policama i dohvatljivi djeci predškolskog uzrasta. Djeca rade za stolom ili na tepihu na podu. Pribori su pažljivo odabrani i potrebno je da zadovoljavaju kako neposredne tako i posredne potrebe populacije djece s teškoćama u razvoju.

63

U ovaj oblik rada uključena su djeca različitih razvojnih profila: djeca s poremećajima govorno jezične

komunikacije, djeca usporenog psihomotornog razvoja, intelektualnih teškoća, djeca s ADHD ,

poremećaj iz autističnog spektra, neurorizična djeca i dr . Jednako tako mogu biti uključena i darovita

djeca.

Montessori terapija obuhvaća Montessori pribore koji su namijenjeni i prilagođeni populaciji djece s teškoćama u razvoju. Izravni je cilj da djeca mogu uz podršku terapeuta uspješno i suvereno ovladati vještinama i samostalno izvoditi aktivnosti koje su u skladu s njegovom dobi, potrebama i sposobnostima. Pri tome defektolog treba znati odrediti primarne ciljeve i zadatke u odnosu na djetetov razvojni profil ili teškoću. Na taj se način priprema dijete za uključivanje u vrtićki program, osposobljava ga se da samostalno i neovisno sudjeluje u svakodnevnim aktivnostima u svome okruženju. Montessori pribori, zadatci i ciljevi: 1. Pribori za aktivnosti svakodnevnog života - Vježbe brige o sebi - Vježbe brige o predmetima - Vježbe za koordinaciju i kontrolu pokreta - Vježbe za okulomotornu koordinaciju - Vježbe za razgibavanje i jačanje zgloba šake i precizni hvat Izravni cilj: Hodanje i nošenje predmeta, grabljenje žlicom, pretakanje tekućine iz vrčeva, hvatanje i baratanje hvataljkom ili pincetom, otvaranje i zatvaranje posuda, otkopčavanje i zakopčavanje dugmadi, druk dugmadi, remen kopči, vezanje mašni, vezica i drugo. Neizravni cilj: Razvijanje grube i fine motorike, kontrole i koordinacije pokreta, okulomotorne koordinacije, preciznog hvata. Razvijanje pažnje, koncentracije, motivacije, volje, inteligencije i ustrajnosti. Razumijevanje logičnog slijeda radnji. Obogaćivanje rječnika, usvajanje novih riječi i pojmova, priprema za pisanje. Razvijanje samostalnosti, samopouzdanja, pozitivne slike o sebi, neovisnosti. Indirektna priprema za razumijevanje matematičkih pojmova. Kozmički odgoj. Vježbe se uvode po načelu od jednostavnog prema složenom. Potrebno je omogućiti dovoljno dugo vremena za izvođenje radnje ili aktivnosti, dijete diktira tempo rada s priborima. Vježbe su razložene na korake, a oni se postepeno uvećavaju i uvode u skladu s djetetovim napretkom usvojenih vještina. Dijete samo izabire aktivnosti, ali je također potaknuto od strane defektologa kako bi upoznalo i usvojilo nove vještine te razvilo nove i ojačalo razvijene sposobnosti. 2. Pribori za poticanje razvoja i oplemenjivanje osjetila - Vizualna percepcija - Auditivna percepcija - Taktilna percepcija - Percepcija topline - Percepcija težine - Stereognostička percepcija Izravni cilj: Upoznavanje, razlikovanje i usvajanje pojmova o veličinama/veliko-malo/, visinama /visoko-nisko, dužinama/dugačko-kratko/, debljinama/debelo-tanko/. Upoznavanje i razlikovanje geometrijskih likova /trokut, kvadrat, krug, romb, trapez/ i geometrijskih tijela/kugla, kocka, valjak, kvadar, stožac, piramida/. Upoznavanje, razlikovanje i imenovanje osnovnih boja/žuta, crvena, plava/, složenih boja /zelena, narančasta, ljubičasta/ i njihovih tonova /tamna – svijetla/. Upoznavanje i razlikovanje različitih površina i tekstura /glatko-hrapavo, mekano-tvrdo/, također različitih materijala i njihovih toplih, odnosno, hladnih svojstava /drvo, kamen, metal, filc/, ali i različitih težina pojedinog materijala /lagano- teže-teško/. Spoznavanje predmeta putem mišićnog pamćenja/vid, opip, sluh istovremeno/.

64

Neizravni cilj: Razvijanje grube i fine motorike, koordinacije i kontrole pokreta, okulomotorne koordinacije, preciznog hvata. Razvijanje koncentracije, pažnje, volje, inteligencije, motivacije, ustrajnosti i apstraktnog mišljenja. Upoznavanje i razumijevanje logičnog slijeda radnji kao maksimuma i minimuma u jednoj seriji. Obogaćivanje rječnika, usvajanje novih riječi i pojmova, komparacija pridjeva /malo-veće-najveće, tanko-deblje-najdeblje/. Razvijanje samostalnosti, samopouzdanja, pozitivne slike o sebi, neovisnosti. Indirektna priprema za razumijevanje matematičkih pojmova /geometrija/. Kozmički odgoj. Vježbe se uvode po načelu od jednostavnog prema složenom. Potrebno je omogućiti dovoljno dugo vremena za izvođenje radnje ili aktivnosti, dijete diktira tempo rada s priborima. Vježbe su razložene na korake, a oni se postepeno uvećavaju i uvode u skladu s djetetovim napretkom usvojenih vještina. Dijete samo izabire aktivnosti, ali je također potaknuto od strane defektologa kako bi upoznalo i usvojilo nove vještine te razvilo nove sposobnosti i ojačalo već razvijene. Pribori omogućavaju djetetu da samo kontrolira greške, otkrivaju granice maksimuma i minimuma u seriji. Priborima za razvijanje osjetila uvodimo dijete u procese apstraktnog mišljenja i razvoja inteligencije pod geslom „Od uhvatiti do shvatiti“ i „Od konkretnog prema apstraktnom“. 3. Pribor za govor i jezik - Obogaćivanje rječnika: imenovanje predmeta, likova, pojava, događaja, pojmova odnosa i veza među njima - Upoznavanje i izdvajanje glasova - Poimanje glasa na početku, sredini i kraju riječi - Upoznavanje simbola za svaki glas - Analiza i sinteza glasova, tvorba riječi - Pisanje - Čitanje Izravni cilj: Razvijanje govora i jezik, komunikacije, pisanje, čitanje. Neizravni cilj: Razvijanje grube i fine motorike, okulomotorne koordinacije, razgibavanje zgloba ruke i precizni hvat. Razvijanje koncentracije, pažnje, motivacije, volje, inteligencije. Razvoj komunikacijskih vještina/verbalna, neverbalna, simbolička/ Razvijanje samostalnosti, samopouzdanja, pozitivne slike o sebi, neovisnosti. Razvijanje mašte, kreativnosti, izražavanja, stvaralaštva/priče, bajke…/ Vježbe se uvode prema razvojnim sposobnostima i vještinama djeteta s teškoćama u razvoju. Potrebno je omogućiti dovoljno dugo vremena za izvođenje radnje ili aktivnosti, dijete diktira tempo rada s priborima za razvoj govora i jezik. Stručnjak treba poticati i omogućiti djetetu učestalo ponavljanje aktivnosti kako bi ono usvojilo i učvrstilo svoje znanje na području govorno-jezičnih vještina. Za razvoj govora i jezika koristi se Montessori postupak, „Lekcija u tri stupnja“ i on se koristi za imenovanje, prepoznavanje i razumijevanje pojmova. Dijete samo izabire aktivnosti, ali je također potaknuto od strane defektologa kako bi upoznalo i usvojilo nove vještine te razvilo nove i ojačalo razvijene sposobnosti. 4. Pribor za matematiku - Upoznavanje i razumijevanje količine od 1 do 10 - Upoznavanje i razumijevanje simbola od 1 do 10 - Povezivanje količine i simbola - Brojanje u nizu do100/1000 - Učenje prebrojavanja - Upoznavanje sa sustavom dekada 1,10, 100, 1000 (količina i simboli) - Računske operacije s konkretnim priborima (perlice, daščice)

65

Izravni cilj: Upoznavanje i razumijevanje količine i simbola, povezivanje količine i simbola, upoznavanje i razumijevanje dekadskog sustava, računskih operacija, brojanje u nizu. Neizravni cilj: Razvijanje mišljenja od konkretnog prema apstraktnom. Razvijanje i poticanje istraživanja, analiziranja, razlučivanja, sposobnosti predočavanja i misaonih procesa općenito. Razvijanje koncentracije, pažnje, motivacije, volje, inteligencije, ustrajnosti. Razvijanje samostalnosti, samopouzdanja, neovisnosti i pozitivne slike o sebi. Kozmički odgoj. Vježbe se uvode po načelu od jednostavnog prema složenom i od konkretnog prema apstraktnom. Dijete prvo upoznaje i usvaja količinu, a tek nakon što je ovladalo konkretnim pojmom upoznaje simbol i njih zatim povezuje, sparuje. Nakon što usvoji količine upoznaje metode računanja s konkretnim priborima. Djetetu je potrebno omogućiti dovoljno dugo vremena za izvođenje radnje ili aktivnosti, dijete diktira tempo rada s priborima. Vježbe su razložene na korake, a oni se postepeno uvećavaju i uvode u skladu s djetetovim razvojem sposobnosti i vještina. Dijete samo izabire aktivnosti, ali je također potaknuto od strane defektologa kako bi upoznalo i usvojilo nove vještine te razvilo nove sposobnosti i ojačalo već razvijene. Individualni i grupni rad u Montessori terapiji također potiče emocionalni i socijalni razvoj što je osobito važno kod djece koja imaju izražajne teškoće u odnosu prema sebi i prema drugima. To su djeca s teškoćama socijalne interakcije, komunikacije, razumijevanja pojma o sebi, samoregulacije, izražavanju vlastitih i razumijevanju tuđih emocija. Djeca s opisanim teškoćama s toga veoma često rade u paru s vršnjakom iz skupine. Kroz zajednički rad, igru i druženje jačaju svoje socijalne kompetencije. Djeca sama izabiru oblik rada i aktivnosti s Montessori priborima, društvenim igrama, u konstruktivnom radu ili pak kroz kreativno izražavanje. Uče pravila i slijed igara, poštovati drugoga, strpljivo čekati na red, razgovarati i dogovarati se. Uloga je defektologa poučiti i ukazati na neprihvatljiva, odnosno, poticati i poučavati o prihvatljivim oblicima ponašanja u odnosu prema sebi, vršnjaku i zajednici. Praćenje individualnog rada evidentira se kroz: - Dosje djeteta - Pedagoške dokumentacije individualnog odgojno-obrazovnog rada - Razvojne liste djeteta - Fotografije - Videozapise - Radove djece/bilježnice

KRAĆI PROGRAM KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA

Rad vjeroučiteljice-odgojiteljice odvijat će se po Planu i programu vjerskog odgoja djece u izvanobiteljskim uvjetima, predloženu od profesora Alojzija Hoblaja, odobrenu od Ministarstva prosvjete i sporta. U vjerski program uključuju se djeca četvrte pete i šeste godine života, te djeca s posebnim potrebama. Voditeljica programa je Ana Šajinović, vjeroučiteljica-odgojiteljica. CILJ VJERSKOG ODGOJA - senzibilizirati dijete za njegovu duhovnu dimenziju kao potrebu koja ga čini osjetljivim za otkrivanje, primanje i oblikovanje njegova života u odnosu na sebe, na drugoga te na poseban način na Boga (usp. Nacionalni katehetski ured HBK, 2001). KONKRETNE ZADAĆE

- senzibilizirati dijete za mnogobrojne oblike prirodnih pojava i tehnika i - odgojiti ga za odgovorno ponašanje prema svijetu koji ga okružuje; - približavati djeci osobu Isusa Krista, kao osobu koja nas voli, koja nas uči ljubavi;

66

- zadovoljiti potrebu za pripadanjem i ljubavlju i na temelju tog iskustva uputiti ga na ljubav prema Bogu;

- razvijati osjećaj povjerenja, zahvalnosti, darivanja samoga sebe, suosjećanje i suradnju s bližnjima;

- zadovoljiti potrebe za uspostavljanjem osobnog odnosa između djeteta i poruke vjere; - omogućiti djetetu aktivni pristup oblicima kršćanskog života i zajedništva; - razvijati temeljne i bitne odrednice čovjekova života: ljepotu, istinu, i dobrotu (izvor:

Nacionalni katehetski ured HBK, 2001). OBLICI RADA

- rad u skupinama - individualni rad - rad s roditeljima MJESTO ODRŽAVANJA KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA - zbornica – Vrbik - soba za vjerski odgoj – Poljane - soba za vjerski odgoj – Cvjetno METODE RADA

- izlaganje priča, prepričavanje biblijskog teksta, razgovor logičko zaključivan, slušanje dječjih razmišljanja i želja…

- gledanje slikovnice , opisivanje (praćenje slijeda) - pjevanje pjesmica, pjevanje duhovni šansona za djecu - recitiranje kratkih stihova… - gledanje video zapisa, promatranje prirode i prirodnih pojava - čuđenje i divljenje (stvoreni svijet i stvorenja u njemu) - likovno izražavanje dječjih dojmova (crtanje , modeliranje) - slušanje instrumentalne glazbe, ritmičko izvođenje pokreta - scenska improvizacija, igre uloga, igre po zadatku - molitva i meditacija,

SREDSTVA RADA - svijeća, križ, slike , fotografije (majke Božje, anđela čuvara i druge prigodne slike ili fotografije) - Biblija, slikovnice, knjige dječje literature, CD, tematski predlošci, vjerska abeceda - građevni materijal, igračke za nizanje i umetanje, ozvučeni predmeti - prigodne slagarice, memori, puzzle , igračke za društvene igre - pribor za crtanje i slikanje (papir , olovke, bojice, pastele, škarice) - voda, zemlja, plastelin, plodovi žitarica, biljke - glazba, igračke po izboru djece, i druga prigodna sredstva TEMATSKE CJELINE I TEME I. Djecu prihvaćati i dočekivati

Dobrodošlica djeci Upoznajmo sebe i druge. Tko sam ja. Moja obitelj. Prijateljstvo Ljubav. Dobrota.

67

II. Stvoreni svijet i stvorenje u njemu

Čuđenje i divljenje zbilji svega stvorenoga Dani kruha. Plodovi zemlje. Zahvala. Misijska nedjelja.

III. Kraljevstvo Božje

Gorušičino zrno. Dragocjeni biser. Skriveno blago. Kvasac. Dobri otac. Priče o likovima iz Biblije.

IV. Došašće – radost Isusova dolaska na svijet

Navještenje. Došašće. Sveti Nikola. Sveta Lucija. Palestina – Isusova domovina. Isusovo rođenje - Božić. Poklon pastira.

V. Isusovo djetinjstvo i život Prikazanje u hramu - Svijećnica. Isusovo krštenje. Isus blagoslivlja djecu. Isus prijatelj ludi. Isusov život na zemlji.

VI. Otkrivanje tajne života.

Milosrdni Samaritanac. Buđenje u prirodi. Ptica je savila svoje gnijezdo. Korizma u duginim bojama. Cvjetnica-maslinova grančica. Isusova posljednja večera s učenicima. Muka smrt i uskrsnuće. Isus je Kralj.

VII. Dijete pred uskrslim Kristom

Dijete pred svjetlom, vodom i uskrslom svijećom. Isus je svjetlo svijeta. Uskrs – radost život

VIII. Majka-zemlja, moja majka, Isusova majka

Zemlja –domovina za ljude. Zemlja-dom za životinje. Majčin dan. Marija, Isusova i naša majka.

68

IX. Život kršćanske zajednice - Crkve Geste i simboli. Liturgijske boje. Blagdan Duha svetoga. Moja kršćanska zajednica - Crkva

X. Istina u pričama

Radost Sreća Sloboda

SURADNJA S roditeljima:

- na roditeljskim sastancima prikazati: plan aktivnosti, sadržaj i metode rada katoličkog vjerskog odgoja;

- individualni susreti s roditeljima vezani uz konkretan rad i probleme s kojima se roditelji mogu susresti.

S odgojiteljima: Zajednički dogovor i pripremanje uređenja prostora i ostale aktivnosti vezane za liturgijsku godinu. S ravnateljem: Prezentirati Plan i program i dogovoriti sve pretpostavke za njegovo izvođenje. Sa stručnim timom: Dogovoriti organizaciju rada i druge potrebne aktivnosti. S matičnim Župnim uredom i Katehetskim uredom: Surađivati s matičnim Župnim uredom i Katehetskim uredom kroz razgovore, savjete, izbor literature i razne druge prijedloge.

IZVEDBENI PROGRAM ZA DJECU U ŠESTOJ GODINI ŽIVOTA „DJECA U PRIRODI“

U GRADU MLADIH – GRANEŠINA, ZAGREB

OPRAVDANOST PROVEDBE PROGRAMA Čovjek je uz pomoć svog znanja i umijeća stoljećima mijenjao prirodu. Danas bi ju njegovo znanje

i umijeće moglo uništiti. Čovjek je osnovni, najvažniji i najbrojniji čimbenik koji uništava svoj okoliš, ali isto tako, samo ga on može i zaštititi. Jedna od mogućnosti efikasnog očuvanja unapređenja čovjekova okoliša je odgoj i obrazovanje djece za okoliš i održivi razvoj. Kroz igru, učenje, istraživačke, radno-praktične i druge djelatnosti djeca od najranije dobi mogu doživjeti i upoznati prirodu, naučiti je voljeti i cijeniti u svim njenim oblicima i otkriti svoje mogućnosti djelovanja na njenoj zaštiti i očuvanju.

Suvremeni način života, uz sve prednosti i blagodati, obiluje i negativnim posljedicama u području zdravog odrastanja djeteta. Između ostalog, to se odnosi na nedovoljni boravak djeteta na čistom zraku, skromne mogućnosti neposrednog kontakta djeteta s prirodom, nedostatak čistih i uređenih površina za sigurnu igru djece, previše vremena koje dijete provede u zatvorenom prostoru uz TV ili računalo, skromno bavljenje djeteta sportsko-rekreativnim aktivnostima. Uzroke možemo tražiti u specifičnostima života suvremene obitelji (egzistencijalni problemi, obveze roditelje, manjak slobodnog vremena i dr.), ali i u uvjetima dječjih vrtića u kojima djeca borave veći dio dana (mnogi vrtići nalaze se u užem dijelu grada, bez adekvatnih zelenih površina i sigurnih dječjih igrališta).

Grad mladih u Granešini pruža kvalitetne uvjete za višednevni organizirani boravak djece iz vrtića u prirodnom, zdravom i sigurnom okruženju. Program „Djeca u prirodi“ koncipiran je na način da djeca u neposrednom kontaktu s prirodom, aktivnim istraživanjem i učenjem u suradnji s drugom djecom i odraslima, steknu vrijedna iskustva, znanja i vještine, razviju pozitivne emocije i stavove usmjerene na etički i ekološki način ponašanja i življenja u zajednici. Imajući na umu da je predškolsko doba vrijeme najintenzivnijeg razvoja djeteta u kojem se stvaraju temeljne vrijednosti

69

cjelokupnog života, lako je procijeniti značaj ovog programa za cjelokupni razvoj djeteta, posebno njegovih stavova znanja, razumijevanja i odnosa prema okolišu kao i sposobnosti da donosi odluke o sebi, drugima i okolišu.

UTEMELJENJE PROGRAMA Odgoj i obrazovanje djece za okoliš i održivi razvoj jedan je primarnih nacionalnih zaštitnih i

preventivnih programa i zato je integralni dio odgojno-obrazovnog programa za djecu predškolske dobi u dječjim vrtićima. Njegovo utemeljenje nalazimo u svim zakonskim i programskim dokumentima predškolskog odgoja (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi, Konvencija o pravima djeteta i Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012.g.).

CILJ I ZADAĆE PROGRAMA Program „Djeca u prirodi“ usmjeren je na zadovoljavanje raznolikih potreba i interesa djeteta,

cjelovitog pristupa djetetu kao osobi, te ostvarivanja njegovih prava na aktivnu participaciju i sudjelovanje u sigurnom, poticajnom okruženju, koje mu omogućava ugodno, proaktivno i zabavno učenje i stjecanje pozitivnih iskustava. Također, boravkom i kretanjem u prirodi i izloženošću djece utjecaju čistog zraka i umjerenog sunca jača se i unapređuje njihovo zdravlje. Šetnje, igre u šumi, aktivnosti na otvorenim sportskim terenima i u dvorani (u budućnosti se planira i uređenje dječje skijaške staze i sanjkališta) doprinose razvoju psihomotornih sposobnosti u prirodnim oblicima kretanja i opće psihofizičke spremnosti djece te stvaranje navika zdravog življenja. Višednevna odvojenost djeteta od obitelji, u socijalnom okruženju poznate odgojne skupine potpomaže osamostaljivanju djece (životno-praktične aktivnosti usmjerene na brigu o sebi i zalaganje za sebe i druge), razvoju njihove emocionalne inteligencije (razumijevanje vlastitih i uvažavanje emocija drugih, kontrola impulzivnog i rizičnog ponašanja i socijalne kompetencije (vještine nenasilne komunikacije, pridržavanje pravila, dogovaranje, suradnja). Okruženje pruža uvjete za aktivno i suradničko učenje djece na njima zanimljiv i primjeren način (istraživačke aktivnosti u prirodi, eksperimenti, eko-akcije i projekti). Snažni doživljaji djece u prirodi potiču raznolike oblike njihova spontanog stvaralačkog izražavanja u likovnom, glazbenom, scenskom području (kreativne radionice). Mnogobrojne igre i društveno-zabavne aktivnosti usmjerene su na konstruktivno provođenje slobodnog vremena i podržavaju toplu i vedru atmosferu, zabavu, humor i optimizam. Program „Djeca u prirodi“ u užem smislu odgoja i obrazovanja djece za okoliš i održivi razvoj razvija ekološku osjetljivost djece i njihovu spremnost na praktično djelovanje jer omogućuje da djeca dožive i upoznaju prirodu, nauče je voljeti i cijeniti u svim njenim oblicima i otkriju kako je mogu zaštiti, očuvati i unaprijediti. Participacijom u programu, djeca se osvjedočuju da, iako su mali, mogu učiniti čudesne stvari za okoliš u kojem žive. SPECIFIČNE ZADAĆE: - poticati radoznalost i interes djeteta za prirodno okruženje, razvijati oduševljenje i divljenje otkrivanjem zanimljivosti, neobičnosti, raznolikosti i ljepote - omogućiti opažanje i doživljavanje prirodnih pojava (sunce, vjetar, kiša, snijeg, magla, mraz...), vremenskih mijena (godišnja doba) i životnih zajednica (flora i fauna), razvijati spoznaje o osnovnim životnim procesima (rađanje, rast, razmnožavanje, umiranje) i životnim uvjetima (voda, zrak, svjetlo, tlo) - razvijati spoznaju djeteta o međusobnoj povezanosti žive i nežive prirode, ovisnosti raznolikih životnih zajednica, a osobito čovjeka i prirode, osvješćivati opasnosti od zagađenja okoliša i mogućnosti za njegovo očuvanje i unapređenje - osigurati neposredan i aktivan odnos djeteta s prirodnim okruženjem radi stjecanja znanja i iskustva, razvijati sposobnosti rješavanja konkretnih problema u suradnji s drugom djecom i odraslima

70

- podržavati razvoj pozitivnih emocija i stavova, osvješćivanje vlastitih sposobnosti i potencijala za čuvanje, njegovanje i unapređivanje prirode, stvaranje navika ekološkog ponašanja i ciljanog djelovanja na rješavanju aktualne problematike u neposrednom životnom okolišu. - razvijati suosjećajnost kao pretpostavku za bolje razumijevanje, ponašanje, odlučivanje i djelovanje - razvijati vještine samostalnog djelovanja, prepoznavanja opasnosti i samozaštite djeteta SIGURNOST I ZAŠTITA DJETETA Posebnu pozornost posvetit će se stvaranju uvjeta za sigurno okruženje i sigurnost svakog djeteta: - jedan matični odgojitelj na najviše dvanaestero djece uz odgojitelje-voditelja i animatora programa i zadužene djelatnike Grada mladih - ograđen i uređen prostor šume i livada te prostori igrališta, sanjkališta i slično - unutarnji prostor sličan domu, topao i svijetao - prehrana koja naglašava najsuvremenije standarde kvalitete, tradicionalna jela i kulturu prehrane - organizirana zdravstvena zaštita u najbližoj ambulanti i bolnici - organizirana zaštita djece prilikom svakodnevnog boravka u prirodi - kvalitetno individualizirano zadovoljavanje primarnih potreba za odmorom, snom, kretanjem i izmjenom ritma aktivnosti, aktivnim boravkom na zraku, potrebom za tekućinom CILJANA SKUPINA Program je namijenjen djeci u šestoj godini života zagrebačkih dječjih vrtića a realizira se temeljem dobrovoljne odluke roditelja o sudjelovanju njihovog djeteta u programu. Program je obveza za grad Zagreb, koji će ga financirati u sklopu javnih potreba Grada. Mogućnosti smještaja su za oko 150 djece.

RAZVOJNI CENTAR – PROGRAM STRUČNOG USAVRŠAVANJA ZA GPP 2016/17.

