Godišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja za 2011

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2012.SIJEČANJ 3

OBRTNIŠTVO I SLOBODNA ZANIMANJA

Godišnji obračun poslovanja obrtnika Godišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja za 2011.i slobodnih zanimanja za 2011.

Temeljna pravila izrade godišnje porezne prijave za 2011. za samostalne obrtničke djelatnosti

i rokovi prijave u odnosu na prethodnu poslovnu godinu nisu se načelno promijenili. No treba

istaknuti da se više ne primjenjuju neki osobni odbitci, i to za zdravstvene potrebe, stambene i dr., a

izmjene su i u poreznim olakšicama. U odnosu na prethodnu godinu došlo je i do promjene poreznih

razreda te su, sukladno tim izmjenama, promijenjeni i dijelovi obrasca DOH-Z i DOH. Opširnije o tome,

obračunu amortizacije te izradi godišnje porezne prijave, može se pročitati u nastavku PRILOGA.

Pri izradi godišnje porezne prijave samostalnih obrtničkih djelatnosti obvezna je primjena pore-znih propisa koji se odnose na ovu skupinu po-reznih obveznika, odnosno Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak. Pojaš-njenje poreznih propisa i načina sastavljanja go-dišnje porezne prijave fizičkih osoba daje i Uputa Ministarstva financija te stajališta Ministarstva financija koja redovito objavljujemo u našem ča-sopisu Pravo i porezi.

Osim propisa koji uređuju oporezivanje porezom na dohodak, obveznici PDV-a trebaju voditi brigu i o odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u. Nadalje, pri sastavljanju godišnje porezne prijave treba voditi brigu o specifičnostima djelatnosti za koju se sastavlja obračun.

Godišnju poreznu prijavu o ostvarenom zajed-ničkom obrtu na obrascu DOH-Z predaju prvo su-poduzetnici, i to do kraja siječnja 2012. Tek tada sva-ki poduzetnik predaje poreznu prijavu na obrascu DOH do kraja veljače. Posebnu pozornost na utvr-đivanje dohotka trebaju obratiti obrtnici koji obav-ljaju samostalni obrt te su uz to i supoduzetnici u zajedničkom obrtu. Ukupni dohodak na obrascu DOH je zbroj dohotka/gubitka ostvarenog od sa-mostalnog obrta i udio (prema ugovoru) u dohotku supoduzetnika. Nadalje, posebnosti se pojavljuju kod utvrđivanja porezne obveze za poduzetnike koji ostvaruju dohodak na područjima od poseb-ne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima. Za obrtnike koji obavljaju djelatnost na navedenim područjima (primjerice poslovna jedinica) i izvan (redovito poslovanje u sjedištu obrta), smanjenje porezne obveze treba izračunati na temelju udje-la ostvarenog dohotka na područjima od posebne državne skrbi u odnosu na ukupno ostvareni doho-dak u poreznom razdoblju.

Do kraja veljače 2012., zajedno s godišnjom po-reznom prijavom, obrtnici trebaju predati i izvje-šća o ostalim obvezama. Rokovi predaje svih izvje-šća su sljedeći: � do 31. siječnja 2012. trebaju sastaviti i predati

Poreznoj upravi: � poreznu prijavu na obrascu DOH-Z obrtnici

koji imaju zajednički obrt, odnosno posluju u supoduzetništvu;

� obrasce IP za zaposlenike u obrtu;� konačni obračun posebnih poreza – trošarina;

� do 29. veljače 2012. treba sastaviti i predati Po-reznoj upravi:� prijavu poreza na dohodak za 2011. − obrazac

DOH;� konačni obračun PDV-a za 2011. − obrazac

PDV-K;� obračun članarine za komoru (obrazac KD),

turističku članarinu (obrazac TZ) i spome-ničku rentu (obrazac SR).

Posebno treba obratiti pozornost na to jesu li os-tvareni primitci i izdatci u vezi s obavljanjem registri-rane djelatnosti te jesu li porezno priznati ili ne. Za potrebe izrade godišnje porezne prijave u nastavku ovoga priloga daje se sljedeći raspored opisane građe:� obračun amortizacije dugotrajne imovine;� utvrđivanje poslovnih primitaka i izdataka i

zaključivanje obrasca KPI;� utvrđivanje ostalih izdataka u vezi s poslova-

njem obrtnika i slobodnih zanimanja;� primjena poreznih olakšica i osobnih odbitaka;� utvrđivanje dohotka i porezne obveze;� ostale obveze obrtnika i slobodnih zanimanja

(PDV-K, TZ, SR, KD i dr.).Uredništvo RRiF-a želi vam dobre poslovne re-

zultate za 2011. te puno zdravlja i uspjeha u radu u novoj 2012 godini.

JESTE LI SE PRETPLATILI JESTE LI SE PRETPLATILI NA RRiF ZA 2012.NA RRiF ZA 2012.

OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM I NARUDŽBAMA:

01/4699-760 ili www.rrif.hr

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300

TELEFONSKE

KONZULTACIJE


I. Obračun amortizacije za 2011. kod I. Obračun amortizacije za 2011. kod obrtnika i slobodnih zanimanjaobrtnika i slobodnih zanimanja

Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.

1. DUGOTRAJNA IMOVINA

– PREDMET AMORTIZACIJE

Pojam „dugotrajna imovina“, sukladno čl. 24. Za-kona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. do 114/11. – dalje: Zakon), obuhvaća stvari i prava koja služe za obavljanje djelatnosti i stjecanje dohotka a čiji je pojedinačna nabavna vrijednost (ili trošak proizvodnje ako su proizvedeni u vlastitoj režiji) veća od 3.500,00 kn i vijek uporabe dulji od jedne godine.

Prema čl. 29., st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak ( Nar. nov., br. 177/04. do 137/11. – dalje: Pravilnik), u nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane na računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni pore-zi, izdatci za projektiranje i nadzor, izdatci pripreme prostora za građenje, izdatci instaliranja opreme, prijevoza i drugi izdatci nastali u postupku dovođe-nja sredstva u radno stanje.

Dugotrajna imovina obuhvaća:a) dugotrajnu materijalnu imovinu koja može

biti potrošiva i nepotrošiva. Potrošiva materi-jalna imovina (npr. građevinski objekti, stroje-vi i oprema, transportna sredstva i dr.) podli-ježe amortizaciji za razliku nepotrošive koja se ne amortizira (npr. zemljišta, prirodna bogat-stva i umjetnička djela)

b) dugotrajnu nematerijalnu imovinu (prava) koja predstavlja istrošivu dugotrajnu imovinu kao što su na primjer patenti, licencije, softveri i sl.

Nabavljena dugotrajna materijalna imovina unosi se u Popis dugotrajne imovine (obrazac DI) po nabavnoj vrijednosti. Pritom nije bitno jesu li računi u vezi s njezinom nabavom plaćeni ili ne. Prema tome, ovdje dolazi do odstupanja od temelj-nog načela „blagajne“ na temelju kojeg obveznici poreza na dohodak bilježe svoje izdatke (i primitke).

Prava (dugotrajna nematerijalna imovina) ulaze u Popis dugotrajne imovine i mogu se amortizirati samo ako je račun za njezinu naba-vu plaćen (čl. 24. st. 1. Zakona).

Stvari i prava čija je pojedinačna nabavna vri-jednost iznosila 3.500,00 kn ili manje, neovisno o njihovom vijeku trajanja, NE ulaze u Popis dugo-trajne imovine, već se izdatak u vezi s njima knjiži u Knjigu primitaka i izdataka u trenutku plaća-nja računa. Ovdje se primjenjuje načelo blagajne! U praksi je riječ o sitnom inventaru, izdatcima za računalne programe čija nabavna cijena ne prelazi onu utvrđenu Zakonom i sl.

2. POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE

Prema čl. 33. st. 3. Pravilnika, Popis dugotrajne imovine (obrazac DI) jedna je od temeljnih poslov-nih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost i obveznici su poreza na dohodak. Njegov

UDK 657.1/336.2

oblik i sadržaj te način ustroja i vođenja propisani su u čl. 24. Zakona i čl. 35. Pravilnika o porezu na do-hodak. Osim obrtnika i slobodnih zanimanja, Popis dugotrajne imovine vode i drugi porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost a prijavili su se u registar obveznika poreza na dohodak (obra-zac RPO) i dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga. To mogu biti samostalni poljoprivrednici, sportaši, najmodavatelji, autori i druge osobe koje su upisane u registar obveznika poreza na dohodak i vode Knjigu primitaka i izdataka.

Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje amortizacije dugotrajne imovine koja je u njemu evi-dentirana. Ali u njega se u svrhu evidencije unosi i ona dugotrajna materijalna imovina koja ne podlije-že amortizaciji (npr. zemljišta). Kod obveznika pore-za na dohodak to je jedina evidencija o dugotrajnoj imovini koja sadržava podatke o datumu njezine na-bave, ispravama o nabavi i nabavnoj cijeni, otpisanoj vrijednosti i knjigovodstvenoj (sadašnjoj) vrijednosti.

Amortizirati se može samo dugotrajna imo-vina evidentirana u Popisu dugotrajne imovine!

U obrazac DI unosi se ona dugotrajna imovina koju je fizička osoba koja obavlja samostalnu dje-latnost (dalje: obrtnik) pribavila:

a) kupnjom iz novčanih sredstava obrta odnosno djelatnosti slobodnog zanimanja (na domaćem trži-štu ili iz uvoza),

b) kupnjom na kredit koji je odobrio prodavatelj ili banka,

c) na financijski leasing,d) izradom predmeta dugotrajne imovine u vlastitoj

režiji − npr. proizvodnja stroja u vlastitoj radionici i sl.,e) gradnjom građevinskog objekta u vlastitoj reži-

ji − obrt se pojavljuje istodobno u ulozi investitora i izvođača,

f) gradnjom poslovnog prostora ili građevinskog objekta − obrt je investitor, a radove izvodi drugi po-duzetnik, ili

g) ulaganjem privatne imovine u obrt odnosno djelatnost slobodnog zanimanja na temelju Zapisni-ka o ulaganju,

h) stjecanjem prava – ali samo ako su plaćena.Neovisno o tome na koji je od tih načina dugotraj-

na imovina pribavljena, ona se unosi u Popis dugo-trajne imovine po trošku nabave (nabavnoj vrijed-nosti) ili trošku proizvodnje, ako je riječ o stvarima proizvedenim u vlastitoj režiji. Pritom nije bitno jesu li računi za nabavu dugotrajne materijalne imovine plaćeni ili ne.

Kod dugotrajne imovine koja je nabavljena na kredit ili na financijski leasing obračunana kamata se ne uključuje u nabavnu vrijednost, već kao na-knada za financiranje u trenutku plaćanja čini po-slovni izdatak koji se unosi u KPI. Isto se odnosi i na

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2012. SIJEČANJ6

plaćenu jednokratnu naknadu i druge izdatke u vezi s odobravanjem kredita. Kamate koje se smatraju naknadom za uslugu financiranja 100% porezno su priznat izdatak i pri nabavi osobnih automobila.

Za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu dje-latnost i posjeduju dugotrajnu imovinu, Popis DI sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaklju-čuje 31. prosinca, odnosno na dan likvidacije obrta. To vrijedi i za 2011. Zaključna stanja iz stupca 4 i 9 prepisat će se pojedinim stvarima ili pravima kao početna stanja u stupce 4 i 5 Popisa dugotrajne imo-vine za sljedeću (2012.) godinu.

Dugotrajna imovina ostaje evidentirana u Po-pisu dugotrajne imovine i nakon što je u cijelosti otpisana sve do trenutka njezine prodaje, darova-nja, izuzimanja za potrebe vlasnika ili drugog na-čina otuđenja ili uništenja. Iako se i dalje koristi, jednom otpisana dugotrajna imovina ne može se ponovno amortizirati.

U Popis dugotrajne imovine NE unosi se du-gotrajna imovina uzeta u operativni leasing ili unajmljena od drugih fizičkih ili pravnih osoba.

2.1. KUPNJA OPREME OD DOBAVLJAČA

U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine, prema čl. 29. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak, uključuju se:

1. kupovna cijena smanjena za popuste iskazane u računu,

2. carina i druge uvozne pristojbe (ako je sredstvo nabavljeno u inozemstvu),

3. nepovratni porezi (npr. trošarine pri nabavi automobila, porez na promet rabljenih motor-nih vozila i sl.),

4. izdatci za dopremu i instaliranje opreme,5. svi drugi izdatci nastali u postupku dovođenja

opreme u radno stanje,6. nabavna vrijednost opreme (1 + 5).Na isti se način utvrđuje i nabavna transportnih

sredstava i osobnih automobila, uređaja, uredskog namještaja i dr.

Ulazni računi u vezi s ovim izdatcima unose se u evidenciju o tražbinama i obvezama (ako je riječ o negotovinskim računima) odnosno u knjigu URA ako su plaćeni i nose pravo na pretporez, ali se NE unose u Knjigu primitaka i izdataka (dalje: KPI). Svi se navedeni izdatci (plaćeni i neplaćeni) zbrajaju kako bi se utvrdila nabavna vrijednost po kojoj će sredstvo biti evidentirano u Popisu dugotrajne imo-vine. U tu se svrhu preporučuje sastaviti kalkulaciju nabavne vrijednosti dugotrajne imovine uz koju će se priložiti izvorne isprave.

Ra

čun

i se

un

ose

Nabavnavrijednost

stroja155.000,00 kn

u Popisdugotrajne

imovine

U evidenciju tražbina i obveza ‡ u knjigu U-RAtek kada budu plaćeni

Račun R-1 (ili R-2) Prodajna cijena stroja 150.000,00 kn + 23% PDV-a 34.500,00 kn

Prodajna cijena s PDV-om 184.500,00 kn

Račun R-1 (ili R-2) Usluga prijevoza (dopreme) stroja 5.000,00 kn + 23% PDV-a 1.150,00 kn

Ukupno s PDV-om 6.150,00 kn

Obrtnici i slobodna zanimanja koji su u sustavu PDV-a u nabavnu vrijednost dugotrajne imovine ne uključuju PDV iskazan na „R“ računima dobavlja-ča, već ga u trenutku plaćanja računa priznaju kao pretporez.

Za razliku od njih, obrtnici i slobodna zanimanja koji NISU u sustavu PDV-a u nabavnu vrijednost du-gotrajne imovine uključuju i PDV zaračunan na „R“ računima u vezi s nabavom dugotrajne imovine.

2.2. NABAVA DUGOTRAJNE MATERIJALNE

IMOVINE NA FINANCIJSKI LEASING

Financijski leasing jedan je od oblika financira-nja nabave dugotrajne materijalne imovine. Iako je riječ o najmu osobnih automobila, strojeva i druge vrste opreme ili nekretnina, financijski leasing za primatelja (obrtnika) ima obilježje kupnje opreme na dugoročni kredit, osim što vlasništvo nad pred-metom leasinga ne prelazi odmah na primatelja, već u pravilu tek nakon otplate posljednje lizinške rate. Prema tome, po završetku trajanja ugovorenog najma vlasništvo nad predmetom leasinga prenosi se na najmoprimca bez novoga kupoprodajnog od-nosa kao što je to slučaj kod operativnog leasinga.

