GODIŠNJE IZVJEŠĆE za 20 12 . godinu - APIS IT · PDF file3.3. agencija za platni promet i posredovanje nekretninama (apn) ... 3.8. zis – zajedniČki informacijski sustav zemljiŠnih

Godišnje izvješće za 2012. godinu str. 1 od 62

GODIŠNJE IZVJEŠĆE za 2012. godinu


SADRŽAJ:

1. OSNOVNI PODACI ................................................................................................................ 3

2. PREGLED REALIZACIJE PLANA POSLOVANJA ....................................................................... 8

3. OPIS ZNAČAJNIH SERVISA I RJEŠENJA ZA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE ................................ 10

3.1. MINISTARSVO FINANCIJA ............................................................................................................................................ 10

3.1.1. INFORMACIJSKI SUSTAV POREZNE UPRAVE RH (ISPU) ................................................................ 10

3.1.2. INFORMACIJSKI SUSTAV CARINSKE UPRAVE RH (ISCU) ............................................................... 17

3.2. MINISTARSTVO UPRAVE .............................................................................................................................................. 20 3.3. AGENCIJA ZA PLATNI PROMET I POSREDOVANJE NEKRETNINAMA (APN)................................................................... 22 3.4. SUSTAV SREDIŠNJEG REGISTRA OSIGURANIKA (REGOS).............................................................................................. 23 3.5. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA - IMOVINSKA KARTICA DUŽNOSNIKA ................................. 24 3.6. PODRŠKA PROVEDBI IZBORA ....................................................................................................................................... 24 3.7. NIPP - NACIONALNA INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA ............................................................................. 25 3.8. ZIS – ZAJEDNIČKI INFORMACIJSKI SUSTAV ZEMLJIŠNIH KNJIGA I KATASTRA RH ......................................................... 26 3.9. MINISTARSTVO BRANITELJA ........................................................................................................................................ 26 3.10. MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I SPORTA ................................................................................................. 27

4. OPIS ZNAČAJNIH SERVISA I RJEŠENJA ZA GRAD ZAGREB I ZAGREBAČKI HOLDING .......... 28

4.1. PORTAL GRADA ZAGREBA ............................................................................................................................................ 28 4.2. PROSTOR I GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV ....................................................................................................... 29 4.3. UPRAVLJANJE DOKUMENTIMA I UREDSKO POSLOVANJE ............................................................................................ 31 4.4. OSOBNA STANJA GRAĐANA ........................................................................................................................................ 32 4.5. KOMUNALNI INFORMACIJSKI SUSTAV ......................................................................................................................... 33 4.6. POSLOVNA INFORMATIZACIJA ..................................................................................................................................... 34

5. OPIS OSTALIH ZNAČAJNIH SERVISA I RJEŠENJA................................................................. 36

5.1. GRAD VELIKA GORICA .................................................................................................................................................. 36 5.2. GRAĐEVINARSTVO I PROIZVODNJA KRK (GPK) ........................................................................................................... 37

6. POSLOVI PODRŠKE ............................................................................................................. 38

6.1. SISTEMSKA PODRŠKA ................................................................................................................................................... 38 6.2. DOKUMENT CENTAR .................................................................................................................................................... 45 6.3. KVALITETA USLUGA I SUSTAV SIGURNOSTI ................................................................................................................. 46 6.4. LJUDSKI POTENCIJALI I STRUČNO USAVRŠAVANJE ...................................................................................................... 47 6.5. MARKETINŠKE AKTIVNOSTI .......................................................................................................................................... 50

7. IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POSLOVANJU ....................................................................... 52


1. OSNOVNI PODACI

AGENCIJA ZA PODRŠKU INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA I INFORMACIJSKIM TEHNOLOGIJAMA D.O.O.

Adresa Paljetkova 18, HR – 10 001 Zagreb

Telefon +385 1 3885 777

Fax +385 1 3880 504

e-mail [email protected]

web adresa www.apis-it.hr

Matični broj 2007096

OIB 02994650199

SKUPŠTINA – sastav tijekom 2012.

Darko Parić

Ivo Jelušić

NADZORNI ODBOR – sastav tijekom 2012.

mr. sc. Slavica Pezer Blečić, predsjednica

Ivan Rašeta

Luka Šimurina

Saša Molan

Dragica Bando [predstavnik radnika APIS IT, d.o.o.]

UPRAVA

Hrvoje Somun, predsjednik

mr. sc. Denis Hrestak, član

Lovro Mateš, član


MISIJA

Pružati strateške, stručne i provedbene usluge vlasnicima i javnom sektoru Republike Hrvatske u

planiranju, razvoju, podršci i održavanju poslovno-informacijskih sustava po principima umrežene

korisnički usmjerene uprave

VIZIJA

Postati nacionalni referentni centar razvoja i IT podrške umrežene korisnički usmjerene uprave

Republike Hrvatske i prvi izbor u pružanju IT servisa u javnom sektoru.

OSNOVNE ORGANIZACIJSKE VRIJEDNOSTI

Jedan od strateških poslovnih ciljeva APIS IT-a je biti poželjan poslodavac u Republici Hrvatskoj pa

stoga posebnu pažnju posvećujemo planiranju razvoja ljudskih potencijala te privlačenju i

zadržavanju visoko obrazovnih stručnjaka koji mogu ostvariti složene radne zadatke.

U današnje vrijeme brzih promjena najvažnije je znati učiti jer znanje postaje presudan strateški

čimbenik razvitka. Osnovni ekonomski resurs nije kapital već je to znanje, a prava investicija nije ona

uložena u strojeve i opremu već u znanje zaposlenika. Tu nije riječ samo o tehničkim znanjima već

uspješnost na području ICT-a podrazumijeva također vještine multidisciplinarnog povezivanja,

sposobnost rješavanja problema kao i razumijevanje osnova poslovanja u različitim segmentima.

Naši zaposlenici i njihovo znanje i vještine su naše najvažnije organizacijske vrijednosti. Zato su

prioriteti APIS IT-a usmjereni na kontinuirani razvoj kompetencija, usavršavanje vlastite organizacije i

kulture poslovanja s ciljem što efikasnije implementacije poslovne strategije. Svjesni smo da samo

razina stručnosti i zadovoljstva zaposlenika čine razliku između uspješnih i neuspješnih.

Djelovanje APIS IT-a usmjereno je na sve ključne interesne skupine: korisnike, dobavljače,

zaposlenike, sindikat, poslovna i stručna udruženja, obrazovne institucije, središnju vlast države i

Grada Zagreba. Kroz dvosmjernu, partnersku suradnju s interesnim skupinama, APIS IT ne samo da

odgovorno utječe na svoje buduće poslovanje i ostvarenje željenih ciljeva, nego i kvalitetno pridonosi

daljnjem razvoju svojih korisnika, boljem položaju Republike Hrvatske na ljestvici zrelosti za

elektroničku upravu kao i općenito boljem životu građana.


OPĆI I POSEBNI CILJEVI ZA SLJEDEĆE TROGODIŠNJE RAZDOBLJE

Opći cilj 1. Pozicioniranje APIS IT-a kao središnjeg računalnog resursa javne uprave

- Posebni cilj 1.1. Pružanje podrške tijelima uprave u razvoju vlastite strategije

elektroničkog poslovanja

- Posebni cilj1.2. Razvoj i podrška poslovno informacijskih sustava

- Posebni cilj 1.3. Razvoj, podrška i udomljavanje ključnih registara države i Grada Zagreba

Opći cilj 2. Realizacije koncepta umrežene uprave i zajedničke infrastrukture

- Posebni cilj 2.1. Uspostava i podrška umrežene uprave javnog sektora

- Posebni cilj 2.2. Razvoj i podupiranje zajedničke računalno-komunikacijske i

aplikacijske infrastrukture tijela državne uprave

Opći cilj 3. Osiguranje kontinuiranog odvijanja poslovnih procesa (Business Continuity )

i oporavka u slučaju nepredviđenih situacija (Disaster Recovery)

- Posebni cilj 3.1. Izrada Plana kontinuiteta poslovanja u cilju zaštite ključnih procesa

- Posebni cilj 3.2. Izrada Plana oporavka od katastrofe

Opći cilj 4. Razvoj kompetencija zaposlenika

- Posebni cilj 4.1. Njegovanje i poticanje cjeloživotnog obrazovanja

- Posebni cilj 4.2. Poticanje certificiranja stručnjaka raznih područja

- Posebni cilj 4.3. Uvođenje naprednog sustava praćenja radnog učinka

- Posebni cilj 4.4. Razvoj suradnje sa akademskom zajednicom

Opći cilj 5. Optimalizacija internih poslovnih procesa

- Posebni cilj 5.1. Uspostava Portfolio ureda

- Posebni cilj 5.2. Unapređenje upravljanja IT arhitekturom i formiranje ureda

- Posebni cilj 5.3. Nadogradnja internog informacijskog sustava


OPĆI I PRINCIPI U POGLEDU ODNOSA S TREĆIM STRANAMA

Djelovanje APIS IT-a usmjereno je na sve ključne interesne skupine: korisnike, dobavljače,

zaposlenike, sindikat, poslovna i stručna udruženja, obrazovne institucije, središnju vlast države i

Grada Zagreba. Kroz dvosmjernu, partnersku suradnju s interesnim skupinama, APIS IT ne samo da

odgovorno utječe na svoje buduće poslovanje i ostvarenje željenih ciljeva, nego i kvalitetno pridonosi

daljnjem razvoju svojih korisnika, boljem položaju Republike Hrvatske na ljestvici zrelosti za

elektroničku upravu kao i općenito boljem životu građana.

Osnovni principi kojih se držimo u odnosu sa trećim stranama su: Naši osnivači i korisnici - Profesionalnost u radu - Ponuda cjelovitih informatičkih rješenja - Zadobivanje povjerenja i trajne privrženosti - Kontinuirano prilagođavanje potrebama i očekivanjima korisnika Zaposlenici - Atraktivni poslovi s najsuvremenijim ICT tehnologijama - Kontinuirani razvoj kompetencija - Poticajno radno okruženje - Isti uvjeti razvoja i rada za sve zaposlenike - Etičnost u poslovanju - Zaštita zdravlja i sigurnosti na radu Dobavljači i partneri - Izgradnja dugoročnih odnosa - Prijenos znanja - Partnerski odnos u pronalaženju najboljih rješenja - Potpuna i transparentna primjena Zakona o javnoj nabavi Sindikat - Partnerski odnos - Savjetovanje i uključivanje u donošenju odluka - Podržavanje sindikalnog rada Poslovna i stručna udruženja - Uključenost u rad - Sudjelovanje na stručnim događanjima - Razmjena iskustva Obrazovne institucije - Podrška obrazovnim programima - Približavanje svijeta rada obrazovnim sustavima - Prijenos znanja o najnovijim tehnologijama Tijela javne vlasti - Dijalog i konzultacije kojima potičemo oblikovanje pozitivnih promjena i inicijativa vezanih uz elektroničku upravu


ORGANIZACIJSKA SHEMA

SKUPŠTINA

NADZORNI ODBOR

UPRAVA

SEKTOR ZA IS GRAĐANA

SEKTOR ZA IS PODATAKA O PROSTORU

SEKTOR ZA IS STAMBENO - KOMUNALNOG GOSPODARSTVA

SEKTOR ZA POSLOVNU INFORMATIKU

SEKTOR ZA IS POREZNE UPRAVE

SEKTOR ZA IS CARINSKE UPRAVE

SEKTOR ZA RAZVOJ E-USLUGA

SEKTOR ZA STRATEŠKO PLANIRANJE I RAZVOJ

SEKTOR ZA PODRŠKU INFORMACIJSKIM TEHNOLOGIJAMA

SEKTOR ZA VOĐENJE OBRADA

SEKTOR ZA PRAVNE TEHNIČKE I OPĆE POSLOVE

SEKTOR ZA EKONOMSKO FINANCISKE POSLOVE

POMOĆNIK ZA INFORMACIJSKE SUSTAVE

POMOĆNIK ZA HW I SW PODRŠKU POMOĆNIK ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE

URED UPRAVE SAVJETNICI


2. PREGLED REALIZACIJE PLANA POSLOVANJA

Temeljna zadaća APIS IT-a je pružanje podrške tijelima uprave u razvoju vlastite strategije

elektroničkog poslovanja te razvijanje i podupiranje zajedničke računalno-komunikacijske i

aplikacijske infrastrukture.

Uspješno obavljanje naše zadaće osigurava stabilnost, održivost i kontinuitet provedbe

politike informatizacije naših osnivača – Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Zadaci i okvir djelovanja APIS IT-a određeni su:

� Ugovorom o osnivanju Agencije za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama d.o.o. (APIS IT)

� Društvenim ugovorom APIS IT-a

� Zaključcima i odlukama Vlade Republike Hrvatske

� Zaključcima i odlukama Gradske skupštine i Gradonačelnika Grada Zagreba

� Hrvatskim okvirom za interoperabilnost (HROI)

� Strategijama elektroničkog poslovanja i elektroničke uprave

te detaljnije definiranim strategijama pojedinih područja informatizacije:

� Strateškim planom razvoja Informacijskog sustava Porezne uprave

� Strategijom razvoja Informacijskog sustava Carinske uprave

� Strategijom IT interoperabilnosti i interkonektivnosti s EU

Tehnološki trendovi koje propagira i svjetska ICT zajednica, a to su SOA, cloud computing,

virtualizacija i slične tehnologije koje se temelje na dijeljenju postojećih resursa primjenjuju

se u APIS IT-u.

U APIS IT-u je za potrebe projekta OIB-a izgrađena servisno orijentirana arhitektura (SOA), na

kojoj je bazirano ostvarenje koncepta umrežene uprave. Na tim temeljima gradimo

nacionalni sustav interoperabilnosti koji restrukturira postojeći način rada i komuniciranja

javne uprave i pridonosi pojednostavljenju postupaka, povećanju djelotvornosti, boljoj

komunikaciji i koordinaciji, dijeljenju zajedničkih resursa, objedinjenom upravljanju

zajedničkog sustava, uspostavi sigurnosti na razini cijelog sustava.

Dodatna poslovna vrijednost sastoji se u mogućnosti da se zasebni poslovni procesi u

institucijama mogu vidjeti kao horizontalno povezani procesi, a na taj način uprava je u

mogućnosti pružiti građanima i poslovnim subjektima cjelovite povezane usluge. U 2012.

godini nastavljeno je ostvarivanje pune primjena OIB-a kroz povezivanje u sustav svih

zakonom ovlaštenih korisnika.


Zajednička infrastruktura donosi uštede u smanjenju troškova i do 40%, kroz štednju

energije, kvalificiranu podršku 24 sata dnevno, znatno veću pouzdanost, sigurnosnu pohranu

i čuvanje podataka, fleksibilnost i raspoloživost resursa po potrebi, lakše planiranje,

uravnotežen proračunski trošak te općenito višu razinu kvalitete usluge. Stoga bi moguće

uštede bile, ne samo na nivou APIS IT-a već i na nivou države, Grada Zagreba i Zagrebačkog

holdinga daljnjim korištenjem i nadogradnjom postojećih informatičkih resursa već

uspostavljenih u APIS IT-u.

U okviru novog razvoja Informacijskog sustava Porezne uprave u 2012. godini posebno

vrijedi naglasiti realizaciju nove verzije ePorezne, rješenja eOvrha i Predstečajne nagodbe,

Podsustava za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine te sustava Fiskalizacije. Realizirani

projekti predstavljaju važan korak u transformaciji cjelokupnog informacijskog sustava koji će

u konačnici omogućiti postizanje ključnih ciljeva Porezne uprave.

Kroz aktivnosti prilagodbe Europskoj uniji i realizacije projekata interoperabilnosti i

interkonektivnosti Informacijskog sustava Carinske uprave RH sa EU realiziran je niz

zahtjevnih projekata poput daljnjeg razvoja sustava NCTS, ECS, ICS, EORI, CS, EMCS, SEED i

HRAIS udomljavanja CCN/CSI, i ITMS-Calculation modul projekata, aplikativne i sistemske

integracije svih EU projekata, izgradnje zajedničke infrastrukture te modernizacije i

prilagodbe postojećih podsustava IS CURH EU zahtjevima. Realiziranim projektima prema

Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku u EU sredinom 2012. Republika Hrvatska

uspješno je uključena u transeuropski sustav putem EU CCN/CSI mreže.

U projektima realiziranim za Grad Zagreb izdvojili bismo Zagrebački geoportal. Zagrebački

geoportal najbolji je primjer uspješnog projekta na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

Na lokalnoj razini koristi od ZG geoportala su višestruke: Grad Zagreb je dobio katalog svih

prostornih podataka koje grad vodi, podaci su pritom prilagođeni suvremenim normama i

tehnologijama što će omogućiti i ubrzati razvoj novih mrežnih usluga lokalne samouprave za

građane i gospodarstvo. Građani i gospodarstvenici dobili su pak brži i jednostavniji pristup

informacijama i prostornim podacima, čime je ujedno povećana transparentnost rada

lokalne samouprave. Na nacionalnoj razini, Zagrebački geoportal predstavlja prvu uspješnu

implementaciju sukladnu definiranim okvirima Nacionalne infrastrukture prostornih

podataka. Ovim je projektom provedena i europska INSPIRE direktiva, čime je Zagreb, prvi u

Hrvatskoj, osigurao interoperabilnost i interkonektivnost s ostalim prostornim

informacijskim sustavima u EU.

Za potrebe Ministarstva financija (Poreznu uprave RH) i Ministarstva branitelja uspostavljena

su aplikativna rješenja za pregled podataka Registra poreznih dužnika i Registra branitelja.

Objavom Registara javnosti su u elektroničkom obliku postali dostupni podaci o poreznim

dužnicima i braniteljima čime je Vlada Republike Hrvatske (njezina nadležna ministarstva)

poslala jasnu poruku da želi biti potpuno otvorena i transparentna.