Rad Razvojnog centra započeo je u veljači 2014. godine. Program rada se nastavlja i dalje, prema

navedenom rasporedu (tablica 1). Stručno usavršavanje i obrazovanje ostvarivati će se u izvedbi

stručnjaka dječjeg vrtića „Vrbik“, i to:

ravnateljice: Davorke Crnković (defektologinja AMI),

stručnih suradnica: pedagoginje - savjetnice Katice Kuljašević, psihologinje - savjetnice Minje Jeić,

logopedinje - savjetnice Martine Smiljanić, defektologinje - rehabilitatorice Ive Đuran Sokač,

zdravstvene voditeljice Marije Pihač, te

odgojiteljica u Montessori programu: AMI odgojiteljice –mentorice Pavice Krolo Henč, AMI

defektologinje stručne suradnice- mentorice Karmen Jurić i AMI pedagoginje- Irene Plicka.

Vanjski suradnici su profesori i treneri iz Montessori pedagogije Instituta Opera nationalle,

sustručnjaci iz Montessori Instituta, Ljubljana, profesori s Učiteljskog, Edukacijsko-rehabilitacijskog i

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te sustručnjaci iz vrtića Grada Zagreba i ostalih županija

RH.

Plan financiranja:

Za ostvarivanje programa stručno-razvojnog centra neophodna su dodatna sredstva za slijedeće

namjene: stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika uključenih u provedbu programa

Stručno-razvojnog centra, organizaciju i provođenje plana i programa Stručno-razvojnog centra,

nabavku stručne opreme i literature, podizanje razine kvalitete materijalne osnove prostora Stručno-

razvojnog centra (sobe dnevnog boravka, vanjski prostor vrtića, kabineti), stimulaciju radnika

71

uključenih u rad Stručno-razvojnog centra u svim segmentima djelovanja, naknadu za autorski rad

vanjskim suradnicima.

Izvori financiranja su: Ministarstvo znanosti, obrazovanje i sporta RH, Poglavarstvo Grada Zagreba,

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Agencija za odgoj i obrazovanje, Prihodi iz aktivnosti

Stručno-razvojnog centra: provođenje seminara, obrazovanja i dr.,

MATERIJALNI UVJETI

Uvjeti i organizacija rada preduvjet su provedbe programa. Oni podrazumijevaju kompetentan

odgojno-obrazovni kadar, program primjeren i opremljen prostor. Program Stručno-razvojnog centra

ostvarivao bi se u prostorijama područnog objekta Cvjetno naselje, Prisavlje 4, objekta Poljane F.

Vrančića 9, i to u dvorani za plenarna predavanja i radionice i prostorima Montessori odgojnih

skupina odvijat će se iskustvene radionice praktične vježbe za polaznike,

CILJEVI I ZADACI STRUČNO-RAZVOJNOG CENTRA

Program rada stručno razvojnog centra ostvarivat će se kroz seminare, radionice, predavanja,

hospitacije i konzultacije, okrugle stolove i kroz izdavačku djelatnost. Polaznici stručnog usavršavanja

su odgojitelji i stručni suradnici predškolskih ustanova.

PLAN AKTIVNOSTI I SADRŽAJI RADA:

Stručno usavršavanje odgajatelja i stručnih suradnika iz područja Montessori pedagogije za rad s

djecom od 0-3. god života ,završava u mjesecu listopadu .

Novi ciklus stručnog usavršavanja odgajatelja i stručnih suradnika iz područja Montessori

pedagogije za rad s djecom od 3. godine života do polaska u školu počinje 28.10.2016. i trajati će 15

mjeseci , razrađen u programu po modulima.

Broj polaznika : 25

Stručno usavršavanje za odgojitelje i stručne suradnike za djecu u dobi od 3.godine života do polaska u školu organizirani su prema programu. Predavanja će se odvijati jednom na mjesec, kroz dva dana (petak i subota), a način provedbe biti će usklađen s različitim oblicima učenja te će se odvijati kroz: plenarna predavanja, čitanja i bibliografska istraživanja, projekcije, rad u grupama, opservacije i vježbe.

PROGRAM:

1.

10.mj.

Biografski prikaz života i rada Marie Montessori kao temelj njenog teoretskog učenja

Davorka Crnković, montessori defektolog, ravnateljica

Ulla Schmitdt DE, Opera Nationale Montessori Rim,

Pavica Krolo Henč - montessori odgojitelj,

16 sati

2.

11.mj.

Razvojno psihološki i znanstveni pristup djetetu prema Mariji Montessori


Ulla Schmitdt DE, Opera Nationale Montessori Rim, Pavica Krolo Henč - montessori odgojitelj,

16 sati

72

3.

12.mj.

Program odgojno obrazovnog procesa u „dječjoj kući“ prema Montessori područjima


Ulla Schmidt DE, Opera Nationale Montessori Rim Pavica Krolo Henč - montessori odgojitelj,

16 sati

4.

01.mj.2017.

Vježbe praktičnog života za razvoj motorike, samostalnosti, neovisnosti i socijalizacije


Pavica Krolo Henč - montessori odgojitelj, Irena Plicka - montessori pedagog, Karmen Jurić - montessori defektolog

16 sati

5.

02.mj.2017.

Vježbe praktičnog života za razvoj motorike, samostalnosti, neovisnosti i socijalizacije



16 sati

6.

03.mj.2017.

Poticanje osjetilnosti / senzomotorika /



16 sati

7.

04.mj.2017.

Poticanje osjetilnosti / senzomotorika /

Davorka Crnković, montessori defektolog, ravnateljica, Pavica Krolo Henč - montessori odgojitelj, Irena Plicka - montessori pedagog, Karmen Jurić - montessori defektolog

16 sati

8.

05.mj.2017.

Usvajanje i njegovanje matematičkih vještina



16 sati

9.

06.mj.2017.

Usvajanje i njegovanje matematičkih vještina

Davorka Crnković, montessori defektolog, ravnateljica, Karmen Jurić - montessori defektolog, Pavica Krolo Henč - montessori odgojitelj, Irena Plicka - montessori pedagog

16 sati

10.

07.mj.2017.

Razvoj jezika Davorka Crnković, montessori defektolog, ravnateljica Martina Smiljanić, logoped Pavica Krolo Henč - montessori odgojitelj, Irena Plicka - montessori pedagog, Karmen Jurić - montessori defektolog

16 sati

11.

10.mj.2017.

Razvoj jezika Davorka Crnković, montessori defektolog, ravnateljicaPavica Krolo Henč - montessori odgojitelj, Irena Plicka - montessori pedagog, Karmen Jurić - montessori defektolog

16 sati

73

12. 11.mj.2017.

Kozmički odgoj između prirode i „superprirode


16

13. 12.mj.2017.

Kozmički odgoj između prirode i „superprirode


16

14. 01.mj.2018.

Glazbena kultura – vježbe iz područja glazbe

Likovna kultura - vizualna umjetnost

Davorka Crnković, montessori defektolog, ravnateljica Antonija Balić-Šimrak, prof. UF , Zagreb

16

15. 02.mj.2018.

ZAVRŠNI ISPIT

Davorka Crnković, montessori defektolog, ravnateljica, Ulla Schmidt DE, Opera Nationale Montessori Rim


Tijekom edukacije

OPSERVACIJE

HOSPITACIJE

Davorka Crnković, montessori defektolog, ravnateljica, Pavica Krolo Henč - montessori odgojitelj, Irena Plicka - montessori pedagog, Karmen Jurić - montessori defektolog

40 sati 50 sati

74

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH DJELATNIKA

75

STRUČNO USAVRŠAVANJE I PROFESIONALNI RAZVOJ U današnje vrijeme stručnjaci koji rade s djecom i obiteljima trebaju znanja, sposobnosti i vještine primjenjive u različite kontekste, često nepredvidive i drugačije od očekivane rutine. Za to je, osim dobrog vladanja fundamentalnim znanjima, potrebno izgraditi i nova znanja te učiti kako ih primijeniti u aktualnom kontekstu. Thacker (prema: Desforges, 2001) smatra da bi u proces učenja svaki čovjek trebao ući sa htijenjem da se samoga sebe razumije kao društvenu osobu, što znači da je učenje u zajednici s drugima jednako važno kao i ono što se uči. Tek tada možemo govoriti o 'osobnom i društvenom' obrazovanju koje predstavlja temeljnu vrijednost na kojoj počiva znanje. U cilju stjecanja i/ili usavršavanja navedenih obrazovnih kompetencija u Vrtiću najprije bi trebalo razmisliti o mogućim odgovorima na dva ključna pitanja: Odakle potječe sadržaj osobnog i društvenog obrazovanja i, kakav bi trebao biti sadržaj osobnog i društvenog razvoja? Literatura12, kao i pozitivna praksa govore o sljedećem:

sadržaj koji izvire iz pojedinca (na temelju slike o sebi, a ona je rezultat interakcije s drugim ljudima pa prema tome, proučavanje sebe zahtijeva proučavanje socijalnog, kulturalnog i političkog konteksta),

sadržaj koji izvire iz konteksta odgojne grupe (svake godine djeca i odrasli uče iz onoga što im se događa i iz načina izlaženja na kraj s tim što ima se događa: rješavanja problema),

sadržaj koji izvire iz šireg konteksta vrtića (aktivno sudjelovanje u organizaciji, najbolje iskorištavanje postojećih mogućnosti, traženje pomoći, korištenje organizacije na konstruktivan način, razvoj sposobnosti samo-procjenjivanja i procjenjivanja drugih…).

Prema metodologiji usmjerenoj na različite dimenzije usavršavanja i profesionalnog razvoja 'in service' literatura razlikuje dva pristupa: onaj koji se uglavnom orijentira na opću dimenziju (školski duh i organizacijska kultura, duh odgojne grupe i organizacija, individualno učenje) i na specifičnu dimenziju (sadržaj osobnog i društvenog obrazovanja, kurikulum/ /Orijentacijski plan i program/Plan i program ustanove i sl.). U suglasju s tim planiraju se sljedeći oblici profesionalnog razvoja i stručnog usavršavanja:

Skupni oblici u vrtiću (stručni aktivi i stručne grupe, planiranja i diskursi, timovi) i

Skupni oblici izvan vrtića (edukacija u stručno razvojnim centrima, prema katalogu AZOO te seminari i stručni /ili stručno-znanstveni skupovi).

Područja i teme stručnog usavršavanja odgojitelja i stručnih suradnika usmjereni su na ostvarivanje područja kvalitete iz Razvojnog plana ustanove i izgradnju i sukonstrukciju kurikuluma ustanove Dječjeg vrtića „Vrbik“. Kako je već naglašeno, cilj je izgraditi i/ili poduprijeti rast znanja, vještina i uvjerenja potrebnih za oživotvorenje kurikulumskih vrijednosti, načela i ciljeva. Za različite sudionike bit će potrebne različite razine znanja i vještina, no svaki bi sudionik trebao dosegnuti svoje granice. Ove godine kao poseban prioritet rad je na razvoju ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, i to na razini znanja, vještina i stavova, kako u djece, tako i i odraslih. Provodit će se na dvije razine: na razini zajedničkog iskustvenog učenja (stručni aktivi) i na razini osobnog i partnerskog angažmana odgojitelja (razvojni portfolio djeteta).

12 Više o tome u: Desforges (2001)

76

Prikaz: stručni aktivi i refleksije (okvir – razvojni plan ustanove – kurikulum i bitne zadaće)

Kada? Što? (Tema) Tko?

Listopad 2016. Međuljudske i građanske kompetencije 1. dio Stručni tim, odgojiteljice

Listopad 2015. Refleksija i diskurs Stručni tim, odgojiteljice

Prosinac 2016. Međuljudske i građanske kompetencije 2. dio Stručni tim, odgojiteljice

Prosinac 2016. Refleksija i diskurs Stručni tim, odgojiteljice

Siječanj 2017. Učiti kako učiti; Digitalna kompetencija Stručni tim, odgojiteljice

Siječanj 2017. Refleksija i diskurs Stručni tim, odgojiteljice

Travanj 2017. Kulturna svijest i izražavanje; Stručni tim, odgojiteljice

Travanj 2017. Refleksija i diskurs Stručni tim, odgojiteljice

Prikaz: stručne grupe

Kada? Što? Tko?

Studeni 2016. Praćenje, dokumentiranje i analiza učenja iz perspektive djeteta

Stručne suradnice pedagoginje

Veljača 2017. Zdravstvena tema i protokoli sigurnosti Zdravstvena voditeljica, stručne suradnice

Ožujak 2017. Zdravstvena tema Zdravstvena voditeljica

Svibanj 2017. Zdravstvena tema Zdravstvena voditeljica

Prikaz stručnog usavršavanja Kurikul otpornosti

RUJAN

2016. LISTOPAD 2016.

PROSINAC 2016.

SIJEČANJ 2017.

TRAVANJ 2017.

SVIBANJ 2017.

Voditelji i supervizori: Dr.sc. Renata Miljević Riđički, izv. Prof. UFZG Prof. Mirjana Milanović, pedagog/psiholog, predavač na UFZG

Razvoj komunikacijskih vještina, Uspostavljanje i održavanje zdravih odnosa, Razvoj pozitivnoga mišljenja

Razvoj samoodređenja, Izgradnja osobne snage i Pretvaranje izazova u prilike Roditeljski sastanci

Provedba kurikularnih aktivnosti i refleksija Voditelji i supervizori: psihologinja i pedagoginja




77

Prikaz: timovi

RUJAN 2016. LISTOPAD 2016. PROSINAC 2016. SIJEČANJ 2017. TRAVANJ 2017. SVIBANJ 2017.

TIM POMAGAČI Voditelj i supervizor: defektologinja AMI

Polazište: rezultati procjena prema Razvojnim listama i trijažnom postupku i planiranje aktivnosti u tromjesečju

Provedba aktivnosti i refleksija, vođenje pedagoške dokumentacije djeteta

Evaluacija rada, refleksija i planiranje za naredno tromjesečje

Provedba aktivnosti i refleksija Provedba aktivnosti i refleksija, vođenje pedagoške dokumentacije djeteta


Završna evaluacija (pisanje mišljenja)

TIM MONTESSORI Voditelj i supervizor: Odgojiteljica i pedagoginja AMI


Obogaćivanje programa prema područjima i evaluacija: vježbe praktičnog života

Obogaćivanje programa prema područjima i evaluacija: razvoj senzorike

Obogaćivanje programa prema područjima i evaluacija: razvoj jezika

Obogaćivanje programa prema područjima i evaluacija: kozmički odgoj

Obogaćivanje programa prema područjima i evaluacija: matematika

TIM PREDŠKOLA Voditelj i supervizor: logopedinja


Provedba aktivnosti za poticanje razvoja fonološke svjesnosti i prepričavanje


Provedba aktivnosti za poticanje razvoja koncepta tiska


Završna evaluacija (pisanje mišljenja)

TIM - LIKOVNE RADIONICE

Kroz 10 modula ostvarivat će se program Integrativnog pristupa razvoju dječje likovnosti (prema modelu KpK). U program će biti uključeno 10-15 odgojitelja, a vodit će ga certificirani odgojitelj.

Prikaz: odgojiteljska vijeća

Kada? Što? Tko?

rujan 2016. Rasprava o prijedlogu Godišnjeg plana i programa ustanove dječjeg vrtića i kurikuluma ustanove Vrtića

Ravnateljica, Stručne suradnice, odgojiteljice

veljača 2017. Polugodišnja analiza i valorizacija rada na bitnim zadaćama ustanove


travanj 2017. Stručna tema Vanjski suradnik

lipanj 2017. Godišnja analiza i valorizacija rada na bitnim zadaćama ustanove, posebni programi


kolovoz 2017. Rasprava o prijedlogu Izvješća o ostvarivanju Godišnjeg plana i programa ustanove


78

Odgojitelji i stručni suradnici obvezni su voditi dokumentaciju o stručnom usavršavanju na propisanim obrascima (Pravilnik o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću, NN, br.83/01, čl. 9). Odgojitelji dokumentiraju svoj profesionalni rast i kurikulum ostvarivanja stručnog usavršavanja kroz Razvojne mape/portfolio. Odgojitelji i stručni suradnici u položajnim zvanjima mentora i savjetnika, dužni su promicati

djelatnost putem publiciranja stručnih, praktičnih i istraživačkih radova (Pravilnik o načinu i uvjetima napredovanja u struci i promicanju u položajna zvanja odgojitelja i stručnih suradnika u dječjim vrtićima, NN, 20/05, čl.5, čl.7, čl.9, čl.10).

Rad s odgojiteljicama – pripravnicima

Stručno osposobljavanje odvijat će se u ustanovi i izvan nje ostvarivanjem Plana i programa stručnog osposobljavanja za navedene pripravnike.

PRIPRAVNICA MENTORICA STRUČNA SURADNICA Član povjerenstva

RAZDOBLJE STR. OSP.

ANA VRKLJAN KATICA KULJAŠEVIĆ MARTINA SMILJANIĆ 15.02.2016 – 14.02.2017.

IGOR KRULIK MIRJANA ŠKEGRO KATICA KULJAŠEVIĆ 15.02.2016 – 14.02.2017.

MAJA DIVLJAKOVIĆ NAGLIĆ SANJA KATICA KULJAŠEVIĆ 01.09.2016 – 31.08.2017.

IVANA ŠEBALJ KOSORIĆ

HRSAN VANJA

MINJA JEIĆ 22.02.2016-21.02.2017.

ZRINKA RAKIĆ IVANA GOLIK HOMOLAK MARTINA SMILJANIĆ 25.08.2016-04.08.2017.

KATARINA BUDIMIR MARTINA MALINIĆ _ 11.04.2016-10.04.2017.

Rad članova povjerenstva s pripravnicama:

Oblici rada: Sudionici uz pripravnice: Termini:

Praćenje rada pripravnica (neposredni rad, vođenje obvezne pedagoške dokumentacije – dnevnik rada, Razvojni portfolio, bilješke o literaturi i dr.)

Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva

Kontinuirano, prema Planu i programu stručnog osposobljavanja

Instruktivno - konzultativni rad Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva

Kontinuirano, jednom na mjesec

Stručno usavršavanje u ustanovi Stručni tim Vrtića Prema kalendaru stručnog usavršavanja ustanove

Planiranja, refleksije Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva, pedagoginja

Prema kalendaru stručnog usavršavanja ustanove

Praćenje i refleksija na ogledne radove pripravnica Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva, pedagoginja

Prema Planu i programu stručnog osposobljavanja

Izvješća pripravnica (primjeri opažanja iz prakse, pitanja uređenja fizičkog prostora i poticaja, osvrt na pročitanu literaturu)

Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva, pedagoginja

Kontinuirano, jednom u dva mjeseca

Praćenje i refleksija kod izrade završnoga pisanoga rada

Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva, pedagoginja

Prema Planu i programu stručnog osposobljavanja

Izrada Izvješća o stažiranju i stručnom osposobljavanju


Instruktivno - konzultativni rad u pripremi teme za ogledni rad na stručnom ispitu


Neposredno pred polaganje stručnog ispita

79

6. SURADNJA S RODITELJIMA

80

Dječji vrtić je mjesto susretanja i dijaloga, koje bi trebalo pružiti čitav spektar primjerenih, i potrebama suvremenih obitelji, prilagođenih oblika komunikacije, kako bi djeca mogla odrastati u atmosferi dijaloga (prema Rinaldi, 2006). Suradnja s obitelji usmjerena je na ostvarivanje dijaloga, pružanje podrške roditeljstvu i pružanju prilika roditeljima da se uključe u život vrtića, a onda i u dnevne živote svoje djece i tako ostvare/ostvaruju one uloge, koje su im, kao mladim zaposlenim ljudima, često onemogućene.

Ishodi usmjereni na podršku obitelji i roditeljstvu

Ishodi na razini vrtića:

Na Ishodi na razini odgojne skupine:

Ostvarena podrška roditeljstvu kroz modele:

Ciklus radionica „Rastimo zajedno“ – 3 tima u 3 objekta

Ciklus radionica „Rastimo zajedno +“ -1 tim

Ostvarena podrška roditeljskim i ljudskim kompetencijama:

Humanitarne akcije

Akcije uređenja interijera i eksterijera vrtića

Roditelji gosti, roditelji djeci

Ostvarena podrška odgojiteljima za rad s roditeljima:

Razvoj modela korištenja Razvojnih portfolija djece u komunikaciji s obitelji.

Ostvareno informiranje, konsultiranje i uvažavanje roditeljske perspektive – ostvaren dijalog s obitelji. vidljivo kroz:

Dokumentaciju o životu odgojne grupe (kutići za roditelje, prezentacije programa, pedagoški projekti),

Provedene individualne razgovore odgojitelja s roditeljima: temeljem procjena cjelovite slike o djetetu (opažanja i etnografske bilješke, fotodokumentacija, crteži djeteta) i djetetova razvojnog statusa (razvojne liste za dob),

Provedene nove oblike suradnje s obitelji (roditelji u odgojnoj skupini – su-kreatori kurikuluma)

Roditeljski sastanci – teme i oblici

Kada: Što: Oblik: Tko:

Rujan/listopad 2016.

Predstavljanje kurikuluma odgojne skupine tematski Sve odgojne skupine

Rujan/listopad 2016.

Predstavljanje kurikula otpornosti tematski Odgojne skupine uključene u projekt

Rujan-studeni 2016. Predstavljanje kurikuluma predškole i kompetencijskih ishoda za djecu

komunikacijski Skupine u godini pred polazak u OŠ i mješovite

Rujan – studeni 2016. – travanj 2017.

Predstavljanje programa „Djeca u prirodi“ tematski Skupine u godini pred polazak u OŠ i mješovite, ravnateljica, pedagoginja, zdravstvena voditeljica

Studeni/prosinac 2016.

Razvojne potrebe djece komunikacijski Sve odgojne skupine

Siječanj/veljača 2017. Prezentacija rada na razvoju kompetencija za cjeloživotno učenje

komunikacijski Sve odgojne skupine

Svibanj/lipanj 2017. Aktivnosti za boravak na otvorenom/priprema za ljetnu organizaciju rada

tematski/ komunikacijski

Sve odgojne skupine

Listopad – travanj 2017.

Roditeljski sastanak IPA tematski Skupine u godini pred polazak u OŠ i mješovite

Svibanj/lipanj 2017. Kompetencijski ishodi na kraju ped. godine komunikacijski svi

81

Ostali oblici roditeljskog sudjelovanja

ob

lici r

od

itel

jske

par

tici

pac

ije u

p

rogr

amu

od

gojn

e s

kup

ine

individualni razgovori

početkom ped. godine/nakon trijažnih postupaka

po potrebi/

urgentna stanja

finalno

posjeti roditelja odgojnoj skupini (praćenje programa)

prema dogovorenom

rasporedu

uključivanje roditelja prema dogovorenom rasporedu, prema kalendaru događanja, koracima projekta

neverbalni oblici suradnje

tematska komunikacija putem panoa za roditelje

zajednički rad djece i roditelja na određenu temu - prezentacija putem plakata

82

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

83

Dječji vrtić kao mjesto zajedničkog življenja djece i odraslih razvija i ostvaruje svoju socijalnu prirodu s/u bliskim okruženjem, konkretno s institucijama kulturne, sportske, odgojno-obrazovne i informativne djelatnosti.

ODGOJNO-ZDRAVSTVENI PROGRAMI

Planira se:

za djecu školske obveznike iz dobno heterogenih i starijih odgojnih skupina (ukupno:

50+50 djece) dvotjedni program Škole klizanja,

program „Djeca u prirodi“13 u Gradu mladih za djecu školske obveznike iz dobno

heterogenih i starijih odgojnih skupina (ukupno: do 120 djece iz svih objekata Vrtića) u

tri termina tijekom pedagoške godine 2016/17.

SURADNJA S GRADSKIM UREDOM ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I SPORT

Osim uobičajenih oblika suradnje u okviru osiguravanja općih uvjeta potrebnih za odvijanje djelatnosti vrtića, predviđa se suradnja:

rujan/listopad (kontinuirano) – podrška u provođenju programa predškole,

kontinuirano - unos podataka u elektroničke MATICE, (pedagoginja i logopedinja, tajnica),

kontinuirano - podrška u provođenju radionica iz IPA projekta (modul podrške za odgojitelje i modul podrške za pomagače),

u svibnju mjesecu tradicionalna suradnja u okviru manifestacije „Dana dječjih vrtića grada Zagreba“ 2017. godine: djeca i odgojitelji, stručni tim vrtića, ravnatelj i odgojitelji Posebnih programa.

SURADNJA S AGENCIJOM ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Redovita suradnja u okviru stručnog usavršavanja, po potrebi i sadržajnija. Pojačana suradnja - na područjima:

rada s odgojiteljima – pripravnicima

u procesima napredovanja u položajna zvanja za odgojitelje i stručne suradnike te

prema individualnom angažmanu pojedinog stručnog suradnika (kao predavača ili moderatora radionice).

Suradnja u okviru provođenja programa Razvojnoga centra.

SURADNJA S MINISTARSTVOM ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA Ovogodišnja suradnja ostvarivat će se u okviru:

podrške u provođenju programa predškole,

promidžbe djelatnosti predškolskog odgoja na državnoj razini,

sudjelovanjem na stručnim, stručno-znanstvenim skupovima i sl.

podrške u provođenju radionica iz IPA projekta (modul podrške za odgojitelje i modul podrške za pomagače),

13 Program verificiran od strane MZOŠ R Hrvatske, Izvedbeni program DV „Vrbik“ u prilogu

84

SURADNJA S DRŽAVNIM ZAVODOM ZA STATISTIKU U okviru distribucije statističkih podataka o upisu, rodnoj i dobnoj strukturi polaznika vrtića, zaposlenosti roditelja, korištenju programa i podataka o uposlenima.

SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM Kulturne institucije

Planiraju se posjeti muzejima Grada Zagreba, važnim institucijama i kazališnim kućama prema projektima koje će provoditi odgojitelji. Ostvarivat će se suradnja s Gradskim knjižnicama na području Trnja i Trešnjevke („Tin Ujević“, „Marin Držić“). Cilj ove suradnje je razvijati čitalačke navike i jezične kompetencije kod djece, osobito u godini pred polazak u osnovnu školu. Suradnja s kazališnim kućama i samostalnim glazbenim i dramskim umjetnicima ostvarivat će se u suglasju s bitnima zadaćama, i izvan navedenih pedagoških projekata, pa se: za djecu u dobi od navršene pete godine života planira posjet kazalištima, dok se za mlađu djecu planira dolazak mobilnih kazališta u vrtić. Sadržaj i izvoditelje izabrat će Povjerenstvo Vrtića (četiri odgojiteljice i pedagoginja), imenovano od strane ravnateljice, a prema prispjelim ponudama kazališnih kuća ili izvoditelja evidentiranih u Očevidniku kazališta).

SURADNJA S VISOKOŠKOLSKIM INSTITUCIJAMA Ove godine suradnja s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, studijem na Odsjeku za predškolski odgoj odvijat će se prema rasporedu kolegija kroz III. godinu studija iz metodika: Kineziološka metodika (voditelj vježbi: dr.sc.Vatroslav Horvat, doc.) i Metodika upoznavanja okoline III (voditeljica vježbi: Katica Kuljašević, predavač UFZG). Uz to, odvijat će se i jednotjedna praksa za studente izvanrednog studija (I. i II. godina, dva puta tijekom akademske godine) i dvotjedne prakse za redovite studente (II. godina studija).

PRIKAZ RADA VJEŽBAONICE UFZG:

Šetalište Jurija Gagarina 10 Fausta Vrančića 9

Metodika upoznavanja okoline III

U 3 odgojne grupe, 2 grupe studenata kroz oba semestra Mentori: Nevenka Štefančić, Sanja Naglić, Vanja Hrsan

Kineziološka metodika

U 4 odgojne grupe, po 2 grupe studenata, zimski i ljetni semestar Mentori: Ljiljana Krulik, Andreja Becić, Vlasta Borošak, Nikolina Kotrman

Pedagoginja Katica Kuljašević i ravnateljica Davorka Crnković suradnice su u Kolegiju Uvod u predškolsku pedagogiju i Predškolski kurikulum (alternativne pedagoške koncepcije: Montessori), Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu,

Pedagoginja Katica Kuljašević mentorica je studentima Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu,

Psihologinja Minja Jeić suradnica je u dijelovima kolegija „Uvod u predškolsku i školsku psihologiju“ i „Psihološka procjena djece“, Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,

85

Zdravstvena voditeljica Marija Pihač suradnica je Zdravstvenog veleučilišta,

Logopedinja Martina Smiljanić surađivat će s profesoricom Mirjanom Lenček, profesoricom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, i Centrom za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Mentorirati će studentsku praksu i vježbe studenata u okviru kolegija „Poremećaji čitanja i pisanja“.

SURADNJA S OSNOVNOM ŠKOLOM Planira se suradnja s osnovnim školama na našem području:

OŠ „Davorina Trstenjaka“, OŠ „Tina Ujevića“, OŠ „Cvjetno naselje“, OŠ „Matije Gupca“ te

po potrebi

SURADNJA SA CENTRIMA ZA SOCIJALNU SKRB

Teritorijalno prema potrebi.

SURADNJA S USTANOVAMA VEZANIM UZ SKRB I BRIGU O DJECI

Centar za rehabilitaciju

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba

SUVAG

Domovi zdravlja - pedijatri, komisija za upis djece u školu

Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež

te druge medicinske i terapijske ustanove

Pravobraniteljstvo za djecu

Pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom

HURID (Hrvatska udruga za ranu intervenciju) Suradnja će se odvijati u provedbi stručnog usavršavanja odgojitelja kroz provođenje programa podrške za odgojitelje i pomagače (IPA - modul podrške za odgojitelje i modul podrške za pomagače).

ODRŽIVOST PROJEKTA „Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovne vrtiće u Hrvatskoj“

Kako bi sva djeca dobila priliku da se druže i uče u uvjetima izloženosti urednom razvojnom

modelu, neophodno je pružiti dobro osmišljene i na znanstvenim istraživanjima utemeljene oblike podrške predškolskoj ustanovi i obitelji djeteta.

Projekt „Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovne vrtiće u Hrvatskoj“ bio je namijenjen prvenstveno djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima te poboljšanju njihova položaja u društvu, kao i obrazovanju vrtićkih odgojitelja i inkluzijskih pomagača. Proveden je u sklopu IPA programa Europske unije za Hrvatsku, a pripada skupini projekata „Integracija skupina u nepovoljnom položaju u redoviti obrazovni sustav“. Projekt je trajao 18 mjeseci; u periodu od 22. kolovoza 2013. do 21. veljače 2015. godine. Nositelj projekta je Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID), dok su partneri na projektu Dječji vrtić Grigor Viteza iz Splita, Dječji vrtić „Vrbik“ iz Zagreba te Udruga odgojitelja „Krijesnice“ iz Čakovca.

Projektni tim dječjeg vrtića “Vrbik“ činili su:

86

Ravnateljica- Davorka Crnković

Pedagoginja –Katica Kuljašević

Psihologinja –Minja Jeić

Logopedinja –Martina Smiljanić

Defektologinja – Karmen Jurić

Odgojiteljica- Iva Golik- Homolak

Odgojiteljica -Pavica Krolo Henč i

Odgojiteljica –Ružica Mateša Opći cilj ovog projekta bio je unaprijediti sustav podrške za djecu s teškoćama u razvoju u predškolskom sustavu, a što se postiglo kroz ostvarivanje specifičnih ciljeva. Specifični ciljevi bili su:

unapređenje profesionalnih vještina odgojitelja u radu s djecom, roditeljima i pomagačima,

unapređenje profesionalnih kompetencija pomagača,

osnaživanje obitelji

senzibilizacija javnosti i širenje ideje o zajedničkom odrastanju sve djece. Korisnici projekta bila su prvenstveno djeca i njihove obitelji, no i odgojitelji i pomagači, kao i lokalna zajednica te društvo u cjelini. Provedba je ostvarena kreiranjem te implementacijom edukacijskih modula za odgojitelje i pomagače, stvaranjem mobilnih timova za edukacijsko uključivanje u Zagrebu i Splitu, javnim tribinama i promotivnim aktivnostima diljem Hrvatske (Zagreb, Split, Karlovac i Zadar), izdavanjem priručnika za pružanje podrške u ustanovama ranog i predškolskog odgoja pri uključivanju djece s teškoćama, te završnom konferencijom. Sve ove aktivnosti pomogle su širenju i prihvaćanju ideje ranog uključivanja djece s teškoćama u razvoju u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Ishodi projekta su:

razvijen inovativni model edukacija za širenje inkluzivne kulture u ustanovama ranog i predškolskog odgoja,

educirano 80 odgojitelja i 42 pomagača iz Zagreba, Splita, Karlovca i Zadra.

putem radionica u projektu je bilo uključeno oko 400 roditelja i 20 odgojnih skupina djece,

stvorena su tri ekspertna mobilna tima za pružanje podrške pri uključivanju djece s teškoćama u razvoju (HURID, DV ”Vrbik” I DV Grigora Viteza),

objavljen je priručnik za inkluzivnu praksu,

unaprijeđene su socijalne vještine djece, smanjen je roditeljski stres,

javnost je upoznata s idejom uključivanja, te je ostvarena promocija i senzibilizacija javnosti po pitanju integracije skupina u nepovoljnom položaju.

Ovim je stvorena osnova za provođenje modela edukacija u smislu održivost projekta Praksa započeta projektom pruža mogućnost ostalim predškolskim ustanovama, udrugama i specijaliziranim ustanovama, bolnicama, te drugim zainteresiranima u Hrvatskoj, za stručno usavršavanje njihovih djelatnika koji u svojim ustanovama imaju djecu s teškoćama ili planiraju upisati djecu s teškoćama, te educiranje osoba koje žele raditi kao osobni pomagači u predškolskim ustanovama.

Od odgojitelja se očekuje da stvore uvjete u kojima će sva djeca biti jednako prihvaćena, vrednovana i poštovana, a oni, najčešće, za to nemaju dovoljno znanja i vještina. Sadržaj inovativnih, u projektu razvijenih, edukacijskih modula doprinosi razvoju odgojiteljskih kompetencija u područjima: - prava djece i prava osoba s invaliditetom, - uočavanja, prepoznavanja i ostvarivanja inkluzivnih kurikuluma, - postupaka odgojitelja u inkluzivnom odgoju i obrazovanju, - razvijanja inkluzivne i suradničke klime, - suradnje s roditeljima i interdisciplinarnim timom stručnjaka,

87

- promicanju inkluzivnih vrijednosti. Posao osobnih pomagača obavljaju osobe vrlo različitog stupnja i vrste obrazovanja koje najčešće ne poznaju edukacijski proces u predškolskom okruženju niti im je definirana uloga u odnosu na odgoju skupinu, na dijete s teškoćama i odgojitelja. Ovim modelom stručnog usavršavanja osobni će pomagači steći kompetencije u područjima:

- prava djece i prava osoba s invaliditetom, - kontekst odgojno-obrazovne skupine i vrtića, - uloge i odgovornosti osobnog pomagača u vrtićkom kontekstu, - obilježja razvoja djeteta i specifična obilježja djece s teškoćama (igra, znanja o ranoj komunikaciji,

brizi o sebi i mogućoj pojavi nepoželjnih ponašanja).

PRIKAZ RADIONICA

1. RADIONICA - PRIPREMA RODITELJA ZA DOLAZAK DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U REDOVNU SKUPINU

Autorice: Minja Jeić i Martina Smiljanić Voditeljice: Minja Jeić i Martina Smiljanić Vremensko trajanje: 2,5 sata

Radionica promovira ideju ranog uključivanja obzirom da isključena djeca često budu marginalizirana, a njihova ljudska prava uskraćena.

Cilj ove radionice je podići svijest odgojiteljica i roditelja o važnosti ranog uključivanja djece s teškoćama u razvoju u redovne vrtiće. Sudionici radionice će naučiti voditi roditeljski sastanak na novi način na kojem će roditelji:

razumjeti isključenje/marginalizaciju djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji iz perspektive ljudskih prava

razumjeti barijere koje priječe inkluziju djece s teškoćama u razvoju i kako se one mogu ukloniti u okviru osobne odgovornosti svakog pojedinca

razumjeti okvir i standarde jednakosti i inkluzije, kako oni izgledaju i kako ih primjenjivati iz vlastite perspektive

Radionica je vrlo dinamična i emocionalna.

Počinje s igrom koja promovira razumijevanje osjećaja povezanih s diskriminacijom i isključivanjem iz grupe. Slijedi kratka priča „Napukla posuda“. Središnja aktivnost je Igra života, u kojoj sudionici uče razumjeti kako djeluje isključenje određenih grupa ljudi s različitim teškoćama u razvoju, kako diskriminacija može uzrokovati i podržavati marginalizaciju i kršenje ljudskih prava i prepoznati različite barijere koje navedenim skupinama priječe pohađanje redovnih odgojno – obrazovnih institucija na svim razinama. Radionica navodi sudionike na razmišljanje kako i sami mogu pomoći pri uključivanju osoba s teškoćama u ravnopravan život u zajednici. Radionica završava aktivnošću Ciklus isključenja, koja pomaže u demonstraciji kako je isključivanje ciklus koji svatko od nas mora nastojati zaustaviti.

2. RADIONICA - PRIPREMA DJECE ZA DOLAZAK DJETETA S TEŠKOĆAMA U REDOVNU SKUPINU

Autorice: Iva Golik Homolak, Minja Jeić i Ružica Mateša Voditeljice: Iva Golik Homolak i Minja Jeić Vremensko trajanje : 2,5 sata

88

Ova radionica ima za cilj pokazati odgojiteljima kako mogu kroz aktivnosti senzibilizirati djecu za prihvaćanje različitosti i tako ih pripremiti za dolazak djeteta s teškoćama u grupu.

Kroz ovu radionicu odgojitelji će naučiti kako provesti aktivnosti s djecom kroz koje će djeca:

- osvijestiti međusobne sličnosti i razlike, mogućnosti i ograničenja te kako se mogućnosti i ograničenja drugih mogu razlikovati od naših. - naučiti prihvatiti i poštivati različitost i posebnost - osjetiti što znači „biti u koži nekog drugog“ čime će biti potaknut razvoj suosjećanja i brige za druge - naučiti prepoznavati situacije u kojima drugi trebaju njihovu pomoć, kao i primjerene načine traženja i pružanja pomoći Radionica je strukturirana i dinamična, te od odgojitelja traži stalnu uključenost i interakciju s djecom. Osim brojnih aktivnosti, u radionici se koriste izjave djece i foto-prezentacije materijala i djece u aktivnostima.

3. RADIONICA - RAZVOJNI PROFILI

Autorice: Minja Jeić i Martina Smiljanić Voditeljice: Marta Ljubešić i Marina Bučar Vremensko trajanje: 2,5 sata Cilj radionice je upoznati odgojitelje s osnovnim razvojnim područjima koja se procjenjuju kod djece predškolske dobi (pažnja, spoznaja, komunikacija, jezik i govor), te ih osposobiti za prepoznavanje i izradu razvojnog profila djeteta s teškoćama, kao osnove za definiranje razvojnih ciljeva u okviru individualiziranog plana i programa.

U prvom dijelu radionice daje se teoretski prikaz urednog i odstupajućeg razvoja prema navedenim područjima, a u drugom dijelu radionice odgojitelji samostalno izrađuju najčešće razvojne profile.

4. RADIONICA - DEFINIRANJE CILJEVA, METODA I NAČINA PODRŠKE ZA DIJETE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Autorice: Pavica Krolo Henč i Karmen Jurić Voditeljice: Marta Ljubešić i Marina Bučar

Vremensko trajanje: 2,5 sata Cilj radionice je odgojiteljima kroz detaljne opise različitih oblika ponašanja djece s teškoćama u razvoju prenijeti ideju kako na temelju razvojnog profila djeteta odrediti ciljeve, metode i načine podrške.

Odgojiteljima će biti prezentirani najčešći primjeri razvojnih profila djece s teškoćama u razvoju, prema kojima će definirati ciljeve, metode i načine provođenja podrške.

5. RADIONICA - NEPOŽELJNA PONAŠANJA

Autorice: Katica Kuljašević i Ružica Mateša Voditeljice: Marta Ljubešić i Marina Bučar Vremensko trajanje: 2,5 sata Cilj radionice je upoznati odgojitelje s činjenicom kako svako ponašanje ima svoj uzrok te kako je neka ponašanja potrebno i moguće modificirati. Specifični ciljevi definirani su prema autorima Bondy i Frost (2008), a odnose se na:

- Upoznavanje s različitim modalitetima i uzrocima nepoželjnog ponašanja kako bi ga se razumjelo,

89

- Upoznavanje s načinima podrške i strategijama modifikacije nepoželjnih ponašanja. - Očekivani ishodi su: - osvijestiti osobne strategije djelovanja u uspostavljanju komunikacije i interakcije s drugima - integrirati nova znanja o nepoželjnim ponašanjima kako bi ih se moglo prepoznati i na njih

djelovati

6. RADIONICA - ULOGA POMAGAČA I ODGOJITELJA

Autorice: Marija Bužančić, Jelena Meštrović Dujić Voditeljice: Katica Kuljašević i Pavica Krolo Henč Vremensko trajanje: 2 sata Cilj radionice je da odgojitelji i pomagači osvijeste svoje uloge u planiranju, neposrednom radu s djetetom s teškoćama, komunikaciji s roditeljima, dokumentiranju, evaluaciji i izvještavanju. Osim uloge pomagača u odnosu prema djetetu, pokušava se razjasniti i uloga pomagača u odnosu na odgojitelja i ostalu djecu u skupini. Kroz primjere iz prakse u radu s djecom s teškoćama koja su imala pomagača sudionici mogu vidjeti različite oblike podrške i bolje razumjeti uloge: ulogu odgojitelja i ulogu pomagača.

7. RADIONICA - BRIGA O SEBI

Autorica: Jelena Meštrović Dujić Voditeljice: Martina Smiljanić i Ivana Golik Homolak Vremensko trajanje: 2,5 sata Cilj radionice je poučiti odgojitelje i pomagače metodi „malih koraka“ u usvajanju brige o sebi kod djece s teškoćama. Područje brige o sebi obuhvaća: osobna higijena (pranje ruku i lica, kupanje, pranje zubi, brisanje nosa, češljanje, toalet trening), hranjenje (prinošenje hrane rukama u usta, hranjenje žlicom i vilicom, pijenje iz šalice, ulijevanje tekućine), postavljanje stola, sjedenje za stolom za vrijeme jela; oblačenje i svlačenje (manipuliranje odjećom i obućom, pospremanje na određeno mjesto, otkopčavanje).

Za djecu s teškoćama u razvoju učenje u „malim koracima“ izuzetno je važno, kao što je bitna i koncentracija na jedan, vrlo ograničen aspekt aktivnosti. U procesu učenja svaki zadatak potrebno je raščlaniti na niz jednostavnijih, ali cjelovitih elemenata (analiza zadataka). Temeljno načelo je postupnost, te odabir zadataka koji se poučava treba biti korak ili dva više od onoga što dijete već može.

8. RADIONICA - I G R A

Autorice: Dijana Begović, Marija Bužančić, Katica Kuljašević Voditeljice: Katica Kuljašević i Pavica Krolo Henč Vremensko trajanje: 2 sata Cilj radionice je da odgojitelji i pomagači razumiju razvoj igre promatrajući je s dva aspekta - spoznajne i društvene razine. Sudionici kroz ovu radionicu uče da se djeca predškolske dobi igraju na različite načine, te osvještavaju razlike u igri između djece urednog i atipičnog razvoja. Sudionici osvještavaju svoju ulogu u poticanju djetetove igre te uče kako se pridružiti djetetu u igri i kako je proširiti.

90

HMD (Hrvatsko Montessori društvo) Hrvatsko Montessori društvo, u suradnji s Dječjim vrtićem „Vrbik“ organizirati će i dalje i stručne skupove za odgojitelje i stručne suradnike.

SURADNJA S VOLONTERSKIM CENTROM Dječji vrtić Vrbik objavio je dva projekta preko Volonterskog centra Zagreb, „Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovan sustav predškolskog odgoja“ i „Uključivanje "drugih odraslih" u dnevni život dječjih jaslica“. Za svaki projekt očekujemo po pet volontera. Volonteri će boraviti u grupama 2- 4 puta tjedno, po 3-5 sati tijekom cijele pedagoške godine.

91

8. VREDNOVANJE PROGRAMA

92

Kvaliteta programa kontinuirano se prati unaprjeđuje od strane odgojiteljica, stručnih suradnica i drugih odraslih, posebice roditelja i vanjskih suradnika (profesori s Učiteljskog fakulteta – voditelji metodičkih vježbi za studente). Analizom rezultata vrednovanja i dekodiranjem procesa program će se unaprjeđivati i poboljšavati u smislu primjerenijeg zadovoljavanja potreba i interesa djeteta, korištenja suvremenih oblika i metoda rada s djecom s naglaskom na slobodu i uključivanje svakog djeteta i zajedničko učenje, kao i obogaćivanja ponude i uvjeta u kojima djeca žive i uče. Algoritam praćenja i unošenja promjena u pedagošku praksu prikazan je na grafikonu koji slijedi.

Za vrednovanje i samovrednovanje koristi se propisana pedagoška dokumentacija, razvojni portfolio odgojitelja i zapisi odgojitelja (video i/ili etnografske bilješke i foto dokumentacija) koje odgojitelji koriste na planiranjima i diskursima sa ciljem analize stanja pedagoške prakse, traženja primjerenijih i/ili drugačijih načina zadovoljavanja djetetovih razvojnih i drugih potreba te izgrađivanja zajedništva. Vrednovanju programa pridonijet će i raznolika dokumentacija koja će se prikupljati tijekom godine: plakati dječjih projekata, foto i video-zapisi, etnografske i anegdotske bilješke, dječji radovi i dr. Ovu dokumentaciju odgojitelji koriste na nekoliko načina: u radu s djecom kako bi im pružali prilike da promatraju, evociraju i elaboriraju svoje prijašnje radnje, traže logičke poveznice, preispituju svoje hipoteze i valoriziraju ih, uspoređuju prijašnje radnje i aktualne te buduće postupke i na taj način kreiraju vlastite teorije o nečemu. Roditeljima je dokumentacija dostupna kroz dva modela (razvojni portfolio djeteta i plakati u vanjskom prostoru). Na taj način roditelji imaju prilike, s jedne strane, steći iskustva o onom dijelu djetetova života koji im je nepoznat (jer ne dijele isti prostor i vrijeme dnevnoga života i odrastanja djeteta), i s druge strane, upoznati se s načinima rada u vrtiću, važnim razvojnim aspektima i procesima izgradnje djetetovih kompetencija za život i učenje. Odgojiteljima ova

praćenje

bilježenje

dokumentiranje analiza

refleksije

diskurs

promjena stanja

93

vrsta praćenja i dokumentiranja procesa učenja i razvoja djeteta pomaže da dobije bolji uvid u načine kako pojedino dijete izražava svoje potrebe ili stvaralačka svojstva što pomaže procesu individualizacije pristupa i interakcije s pojedinim djetetom, kao i kreiranju prilika za zajedništvo. U procesu praćenja i vrednovanja u vrtići se koriste protokoli praćenja: Protokol KpK i Montessori pristup opažanju djeteta. O procesu samovrednovanja i vrednovanja pedagoške prakse prema brine i Tim za kvalitetu dječjeg vrtića koji izrađuje instrumente za samovrednovanje i primjenjuje ih na tri ciljane skupine: odgojitelji, djeca, roditelji. Protekle dvije godine vrednovala su se područja kvalitete Kultura ustanove i organizacijsko upravljanje, a ove pedagoške godine pridodat će se i područje kvalitete Kurikulum. Članovi tima za kvalitetu su:

- Davorka Crnković, ravnateljica - Katica Kuljašević, stručna suradnica pedagoginja - Martina Smiljanić, stručna suradnica logopedinja - Vesna Štefančić, voditeljica računovodstvenih poslova - Vanja Hrsan, odgojiteljica - Ivana Golik Homolak, odgojiteljica - Željka Pavković, pomoćna kuharica - Antić Andrea, odgojiteljica - Roditelj - član UV

- Predstavnik roditelja

94

9. PLAN I PROGRAM RAVNATELJICE I ČLANOVA STRUČNOG TIMA

95

PLAN I PROGRAM RADA RAVNATELJICE ZA 2015./2016.