Dugotrajna materijalna imovina nabavljena na financijski leasing unosi se u Popis DI te se amor-tizira, neovisno o tome što će plaćanje računa biti tijekom ugovorenog leasing razdoblja. Obrtnik na sebe preuzima gotovo sve rizike i koristi od imovine uzete u financijske leasing i ima je pravo amortizi-rati, iako je ona je u formalno-pravnom vlasništvu leasing društva. Uplatom posljednje leasing rate, obrtnik će i formalno postati njezinim vlasnikom.

Postupak fakturiranja financijskog leasinga i obračuna kamata kao naknade za uslugu financi-ranja te u vezi s tim i postupak obračuna PDV-a u praksi se najčešće odvija na sljedeći način (pod pret-postavkom da su davatelj i primatelj leasinga u su-stavu PDV-a):

a) Leasing društvo isporučuje, tj. daje na raspola-ganje predmet leasinga (npr.: opremu) primatelju i u tom obračunskom razdoblju izdaje mu „R-1“ račun za opremu danu u leasing (bez uračunanih kama-ta). Na „R-1“ računu iskazana je vrijednost opreme + 23% PDV-a. Uz račun dostavlja i „Plan otplate finan-cijskog leasinga“ s mjesečnim ratama koje se sastoje od otplatne kvote (dio vrijednosti opreme u leasingu uvećane za pripadajući PDV) i kamata. Od 1. siječ-nja 2010. kamata je oslobođena PDV-a sukladno čl. 11.a Zakona o PDV-u. Prema tome, ako kamata kod financijskog leasinga NE čini sastavni dio naknade za isporuku predmeta leasinga već se pri njegovoj isporuci obračunava i iskazuje odvojeno, tada se na-vedena kamata NE oporezuje PDV-om.

Obrtnik − primatelj leasinga stavlja opremu u uporabu i unosi je u Popis dugotrajne imovine radi kasnijeg obračuna amortizacije. Po ulaznom „R-1“ računu za opremu primljenu u financijski leasing, tijekom lizinškog razdoblja obrtnik priznaje pret-porez „malo po malo“ − u dijelu kako plaća lizinške rate, tako da iz plaćene svote koja se odnosi na vri-jednost opreme s PDV-om (u praksi se često naziva otplata glavnice ili otplatna kvota) primjenom pre-računane stope PDV-a „izvuče“ pretporez i unese


ga u knjigu U-RA pozivajući se svaki put na isti „R-1“ račun za opremu primljenu u leasing. Još uvijek vrijedi sljedeće „pravilo“: ako je isporuka predmeta leasinga bila po stopi od 22%, primjenjuje se prera-čunana stopa od 18,0328%, a ako je isporuka bila po-slije 1. kolovoza 2009. po stopi od 23%, primjenjuje se preračunana stopa od 18,6992%.

b) Praksa leasing društva je da se najčešće istekom svakog mjeseca izdaje račun „R-1“ za obračunanu i dospjelu kamatu, pozivajući se pritom na oslobođe-nje od PDV-a na kamatu . Kako bi iskazao ukupnu mjesečnu obvezu za primatelja leasinga (lizinšku ratu), leasing društvo često na računima za kamate dodaje još i dio glavnice koji se odnosi na vrijednost predmeta leasinga (uključivo s PDV-om).

� Primjer: Račun R-1 br. 91 od 3.11.2011. za kamate:Kamate za listopad 210,00+ Otplatna kvota

(dio po rn. R-1 br. 50/10.) 1.600,00Sveukupno za platiti 1.810,00Za primatelja leasinga dospjele su kamate na-

knada za financiranje i kao poslovni izdatak unose se u KPI u mjesecu kada je plaćen račun za kamate. Svotu na računu za kamate koja se odnosi na dio vri-jednosti isporučene opreme (dio glavnice) obrtnik treba shvatiti samo kao „obavijest” o dugu, a nikako kao „novi račun” za najam opreme! Pretporez po „R-1” računu za opremu primljenu u leasing (a) priznat će u dijelu koji je plaćen primjenom preračunane stope PDV-a. U našem primjeru (toč.2.2.1.) isporuka predmeta leasinga bila je u rujnu 29.9.2011. po R-1 br. 218. Kod evidentiranja pretporeza (za opremu – predmet leasinga) u knjigu U-RA svaki se put uno-si broj i datum istoga „R-1” računa za opremu pri-mljenu u leasing u našem primjeru za plaćenu prvu leasing ratu: 1.774,62 x 18,6992% = 331,84 kn.

Jednako se postupa i s dugotrajnom imovinom kupljenom na kredit.

Ako između obrtnika i leasing društva stoji ban-ka koja je u cijelosti podmirila dug leasing društvu i o tome pisano izvijestila obrtnika − on u tom slučaju može odmah priznati cijelu svotu pretporeza po „R-1”računu za opremu uzetu u financijski leasing. Isto se odnosi i u slučaju kada obrtnik kupi opremu na kredit, a između njega i dobavljača stoji banka koja odmah u cijelosti plaća dobavljaču a obrtnik zatim otplaćuje kredit banci.

2.2.1. Primjer knjiženja nabave opreme

na financijski leasing

� Građevinski obrt, vlasnik Ivica Ivić, zaključio je 28. 9. 2011. s CX-leasingom d.d. ugovor o financij-skom leasingu bagera na razdoblje od 4 godine. Vri-jednost bagera je 81.300,81 kn. Ugovorene kamate su 8% godišnje. Plaćanje u 48 jednakih mjesečnih

anuiteta. Sukladno zaključenom ugovoru, uplatom posljednje leasing rate bager prelazi u vlasništvo građevinskog obrta.� CX-leasing isporučio je obrtu predmet leasinga

i ispostavio račun R-1 br. 218 od 29. 9. 2011. za bager 100.000,00 kn (kn 81.300,81 vrijednost bagera + 23% PDV-a 18.699,19). U prilogu računa nalazi se Plan ot-plate financijskog leasinga. � Na temelju odluke vlasnika obrta bager je pre-

dan u uporabu 30. 9. 2011. i evidentiran u Popisu dugotrajne imovine po nabavnoj vrijednosti od 81.300,81 kn. Primjenjuje se stopa amortizacije od 25% godišnje.� CX-leasing izdao je račun R-1 br. 569 od 31. 10.

2011. za obračunane kamate za listopad. Obrtnik je 5. 11. 2011. uplatio prvu „leasing ratu” od 2.441,29 kn, koja u uključuje otplatnu kvotu 1.774,62 i kama-te od 666,67 kn. Pretporez po dijelu plaćenog rn. 218 koji se odnosi na isporuku predmeta leasinga (bage-ra) iznosi: 1.774,62 × 18,6992% = 331,84 kn.� CX-leasing izdao je račun R-1 br. 712 od 30. 11.