Godišnje izvješće za 2012. godinu

APIS IT je i u 2012. godini zauzeo mjesto u pet vodećih tvrtk

realiziranim u 2012. godini, u kojima implementiramo najnovija ICT rješenja i arhitekture, ali i

stabilnom podrškom koju kontinuirano već

najvećim i najkompleksnijim IT sustavima u

od ključnih sudionika u izgradnji umrežene uprave R

3. OPIS ZNAČAJNIH SERVISA I RJEŠ

TIJELA DRŽAVNE UPRAV

3.1. MINISTARSVO FINANCIJA

3.1.1. INFORMACIJSKI SUSTAV POREZNE UPRAVE RH

Realizacija poslovnog plana za Poreznu upravu odvijala se prema dogovoru s Poreznom

upravom. Ciljevi razvoja Informacijskog sustava u 2012. godini bili su u skladu s poslovnim

potrebama Porezne uprave, promjenama zakonskih propisa i Strategijom razvoja IS Porezne

uprave.

. godini zauzeo mjesto u pet vodećih tvrtki u IT sektoru

u kojima implementiramo najnovija ICT rješenja i arhitekture, ali i

stabilnom podrškom koju kontinuirano već gotovo 50 godina pružamo svojim korisnicima

m IT sustavima u zemlji, APIS IT je s pravom prepoznat kao jedan

od ključnih sudionika u izgradnji umrežene uprave Republike Hrvatske.

AJNIH SERVISA I RJEŠENJA ZA

TIJELA DRŽAVNE UPRAVE

ANCIJA

INFORMACIJSKI SUSTAV POREZNE UPRAVE RH (ISPU)


nformacijskog sustava u 2012. godini bili su u skladu s poslovnim


str. 10 od 62

i u IT sektoru. Projektima

u kojima implementiramo najnovija ICT rješenja i arhitekture, ali i

50 godina pružamo svojim korisnicima,

APIS IT je s pravom prepoznat kao jedan

ENJA ZA


nformacijskog sustava u 2012. godini bili su u skladu s poslovnim



KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE POSTOJEĆIH SUSTAVA

U sklopu korištenja i održavanja postojećih funkcionalnosti svi aplikativni podsustavi

prilagođavali su se promjenama zakonskih propisa i zahtjevima korisnika, a sastoje se od

sljedećih podsustava:

� Registri i prateće evidencije

� Evidencija podataka bitnih za oporezivanje

� ePorezna

� Utvrđivanje obveza poreza i doprinosa

� Porezno knjigovodstvo

� Porezni nadzor, prisilna naplata, porezni prekršaji, stečajni postupci, nadzor

priređivača igara na sreću

� Ostali podsustavi – Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora,

Doprinosi turističkim zajednicama, Razmjena podataka s vanjskim korisnicima

� Sustav poslovne inteligencije (BI)

� VIES sustav – povezivanje sa CCN/CSI gateway-em I repliciranje podataka iz RPO I PDV

sustava

te sustava

� Osobnog identifikacijskog broja (OIB) i pripadajućih aplikacija za koji je nadležna

Porezna uprava.

U sklopu korištenja i održavanja postojećih funkcionalnosti završene su aktivnosti izdavanja

rješenja, naloga za plaćanje i povrate te popratne dokumentacije za:

� Porez na dohodak

� Lokalne poreze (porez na tvrtku za pravne i fizičke osobe, porez na kuće za odmor, porez na plovila, porez na cestovna motorna vozila)

� Porez na dohodak od imovine

� Porez na dohodak od iznajmljivanja apartmana

� Rješenja i platni nalozi za obvezne doprinose

� Hrvatsku obrtničku komoru

� Hrvatsku gospodarsku komoru

Obrađeni su svi zahtjevi.

Tijekom 2012. godine nastavile su se aktivnosti integracije novog Registra poreznih

obveznika s ostalim podsustavima ISPU, kao i integracija novog Registra samostalnih

djelatnosti s ISPU. Aktivnosti su obuhvaćale planiranje, analizu i implementaciju promjena

aplikacija, baza podataka i izlaznih dokumenata, implementaciju novih poslovnih pravila, te

su se aktivnosti odvijale prema planu poslova. Od značajnijih poslova održavanja istaknimo

uvođenje u sustav Ispostave za velike porezne obveznika kao funkcionalne organizacijske

jedinice.


Ostali sustavi redovno se održavaju te su se prema zahtjevu korisnika vršile izmjene

aplikacija i obrada ad hoc zahtjeva za potrebe izvještavanja vanjskih i internih korisnika. Broj

takvih zahtjeva je velik i realizacija angažira značajan dio ljudskih resursa. Detaljni popis

podsustava u korištenju nalazi se na kraju ovog dokumenta, a detaljne specifikacije

obavljenih poslova nalaze se u mjesečnim izvješćima.

UREDSKO POSLOVANJE

Tokom godine kontinuirano se održavao sustava uredskog poslovanja, te se provodilo

automatsko povezivanje ostalih informacijskih sustava Porezne uprave sa sustavom

uredskog poslovanja.

NOVI RAZVOJ

POREZNI REGISTRI

Porezni registri predstavljaju skup nekoliko podsustava koji se kontinuirano nadograđuju

novim funkcionalnostima. Tijekom 2012. godine implementirano je:

� nove funkcionalnosti u Registru poreznih obveznika i Registru samostalnih djelatnosti

� javna web aplikacija provjere obveznika u sustavu PDV-a

� uvid u povijesne veze identifikatora

REGISTAR RAČUNA

Tijekom 2012. pristupilo se izradi novog podsustava Registra računa, čiji je završetak planiran

u prvom kvartalu 2013. Podsustav obuhvaća novi način preuzimanja JRR-a od FINA-e s

uključenim svim transakcijskim računima (uključujući i tekuće račune). Drugi dio podsustava

sastoji se od sustava koji od poslovnih banaka preuzima promete po poslovnim računima na

mjesečnom nivou. Projekt je pokrenut zbog usklađivanja s Pravilnikom o Jedinstvenom

registru računa, zahtjeva Porezne uprave za uvođenjem naprednije tehnologije dostave

prometa po transakcijskim računima poslovnih banaka te zahtjevom Porezne uprave za

evidentiranjem prometa po multivalutnim računima u izvornim valutama po IBAN

konstrukciji.

eOVRHA

U svrhu modernizacije procesa i uvođenja elektroničke razmjene dokumenata sukladno

konceptu umrežene uprave i zajedničke infrastrukture javnog sektora prema načelima HROI-

ja, te članku 5. Stavka 2. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne

novine“ broj 91/10), pristupilo se izradi projekta o dostavi akata Ovršnog postupka Porezne

uprave Financijskoj agenciji (Fina) u elektronskom obliku.

Projekt je podijeljen u dvije faze, od čega je prva faza realizirana u 2012. godini, dok će se

druga faza realizirati tijekom 2013.


U prvoj fazi osigurala se podrška za pregled, elektronički potpis i dostavu akata ovršnog

postupka kao elektroničkih isprava u Fini, i to:

� Dostava rješenja o ovrsi novčanih sredstava temeljem ovršne isprave

� Dostava rješenja o ovrsi novčanih sredstava temeljem vjerodostojne isprave

� Izrada pratećeg dopisa uz rješenje o ovrsi

� Dostava pratećeg dopisa uz rješenje o ovrsi

� Dostava rješenja o obustavi ovrhe u slučajevima kada je:

− ovršna isprava nakon pravomoćno dovršenog postupka preinačena, ukinuta ili poništena

− prestala su prava i obveze iz porezno-dužničkog odnosa

− otpisan porezni dug

− odobren zahtjev za odgodom ovrhe/obročnim plaćanjem

− otvoren stečajni postupak

� Prilagodba pratećih sustava u ISPU i Fine

� Upravljanje rješenjima o ovrsi novčanih sredstava/obustavi ovrhe na portalu (pregled rješenja po različitim kriterijima, dohvat rješenja i obrada – promjena statusa rješenja uz prethodno ustrojavanje šifrarnika statusa, potpisivanje i ispis rješenja i dopisa)

PREDSTEČAJNE NAGODBE

Započete su aktivnosti za podršku procesima predstečajne nagodbe, povezivanje i razmjena

podataka s Finom, te izgradnja sustava za izdavanje prijedloga i rješenja za prijavu poreznih

dugova u predstečajnu nagodbu.

ePOREZNA

ePorezna je dio Informacijskog sustava Porezne uprave koji omogućava prihvat, kontrolu i

obradu poreznih obrazaca koje porezni obveznici predaju Poreznoj upravi elektroničkim

putem, uvide u statuse obrade istih, kao i upite u knjigovodstvenu karticu obveznika (ePKK).

Projekt ePorezna za cilj ima razvoj nove verzije korisničke aplikacije ePorezna (web

aplikacija), te preuzimanje svih komponenti i funkcionalnosti sustava ePorezna, kao i

pripadnih podataka.

Sustav je razvijan tijekom 2012. godine, dok se puna produkcija i migracija podataka planira

tijekom prvog kvartala 2013.

Poslovni razlozi za doradu postojećeg sustava ePorezna su:

� podržavanje povećanog broja korisnika uslijed zakonski regulirane obaveze podnošenja obrazaca elektroničkim putem

� novi zahtjev za zaprimanje novog objedinjenog obrasca (JOPPD) � novi zahtjev za omogućavanje zaprimanja priloga uz PD obrazac � pojednostavljenje korištenja sustava za krajnjeg korisnika


Podaci iz starog sustava ePorezna će biti migrirani u novu web aplikaciju ePorezna, time će

korisnici nove aplikacije imati pristup obrascima i podacima koji su bili pohranjeni i dostupni

preko stare aplikacije.

POREZ NA PROMET NEKRETNINA

Početkom 2012. u produkcijski rad je puštena faza 1 novog podsustava za utvrđivanje poreza

na promet nekretnina, te se tijekom 2012. nastavilo s razvojem funkcionalnosti faze 2.

� Završene isporuke:

― Izdavanje privremenih rješenja za sve vrste prometa, te izdavanje privremenih rješenja kod oslobođenja za sve vrste prometa.

― Osiguravanje osnovnih poslovnih procesa za rješenja iz prethodne točke – knjiženje, storniranje

― Izdavanje novih poreznih rješenja za sve vrste prometa (uključuju parifikante, razlikovanje procjene referenta i procjenu na terenu)

― BI rješenje ― Unos i promjene prijava ― Ispis poreznih rješenja ― Ispis privremenih rješenja ― Brisanje prijave ― Storniranje prijave ― Uvidi i pregledi podataka

** Napomena – postoji više od 120 različitih tipova rješenja

FISKALIZACIJA

Projekt je trebao realizirati zahtjeve naručitelja za izgradnju sustava koji će omogućiti

provedbu postupaka fiskalizacije. Postupak fiskalizacije označava skup propisanih mjera

kojima se uvodi nadzor nad izdavanjem računa za promet u gotovini. Naručitelj je odredio

model fiskalizacije i pripremio prijedlog zakona kojim se opisuju bitne odrednice postupka

fiskalizacije. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2013. kada je i sustav fiskalizacije

implementiran u produkciji.

Naručitelj je projektom fiskalizacije želio ostvariti sljedeće benefite:

� urediti postupke obavljanja transakcija gotovinskog prometa

� spriječiti, odnosno svesti na najmanju moguću mjeru razinu porezne utaje

� unaprijediti postupke poreznog nadzora da budu brzi, djelotvorni i učinkoviti

� podizati razinu svijesti kupaca o važnosti postupanja kod izdavanja računa u gotovini.

Projektom je sukladno zahtjevima Porezne uprave realizirano sljedeće:

� izgrađen sustav za prihvat podataka o izdanim računima od obveznika fiskalizacije

sukladno Prijedlogu zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

� izgrađena Web aplikacija za provjeru zaprimljenih računa

� implementirana SMS provjera računa

� izgrađena aplikacija za evidenciju ovjere uvezanih knjiga računa


� izgrađena aplikacija za provjeru fizički zaprimljenih računa u ispostavama

� izgrađen sustav za prihvat podataka o poslovnim prostorima od obveznika

fiskalizacije.

Izgradnja sustava analize rizika fiskalizacije u prometu gotovinom obuhvaća:

� definiranje skupa poslovnih pravila koja jednoznačno određuju porezne obveznike

koji su potencijalni obveznici fiskalizacije

� definiranje skupa poslovnih pravila koja određuju kriterije kreiranja pojedinih

statističkih izvješća sukladno zahtjevima naručitelja

� definiranje zbirki podataka (atributa, izvora podataka, pravila i učestalost ažuriranja)

temeljem kojih se kreiraju statistička izvješća, osmišljavanje i opisivanje procesa

punjenja izvještajnih zbirki podataka analize rizika fiskalizacije podacima iz drugih

zbirki podataka ISPU

� dizajn budućih izvješća, te odabir tehnološke osnove (platforme) na kojoj će se ista

graditi, obzirom na broj potencijalnih korisnika, te strukturu i sadržaj izvješća

Ovaj dio projekta je još uvijek u tijeku sa sukcesivnim isporukama (dinamikom koju određuje

korisnik).

JOPPD OBRAZAC

Projekt JOPPD treba realizirati zahtjeve Porezne uprave za izgradnju sustava koji će

racionalizirati prikupljanje podataka o ostvarenom dohotku fizičkih osoba te omogućiti

utvrđivanje poreza i doprinosa što su ih sami obveznici obračunavanja dužni obračunati i

uplatiti i o tome izvijestiti Poreznu upravu.

Na novom jedinstvenom, JOPPD obrascu prikupljali bi se primici bez obzira da li su oporezivi

ili nisu. Obrazac bi se podnosio dnevno, pri svakoj isplati, odnosno nastanku obveze poreza

na dohodak i doprinosa, a najkasnije idući dan i to u pravilu u elektroničkom obliku.

Novi jedinstveni obrazac JOPPD bi zamijenio slijedeće obrasce:

� Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu – Obrazac ID

� Izvješće o drugom dohotku, obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac IDD

� Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće te o osnovicama i obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac IDD 1

� Izvješće o plaći i mirovini – Obrazac IP

� Izvješće o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu po odbitku i

prirezu – Obrazac ID 1

� Specifikaciju po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska

osiguranja - Obrazac R-Sm.


Rokovi za implementaciju su se nekoliko puta pomicali, tako da se tijekom 2012. godine

radilo na definiranju procesa, analizi interakcije sustava svih sudionika, arhitekture sustava i

poslovnoj analizi.

EVIDENCIJA PODATAKA BITNIH ZA OPOREZIVANJE (PBZO)

Tijekom 2012. nastavio se rad na projektu, uz dopune korisničkih zahtjeva koje su realizirane.

U produkciju su isporučene sljedeće funkcionalnosti:

� Povezivanje s Državnom geodetskom upravom – signali i upiti u katastar nekretnina

� Početak aktivnosti povezivanja s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture (vlasništvo plovila) – signali i upiti

� Početak aktivnosti povezivanja s Ministarstvom socijalne politike i mladih (centri za socijalnu skrb) – upiti o imovini

� Dopuna pregleda ISPU podataka – porez na promet nekretnina

OSOBNI IDENTIFIKACIJSKI BROJ (OIB)

Tijekom 2012. godine implementirana je nova arhitektura OIB F1 (bez vanjskih čvorova), te

se u sustav po novoj arhitekturi priključilo Ministarstvo pravosuđa. Sustav je dorađivan

novim funkcionalnostima prema zahtjevima korisnika.

NOVE APLIKACIJE ISPU

� Objava listi dužnika na internetu (batch priprema, web aplikacija za uvide)

� Poslodavci koji ne plaćaju doprinose - temeljem Uredbe o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa. Uspostava sustava za dvosmjernu razmjenu podataka između PU, Fine i banaka. Objava "loših" poslodavaca u bankama 1. travnja 2012.

� Prijeboj potpora u poljoprivredi za APPRNN (razmjena podataka s Finom)

� PK obrazac - uvođenje oznake korištenja osobnih odbitaka za primatelje ino-mirovine

� DPOM - Informatizacija novog obrasca

� DPOM obrazac - postavljanje procesa razmjene (zaprimanja podataka) od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

� EPOM - Informatizacija novog obrasca

� Poslodavci - poticanje zapošljavanja - Izrada novog aplikativnog podsustava za praćenje provedbe Zakona o poticaju zapošljavanja

BI SUSTAV POREZNE UPRAVE

Business Intelligence (BI) sustav izgrađuje se u svrhu pružanja kvalitetne podrške

menadžmentu Porezne uprave i Ministarstva financija kao podloga za donošenje strateških i

operativnih odluka. Izgradnjom kompletnog skladišta podataka stvorit će se uvjeti za

podršku ne samo analizi i nadzoru poreznih obveznika, već i temelj za kvalitetnu analizu

rizika. Kao platforma se koristi IBM Cognos10.


Sustavi uspostavljeni tijekom 2012. godine:

� Analiza i izvješćivanje za ID obrazac

� Redizajn postojećeg PDV sustava (kocke i reporti)

� Registar poreznih obveznika – 2 verzije vremenske dimenzije

� Porez na promet nekretnina

� Signalizirajuća evidencija Registra poreznih obveznika

� Fiskalizacija (kocke i reporti za nadzor)

3.1.2. INFORMACIJSKI SUSTAV CARINSKE UPRAVE RH (ISCU)

Daljnji razvoj sustava i nadogradnja postojećih rješenja uvjetovani su promjenama koje se

događaju u okruženju prvenstveno zbog priprema za članstvo u Europskoj uniji. Smjernice i

razvojni projekti definirani su Strategijom razvoja Informacijskog sustava Carinske uprave (IS

CURH) i Strategijom IT interoperabilnosti i interkonektivnosti s EU.

U okviru aktivnosti prilagodbe Europskoj uniji i realizaciji projekata interoperabilnosti i

interkonektivnosti ISCU sa EU realiziran je niz aktivnosti: daljnja tehnološka unapređenja

sustava u cilju podrške promjeni poslovnih procesa Carinske uprave, daljnji razvoj sustava

NCTS, ECS, ICS, EORI, CS, EMCS, SEED i HRAIS udomljavanje CCN/CSI, i ITMS-Calculation

modul projekata, aplikativna i sistemska integracija EU projekata, izgradnja zajedničke

infrastrukture te modernizacija i prilagodbe postojećih podsustava ISCU zahtjevima Europske

unije.