USTROJSTVO RADA VRIJEME PROVEDBE INDIKATORI PROVEDBE

ORGANIZACIJSKI POSLOVI: - organizacija rada u novoj pedagoškoj godini (raspored odgojnih djelatnika po odgojnim skupinama,

utvrđivanje dužine radnog vremena primarnog programa i radnog vremena djelatnika po odgojnim skupinama, organizacija kraćih programa i dr.),

- planiranje sjednica Odgojiteljskog vijeća, sastanaka Stručnog tima, sjednica Upravnog vijeća u suradnji s predsjednikom Upravnog vijeća Vrtića, KADROVSKI POSLOVI:

- Utvrđivanje potreba za zapošljavanjem djelatnika na određeno vrijeme - Donošenje odluke o zapošljavanju djelatnika na određeno vrijeme do 60 dana - Rješavanje aktualne problematike s odgojnim djelatnicima i članovima stručnog tima - Praćenje učinkovitosti rada i obavljana poslova i radnih zadataka ostalih službi vrtića

POSLOVI SURADNJE: - sudjelovanje u provođenju upisa djece za redovite i posebne programe u vrtiću, - organizacija poslova vezanih uz novoprimljenu djecu (ugovori, intervjui i dr.), - formiranje odgojnih skupina (prema Gradskim normativima), - sudjelovanje u pripremi i izvedbi roditeljskih sastanaka za novoprimljenu djecu, - sudjelovanje u izradi Razvojnog plana ustanove, - sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa ustanove, - sudjelovanje u izradi Kurikuluma ustanove, - izrada rasporeda rada odgojnih djelatnika i ostalih radnika u ljetnom periodu, - organizacija rada u ljetnim mjesecima, - ostvarivanje i unaprjeđivanje suradnje s roditeljima, - ostvarivanje suradnje s lokalnom zajednicom, - suradnja s: MZOS, AZOO, Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport

POSLOVI PRAĆENJA I ORGANIZACIJE: - praćenje organizacije rada na nivou Vrtića, - praćenje dnevnog ritma i boravka djece u skupinama - praćenje jutarnjeg boravka i poslijepodnevnog boravka djece u grupama - praćenje pojedinih faza odgojno-obrazovnog rada, - praćenje realizacije satnice odgojitelja i ostalih djelatnika Vrtića,

Kolovoz i kontinuirano Kontinuirano tijekom godine Kontinuirano Svibanj, lipanj Svibanj, lipanj Lipanj Lipanj Srpanj, kolovoz Rujan Lipanj Lipanj Kontinuirano Kontinuirano Kontinuirano

Dokumentacija vrtića


Zapisnik upisne komisije Zapisnik upisne komisije Izrađen razvojni plana ustanove, Izrađen Godišnji plan i program ustanove Izrađen Kurikulum ustanove

96

- praćenje realizacije godišnjih zaduženja, - praćenje dinamike upisa i ispisa djece tijekom pedagoške godine, - praćenje provedbe Razvojnog plana ustanove, - praćenje ljetopisa – sakupljanje dokumentacije o radu Vrtića, video-zapisi, članci i dr. - promidžba rada Vrtića (stručni skupovi, kongresi i dr.) - zastupanje Vrtića prema pozivima i potrebi - zastupanje u javnim medijima - prezentacija rada Vrtića na internetskoj stranici Vrtića

Kontinuirano

Dokumentacija vrtića Dokumentacija vrtića

MATERIJALNI UVJETI VRIJEME PROVEDBE INDIKATORI PROVEDBE

ORGANIZACIJSKI POSLOVI: - Osigurati materijalno okruženje za siguran boravak djece u vrtiću, vanjskim i unutarnjim prostorima,

održavanje i nadopuna sredstava za boravak na zraku - Organizacija nabave didaktike prema potrebama odgojno obrazovne prakse - Na osnovu financijskih kriterija osigurati kontinuirano i kvalitetno funkcioniranje djelatnosti - Izrada prioriteta nabavki ovisno o namjenskim financijskim sredstvima - Izrada plana nabave osnovnih sredstava te osiguravanje sredstava za nabavu istih - Izrada plana tekućeg održavanja objekata i opreme u skladu s financijskim mogućnostima FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVENI POSLOVI – POSLOVI SURADNJE: - Sudjelovanje u izradi prijedloga financijskog plana za 2016. godinu - Suradnja u izradi plana razvojnog programa - Suradnja s tajnikom i voditeljem administrativno računovodstvene službe u izradi plana nabave - Kontrola narudžbenica, dostavnica i računa - Ispunjavanje upitnika o fiskalnoj odgovornosti

POSLOVI PRAĆENJA I ORGANIZACIJE: - Na osnovu financijskih kriterija osigurati kontinuirano i kvalitetno funkcioniranje djelatnosti, - Izrada plana prioriteta nabave, - Izrada plana nabave didaktičkih sredstava i stručne literature

Kontinuirano

Listopad Listopad Studeni Kontinuirano Siječanj Kontinuirano

Dokumentacija vrtića Izrađen prijedlog financijskog plana za 2016. godinu Izrađen plan razvojnog programa Izrađen plan nabave Dokumentacija vrtića Dokumentacija vrtića

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Praćenje i unaprjeđivanje procesa prilagodbe, zadovoljavanja potreba i ostvarivanja prava djeteta, uvid u odgojno-obrazovni rad i pedagošku dokumentaciju odgojne skupine, odgojitelja i djeteta,

- Praćenje dnevnog ritma u odgojnim skupinama, po potrebi prilagođavanje nastalim uvjetima, - Praćenje realizacije“ Protokola za siguran boravak djece u vrtiću „ - Suradnja u izradi plana i programa stručnog osposobljavanja pripravnika (odgojitelja i stručnih

97

suradnika) - Iniciranje inovacija i rad na unaprjeđenju odgojno obrazovnog procesa - Rad u povjerenstvu za pripravnike - Praćenje neposrednog rada i realizacije satnice

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA I TUR - Praćenje realizacije programa integracije djece s PP i TUR, - Sudjelovanje u stručnom usavršavanju odgajatelja u suradnji s HURID-om - Suradnja i podrška roditeljima djece s PP i TUR za vrijeme boravka u vrtiću (individualni razgovori i

konzultacije)

Kontinuirano

Kontinuirano



- Sudjelovanje u izradi jelovnika (posebno u izradi jelovnika za djecu s PP), - Praćenje aktivnosti koje utječu na zdravlje djece, - Praćenje provođenja HACCP mjera, - Suradnja s nadležnim zdravstvenim ustanovama (epidemiolozi, liječnici primarne zdravstvene zaštite,

pedijatri),

Kontinuirano


SURADNJA S RODITELJIMA, LOKALNOM ZAJEDNICOM I VANJSKIM ČIMBENICIMA

SURADNJA S RODITELJIMA - Suradnja na roditeljskim sastancima - Ostvarivanje i suradnje s roditeljima - Organiziranje vrednovanja procesa od strane roditelja - Osiguravanje kvalitetne komunikacije roditelja i vrtića putem obavijesti, plakata i letaka - Individualni razgovori s roditeljima u odnosu na njihove potrebe - Organiziranje anketiranja roditelja u odabiru programa i objekta SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM - Suradnja s gradskom četvrti Trnje - Suradnja s osnovnim školama - Organizacija sudjelovanja u manifestacijama na lokalnoj razini SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA - Suradnja s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta - Suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje - Suradnja s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport - Dom zdravlja Trnje - Epidemiološka služba - Zavod za javno zdravstvo

Kontinuirano

Kontinuirano Kontinuirano

Dokumentacija vrtića Dokumentacija vrtića Dokumentacija vrtića

98

- Učiteljskim, filozofskim i edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom - Rad sa studentima u okviru Vježbaonica - Suradnja s Vrtićima na međunarodnoj osnovi –Slovenija, Mađarska, Italija - Suradnja s Institutom Opera Nationale Montessori iz Rima - Suradnja sa Hrvatskim Montessori društvom - Suradnja sa Udrugom HURID

STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH DJELATNIKA

- Izraditi program stručnog usavršavanja prema katalogu AZOO - Dogovor s odgojiteljima o izboru stručnog usavršavanja izvan vrtića - Izraditi program stručnog usavršavanja predviđenog GPP (stručni aktivi i stručne grupe, tematska

sjednica OV) - Organizirati predavanja, radionice i seminare u vrtiću OSOBNO:

- Sudjelovanje na stručnim seminarima u organizaciji AZOO - Sudjelovanje na konferencijama, tribinama i okruglim stolovima - Sudjelovanje u fokus grupi UF - Sudjelovanje na stručnim skupovima u organizaciji HMD –a, Udruge HURID i dr.

Rujan Rujan Rujan Kontinuirano Kontinuirano Listopad

Razvojni portfolio odgajatelja Dokumentacija vrtića

VREDNOVANJE PROGRAMA

- Organizirati vrednovanje odgojno obrazovnog procesa od strane roditelja, odgojitelja i djece - Vrednovanje realizacije i kvalitete procesa putem ISU odgojitelja i uvidom u mape razvojnih

portfolija odgojitelja

Svibanj Srpanj

Rezultati vrednovanja

STRUČNO-RAZVOJNI CENTAR

- Organiziranje realizacije plana i programa rada stručno razvojnog centra

Od listopada 2016. do listopada 2017.

Dokumentacija stručno razvojnog centra

DISEMINACIJA IPA PROJEKTA

- U suradnji s HURIDom organizacija stručnog usavršavanja za odgajatelje i pomagače u radu s djecom s TUR

Od listopada 2016.

Potvrda o odrađenom stručnom usavršavanju

99

PLAN I PROGRAM RADA STRUČNE SURADNICE PEDAGOGINJE ZA 2016/17.

SUDIONICI KONKRETNI POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME PROVEDBE INDIKATORI PROVEDBE

DIJETE

AKTIVNOSTI UVIDA: - praćenje, dokumentiranje i analiza grupne

dinamike (protokoli KpK i Montessori), - praćenje djece s PP, djece s TUR (nepoželjna

ponašanja), izrada mišljenja, - uvid u Razvojni portfolio djeteta AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - sudjelovanje u pisanju IOOP-a (definiranje

individualizacije pristupa) za djecu s PP – TUR, darovitu djecu, prolaznih PP

AKTIVNOSTI PROVEDBE: - praćenje provedbe IOOP-a AKTIVNOSTI ANALIZE - analiza prema Razvojnim listama za dijete, opažanje

i dokumentiranje neposrednih aktivnosti djeteta, analiza

AKTIVNOSTI UNAPRJEĐENJA - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih

uvjeta za dijete i grupu djece AKTIVNOSTI VREDNOVANJA

OPAŽANJE DJETETA

TIMSKI I INDIVIDUALNI

PRISTUP PISANJU IOOP-A

INDIVIDUALNO, TIMSKI

GRUPNE REFLEKSIJE, PLANIRANJA

INDIVIDUALNO, TIMSKI

- početkom

pedagoške godine

- tromjesečni

ciklusi, - prema potrebi i

kalendaru obnavljanja opservacijskih ugovora

- kontinuirano - tromjesečno

POPUNJENI PROTOKOLI PRAĆENJA, IZRAĐENO TIMSKO MIŠLJENJE ZA DIJETE (u DOSSIER – u DJETETA), BILJEŠKE U: - izrađenom IOOP-u, - pedagoškoj dokumentaciji

odgojne skupine, - razvojnim portfolijima

djeteta, - osobnoj dokumentaciji

pedagoga, - dokumentaciji planiranja,

Ishodi za dijete/djecu

Porast djetetovih osobnih i socijalnih kompetencija: praktična znanja (briga o sebi), komunikacijske vještine; razumijevanje drugačijih obrazaca ponašanja i usklađivanje s njima (život u zajednici/odgojnoj skupini)

ODGOJITELJ (za dijete/djecu)

AKTIVNOSTI UVIDA: - praćenje, dokumentiranje i analiza određenih

segmenata odgojno-obrazovnog procesa, - analiza pedagoške dokumentacije odgojne skupine i

odgojitelja AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - pomoć u definiranju razvojnih prioriteta za dob,

individualizaciji pristupa, suradnji s obitelji djeteta (roditeljski sastanci, posjeti roditelja odgojnoj skupini, izleti, plakati, kutići za roditelje, podrška roditeljima, timski razgovori s roditeljima i sl.),

PEDAGOŠKO-INSTRUKTIVNI UVID U SEGMENTE

PEDAGOŠKOG PROCESA UVID U DOKUMENTACIJU

INSTRUKTIVNO -KONZULTATINI RAD S

ODGOJITELJIMA

- kontinuirano - tromjesečni

ciklusi i prema potrebi

BILJEŠKE U: - pedagoškoj dokumentaciji

odgojne skupine, - osobnoj dokumentaciji

pedagoga, - dodatnoj dokumentaciji

odgojitelja

100

- pomoć u optimalizaciji uvjeta, - sudjelovanje u programiranju projekata AKTIVNOSTI PROVEDBE: - praćenje provedbe pedagoškog procesa, - sudjelovanje u dokumentiranju procesa, - sudjelovanje u provedbi različitih oblika suradnje s

roditeljima AKTIVNOSTI ANALIZE: - analiza prema dokumentaciji pedagoškog procesa,

Razvojnih lista za dijete AKTIVNOSTI UNAPRJEĐENJA: - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih

uvjeta za dijete i grupu djece AKTIVNOSTI VREDNOVANJA: (prema algoritmu za Akcijska istraživanja) AKTIVNOSTI PROMICANJA DJELATNOSTI: - pomoć pri prikazu pedagoške prakse, prikazu

teorijskih polazišta, istraživanja, - pomoć u pripremi materijala za publiciranje rada,

izlaganja AKTIVNOSTI STRUČNOG I PROFESIONALNOG USAVRŠAVANJA ODGOJITELJA: - pripreme, izvedbe i dokumentiranje različitih oblika

usavršavanja (radionice, praktikumi, rad na tekstu, izlaganja, prikaz dobre prakse)

INDIVIDUALNI I TIMSKI UVIDI, SUDJELOVANJE U

PEDAGOŠKOM PROCESU I SURADNJI S RODITELJIMA

INDIVIDUALNI I TIMSKI UVIDI,

GRUPNE REFLEKSIJE I PLANIRANJA,

DEKODIRANJE PROCESA, REFLEKSIJA/DISKURS

AKCIJSKO ISTRAŽIVANJE

KONZULTATIVNI RAD, RAD NA LITERATURI, RAD NA TEKSTU,

ISTRAŽIVAČKI RAD

KONZULTATIVNI RAD, ISTRAŽIVAČKI RAD

STRUČNI AKTIVI, STRUČNE GRUPE

RADIONICE, PRAKTIKUMI

- kontinuirano - tromjesečno i

prema potrebi - kontinuirano,

prema trajanju - prema interesu,

prema potrebi - prema kalendaru

stručnog usavršavanja u ustanovi

- isto … - Napisan Program i plan

pedagoškog projekta (prema koracima) i/ili Akcijskog istraživanja

- Bilješke u pedagoškoj

dokumentaciji odgojitelja (vrednovanje)

- Objavljen stručni rad/članak, prihvaćeno izlaganje na stručnom skupu

- Zapisnici Stručnih aktiva i

stručnih grupa

Ishodi da odgojitelje

Porast osobnih kompetencija: znanja (uvid i samouvid, znanja o drugačijim obrascima ponašanja u djece, praktična znanja u radu s djecom s PP); viša razina komunikacijskih vještina; senzibiliziranost za potrebe drugih, djece s PP i njihovih obitelji

AKTIVNOSTI UVIDA: - praćenje, dokumentiranje i analiza dinamike

suradnje s roditeljima po odgojnim skupinama, - uvid u pedagošku dokumentaciju odgojne skupine –

suradnja s obitelji (tromjesečna i tjedna razina; bilješke o ostvarenoj suradnji),

- svakodnevna komunikacija s roditeljima AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA:

UVIDI

PLANIRANJE I

- kontinuirano i prema potrebi

- tromjesečno

BILJEŠKE U: - pedagoškoj dokumentaciji

odgojne skupine, - osobnoj dokumentaciji

pedagoga, - dodatnoj dokumentaciji

odgojitelja, - izrađen kalendar za

101

OBITELJ (i za obitelj)

- pomoć odgojiteljima u definiranju prioriteta u suradnji, u izradi kalendara za provođenje individualnih razgovora, pripreme za neke individualne razgovore, sastanke

AKTIVNOSTI PROVEDBE: - sudjelovanje u individualnim razgovorima,

roditeljskim sastancima, - informiranje o programu podrške roditeljstvu, - provođenje programa podrške roditeljstvu

„Rastimo zajedno“, - provođenje roditeljskih sastanaka – grupno ili

plenarno, - izrada edukativnih letaka za roditelje, - provođenje individualnih razgovora s roditeljima na

zahtjev roditelja AKTIVNOSTI ANALIZE I VREDNOVANJA: - prema podacima u pedagoškoj dokumentaciji

odgojnih skupina, - prema podacima iz Polugodišnje analize za sve

odgojne skupine, - prema podacima iz Razvojnog plana ustanove i

aktivnosti samovrednovanja (procjena roditelja) AKTIVNOSTI UNAPRJEĐENJA: - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih

resursa Vrtića potrebama obitelji, - uvođenje novih i/ili drugačijih oblika suradnje s

roditeljima u sve odgojne skupine

PROGRAMIRANJE

INDIVIDUALNI RAZGOVORI

RADIONICE CIKLUSA „RASTIMO ZAJEDNO“

RODITELJSKI SASTANCI,

INDIVIDUALNI RAD NA TEKSTU

ANALIZA I RAD NA TEKSTU, REFLEKSIJE

IZRADA INSTRUMENATA I PROTOKOLA PROCJENE, PRIKUPLJANJE I OBRADA

PODATAKA, INTERPETACIJA REZULTATA

AKCIJE PROMJENE

- prema potrebi - tromjesečno/

dva puta na godinu

- tromjesečno

individualne razgovore, ZAPISNICI: - individualnih razgovora (u

Dossier djeteta), - roditeljskih sastanaka

(grupno/plenarno), - dokumentacija programa

podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno“

- izrađeni edukativni letci za roditelje (tematski vezani uz odgojnu problematiku i učenje, igru),

- instrumenti vrednovanja (izrađuje Vrtić prema uputama Centra za Vanjsko vrednovanje)

Ishodi za roditelje Informiran, konzultiran i uvažen roditelj, porast znanja o institucijskom pristupu i mogućnostima sustava;

AKTIVNOSTI UVIDA I ANALIZE SURADNJE: - analiza dinamike i sadržaja suradnje s lokalnom

zajednicom AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - sudjelovanje u pisanju GPP-a suradnja s lokalnom

zajednicom, definiranje sadržaja i kalendara suradnje prema sudionicima: kulturno umjetnički

UVID I ANALIZA IZVJEŠĆA IZ PRETHODNE PED. GODINE

RAD NA TEKSTU, INDIVIDUALNI I TIMSKI

- počekom ped.

godine

BILJEŠKE U: - osobnoj dokumentaciji

pedagoga,

- Izvješće 2014/15. - Napisan GPP 2015/16.

102

DRUŠTVENA ZAJEDNICA

sadržaji, odgojno-zdravstveni programi, priprema za školu, rad Vježbaonice i dr.

AKTIVNOSTI PROVEDBE: - organizacija, stvaranje uvjeta za provedbu, praćenje

provedbe AKTIVNOSTI ANALIZE - analiza prema iskazima sudionika (ankete, pisani

iskazi i sl.) AKTIVNOSTI VREDNOVANJA I UNAPRJEĐENJA - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih

resursa i uvjeta za krajnje korisnike (dijete i grupu djece)

RAD POVJERENSTVA ZA IZBOR KULTURNIH SADRŽAJA,

SASTANAK S ODGOJITEJIMA MENTORIMA (VJEŽBAONICA

UFZG)

PISANA I USMENA KORESPODENCIJA,

DOGOVORI, SASTANCI

SUDJELOVANJE U PEDAGOŠKOM PROCESU

- rujan, listopad - listopad - kontinuirano i

prema kalendaru provedbe GPP

- kontinuirano

- Zapisnik sa sastanka Povjerenstva, zaključci i izvršen izbor

- Zapisnik sa sastanka s

mentorima UFZG

BILJEŠKE U: - osobnoj dokumentaciji

pedagoga,

- dokumentaciji odgojne

skupine, Izvješću –

Polugodišnjoj i Godišnjoj

analizi

STRUČNI TIM

Prema tablici u Godišnjem planu i programu: UPISI DJECE: - zaprimanje i unos podataka o djeci u e-matice

(zajedno s drugima stručnim suradnikom), - formiranje odgojnih skupina, - analiza djece s PP, PP-TUR i darovita djeca, - priprema roditeljskog sastanka za novu djecu, - sudjelovanje na plenarnim roditeljskim sastancima PISANJE IZVJEŠĆA GPP-a: - pisanje dionica Izvješća, - timsko izvješćivanje, - prezentiranje Izvješća na OV PISANJE GPP-a: - pisanje dionica GPP-a, - pisanje Kurikuluma Vrtića, - timsko planiranje i programiranje, - prezentiranje GPP-a na OV PRAĆENJE PRILAGODBE: - praćenje ponašanja djeteta/djece, - analiza odgojiteljskih zabilješki u pedagoškoj

dokumentaciji,

INDIVIDUALNI/TIMSKI UNOS PODATAKA

RAD KOMISIJE ZA UPIS DJECE

INDIVIDUALNI/TIMSKI RAD NA TEKSTU

ISTO

NEPOSREDAN RAD U ODGOJNOJ SKUPINI,

OPAŽANJE I BILJEŽENJE

- svibanj, lipanj, rujan

- lipanj, kolovoz - rujan - rujan, listopad - kontinuirano

DOKUMENTACIJA: - upisne komisije, - e- dokumentacija, - dossier djece, - inicijalni intervuji i dr. - zapisnici Komisije za upis

djece - napisano Izvješće, - zapisnik sa sjednice OV - napisan GPP, - napisan Kurikulum Vrtića, - zapisnik sa sjednice OV - popunjeni protokoli

103

- timska analiza stanja na terenu RAD S DJECOM S PP-TUR: - opažanje djeteta, dokumentacija o djetetu, pisanje

mišljenja, povratna informacija odgojiteljima i roditeljima,

- sudjelovanje u pisanju IOOP-a, - provedba podrške odgojiteljima i pomagačima, - analiza stanja nakon unošenja promjena RAD S RODITELJIMA: - priprema roditeljskih sastanaka, sudjelovanje u

pripremama grupnih roditeljskih sastanaka i individualnih razgovora,

- provedba programa podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno“ i „Rastimo zajedno +“

RAD S ODGOJITELJIMA: - osnaživanje odgojiteljskih stručnih kompetencija za

rad sa svim sudionicima pedagoškog procesa, - provedba stručnog usavršavanja u ustanovi (za

odgojitelje), - individualni rad s odgojiteljima mentorima

pripravnicima SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA: - timski prema djelokrugu rada svakog stručnog

suradnika, osobito zajedno kod djece s PP, školskih obveznika i prijevremenog upisa, suradnje sa školom, HURID-om, MZOS-om, GUOS-om i dr.

PREZENTACIJA VRTIĆA I PROMICANE STRUKE: - istraživački rad, pisanje stručnih članaka i radova,

provođenje radionica i s.

ISTO

RODITELJSKI SASTANCI

RADIONICE CIKLUS „Rastimo zajedno“

SRTUČNI AKTIVI, STRUČNE GRUPE, REFLEKSIJE, MODULI PODRŠKE (ODGOJITELJIMA I

POMAGAČIMA iz IPA projekta)

ISTRAŽIVANJE

- kontinuirano - prema kalendaru

provedbe GPP - prema kalendaru

provedbe GPP - isto - prema prilici i

potrebi

praćenja prilagodbe, - zapisnici sastanaka

Stručnog tima i ravnateljice - dokumentacija Vrtića i

odgojne skupine – suradnja s roditeljima,

- dokumentacija „Rastimo zajedno“

- zapisnici sa SA, SG,

refleksija

- bilješke u dokumentaciji

Vrtića i/ili odgojne skupine – suradnja

- objavljen rad, prihvaćeno

izlaganje i/ili radionica na stručnom skupu

Ishodi za ST Usavršene vještine timskog i grupnog rada

AKTIVNOSTI UVIDA: - praćenje, dokumentiranje i analiza pedagoškog

procesa i aktivnosti suradnje AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - sudjelovanje u pisanju GPP-a i Godišnjeg izvješća,

Razvojnog plana ustanove

IZVJEŠĆIVANJE

INDIVIDUALNI I TIMSKI RAD RAD NA TEKSTU

UVIDI U PEDAGOŠKI PROCES, PROSTORNO-MATERIJALNO

- kontinuirano - tromjesečno i

prema potrebi

- Pisana izvješća i/ili bilješke iz pedagoške dokumentacije odgojitelja i pedagoga, protokoli praćenja i sl.

BILJEŠKE:

104

RAVNATELJICA

AKTIVNOSTI PROVEDBE: - praćenje provedbe i dokumentiranje AKTIVNOSTI ANALIZE, VREDNOVANJA i UNAPRJEĐENJA: - analiza prema sastavnicama u GPP - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih

uvjeta za dijete i grupu djece, - prilagodba oblika i sadržaja rada potrebama

stručnog usavršavanja odgojitelja u ustanovi, - prilagodba resursa Vrtića potrebama Razvojnoga

centra i Gradskog ureda/MZOS-a

OKRUŽENJE I PEDAGOŠKU DOKUMENTACIJU

SASTANCI STRUČNOG TIMA I

RAVNATELJICE, SASTANCI TIMA ZA

KVALITETU, SASTANCI POVJERENSTVA ZA

STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA

- kontinuirano - kontinuirano - prema potrebi,

- prema Programu

stažiranja

- u pedagoškoj dokumentaciji odgojne skupine,

- u protokolima opažanja - dokumentaciji rada

Stručnog tima, IZVJEŠĆA: - tima za kvalitetu Vrtića, - Povjerenstva za stažiranje

OSOBNO STRUČNO

USAVRŠAVANJE

AKTIVNOSTI UVIDA: - Praćenje ponude usavršavanja AZOO i drugih

organizatora, - Kurikul otpornosti - Procjena osobnih potreba (područje, sadržaji) AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - Prijava na stručne skupove (alati za uspješnu

komunikaciju, alati struke i sl.) – pasivno - Prijava na stručne skupove (promicanje struke i

djelatnosti Vrtića) – aktivno AKTIVNOSTI PROVEDBE AKTIVNOSTI VREDNOVANJA

ettaedu i dr. dv „Vrbik“

E – PRIJAVE

sudjelovanje

prema kalendaru - prema kalendaru

- unaprijeđena praksa, dokumentacija iz provedbe projekta - e- prijava (print), - potvrdnica - pisani materijali, bilješke,

ev. Esej - razvojni portfolio

Ishodi Povećane osobne i socijalne kompetencije: znanja o aktualnostima u struci, vještine izlaganja i prezentiranja, svijest o mogućnostima i ograničenjima za izgradnju zajednice koja uči

OSTALI POSLOVI

Administrativni poslovi, poslovi mentoriranja za studente FFZG – studij Pedagogije, Poslovi mentoriranja za potrebe Stručno-razvojnog centra (Montessori), zamjena ravnateljice u odsutnosti, poslovi po nalogu ravnatelja, sudjelovanje u opremanju internetske stranice Vrtića, sudjelovanje u izradi izvješća Državnog zavoda za statistiku, sudjelovanje u izradi Izvješća za MZOS i GUOS, zastupanje i prezentiranje Vrtića na stručnim skupovima

- prema kalendaru,

- prema potrebi

105

PLAN I PROGRAM RADA STRUČNE SURADNICE PSIHOLOGINJE ZA 2016/17.

POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME PROVEDBE INDIKATORI PROVEDBE

Cilj Doprinos povoljnom cjelovitom razvoju osobnosti djeteta i kvaliteti njegova življenja

DIJETE

PRAĆENJA I PROCJENJIVANJE AKTUALNIH POTREBA DJETETA (uključujući i PREDŠKOLU) - Sudjelovanje uz odgojitelje u zadovoljavanju

dječjih potreba (pr. suradnja s odgojiteljima u što bezbolnijoj prilagodbi na vrtić)

- Praćenje djece u skupinama - Planiranje i savjetovanje s odgojiteljima u interesu

razvoja djece OTKRIVANJE DJECE S PP I TUR - Inicijalni intervjui s roditeljima i djecom - Praćenje djece u skupinama - Suradnja s odgojiteljicama u praćenju i opservaciji

djece, te prilagodbi konteksta - Suradnja sa ST u otkrivanju djece s TUR i PP - Trijažiranje i testiranje djece - Sudjelovanje u pisanju IOOP-a za djecu s PP – TUR,

darovitu djecu, prolaznih PP RAD S DJECOM S PP I TUR - Praćenje djece i rada odgojitelja u skupinama te

educiranje, savjetovanje i podrška odgojiteljima u radu s djecom s PP i TUR

- Savjetovanje i praćenje provedbe IOOP-a PRIPREMA DJECE ZA ŠKOLU I PREDŠKOLA - Procjena zrelosti djece za školu - Pisanje mišljenja o spremnosti djeteta za školu OBOGAĆIVANJE UVJETA ŽIVOTA U VRTIĆU - uz ST - prilagodba prostorno-materijalnih i

organizacijskih uvjeta za dijete i grupu djece - Pomoć roditeljima u odabiru programa za dijete

Opažanje Pomoć u skupini

Testiranje Individualno i grupno

planiranje i savjetovanje

Opažanje Individualni rad

Grupno kroz planiranja, timove, SA i SG, OV

Individualni i grupni rad Individualno i grupno

planiranje i savjetovanje kroz timove, planiranja,

SA i SG, OV

Praćenje i testiranje

Opažanje Osmišljavanje

Provedba Individualni razgovori

- početkom pedagoške godine, kontinuirano, te po potrebi

- kontinuirano - kontinuirano - prema potrebi i

kalendaru obnavljanja opservacijskih ugovora

- kontinuirano

- od siječnja do

lipnja

- kontinuirano

- inicijalni intervjui - popunjeni protokoli

praćenja - razvojne liste ( za

dijete, skupinu, te ukupni rezultati po dobi)

- rezultati testiranja - dosjei djeteta - mišljenja, prijave, upiti

za CZSS, MUP, Pravobraniteljici za djecu

- mišljenja o spremnosti za školu

BILJEŠKE U: - dosjeu djeteta - dokumentaciji

(osobnoj, odgojne skupine, razvojnim portfolijima djeteta, zapisnicima SA, OV, ST, sastanaka ST)

106


Cilj Doprinos stručnoj kompetenciji odgojitelja usmjereno na unapređenje odgojne prakse

ODGOJITELJ

POMOĆ ODGOJITELJIMA U PROCJENJIVANJU POTREBA DJECE - Praćenje djece u skupinama (uz liste praćenja,

razvojne liste i dr) - Identifikacija djece s PP i TUR (uz odgojitelje i ST) - Edukacija, savjetovanje i podrška odgojitelja u

pristupu djeci s PP i TUR - Dogovor, primjena, praćenje i (ukupna) analiza

razvojnih lista za djecu - Uz odgojitelje i ST – izgradnja poticajnog

konteksta za dijete - pomoć u definiranju razvojnih prioriteta za dob,

individualizaciji pristupa POMOĆ U SAGLEDAVANJU RAZINE VLASTITE ODGOJNE PRAKSE I MOGUĆNOSTI PROMJENA I POMOĆ U PROŠIRIVANJU STRUČNIH SPOZNAJA O RAZVOJU, KOMPETENCIJAMA, UČENJU, KOMUNIKACIJSKIM PROCESIMA, PP I TUR DJECE - Edukacija I savjetovanje odgojitelja, te podrška

odgojiteljima - pomoć pri prikazu pedagoške prakse, prikazu

teorijskih polazišta, istraživanja, - pomoć u pripremi materijala za publiciranje rada,

izlaganja SUDJELOVANJE I POMOĆ U PLANIRANJU I PROVEDBI RAZLIČITIH OBLIKA SURADNJE S RODITELJIMA - individualni razgovori, roditeljski sastanci, posjeti

roditelja odgojnoj skupini, kutići za roditelje, podrška roditeljima, timski razgovori s roditeljima,..

Opažanje Testiranje

Individualno i grupno planiranje i savjetovanje

Individualna i grupna refleksija, planiranja,

edukacija (OV, SA, SG, planiranja,..) Po potrebi

Individualna i grupna refleksija, planiranja,

edukacija Po potrebi

- kontinuirano - prema

kalendaru stručnog usavršavanja u ustanovi

- kontinuirano

- popunjeni protokoli praćenja

- razvojne liste ( za dijete, skupinu, te ukupni rezultati po dobi)

- dosjei djeteta - mišljenja o spremnosti

za školu BILJEŠKE U: - dosjeu djeteta - dokumentaciji (osobnoj,

odgojne skupine, zapisnicima SA, OV, ST, sastanaka ST)

-

107


Cilj Jačanje roditeljske funkcije i podrška roditeljima, razvijanje povjerenja u odgojitelje i vrtić

RODITELJI

POMOĆ I PODRŠKA U IZBORU PROGRAMA ZA DIJETE - Savjetovanje, edukacija KOMUNIKACIJA S RODITELJIMA - RAZGOVORI, DOGOVORI I INFORMIRANJE RODITELJA O ŽIVOTU U VRTIĆU, OČEKIVANJIMA OD VRTIĆA - Inicijalni intervjui - Individualni razgovori - Roditeljski sastanci - Provođenje programa podrške roditeljstvu

„Rastimo zajedno“, - Izrada edukativnih letaka za roditelje, - Upitnici/ankete za roditelje u svrhu bolje

komunikacije i suradnje s obiteljima PODRŠKA RODITELJSTVU (u najboljem interesu djeteta) - Razgovori o razvojnom statusu djeteta,

potrebama djeteta određene dobi, posebnim potrebama, teškoćama

- Roditeljski sastanci - Provođenje programa podrške roditeljstvu

„Rastimo zajedno“ POMOĆ U PREVLADAVANJU PROBLEMA (PRILAGODBA, RAZVOJNE TEŠKOĆE DJETETA, OBITELJSKE TEŠKOĆE I DR) - Provođenje programa podrške roditeljima djece s

teškoćama „Rastimo zajedno PLUS“ - Razgovori o razvojnom statusu djeteta,

potrebama djeteta određene dobi, posebnim potrebama, teškoćama

- Individualni i grupni razgovori

- Roditeljski sastanci - Radionice

- Primjena anketa i upitnika

- Testiranje djeteta uz roditelja

- kontinuirano i prema potrebi

- kontinuirano - kontinuirano - prema potrebi - kontinuirano - prema potrebi

BILJEŠKE U: - osobna dokumentacija - dosje djeteta - pedagoškoj

dokumentaciji odgojne skupine,

- leci, plakati - upitnici - godišnje izvješće

108

- Roditeljski sastanci


Cilj Usklađeno djelovanje, međusobna podrška, model uspješne komunikacije. Interdisciplinarno unapređivanje i integralni pristup promjenama u praksi

STRUČNI TIM

UPISI DJECE (inicijalni intervjui; formiranje odgojnih skupina; analiza djece s PP, PP-TUR i darovita djeca; priprema roditeljskog sastanka za novu djecu; sudjelovanje na plenarnim roditeljskim sastancima) PISANJE GPP-a i izvješća (pisanje dionica GPPa i Izvješća, te Kurikuluma; timsko planiranje; timsko izvješćivanje; prezentiranje na OV) PRAĆENJE PRILAGODBE: praćenje ponašanja djeteta/djece; analiza odgojiteljskih zabilješki u protokolima praćenja; timska analiza stanja na terenu RAD S DJECOM S PP I TUR: opažanje djeteta, dokumentacija o djetetu, pisanje mišljenja, povratna informacija odgojiteljima i roditeljima; sudjelovanje u pisanju IOOP-a; provedba podrške odgojiteljima i pomagačima; analiza stanja nakon unošenja promjena RAD S RODITELJIMA: priprema roditeljskih sastanaka, sudjelovanje u pripremama grupnih roditeljskih sastanaka i individualnih razgovora; provedba programa podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno“ i „Rastimo zajedno PLUS“ RAD S ODGOJITELJIMA: osnaživanje odgojiteljskih stručnih kompetencija za rad sa svim sudionicima pedagoškog procesa; provedba stručnog usavršavanja u ustanovi (za odgojitelje); individualni rad s odgojiteljima mentorima i pripravnicima SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA: timski prema djelokrugu rada svakog stručnog suradnika, osobito zajedno kod djece s PP, školskih obveznika i prijevremenog upisa, suradnje sa školom, HURID-om, MZOS-om, GUOS-om i dr.

Timski rad Svih već

navedenih oblika rada

- kontinuirano

- lipanj, kolovoz i rujan

- rujan,

listopad - kontinuirano - kontinuirano

- kontinuirano - kontinuirano - prema

kalendaru provedbe GPP

- kontinuirano - po potrebi

- inicijalni intervjui - popunjeni protokoli

praćenja - razvojne liste ( za dijete,

skupinu, te ukupni rezultati po dobi)

- rezultati testiranja - dosjei djeteta - mišljenja, prijave, upiti

za CZSS, MUP, Pravobraniteljici za djecu

- mišljenja o spremnosti za školu

BILJEŠKE U: - dosjeu djeteta - dokumentaciji (osobnoj,

odgojne skupine, zapisnicima SA, OV, ST, sastanaka ST, GPP i Izvješće)

DOKUMENTACIJA: - upisne komisije, - zapisnici Komisije za upis

djece - popunjeni protokoli

praćenja prilagodbe,

109

PREZENTACIJA VRTIĆA I PROMICANE STRUKE: istraživački rad, pisanje stručnih članaka i radova, provođenje radionica i s.

- Istraživanje

- prema prilici i

potrebi

- objavljen rad, izlaganje i/ili radionica na stručnom skupu


Cilj Podrška stručnim argumentima i pomoć u odlučivanju i rukovođenju

RAVNATELJICA

RAD NA PLANU I PROGRAMU VRTIĆA - sudjelovanje u pisanju GPP-a, Razvojnog plana

ustanove, Kurikuluma POMOĆ U ORGANIZACIJI RADA VRTIĆA (u svrhu poboljšanja kvalitete življenja) - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih

uvjeta za dijete i grupu djece, - prilagodba oblika i sadržaja rada potrebama

stručnog usavršavanja odgojitelja u ustanovi, - prilagodba resursa Vrtića potrebama Razvojnoga

centra i Gradskog ureda/MZOS-a POMOĆ U PRAĆENJU, ANALIZI I VREDNOVANJU REZULTATA RADA, TE IZVJEŠĆIVANJU - praćenje, dokumentiranje i analiza procesa - praćenje provedbe - sudjelovanje u analizi rada vrtića, pisanju Izvješća

vrtića SURADNJA U OSMIŠLJAVANJU RAZLIČITIH AKTIVNOSTI VRTIĆA

Individualni i timski rad

Rad na tekstu

Praćenja Dogovori

Sastanci ST s ravnateljicom

Praćenje

Ankete/Upitnici

- kontinuirano - kontinuirano - kontinuirano - prema potrebi,

- po potrebi

- kontinuirano

- GPP vrtića BILJEŠKE: - u osobnoj dokumentaciji

i dokumentaciji odgojne skupine,

- u protokolima opažanja - zapisnici sastanaka ST s

ravnateljicom

- Godišnje izvješće vrtića

110


Cilj Utjecaj na prihvaćanje i uvažavanje stavova o djetetu

DRUŠTVO

POVEZIVANJE SA STRUČNIM I DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA Agencija za odgoj i obrazovanje - Redovita suradnja u okviru stručnog usavršavanja - Rad s odgojiteljima – pripravnicima Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport - Suradnja s odjelom za predškolski odgoj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - Suradnja s odjelom za rani i predškolski odgoj i

obrazovanje Filozofski fakultet - Vanjski suradnik na predmetu „Uvod u

predškolsku i školsku psihologiju“ Osnovne škole (OŠ Davorina Trstenjaka, OŠ Tina Ujevića, OŠ Cvjetno naselje,..) Centri za socijalnu skrb Specijalizirane i zdravstvene ustanove (Centar za rehabilitaciju, SUVAG, Domovi zdravlja – komisija za upis djece u školu, Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Pravobraniteljstvo za djecu, Pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom,..) HURID - Zajednički rad na projektu “Podrška uključivanju

djece s teškoćama u razvoju u redovne vrtićke skupine”

edukacija

mentoriranje, dogovori,

dogovori pismena i usmena

korespodencija

predavanja i radionice

dogovori, sastanci, posjeti školama

pismena i usmena

korespodencija

osmišljavanje, radionice, edukacija

- kontinuirano - prema

kalendaru AZOO

- kontinuirano - kontinuirano - prema Planu i

programu FF (Odsjek za psihologiju)

- kontinuirano - po potrebi - po potrebi

- prema

dogovoru

BILJEŠKE U: - osobnoj dokumentaciji - u GPP i Izvješću - Zapisnici sa sastanka ST,

SA, SG - Potvrde AZOO - Mišljenja o djeci i obitelji - Dosjeima djece Objavljeni radovi, odrađene radionice Prezentacije radova,

111

Centar Rastimo zajedno i UNICEF - Edukacija novih voditelja iz RZ i RZPLUS - Osmišljavanje novih projekata i radionica za

roditelje i odgojitelje

edukacija, supervizija, rad na projektima

- prema Planu i programu UNICEFa i Centra RZ

prezentacije projekata Edukacija odgojitelja, stručnih suradnika, roditelja, studenata

PLAN I PROGRAM RADA STRUČNE SURADNICE LOGOPEDINJE ZA 2016./2017.

SUDIONICI KONKRETNI POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME PROVEDBE

INDIKATORI PROVEDBE

DIJETE

Prilagodba jasličke djece i djece s teškoćama u razvoju na polazak u vrtić

o Boravak u jasličkim skupinama i uz djecu s teškoćama u razvoju

Opservacija djece s teškoćama u razvoju

o Promatranje u skupini – ponašanje djeteta u igri i rutinama, odnosu prema vršnjacima i odraslima u skupini, procjena razvijenosti komunikacije, jezika i govora

Probir djece po skupinama u suradnji s odgojiteljima

o Utvrđivanje vrste i stupnja govorno – jezičnih teškoća

(nepravilan izgovor, jezične teškoće, poremećaji ritma i tempa govora, nerazvijene ili nedovoljno razvijene predčitačke vještine, nezrelost grafomotorike)

Dijagnostički postupci o Ispitivanje razvijenosti predčitačkih

vještina

(uočavanje i stvaranje rime, uočavanje i izdvajanje

Neposredni rad s djecom/ poticanje razvoja kompetencija komuniciranja na materinjem jeziku, kompetencije učiti kako učiti i međuljudskih kompetencija

o Individualni rad –

trijaža i

dijagnostika

o Individualni logopedski tretman u trajanju od 25 minuta za djecu s nepravilnom artikulacijom, poremećajima ritma i tempa govora

o Individualni logopedski tretman

početkom pedagoške godine tromjesečni ciklusi, te prema potrebi

kontinuirano

Dokumentacija odgojne skupine

Dnevnika rada logopeda

Protokoli procjene i praćenja


Rezultati probira

112

prvog glasa u riječima, uočavanje i izdvajanje zadnjeg glasa u riječima, kapacitet radnog pamćenja, slogovna analiza i sinteza, glasovna analiza i sinteza do razine od šest glasova, prepoznavanje i imenovanje slova, prepričavanje)

o Ispitivanje artikulacije (pregled artikulacijskih organa – anatomski i funkcionalno; ispitivanje izgovora)

o Procjena jezične razvijenost (Reynell razvojne ljestvice govora, Peabody – slikovni test rječnika, Test razumijevanja gramatike - TROG)

o Procjena ritma i tempa govora o Procjena grafomotoričke zrelosti o Upućivanje na složenije dijagnostičke

postupke u specijalizirane ustanove/prema potrebi

Priprema za neposredni rad s djecom Izraditi Individualnog plana i programa

rada za svako dijete Proučiti suvremenu stručnu literaturu i

dostupne izvore s interneta Izraditi potrebne didaktičke materijale

(slikovnice, igre, slikovni materijali) u skladu s potrebama djeteta

Kontinuirano stavljati nove materijale u bilježnicu djeteta (za djecu s teškoćama u razvoju, jezičnim teškoćama i djecu s nerazvijenim predčitačkim vještinama)

Praćenje napretka djece o Otvoriti Individualni dosje djeteta za svako

u trajanju od 25 minuta za djecu s nerazvijenim govorom

o Individualni tretman u trajanju od 45 minuta za djecu s teškoćama u jezičnom razvoju

o Rad u malim grupama (2-4 djece) u trajanju od 60 minuta za djecu školske obveznike s nedovoljni razvijenim ili nerazvijenim predčitačkim vještinama

kontinuirano


Rezultati probira

Izrađen Individualni plan i program rada za svako dijete

u tretmanu

Izrađeni didaktički materijali

Bilježnica djeteta

Bilješke u obrascu

113

dijete u tretmanu o Kontinuirano voditi evidenciju rada s

djetetom u obrascu Individualnog dosjea djeteta

o Kontinuirano pratiti djecu s teškoćama u razvoju

o Kontinuirano pratiti govorno-jezični razvoj djece jasličke dobi

o Pisanje Mišljenja stručnog tima za djecu s teškoćama u razvoju /prema potrebi

Aktivnosti u pripremi djece za polazak u školu

o Trijažna ispitivanja djece školskih obveznika

o Individualni razgovori s roditeljima: Informiranje o razvijenosti predčitačkih vještina djeteta

o Individualni rad s djecom o Informiranje roditelja o napretku djece o Suradnja s pedagozima osnovnih škola u

okolini vrtića o Prezentacija rada knjižnice i radionica za

djecu o pisanje Mišljenja stručnog tima za djecu

školske obveznika/ prema potrebi

kontinuirano

Individualnog dosjea djeteta

Napisana mišljenja


Bilješke u obrascu Individualnog dosjea djeteta

Dnevnika rada logopeda Napisana mišljenja

Ishodi za dijete/djecu

Porast djetetovih kompetencija komuniciranja na materinjem jeziku, kompetencije učiti kako učiti i međuljudskih kompetencija

Pomoć odgojiteljima u prilagodbi djece jasličke dobi

Pomoć odgojiteljima u prilagodbi djece s teškoćama u razvoju

Suradnja pri prepoznavanju djece s odstupanjima u razvoju (posebno razvoju

instruktivno -konzultatvini

rad s odgojiteljima

individualno i timski

kontinuirano

početak pedagoške

godine

Dokumentacija odgojne

skupine


114

ODGOJITELJ

govora i jezika)

Informiranje odgojiteljica o rezultatima provedenih trijažnih i dijagnostičkih postupaka

Informiranje odgojiteljica o napretku djeteta u logopedskom tretmanu

Pomoć u individualizaciji odgojno – obrazovnih sadržaja za djecu s posebnim potrebama

Pomoć/suradnja s odgojiteljicama u pripremama za individualne razgovore s roditeljima

Pomoć/suradnja s odgojiteljicama u pripremama za roditeljske sastanke

Vođenje stručnih aktiva i stručnih grupa kao oblika stručnog usavršavanja u ustanovi ( + radionice)

Individualne konzultacije s odgojiteljicama

Upućivanje na stručnu literaturu

instruktivno -konzultativni rad s odgojiteljima

instruktivno -konzultativni

rad s odgojiteljima

stručni aktivi, stručne grupe

radionice, praktikumi

instruktivno -konzultativni rad s odgojiteljima

kontinuirano

prema potrebi

prema kalendaru stručnog

usavršavanja u ustanovi

kontinuirano

Zapisnici Stručnih aktiva i stručnih grupa


Ishodi da odgojitelje

Porast osobnih kompetencija: znanja (uvid i samouvid, znanja o drugačijim obrascima ponašanja u djece, praktična znanja u radu s djecom s PP i TUR); senzibiliziranost za potrebe drugih - djece s PP i TUR i njihovih obitelji

OBITELJ (i za obitelj)

Vođenje Inicijalnih intervjua

Podrška u prilagodbi (informacije o tijeku prilagodbe)

Individualni razgovori: o Informiranje roditelja o rezultatima

provedenih trijažnih i dijagnostičkih postupaka

o Informiranje o potrebi uključivanja djeteta u logopedski tretman

o Prezentacija Individualnog plana i programa djeteta



upisni rok početak pedagoške

godine i prema potrebi

kontinuirano i

Odrađeni inicijalni intervjui


Individualni dosje djeteta

115

o Informiranje roditelja o tijeku logopedske terapije

o Upućivanje na složenije dijagnostičke postupke u specijalizirane ustanove/ prema potrebi

Roditeljski sastanci

Savjetovanje

Edukacija za rad kod kuće

Vođenje radionica za roditelje „Rastimo zajedno“ i „Rastimo zajedno Plus“

roditeljski sastanci

individualni razgovori instruktivni rad

radionički rad s grupom roditelja

prema potrebi

prema potrebi

prema potrebi tromjesečni ciklus

Dokumentacija odgojne skupine

Dnevnika rada logopeda Proveden ciklus radionica za

roditelje

Ishodi za roditelje

Informiran, konzultiran i uvažen roditelj, realizirano pravo roditelja na podršku u roditeljstvu

DRUŠTVENA ZAJEDNICA

Suradnja s agencijom za odgoj i obrazovanje

o Redovita suradnja u okviru stručnog usavršavanja

o Mentorstvo pripravnici logopedinji na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa

o Rad s odgojiteljima – pripravnicima/kao član povjerenstva za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

Suradnja s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport

o S odjelom za predškolski odgoj/ prema potrebi

S Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta

o S odjelom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje/ prema potrebi

Suradnja s Državnim zavodom za statistiku

stručni skupovi

mentorski rad

kontinuirano

prema potrebi

prema potrebi

Potvrdnice o stručnom

usavršavanju

Dokumentacija vrtića o pripravništvu


Godišnje izvješće


Godišnje izvješće

116

o U okviru distribucije statističkih podataka o upisu, rodnoj i dobnoj strukturi polaznika vrtića s teškoćama u razvoju

Suradnja s visokoškolskim institucijama

o Suradnja s profesoricom Mirjanom Lenček, s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Centrom za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. (Mentoriranje studentsku praksu i vježbi studenata u okviru kolegija „Poremećaji čitanja i pisanja“ i „Specifične teškoće učenja“.)