2011. za obračunane kamate za studeni. Obrtnik je 3. 12. 2011. uplatio drugu „leasing ratu” od 2.441,29 kn, koja uključuje otplatnu kvotu 1.786,45 i kamate od 654,84 kn. Pretporez po dijelu plaćenog rn. 218 koji se odnosi na isporuku predmeta leasinga (bagera) iznosi: 1.786,45 × 18,6992% = 334,05 kn.� Na dan 31. 12. 2011. u knjizi primitaka i izdata-

ka knjiži se amortizacija bagera u svoti od 5.081,33 kn za razdoblje od listopada do prosinca 2011. Izra-čun amortizacije:

Metoda obračuna direktnaOtplata u leasing ratama (obrocima)Fakturna vrijednost predmeta leasinga 100.000,00

Ostatak vrijednosti 0,00Iznos kamate od ostatka vrijednosti 0,00Valuta HRKNominalna kamatna stopa (%) 8,00 godišnjeRazdoblje leasinga 48 mjeseci (4 godine)Iznos leasinga rate mjesečno 2.441,29

PLAN OTPLATE FINANCIJSKOG LEASINGA

RED. BR. LIZINŠKE

RATE

ANUITET (LIZINŠKE

RATE)KAMATE

OTPLATNA KVOTA

STANJEDUGA

1 2 (3+4) 3 4 5 0 - - - 100.000,001 2.441,29 666,67 1.774,62 98.225,382 2.441,29 654,84 1.786,45 96.438,933 2.441,29 642,93 1.798,36 94.640,57

itd.

POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE

(Obrazac DI)

TEK.

BR.

NAZIV STVARI ILI

PRAVA

ISPRAVA

BROJ /

NADNEVAK

NABAVNA

VRIJEDNOST

KNJIGOVODSTVENA

VRIJEDNOST

VIJEK

TRAJANJA

STOPA

OTPISA

SVOTA

OTPISA

KNJIGOVODSTVENA

VRIJEDNOST STVARI

ILI PRAVA NA KRAJU

GODINE

1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Bager Rn. 218 od 29.9.2011. 81.300,81 81.300,81 4 25% 5.081,30 76.219,51

itd.


KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA

(obrazac KPI)

R. br.NADNEVAK PRIMTKA/ IZDATKA

BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICI

PDV U PRIMICIMA

UKUPNI PRIMICI

IZDACI

PDV U IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22.

st. 1. t. 1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVININA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI

U GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 1415 (10+11+12

-13-14)

90. 5.11.11. T - 90 Izv. br. 74 kamata 666,67 666,67

92. 3.12.11. T - 92 Izv. br. 78 kamata 654,84 654,84

93. 31.12.11. T - 93 Amortizacija za X-XII 2011. 5.081,30 5.081,30

itd.

jednost građevine i zemljišta kupac (obrt) platiti 5% poreza na promet nekretnina,

c) građevinu koju je izgradio poslije stupanja na snagu PDV-a (u 1998. i kasnije)� Na prodajnu cijenu građevinskog objekta

prodavatelj je obračunava 23 % PDV-a, a na vrijed-nost pripadajućeg zemljišta kupac − obrt će platiti 5% poreza na promet nekretnina po rješenju Pore-zne uprave,

d) građevinu koju je kupio 1998. ili kasnije od prodavatelja koji je u sustavu PDV-a� Postupak je istovjetan kao pod c).2. Prodavatelj nekretnine je građanin koji proda-

je vlastitu nekretninu i nije u sustavu PDV-a � Kupac − obrtnik plaća 5% poreza na promet ne-

kretnina na ukupnu tržišnu vrijednost te nekretnine (građevina + zemljište).

Porez na promet nekretnina prema rješenju Pore-zne uprave uračunava se u nabavnu vrijednost ze-mljišta odnosno građevinskog objekta čija isporuka nije bila pod PDV-om.

Pri kupnji i izgradnji građevinskih objeka-ta i poslovnih prostora bitno je u Popisu dugo-trajne imovine odvojiti građevinski objekt od zemljišta i njihove vrijednosti posebno iska-zati. Razlog tome je što zemljišta ne podliježu amortizaciji.

2.4. GRADNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA

U VLASTITOJ REŽIJI

Kada se građevinski objekt ili poslovni prostor gradi u vlastitoj režiji, izdatci koji pritom nastaju za građevinski materijal, projektnu dokumentaciju i dr. ne knjiže se u KPI (iako su neki plaćeni), već ih se kao elemente cijene proizvodnje zbraja. Po zavr-šetku gradnje i predaji objekta na uporabu, on se u Popis dugotrajne imovine unosi po cijeni proizvod-nje. Vrijednost građevinskog objekta treba odvojiti od zemljišta i zasebno ih unijeti u Popis DI.

U nabavnu vrijednost zemljišta, osim pripada-jućeg poreza na promet nekretnina, uračunavaju se naknade geodeta (ako je potrebna izmjera), na-knade za komunalno uređenje (komunalni i vodni doprinos, naknade za dozvole za priključke na ko-munalnu infrastrukturu) i drugi troškovi nastali izravno u vezi s nabavom zemljišta.

81.300,81 x 25%x 3 mj. = 5.081,30 kn

12 mj.

Kod priznavanja pretporeza po uplati leasing rata koje se odnose na otplatnu kvotu (vrijednost ispo-ručenog bagera s PDV-om) obrtnik se u knjizi U-RA uvijek poziva na isti ulazni račun koji se odnosi na isporuku bagera (R-1 br. 218).

2.3. KUPNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA

ZA POSLOVNE SVRHE

Pri kupnji građevinskog objekta prodavatelj i ku-pac − fizička osoba koja samostalno obavlja djelat-nost (dalje: obrt) − sklapaju kupoprodajni ugovor koji u slučaju kada je prodavatelj u sustavu PDV-a treba imati sve elemente računa R-1 tj. R-2 sukladno čl. 15. st. 3. Zakona o PDV-u. U ugovoru prodavatelj treba razdvojiti vrijednost građevinskog objekta od vrijednosti pripadajućeg zemljišta. Ugovor o kupnji nekretnine kupac (obrtnik) treba prijaviti ispostavi Porezne uprave na području na kojem se nekretnina nalazi, i to u roku od 30 dana od sklapanja ugovo-ra. Kupac (obrt) obvezan je platiti razrezani porez na promet nekretnina u roku od 15 dana od dana dostave rješenja Porezne uprave. Porezna uprava obračunava porez na promet nekretnina po stopi od 5% na vrijednost zemljišta i iznimno na vrijednost građevine kada prodavatelj nije u sustavu PDV-a, odnosno kada je riječ o građevini sagrađenoj prije stupanja na snagu Zakona o PDV-u (1997. i ranije).

Kupnja građevinskih objekata i poslovnih prosto-ra s motrišta poreza na promet nekretnina i PDV-a ovisi o tome tko se nalazi u ulozi prodavatelja (do-bavljača), odnosno kupuje li se građevina izgrađena prije ili poslije stupanja na snagu Zakona o PDV-u (na snagu je stupio 1. siječnja 1998.):

1. Prodavatelj nekretnine je pravna ili fizička osoba − obveznik PDV-a koji prodaje:

a) građevinu izgrađenu prije stupanja na snagu Zakona o PDV-u (1997. i ranije)� Na temelju rješenja Porezne uprave kupac

(obrt) plaća 5% poreza na promet nekretnina na gra-đevinu i pripadajući dio zemljišta,

b) građevinu koju je kupio (neovisno kada) od osobe koja nije u sustavu PDV-a (najčešće od građa-nina) i tada platio 5% poreza na promet nekretnina� Kod nove prodaje te nekretnine prodavatelj

neće zaračunati PDV, nego će i u tom slučaju na vri-


Cijena proizvodnje građevinskog objekta izgrađenog u vlastitoj režiji:

1. izdatci za projektiranje i nadzor (bez PDV-a)2. izdatci za građevinski materijal (uključujući

njihove zavisne troškove nabave, ali ne bez PDV-a) 3. bruto-plaće radnika (+ doprinosi na plaće)

koji rade na izgradnji objekta4. amortizacija opreme koja se koristi pri gradnji

objekta5. izdatci za uređenje okoliša zgrade (bez PDV-a)6. ostali izdatci po ulaznim računima u vezi s

građenjem (bez PDV-a)

Cijena proizvodnje građevinskog objekta kojeg je obrtnik sam izgradio za potrebe svog poslovanja unosi se u Popis dugotrajne imovine u stupac 4 − Nabavna vrijednost kako bi mogao započeti postu-pak amortizacije.