Najznačajniji projekti u 2012. godini vezani su uz aktivnosti ulaska Republike Hrvatske u

Konvenciju o zajedničkom provoznom postupku te je tako polovinom 2012. godine ISCU

uključen u transeuropski sustav putem EU CCN/CSI mreže.

CCN/CSI

CCN/CSI gateway je komunikacijska točka prema EU IT sustavima čije uspostavljanje i

uključivanje u DG TAXUD mrežu je preduvjet za ostvarenje interoperabilnosti i

interkonektivnosti carinskih i poreznih EU projekata. U toku 2012. realizirana je podrška za

EU testiranje NCTS poslovnog sustava, te od 01.07.2012 podrška produkcijskom radu tj.

interkonektivnosti nacionalnog sustava sa IT sustavima EU.


NCTS (New Tranzit Computerised System) v4.0

NCTS sustav je donio novinu u dosadašnji carinski sustav, jer se radi o tzv. “bespapirnom“

elektroničkom poslovanju, baziranom na razvijenom sustavu elektroničkih šifriranih poruka

među sudionicima provoznih postupaka. U prvoj polovini 2012. godine završeno je EU

testiranje te je od 1. srpnja uključena nacionalna NCTS aplikacija u transeuropski sustav

zemalja članica EU i Konvencije o zajedničkom provoznom postupku.

ECS (Export Control System) Faza 2

ECS obuhvaća sustav kontrole izvoza baziran na potpunom elektroničkom poslovanju između

svih sudionika u postupku. Tijekom 2012. realizirana je nadogradnja sustava prema važećim

EU specifikacijama i integracija s ostalim podsustavima (RAM, EORI, ITMS).

Implementacija ECS projekta je uvjet ulaska u EU.

G2B usluge

U cilju postizanja potpune interoperabilnosti ISCU s gospodarstvenicima izgrađeno je

jedinstveno tehničko rješenje za pristup uslugama Carinske uprave koje obuhvaća zahtjeve

svih EU projekata (ECS, NCTS, EMCS..) kao i EU zahtjeve glede sigurnosti, dostupnosti i

raspoloživosti usluga. U toku 2012. realizirana je nadogradnja sukladno implementaciji novih

EU sustava (ICS, ECS, EMCS, HRAIS).

EU Centralni servisi

EU Centralni servisi obuhvaćaju nekoliko funkcionalnih cjelina (RD, COL, MIS) i pretpostavka

su za funkcioniranje svih ostalih projekata (NCTS, ECS, ICS…). U 2012. realizirana je

implementacija u produkciju na EU nivou zajedno s NCTS projektom.

SEED (System of Exchange of Excise Data) v1.0

SEED je sustav koji zemljama članicama EU omogućava održavanje centralnog registra i

razmjenu podataka o registriranim trošarinskim subjektima unutar europske trošarinske

zajednice. U 2012. realizirana je dogradnja sustava sukladno važećim EU specifikacijama

(v1.6.1), integracija sa EMCS sustavom te podrška EU testiranju. Implementacija SEED

projekta je uvjet ulaska u EU.

ZIISC (Zajednička infrastruktura ISCU)

U cilju postizanja potpune interoperabilnosti Informacijskog sustava Carinske uprave prema

EU zahtjevima izgrađena je zajednička infrastruktura kao framework elektroničke carine koji

omogućuje fleksibilnost u implementaciji projekta, jednostavno povezivanje s EU sustavima i

gospodarstvenicima, integraciju s drugim sustavima te internu i eksternu interoperabilnost

neovisno o tehnologiji. U 2012. realizirana je nadogradnja vezana uz implementaciju NCTS i

CS sustava na EU razini, podrška integraciji novih poslovnih sustava ICS i EMCS u ZIISC

infrastrukturi, podrška EU testiranju i produkciji.


ITMS (Integrated Tariff Management System)

ITMS sustav sastoji se od nekoliko cjelina upravljanja TARIC-om (MTS - Master TARIC

system), kvotama te ostalim podsustavima. U toku 2012. realizirana je implementacija nove

verzije ITMS – Calculation modula na APIS IT infrastrukturi te integracija ECS i ITMS sustava.

EMCS (Excise Management Control System)

U toku 2012. realizirano je preuzimanja sustava od vanjskog isporučitelja, potpuna

integracija u ISCU te nadogradnja za potrebe implementacije na nacionalnom nivou.

Implementacija EMCS projekta je uvjet ulaska u EU.

ICS (Import Control System) Faza 1

ICS sustav obuhvaća sustav kontrole uvoza baziran na elektroničkom poslovanju između svih

sudionika u postupku. U 2012. realizirana je Faza 1 te podrška EU testiranju. Implementacija

ICS projekta je uvjet za pristup EU.

HRAIS (HR Automated Import System) – nacionalna primjena

U toku 2012. godini započela je implementacija AIS projekta na nacionalnom nivou koji će

obuhvatiti potpuno elektroničko poslovanje u uvozu kao zamjena postojećeg sustava obrade

JCD-a.

Intrastat

Intrastat projekt je namijenjen praćenju statističkih podataka o trgovinskoj razmjeni među

zemljama članicama EU, a Carinska uprava ga realizira u suradnji s Državnim zavodom za

statistiku. U toku 2012. realizirana je treća faza sustava koja obuhvaća podršku radu Odjela

za Intrastat i praćenje izvještajnih jedinica te isporučena korisniku u produkcijski rad.

Implementacija Intrastat projekta je obvezna u EU.

EOS (Economic Operator System)

Namjena registara je obuhvaćanje jedinstvene identifikacije carinskih subjekata na području

EU (EORI) te praćenje odobrenja i autorizacija pojedinih subjekata naročito iz područja mjera

sigurnosti i zaštite (AEO) kao i pojednostavljenih procedura u pojedinim carinskim

postupcima (SASP). U 2012. realizirana je daljnja implementacija funkcionalnosti te podrška

EU testiranju. Implementacija EOS projekta je uvjet ulaska u EU.

Naplata i knjigovodstvo

U toku 2012. realizirana su pripreme za prilagodbu nacionalnog sustava EU zahtjevima (A i B

računi), kao i daljnja modernizacija podsustava te proširenje funkcionalnosti.

Prilagodba i unaprjeđenje postojećih nacionalnih podsustava ISCU

U cilju povezivanja područnih i središnje riznice za korisnike državnog proračuna realizirano

je povezivanje i razmjena podataka lokalne evidencije područne riznice (Naručitelj-FMIS)

prema središnjoj riznici.


3.2. MINISTARSTVO UPRAVE

BIRAČI I BIRAČKA MJESTA

Krajem 2012. godine započeta je prilagodba sustava popisa birača i biračkih mjesta za

uspostavu sustava u svim uredima državne uprave u Republici Hrvatskoj. Uvođenjem

jedinstvenog informacijskog sustava popisa birača po prvi puta su svi birači u istom sustavu

te se primjenjuju jedinstvena poslovna pravila u svim uredima. Takav sustav omogućava

unaprjeđenje poslovnih procesa i točnije upravljanje podacima. Sustav se povezuje sa

službenim Registrom prostornih jedinica, a preduvjet je usklađivanje svih adresa koje su se

dosad vodile u sustavu popisa birača koji nije obuhvaćao Grad Zagreb, sa službenim

adresama. U planu je povezivanje sustava popisa birača sa sustavom OIB-a gdje bi sve

promjene vezane uz birača i ostvarivanje biračkih prava bile trenutno dojavljivane u sustav.

Jedinstveni sustav popisa birača omogućio je unaprjeđenje procesa privremenog upisa

birača, te prethodne registracije birača za glasovanje u inozemstvu. Informatizacija procesa

prethodne registracije je zamijenila dosadašnje kolanje papira putem fax-uređaja. Umjesto

dosadašnjeg procesa gdje se građanin trebao privremeno ispisati iz ureda kojem pripada po

mjestu prebivališta i odlaskom u ured gdje bi želio glasati privremeno upisati u popis birača,

sada je građanima omogućeno da u bilo kojem uredu državne uprave može ostvariti svoje

pravo za glasovanje izvan mjesta prebivališta. Preduvjet za provedbu izbora je i sustav

biračkih mjesta koji je također temeljen na Registru prostornih jedinica, te je preko adrese

svakom biraču određeno njegovo biračko mjesto. Sustav biračkih mjesta je prilagođen svim

vrstama izbora, te osim redovnih biračkih mjesta u Republici Hrvatskoj i inozemstvu

obuhvaća i posebna biračka mjesta koja su definirana za pojedine vrste izbora.

MATICE I KNJIGA DRŽAVLJANA

U cilju objedinjavanja podataka državnih matica i knjige država u jedinstven sustav za cijelu

Republiku Hrvatsku, za potrebe Ministarstva uprave započeta je analiza podataka knjige

državljana koji su se vodili izvan sustava APIS IT-a. Objedinjeni podaci knjiga državljana za

cijelu Republiku Hrvatsku nalaziti će se u jedinstvenom sustavu, kojem će se pristupati iz svih

matičnih ureda, te će se podaci i procesi voditi na jedinstven način. Objedinjeni sustav je i

preduvjet za unaprjeđenje poslovnih procesa koji će biti regulirani zakonom. Za potrebe

državnih matica razvija se i sustav uredskog poslovanja, te će biti omogućeno povezivanje

procesa tih sustava u dijelu automatskog urudžbiranja isprava i bilježaka.


eHRVATSKA

U 2012. nastavljeni su poslovi isporuke, podrške, održavanja i uređivanja objavljene verzije

portala Moja uprava. Iako je Uprava za e-Hrvatsku najavila preuzimanje održavanja portala

od strane Ureda Vlade RH za odnose s javnošću, to se tijekom 2012. nije dogodilo.

REALIZACIJA INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA I PILOTA TE KORISNIČKIH USLUGA KOJE KORISTE

FUNKCIJE I PREDNOSTI ZAJEDNIČKOG SUSTAVA

U nastavku su opisane aktivnosti po pojedinim aktivnostima i projektima

Korisnički pretinac

Sukladno odluci Uprave Društva pokrenut je pilot Korisničkog pretinca, zamišljenog kao

interaktivna usluga realizirana na dijeljenoj infrastrukturi i namijenjena praćenju i

prezentiranju svih komunikacija javnopravnih tijela sa svojim korisnicima (poruka, dostave

dokumentacije, upozorenja, praćenja predmeta i sl.). Korisnički pretinac je realiziran i

pripremljen za prezentaciju Vladi RH, s preuzimanjem poruka iz sustava koje održava APIS IT.

Upravna uslužna sabirnica (GSB)

Ova gradbena komponenta integracijskog sustava konceptualno je dosegla fazu definiranosti

generičkog modela, no posao nije do kraja zaokružen radi neraspoloživosti projektnih

resursa. GSB nije samostalno dosegao razvojnu razinu, već je nastavak rada na njemu

integriran u pilot projekt Korisničkog pretinca. Provedene su aktivnosti konceptualne

definicije i osnovnih funkcija za potrebe samog Korisničkog pretinca.

Registri

Inicijativom i pozivom Uprave za e-Hrvatsku prioritet je stavljen na sudjelovanje u EU

projektu Matraflex, vezan za uspostavu nacionalnog sustava ključnih registara i pripremu za

to vezanog zakona te realizaciju nacionalnog meta-registra.


PODRŠKA NOSITELJIMA I DIONICIMA RAZVOJA SUSTAVA JAVNE UPRAVE U KORIŠTENJU I PRIMJENI

NAČELA INTEROPERABILNOSTI U IZGRADNJI JEDINSTVENOG SUSTAVA

Tijekom 2012. obavljen je cijeli niz konzultacija s javnopravnim tijelima vezanim za podršku u

uspostavi interoperabilnosti, uključujući Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo zdravlja.

Aktivnosti su uključivale pitanja e-poslovanja, e-računa, podršku povezivanju i korištenju

registara, podršku u organizaciji projekata i radionica interoperabilnosti, sudjelovanju u EU

projektima itd.

3.3. AGENCIJA ZA PLATNI PROMET I POSREDOVANJE NEKRETNINAMA (APN)

Agenciji za platni promet i posredovanje nekretninama kontinuirano je pružana podrška

održavanju i korištenju podsustava za upravljanje dokumentima, za ugovaranja zemljišta i

praćenja izgradnje u sklopu kojeg je i podsustav za provođenje javne nabave za projektiranje,

građenje, nadzor, sanaciju i ostale ugovore, podsustavu za kupnju nekretnina te evidenciju

podataka o godišnjim potrebama stanova, javnim pozivima za kupnju stanova, ponudama i

ponuditeljima i sklopljenim ugovorima, za analizu poslovanja tj. planiranje, analizu, razvoj i

nadzor te praćenje realizacije poticaja za lokalne Agencije.

Završen je razvoj podsustava za Odjel za prodaju za evidenciju podataka o kupcima,

kupljenim prostorima, kalkulacije izračuna otplate za odabir najboljih uvjeta kupnje od

strane kupca. Podsustav sadrži i dio pripreme i generiranja predugovora i ugovora,

knjigovodstvo, te niz izvještaja. Preduvjet za potpuno funkcioniranje sustava bio je prijenos

podataka iz sustava koji nije podržavao APIS IT. Realiziran je postupak prijepisa podataka iz

postojećih sustava koji su do sada bili u upotrebi kod korisnika. U svrhu uspostave punog

produkcijskog rada odrađen je ciklus obuke i testiranja te potrebne dorade programskog

rješenja.

Pri izdavanju dokumenata, svi podsustavi su povezani sa sustavom uredskog poslovanja APN-

a u dijelu automatskog urudžbiranja dokumenata. Isto tako, određeni sustavi su integrirani

sa vanjskim sustavom koji podržava rad Odjela za financije i računovodstvo.

Sustav je tokom godine mijenjan i prilagođavan zakonskim promjenama, te nadograđen

novim izvještajima i mogućnostima kreiranja novih dokumenata.


3.4. SUSTAV SREDIŠNJEG REGISTRA OSIGURANIKA (REGOS)

Za potrebe Informacijskog sustava Središnjeg registra osiguranika kontinuirano se izvršavaju

sve ugovorene obveze - svakodnevno repliciranje dijela baza podataka REGOS-a iz Fine,

pružanje podrške 24/7 internet aplikaciji za izvješćivanje osiguranika o stanju i prometu na

osobnim računima, te mjesečno tiskanje i kuvertiranje obavijesti osiguranicima o

raspoređivanju u obvezne mirovinske fondove.

Tijekom 2012. izrađena je i implementirana nova usluga kojom svi zainteresirani, bez

ograničenja na status osiguranika, imaju mogućnost pristupa i podnošenja zahtjeva za

izdavanje dokumenata iz Središnjeg registra osiguranika elektroničkim putem.

Jedna od zakonski propisanih djelatnosti REGOS-a odnosi se na izdavanje nekoliko vrsta

dokumenata vezanih za prikupljanje i kontrolu podataka po osiguranicima za obvezna

mirovinska osiguranja te članstvo u obveznim mirovinskim fondovima. Dokument koji se

najčešće izdavao građanima bila je tzv. potvrda iz Registra na kojoj su, za određeno

vremensko razdoblje, navedeni podaci o iznosu obračunate plaće, naknade ili drugog

dohotka te iznos zaduženja za II mirovinski stup. Potvrda je bila često korištena upravo zbog

podatka o iznosu plaće, na temelju kojeg banke, štedionice, leasing kuće i slične institucije

odobravaju minus po tekućem računu ili mogućnost dobivanja kredita. Potvrda se u nekim

slučajevima koristila i kao dokaz u sudskim procesima. Budući da se dostavljala poštom ili se

preuzimala osobno u REGOS-ovom sjedištu u Zagrebu sam proces je trajao po nekoliko dana.

Uvođenje nove usluge omogućilo je da se na zahtjev građana generiraju u elektroničkom

(PDF) obliku traženi dokumenti čime su ostvarene značajne uštede za građane, koji više ne

moraju za zahtjev izdvajati 40 kuna i na potvrdu čekati po nekoliko dana, ali i za državni

proračun koji ne snosi troškove za pismovne pošiljke i ostala logistika za dostavu

dokumenata građanima.


3.5. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA - IMOVINSKA

KARTICA DUŽNOSNIKA

Za potrebe Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kontinuirano je pružana podrška

održavanju i korištenju podsustava za evidenciju podataka iz imovinskih kartica državnih

dužnosnika i za upravljanje sadržajem web stranica Povjerenstva u sklopu kojeg je i usluga

pretraživanja podataka imovinske kartice dužnosnika za građanstvo.

3.6. PODRŠKA PROVEDBI IZBORA

Početkom 2012. održan je referendum za pristup Republike Hrvatske EU. Rješenje za

praćenje referenduma je napravljeno iznova jer je posljednji referendum održan pred gotovo

20 godina. Uz potrebne prilagodbe koristila su se i rješenja koja su napravljena za

parlamentarne izbore, a odnose se prije svega na aplikacije za pametne telefone i tablet

uređaje te aplikaciju za SMS odaziv. Pri tome treba napomenuti da je za Grad Zagreb za

dojavu korišteno isključivo SMS rješenje dok su ostali gradovi i općine tj. glasačka mjesta

imala mogućnost biranja korištenja SMS dojave ili aplikacije.

Za potrebe izvještavanja javnosti koristile su se web stranice koje su prema zahtjevu

korisnika bile posebno dizajnirane za potrebe izvještavanja o provedbi referenduma. Uz to je

korištena nova aplikacija koja je omogućila pretraživanje prema adresi stanovanja, u svrhu

pronalaženja odgovarajućeg glasačkog mjesta, ali i za pretraživanje konačnih rezultata po

glasačkom mjestu.