Suradnja s osnovnim školama

o Suradnja s pedagoginjom, psihologinjom i učiteljima nižih razreda OŠ Davorina Trstenjaka/ prema potrebi

o Suradnja s pedagogom OŠ Tina Ujevića/ prema potrebi

o Suradnja s pedagoginjom OŠ Cvjetno naselje/ prema potrebi

Suradnja s centrima za socijalnu skrb

o Centri za socijalnu skrb/ prema potrebi Suradnja sa specijaliziranim i zdravstvenim ustanovama

o Centar za rehabilitaciju o Poliklinika SUVAG o Dom zdravlja „Trnje“ – komisija za upis

djece u školu o Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež

timski rad

mentorski rad

timski rad

timski rad

timski rad

konzultacije

prema potrebi

zimski semestar

akademske godine 2016/2017.

proljeće 2017.

prema potrebi

prema potrebi

Popunjeni obrasci s traženim podacima

Potvrda o odrađenim studentskim vježbama i praksi; dnevnici prakse

studenata

Dnevnika rada logopeda Godišnje izvješće

Napisana mišljenja


117

o Pravobraniteljstvo za djecu o Pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom

Suradnja s Hrvatskim knjižničarskim društvom, Knjižnicama Grada Zagreba i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zgrebu

o Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja „I ja želim čitati“

izložba

Radionice za roditelje

tijekom pedagoške godine

Foto dokumentacija


STRUČNI TIM

Sastavljanje Godišnjeg plana i programa ustanove i Kurikuluma

Prezentacija Godišnjeg plana i programa ustanove na odgojnom vijeću

Suradnja u provedbi bitnih zadaća ustanove

Priprema roditeljskih sastanaka stručnih suradnika

Individualni razgovori članova stručnog tima s roditeljima

Suradnja u organizaciji i provedbi stručnog usavršavanja u ustanovi: o Suradnja s ravnateljicom u pripremi

Odgojiteljskih vijeća

o Priprema tema i sadržaja stručnih aktiva, vođenje dijela stručnih aktiva

o Priprema tema i sadržaja stručnih grupa, vođenje dijela stručnih grupa

Zajednička suradnja s vanjskim čimbenicima

Provođenje istraživanja

Pisanje stručnih radova

individualno/timski

timski

timski

timski

rujan

kontinuirano

prema potrebi

prema kalendaru provedbe GPP

prema planu stručnog

usavršavanja izvan

Izrađen Godišnji plan i program ustanove i

Kurikulum Zapisnik sa sjednice OV

Dnevnik rada logopeda Dosje djeteta

Zapisnici sa SA, SG, refleksija

Objavljen rad

118

Prezentiranje rada ustanove na stručnim i znanstvenim skupovima

Upis djece o zaprimanje zahtjeva

o analiza priložene medicinske dokumentacije

o unos podataka o zaprimljenim zahtjevima za upis u elektroničke matice

o provođenje inicijalnih intervjua

o uvođenje upisane djece u e- matice

Prikupljanje i analiza podataka rada ustanove tijekom pedagoške godine

Sastavljanje Godišnjeg izvješća o radu ustanove

Prezentacija Godišnjeg izvješća o radu ustanove na odgojiteljskom vijeću

Kontinuirani sastanci stručnog tima s ravnateljicom tijekom cijele pedagoške godine

timski

timski

individualno/timski

individualno/timski

timski

ustanove

upisni rok; svibanj – lipanj

siječanj/ svibanj

lipanj – kolovoz

kontinuirano

Prihvaćeno izlaganje i/ili radionica na stručnom

skupu

zahtjevi uneseni u e-maticu odrađeni inicijalni intervjui

obrađeni obrasci

polugodišnje i godišnje valorizacije rada na bitnim

zadaćama Izrađeno Godišnje izvješće

Zapisnik sa sjednice OV zapisnici sa sastanaka

stručnog tima i ravnateljice

Ishodi za ST Usavršene vještine timskog i grupnog rada

RAVNATELJICA

Praćenje, dokumentiranje i analiza pedagoškog procesa i aktivnosti suradnje u odnosu na djecu TUR

Sudjelovanje u pisanju GPP-a i Godišnjeg izvješća, Razvojnog plana ustanove

Prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih uvjeta za dijete s teškoćama u razvoju i grupu djece

individualno/ timski rad na tekstu

uvidi u pedagoški proces prostorno-materijalno okruženje i pedagošku

dokumentaciju

kontinuirano

početak/kraj pedagoške godine

kontinuirano

Dnevnik rada logopeda

GPP, Godišnje izvješće

119

Prilagodba oblika i sadržaja rada potrebama stručnog usavršavanja odgojitelja u ustanovi,

Prilagodba resursa Vrtića potrebama Gradskog ureda/MZOS-a

sastanci stručnog tima i ravnateljice

sastanci tima za kvalitetu, sastanci povjerenstva za

stažiranje pripravnika

kontinuirano

prema Programu

stažiranja

Izvješće tima za kvalitetu

Izvješće Povjerenstva za

stažiranje

OSOBNO STRUČNO

USAVRŠAVANJE

Praćenje ponude usavršavanja AZOO i drugih organizatora,

Prijava na stručne skupove – aktivno i pasivno sudjelovanje

predavanja

prema kalendaru

potvrdnice

Ishodi Povećane osobne i socijalne kompetencije: znanja o aktualnostima u struci, vještine izlaganja i prezentiranja

OSTALI

POSLOVI

Administrativni poslovi,

Poslovi po nalogu ravnatelja

individualno/timski

prema potrebi

120

Prilozi:

Izvedbeni programi Montessori odgojnih skupina 3-polaska u osnovnu školu za pedagošku godinu 2016/17.

Izvedbeni programi Montessori odgojnih skupina 0d 0 do 3. godine života za ped. god. 2016./2017.

Izvedbeni program Montessori terapije za pedagošku godinu 2016./2017.

Izvedbeni program cjelodnevnog primarnog predškolskog programa obogaćenoga ranim učenjem engleskog jezika, 2016./2017.

Izvedbeni program sportskog programa integriranog u redoviti 2016./2017.

121

Izvedbeni programi Montessori odgojnih skupina 3-polaska u osnovnu školu za pedagošku godinu 2016./2017.

Odgojno-obrazovna skupina „Perlice“ U programu rade: Pavica Krolo Henč, Ivana Rukavina, Tanja Samardžić

1. UVOD Cjelokupan plan i program usklađen je s bitnim zadaćama vrtića.

2. PRIKAZ DOBNE STRUKTURE ODGOJNO-OBRAZOVNE SKUPINE

Odgojna skupina – Perlice U odgojnoj skupini dobi od 2 god. , 9 mj. – 3. god i 7 mj. upisano je 25 djece, 4 dječaka i 21

djevojčica od toga dvoje djece s TUR i osmoro djece s PP. Raspon dobi: 2,9 - 3. god. = 7 djece

3. – 3 , 7 god. = 16 djece Djeca s teškoćama u razvoju (dijagnoze): – zaostajanje u razvoju u svim aspektima Djeca s posebnim potrebama: alergija na hranu, posebne prehrambene potrebe, mononukleoza

infektivna, razvoj govora, kronični bronhitis, uroinfekcije, fizioterapija – OP zahvat,

Odgojna skupina – Perlice

Ove pedagoške godine je odgojna skupina Perlice novooformljena i broji sedmoro novoupisane djece koji još nisu pohađali vrtić. Dok su ostala djeca bili polaznici Montessori jaslica u našem vrtiću ili su

premješteni iz redovnog programa u Montessori program. Sedmoro novo-pridošle djece uključeno je postupno u rad skupine tokom devetog mjeseca.

3. RAZDOBLJE PRILAGODBE Proces prilagodbe započinje dolaskom djeteta u odgojno-obrazovni program. Ova pedagoška godina je prilagodba za svu djecu u odnosu na prostor, pribore i odgajatelje. Svrha je prilagodbe upoznati potrebe svakog pojedinog djeteta, njegove navike i stupanj razvoja te individualne teškoće ili moguća dostignuća u dotadašnjem odgoju. To se odnosi jednako na djecu opće populacije kao i na djecu s TUR-om. Tijekom razdoblja prilagodbe roditelje i djecu se upoznaje s programom i metodama rada u prostoru u kojem se odvija odgojno-obrazovni rad. Za vrijeme prilagodbe prati se svako dijete, bilježe se njegova ponašanja, aktivnosti, suradnja s ostalom djecom, emocionalne sklonosti i slično. Potrebno je djeci omogućiti slobodno kretanje i komunikaciju unutar radne skupine, kao i slobodan izbor partnera za predviđene aktivnosti. Tijek prilagodbe i njezino trajanje ovisi bitno o dobi djeteta, njegovoj osobnosti, prijašnjim iskustvima, odvajanju od roditelja te stavu i osjećajima prema vrtiću kao ustanovi i novoj sredini.

4. RAD S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU Inkluzija djece s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama u skupinu djece opće populacije podrazumijeva razvoj osobnosti, empatije, socijalne i emocionalne inteligencije, misaoni razvoj, itd. Djeca s PP i TUR, radit će s istim priborom kao i ostala djeca, ali prema prilagođenom načinu rada i smanjenim brojem elemenata u vježbi. Primjerice, u vježbama svakodnevnog života i vježbama za razvoj osjetila: okvir s gumbima - umjesto pet manjih potrebna su tri veća, ružičasti toranj - samo tri do pet kocaka.

122

U vježbanju matematike, primjerice - uzima se samo prvih tri ili pet štapova, a što se jezika tiče koriste se slovima od filca (tkanine) umjesto brusnog papira. Kozmički odgoj obuhvaća spoznaju svijeta koji nas okružuje kroz zorni poticaj, primjerice globusi , umanjeni predmeti i slično . Djeca s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama osim rada u skupini obuhvaćena su i logopedskim tretmanom te rehabilitatorskom obradom u vrtiću.

5. PODRUČJA RADA S MONTESSORI PRIBORIMA Perlice Većina djece je stekla iskustvo u radu s Montessori priborima pohađajući Montessori jaslice. Tako će ta djeca nastaviti raditi s istim priborima iz područja vježbi praktičnog života uz postupno uvođenje novih pribora u tom području, primjerice pletenje pletenice, okvir s remenima , vezicama i rupicama .... Sedmoro djece ulaskom u odgojno-obrazovno pripremljenu okolinu prema Montessori načelima, stječu prvo iskustvo u radu s priborima uopće. Tako će ta djeca postupno upoznati radni prostor i njegov sadržaj. Težište rada je na poticanju razvoja fine i krupne motorike, okulomotornoj koordinaciji, brizi o sebi, usvajanju kulturno-higijenskih navika, kulturnom ophođenju prema bližnjem te brizi za okolinu. Većina djece poznaje prvu skupinu pribora za razvijanje osjetila i to razvoj vizualne percepcije, primjerice valjke za umetanje, ružičasti toranj, smeđe stepenice ... Oni će naravno pored ovih pribora postupno biti upoznati s ostalim priborima senzomotorike .Djeca će se upoznati s manjim brojem elemenata u vježbama:, geometrijske oblike i tijela, bočice za slušnu percepciju , biologijsku i geometrijsku komodu, binomijsku kocku i slično . Djeca će se postupno uvoditi u rad s novim priborom. U području govora i jezika djeca će upoznavati različite nomenklature i pojmove na hrvatskom i njemačkom jeziku. Putem pribora – slova od brusnog papira upoznat će pisana i tiskana slova ,

pisanje u pijesku istih, metalne umetke za vježbu grafomotorike i slično.

U području matematike s pomoću pribora upoznat će brojke i količine do 10. U području kozmičkog odgoja upoznat će planetu Zemlji kao dijelu svemira . Pomoću slijepih globusa djeca će također upoznati zemlju i vodu kao i kontinente. Također će s pomoću brojalica razvijati osjećaj za ritam, a u području likovne kulture stjecat će iskustvo i upoznavati različita likovna sredstva i materijale te njihovu primjenu. Napomena : Djeca koja razvojno i prema svom interesu pokažu afinitet za druge pribore iz pojedinog područja, primjerice uvod u dekadski sustav , pisanje riječi pomoću pokretne abecede i slično bit će uvedeni u rad s istim od stane odgojitelja. Na ovaj način je djeci omogućeno u Montessori okruženju da jačaju sve svoje kompetencije.

6. KOZMIČKI ODGOJ Kozmički odgoj podrazumijeva odgoj prema miru i podrazumijeva jednu teoriju odgoja i obrazovanja u kojoj je središnja točka pitanje smisla čovjeka. Skica aktivnosti tijekom pedagoške godine: Rujan – Dijete u kozmosu

sjećanje na ljetne praznike (more, život u moru i uz more, ...)

svemir (planet Zemlja),

vrtić i ja

kalendar prirode za svaki mjesec

Listopad – Jesen

karakteristike jeseni

list – različiti oblici - forme i boje

jesenski plodovi (Dani kruha i Dani jabuka)

jesenje cvijeće i odjeća

123

Studeni – Čovjek i njegovo tijelo

razvijanje pozitivne slike o sebi

razvijanje svijesti o vlastitom tijelu

emocije (izražavanje emocija) Prosinac – Obitelj

članovi uže obitelji

obitelj i vrtić

blagdani u obitelji i vrtiću (Božić) Siječanj – Zima

zima kao godišnje doba i njezina svojstva ( kratki dani- duge noći, odjeća,...)

biljni i životinjski svijet

korijen biljaka Veljača – Poklade

pokladni običaji (maškare)

ljubav koja pokreće svijet (Valentinovo)

stablo i njegova važnost Ožujak – Proljeće

karakteristike proljeća

proljetnice

cvijet – različiti oblici- forme , boje , mirisi Travanj – Novi život

blagdan u obitelji i vrtiću (Uskrs)

jaje i njegova važnost u razvoju živih bića

razvoj iz jajeta, čovjeka i životinja, od zametka (jajeta) do rođenja te njegovo odrastanje i starenje

dan planeta Zemlje Svibanj – Živi svijet

razvojni ciklus kukaca

dan grada Zagreba

livade i travnjaci i njihovi stanovnici Lipanj – Ljeto

ljeto kao godišnje doba i njegova svojstva

more i osobitosti pomorskog reljefa

ljetni sportovi (plivanje, ronjenje, skakanje u vodu…)

ljetni radovi u polju 7. PRAĆENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Stalno se promatra dijete u radu s Montessori priborom i vodi evidencija o savladavanju vještina pojedinog pribora iz pojedinog područja. Za svako dijete se tijekom godine vodi portfolio u kojem je dokumentiran njegov razvoj. Portfolio sadržava: djetetove izjave, komentare, kritike, humor, fotografije kao i njegove likovne radove. Također se za djecu s teškoćama u razvoju osmišljavaju individualizirani programi. 8. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Tim odgojitelja matičnih skupina kontinuirano prati djecu i vrednuje ostvarenje tjednoga, mjesečnoga i tromjesečnog plana i programa i o tome vodi evidenciju u knjizi pedagoške dokumentacije koja je propisana od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

124

9. SURADNJA S OBITELJI U MONTESSORI SKUPINAMA Tijekom godine planira se odvijanje programa navedenog pod točkama 1 - 5

1. Roditeljski sastanci koji omogućuju roditeljima da se informiraju i da utječu na odvijanje odgojno-obrazovnog procesa (komunikacijski roditeljski sastanci)

2. Održivi razvoj (prava djeteta, očuvanje prirode, uređenje okoliša …) 3. Druženje djece i odraslih (radionice, humanitarne akcije, rad s priborima, kulturni program…) 4. Individualni razgovori 5. Neposredno sudjelovanje roditelja u odgojno-obrazovnom procesu (prisustvo u skupini kao

promatrač ili izlagač omiljenog hobija ili svog zanimanja ) 10. OSTALE AKTIVNOSTI Tijekom pedagoške godine ostvaruju se kulturni programi, sportski sadržaji,... Svakodnevno, ukoliko vremenski uvjeti dopuštaju, djeca borave na igralištu vrtića (sprave, pješčanik, eksperimenti s vodom, …) U programima sudjeluju sve odgojno-obrazovne skupine u vrtiću. 11. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJITELJA

u vrtiću: stručni aktivi, stručne grupe, planiranja te individualno-stručno usavršavanje

izvan vrtića: periodičke edukacije (tijekom vikenda), seminari, predavanja, tečajevi (strani jezik, glazba, sport) i sl.

12. STRUČNO-RAZVOJNI CENTAR I ove pedagoške godine odgojitelji iz Montessori programa biti će uključeni u rad Stručno-razvojnog centra prema Godišnjem planu i programu ustanove.

Odgojno-obrazovne skupine „RIBICE“, „LEPTIRIĆI“ i „PČELICE“- Prisavlje 4

U PROGRAMU RADE:

Ribice Leptirići Pčelice

Nevenka Rukavina Vukelić Zdenka Kućan Irena Plicka

Tahira Saletović Suzica Peček Ljubica Vdović

Snježana Tarandek Sabina Kostić Andreja Štrbac

Maja Cmuk Dragica Tahiri

125

1. PRIKAZ DOBNE STRUKTURE ODGOJNO-OBRAZOVNIH SKUPINA U MONTESSORI PROGRAMU

ODGOJNA SKUPINA – RIBICE

U odgojnoj skupini dobi od 2 – 7 god. upisano je 21 dijete,12 dječaka i 9 djevojčica od toga dvoje djece s TUR i šestero djece s posebnim potrebama.

2. - 3. godine = 4 djece 3. - 4. godine. = 3 djece

4. - 5 . godine = 3 djece

5. - 6 .godine = 9 djece 6. - 7. godina = 2 djece

Djeca s teškoćama u razvoju (dijagnoze): poremećaj autističnog spektra, komunikacijske teškoće,

febrilne konvulzije. Djeca s posebnim potrebama: reakcije na pesticide, Dyslalia s lingvističkom slabošću, refluks ASD II

pod kond. Kard., refluks, dy sindrom-RMG vježbe + alergije, neurodermitis

ODGOJNA SKUPINA – LEPTIRIĆI

U odgojnu je skupinu upisano 23 djece od 2,1 do 8 godina. Upisano je dvanaest djevojčica i jedanaest

dječaka. U skupinu je upisano šestero djece s poteškoćama u razvoju i posebne potrebe i šestero s

posebnim potrebama .

2 – 3. godine = 2 djece





7 – 8 godina – 1 dijete

Djeca s poteškoćama u razvoju: ponašanje iz autističnog spektra, govorno- jezične teškoće i

komunikacija, strabizam, dermatitis atopica, strabizam, CMV

Djeca s posebnim potrebama: alergija na sve kravlje proizvode, čokoladu, prematurus, razvojno medicinska gimnastika, hipotieroza

ODGOJNA SKUPINA – PČELICE U odgojnu je skupinu upisano 21 djece od 2,5 do 6,8 godina. Upisano je 9 dječaka i 12 djevojčica. U skupinu je upisano dvoje djece s poteškoćama u razvoju i troje djece s posebnim potrebama.

2. - 3. godine = 2 djece,

3. - 4. godine = 3 djece,

4. - 5. godine = 2 djece, 5. - 6. godine = 5 djece,

6. - 7. godine = 9 djece.

Djeca s poteškoćama u razvoju: paraplegija, usporena motorika Djeca s posebnim potrebama: alergija, astma, dermatitis nepoznate etiologije, trombocitopenija

2. RAZDOBLJE PRILAGODBE

Proces prilagodbe započinje dolaskom djeteta u odgojno-obrazovni program. Svrha je prilagodbe upoznati potrebe svakog pojedinog djeteta, njegove navike i stupanj razvoja te individualne teškoće ili

moguća dostignuća u dotadašnjem odgoju. To se odnosi jednako na djecu opće populacije kao i na djecu s TUR-om. Tijekom razdoblja prilagodbe roditelje i djecu se upoznaje s programom i metodama

126

rada u prostoru u kojem se odvija odgojno-obrazovni rad. Za vrijeme prilagodbe prati se svako dijete, bilježe se njegova ponašanja, aktivnosti, suradnja s ostalom djecom, emocionalne sklonosti i slično.

Potrebno je djeci omogućiti slobodno kretanje i komunikaciju unutar radne skupine, kao i slobodan

izbor partnera za predviđene aktivnosti. Potrebno je svu prisutnu djecu dobro pripremiti na dolazak novih članova skupine.Tijek prilagodbe i njezino trajanje ovisi bitno o dobi djeteta, njegovoj osobnosti,

prijašnjim iskustvima, odvajanju od roditelja te stavu i osjećajima prema vrtiću kao ustanovi i novoj sredini.

ODGOJNA SKUPINA - RIBICE

Skupina broji troje novopridošle djece i jedno koje je premješteno na zahtjev roditelja iz redovnog

programa u Montessori program. Troje novopridošle djece uključeno je postupno u rad skupine tokom devetog mjeseca, dok je jedno dijete od samog početka rada uključeno u cjelodnevni boravak.

ODGOJNA SKUPINA - LEPTIRIĆI

U odgojnu skupinu upisano je petero nove djece u dobi od dvije godine i mjesec dana do osme godine.

Troje djece dolazi iz roditeljskog doma, jedno dijete je prijelaz iz primarnog programa i jedno dijete je došlo u skupinu nakon duže terapije izvan države. Tijekom prvog tjedna pedagoške godine uključeno

je postupno jedno dijete (uz roditelje) u skupinu, te dijete koje je prijelaz iz primarnog programa bez

roditelja. U drugom tjednu uključeno je dvoje djece (uz roditelja i pomagača). U zadnjem tjednu mjeseca priključit će nam se još jedno dijete.

ODGOJNA SKUPINA - PČELICE

U našu skupinu upisano je četvero nove djece. Troje djece mlađe kronološke dobi (2,5 i 3,5 g.) do sada nisu bila uključena niti u jedan program predškolskog odgoja i obrazovanja.

Jedno dijete (2,11) je bilo uključeno u redovitu skupinu u našem vrtiću. U razdoblju prilagodbe, u dogovoru s roditeljima, djeca borave u Montessori programu ograničeno

vrijeme. Vrijeme boravka je određeno ovisno o individualnim potrebama i sposobnosti prilagođavanja na novu, nepoznatu okolinu.

3. RAD S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Osobitost Montessori pedagogije je upravo u uspješnom uključivanju djece s teškoćama u razvoju i djece s posebnim potrebama u skupinu opće populacije djece, tako da se u Montessori skupini

zahtjeva individualni rad što je naročito važno za ovu djecu.

Djeca s PP i TUR, raditi će s istim priborom kao i ostala djeca, ali prema prilagođenom načinu rada i smanjenim brojem elemenata u vježbi. Primjerice, u vježbama svakodnevnog života i vježbama za

razvoj osjetila: okvir s gumbima - umjesto pet manjih potrebna su tri veća, ružičasti toranj - samo tri do pet kocaka.

U vježbanju matematike, primjerice - uzima se samo prvih tri ili pet štapova, a što se jezika tiče

koriste se slovima od filca (tkanine) umjesto brusnog papira. Kozmički odgoj obuhvaća spoznaju svijeta koji nas okružuje kroz zorni poticaj (pribori, plakati, ilustracije u knjigama i sl.).

Djeca s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama osim rada u skupini obuhvaćena su i logopedskim tretmanom te rehabilitatorskom obradom u vrtiću.

Za nadarenu djecu potrebno je organizirati zahtjevnije vježbe koje napose zahtijevaju veći intelektualni i emocionalni napor. Djecu možemo pripremati da izrađuju pribore za vježbe

senzomotorike i vježbe svakodnevnog života, zatim tekstualnim zadacima iz matematike, pisanje

rečenica, upoznavanje vrsta riječi, strani jezik, prepoznavanje likovnih i muzičkih formi, izražavanja u svim njihovim različitostima, odgoj u vjeri i etici.

Nadarenoj djeci potrebno je ponuditi pribore i aktivnosti s pomoću kojih će uspješno zadovoljiti svoje intelektualne i emocionalne potrebe.

127

Ministarstvo znanosti je donijelo Pravilnik o sadržaju i trajanju programa predškole prema kojem su djeca s teškoćama u razvoju uključena dvije godine prije polaska u školu. Također, na osnovu

razvojnih lista praćenja psihofizičkog statusa djece provode se individualizirani programi.

4. PODRUČJA RADA S MONTESSORI PRIBORIMA PREMA KRONOLOŠKOJ DOBI

a) djeca od dvije do tri godine života Mlađa dobna skupina djece, ulaskom u odgojno-obrazovno pripremljenu okolinu prema Montessori

načelima, stječu prvo iskustvo u radu s priborima uopće. Tako će ta djeca postupno upoznati radni prostor i njegov sadržaj.

Težište rada je na poticanju razvoja fine i krupne motorike, okulomotornoj koordinaciji, brizi o sebi,

usvajanju kulturno-higijenskih navika, kulturnom ophođenju prema bližnjem te brizi za okolinu. Uz pomoć pribora za razvijanje osjetila djeca će se upoznati s manjim brojem elemenata u vježbama:

uvod u osnovne boje, dimenzije, geometrijske oblike i tijela. U području govora djeca će obogaćivati svoj rječnik te upoznavati nove riječi i pojmove.

U području matematike s pomoću pribora upoznat će brojke i količine do 5.

U području kozmičkog odgoja učiti će o planetu Zemlji kao dijelu svemira . Također će s pomoću brojalica razvijati osjećaj za ritam, a u području likovne kulture stjecat će iskustvo i upoznavati različita

likovna sredstva i materijale te njihovu primjenu

b) djeca od tri do četiri godine života I dalje se radi na poticanju razvoja fine i krupne motorike, okulomotornoj koordinaciji, brizi o sebi,

usvajanju kulturno-higijenskih navika, kulturnom ophođenju prema bližnjemu te brizi za okolinu.

U području pribora za razvijanje osjetila djeca će upoznavati sekundarne boje, više različitih geometrijskih oblika kao i tijela, različitost u hrapavosti površina, različite zvukove, okuse i mirise.

U području govora i jezika dijete će priborom obogaćivati rječnik, usvajati će nove riječi i pojmove, a preko slova od brusnog papira spoznavat će pojedine glasove.

U području matematike upoznat će pojmove količine i simbola do broja – 10. U području kozmičkog odgoja djeca pomoću pribora (globus - kopno voda) uče o planetu Zemlji kao dijelu svemira.

Zatim na području glazbene kulture treba razvijati osjećaj za ritam, kretanje u ritmu (po elipsi) i slušanje instrumentalne glazbe.

U području likovne kulture treba razvijati spretnost, preciznost i urednost u radu.

c) djeca od četiri do pet godina života

Priborima za aktivnosti svakodnevnog života dijete razvija koordinaciju pokreta, finu i krupnu motoriku, koncentraciju, osamostaljuju se u aktivnostima svlačenja i oblačenja, vezivanja vezica,

kopčanja kopči, čišćenja cipela... Na taj se način dijete brine za sebe. Brigu za predmete u prostoru spoznat će kroz vježbe pranja stola, pometanja pod, brisanje prašine...

Na području poticanja razvoja osjetila dijete preko pribora spoznaje različite zvukove, okuse i mirise te

upoznaje i razlikuje geometrijska tijela, geometrijske oblike i slaganje različitih trokuta. Na području govora i jezika dijete će se upoznati s različitim priborima za sintezu i analizu riječi,

slaganje rečenica, a također se dijete postupno uvodi u područje pisanja. Priborima za matematiku I i II skupine dijete će se upoznati sa značenjem „zlatnih perli“. Upoznat će

dekadski sustav te računske operacije zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja. S pomoću lanaca

dijete će spoznati točku, liniju, površinu i tijelo te brojanje do 1000. Dijete ujedno spoznaje količinu pa i simbole.

Na području kozmičkog odgoja dijete će upoznati Sunčev sustav i planet Zemlju u tom sustavu preko globusa = more-kontinenti.

Na području glazbene kulture djeca sparuju tonove prema njihovoj istozvučnosti. Razvija se aktivno slušanje instrumentalne glazbe i prepoznavanje skladbe s obzirom na njezin karakter, tempo,

dinamiku i formu. Korištenje Orffovih instrumenata omogućuje sviranje na instrumentima.