Ulazni računi vezani za izdatke izgradnje građevin-skog objekta evidentiraju se u evidenciji tražbina i ob-veza (R-1 i R-2), odnosno kada su plaćeni u knjizi U-RA, i po njima je tada moguće priznati pretporez iako objekt još nije završen. Završetak objekta i njegovo stavljanje u uporabu bitno je samo s motrišta obračuna amortiza-cije, odnosno knjiženja izdataka na temelju dugotrajne materijalne imovine u knjizi primitaka i izdataka tije-kom korisnog vijeka trajanja građevinskog objekta.

2.5. IZGRADNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA

POVJERENA „IZVOĐAČU”

Kada se obrt pojavljuje u ulozi investitora, a izgrad-nju građevinskog objekta je povjerio drugom podu-zetniku (građevinskom obrtu ili trgovačkom društvu), građevinski objekt unosi se u Popis dugotrajne imovi-ne tek po njegovu završetku i predaji u uporabu.

Plaćeni predujam izvođaču radova, kao i plaćene privremene obračunske situacije koje je izvođač iz-dao obrtu ne unose se u knjigu primitaka i izdataka, nego samo u knjigu U-RA kako bi se po njima pri-znao pretporez.

Cijena proizvodnje građevinskog objekta:1. izdatci za projektiranje i nadzor (bez PDV-a)2. vrijednost radova po računu izvođača za

konačnu situaciju (bez PDV-a)3. izdatci za uređenje okoliša zgrade (bez PDV-a)4. ostali izdatci po ulaznim računima u vezi s

građenjem (bez PDV-a) Cijena proizvodnje građevinskog objekta unosi

se u Popis dugotrajne imovine u stupac 4 − Nabavna vrijednost

U vezi s građevinskim objektima koji se vode u Po-pisu dugotrajne imovine poduzetnik ima pravo na izdatke za tekuće i investicijsko održavanje. U tre-nutku plaćanja oni predstavljaju porezno priznati izdatak. Ako je riječ o rekonstrukciji i adaptaciji gra-đevinskog objekta kojim se bitno poboljšava kvali-teta objekta i produljuje njegov korisni vijek trajanja (i pritom je trebalo ishoditi građevinsku dozvolu), tada se to smatra ulaganjem u dugotrajnu imovinu − povećava se vrijednost postojeće građevine i svota ulaganja se unosi u Popis dugotrajne imovine, a ne u izdatke tekućeg razdoblja.

2.6. ULAGANJE DUGOTRAJNE

IMOVINE U OBRT

Obrtnik može radi obavljanja djelatnosti u obrt unijeti i privatnu imovinu. Ako ona ima obilježje dugotrajne imovine, evidentira se u Popisu dugo-trajne imovine.

Ulaganjima se smatraju sva privatna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a ne potječu od obavljanja djelatnosti. Zbog toga se sastavlja Za-pisnik o ulaganju.

Ulaganja dugotrajne imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Kod ulaganja je to ci-jena nove nabave. Ako se ne može pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti.

Ako se tržišna cijena dobra koja nisu nova, već ra-bljena, ne može pouzdano utvrditi, u procjeni vri-jednosti polazi se od tržišne cijene za novo dobro pri čemu se uzima u obzir potrošenost uloženog dobra. Kad je riječ o dugotrajnoj imovini koja ima ograniče-ni vijek trajanja, njezina se vrijednost može smanjiti s obzirom na okolnost da joj istječe ili joj je već iste-kao vijek trajanja.

Primjerice, ako obrtnik koji ulaže poslovni prostor u svoj obrt ne posjeduje odgovarajuću ispravu o nje-govu stjecanju (kupoprodajni ugovor, rješenje Pore-zne uprave o obračunu poreza na promet nekretnina iz kojeg bi bila primjetna osnovica odnosno tržišna vrijednost i sl.), vrijednost prostora treba procijeniti. Za to je najbolje angažirati stručnog procjenitelja.

U nastavku dajemo primjer Zapisnika o ulaganju dugotrajne imovine:

Ivica CvjetićOIB 12345678900Zagreb, Putić 8

ZAPISNIK O ULAGANJU POSLOVNOG PROSTORA U OBRT

Na temelju čl. 27. st. 4. i čl. 28. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. do 137/11.), Ivica Cvjetić − vlasnik trgovačkog obrta Cvijet ulaže u obrt prostor od 200 m2 u prizemlju svoje obiteljske kuće u Zagrebu, Putić 8, u svrhu obavljanja registrirane djelatnosti.

Vrijednost poslovnog prostora procijenjena je na 1,200.000,00 kn. U procijenjenu vrijednost nije uključena vrijednost zemljišta. Procjenu je obavio Montings d.o.o., Zagreb.

Prostor se predaje u uporabu s datumom Zapisnika o ulaganju.

U Zagrebu 17. svibnja 2011.

Ivica CvjetićU prilogu: Elaborat o procjeni

3. AMORTIZACIJA

Stvari i prava dugotrajne imovine koji su eviden-tirani u Popisu dugotrajne imovine ravnomjerno se otpisuju, tj. amortiziraju kroz korisni vijek trajanja potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine su-kladno odredbama čl. 12. Zakona o porezu na do-bit (Nar. nov., br. 90/05. do 80/10.), na čiju primjenu upućuje čl. 24. st. 4. Zakona o porezu na dohodak i čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika o porezu na dohodak. Prema tome, pri utvrđivanju izdataka za dugotrajnu imo-vinu odstupa se od temeljnog načela blagajne.


� Tablica 5.

Vodi seu Popisu DI

DUGOTRAJNAMATERIJALNA IMOVINA

– Potrošiva imovina –(građevinski objekti,

oprema...)

DUGOTRAJNANEMATERIJALNA IMOVINA

– Istrošiva imovina –(licencije, software i druga prava)

NEPOTROŠIVA dugotrajnamaterijalna IMOVINA

Zemljišta, šume i dr. sličnaobnovljiva prirodna bogatstvaSpomenici kultureUmjetnička djela

DUGOTRAJNAFINANCIJSKA

IMOVINA(dionice, udjeli)

NE PODLIJEŽEAMORTIZACIJI

PODLIJEŽEAMORTIZACIJI

Ë Ako je u Popisu DIË Ako je predana

u uporabuË Ne mora biti

plaćena

Ë Ako je plaćenaË Ako je u Popisu DI

H

Izdatak na temelju dugotrajne imovine koja ne podliježe amortizaciji (npr. zemljišta) nastat će tek pri njezinu otuđenju − npr. prodaji ili izuzimanju.

Osim amortizacije do izdatka dugotrajne imovine dolazi i u slučaju kada je vrijednost dugotrajne imo-vine smanjena zbog izvanrednih događaja (npr. ele-mentarne nepogode, krađe i dr.) pod uvjetom da o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. osi-guravajućeg društva, policije i dr).

3.1. OSNOVICA ZA AMORTIZACIJU

Osnovica za obračun amortizacije je nabavna vrijednost dugotrajne imovine, odnosno:� nabavna vrijednost (trošak nabave)

pojedinog predmeta dugotrajne imovine� ako je ono kupljeno ili uzeto u financijski

leasing (više o tome u t. 2.);� cijena proizvodnje (trošak proizvodnje)� ako je ono proizvedeno u vlastitoj režiji;� procijenjena tržišna vrijednost predmeta

dugotrajne imovine� ako je ono u Popis dugotrajne imovine

uneseno na temelju Zapisnika o ulaganju dugotrajne imovine.