Za online izvještavanje o obrađenim rezultatima glasovanja tijekom same obrade je pokazan

veliki interes, što je predstavljalo posebno veliki izazov pri definiranju potrebnih kapaciteta,

koji su osigurali visoku raspoloživost i dostupnost web stranica i sadržaja.

Prema posebnom zahtjevu napravljena je aplikacija za grafičko prikazivanje za uzvanike u

Hrvatskom Saboru koji su imali direktan uvid u obradu rezultata glasovanja.


Svi rezultati bili obrađeni u izuzetno kratkom vremenu, pa je obrada za glasačka mjesta u

Republici Hrvatskoj završena oko 21:30 sati. Za obradu su preostala samo ona glasačka

mjesta koja se nalaze u inozemstvu - drugim vremenskim zonama.

Redizajn informacijskog sustava za podršku izborima započeo je u travnju. Redizajn sustava

trebao je obuhvatiti sve vrste izbora, ali je naglasak trebao biti na izborima za lokalnu i

mjesnu samoupravu te na izborima za EU parlament. Do kraja ljeta su napravljene snimke

stanja i analize prema postojećim izbornim zakonima i propisima. Zbog nekoliko puta

prolongiranog i relativno kasnog usvajanja zakonskih propisa vezanih uz izbore, ali i redizajna

drugih predizbornih sustava redizajn izbornih podsustava započeo je tek u zadnjem kvartalu

godine. U 2012. godini završen je jedino podsustav biračkih mjesta koji se naslanja na

registar birača, a koji je APIS IT preuzeo krajem godine.

3.7. NIPP - NACIONALNA INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA

U organizaciji Hrvatskoga kartografskog društva i Državne geodetske uprave u Zagrebu se od

25. do 29. rujna 2012. godine održao 4. hrvatski NIPP i INSPIRE dan i 1. regionalni

INSPIRATION forum. Organizatori su željeli doprinijeti razvoju geoinformatike, kartografije,

geografije, geodezije, geologije i srodnih područja s posebnim naglaskom na

infrastrukturama prostornih podataka (IPP) te aktivnostima na regionalnoj razini, tj. na

području Jugoistočne Europe. APIS IT je svojim angažmanom i prezentacijom značajno

pridonio radu konferencije.

Kao značajan korak ka punoj uspostavi NIPP-a naglasimo da je Vlada Republike Hrvatske

usvojila provedbena pravila za mrežne usluge u funkciji Nacionalne infrastrukture prostornih

podataka.


3.8. ZIS – ZAJEDNIČKI INFORMACIJSKI SUSTAV ZEMLJIŠNIH KNJIGA I KATASTRA

RH

Tijekom 2012. godine s obzirom na nepostojanje ugovora za predmetno razdoblje vršena je

podrška Naručitelju isključivo u smislu "hladnog" održavanja sustava sukladno ugovornim

obvezama iz 2011. godine i uslugama definiranim u Okvirnom sporazumu o udomljavanju i

održavanju Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, sklopljenim s

Ministarstvom pravosuđa i Državnom geodetskom upravom. Naručitelj je višekratno

upozoravan na navedenu problematiku te na stanje sustava koje je pod direktnom

odgovornošću Naručitelja (pitanje održavanja poslužitelja i SW licenci).

3.9. MINISTARSTVO BRANITELJA

Za potrebe Ministarstva branitelja uspostavljeno je aplikativno rješenje za pregled podataka

Registra branitelja za građane. Objavom Registra javnosti su u elektroničkom obliku postali

dostupni podaci o braniteljima, te ukupan broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu. U

posebnom dijelu Registra, koji se objavljuje samo uz pisani pristanak branitelja, dostupni su

podaci o nazivu postrojbe kojoj je branitelj pripadao.


3.10. MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I SPORTA

OBRAČUN BRUTO PLAĆA ZA MZOS

Izrađena je projektna dokumentaciju za implementaciju informacijskog sustava za obračun

bruto plaća u osnovnom i srednjem školstvu.

U realizaciji projekta primijenjena je RUP metoda. Nakon analize postojećeg sustava kroz

opis poslovnih procesa, poslovnih pravila te definiranja korisnika sustava izradila se struktura

ključnih procesa, generiranjem modela poslovnih procesa (BPM) izrađenim u BPMN notaciji

(Business Process Model Notation). Osim toga izrađen je i prijedlog arhitekture cijelog

informacijskog sustava što podrazumijeva određivanje potrebnog hardvera, softvera i

mrežne infrastrukture. S aspekta potrebne aplikativne programske podrške izrađen je

konceptualni i logički model podataka za sve aplikacijske podsustave te su opisana korisnička

sučelja.

Sustav obračuna bruto plaće treba omogućiti potpunu elektroničku razmjenu podataka

unutar MZOS-a, obrazovnog sustava Republike Hrvatske te s ostalim sustavima javne uprave.


4. OPIS ZNAČAJNIH SERVISA I RJEŠ

GRAD ZAGREB

Aktivnosti u 2012. godini vezane za poslovanje s Gradom Zagrebom sastoje se od

kontinuiranog održavanje aplikativnih sustava iz poslovnog područja građanskih stanja,

prostornog planiranja, gradnje, zdravstva, pomoći i socijalnih programa, katastra zemljišta,

poslovne informatizacije, upravljanja dokumentima, te upravljanja stambenim programima.

Na žalost nije realiziran dogovor između vlasnika podataka iz sustava OIB

koji bi omogućio međusobnu

4.1. PORTAL GRADA ZAGREBA

Portal Grada Zagreba i dalje se kontinuirano unapređuje i osvježava podacima koji nastaju u

poslovnim sustavima pojedinih gradskih ureda. Tako se po potrebi osvježavaju podaci na

pregledniku katastra zemljišta, birača i biračkih mjesta, podataka iz državnih matica,

službenog glasnika, spomenika kulture

građana, uvid u komunalne račune i ostale usluge koje olakšavaju komunikaciju građana i

gradske uprave.

AJNIH SERVISA I RJEŠENJA ZA

GRAD ZAGREB I ZAGREBAČKI HOLDING



gradnje, zdravstva, pomoći i socijalnih programa, katastra zemljišta,


ije realiziran dogovor između vlasnika podataka iz sustava OIB

interoperabilnost.

PORTAL GRADA ZAGREBA



niku katastra zemljišta, birača i biračkih mjesta, podataka iz državnih matica,

službenog glasnika, spomenika kulture. I dalje će biti omogućen uvid u status zahtjeva


str. 28 od 62

ENJA ZA

ZAGREBAČKI HOLDING



gradnje, zdravstva, pomoći i socijalnih programa, katastra zemljišta,


ije realiziran dogovor između vlasnika podataka iz sustava OIB-a i Grada Zagreba



niku katastra zemljišta, birača i biračkih mjesta, podataka iz državnih matica,

dalje će biti omogućen uvid u status zahtjeva



4.2. PROSTOR I GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV

KataPort - PORTAL GEODETSKO KATASTARSKOG SUSTAVA GRADA ZAGREBA

Od planiranih aktivnosti za 2012. godinu odrađeno je kontinuirano održavanje aplikativnog

sustava katastra zemljišta, registra prostornih jedinica te evidencije kućnih brojeva, kako

knjižnog tako i grafičkog dijela.

Postojeći prostorni podaci u Gradu Zagrebu koji se nalaze u starom hrvatskom državnom

koordinatnom sustavu (HDKS) nisu transformirani u novi sustav (HTRS96) jer nisu definirani

transformacijski parametri.

Procedure za replikaciju knjižnih i grafičkih podataka u jedinstven sustav katastra zemljišta

na razini države i dalje se usklađuju prema zahtjevima Državne geodetske uprave, a

usklađuju se i procedure za eksport knjižnih i grafičkih podataka katastra zemljišta Grada

Zagreba za potrebe projekta Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS).

Za potrebe cjelovitog prikaza podataka digitalnog katastarskog plana preuzeti su podaci

katastarskih općina mjerila 1:2880, te su dani na uvid registriranim gradskim službenicima

kroz grafički preglednik podataka katastra zemljišta. U dijelu postupka pregleda grafičkog

dijela elaborata omogućen je uvoz posebne geodetske podloge.

U sklopu realizacije projekta postavljanja novih ploča i pločica na gradskim trgovima i

ulicama, informatički je podržan poslovni proces masovne izrade uličnih ploča i pločica

kućnih brojeva i objave tih podataka na Zagrebačkom geoportalu. Građani će na taj način

dobiti uvid u unificirane pločice prema novom sustavu te upute za izradu i postavljanje istih.

U Registru prostornih jedinica implementiran je promijenjen poslovni proces provođenja

grafičke promjene kućnih brojeva. Grafička promjena koja nastaje u poslovnom procesu

vođenja izvorne evidencije ulica, naselja i kućnih brojeva automatski se objavljuje u Registru

prostornih jedinica, a ovlašteni referent samo potvrđuje promjenu i generira izvještaj za

nadležne institucije.

AKTI PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE

Akti prostornog uređenja i gradnje su za potrebe provođenja Zakona o postupanju s

nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 90/11) i Uredbe o naknadi za

zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru (Narodne novine, broj 101/11),

nadograđeni postupkom provođenja Rješenja o izvedenom stanju i Rješenja o naknadi za

zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.


ARHIVA URBANISTIČKO-TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

Katalog meta podataka arhive dokumentacije u području strategijskog i prostornog

planiranja te urbanizma bio je u funkciji korištenja od strane službenika nadležnog gradskog

ureda.

ZIPP – ZAGREBAČKA INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA

Jedan od značajnijih rezultata rada Koordinacije za izradu Informacijskog sustava prostornog

uređenja Grada Zagreba (čiji je jedan od članova i APIS IT), a odnosi se na povezivanje

subjekata koji izrađuju, upravljaju i koriste podatke i informacije o prostoru Grada Zagreba,

je izložba "Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka". Izložba je dala je pregled

dostignuća institucija Grada Zagreba u području upravljanja prostornim informacijama,

geoinformacijskim sustavima, kartografiji, katastru i povezanim područjima. Gradska

upravna tijela, trgovačka društva i ustanove svoj rad su prikazala putem postera i predavanja

u ZgForumu, izložbenom gradskom prostoru.

ZAGREBAČKI GEOPORTAL

U cilju provedba europske INSPIRE direktive na lokalnoj razini, te uklapanja u nacionalnu

infrastrukturu prostornih podataka, uspostavljen je geoportal zagrebačke infrastrukture

prostornih podataka za javne korisnike. Na njemu su objavljeni službeni javni podaci Grada

Zagreba iz područja planiranja, gradnje, upravljanja prostorom, katastra zemljišta, katastra

zelenila te prostornih jedinica. Uključena je i prilagođena za prikaz zračna snimka Grada

Zagreba iz 2011. godine. Tijekom 2012. godine Zagrebački geoportal postigao je značajan

porast posjećenosti, čemu su pridonijele i promidžbene aktivnosti (konferencija za medije

prilikom pokretanja geoportala, prezentacije na stručnim skupovima u Hrvatskoj i

inozemstvu) te stalno unapređivanje sadržaja.

GIS GRADA ZAGREBA

Objavljivanjem Zagrebačkog geoportala, Grad Zagreb je otvorio prostorne podatke javnosti.

U aplikaciji GIS Grada Zagreba uz te podatke nalazi se i dio prostornih podataka koje gradski

službenici koriste u svom svakodnevnom radu u području katastra zemljišta, građenja

(dozvole) i brojni drugi podaci. U sljedećoj fazi se planira i taj dio za registrirane gradske

službenike uklopiti u geoportal.


4.3. UPRAVLJANJE DOKUMENTIMA I UREDSKO POSLOVANJE

Za potrebe Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne

poslove i promet, nastavljen je kontinuirani rad preuzimanja podataka, kreiranje, ispis i

kuvertiranje dokumenata, te otprema obavijesti o počinjenom prekršaju za pogrešno

parkiranje, kao i obaveznog prekršajnog naloga za vožnju bez karte u javnom gradskom

prijevozu. Svi procesi povezani su sa sustavom uredskog poslovanja Grada Zagreba (predmet

se automatski otvara u sustavu uredskog poslovanja Grada Zagreba uz ispis košuljica

predmeta). Praćenjem prometa u Gradu Zagrebu postavljanjem nadzornih kamera redovito

se vrši obrada, ispis i kuvertiranje ispisa obavijesti koje sadrže i sliku vozila u prekršaju.

Donošenjem odluke o socijalnoj skrbi kojom je omogućeno korištenje besplatnog javnog

gradskog prijevoza za određene kategorije građana Grada Zagreba, po zahtjevu Ureda

gradonačelnika redovito se ispisuju, kuveriraju i dostavljaju distributeru obavijesti građanima

koji su ostvarili određeno pravo.

Za potrebe Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom mjesečno se redovito

tiskaju uputnice za korisnike novčanih naknada po socijalnoj osnovi. Po zahtjevu tiskaju se,

kuvertiraju i predaju distributeru i rješenja umirovljenicima koji ostvaruju pravo na naknadu,

te pozivi na reviziju korisnicima novčanih naknada.

Kontinuirano se, svim korisnicima, pruža podrška korištenju informacijskog sustava

upravljanja dokumentima, te sustavu izvještavanja i digitalnog uvida u status rješenosti

predmeta, kao usluzi za građane. Također se pruža podrška aplikativnom rješenju za potrebe

praćenja predmeta u upravnim i sudskim postupcima gdje je Grad Zagreb stranka u

postupku, za potrebe Stručne službe gradonačelnika Grada Zagreba


4.4. OSOBNA STANJA GRAĐANA

MATICE I KNJIGA DRŽAVLJANA

U području građanskih stanja u 2012. godini, u suradnji s Gradskim uredom za opću upravu,

završeno je unaprjeđenje aplikacije Matice umrlih koja je dio sustava Državnih matica i knjiga

državljana Grada Zagreba i dijela Zagrebačke županije. Sustav je, osim tehnološkog

unaprjeđenja (na web tehnologiju), unaprjeđen i funkcionalno. Osim dosadašnjih

funkcionalnosti - evidencija upisa, vođenja promjena i unosa bilježaka o promjenama

podataka i ispisa dokumenata, omogućeno je praćenje naplaćenih troškova pri izdavanju

isprava, te je izdavanje isprava povezano s automatskim urudžbiranjem u Gradskoj pisarnici.

Promjene se trenutno provode u sustavu OIB-a, te se informacije o smrti automatski

dojavljuju sustavu popisa birača. Sustav je razvijen uvažavajući trenutnu zakonsku regulativu

iz područja reguliranja državnih matica, te je osnova za razvoj servisa koji bi omogućavao

razmjenu trenutno ažurnih podataka i isprava o građanima između tijela javne uprave.

Zbog potrebe izdavanja dokumenta rodnog lista za upise iz matičnih ureda Grada Zagreba u

ostalim matičnim uredima u Republici Hrvatskoj, započet je razvoj servisa za razmjenu

potrebnih podataka.

Tokom godine je nastavljena kontinuirana podrška korisnicima i sustavima u poslovnim

procesima Matice rođenih, Matice vjenčanih, Matice umrlih i Knjige državljana.

Također se kontinuirano pruža podrška održavanju i korištenju sustava birača i biračkih

mjesta Grada Zagreba, evidencije branitelja Grada Zagreba, sustavu evidencije podataka

radnih knjižica, statističkih pokazatelja, te registra ugovora.

SOCIJALNI PROGRAMI

Za potrebe Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje završeno je tehnološko unaprjeđenje

aplikativnog rješenja za evidenciju korisnika novčanih naknada za opremu za novorođeno

dijete koje je osiguralo povezivanje sa sustavom platnog prometa Gradskog ureda za

financije, te su unaprjeđeni poslovni procesi koji su omogućili efikasniji rad korisnika sustava.

Sustav omogućava pregledno izvještavanje koje olakšava praćenje isplata, te ostvarivanje

prava građana.


Nastavljena je kontinuirana podrška održavanju i korištenju informacijskog sustava socijalnih

pomoći u dijelu evidencije korisnika povlastica za besplatno korištenje javnog gradskog

prijevoza za određene kategorije građana, i to za potrebe Gradskog ureda za socijalnu zaštitu

i osobe s invaliditetom (nadležne za kategoriju umirovljenika i nezaposlenih osoba s

invaliditetom,) te Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo (nadležne za

kategoriju nezaposlenih osoba). Informacijski sustav podržava i poslovne procese vezane uz

praćenje i isplatu novčanih pomoći korisnicima, pomoći umirovljenicima, pomoći za naknadu

troškova stanovanja i ogrjeva, praćenje evidencije ukopa po socijalnom standardu i

neosiguranih osoba, te povlastice u HŽ putničkom prijevozu za osobe s invaliditetom i

njihovu pratnju.

Kontinuirano se pruža podrška održavanju i korištenju sustava evidencije branitelja Grada

Zagreba, sustavu evidencije podataka radnih knjižica, statističkih pokazatelja, te registra

ugovora.

4.5. KOMUNALNI INFORMACIJSKI SUSTAV

Početkom 2012. godine uspješno je provedena migracija sustava i prema planu započet rad

na Registru obveznika, objekata i naknada. Po završetku poslovne godine, nastavljen je rad

na novom sustavu za knjigovodstveno praćenje naplate, koji je integriran sa Registrom.

Izrađeno je novo rješenje za prihvat uplata na blagajnama po podružnicama i u centru za

korisnike. Radna mjesta su opremljena čitačima 2D barkoda, tako da je bitno smanjeno

vrijeme potrebno za obradu pojedinačnih uplata.

U 2012. godini potpisan je od strane ZGH i Porezne uprave „Protokol za korištenje OIB

sustava“ te su slijedom istog provedene potrebne izmjene i dopune u svim podsustavima.

Tijekom godine djelomično su realizirani planovi za pokretanje projekata s ciljem daljnje

integracije informacijskih sustava podružnica i nadležnih gradskih ureda sa sustavom

naplate. To se odnosi na baze podataka za upravljanje imovinom koje su ažurne i svojom

funkcionalnošću zadovoljavaju potrebe evidencije ali nisu povezane sa billing sustavom, kao i

na dio baza podataka koje se koriste lokalno po podružnicama za poslove naplate dijela

usluga. Sukladno zakonskim odredbama i zahtjevima korisnika, potrebno je kreirati

optimalna rješenja za povezivanje i po potrebi omogućiti razmjenu podataka.