Na području likovne kulture omogućuje se djeci upoznavanje s likovnim tehnikama koje se potom mogu samostalno primjenjivati. Dječja likovna kreativnost se osvješćuje kroz crtanje, slikanje,

oblikovanje… Djeca doživljavaju i miješanje boja, npr. crvena i žuta tvore narančastu.

128

d) djeca od pet do šest godina života

Montessori pribori će i nadalje kod djeteta poticati već usvojena znanja i stjecanje novih znanja, vještina i spoznaja. Dijete u toj dobi već samostalno brine o sebi i drugima, ima razvijenu koordinaciju

i kontrolu pokreta, fine i krupne motoričke radnje pa će ono lako i manje raditi s priborima za aktivnosti svakodnevnog života. Stoga ćemo djetetu te dobi ponuditi pribore za razvijanje govora i

jezika, pisanje i čitanje te pribore za matematiku IV skupine – osnovne računske operacije s pomoću

ploča za računanje i perlica. Na području kozmičkog jezika dijete će putem zemljopisnih slagalica upoznati kontinente te zemlje

pojedinog kontinenta i njihove zastave. Također će upoznati priču o postanku svijeta, zatim biljni i životinjski svijet na tim kontinenata.

Na području glazbene kulture, djeca stvaraju nove zvučne cjeline – sviraju na instrumentima i na različitim predmetima iz njihova okruženja, drvo, metal, plodine, školjke, limenke, bočice… Ujedno kao

i djeca ranije dobi (3. godine) nastavljaju s uvođenjem u karakter glazbenog izražavanja ( tempo,

dinamika i forma ). U likovnom području treba osvještavati dijete da izražava svoja detaljna zapažanja i predodžbe o

svijetu oko sebe (dijete i okolina, ljudi, životinje, biljke, ilustracije priča, pjesmi, ali i stvaranje novih).

e) djeca od šest do sedam godina života

Ulaskom u Montessori skupinu individualnim radom i načelima rada s Montessori priborom dijete će se

pripremati za školu. Razvijat će i pozitivnu sliku o sebi (samostalnost, samoaktivnost, samopouzdanje, samovrednovanje...), razvijati će spoznaje o postojanju „ja“ i „drugi“.

Učit će o socijalnim odnosima i razvijati se u socio-emocionalnu osobu. Učit će pomagati mlađima,

vršnjacima i starijima. Na taj će način dijete zadovoljavati vlastitu prirodnu potrebu za učenjem, otkrivanjem i istraživanjem.

U toj se dobi dijete „vraća“ na vježbe svakodnevnog života i senzomotoriku, pa će manipuliranjem tim predmetima razvijati pamćenje, percepciju, mišljenje, uočavanje veza i odnosa među predmetima i

pojavama. Dijete je kreativno i uspijeva na nov način rješavati probleme.

U vježbama jezika dijete će upoznati analizu i sintezu rečenice, klasifikaciju biljnog i životinjskog svijeta i ljudi.

S pomoću matematičkog pribora dijete će i dalje raditi na svim priborima I, II, III i IV skupine, tj. ponavljati će usvojena znanja.

S pomoću pribora za kozmički odgoj djeca će upoznati obrise pojedinih zemalja, glavne gradove, njihov položaj, klimu, kulturu i običaje cijelog svijeta.

Djeca u Montessori skupini se spontano i slobodno izražavaju likovnim materijalom, glazbom i

pokretom te razvijaju vlastitu osobnost.

5. KOZMIČKI ODGOJ Kozmički odgoj podrazumijeva odgoj prema miru i podrazumijeva jednu teoriju odgoja i obrazovanja u

kojoj je središnja točka pitanje smisla čovjeka. Skica aktivnosti tijekom pedagoške godine:

Rujan – Dijete u kozmosu

sjećanje na ljetne praznike (more, život u moru i uz more, anatomija ribe, klasifikacija

riba, školjke, …).

radost ponovnog susreta s ostalim polaznicima skupine i vrtića

svemir (planet Zemlja), planeti, kontinenti, domovina Hrvatska, grad Zagreb, vrtić i ja

Listopad – Jesen

karakteristike jeseni

list i njegove karakterizacije, dijelovi lista

jesenski plodovi (Dani kruha i Dani jabuka)

priprema povrtnjaka i cvjetnjaka za zimu

prispodobe (Dobri Pastir...)

129

Studeni – Čovjek i njegovo tijelo

razvijanje pozitivne slike o sebi

anatomija tijela i njegove funkcije

emocije (izražavanje emocija)

prispodobe o kraljevstvu Božjem (gorušičino zrno, kvasac...)

Prosinac – Obitelj

članovi uže i šire obitelji

priče iz obiteljskog života (opis svakodnevnih događanja u obitelji djeteta)

obitelj i vrtić

blagdani u obitelji i vrtiću (Božić)

svrha darivanja

događaji iz Isusovog djetinjstva (navještenje, pohod Elizabeti...)

Siječanj – Zima zima kao godišnje doba i njezina svojstva

biljni i životinjski svijet

korijen biljaka (dijelovi korijena i njihove funkcije)

porijeklo čovjeka („njegovi korijeni“)

liturgija (liturgijske boje...)

Veljača – Poklade

pokladni običaji (maškare)

ljubav koja pokreće svijet (Valentinovo)

anatomija stabla (dijelovi stabla i njegove funkcije)

krštenje (voda i riječ...)

biblijski zemljopis (zemlja Izrael...)

Ožujak – Proljeće karakteristike proljeća

proljetnice

cvijeće i njegova anatomija (dijelovi cvijeta i njihova funkcija)

livade i travnjaci i njihovi stanovnici

oltar

promatranje i proučavanje proljetnica u šumi Maksimir

Travanj – Novi život

blagdan u obitelji i vrtiću (Uskrs)

proljetni radovi u cvijetnjaku i povrtnjaku

jaje i njegov opis (dijelovi jajeta)

razvoj iz jajeta, čovjeka i životinja, od zametka (jajeta) do rođenja te njegovo odrastanje i

starenje dan planeta Zemlje

Uskrs (Posljednja večera...)

Svibanj – Živi svijet

razvojni ciklus kukaca

radovi u cvjetnjaku i povrtnjaku (sađenje, okopavanje, plijevljenje…)

ljudi i njihove različite rase

dan grada Zagreba

Biblija

Lipanj – Ljeto završna svečanost

ljeto kao godišnje doba i njegova svojstva

more i osobitosti pomorskog reljefa

ljetni sportovi (plivanje, ronjenje, skakanje u vodu…)

blagdan Duha Sv. (darovi Duha Svetoga).

130

6. PRAĆENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Stalno se promatra dijete u radu s Montessori priborom i vodi evidencija o savladavanju vještina

pojedinog pribora iz pojedinog područja. Za svako dijete se tijekom godine vodi portfolio u kojem je dokumentiran njegov razvoj. Portfolio

sadržava: djetetove izjave, komentare, kritike, humor, fotografije kao i njegove likovne radove.

Također se za djecu s teškoćama u razvoju osmišljavaju individualizirani programi.

7. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Tim odgojitelja matičnih skupina kontinuirano prati djecu i vrednuje ostvarenje tjednoga, mjesečnoga i

tromjesečnog plana i programa i o tome vodi evidenciju u knjizi pedagoške dokumentacije koja je propisana od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

8. SURADNJA S OBITELJI U MONTESSORI SKUPINAMA Tijekom godine planira se odvijanje programa navedenog pod točkama 1 - 5

6. Roditeljski sastanci koji omogućuju roditeljima da se informiraju i da utječu na odvijanje

odgojno-obrazovnog procesa (komunikacijski roditeljski sastanci) 7. Održivi razvoj (prava djeteta, očuvanje prirode, uređenje okoliša …)

8. Druženje djece i odraslih (radionice, humanitarne akcije, rad s priborima, kulturni program…) 9. Individualni razgovori

10. Neposredno sudjelovanje roditelja u odgojno-obrazovnom procesu (prisustvo u skupini)

9. OSTALE AKTIVNOSTI

Tijekom pedagoške godine ostvaruju se kulturni programi, sportski sadržaji, zajednički boravak u

prirodi (izleti, Grad mladih, posjete).

Svakodnevno, ukoliko vremenski uvjeti dopuštaju, djeca borave u dvorištu vrtića (sprave, pješčanik, eksperimenti s vodom, povrtnjak, cvjetnjak, …)

U programima sudjeluju sve odgojno-obrazovne skupine u vrtiću.

10. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJITELJA


izvan vrtića: periodičke edukacije (tijekom vikenda), seminari, predavanja, tečajevi (strani

jezik, glazba, sport) i sl.

11. STRUČNO-RAZVOJNI CENTAR

I ove pedagoške godine odgojitelji iz Montessori programa biti će uključeni u rad Stručno-razvojnog centra prema Godišnjem planu i programu ustanove.

131

Izvedbeni programi Montessori odgojnih skupina 0d 0 do 3. godine života za ped. god. 2016./2017.

1. DOBNA STRUKTURA ODGOJNIH SKUPINA

Odgojna skupina – Leptirići P1 (Martina Vlahović, Martina Deriš)

U odgojnoj skupini u dobi od 1-3 godine upisano je 17 djece, 9 djevojčica i 8 dječaka od toga troje s

teškoćama u razvoju.

1.-2. godine = 9 djece 2.-3. godine= 7 djece 3.-4. godine = 1 dijete Djeca s teškoćama u razvoju: Down sindrom, motoričke teškoće

Odgojna skupina – Patkice V1 (Iva Ivanković, Blanka Zgrebec)

U odgojnoj skupini u dobi od 1-4 godine upisano je 18 djece, 6 djevojčica i 12 dječaka od toga troje s

posebnim potrebama.

1.-2. godine = 13 djece 2.-3. godine= 4 djece 3-4 godine= 1 dijete Djeca s posebnim potrebama: Down sindrom, Genetski poremećaj

2. PODRUČJA RADA S MONTESSORI PRIBORIMA PREMA KRONOLOŠKOJ DOBI

a) Djeca od godinu do dvije godine života

Djeca ulaskom u odgojno obrazovno pripremljenu okolinu prema Montessori načelima stječu prvo

iskustvo u radu s priborima. Tako će ta djeca postupno upoznati radni prostor i njegov sadržaj.

Temeljni pribor za razvijanje i poticanje osjetila biti će „košara s blagom“ – istaživanje predmeta

putem osjetila. Težište rada u ovoj dobi temelji se na njezi djeteta i poticanju brige o sebi, na

stvaranju osjećaja sigurnosti, povjerenje i pripadanja, razvoji fine i krupne motorike, okolomotornoj

koordinaciji, usvajanju kulturno higijenskih navika, kulturnom ophođenju prema bližnjem te brizi za

okolinu.

U području govora i jezika dijete će priborom obogaćivati rječnik, usvajat će nove riječi i pojmove

putem slikovnica, predmeta, pjesmica.

b) Djeca od dvije do tri godine života

I dalje ćemo raditi na poticanju razvoja brige o sebi, razvoja fine i krupne motorike, okolomotorne

koordinacije, kulturnom ophođenju prema bližnjemu te brizi za okolinu. Poticati ćemo samostalnost

u usvajanju kulturno- higijenskih navika.

Djeca će i dalje u području govora i jezika uz pomoć pribora obogaćivati rječnik i jezik, upoznati nove

riječi i pojmove. Na području glazbene kulture će pomoću brojalica i pjesmica razvijati osjećaj za

ritam, kretanje u ritmu te slušanje instrumentalne glazbe.

U području likovne kulture stjecat će iskustvo i upoznavati različita likovna sredstva i materijale te

njihovu primjenu.

132

Uz pomoć pribora za razvijanje osjetila djeca će se upoznati s manjim brojem elemenata u vježbama:

uvod u osnovne boje, teksture, dimenzije, geometrijske oblike i tijela. U području matematike s

pomoću pribora upoznat će brojke i količine do 3.

3. RAZDOBLJE PRILAGODBE

Proces prilagodbe započinje dolaskom djeteta u odgojno-obrazovni program.

Svrha prilagodbe je upoznati potrebe svakog pojedinog djeteta, njegove navike i stupanj razvoja te

individualne teškoće ili moguća dostignuća u dotadašnjem odgoju. To se odnosi jednako na djecu

opće populacije kao i na djecu s TUR-om. Tijekom razdoblja prilagodbe roditelje i djecu se upoznaje s

programom i metodama rada u prostoru u kojem se odvija odgojno-obrazovni rad.

Za vrijeme prilagodbe prati se svako dijete, bilježe se njegova ponašanja, aktivnosti, suradnja s

ostalom djecom, emocionalne sklonosti i slično.

Potrebno je djeci omogućiti slobodno kretanje i komunikaciju unutar radne skupine, kao i slobodan

izbor partnera za predviđene aktivnosti. Potrebno je svu prisutnu djecu dobro pripremiti na dolazak

novih članova skupine.

Tijek prilagodbe i njezino trajanje ovisi bitno o dobi djeteta, njegovoj osobnosti, prijašnjim

iskustvima, odvajanju od roditelja te stavu i osjećajima prema vrtiću kao ustanovi i novoj sredini.

4. DRUŠTVENA DOGAĐANJA

jesen:

- Karakteristike jeseni

- Jesenski plodovi- Dani kruha

- Šumske životinje

Zima:

- Čovjek i njegovo tijelo ( razvijanje pozitivne slike o sebi, emocije)

- Obitelj ( članovi uže i šire obitelji, slikovnice iz obiteljskog života, blagdani u obitelji i

vrtiću- Božić)

- Karakteristike zime

Proljeće:

- Karakteristike proljeća

- Proljetnice na našoj terasi

- Blagdan u obitelji- Uskrs

- Domaće životinje

Ljeto:

- Karakteristike ljeta

- Morske životinje

5. RAD S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Djeca s PP i TUR, raditi će s istim priborom kao i ostala djeca, ali prema prilagođenom načinu rada i

smanjenim brojem elemenata u vježbi.

133

6. PRAĆENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Svakodnevno se promatra dijete u radu s Montessori priborom i vodi evidencija o savladavanju

vještina pojedinog pribora iz pojedinog područja. Za svako dijete se tijekom godine vodi portfolio u

kojem je dokumentiran njegov razvoj. Portfolio sadržava: djetetove izjave, humor, fotografije kao i

njegove likovne radove. Također se za djecu s teškoćama u razvoju osmišljavaju individualizirani

programi.

7. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Odgajatelji matičnih skupina kontinuirano prati djecu i vrednuje ostvarenje tjednoga, mjesečnoga i

tromjesečnog plana i programa i o tome vodi evidenciju u knjizi pedagoške dokumentacije koja je

propisana od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

8. SURADNJA S OBITELJI U MONTESSORI SKUPINAMA Tijekom godine planira se odvijanje programa:

Roditeljski sastanci koji omogućuju roditeljima da se informiraju i da utječu na odvijanje

odgojno-obrazovnog procesa (komunikacijski roditeljski sastanci)

Druženje djece i odraslih (radionice, humanitarne akcije, rad s priborima…)

Individualni razgovori

Neposredno sudjelovanje roditelja u odgojno-obrazovnom procesu (prisustvo u skupini)

9. OSTALE AKTIVNOSTI

Svakodnevno, ukoliko vremenski uvjeti dopuštaju, djeca borave u dvorištu vrtića (sprave, pješčanik,

cvjetnjak, …) U programima sudjeluju sve odgojno-obrazovne skupine u vrtiću.

10. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJITELJA


izvan vrtića: periodičke edukacije (tijekom vikenda), seminari, predavanja..

11. STRUČNO-RAZVOJNI CENTAR

Od ove pedagoške godine odgojitelji iz Montessori jasličkog programa bit će uključeni u edukaciju

iz područja Montessori pedagogije za rad s djecom od 3-7 godina u Stručno-razvojnom centru prema

Godišnjem planu i programu ustanove.

134

Izvedbeni program Montessori terapije za pedagošku godinu 2016/17. Voditeljica terapije: Karmen Jurić

Ciljevi individualnog rada u Montessori terapiji Ciljevi su usvajanje novih znanja, uspješno i suvereno ovladavanje vještinama i samostalno izvođenje aktivnosti koje su u skladu s djetetovom dobi, potrebama i sposobnostima. Na taj se način svako dijete priprema za uključivanje u vrtićki program, osposobljava ga se da samostalno i neovisno sudjeluje u svakodnevnim aktivnostima u svome okruženju te da se potvrdi kao istovrijedan i punopravan član u zajednici svojih vršnjaka.

Vrijeme trajanja individualnog rada u Montessori terapiji Vrijeme trajanja individualnog rada u Montessori terapiji je 45 minuta. Individualni rad sa svakim djetetom se odvija dva puta tjedno, ovisno o mogućnostima/sposobnostima i interesu pojedinog djeteta. Tempo rada diktira dijete koje samo odabire pribore za rad u okvirima koji su mu ponuđeni s točno određenom namjenom i s određenim ciljevima. Opis tijeka rada - lagani uspon: djeca izabiru najčešće na početku „jednostavne“ pribore ili aktivnosti koje poznaju, ili pak suvereno svladavaju, jednostavne i lagane aktivnosti baratanja, otvaranja, nizanja i drugo.

- najviša točka: rad prema izboru ili na poticaj sa složenijim/kompliciranim/ priborima, upoznaju i uče nove vježbe, zahtjevnije aktivnosti /manipulativne, kognitivne i drugo.

- lagani pad: kreativno izražavanje predmetima, bojanje, crtanje te jednostavne, poznate i usvojene vježbe i aktivnosti.

Starosna dob uključene djece U individualni rad u Montessori terapiju uključeno je 10 djece, 4 djevojčice i 6 dječaka. To su djeca koja su uključena u individualni rad od rujna 2016. Razvojni profili

RAZVOJNI PROFILI BROJ DJECE

Poremećaj iz autističnog spektra 1

Intelektualne teškoće/MR/ -

Govorno jezične teškoće i komunikacije: 6

Teškoće socijalne komunikacije/socio-emocionalne teškoće:

1

ADHD poremećaj: -

Cerebralna paraliza /CP/ -

KD Djevojčice Dječaci

2-3 - -

3-4 2 3

4-5 - -

5-6 1 1

6-7 1 -

7-8 - 1

8-9 - 1

135

Kronične bolesti -

Prematurus/neurorizičnost -

Poremećaj razumijevanja i komunikacije, smetnje u motoričkom funkcioniranju i psihomotoričkoj organizaciji:

2

Individualni program rada prema Montessori načelima obuhvaća:

- Opće ponašanje:

Suradljivost, znatiželja, motivacija…

- Aktivnosti svakodnevnog života: Vježbe za razvijanje fine i grube motorike, okulomotorne

koordinacije, koncentracije i pažnje; Vježbe za kontrolu pokretanja i koordinaciju; Vježbe za razvijanje brige o sebi, kulture i higijene.

- Spoznajni razvoj/razvoj osjetila: Vježbe za vizualnu, taktilnu, auditivnu percepciju;

Vježbe za percepciju topline, težine, mirisa; Vježbe za upoznavanje dimenzija, boja i oblika.

- Matematički pojmovi:

Upoznavanje količine i simbola od 1 na više; Linearno brojanje do 100/1000; Uvod i izgradnja dekadskog sustava 1,10,100,1000 Računske operacije do 10 000 s konkretnim priborima.

- Socio-emocionalni razvoj:

Razvijanja i ojačavanje socijalnih vještina i socijalnih interakcija; Iskazivanja i reguliranje emocija; Razvoj pojma o sebi (samostalnost, samopouzdanje).

- Govor, komunikacija, izražavanje: Obogaćivanje rječnika u svakodnevnim situacijama; Imenovanje pojmova, događaja, likova, predmeta, te odnosa i veza među njima; Fonemi, grafemi, sinteza i analiza riječi i rečenica, te pisanje i čitanje.

- Kozmički odgoj: Upoznavanje s biljnim i životinjskim svijetom, prirodnim pojavama; Sunčev sustav, puzzle kontinenata, država, globusi, karte; Enciklopedije, fotografije, aplikacije…

1) Praćenje i dokumentiranje rada djece u Montessori terapiji Praćenje i dokumentiranje rada svakoga pojedinog djeteta obuhvaća opis izbora rada i aktivnosti, vještina, načina izvođenja, motivacije, uspješnosti, ustrajnosti i dostignuća djeteta.

136

Opisani i dokumentirani materijali nalaze se u individualnim dosjeima djece i u orijentacijskom planu i programu odgojno-obrazovnog rada za tekuću pedagošku godinu. Dokumentacija osim toga obuhvaća radove djece u bilježnicama, etnografske zabilješke i foto dokumentaciju. Individualni se rad također dokumentira Internet kamerom. Suradnja s roditeljima

- individualni razgovori - roditeljski sastanci - savjetovanja - radionice

Suradnja sa sustručnjacima - Ravnatelj, pedagog, psiholog, logoped, zdravstvena voditeljica - Odgojitelji iz Montessori programa - Odgojitelji iz redovnog programa - Sustručnjaci izvan vrtića

Individualno stručno usavršavanje Individualno stručno usavršavanje se ostvaruje u provedbi i sudjelovanju na stručnim aktivima, stručnim grupama, radnim dogovorima, radionicama, rada u timovima, prisustvovanjem stručnim predavanjima izvan vrtića i u vrtiću, odgojiteljskim vijećima, i drugo. Sudjelovanje na stručnim skupovima u organizaciji AZOO-a. Stručno razvojni centar Kontinuirani rad na stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih djelatnika u Montessori programu pri Stručno razvojnom centru DV „Vrbik“. Sudjelovanje i provedba predavanja, mentorski rad i praktičan rad u edukaciji za odgojitelje i odgojno-obrazovne djelatnike u organizaciji Stručno razvojnog centra DV Vrbik, Montessori edukacija 3-6 godina, Montessori edukacija 0-3 godine.

GODIŠNJI IZVEDBENI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016/17. Ana Šajinović, vjeroučiteljica/odgojiteljica KONKRETNE ZADAĆE

senzibilizirati dijete za mnogobrojne oblike prirodnih pojava i tehnika i odgajati ga za odgovorno ponašanje prema svijetu koji ga okružuje;

približavati djeci osobu Isusa Krista, kao osobu koja nas voli, koja nas uči ljubavi; zadovoljiti potrebu za pripadanjem i ljubavlju i na temelju tog iskustva uputiti ga na ljubav prema Bogu;

razvijati osjećaj povjerenja, zahvalnosti, darivanja samoga sebe, suosjećanje i suradnju s bližnjima; zadovoljiti potrebe za uspostavljanjem osobnog odnosa između djeteta i poruke vjere;

omogućiti djetetu aktivni pristup oblicima kršćanskog života i zajedništva;

razvijati temeljne i bitne odrednice čovjekova života: ljepotu, istinu, i dobrotu (izvor: Nacionalni katehetski ured HBK, 2001).

TEMATSKE CJELINE I TEME I. Djecu prihvaćati i dočekivati

Dobrodošlica djeci Upoznajmo sebe i druge. Tko sam ja. Moja obitelj. Prijateljstvo Ljubav. Dobrota.

137

II. Stvoreni svijet i stvorenje u njemu Čuđenje i divljenje zbilji svega stvorenoga Dani kruha. Plodovi zemlje. Zahvala. Misijska nedjelja.

III. Kraljevstvo Božje Gorušičino zrno. Dragocjeni biser. Skriveno blago. Kvasac. Dobri otac. Priče o likovima iz Biblije.

IV. Došašće – radost Isusova dolaska na svijet Navještenje. Došašće. Sveti Nikola. Sveta Lucija. Palestina – Isusova domovina. Isusovo rođenje - Božić. Poklon pastira.

V. Isusovo djetinjstvo i život Prikazanje u hramu - Svijećnica. Isusovo krštenje. Isus blagoslivlja djecu. Isus prijatelj ludi.

Isusov život na zemlji. VI. Otkrivanje tajne života.

Milosrdni Samaritanac. Buđenje u prirodi. Ptica je savila svoje gnijezdo. Korizma u duginim bojama. Cvjetnica-maslinova grančica. Isusova posljednja večera s učenicima. Muka smrt i uskrsnuće. Isus je Kralj.

VII. Dijete pred uskrslim Kristom Dijete pred svjetlom, vodom i uskrslom svijećom. Isus je svjetlo svijeta. Uskrs – radost život

VIII. Majka-zemlja, moja majka, Isusova majka Zemlja –domovina za ljude. Zemlja-dom za životinje. Majčin dan. Marija, Isusova i naša majka.

IX. Život kršćanske zajednice - Crkve Geste i simboli. Liturgijske boje. Blagdan Duha svetoga. Moja kršćanska zajednica - Crkva

X. Istina u pričama Radost, sreća, sloboda

138

SURADNJA S roditeljima:

- na roditeljskim sastancima prikazati: plan aktivnosti, sadržaj i metode rada katoličkog vjerskog odgoja;

- individualni susreti s roditeljima vezani uz konkretan rad i probleme s kojima se roditelji mogu susresti.

S odgojiteljima: Zajednički dogovor i pripremanje uređenja prostora i ostale aktivnosti vezane za liturgijsku godinu.

S ravnateljem: Prezentirati Plan i program i dogovoriti sve pretpostavke za njegovo izvođenje.

Sa stručnim timom: Dogovoriti organizaciju rada i druge potrebne aktivnosti.

S matičnim Župnim uredom i Katehetskim uredom: Surađivati s matičnim Župnim uredom i Katehetskim uredom kroz razgovore, savjete, izbor literature i razne druge prijedloge.