Podatak o osnovici za amortizaciju pojedinog predmeta dugotrajne imovine, bilo da je riječ o stva-rima ili pravima, uvršten je u Popis dugotrajne imo-vine (obrazac DI), u stupcu 4 − Nabavna vrijednost.

3.2. STOPE AMORTIZACIJE

Amortizacija se obračunava za svaki predmet du-gotrajne imovine pojedinačno. Amortizacija koja je obračunana na trošak nabave predmeta dugotrajne imovine prema linearnoj metodi, primjenom godiš-njih amortizacijskih stopa propisanih u čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit, smatra se porezno pri-znatim izdatkom s motrišta poreza na dohodak. Te

su stope izračunane prema predviđenom korisnom vijeku trajanja predmeta dugotrajne imovine (stopa amortizacije = 100/vijek trajanja), a sukladno čl. 6. spomenutog zakona mogu se udvostručiti.

� Tablica 6.

Red. br.

Skupina dugotrajne imovine

Amortizacijski vijek

Godišnja amortizacija

%

Podvostručena godišnja am.%

1. Građevinski objekti i brodovi veći od 1000 BRT

20 god. 5% 10%

2. Osnovno stado, osobni automobili 5 god. 20% 40%

3. Nematerijalna imovina, oprema, vozila (osim osobnih automobila), i mehanizacija

4 god. 25% 50%

4. Računala, računalna oprema i programi, mobilni telefoni i oprema za računalne mreže

2 god. 50% 100%

5. Ostala nespomenuta dugotrajna imovina

10 god. 10% 20%

Sukladno čl. 12. st. 6. Zakona o porezu na dobit i obrtnik može propisane stope za redoviti otpis udvostručiti odnosno povećati do 100%. Tako će, na primjer, umjesto za 20 godina (prema propisanoj stopi od 5%), proizvodnu halu (građevinski objekt) u cijelosti amortizirati za 10 godina ako primijeni „ubrzani otpis” i s poreznog motrišta najvišu dopu-stivu stopu amortizacije 10% godišnje.

Obrtnik može primjenu ubrzane amortizacije pri-lagoditi potrebama poslovanja tako da ne primijeni najvišu dopustivu stopu (za opremu 50%), već stopu koja će biti veća od 25%, ali manja od 50% godišnje.

Udvostručene stope (ubrzana amortizacija) mogu se primijeniti na svu dugotrajnu imovinu koja podliježe amortizaciji, uključujući osobne automobile u Popisu dugotrajne imovine.

Ako obrtnik obračunava amortizaciju po nižim stopama od onih propisanih u čl. 12. st. 5. spome-nutog Zakona, tako obračunana amortizacija sma-tra se i porezno priznatim izdatkom, ali se korisni vijek trajanja ovog sredstva produljuje.

Razlog primjene niže stope amortizacije je iskazi-vanje manjih poslovnih izdataka u KPI i sprječava-nje nastanka gubitka od obrtničke djelatnosti.

OBRTNIK SE MOŽE ODREĆI AMORTIZACIJE !„... obveznik poreza na dohodak, ovisno o svojoj

poslovnoj politici, može odlučiti da u pojedinom poreznom razdoblju u popisu dugotrajne imovine i u knjizi primitaka i izdataka koje vodi, ne iskaže izdatke otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine koja služi za obavljanje djelatnosti i upisana je u taj popis“, stajalište je Ministarstva financija (MF Kl.: 410-01/06-01/589; Ur. br.: 513-07-21-01/06-2 od 14. lipnja 2006.) koje je još uvijek primjenjivo u poreznoj praksi.


Primijeni li obrtnik višu stopu amortizacije od najviše dopustive prema Pravilniku, razlika amortizacije obračunane po toj višoj stopi i naj-višoj dopustivoj svoti iz Pravilnika čini porezno nepriznat izdatak i ona se ne unosi u knjigu primi-taka i izdataka.

Ako npr. za proizvodnu opremu čija je nabavna vri-jednost 10.000,00 kn obrtnik primijeni stopu amorti-zacije od 60%, iz izračuna je razvidno sljedeće:

10.000,00 x 60% = 6.000,00 kn ⇒ svota amortizaci-je primjenom uvećane stope (u Popisu DI)

− 10.000,00 x 50% = 5.000,00 kn ⇒ porezno prizna-ti izdatak na temelju amortizacije (unosi se u KPI)

1.000,00 kn ⇒ porezno nepriznati izdatak (NE unosi se u KPI)

U čl. 12. Zakona o porezu na dobit nije potanje na-vedeno što ulazi u pojedine skupine dugotrajne imo-vine, zato se dugotrajna imovina u ove skupine razvr-stava prema računovodstvenim kriterijima, npr.:

1. Građevinski objekti − obuhvaćaju poslovne zgrade, tvorničke zgrade, hale i radionice, skladišta, nadstrešnice i garaže, staklenike, sušionice, hlad-njače, montažne zgrade, barake, ograde (drvene, betonske, metalne ili druge konstrukcije), putove, parkirališta, vodospremnike i ostale nespomenute građevinske objekte.

Brodovi veći od 1.000 BRT.2. Osnovno stado − obuhvaća radna i priplod-

na grla stoke svih vrsta (goveda, konji, svinje, koze i ovce, mazge, magarci i mule, perad, ribe, pčelinja društva i dr.) te stočni podmladak koji će se koristiti za rad ili priplod. Stoka koja je izdvojena iz osnov-noga stada radi tova i kasnije prodaje ili je izravno nabavljena u tu svrhu čini „obrtno”, a ne osnovno stado i NE unosi se u Popis dugotrajne imovine niti se amortizira.

Osobnim automobilima smatraju se motorna vo-zila namijenjena privremeno za prijevoz putnika s najviše 9 sjedala (uračunano i sjedalo vozača), koja mogu biti i kombi vozilo.

3. Nematerijalna imovina − obuhvaća patente, li-cencije, zaštitni znak, prava na temelju ulaganja u tuđu imovinu i drugu nematerijalnu imovinu osim računalnih programa (softvera) jer su oni zajedno s računalnom opremom uključeni u skupinu 4.

Oprema − obuhvaća strojeve i alate, tehnička postrojenja i uređaje, uredsku opremu, namještaj (pokućstvo), pogonski i poslovni inventar, poslovni inventar u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, tele-fonske centrale s pripadajućim instalacijama i apa-ratima (osim mobilnih telefona), opremu zaštite na radu i protupožarne zaštite, i drugu opremu (osim onu navedenu u skupini 4).

Vozila kao što su kamioni, tegljači, priključna transportna sredstva (prikolice), teretna zatvorena vozila, hladnjače, bicikli, motor-kotači, autobusi, zrakoplovi i druga vozila osim osobnih automobila.

Mehanizacija kao npr. mehanizacija za graditelj-stvo (kranovi, jaružala, skele, dizalice i sl.), poljopri-vredna mehanizacija i dr.

4. Računala, računalna oprema i programi (sof-tveri) te oprema za računalne mreže

Mobilni telefoniNajviša dopuštena godišnja stopa amortizacije za

tu skupinu dugotrajne imovine iznosi 100%, no kako se ne bi stekao dojam da se ta imovina može u ci-jelosti otpisati u godini u kojoj je nabavljena, treba podsjetiti da se s amortizacijom počinje prvog dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojemu je dugo-trajna imovina stavljena u uporabu. Prema tome, 100%-tni otpis može se odnositi jedino na računala koja su nabavljena i stavljena u uporabu u prosincu 2010., jer je u tom slučaju amortizacija započela u si-ječnju 2011. i odnosi se na razdoblje od svih dvana-est mjeseci.