Za potrebe obračuna usluge odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada pripremljeni su

modeli za simulacijske obračune na temelju kojih će se po zaprimanju zahtjeva razviti

produkcijska podršku za mjesečne obračune i održavanje referentnih podataka. Verifikaciju i

suglasnost za primjenu modela obračuna treba dati nadležni gradski ured.


Za podružnicu GSKG, razvijeno je rješenje za praćenje internih natječaja za dodjelu radova na

zgradama, a s korištenjem će se započeti nakon što se urede odgovarajući interni propisi

(pravilnici).

Korištenje i održavanje sustava naplate (evidencija, obračun, knjigovodstvo) planira se u

približno istom opsegu kao i za prošlu godinu (produkcija oko 6 milijuna uplatnih

dokumenata, rješenja, opomena i ovršnih prijedloga).

Poslovi održavanja koji se obavljaju za ZG Holding, Podružnicu GSKG te Upravu Društva su

kontinuirano usklađivanje aplikativnih rješenja sa zakonskim promjenama, pružanje podrške

korisniku u svakodnevnom radu te pružanje podrške korisniku prilikom reorganizacije

poslovnih procesa.

4.6. POSLOVNA INFORMATIZACIJA

Programska rešenja iz područja poslovne informatizacije su poglavito rješenja za praćenje

poslovnih promjena u tvrtkama i upravnim tijelima državne i lokalne samouprave (ZG

Holding, upravna tijela u Ministarstvu financija (PU i CU) i Gradu Zagrebu). To su

programska rješenja iz područja financijskog knjigovodstva, obračuna plaća, naknada i

drugog dohotka, kadrovska evidencija, dugotrajna imovina, planiranje i izvršenje proračuna,

praćenje direktnih prihoda proračuna lokalne samouprave, praćenje naknade za predškolske

ustanove, obračun kamata, izrada opomena i ovrha.

Iako razvijena programska podrška obrađuje procese koji su definirani zakonom i/ili

uredbama svako od navedenih tvrtki i/ili upravnih tijela obavlja i organizira poslovni proces

na svoj način, pa su tako i programska rješenja prilagođena i usklađena potrebama svakog

pojedinog korisnika. Programska rješenja kontinuirano se usklađuju s zakonskim izmjenama,

sukladno tome dorađuju se novim funkcionalnostima uz osiguranu korisničku podršku.

Tijekom 2012. godine u okviru održavanja započeta je potrebna prilagodba postojećih

programskih rješenja i to u skladu sa zakonskim izmjenama, kao što je promjene za potrebe

IBAN konstrukcije računa u nacionalnim platnim transakcijama, novi format zbrojnog naloga

i ostali novi modeli. Prilagodba je bila potrebna kako bi se omogućilo odvojeno praćenje

redovne plaće s doprinosima i bez doprinosa, praćenje inozemnog žiro računa, promjena

stope PDV na 25%, omogućavanje stope PDV od 5%, promjene u poreznim razredima, novi

format obrasca za plaće, pripreme za otvaranje nove poslovne godine, kao i primjena Zakona

o financijskom poslovanju.

Ove promjene su između ostalog i nastavak usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa

zakonodavstvom Europske unije.


Tokom godine kontinuirano se radi na održavanju programskih rješenja platnog prometa,

financijskog knjigovodstva, obračuna plaća i drugog dohotka, obračuna kamata, putnih

naloga i blagajna, godišnjih i periodičnih financijskih izvješća, plana i izvršenja proračuna,

nabava roba, radova i usluga, upisnika predmeta, evidencije umjetnina te sitnog inventara.

FINANCIJSKA EVIDENCIJA NAKNADA PRIKLJUČAKA NA INFRASTRUKTURU I NAKNADA ZA

NEZAKONITO ZADRŽAVANJE IZGRAĐENE ZGRADE

Izrađena je programska podrška za unos podataka rješenja i formiranje faktura s obračunom

eskonta, evidentiranje uplata, izračun zateznih kamata, ispis izvještaja po različitim

kriterijima (vrsti naknade, vrsti prihoda, vrsti investitora, dospjelosti, po datumu konačnosti

rješenja, po statusu rješenja (važeće/stornirano), da li se naknada plaća jednokratno ili na

rate, sortiranje izvještaja po abecedi ili po datumu izvršnosti), ispis kartice investitora, ispis

uplatnica i prefakturiranje.

EVIDENCIJA DJECE U VRTIĆIMA

Povezan je postojeći podsustav s vanjskim sustavom e-matica, u smislu automatizacije

preuzimanja podataka za potrebe obračuna i naplatu usluga predškolskih ustanova Grada

Zagreba od roditelja - korisnika usluga (vrtići).

KONCESIJE U ZDRAVSTVU

Rješenje obuhvaća podršku stručnim poslovima vezanim uz evidentiranje zakupaca i

korisnika koncesija, evidentiranje zahtjeva i ugovora, izrada rješenja, formiranje zaduženja,

praćenje naplate potraživanja, pripremu utuživanja, financijske i računovodstvene poslove,

izradu izlaznih dokumenata, kao i podršku izvještavanju.


5. OPIS OSTALIH ZNAČAJN

RJEŠENJA

5.1. GRAD VELIKA GORICA


Tijekom 2012. uspostavljeno je i stavljeno u funkciju informatičko rješenje za upravljanje

aktima prostornog uređenja i gradnje,

rješenjem je pokriven poslovni proces od zaprimanja zahtjeva iz pisarnice u Odjel nadležan

za prostorno uređenje i gradnju, upravljanja zaprimljenim zahtjevima, upravljanja svim

poslanim i pristiglim aktima ve

akata uz generiranje statusa zahtjeva.

Kontinuirano se radilo na podršci korištenju i održavanju informacijskog sustava upravljanja

dokumentima, sustavu arhive, te poslovnog izvještavanja.

korištenja digitalnog uvida u status riješenosti predmeta za građane.

OPIS OSTALIH ZNAČAJNIH SERVISA I

. GRAD VELIKA GORICA



aktima prostornog uređenja i gradnje, koje je integrirano s gradskom pisarnicom. Tim



poslanim i pristiglim aktima vezanim uz zahtjev, te automatsko urudžbiranje i ispis završnih

akata uz generiranje statusa zahtjeva.

ontinuirano se radilo na podršci korištenju i održavanju informacijskog sustava upravljanja

dokumentima, sustavu arhive, te poslovnog izvještavanja. Također je pružana usluga

korištenja digitalnog uvida u status riješenosti predmeta za građane.

str. 36 od 62

IH SERVISA I


koje je integrirano s gradskom pisarnicom. Tim



zanim uz zahtjev, te automatsko urudžbiranje i ispis završnih

ontinuirano se radilo na podršci korištenju i održavanju informacijskog sustava upravljanja

Također je pružana usluga


5.2. GRAĐEVINARSTVO I PROIZVODNJA KRK (GPK)

Tvrtke mogu postići konkurentsku prednost samo ako su u stanju ponuditi kvalitetnije i

jeftinije proizvode i usluge. Za učinkovit proizvodni proces potrebni su djelotvorni i

inovativni poslovni procesi.

Svjesno važnosti procesnog pristupa Građevinsko poduzeće Krk ugovorilo je sa APIS IT-om

posao izrade unaprijeđenog modela procesa u organizacijskim jedinicama za opće i

tehničko-komercijalne poslove.

Shodno definiranim ciljevima projekta izvršena je snimka stanja, analiza i modeliranje

procesa u navedenim organizacijskim jedinicama matične tvrtke te je izrađen prijedlog

optimizacije procesa koji je isporučen naručitelju.


6. POSLOVI PODRŠKE

6.1. SISTEMSKA PODRŠKA

PROŠIRENJE KAPACITETA I OBNOVA SERVERSKE INFRASTRUKTURE

Uvođenje aplikativnih rješenja vezanih uz pristup EU te praćenje razvoja tehnologije

zahtijevaju povećanje procesorske snage

serverske osnovice (središnjeg sustava i distribuiranih sustava). Pri odluci o zamjeni ili

proširenju važan je faktor bio i financijska isplativost održavanja postojeće infrastrukt

odnosu na nabavku nove.

Planiranje potrebnih kapaciteta napravljeno je uz pomoć praćenja trendova

povećanja broja aplikacija u vršnom opterećenju te

isplativost odnosno opravdanost odabira odre

U lipnju je napravljena zamjena i migracija servera središnjeg sustava novom generacijom

(zEnterprise z196). zEnterprise se sastoji od z196 servera (koji zamjenjuju postoje

zBX servera s blade poslužiteljima, što je donijelo niz k

konceptu ne koristi se samo z platforma kao zasebna cjelina (kako je to korišteno do sada

dugi niz godina), već su uklju

poslužitelja su osigurale pouzdanu infrastrukt

webizaciju postojećih aplikacija uz minimalizaciju potrebe bilo kakve migracije,

„prekodiranja“ aplikacija koje su dosad koristile samo središnji sustav.

POSLOVI PODRŠKE

SISTEMSKA PODRŠKA

PROŠIRENJE KAPACITETA I OBNOVA SERVERSKE INFRASTRUKTURE


povećanje procesorske snage bili su osnovni razlozi za zamjenu i proširenje


faktor bio i financijska isplativost održavanja postojeće infrastrukt

Planiranje potrebnih kapaciteta napravljeno je uz pomoć praćenja trendova

aplikacija u vršnom opterećenju te kroz radionice i analize koje su pokazale

isplativost odnosno opravdanost odabira određene platforme.


(zEnterprise z196). zEnterprise se sastoji od z196 servera (koji zamjenjuju postoje

zBX servera s blade poslužiteljima, što je donijelo niz konceptualnih promjena. U novom


su uključene i druge platforme – p (POWER) i x (Intel). Nove vrste

poslužitelja su osigurale pouzdanu infrastrukturu koja će omogućiti osuvremenjivanje i

webizaciju postojećih aplikacija uz minimalizaciju potrebe bilo kakve migracije,

aplikacija koje su dosad koristile samo središnji sustav.

str. 38 od 62


bili su osnovni razlozi za zamjenu i proširenje


faktor bio i financijska isplativost održavanja postojeće infrastrukture u

Planiranje potrebnih kapaciteta napravljeno je uz pomoć praćenja trendova i simulaciju

kroz radionice i analize koje su pokazale


(zEnterprise z196). zEnterprise se sastoji od z196 servera (koji zamjenjuju postojeće z10) i

onceptualnih promjena. U novom


p (POWER) i x (Intel). Nove vrste

omogućiti osuvremenjivanje i

webizaciju postojećih aplikacija uz minimalizaciju potrebe bilo kakve migracije, „portanja“ ili


Postojeći serveri (z10) su prenamijenjeni za potrebe nastavka poslovanja u slučaju katastrofe

kad se uspostavi DR lokacija.

Što se tiče poslužitelja za distribuiranu platformu, koji su dio postojeće virtualne okoline, oni

su dograđeni memorijskog proširenja, a napravljen je i plan za nadogradnju odnosno

zamjenu s novim serverima kako bi se povećali kapaciteti.

OBNOVA SISTEMSKOG SOFTVERA

Vezano uz obnovu hardverske osnovice, razvoj tehnologije te funkcionalnih i nefunkcionalnih

zahtjeva novih aplikativnih rješenja, napravljena je obnova sistemsko-softverske

infrastrukture, a prije svega operativnih sustava te pomoćnih uslužnih podsustava. Obnova

se odnosila na novu verziju operativnog sustava zOS na središnjem mainframe sustavu.

Kako bi održali korak sa tehničkim razvojem IT-a te bili u mogućnosti ispuniti sve buduće

zahtjeve korisnika neophodno je potrebno stalno unapređivanje kako hardverske tako i

softverske infrastrukture.

S tim ciljem podignute su verzije softvera (upgrade) do razine koja ne ugrožava

funkcioniranje sustava (Linux, AIX). Isto tako, nastavljeno je uvođenje novog Microsoft

Windows 2008 Server operativnog sustava za nove servise kao i prelazak na 64-bit

tehnologiju za sve servise koji podržavaju navedenu arhitekturu.

Time smo dobili veću fleksibilnost, stabilnost i sigurnost usluga koje nudimo, a sve su izmjene

provedene kroz sve okoline kako bi njihovo održavanje bilo jednostavnije zbog

jednoobraznosti.

Uz to napravljena je i obnova aplikacijskih poslužitelja za izvođenje Java aplikacija (WAS) na

središnjem sustavu za potrebe carinskih aplikacija kao i onih za potrebe kladionica –

priređivača igara na sreću te za aplikacije koje koriste aplikacijski poslužitelj (WAS) na

distribuiranim sustavima.

PODRŠKA RAZVOJU I ODRŽAVANJU INFRASTRUKTURE

Praćenje tehnološkog razvoja zahtijevalo je kontinuirano praćenje rada infrastrukture i

aplikacija, te rad na optimizaciji i obnovi infrastrukture. Podrška razvoju, unapređenju i

održavanju infrastrukture se odnosila na:

� implementaciju novih hardverskih komponenti i tehnologija i infrastrukturnih rješenja

� implementaciju novih verzija sistemskog softvera, operativnih podsustava, podsustava baza podataka, aplikativnih i transakcijskih poslužitelja, portalnih tehnologija

� preventivno i reaktivno održavanje softverskih verzija, održavanje usuglašenosti verzija softverskih rješenja po okolinama

� unapređenje raspoloživosti sustava � nadzor i optimizaciju postojećih infrastrukturnih rješenja.

Kroz praćenje rada infrastrukture predlagane su i provođene optimizacije i unapređenja u

radu i raspoloživosti sustava.


VIRTUALIZACIJA SERVERSKE PLATFORME I NADOGRADNJA SUSTAVA ZA SIGURNOSNU

POHRANU PODATAKA (TSM)

Uvođenje i dosadašnje korištenje virtualizacijskih tehnologija smanjilo je vrijeme potrebno za

uvođenje novih servisa i smanjilo troškove nabavke poslužiteljskog hardvera. Proširenjem

postojećih virtualizacijskih tehnologija napravljena je konsolidacija cjelokupne postojeće

infrastrukture, a početkom ove godine je napravljena i nadogradnja virtualne infrastrukture

na VMware v5, te je kroz navedeno primijenjeno efikasnije upravljanje virtualnim serverima i

infrastrukturom. Nadogradnjom su bili obuhvaćeni fizički poslužitelji domaćini u

instalacijsko/razvojnom/testnom clusteru i predprodukcijsko/produkcijskom clusteru, a

sastojala se od nadogradnje softvera za virtualizaciju na poslužiteljima domaćinima, softvera

za upravljanje virtualnom infrastrukturom te softvera za nadzor virtualne infrastrukture.

Proširenjem je osigurano povećanje kapaciteta virtualne okoline i povećana raspoloživost i

performanse sustava.

Kao preduvjet za nadogradnju virtualne infrastrukture nadograđen je i sustav za sigurnosnu

pohranu podataka TSM, na način da je izveden u visokorasploživom načinu rada korištenjem

Veritas Storage Foundation softvera. Implementacijom rješenja postignuta su važna

poboljšanja postojećeg sustava vezano uz upravljanje Tape libraryem, TSM Administration

centra, performanse backupa TSM baze podataka, mogućnost reduplikacije podataka te je

uvedena automatska i centralizirana nadogradnja klijentskog softvera na poslužiteljima i

olakšano upravljanje i administriranje.

PROŠIRENJE PODSUSTAVA ZA POHRANU PODATAKA

Do 2012. podsustav za pohranu podataka se kontinuirano nadograđivao dodatnim

kapacitetima ili novim funkcionalnostima. Zastoj u obnovi i nadogradnji nastao je pri

provedbi postupaka javne nabave. Povećane potrebe za prostorom dovele su do izazova

kako osigurati potrebne kapacitete za nove projekte od izuzetne važnosti za Hrvatsku zbog

pristupanja EU konvenciji i uvođenju sustavu fiskalizacije.

Zbog toga je napravljena reorganizacija cjelokupnog diskovnog podsustava, a odgođena je i

dislokacija jednog od podsustava na drugu pričuvnu lokaciju. Provedenom reorganizacijom

smo za kraći period, od dva do tri mjeseca, osigurali dodatni kapacitet.

Dodatno, za potrebe arhiviranja podataka za fiskalizaciju, nabavljeni su posebni uređaji, dok

je za stalni prihvat podataka kapacitet osiguran kroz najam diskovnog podsustava. Trajnije i

kvalitetnije rješenje potrebno je osigurati kroz novi postupak nabave.


MREŽNA INFRASTRUKTURA – NADOGRADNJA, PROŠIRENJE I NADZOR APIS IT LAN/WAN

MREŽE

Trajna zadaća su podizanje raspoloživosti mrežne infrastrukture i unapređenje balansiranja

mrežnog prometa prema poslužiteljima kao i kontinuiran nadzor rada mrežne infrastrukture.

Radi podizanja raspoloživosti uveden je drugi internet provider, osiguran zaseban

komunikacijski link te neovisne javne IP adrese.

U svrhu unapređenja kabliranja optike u sistem-sali, kao i zbog proširenja serverske

infrastrukture, pokrenut je projekt za strukturno kabliranje sistem sale. Sam projekt bio je

podijeljen u dvije faze. Prva faza je započela je u veljači, a obuhvaćala je kabliranje

distribuiranih servera. U sklopu toga napravljeno je razdvajanje postojećih Fibre Channel

Switcha i premještaj jednog u zaseban ormar kao i samo strukturno kabliranje optike za sve

poslužitelje distribuiranih sustava.

Druga faza odnosila se na periferiju i središnji sustav. Isporuka potrebnih kablova i uređaja

bila je u lipnju no zbog prelaska carinskih aplikacija u produkcijski rad početkom srpnja nisu

bile moguće aktivnosti na sistemu pa je samo kabliranje započelo u rujnu. Poslovi vezani uz

drugu fazu, kao i vađenje starih kablova završilo je u studenom. Sve promjene kablova i

prespajanje uređaja napravljeno je bez prekida u radu.