IZVEDBENI PROGRAM CJELODNEVNOG PRIMARNOG PREDŠKOLSKOG PROGRAMA OBOGAĆENOGA RANIM UČENJEM ENGLESKOG JEZIKA, 2016/17.

ODGOJITELJICE-TEACHERS: ZRINJKA KEGLEVIĆ-STEVIĆ, SANJA FRANCETIĆ, LJILJANA KRULIK, RUŽICA MATAKOVIĆ

STRATEGIJE DJELOVANJA Dijete rane i predškolske dobi strani jezik uči u poticajnom jezičnom i materijalnom okruženju, u igri i drugim za njega svrhovitim aktivnostima.

Situacijski pristup učenja djetetu omogućava razumijevanje i smisleno korištenje stranog jezika u nizu različitih aktivnosti i situacija: u svakodnevnom životu (kod jela, u toaletu, u garderobi), kroz bliske teme (obitelj, tijelo, vrijeme) ili teme od osobitog interesa.

Projektni pristup podrazumijeva jačanje dječjih kompetencija kroz sva razvojna područja. Strani jezik samo je još jedna dodatna komponenta i poticaj za razvoj kompetencija. Projektni pristup podrazumijeva i poticajno i bogato materijalno okruženje te dobru suradnju s roditeljima.

BITNA ZADAĆA PROGRAMA

Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje potičemo i osnažujemo razvoj temeljnih kompetencija za cijelo-životno učenje s posebnim naglaskom na razvoj kompetencije – komunikacija na stranom jeziku.

U prvom tromjesečju ćemo osobito raditi na razvoju osobnih kompetencija i to kroz cjeline; Ja, Ja i drugi. U drugom tromjesečju planiramo razvoj kompetencija djece kroz cjelinu Mi, a u trećem tromjesečju kroz cjelinu Mi i svijet. U programu ranog učenja jezika polazimo od interesa djeteta, vodimo računa o individualnim sposobnostima i mogućnostima pojedinog djeteta (s obzirom na heterogenost skupina) i koristimo prednosti koje pruža vršnjačko učenje; uče kako učiti iz različitih izvora (raznovrsnost materijala i medija za učenje) .

Svako dijete ima pravo aktivno sudjelovati i planirati život u grupi, biti partner i sukreator u donošenju odluka (iniciraju izbor tema), proširivati ponuđene poticaje i kreirati vlastite.

139

DOBNA STRUKTURA ODGOJNIH SKUPINA

U pedagoškoj godini 2016/17. u odgojnu skupinu „Teddy Bears“ upisano je dvadesestoro (20) djece od druge do šeste godine života. Poštujući načelo rada dobno heterogenih grupa u našoj grupi funkcioniraju dvije vršnjačke skupine: Odgojiteljice-teachers: Sanja Feancetić, Zrinjka Keglević-Stević

od druge do četvrte godine (2-4 god) - jedanaestero djece

od pete do šeste godine ( 5 – 6 god) – devetero djece. Od najmlađeg do najstarijeg djeteta je razlika u dobi od 4 godine i 6 mjeseci, te grupu čine dvije izrazite vršnjačke podskupine.

S obzirom da više od pola djece iz grupe dolazi iz roditeljskog doma i to djeca mlađe dobi, očekujemo duže razdoblje prilagodbe. Petero djece su školski obveznici, te će biti uključeni u program predškole.

U odgojnu skupinu „Strawberries“ u pedagoškoj godini 2016/17. upisano je dvadeset petero (25) djece u dobi od dvije godine i devet mjeseci do šest godina života: Odgojiteljice-teachers: Ljiljana Krulik, Ružica Mataković.

Od druge do četvrte godine (2 - 4 god) - osmero djece

Od četiri do pet godina (4 – 5 god) - četvero djece

Od pet do šest godina (5 – 6 god) - osmero djece

Od šest do sedam godina (6 – 7 god) - petero djece.

Devetero djece su školski obveznici.

Iz drugih odgojnih skupina nam je stiglo:

jedno dijete iz starije jasličke odgojne skupine „leptirić“,

jedno dijete iz odgojne skupine „bubamara“,

šestero djece iz odgojne grupe „zvončić“.

4. KOMPETENCIJE NA STRANOM JEZIKU

DOB ZNANJE VJEŠTINE STAVOVI

3 - 4 god Zna da postoje strani jezici i pokazuje interes za iste

Slušanje govornih poruka Ponavljanje riječi i fraza

Pozitivan odnos prema učenju stranog jezika

4 – 5 god Zna da postoje strani jezici i pokazuje interese za iste

Poznavanje osnovnog vokabulara, intonacije i točnog izgovora

Zna nabrojati više stranih jezika

Sposobnost slušanja i razumijevanja govornih poruka u primjerenom nizu govornih situacija (teme koje su bliske i od osobnog interesa ili relevantne za svakodnevni život)

Ponavlja riječi i fraze sa razumijevanjem

Primjenjuje elemente stranog jezika u svakodnevnom životu

Pozitivan odnos prema učenju stranog jeika i prema međukulturalnoj komunikaciji

140

5 – 6 god Zna da postoje strani jezici

Poznaje osnovni vokabular,funkcionalnu gramatiku, intonaciju i izgovor

Zna da se jezik dijeli na govorni i pisani

Zna da se neka pisma razlikuju i da se neki nazivi za riječ drugačije pišu i čitaju

Sposobno je održavati kontinuitet u učenju stranog jezika

U stanju je ponoviti riječi, fraze i idiome stranog jezika

Upotrebljava elemente stranog jezika u svakodnevnom životu

Aktivno i s razumijevanjem dramatizira kraće sekvence na stranom jeziku

Osjetljivost i otvorenost za kulturne razlike

Tolerancija prema kulturnim različitostima

Zanimanje i znatiželja za jezik općenito i međukulturalnu komunikaciju

IZVEDBENI PROGRAM PREMA TEMAMA

TOPICS TO SAM JA/THAT'S ME 3 i 4 god Predstavljanje Ime Dob Kako si? Moje tijelo Osnovni dijelovi tijela Osnovni pokreti i radnje

AGE 5 i 6 god Pitanja i odgovori o: Ime Dob Rod Osjećaji Dijelovi tijela i njihove funkcije Upotreba pridjeva uz dijelove tijela (long/short) Upotreba priloga uz pokrete i radnje (slowly/quickly)

OSOBITO NAGLAŠENI KOMPETENCIJSKI ASPEKTI KOMPETENCIJSKI ASPEKTI: Svijest o sebi Samosvijest osjećaja Samopouzdanje Samopoštovanje Samozaštita Opažanje Pažnja Pamćenje Stjecanje pojmova o vlastitom tijelu

RUTINE „BRIGA O SEBI“ 3 i 4 god Usvajanje kulturno-higijenskih navika Osobna higijena Pranje ruku Skidanje Oblačenje Razumijevanje uputa vezanih uz rutine

5 i 6 god Dnevne aktivnosti Samostalno izvršavanje rutina i verbalno praćenje istih

Samostalnost i neovisnost Verbalno praćenje istih

JA I MOJA OBITELJ/ME AND MY FAMILY 3 i 4 god Imenovanje članova uže obitelji Imitativne igre Igre ulogaa

5 i 6 god Imenovanje članova uže i šire obitelji Upotreba osobnih zamjenica Pitanja i odgovori Vođenje dijaloga

SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA Informiranost o vlastitoj obitelji

141

JA I MOJ PRIJATELJ/ME AND MY FRIEND 3 i 4 god Pozdravljanje Kulturno ophođenje

5 i 6 god Poziv na igru Igre uloga

PROSOCIJALNO PONAŠANJA Prava i pravila Odnosi s vršnjacima

VRIJEME I GODIŠNJA DOBA 3 i 4 god Preepoznavanje i imenovanje dijelova dana (day/night) Osnovne vremenske prilike (rainy,windy...)

5 i 6 god Dijelovi dana (morning, noon,evening, night) Vremenske prilike Dani u tjednu Mjerenje vremena Pitanja i odgovori (How's the weather? It's....) What's the time? Godišnja doba

KOMPETENCIJA U PRIRODOSLOVLJU Percepcija i opažanje Stjecanje pojmova i odnosa među njima Informiranost o svijetu oko sebe

BROJEVI, BOJE I OBLICI 3 i 4 god Osnovne boje Mehaničko brojanje do 10 Osnovni geometrijski oblici

5 i 6 god Sve boje spektra Brojanje iznad 10 Operacije u skupu do 10 Svi geometrijski oblici Prostorni odnosi

MATEMATIČKE KOMPETENCIJE Opažanje Početna matematički pojmovi Rješavanje problema Percepcija Preciznost Fina motorika

ŽIVOTINJE /ANIMALS 3 i 4 god Domaće životinje Glasanje životinja Kretanje životinja Kućni ljubimci Divlje životinje ROĐENDAN,BLAGDAN, SVEČANOSTI 3 i 4 god Birthday Halloween St Nicholas Christmas Carnival Valentine's Day Easter Svečanosti

5 i 6 god Šumske životinje Životinje i njihova mladunčad Tko gdje živi Čime se hrane 5 i 6 god Pojmovi vezani za blagdane Čestitanje blagdana Simboličke igre Igre uloga

SPOZNAJNE KOMPETENCIJE Klasifikacija Informiranost o svijetu oko sebe Ekologija - zaštićene vrste Briga o životinjama Razvoj motoričkih sposobnosti KULTURNI IDENTITET I INTERKULTURALIZAM Samopouzdanje Inicijativa i poduzetništvo Kreativnost Timski rad Kreativno izražavanje ideja, iskustava i osjećaja u nizu umjetničkih područja: glazba,ples,scensko i likovno izražavanje

8. RAZVOJ KOMPETENCIJA CJELOŽIVOTNOG UČENJA NA PRIMJERU TEME: MY BODY

KOMPETENCIJE DOB 3 – 4 DOB 4 – 5 DOB 5 – 6

Komunikacija na materinjem jeziku

Poznavanje osnovnog rječnika vezanog uz dijelove tijela

Imenovanje dijelova tijela i njihovih funkcija

Imenovanje dijelova tijela, opisivanje, upotreba pridjeva i priloga uz pokrete i radnje

142

Komunikaacija na stranom jeziku

Osnovni vokabular koji se odnosi na dijelove tijela

Proširiti vokabular koji se odnosi na dijelove tijela i pokret (clap your hands, nod your head....)

Dodatno proširiti vokabular, korištenje pridjeva (big – small), priloga (slowly – quickly), pridjeva (on, in, unde

r, behind)

Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju

Temeljna znanja o ljudskom tijelu (dijelovi, veličina, rod, dob)

Uočavanje razlika, uspoređivanje, mjerenje

Stjecanje pojmova o vlastitom tijelu , te istraživanje mogućnosti vlastitog tijela

Digitalna kompetencija Korištenje računala i drugih medija za usvajanje osnovnih pojmova o ljudskom tijelu

Edukativne igre: Ten thousand words, Muzzy, Sunčica

Složenije edukativne igre na temu i njihovo povezivanje

Učiti kako učiti Pokazuje interes za vlastito tijelo i njegovu funkciju

Eksperimentiranjem i osjetilnim istraživanjem aktivno stječe znanja o svom tijelu Svjesno je važnosti svih faktora koji utječu na zdravlje čovjeka i djeluje u skladu s tim

Samoprocjena vlastitog znanja (kvizovi znanja)

Zna gdje treba tražiti znanje i informacije (slikovnice, enciklopedije i atlasi, digitalni izvori)

Socijalna i građanska kompetencija

Pokazivanje interesa za ljude oko sebe i ostvarivanje komunikacije s njima

Pokazivanje interesa za događanja u grupi

Pokazivanje sposobnosti dijeljenja, te spremnosti za dogovor i suradnju s drugom djecom

Spremnost prihvaćanja igre, učenja i druženja s djecom bez obzira na različitosti

Pomaganje, poučavanje, zbližavanje i međusobna interakcija u zajedničkoj igri (vršnjačko učenje)

Inicijativnost i poduzetnost

Uključivanje i prihvaćanje pravila igre koju iniciraju starija djeca

Iniciranje igara (npr. imitativna igra liječnika)

Sudjeluju u aktivnosti bez straha

Osmišljavanje novih igara na temu vlastitog tijela

Neovisan je o vođenju brige o sebi i svojim potrebama

Kulturna svijest i izražavanje

Sposobnost stjecanja navika osobne higijene i brige o sebi, Sposobnost uključivanja u aktivnosti koje uključuju glazbu, ples, kazališnu, književnu i vizualnu umjetnost

Razumijevanje važnosti osobne higijene i zdrave prehrane, Sposobnost izražavanja i stvaranja koje uključuje sve vidove umjetnosti

Interes za prirodne i kulturne osobitosti, jezik i običaje drugih naroda Spontano izražava misli, ideje, osjećaje kroz različite oblike kreativnog izražavanja

Motoričke kompetencije

Usavršavanje osnovnih oblika kretanja

Razumijevanje pojmova vezanih uz orijentaciju u prostoru (left – right), I u odnosu na druge sudionike

Usvajanje pozitivnog stava o navici svakodnevnog vježbanja radi očuvanja

143

(kolona, vrsta, par) vlastitog zdravlja

Motoričke kompetencije Usavršavanje osnovnih oblika kretanja

Razumijevanje pojmova vezanih uz orijentaciju u prostoru (left – right) I u odnosu na druge sudionike (kolona, vrsta, par)

Usvajanje poziativnog stava o navici svakodnevnog vježbanja radi očuvanja vlastitog zdravlja

STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA

Odgojiteljice se kontinuirano educiraju kroz planiranja, stručne grupe i stručne aktive u našem dječjem vrtiću, te putem seminara u organizaciji AZOO, udruge Tutor, te izdavačkih kuća Oxford Press University i Cambridge Press University. Koristimo aktualnu stručnu literaturu i razmjenjujemo iskustva s drugim kolegicama koje rade u istom programu u drugim vrtićima.

SURADNJA S RODITELJIMA Obitelj i vrtić dva su temeljna okruženja u kojima se dijete razvija i raste. U interesu optimalnog razvoja svakog djeteta, nužno je osigurati kvalitetnu, intenzivnu i izravnu suradnju između vrtića i obitelji. Kvalitetnu interakciju između dječjeg vrtića i obitelji pruža više oblika suradnje:

- Roditelji imaju mogućnost sudjelovanjai i provođenja kvalitetnog vremena sa svojom djecom u

odgojno-obrazovnim skupinama

- Neformalna druženja

- Boravak roditelja u skupini u vrijeme adaptacije

- Prikazi i prenošenje specifičnih znanja i vještina koje posjeduju roditelji ( primjerice predstavljanje

svog zanimanja, hobija i sl. ), roditelji iz drugih kultura i drugih govorno.jezičnih područja

- Roditeljski sastanci (komunikacijski, prezentacijski, informativni , tematski)

- Individualni razgovori koji imaju za cilj senzibilizirati roditelja za specifične potrebe njegovog

djeteta.

- Roditeljima se kontinuirano pruža uvid o dječjim postignućima u svim razvojnim područjima

putem dječjih radova, fotodokumentacije, dječjih iskaza i plakata izloženih u kutiću roditelja.

11. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA

Surađujemo s institucijama, ustanovama i pojedincima značajnim za usvajanje engleskog jezika kod djece predškolske dob: AZZO, Oxford Press University, Cambridge Press University, Tutor – udruga za promicanje učenja stranih jezika, Škola stanih jezika „Stara Vlaška“.

12.VREDNOVANJE PROGRAMA

Mehanizmi vrednovanja Programa ranog učenja stranog jezika u predškolskom odgoju i obrazovanju ne postoje. Na temelju višegodišnjeg iskustva, možemo ustvrditi da djeca koja su duže uključena u program ( primjerice tijekom 3 godine, od 4- 7 godine života) pokazuju visoku razinu usvojenosti vokabulara, dobru intonaciju, dobar izgovor i upotrebu jezičnih fraza i izraza.

144

145

146

147

IZVEDBENI PROGRAM SPORTSKOG PROGRAMA INTEGRIRANOG U REDOVITI

2016/17. god.

ODGOJITELJI:

Tatjana Cvetko, Suzana Topić, Ružica Bach, Antonia Kantolić, Nives Vukadinović, Danijela Blažanin

1. UVOD

Jedan od glavnih čimbenika definiranja sportskog programa u našem vrtiću je i integrativnost. Kineziološke aktivnosti namijenjene djeci rane dobi imaju dobnu i individualnu razvojnu dimenziju (uvažavaju razvojne posebnosti dobi i svakog djeteta ponaosob). Posebne su i vrijedne po svojem pristupu jer su usko povezane s igrom i/ili se izvode kao igra, te su poticajna za sva razvojna područja, ne samo za motoričko. Sportski program integriran u redovitom programu ima polazište u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2014.) Cilj rada u osnovi je poticanje, podrška i osnaživanje područja djetetova cjelovita razvoja odnosno kompetencijskih ishoda (komunikacija na materinskom jeziku, komunikacija na stranim jezicima, matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju, digitalna kompetencija, učiti kako učiti, socijalna i građanska kompetencija, inicijativnost i poduzetnost, kulturna svijest i izražavanje te osobna kompetencija). Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje naglasak se stavlja na poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece te osiguranje primjerene potpore razvoju kompetencija, usklađene s individualnim posebnostima i razvojnim karakteristikama svakog djeteta. Zadaća ovog programa je unaprijediti djetetov rast i razvoj u svim aspektima, dakle, holistički i integrativno. Naglasak se stavlja na djetetove primarne i razvojne potrebe posebice kroz igru i aktivnosti u kojima ostvaruje stvaralački odnos prema svijetu i samome sebi. Posrednim djelovanjem u sportu utječe se na moralne i karakterne crte djetetove osobnosti (red, poštenje, suosjećanje, strpljenje, optimizam i dr), te se razvijaju osobine pozitivne kompeticije (natjecanja) raznolikim pravilima i načelima sporta u suglasju sa zakonitostima dječjeg razvoja.

3. PRIKAZ ODGOJNO OBRAZOVNE SKUPINE Ove pedagoške godine u DV“Vrbik“ u tri odgojno-obrazovne skupine koje provode integrirani sportski program upisano je sedamdesetičetvero djece. Grupe egzistiraju na dvije različite lokacije. Odgojne skupine „JEŽIĆI“ i „KORNJAČICE“ na Gagarinovom putu 10, te odgojna skupina „ŠLJIVICE“ na adresi Fausta Vrančića 9. Broj upisane djece po skupinama je: „Ježići dvadesetsetisedmero , kronološke dobi: 3,5 – 6,7 god, „Kornjačice“ dvadesetipetero, kronološke dobi 3,0 – 6,5 god, „Šljivice“ dvadesetipetero , kronnološke dobi 2,9 – 6,6god. Trening,kao osnovni oblik kineziološke aktivnosti odvija se 4x tjedno u trajanju od 50 min. Rad u grupi pomno je planiran i osmišljen svakodnevnom dobrom organizacijom te integracijom sadržaja i brigom o cjelovitom razvoju djeteta. 4. ORGANIZACIJSKI I MATERIJALNI UVJETI Osnovni preduvjet za provođenje programa su svakako organizacijski i materijalni uvjeti, a to podrazumijeva otvorenost, fleksibilnost, uključenost svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa uključenost obitelji.

148

Prostor dječjeg vrtića sadržava sportsku dvoranu opremljenu potrebnim rekvizitima, spravama i poticajima, spremišta i vanjske prostore za kretanje, kineziološke aktivnosti i igre. Sanitarni prostori vezani su za matične odgojne grupe kao i prostori za presvlačenje i odlaganje sportske odjeće i obuće. Oprema koja se koristi je visoke kvalitete, odgovara potrebama vježbanja, brine o sigurnosti djece, estetski je privlačna i prilagođena dječjoj manipulaciji.

5. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD, SADRŽAJI Ovaj sportski program svoju potpunu učinkovitost ostvaruje kroz integraciju u redoviti program, dakle integracija sportskih sadržaja i sadržaja redovitog programa su u funkciji učenja djeteta kroz projekte inicirane od odgojitelja ili djece. Planirani sadržaji se ostvaruju kroz tematske cjeline – što omogućuje stvaranje uvjeta za ostvarivanje prava djeteta(NPOOLJPIZVRH 1999.33) JA, JA I DRUGI (afirmacija pojedinca ) 9. mj.- JA U VRTIĆU - ponovno zajedno - ja kao član grupe - nije sramota plakati

- prijatelj i ja - moj vrtić ( prostor-mjesto treninga i ostali dijelovi vrtića – tko tu živi, igra se,

uči... ) - HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN - DAN POLICIJE ( ja u prometu, sigurnost)

10. mj – SUŽIVOT S PRIRODOM - kulturna baština- Dani kruha-Dan jabuka - tržnica-plodovi jeseni - SVJETSKI DAN HRANE – odnos prema hrani i briga za drugoga koji je u potrebi (

socijalna osjetljivost, empatija ) - vremenske promjene u neposrednoj okolini

- izlet u prirodi – orijentacijsko hodanje

11. mj. – JESEN - dječja prava – odgoj za ljudska prava - SVEOPĆI DJEČJI DAN - moje potrebe i želje - jesenska svečanost - šumske životinje - programa „Djeca u prirodi“ Grad mladih 12. mj. – DANI DARIVANJA - kulturna baština,tradicija- sv.Nikola, sv.Lucija,

Božić - moje, tvoje – zajedničko - ja sam važan član moje obitelji - obiteljsko stablo

- pozitivna slika o sebi MI (pripadnost zajednici) 1.mj. – ZIMA - zimski sportovi

149

- VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA - kako brinem sam o sebi i o drugima – moje dužnosti - zdrava prehrana - SVJETSKI DAN SMIJEHA - lice pokazuje osjećaj 2.mj. – KARNEVAL - prijateljstvo, ljubav - ti i ja kad razgovaramo - kaži, slušam te -kulturna baština- izrada maski i kostima - „U ZDRAVOM TJELU – ZDRAV DUH“ 3.mj. – PROLJEĆE - vjesnici proljeća - seoske životinje-mladunčad - obilježavanje dana voda - SVJETSKI DAN VODA - I JA ČUVAM PRIRODU I PITKU VODU - programa „Djeca u prirodi“ Grad mladih SVIJET (usvajanje temeljnih znanja i spoznaja o međusobnoj povezanosti svega u svijetu)

4.mj. – MOJ PLANET - kultirna baština, tradicija, USKRS - KAKO JA SLAVIM BLAGDANE – A KAKO TI?

- DAN PLANETA ZEMLJE -ekologija - MEĐUNARODNI DAN PLESA

- po čemu sam poseban i jedinstven - kojem ti narodu pripadaš? 5.mj. – MOJ GRAD - majčin dan - moj dom – moj grad – moj narod - posjet sportskoj dvorani ili sportskim terenima - triatlon- Jarun - život na livadi 6.mj.- LJETO - promet - TKO SVE BRINE O MENI - posjet školi - IMAM PRAVO NA... ( obrazovanje ) - SVJETSKI DAN OCEANA - život u moru - putovanja 6. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA

- tromjesečno, tjedno i dnevno planiranje i evaluacija - timsko planiranje i refleksija ( praćenje, bilježenje pedagoškog

150

procesa i učenja djece, refleksija video zapisom – dekodiranje

procesa, suradničko učenje – planiranje daljnjeg rada ( prostor,

materijali, sadržaji aktivnosti, projekti…) - individualno praćenje djeca ( etnografske bilješke) razvojni

portfolio djeteta - dokumentiranje programa –orijentacijski plan i program,

polugodišnje i godišnje izvješće - dokumentiranje stručnog usavršavanja i profesionalnog

razvoja odgojitelja – razvojna mape

7. SURADNJA Provođenje sportskog programa iziskuje spremnost na suradnju s roditeljima, svim djelatnicima vrtića, stručnim timom i vanjskim suradnicima – kineziolozima. Suradnju s roditeljima planiramo kvalitetno provoditi kroz: - roditeljske sastanke ( grupni informativni,komunikacijski, tematske radionice djece i roditelja, ogledni treninzi), - individualni razgovori - roditelj u skupini, - dan otvorenih vrata, - pisana izvješća, - konzultacije roditelj-stručni suradnik, roditelj-odgojatelj, roditelj-trener, - kutić roditelja – pisane poruke, tjedni planovi rada u grupi, brošure. Osim gore navedenog suradnju s roditeljima, stručnim timom vrtića i kineziolozima provodimo i kroz: - suradnja i organizacija sportskim terenima i objektima, - suradnja i organizacija izleta i planiranih posjeta, - suradnja u organizaciji posjeta sportaša , - sudjelovanje u pješačkim turama, biciklijadi, - sudjelovanje u Danima dječjih vrtića grada Zagreba. 8. KADROVI U programu rade odgojitelji Redovitog programa sa završenim programom edukacije za Integrirani športski program (prema modulima Stručno razvojnog centru „Vjeverica“ u Zagrebu) Tatjana Cvetko i Suzana Topić, Ružica Bach i Antonia Kantolić, Nives Vukadinović i Danijela Blažanin. Uz odgojitelje koji rade u programu i njegovom provođenju sudjeluju kineziolozi, stručni suradnici vrtića te vanjski suradnici.

Documents

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA VRTIĆA za pedagošku … 2016.-2017.pdf08:15 – 9:00 Priprema za doručak i doručak (osamostaljivanje djece u brizi o sebi – pranje ruku, postavljanje