5. Ostala nespomenuta dugotrajna imovina − od-nosi se na one predmete dugotrajne imovine koji se ne mogu nedvojbeno razvrstati u prethodne četiri skupine. U tu se skupinu mogu se na primjer uklju-čiti voćnjaci, vinogradi, hmeljnjaci i drugi trajni na-sadi, brodovi manji od 1000 BRT i dr.

3.3. OBRAČUN AMORTIZACIJE ZA 2011.

Za dugotrajnu imovinu koja je bila u uporabi svih 12 mjeseci u 2011. svotu amortizacije (stupac 8 DI) izračunava se primjenom godišnje stope na nabav-nu vrijednost, odnosno:

svota amortizacije

(otpisa)=

nabavna vrijednost (stupac 4 Obr. DI) x stopa am. (stupac 7 Obr. DI)

100

Kad je riječ o dugotrajnoj imovini nabavljenoj ili otuđenoj tijekom 2011. (nije bila u uporabi svih dva-naest mjeseci), svota amortizacije koja se unosi u stupac 8 Popisa dugotrajne imovine za 2011. izraču-nava se razmjerno broju mjeseci uporabe te imovine:

svota amortizacije

(otpisa)=

nabavna vrijednost (stupac 4 Obr. DI) x stopa am. (stupac 7 Obr. DI) x broj mjeseci uporabe dug. imovine

100

Mjeseci uporabe iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao prvi se uzima mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je sredstvo stavljeno u uporabu, a kao posljednji se uzima mjesec u kojemu je dugotrajna imovina otu-đena ili uništena.

Izdatak na temelju amortizacije priznaje se u porezni izdatak od prvog dana mjeseca koji sli-jedi iza mjeseca u kojemu je dugotrajna imovina stavljena u uporabu.

� Primjer:Računalo čiji je trošak nabave 12.000,00 kn pre-

dan je u uporabu 5. ožujka 2011. Godišnja je stopa amortizacije 100%. Obračunava se amortizaciju za 2011. (od travnja do prosinca).

svota amortizacije

=12.000,00 kn x 100%

x 9 mjeseci = 9.000,00 kn12 mjeseci

Prema tome, da bi se stvari i prava dugotrajne imovine mogli amortizirati, moraju biti stavljeni u uporabu. Prava trebaju biti i plaćena. Intenzitet ko-jim će se sredstava dugotrajne imovine trošiti nije odlučujući za obračun amortizacije jer ona uz fizič-ko trošenje i ekonomski zastarijevaju. Ako je riječ o opremi koja je kupljena, ali još nije instalirana, od-nosno stavljena u uporabu − s obračunom amortiza-cije se još ne može početi.


Kada se zbog promjene uvjeta poslovanja ili pro-izvodnog programa određena oprema neko vrije-me neće rabiti, smatramo da obrtnik može donijeti odluku o stavljanju te opreme izvan uporabe i za to razdoblje ne treba obračunavati amortizaciju. Ona će se nastaviti kada se sredstvo ponovno stavi u uporabu, a vijek njezina trajanja „produljit” će se za razdoblje u kojemu je bila izvan uporabe.

Naravno, uzme li se u obzir ekonomsko zastarije-vanje te opreme − poduzetnici se u pravilu neće od-reći amortizacije jednom stavljene opreme u upora-bu, unatoč smanjenu intenzitetu fizičkog trošenja.

Obračun amortizacije za prodanu, darova-nu, i na drugi način otuđenu ili uništenu dugo-trajnu imovinu obavlja se do kraja mjeseca u ko-jem je dugotrajna imovina bila u uporabi.

� Primjer:Ormar (uredski namještaj) koji je u uporabi od stu-

denoga 2009. i vodi se u Popisu dugotrajne imovine obrta, prodan je 27. travnja 2011. Nabavna vrijednost ormara bila je 2.400,00 kn. Obračunava se amortiza-cija za razdoblje od siječnja do travnja 2011. primje-nom uvećane stope amortizacije 50% godišnje.

svota amortizacije

(ormar)=

2.400,00 kn x 50%x 4 mjeseca = 400,00 kn

12 mjeseci

Ako je u Popisu dugotrajne imovine preostala knjigovodstvena (neamortizirana) vrijednost pro-dane ili na drugi način otuđene dugotrajne imovi-ne, ona je porezno priznat izdatak i knjiži se u KPI kao izdatak u naravi.

Na dan 31. prosinca 2011. ukupna svota obraču-nane amortizacije (otpisa) iz stupca 7 Popisa dugo-trajne imovine unosi se u knjigu primitaka i izda-taka tako da se doda ukupno utvrđenim godišnjim poslovnim izdatcima (stupac 15 KPI). Napomena: evidenciju ovog poslovnog događaja u KPI vidjeti u primjeru pod toč. 5. ovog članka.

3.4. AMORTIZACIJA OSOBNIH AUTOMOBILA I

DRUGIH SREDSTAVA ZA OSOBNI PRIJEVOZ

OBRTNIKA I NJEGOVIH RADNIKA

Ako se u Popisu dugotrajne imovine nalaze i osobni automobili ili druga sredstva za osobni prije-voz poduzetnika, poslovodnih ili drugih zaposlenih osoba (a na osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz nije utvrđena plaća ili drugi dohodak), 30% amortizacije tih prijevoznih sredstava čini porezno nepriznati izdatak sukladno čl. 22. st. 1. t. 5. Zakona o porezu na dohodak. Ukupnu svotu amortizacije utvrđenu u Popisu dugotrajne imovine treba smanji-ti za 30% porezno nepriznate amortizacije.

Način knjiženja amortizacije dugotrajne imo-vine koja uključuje i 30% porezno nepriznate amortizacije osobnih automobila u knjizi primi-taka i izdataka bio bi sljedeći:� ukupna svota amortizacije� izdatak u naravi, stupac 12 KPI� 30% porezno nepriznate amortizacije� stupac 14 KPI� amortizacija kao porezno priznat izdatak� stupac 15 KPI (12 − 14)Podatci se preuzimaju iz Popisa dugotrajne imo-

vine i odnose se na ukupno obračunanu amortiza-ciju dugotrajne imovine u poreznom razdoblju.

Podsjećamo, 100% priznatim poslovnim izdatcima smatraju se izdatci za osiguranje (obvezno i kasko) motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava (čl. 22., st. 2. Zakona) i porez na cestovna motorna vozila.

Isto tako, svi izdatci porezno su priznati ako se na temelju korištenja osobnih automobila (ili dru-gih sredstava za osobni prijevoz) obračunava plaća u naravi nekom od zaposlenika u obrtu. Podsjeća-mo, na osnovi korištenja osobnih automobila nije moguće utvrditi plaću u naravi za samog obrtnika (vlasnika obrta) jer se ona za njega ne obračunava. Stoga ako u obrtu nema zaposlenih radnika, amor-tizacija osobnih automobila dijeli se na 70% porezno priznatog izdatka i 30% porezno nepriznatoga.