PODIZANJE RASPOLOŽIVOSTI I ODRŽAVANJE KOMPONENTI I CJELOKUPNOG SUSTAVA

Visoka raspoloživost sustava i zahtjev za eliminacijom odnosno prevencija da ne dođe do

prekida rada sustava je uobičajen zahtjev naših korisnika, koji je još dodatno naglašen

ulaskom RH u EU konvenciju.

Odgovor na takav zahtjev bio je kontinuirani rad na obnovi pojedinih komponenti i

cjelokupnog sustava. Uz to je provođen svakodnevni nadzor rada sustava kao i provjera

„zdravlja“ pojedinih komponenti ili cjelokupnog sustava koji su bili preduvjet za raspoloživost

i pouzdanost rada sustava.

Implementacijom virtualizacijskih tehnologija u APIS IT-u povećana je raspoloživost

virtualiziranih poslužitelja i servisa. Servisi i virtualni poslužitelji postali su neovisni o

hardveru i te je postignuta mogućnost ravnopravnog izvođenja na bilo kojem host

poslužitelju iz virtualizacijskog clustera.

Osim navedene visoke raspoloživosti i neovisnosti rada servisa o hardveru poslužitelja u

protekloj godini nastavljen je rad na visokoj raspoloživosti samih servisa. Cilj je uvijek bio

servise kritične za rad sustava i aplikacija učiniti dodatno visoko raspoloživim i smanjiti

utjecaj eventualnih grešaka na ukupni rad sustava. Navedene aktivnosti provođene su

primjenom raznih rješenja ovisno o konkretnoj tehnologiji za koju će se raditi sustav visoke

raspoloživosti.


PREVENTIVNO ODRŽAVANJE SUSTAVA

Preventivno održavanje softverskih verzija pokazalo se kao dobar i koristan, ali organizacijski

i stručno vrlo zahtjevan posao u složenom okruženju. Kontinuiranim i redovnim preventivnim

održavanjem softverskih verzija smanjen je broj incidenta i utjecaj grešaka u sistemskom

softveru. Sve promjene testirane su prije produkcije u svim okolinama neovisno o serverskoj

platformi. Pritom su sve aktivnosti bile planirane na način da nisu utjecale ni narušavale rad

korisnika uz uvažavanje stalnog zahtjeva za maksimalnu raspoloživost i pouzdanost rada

sustava.

Svi poslovi na održavanju i korištenju u sektoru odvijali su se prema dogovoru i u skladu s

raspoloživošću resursa odnosno zahtjevu korisnika ili aplikativnih sektora, a odnosili su se na:

� poslove sistemske administracije koji su uključivali i preventivno i korektivno

održavanje

� nadzor rada sustava (infrastrukture i aplikacija) te prema zahtjevu uključivanje novih

komponenti u sustav nadzora

� rješavanje zahtjeva i incidenata koji su bili prijavljeni kroz SDE

� izradu tehničkih specifikacija za potrebe nabave

� poslove sistemske administracije.

PODRŠKA RAZVOJU I ODRŽAVANJU INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Visoka očekivanja korisnika i nefunkcionalni zahtjevi aplikativnih rješenja vezanih uz ulazak u

EU zahtijevali su povećanje kapaciteta, podizanje dostupnosti i raspoloživosti te kroz to

uvođenje novih funkcionalnosti pri korištenju cjelokupnog sustava. Specifičnosti pojedinih

aplikativnih rješenja kontinuirano su se usklađivale s potrebom za njihovim povezivanjem

kako sa ostalim internim sustavima tako i sa vanjskim sustavima. Njihovo međusobno

usuglašavanje kao i briga o implementaciji standarda interoperabilnosti odvijalo se

kontinuirano. Te aktivnosti se ogledale su se u:

� stalnom nadzoru sustava

� podizanju sigurnosti pristupa sustavu

� ispitivanju sigurnosti aplikacija

� provođenju testova opterećenja.

Podrška razvoju i radu postojećih aplikacija je pružena prema zahtjevu aplikativnih sektora.

Na samom početku godine pružena je podrška provođenju Referenduma 2012. Uspostavljeni

su visokoraspoloživi sustavi za izvođenje web aplikacija potrebnih za provođenje

referenduma, visoko raspoloživ sustav za objavu rezultata na internetu, rezervna lokacija za

sustav za objavu rezultata, SMS servis za prihvat podataka. Osigurana je visoka propusnost i

raspoloživost mrežnih linkova. Realizirane su dvije dodatne lokacije i povezane sa središnjim

sustavom.


U prvoj polovici godine podrška je bila usmjerena ka pripremi infrastrukture za produkcijski

rad carinskih aplikacija vezanih uz pridruživanje RH EU konvenciji o zajedničkom provoznom

postupku.

Uspostavljena je visokoraspoloživa CCN infrastruktura. Napravljena je priprema i pružena

podrška za uvođenje redudantne mrežne opreme u sustav.

Za potrebe implementacije novih verzija carinskih aplikacija implementirani su produkcijski

WPG servis i CCN/adapter. Provedene su pripreme za integraciju aplikacije sa CCN sustavom.

Pružena je podrška pri uvođenju novih aplikacija u sustav IS CU (EMCS, EOS, Quota2,

Survivance2, ISPP, EBTI, VIES, VRAFUND). Za navedene aplikacije napravljena je potrebna

konfiguracija i definicija resursa na CCN gatewayu.

Obavljeni su poslovi podrške za redizajn i prilagodba postojećeg rješenja razvijenog za

potrebe Porezne uprave. Pružena je podrška testiranju sukladnosti rješenja s EU preko

CCN/CSI infrastrukture.

Podrška razvoju novih aplikacija potrebe Porezne uprave uključivala je i novi servis za rad s

PDF formama, a odnosila se na aplikacije: eOvrha, provjeru obveznika u sustavu PDV-a,

objavu liste dužnika.

U ljetu su počele pripreme vezane uz definiranje arhitekture sustava za nove projekte

Porezne uprave - ePorezna i Fiskalizacija. Osim definiranja arhitekture započela je priprema

infrastrukture te su provođene simulacije velikog opterećenja i istovremenog rada velikog

broja korisnika. Sama infrastruktura za projekt fiskalizacije uspostavljena je u ranu jesen te

su prvi korisnici mogli započeti svoje prilagodbe i testiranja.

Sve komponente produkcijskog sustava izvedene su prema postavljenim zahtjevima za

visokim performansama i raspoloživošću. Implementiran je i sustav za nadzor svih

komponenti koje čine pojedine dijelove sustava F73. Fiskalizacija. Prije produkcijskog rada

provedena su ispitivanja sigurnosti i performansi sustava. Posebna pozornost pri uspostavi

posvećena je izolaciji postojećeg sustava od utjecaja fiskalizacije. Produkcijski rad za prijavu

korisnika započeo je krajem prosinca, a prihvat poruka korisnika, web aplikacija za provjeru

računa i sustav za provjeru računa preko sms-a započeo je s 1. siječnja 2013. Prvih dana rada

nisu zabilježeni nikakvi problemi u radu sustava.

Uz to, u zadnjem kvartalu godine pružena je podrška razvoju i izgrađena je infrastruktura za

još jednu aplikaciju koja je zahtijevala visoki stupanj sigurnosti a ujedno i izazvala veliku

pozornost javnosti - objava Registra branitelja. Sustav je realiziran prema zahtjevima za

visokim performansama, visokom raspoloživošću i sigurnošću. Sredinom prosinca nakon

provedenog sigurnosnog i performanse testa s produkcijskim radom započela je aplikacija

objave Registra branitelja. Specifičnost ovog projekta bio je velik interes javnosti i potreba za

osiguranjem dostatnih kapaciteta, a bez pokazatelja za procjenu. U prvih nekoliko dana

stranicu je posjetilo više od 400.000 korisnika.


PODRŠKA PRI KORIŠTENJU SUSTAVA

Da bi se zadovoljile potrebe korisnika, zahtjevi aplikativnih rješenja te podrška razvoju i

održavanju IS kao i nadzor rada aplikacija bio je kontinuiran godišnji rad. Kroz nadzor rada

sustava analizirao se rad pojedinih aplikacija te se predlagane mjere optimizacije, posebno u

dijelu rada s bazama podataka.

Temeljem zahtjeva pripremljeni su i prezentirani izvještaji o praćenju korištenja sistemskih

resursa odnosno izvještaji o izvršenju i korištenju aplikacija. Izvori podataka za izvještaje,

popisi resursa i korisnika su različiti te je potrebno napraviti usklađivanje. Ti izvještaji bi uz

potrebne dorade, trebali biti podloga za izvještavanje korisnika.

IDEJNI PROJEKT ZA „RAČUNARSTVO U OBLAKU“

Projektom je obuhvaćena izrada idejnog rješenja za dizajn virtualne infrastrukture (cloud)

čija je namjena komercijalno korištenje od strane vanjskih korisnika. Nakon definicije opsega

idejnog projekta i opisa osnovnih zahtjeva koje mora ispuniti dizajn ciljanog rješenja,

napravljen je dokument koji treba biti verificiran od strane uprave te poslužiti kao podloga za

daljnju razradu i implementaciju rješenja.

Idejni projekt predviđa izgradnju virtualne infrastruktura javno dostupne potencijalnim

korisnicima. Infrastrukturna podloga je u vlasništvu APIS IT-a koji ima ulogu prodavatelja

usluge virtualne infrastrukture. Projekt pretpostavlja da je infrastruktura kao servis (IaaS)

primarni servisni model isporuke usluge virtualne infrastrukture prema korisniku.

Samo rješenje obuhvaća dizajn virtualne okoline koja se sastoji od upravljačkog sustava, dva

međusobno neovisna sustava za pružanje infrastrukture kao servisa krajnjem korisniku te

sustava mrežne podrške:

� virtualni sustav čija namjena je pružanje infrastrukture kao servisa za sustave koji nisu povezani s APIS IT sustavima

� virtualni sustav čija je namjena pružanje infrastrukture kao servisa s vezom na definirane servise u APIS IT. Predviđena je mogućnost povezivanje sa servisima i izmjena podataka s postojećim sustavom u APIS IT. Sučelje prema APIS IT su poslovni web servisi (ograničeni broj definiranih servisa).

Uspostava IaaS je temelj za nuđenje dodatnih modela isporuke usluga krajnjem korisniku.

Drugi modeli isporuke usluga nisu u opsegu ovog idejnog projekta (npr. PaaS, SaaS), ali se

model može nadograđivati. Pružanje usluge infrastruktura kao servis prema krajnjem

korisniku trebalo bi se provoditi kroz katalog definiranih resursa.


6.2. DOKUMENT CENTAR

APIS IT za korisnike informacijskih sustava, kao i ostale korisnike izrađuje i tiska velik br

dokumenata. U Agenciji su u sklopu Dokument centra instalirani sustavi laserskih štampača i

linija za finalizaciju dokumenata (IBM, XEROX, BELL & HOWELL, BOWE, FBM, ISIS), koji daju

sigurnost da se izrada dokumenata obavi u zahtijevanim i često izuzetno

Instalirana oprema, namjenski projektiran prostor, koji zadovoljava sve sigurnosne uvjete i

školovani kadrovi omogućavaju tijekom godine izradu i distribuciju

za potrebe upravnih i komunalnih organizacija Grada Zagreba te dokumenata za Poreznu

upravu RH. Uslugu tiskanja i finalizacije pružamo mnogim drugim poslovnim partnerima.

Posebno je važna mogućnost produkcije pošiljaka s povratnicom, gdje se je

postupkom sinkronizira i verificira insertiranje personaliziranih dokumenta u kuvertu s

povratnicom te tiskanje svih oblika službenih dokumenata s varijabilnim podacima i

deponiranim potpisom i pečatom u željenoj boji.

Dokument centar se u svom

ISO/IEC 27001:2005 sustav upravljanja informatičkom sigurnošću te sa ISO/IEC 9001:2008

sustav kvalitete.

U 2012. godini Dokument centar izradio je gotovo

korisnicima i vrsti usluge prikazano u sl

POREZNA UPRAVA RH

Crni otisak 3.815.000

Crni otisak i

dodatna boja

7.070.000

Insert dokumenata 5.225.000

Ispis povratnice 1.612.000

SERVICE DESK

Service desk (Help desk) postaje sve prepoznatljiviji našim korisnicima kao jedinstvena točka kontakta za podršku i pomoć u rješavanju zahtjeva u svakodnevnom radu.

U 2012. godini posebna pažnja je bila usmjerena na definiranje procesa koji neposredno utječu na kvalitetu usluge korisnicima, primarno Upravljanje incidentima i zahtjevima,

DOKUMENT CENTAR

APIS IT za korisnike informacijskih sustava, kao i ostale korisnike izrađuje i tiska velik br



sigurnost da se izrada dokumenata obavi u zahtijevanim i često izuzetno kratkim rokovima.


školovani kadrovi omogućavaju tijekom godine izradu i distribuciju velikog broja


slugu tiskanja i finalizacije pružamo mnogim drugim poslovnim partnerima.

Posebno je važna mogućnost produkcije pošiljaka s povratnicom, gdje se je



deponiranim potpisom i pečatom u željenoj boji.

poslovanju u potpunosti uskladio s međunarodnom normom


. godini Dokument centar izradio je gotovo 50.000.000 dokumenata što je po

vrsti usluge prikazano u sljedećoj tabeli:

POREZNA UPRAVA RH GRADSKI UREDI

GRADA

PODRUŽNICE

ZAGREBAČKOG

HOLDINGA

3.815.000 680.000 6.730.000

7.070.000 840.000 2.400.000

5.225.000 1.250.000 9.800.000

1.612.000 120.000 16.200



str. 45 od 62

APIS IT za korisnike informacijskih sustava, kao i ostale korisnike izrađuje i tiska velik broj



kratkim rokovima.


velikog broja dokumenata


slugu tiskanja i finalizacije pružamo mnogim drugim poslovnim partnerima.

Posebno je važna mogućnost produkcije pošiljaka s povratnicom, gdje se jedinstvenim



poslovanju u potpunosti uskladio s međunarodnom normom


0.000.000 dokumenata što je po

OSTALI (HPD/T-COM,

DIGI TV, VBL, ISTARSKA

ŽUPANIJA, REGOS)

6.730.000 7.025.000

2.400.000 25.000

9.800.000 5.920.000

16.200 63.000




Upravljanje kritičnim zahtjevima i Upravljanje dobavljačima usluga i servisa uzimajući u obzir dosadašnja iskustva, ITIL kao dobre prakse te sposobnosti organizacije.

Za ZIS korisnike je omogućena neposredna prijava i praćenje realizacije prijavljenih zahtjeva kroz web sučelje prilagodbom ITSM alata.

Postupno se usavršavaju i procesi interne podrške i kroz prilagodbu korištenog alata u svrhu poboljšanja efikasnosti internih razvojnih procesa.

6.3. KVALITETA USLUGA I S

Status sigurnosti u ukupnom smislu u APIS IT

dobrim.

Cjelokupno područje sigurnosti, sustav tehničke zaštite APIS IT

protuprovalnog sustava i sustava video nadzora), a posebno područje zaštite tajnosti

podataka i zaštite osobnih podataka je revidirano i permanentno se usklađuje s novim

pozitivnim propisima Republike Hrvatske te međunarodnim standardima iz područja

sigurnosti, kao i analizom rizika, ugovornim zahtjevima korisnika te dobrom praksom

upravljanja sigurnošću. Sve evidencije koje obrađuju osobne podatke, a kojima je APIS IT

voditelj zbirke podataka sukladno zakonskim obavezama Zakona o zaštiti osobnih podataka

prijavljene su „Središnji registar osobnih podataka“ u Agenciji za zaštitu osobnih podataka

(AZOP).

U sklopu usklađivanja sa standardima iz područja sigurnosti usklađena je

APIS IT-a", „Analiza rizika i plan tretmana rizika“ te „Izvješće o primjenjivosti“.

U području upravljanja informa

dokumenata permanentno se provode preventivne i korektivne akcije te je izvršen interni i

recertifikacijski audit, prema normi ISO/IEC 27001:2005.

U području upravljanja sustavom kvalitete u opsegu produkcije i finalizacije dokumenata

permanentno se provode preventivne i korektivne akcije te je izvršen interni i nadzorni

audit, prema normi ISO 9001:2008.

kritičnim zahtjevima i Upravljanje dobavljačima usluga i servisa uzimajući u obzir dosadašnja iskustva, ITIL kao dobre prakse te sposobnosti organizacije.

Za ZIS korisnike je omogućena neposredna prijava i praćenje realizacije prijavljenih zahtjeva eb sučelje prilagodbom ITSM alata.

se usavršavaju i procesi interne podrške i kroz prilagodbu korištenog alata u svrhu poboljšanja efikasnosti internih razvojnih procesa.

KVALITETA USLUGA I SUSTAV SIGURNOSTI

pnom smislu u APIS IT-u za 2012. godinu možemo ocijeniti vrlo

Cjelokupno područje sigurnosti, sustav tehničke zaštite APIS IT-a (sustava kontrole prolaza,


a i zaštite osobnih podataka je revidirano i permanentno se usklađuje s novim

propisima Republike Hrvatske te međunarodnim standardima iz područja


gurnošću. Sve evidencije koje obrađuju osobne podatke, a kojima je APIS IT



U sklopu usklađivanja sa standardima iz područja sigurnosti usklađena je

a", „Analiza rizika i plan tretmana rizika“ te „Izvješće o primjenjivosti“.

U području upravljanja informacijskom sigurnošću u opsegu produkcije i


recertifikacijski audit, prema normi ISO/IEC 27001:2005.


ntno se provode preventivne i korektivne akcije te je izvršen interni i nadzorni

audit, prema normi ISO 9001:2008.

str. 46 od 62

kritičnim zahtjevima i Upravljanje dobavljačima usluga i servisa uzimajući u obzir

Za ZIS korisnike je omogućena neposredna prijava i praćenje realizacije prijavljenih zahtjeva

se usavršavaju i procesi interne podrške i kroz prilagodbu korištenog alata u svrhu

možemo ocijeniti vrlo

a (sustava kontrole prolaza,


a i zaštite osobnih podataka je revidirano i permanentno se usklađuje s novim

propisima Republike Hrvatske te međunarodnim standardima iz područja


gurnošću. Sve evidencije koje obrađuju osobne podatke, a kojima je APIS IT



U sklopu usklađivanja sa standardima iz područja sigurnosti usklađena je „Politika sigurnosti

a", „Analiza rizika i plan tretmana rizika“ te „Izvješće o primjenjivosti“.

sigurnošću u opsegu produkcije i finalizacije



ntno se provode preventivne i korektivne akcije te je izvršen interni i nadzorni


6.4. LJUDSKI POTENCIJALI I STRUČN

U APIS IT-u na dan 31.12.2012. bilo je zaposleno 395 radnika, od toga 181 žena i 214

muškaraca.

Prosječna dob zaposlenika APIS IT

iznosila je 46 godina, a muškaraca 39.

Kvalifikacijska struktura svake je godine sve bolja, pa je postotak visokoobrazovanih na dan

31.12. 2012. iznosio 70% od ukupnog broja zaposlenih.

0

50

100

150

200

250

300

350

400

Muškarci

46

Žene

Dobna struktura

POTENCIJALI I STRUČNO USAVRŠAVANJE

u na dan 31.12.2012. bilo je zaposleno 395 radnika, od toga 181 žena i 214

Prosječna dob zaposlenika APIS IT-a na dan 31.12.202. bila je 42 godine. Prosjek starosti žena

iznosila je 46 godina, a muškaraca 39.


31.12. 2012. iznosio 70% od ukupnog broja zaposlenih.

Žene Ukupno

39

42

Muškarci Ukupno

Dobna struktura

str. 47 od 62

u na dan 31.12.2012. bilo je zaposleno 395 radnika, od toga 181 žena i 214

a na dan 31.12.202. bila je 42 godine. Prosjek starosti žena



Iz područja ljudskih potencijala u 2012. godini zabilježena je aktivnost u raznim područjima,

od kojih su navedena najvažnija:

� Zapošljavanje

� Edukacija

� Suradnja s obrazovnim ustanovama

� Promocija u svrhu regrutacije

ZAPOŠLJAVANJE

U 2012. godini zaposleno je dvadeset i dva nova stručnjaka, od kojih je osamnaest

zaposleno na neodređeno vrijeme, a četiri su zaposlena u statusu pripravnika, odnosno na

određeno vrijeme. Nova zapošljavanja bila su potrebn

kontinuiteta i širenja novog poslovanja kao i osiguravanja kvalitete i poštivanja zadanih

rokova.

Svi novi radnici zaposleni su temeljem javno objavljenih natječaja, sukladno

Antikorupcijskom programu Vlade RH.

godine osam radnika raskinulo je radni odnos. Od tih osam, pet je sporazumnih raskida

radnog odnosa, jedan otkaz od strane radnika i dva umirovljenja.

su sredstva za studiranje stipendist

računarstvo.

PROMIDŽBENE AKTIVNOSTI

Promocija APIS IT-a, u svrhu regrutacije najboljih kandidata za zaposlenje, tijekom 2012.

godine napravljena je kroz predstavljanje studentima fakulteta i su

sajmovima poslova. Aktivno smo sudjelovali na Okruglom stolu FOI

veleučilištu Vern te na Sajmu poslova HZZ

MojPosao.

Mr., VSS, VŠS70%

Postotak


od kojih su navedena najvažnija:

Suradnja s obrazovnim ustanovama

hu regrutacije.



određeno vrijeme. Nova zapošljavanja bila su potrebna i u 2012. godini radi zadržavanja



Antikorupcijskom programu Vlade RH. Osim zapošljavanja, bilo je i fluktuacije.


radnog odnosa, jedan otkaz od strane radnika i dva umirovljenja. I u 2012. godini uplaćena

stipendista s invaliditetom na Visokoj školi za primijenjeno

a, u svrhu regrutacije najboljih kandidata za zaposlenje, tijekom 2012.

je kroz predstavljanje studentima fakulteta i su

sajmovima poslova. Aktivno smo sudjelovali na Okruglom stolu FOI-a i Okruglom stolu na

veleučilištu Vern te na Sajmu poslova HZZ-a kao i Virtualnom danu karijera u organizaciji

OSTALI30%

Mr., VSS, VŠS70%

Postotak visokoobrazovanih

str. 48 od 62




a i u 2012. godini radi zadržavanja



Osim zapošljavanja, bilo je i fluktuacije. Tijekom


I u 2012. godini uplaćena

s invaliditetom na Visokoj školi za primijenjeno

a, u svrhu regrutacije najboljih kandidata za zaposlenje, tijekom 2012.

je kroz predstavljanje studentima fakulteta i sudjelovanjem na

a i Okruglom stolu na

a kao i Virtualnom danu karijera u organizaciji


OBRAZOVANJE

Kontinuirano ulaganje u cjeloživotno o

strategije jer se samo na taj način može zadržati poslovna kvaliteta, konkurentnost i

zadovoljstvo zaposlenika.

U 2012. godini 234 zaposlenika APIS IT

zaposlenih bilo je obuhvaćeno edukacijom. Financiranje poslijediplomskih studija za petero

zaposlenika, te isti broj plaćenih dodiplomskih studija za kandidate izabrane internim

natječajem prema raspisanim kriterijima kao i izbor tri stručnjaka za polaganj

„Project Management Professional“ i niz drugih usko stručnih i specifičnih informatičkih

certifikata, zajedno s konferencijama, seminarima, kongresima, radionicama i predavanjima

čine lepezu ponude školovanja zaposlenicima APIS IT a.

Znanje stečeno na njima aktivno se i kontinuirano prenosi kolegama, a zadovoljstvo izborom

edukacijskih kuća, programa, materi

završenih edukacija.

BENEFICIJE

U skladu s mogućnostima i uputama naših vlasnika, nastojali smo kroz razne beneficije

zaposlene učiniti zadovoljnima.

Neke od beneficija u 2012. godini:

� Sistematski pregledi

� Cijepljenje protiv gripe

� Povoljniji stambeni krediti

� Plaćeni dopusti za školovan

� Klizno radno vrijeme

� Korištenje godišnjih odmora

� Plaćeni dopusti – veći od zakonski propisanih

� Jubilarne nagrade…

Kontinuirano ulaganje u najveću snagu APIS IT

2012. godini.

161

Kontinuirano ulaganje u cjeloživotno obrazovanje zaposlenika APIS IT-

jer se samo na taj način može zadržati poslovna kvaliteta, konkurentnost i

U 2012. godini 234 zaposlenika APIS IT-a pohađalo je 333 obrazovna oblika, odnosno 60%



natječajem prema raspisanim kriterijima kao i izbor tri stručnjaka za polaganj

roject Management Professional“ i niz drugih usko stručnih i specifičnih informatičkih


čine lepezu ponude školovanja zaposlenicima APIS IT a.

nje stečeno na njima aktivno se i kontinuirano prenosi kolegama, a zadovoljstvo izborom

edukacijskih kuća, programa, materijala, predavača i sl. evaluira se anketiranjem nakon


zaposlene učiniti zadovoljnima.

Neke od beneficija u 2012. godini:

Cijepljenje protiv gripe

Povoljniji stambeni krediti

Plaćeni dopusti za školovanje

odišnjih odmora u više dijelova

veći od zakonski propisanih

Kontinuirano ulaganje u najveću snagu APIS IT-a, ljudske resurse, uspješno je realizirano i u

234

Zaposlenici koji su 2012. prošli neki obrazovni oblik

Zaposlenici koji ga nisu prošli

str. 49 od 62

-a dio je poslovne

jer se samo na taj način može zadržati poslovna kvaliteta, konkurentnost i

a pohađalo je 333 obrazovna oblika, odnosno 60%



natječajem prema raspisanim kriterijima kao i izbor tri stručnjaka za polaganje certifikacije

roject Management Professional“ i niz drugih usko stručnih i specifičnih informatičkih


nje stečeno na njima aktivno se i kontinuirano prenosi kolegama, a zadovoljstvo izborom

anketiranjem nakon


a, ljudske resurse, uspješno je realizirano i u


6.5. MARKETINŠKE AKTIVNOSTI

Odjel za marketing i odnose s korisnicima tijekom 2012. godine stavio je fokus svojih

aktivnosti na unaprjeđenje komunikacijskih odnosa na internom i eksternom planu, a sve u

svrhu njegovanja i povećanja reputacije korporacije te izgradnje kvalitetne i motivirajuće

radne atmosfere.

INTERNA KOMUNIKACIJA

Interni portal tvrtke središnje je mjesto za informiranje zaposlenika. Sadržajno se portal

svakodnevno obogaćuje novim informacijama i vijestima koje su predmet interesa

zaposlenih. Svim zaposlenicima APIS IT-a dostupne su prezentacije i informacije vezane uz

ciljeve i područja rada APIS IT-a (npr. zapošljavanje, javna nabava, etika, korporativne

komunikacije i sl.), informacije vezane uz aplikacije u svim okolinama (testna,

predprodukcijska, produkcijska), svi potrebni obrasci i dokumenti, procedure, adresari itd.

Kao novi kanal interne komunikacije osmišljen je newsletter. Pregled najvažnijih novosti iz

tvrtke i IT tržišta distribuira se zaposlenicima jednom mjesečno.

EKSTERNA KOMUNIKACIJA

Kao rezultat analize uspješnosti akcija provedenih u prethodnoj godini, kao i ponovne

evaluacije ciljanih javnosti donesen je plan za komuniciranje ključnih poruka kroz dostupna

komunikacijska sredstva prema definiranim ciljnim skupinama. Planom su predviđene i

tijekom 2012. godine realizirane sljedeće aktivnosti:

� sredstava korporativne komunikacije, stvaranje sadržaja i briga o korporativnom

identitetu

Redizajnirane su i sadržajno nadopunjene službene web stranice APIS IT-a.

Kontinuirano se održavaju i ostali korporativni materijali na hrvatskom i engleskom

jeziku – informacija o APIS IT-u, profil tvrtke, godišnja izvješća i dr.

� priopćenja za medije i konferencije za novinare

Tijekom 2012. godine sastavljeno je više desetaka priopćenja za medije kojima smo

u suradnji s našim korisnicima informirali ciljane javnosti o novih projektima,

uvođenju novih usluga i o našim nastupima na značajnijim konferencijama.

� konferencije, sajmovi, prezentacije

Predstavljajući rješenja i usluge stručnoj publici i korisnicima u 2012. godini bili smo

prisutni na svim važnijim stručnim konferencijama kako u zemlji tako i u

inozemstvu, na kojima smo održali 24 prezentacije i više sudjelovanja na okruglim

stolovima.


� organizacija stručnih skupova u APIS IT-u i sudjelovanje na njima

APIS IT je u 2012. godini bio partner u organizaciji 15. konferencije o Call centrima,

te serije predavanja organiziranih u sklopu izložbe „Zagrebačka infrastruktura

prostornih podataka”. Samostalno smo organizirali „Cloud computing workshop

2012”, a kroz sponzorstva smo pomogli organizaciju konferencije „48 sati – susret

gradonačelnika i poduzetnika”.

� prezentacije – za upoznavanje s tvrtkom, proizvodima i uslugama namjenjene

posebno fakultetima i studentskim udrugama

Ove smo se godine po drugi puta uključili u međunarodno obilježavanje GIS Daya.

Organizirali smo posjet učenika srednjih škola zainteresiranih za GIS tehnologiju s

područja Grada Zagreba i Karlovca. Priredba je organizirana kao kombinacija

edukativnih prezentacija i multimedija showa, gdje se omogućilo prisutnima da u

realnim aplikacijama i u realnim primjerima vide i isprobaju primjenu GIS-a. Kao

posebnu zanimljivost ističemo da smo GIS DAY druženje nastavili i nakon 14.

studenoga 2012. Naime u suradnji sa Institutom za GIS organizirali smo nagradnu

igru za učenike srednjih škola u Republici Hrvatskoj – „Moja karta“. Učenici su

pozvani da upotrebom GIS alata sastave vlastite karte i prijave ih na za tu priliku

posebno kreiranu Facebook stranicu. Najbolji rad, rad koji je skupio najviše likeova,

nagradili smo prijenosnim računalom.

� korporativna društvena odgovornost

Kao tvrtka s izraženim osjećajem za društvenu odgovornost, APIS IT veliku pažnju

polaže pomaganju prvenstveno mladima i potrebitima. U 2012. godini donacijama

smo pomogli u organizaciji teniskog turnira za djecu - mlađe dobne kategorije u

teniskom centru Oranice, opremanju IT učionice Osnovne škole „Šestine“ i

opremanju sportske dvorane Osnovne škole „Prečko“. U području kulturnih

projekata i projekata namijenjenim mladima pomogli smo organizaciju kreativnih

radionica „Priroda kretanja i svijet plesa“.

Dogovorili smo i donaciju sredstva za kupnju opreme Zavodu za onkologiju i

hematologiju Klinike za dječje bolnice u Klaićevoj. Riječ je o kolicima za hitne

slučajeve (Cart Advanced Vital Support), volumetrijskoj infuzijskoj pumpi

(infusomat space) te masažeru za fizikalnu terapiju. Tim smo povodom i posjetili

odjel te malim bolesnicima uručili i slatke poklon-pakete.

� medijsko praćenje i evaluacija – pressclipping

Redovito se prate svi ciljani mediji. U tu svhu aktivirana je i usluga presclippinga

kojom se uz sveobuhvatno praćenje medija omogućava i kvalitetna evaluacija

praćenih članaka.


7. IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POSLOVANJU

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POSLOVANJU

APIS ZA RAZDOBLJE

str. 52 od 62

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POSLOVANJU

APIS IT d.o.o. ZA RAZDOBLJE I.-XII. 2012.


7.1. RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA 2012. GODINU

APIS IT d.o.o. je u razdoblju I.-XII. 2012. godine ostvario ukupan prihod u iznosu od 196.961.544 kune (91,99% od planiranog), rashode u iznosu od 186.932.823 kune (93,87% od planiranog) te dobit u iznosu od 10.028.721 kune (67,06 % od planiranog). U odnosu na prethodnu 2011. godinu ukupni prihod se smanjio za 21,18%, rashodi su smanjeni za 17,81%, a dobit za 83,98%. Ostvarena dobit razdoblja za 2012. godinu iznosi 10.028.721 kuna. Prihodi od prodaje evidentirani su temeljem ispostavljenih računa u 2012. za pružene usluge informatičke podrške u korištenju, održavanju, unapređenju i razvoju informacijskih sustava prema potrebama i zahtjevima korisnika sukladno Ugovorima ili narudžbenicama.

Red. NAZIV Ostvarenje Plan Ostvarenje Index Index

br. 2011 2012 2012 5/3 5/4

1 2 3 4 5 6 7

I POSLOVNI PRIHODI 234.226.949 209.732.785 192.432.561 82,16 91,75

1. Prihodi od prodaje usluga 231.595.607 209.540.785 183.913.875 79,41 87,77

2. Ostali poslovni prihodi 2.631.342 192.000 8.518.686 323,74 -

II POSLOVNI RASHODI 220.018.826 199.041.940 186.460.029 84,75 93,68

1. Materijalni troškovi 53.628.186 68.303.940 59.299.215 110,57 86,82

2. Amortizacija dugotrajne imovine 82.375.836 43.000.000 42.222.859 51,26 98,19

3. Vrijednost usklađenja kratkoročne imovine 8.794 0 0 - -

4. Troškovi osoblja 87.274.909 80.680.000 90.145.633 103,29 111,73

5. Ostali troškovi 7.000.723 6.955.000 6.844.563 97,77 98,41

6. Povećanje vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje -12.871.965 0 -14.191.391 110,25 -

7. Ostali poslovni rashodi 0 103.000 0 - -

8. Rezerviranja 2.602.343 0 2.139.150 82,20 -

III FINANCIJSKI PRIHODI 4.455.520 4.369.125 4.528.983 101,65 103,66

IV FINANCIJSKI RASHODI 212.706 106.060 472.794 222,28 445,78

V DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 18.450.937 14.953.910 10.028.721 54,35 67,06

VI POREZ NA DOBIT 3.581.299 0 1.913.639 53,43 -

VII DOBIT FINANCIJSKE GODINE 14.869.638 14.953.910 8.115.082 54,57 54,27

*Iznosi izraženi u kunama

0

50.000.000

100.000.000

150.000.000

200.000.000

250.000.000

300.000.000

UKUPNI PRIHOD UKUPAN RASHOD DOBIT

Ostvarenje 2011

Plan 2012

Ostvarenje 2012


7.2. STRUKTURA UKUPNOG PRIHODA PO KUPCIMA

R.br. O p i s Ostvarenje

2011 Ostvarenje

2012 Indeks 4/3

1 2 3 4 5

IS POREZNE UPRAVE 121.791.800 99.953.383 82,07

1.1 Ukupno Porezna uprava 121.791.800 99.953.383 82,07

IS CARINSKE UPRAVE 63.196.619 55.500.196 87,82

1.2 Ukupno Carinska uprava 63.196.619 55.500.196 87,82

UKUPNO MINISTARSTVO FINANCIJA (1+2) 184.988.419 155.453.579 84,03

1 Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom 60.975 0 0,00

2 Središnji državni ured za e- Hrvatsku 1.300.222 0 0,00

3 Povjerenstvo za sukob interesa 0 139.200 -

4 Regos 1.193.694 1.193.694 100,00

7 Ministarstvo branitelja 0 154.320 -

8 Državno izborno povjerenstvo 8.048.300 3.251.910 40,40

9 Agencija za promet nekretnina 512.000 229.751 44,87

10 Zemljišno informacijski sustav 4.504.603 2.342.933 52,01

I. UKUPNO OSTALA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE 15.619.794 7.311.808 46,81

1 Grad Zagreb - korištenje i održavanje 14.404.472 6.816.000 47,32

2 Ostali prihod 1.278.041 590.617 46,21

II. UKUPNI GRAD ZAGREB 15.682.513 7.406.617 47,23

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. 12.706.755 12.112.344 95,32

III ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. 12.706.755 12.112.344 95,32

IV ŠTAMPANJE DOKUMENATA 2.010.081 1.099.028 54,68

V OSTALE USLUGE (Grad V.Gorica, MINFIN) 495.245 530.499 107,12

VI OSTALI PRIHODI 2.631.342 8.518.686 323,74

1. Najam prostora 84.000 109.275 130,09

2. Ostalo 2.547.342 8.409.411 330,12

S V E U K U P N O (I.-V. ) 234.134.149 192.432.561 82,19

*Iznosi izraženi u kunama

Učešće u strukturi ukupnog prihoda u 2012.: tijela državne uprave sudjeluju sa 84,58 %, Grad Zagreb 3,85%, Zagrebački holding 6,29 %, štampanje dokumenata 0,57 %, ostale usluge 0,28% te ostali prihodi 4,43 %.

TIJELA DRŽAVNE UPRAVE

GRAD ZAGREB

ZAGREBAČKI HOLDING

ŠTAMPANJE DOKUMENATA

OSTALE USLUGE (gradV.Gorica,MINFIN)

OSTALI PRIHODI


7.3. STRUKTURA UKUPNIH RASHODA

U strukturi ukupnih rashoda za 2013. godinu materijalni troškovi sudjeluju sa 31,72% (24,35% 2012., Plan 2013. 34,30%), troškovi osoblja 48,22% (39,63% ostvarenje 2012., Plan 2013. 40,51%), amortizacija 22,59% (37,40% ostvarenje 2012., Plan 2013. 21,59%), ostali troškovi poslovanja 3,66% (3,18% ostvarenje 2012., Plan 2013. 3,49%), financijski rashodi 0,25% (0,10% ostvarenje 2012., Plan 2013. 0,05%), rezerviranja 1,14% (1,18% ostvarenje 2012. Plan 2013. 0%).

Red. Naziv Ostvarenje Plan Ostvarenje Index Index

br. 2011 2012 2012 5/3 5/4

1 2 3 4 5 6 7

1. Materijalni troškovi 53.628.186 68.303.940 59.299.215 110,57 86,82

2. Troškovi osoblja 87.274.909 80.680.000 90.145.633 103,29 111,73

3. Amortizacija 82.375.836 43.000.000 42.222.859 51,26 98,19

4. Ostali troškovi poslovanja 7.000.723 6.955.000 6.844.563 97,77 98,41

5. Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine 8.794 0 0 - -

6. Financijski rashodi 212.706 106.060 472.794 222,28 445,78

7. Rezerviranja 2.602.343 0 2.139.150 82,20 -

8. Ostali poslovni rashodi 0 103.000 0 - -

9. Povećanje vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje -12.871.965 0 -14.191.391 110,25 -

UKUPNO 220.231.532 199.148.000 186.932.823 84,88 93,87 *Iznosi izraženi u kunama

-20.000.000

0

20.000.000

40.000.000

60.000.000

80.000.000

100.000.000

Mat

erija

lni t

rošk

ovi

Tro

ško

vi o

sob

lja

Am

ort

izac

ija

Ost

ali t

rošk

ovi

po

slo

van

ja

Vrij

edno

sno

uskl

añen

je

krat

k. Im

ovin

e

Fin

anci

jski

ras

ho

di

Rez

ervi

ran

ja

Ost

ali p

osl

ovn

i ras

ho

di

Po

već.

vrije

d.z

alih

a n

edo

vrše

ne

pro

izvo

dn

je

Ostvarenje 2011

Plan 2012

Ostvarenje 2012


Struktura materijalnih troškova poslovanja

U strukturi materijalnih troškova najveći iznos odnosi se na troškove zakupnine i najamnine s naslova naknade za korištenje SW u iznosu od 21.347.853 kn (18.559.831 ostvareno u 2012.) a temeljem Ugovora sa IBM WORLD TRADE CORPORATION, usluge održavanja u iznosu od 20.718.496 kn (16.038.363 kn ostvareno u 2012.) većinom s naslova održavanja informatičke opreme i održavanja OTC i PA licence od strane IBM-a te održavanje SW i WEB stranica, te usluga na izradi proizvoda u iznosu od 3.719.056 kn (6.634.932 ostvarenje 2012.) koji se odnosi na sate rada djelatnika CROZ-a, Beta Tau Beta utrošenih pri usluzi razvoja programske opreme u Java Enterprise tehnologijama, sistemske integracije i uvođenja u rad tehničkog rješenja pristupne točke sustava EESSI.HR te na ostalim projektima.


br. 2011. 2012. 2012. 5/3 5/4

1 2 3 4 5 6 7

1 Troškovi sirovina i materijala 2.246.733 1.940.000 2.141.537 95,32 110,39

2 Električna energija, plin, mazut i sl. 3.188.794 3.530.000 3.454.932 108,35 97,87

3 Otpis sitnog inventara i auto guma 169.902 120.000 171.899 101,18 143,25

4 Usluge telefonije i usluge interneta 1.076.067 1.626.200 982.372 91,29 60,41

5 Troškovi zakupnine i najamnine 18.559.831 24.000.000 22.231.930 119,79 92,63

6 Usluge održavanja 16.038.363 20.540.000 20.718.496 129,18 100,87

7 Intelektualne usluge 1.549.923 3.050.000 1.692.039 109,17 55,48

8 Usluge na izradi proizvoda 6.634.932 8.500.000 3.719.056 56,05 43,75

9 Komunalne naknade 1.316.744 1.926.327 1.313.613 99,76 68,19

10 Usluge čišćenja 924.998 960.000 901.317 97,44 93,89

11 Usluge zaštite imovine 612.288 600.000 631.244 103,10 105,21

12 Troškovi vode i odvodnje 162.280 270.000 183.115 112,84 67,82

13 Usluge reklame 157.606 200.000 132.533 84,09 66,27

14 Usluge student servisa 26.029 30.000 34.596 132,91 115,32

15 Ostale vanjske usluge 963.696 1.011.413 990.536 102,79 97,94


0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

Tro

ško

vi s

iro

vin

a i …

Elek

tr. e

ner

gija

, plin

, …

Otp

is s

itn

og

inv.

i au

to …

Usl

uge

tel

efo

nije

i …

Tro

ško

vi z

aku

pn

ine

i …

Usl

uge

od

ržav

anja

Inte

lekt

ual

ne

usl

uge

Usl

uge

na

izra

di p

roiz

vod

a

Ko

mu

nal

ne

nak

nad

e

Usl

uge

čiš

ćen

ja

Usl

uge

zaš

tite

imo

vin

e

Tro

ško

vi v

od

e i o

dvo

dn

je

Usl

uge

rek

lam

e

Usl

uge

stu

den

t se

rvis

a

Ost

ale

van

jske

usl

uge

Ostvarenje 2011

Plan 2012

Ostvarenje 2012


Troškovi osoblja

Troškove osoblja 2012. godine u ukupnom iznosu 90.145.633 kn čine:

− bruto troškovi plaća i naknada u iznosu 72.988.269 kn i

− bruto stimulativne otpremnine u iznosu 17.157.364 kn. Uprava Društva je u svezi isplate stimulativnih otpremnina uputila Upit Ministarstvu financija, uz koji je priložila usporedni obračun vrijednosti neto otpremnina i procijenjenu vrijednost neto plaća za rad u sljedećih 5 godina. Prema mišljenju Ministarstva financija od 24. prosinca 2012. godine, ukoliko bi se isplatom ovih otpremnina ostvarile uštede na plaćama, kako je navedeno u prilogu upita, a koje bi se odrazile na smanjenje troškova osoblja, potrebno je provesti svu propisanu proceduru, a osobito voditi računa o sadašnjoj gospodarskoj situaciji i nužnosti racionalizacije poslovanja. Porez na dohodak, prirez na porez i doprinosi iz i na plaću obračunati su po propisanim stopama na odgovarajuću osnovicu i uplaćeni na propisane uplatne račune.


br. 2011 2012 2012 5/3 5/4

1 2 3 4 5 6 7

1. Plaća i naknade plaće 46.774.569 44.000.000 46.949.686 100,37 106,70

2. Doprinosi iz i na plaće, porez, prirez 40.500.340 36.680.000 43.195.947 106,66 117,76

Ukupno troškovi 87.274.909 80.680.000 90.145.633 103,29 111,73 *Iznosi izraženi u kunama

Ostali troškovi poslovanja

74.000.000

76.000.000

78.000.000

80.000.000

82.000.000

84.000.000

86.000.000

88.000.000

90.000.000

92.000.000

2011 2012 2012

Ostvarenje Plan Ostvarenje



br. 2011 2012 2012 5/3 5/4

1 2 3 4 5 6 7

1 Prijevoz s posla i na posao 1.920.438 2.350.000 2.255.442 117,44 95,98

2 Otpremnine za odlazak u mirovinu 16.000 8.000 176.000 - -

3 Troškovi reprezentacije 303.795 350.000 268.001 88,22 76,57

4 Dnevnice i troškovi prijevoza na službenom putu 491.203 569.800 432.629 88,08 75,93

5 Naknade članovima NO 242.642 250.000 186.864 77,01 74,75

6 Jubilarne nagrade, regres, naknade za Uskrs i sl. 1.375.859 1.400.000 1.389.446 100,99 99,25

7 Donacije 156.100 100.000 73.750 47,25 73,75

8 Troškovi stručnog obrazovanja 1.279.952 1.500.000 1.070.254 83,62 71,35

9 Stipendije studentima i nagrade učenicima 6.308 10.000 4.792 75,97 47,92

10 Ostalo (članarine, doprinosi, potpore, i sl.) 1.208.426 1.265.040 1.143.545 94,63 90,40


0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

Pri

jevo

z s

po

sla

i na

po

sao

Otp

rem

nin

e za

od

laza

k u

m

iro

vin

u

Tro

ško

vi r

epre

zen

taci

je

Dn

evn

ice

i tro

š. p

rije

v. s

lužb

en.

pu

ta

Nak

nad

e čl

ano

vim

a N

O

Jub

. Neg

r., r

egre

s, n

akn

ade

za

Usk

rs i

sl.

Do

nac

ije

Tro

šk. s

tru

čno

g o

bra

zova

nja

Stip

end

ije s

tud

. i n

agra

de

uče

nic

ima

Ost

alo

(čl

anar

ine,

do

pri

no

si,

po

tpo

re, i

sl.)

Ostvarenje 2011

Plan 2012

Ostvarenje 2012


7.4. POTRAŽIVANJA

Nenaplaćena potraživanja za isporučene usluge APIS IT d.o.o. u razdoblju I.-XII. 2012. iznose 41.064.866 kune. Nenaplaćene obveze prema dobavljačima iznose 9.983.227 kuna.

Potraživanja od kupaca

Red. Naziv Ostvarenje Ostvarenje Index

br. 2011. 2012 5/3

1 2 3 4 5

1. Grad Zagreb 3.851.324 8.639.907 224,34

2. Porezna uprava 16.092.952 12.807.467 79,58

3. Carinska uprava 12.654.664 7.279.409 57,52

4. Vodoopskrba i odvodnja 2.317.145 3.330.349 143,73

5. ZGH, Podružnica GSKG 2.553.879 2.403.553 94,11

6. ZGH, Podružnica Čistoća 1.692.126 2.162.359 127,79

7. Povjerenstvo za sukob interesa 0 14.500 -

8. Regos 118.177 117.799 99,68

9. Hitra produkcija 797.885 306.361 38,40

10. Zagrebački Holding 437.956 1.282.328 292,80

11. ZGH, Podružnica- Gradska groblja 116.237 0 -

12. APN 0 24.549 -

13. Ministarstvo pravosuđa 920.072 1.112.230 120,89

14. Državna geodetska uprava 488.004 1.305.662 -

15. Ostalo 203.137 278.393 137,05

UKUPNO: 42.243.558 41.064.866 97,21 *Iznosi izraženi u kunama

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

14.000.000

16.000.000

18.000.000

Gra

d Z

agre

b

Po

rezn

a u

pra

va

Car

insk

a u

pra

va

Vo

do

op

skrb

a i o

dvo

dn

ja

ZGH

, Po

dru

žnic

a G

SKG

ZGH

, Po

dru

žnic

a Č

isto

ća

Po

vjer

enst

vo z

a su

kob

inte

resa

Reg

os

Hit

ra p

rod

ukc

ija

Zagr

ebač

ki H

old

ing

ZGH

, Po

dru

ž. G

rad

ska

gro

blja

AP

N

Min

ista

rstv

o pr

avos

uña

Drž

avn

a ge

od

etsk

a u

pra

va

Ost

alo

Ostvarenje 2011.

Ostvarenje 2012


7.5. IZVJEŠTAJ O PROMJENI KAPITALA

Redni broj

POZICIJA TEMELNJI KAPITAL

OSTALE REZERVE

ZADRŽANA DOBIT

DOBIT TEKUĆE GODINE

UKUPNO

Stanje 01.01.2011 238.800.000 2.964.559 7.388.680 12.019.234 261.172.473

1.

Raspoređeno za dividendu odlukom Skupštine -6.009.617 -6.009.617

2. Raspoređeno u zadržanu dobit 6.009.617 -6.009.617 0

3. Dobit 2011. godine 14.869.638 14.869.638

Stanje 01.01.2012 238.800.000 2.964.559 13.398.297 14.869.638 270.032.494

1. Raspoređeno u zadržanu dobit 14.869.638 -14.869.638 0

2. Dobit 2012. godine 8.115.082 8.115.082

Stanje 31.12.2012. 238.800.000 2.964.559 28.267.935 8.115.082 278.147.576 *Iznosi izraženi u kunama

0

50.000.000

100.000.000

150.000.000

200.000.000

250.000.000

300.000.000

TEMELNJIKAPITAL

OSTALE REZERVE

ZADRŽANADOBIT

DOBIT TEKUĆEGODINE

Stanje 01.01.2012.

Stanje 31.12.2012.


7.6. UKUPNA OCJENA POSLOVANJA POKAZATELJI USPJEŠNOSTI

Red.br. OPIS 2011 2012 Indeks

1 2 3 4 5

1. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

1.1. KOEFICIJENT TEKUĆE LIKVIDNOSTI 10,09 13,69 135,68

1.2. KOEFICIJENT FINANCIJSKE STABILNOSTI 0,18 0,16 88,89

2. POKAZATELJI ZADUŽENOSTI

2.1. KOEFICIJENT ZADUŽENOSTI 0,09 0,07 77,78

2.2. KOEFICIJENT VLASTITOG FINANCIRANJA 0,88 0,93 105,68

3. POKAZATELJI AKTIVNOSTI

3.1. KOEFICIJENT OBRTA UKUPNE IMOVINE 0,77 0,66 85,71

3.2. KOEFICIJENT OBRTA KRATKOTRAJNE IMOVINE 0,92 0,78 84,78

3.3. KOEFICIJENT OBRTA POTRAŽIVANJA 5,25 4,21 80,19

3.4. TRAJANJE NAPLATE POTRAŽ. U DANIMA 69,52 86,7 124,71

4. POKAZATELJI EKONOMIČNOSTI I PROFITABILNOSTI

4.1. EKONOMIČNOST UKUPNOG POSLOVANJA 108,38 105,36 97,21

4.2. PROFITABILNOST POSLOVANJA 5,98 3,36 56,19

4.3. RENTABILNOST VLASTITOG KAPITALA (GLAVNICE) 6,23 3,40 54,57 *Iznosi izraženi u kunama

Naprijed navedeni koeficijenti pokazatelji su uspješnosti poslovanja APIS IT-a u 2012. godini. Iz tablice pokazatelja uspješnosti poslovanja može se zaključiti da je APIS IT tijekom 2012. bio likvidan i solventan, višak novca bio je plasiran u banke, pozorno praćenje naplate rezultiralo je dobrim odnosom potraživanja i naplate uzimajući u obzir trenutnu situaciju u Republici Hrvatskoj, što je utjecalo na visoku financijsku stabilnost. Tijek poslova i stanje APIS IT-a prikazani su kroz financijska izvješća i bilješke te kroz promjene strukture prihoda i rashoda i stanja imovine i izvora. APIS IT nema podružnice. APIS IT nema sudskih sporova. Uzimajući u obzir naprijed rečeno, može se zaključiti da je poslovanje APIS IT-a u 2012. bilo uspješno, a rezultati vrlo dobri, a sve u skladu s trenutnom situacijom u Republici Hrvatskoj.


Utjecaje krize koja je započela krajem 2008., a koja se nastavlja u 2012. namjeravamo pozorno pratiti tijekom 2013. sljedećim mjerama:

� pozornim praćenjem operativnih troškova � učinkovitim praćenjem poslovnih procesa � fokusiranjem na upravljanje rizicima u skladu s poslovnom politikom APIS IT-a � pomnim praćenjem troškova svakog projekta uz definiranje pripadajuće

korisničke tehnologije � zahtjev za novom investicijom treba obrazložiti s procjenom rizika te detaljno

analizirati i preispitati � praćenjem stanja tržišta u cilju iskorištavanja poslovne prilike, � te daljnjim otvaranjem mogućnosti pretpristupnih fondova EU.

Uvjereni smo da ćemo s gore navedenim mjerama uspješno realizirati postavljene ciljeve iz Plana poslovanja za 2013. te poboljšati nivo ostvarenih rezultata iz 2012. godine. Predsjednik Uprave Hrvoje Somun

GODIŠNJE IZVJEŠĆE 2012 lipanj 2012.


Documents

GODIŠNJE IZVJEŠĆE za 20 12 . godinu - APIS IT · PDF file3.3. agencija za platni promet i posredovanje nekretninama (apn) ... 3.8. zis – zajedniČki informacijski sustav zemljiŠnih