Iako se u čl. 22., st. 1., toč. 5. Zakona o porezu na dohodak izrijekom ne spominje da se u cijelosti pri-znaju izdatci u vezi s osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba ako se oni izravno koriste u obavljanju određene djelatnosti, smatramo da potvrdu za potpuno priznavanje iz-dataka kod takvih slučajeva nalazimo u čl. 21., st. 1. Zakona: „U poslovne izdatke poreznih obveznika koji samostalnu obavljaju samostalnu djelatnost iz čl. 18. ovog Zakona ulaze oni izdatci koji su izravno veza-ni za obavljanje djelatnosti.“ Prema tome, mišljenja smo da su izdatci koji nastanu korištenjem osobnih automobila isključivo za obavljanje poduzetničke djelatnosti bez kojih tu djelatnost nije moguće obav-ljati kao što su: autoškole, taxi-službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodo-vodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i dru-ge slične djelatnosti, u cijelosti predstavljaju porezno priznati izdatak! To više, što se prema odredbama iz čl. 20., st. 13. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do 94/09.), u cijelosti prizna-je pretporez „kad se radi o osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz te isporukama dobara i obavljenim uslugama u vezi s njima, što se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, taksi službu, prijevoz umrlih, iznajmljivanje te za daljnju prodaju.“ Na isti način odredio se i čl. 25., st. 2. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05. do 137/11.) kada govori o porezno priznatim rashodima s osnove korištenja osobnih automobila.

Kada je riječ o osobnim automobilima koji su na-bavljeni u 2009. i ranije neki su obrtnici u cijelosti pri-znavali pretporez u mjesecu kada su dobavljaču platili račun za isporučeni automobil. Ali u tom slučaju bili su obvezni istekom svakog obračunskog razdoblja

Opseg: 320 str. Cijena: 270,00 kn

AUTOMOBILI I BRODOVI U POREZNOM I POSLOVNOM

SUSTAVU PODUZETNIKAII. IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE 2011.

j

kn

VI U OM KAEE 20202020200001111111111111..


(mjeseca ili tromjesečja) izdati R-2 račun radi obraču-na PDV-a na 30 % mjesečne (tromjesečne) amortiza-cije automobila. U 2011. godini primjenjivala se stopa od 23 % neovisno o tome ako je pri nabavi automobila pretporez priznat po stopi od 22%. Ovi obrtnici ovakav će postupak nastaviti sve do 100% otpisa (amortizaci-je) ovih osobnih automobila.

Od 1. siječnja 2010. pri nabavi osobnih automobila i drugih sred-stva za osobni prijevoz prijevoz po-duzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, više nije dopu-šteno u cijelosti priznati pretporez i kasnije 30% nepriznatog pretporeza mjesečno „vraćati“ tijekom korisnog vijeka trajanja osobnog automobila. Sukladno „izmijenjenom“ čl. 20. Zakona o PDV-u, 30% pretporeza pri nabavi osobnih automobila ne može se odbiti u trenutku plaćanja računa do-bavljaču. Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost ovih 30% nepriznatog pretporeza uklju-čuju u nabavnu vrijednost osobnog automobila na način da ga unose u poseban redak Popisa DI. Svota nepriznatog pretporeza amortizirat će se po istoj godišnjoj stopi amortizacije kao i osobni auto-mobil odnosno drugo sredstvo za osobni prijevoz poduzetnika. Navedeno potvrđuje i mišljenje Mi-nistarstva financija (MF Kl.: 410-01/10-01/224; od

8. ožujka 2010.) iz kojeg izdvajamo sljedeće: „…..Stoga je istog (30% pretporeza, nap.) za porezne svr-he potrebno posebno evidentirati kao dio nabavne vrijednosti sredstva za osobni prijevoz kojim će se uvećati osnovica poreza na dobit i dohodak od sa-mostalne djelatnosti tijekom razdoblja korištenja takvog sredstva.“

� Primjer nabave osobnog automobila u 2011. i obračuna amortizacije

Knjigovodstveni obrt vl. Ivan Mikić nabavio je osobni automobil od dobavljača „Opel – lux“ d.o.o. Račun R-1 br. 154 od 4. 4. 2011. glasi na 123.000,00 kn (vrijednost isporuke 100.000,00 kn + 23% PDV-a 23.000,00 kn). Obrt je podmirio račun dobavljaču 6.4. (izvadak sa žiro-računa). Automobil je isporu-čen 10. 4 i odmah je stavljen u uporabu.

Na dan 31. 12. 2011. obračunava se amortizacija za razdoblje od svibnja do prosinca 2011. po godišnjoj stopi od 40% za osobni automobil i 30% nepriznatog pretporeza.

POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE(Obrazac DI)

TEK.

BR.

NAZIV STVARI ILI

PRAVA

ISPRAVA

BROJ /

NADNEVAK

NABAVNA

VRIJEDNOST

KNJIGOVODSTVENA

VRIJEDNOST

VIJEK

TRAJANJA

STOPA

OTPISA

SVOTA

OTPISA

KNJIGOVODSTVENA

VRIJEDNOST STVARI

ILI PRAVA NA KRAJU

GODINE

1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Osobni automobil“Opel-Astra”

Rn. 154 od 4. 4.2011. 100.000,00 100.000,00 2,5 40% 26.667,00 73.333,00

2. 30% nepriznatog pretporeza

Rn. 154 od 4. 4.2011. 6.900,00 6.900,00 2,5 40% 1.840,00 5.060,00

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA(obrazac KPI)


BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICI

PDV U PRIMICIMA

UKUPNI PRIMICI

IZDACI

PDV U IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22. st. 1. t. 1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI

U GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 1415 (10+11+12

-13-14)

444 31.12.2011. 444

Amortizacija osobnog automobila V.-XII. 2011.

26.667,00 8.000,01 18.666,90

445 31.12.2011. 445

Amortiza-cija 30% nepriznatog pretporeza V.-XII. 2011.

1.840,00 1.840,00 0,00

Vrijednost isporuke 100.000,00 kn+ 23% PDV-a 23.000,00 kn

Ukupno s PDV-om 123.000,00 kn

U Popis DI

30% nepriznatog pretporeza

6.900,00 kn � u Popis DI

70% priznatog pretporeza

16.100,00 � u razdoblju kad je račun plaćen

DOKUPLJENE MINUTE ZA SAVJETE AKTIVIRAJU SE PO PRIMLJENOJ UPLATI


Kada je riječ o osobnom automobilu na temelju kojeg se ne obračunava plaća zaposleniku, obračun amortizacije 30 % nepriznatog pretporeza unosi se u stupac 12 KPI ali se odmah „neutralizira“ u stupcu 14 KPI kao porezno nepriznati izdatak pa stoga ne utječe na dohodak obrta.

Ako bi se na temelju ovog osobnog automobila za-posleniku u obrtu obračunavala plaća, 30% nepri-znatog pretporeza s motrišta poreza na dohodak bio bi porezno priznati izdatak. Prema tome, amortiza-cija ovog pretporeza u svoti od 1.840,00 kn bila bi za obrt porezno priznati izdatak.

Na isti način evidentiraju se osobni automobili uzeti u financijski leasing. Kamata u vezi s financij-skim leasingom 100 % je porezno priznati izda-tak u trenutku kada je plaćena.

Ako fizičke osobe koje obavljaju samo-stalnu djelatnost naba-ve osobne automobile i druga sredstva za osob-ni prijevoz čija je na-bavna vrijednost veća od 400.000,00 kn, ob-vezne su kod obračuna amortizacije primije-niti čl. 12. st. 13. Zako-na o porezu na dobit.

Sukladno čl. 12. st. 13. Zakona o porezu na dobit, amortizacija za osobne automobile i druga sred-stva za osobni prijevoz priznaje se do 400.000,00 kn troška nabave po jed-nom sredstvu. Ako je na-bavna vrijednost osob-nog automobila veća od 400.000,00 kn, izdatak amortizacije obračunan na vrijednost koja prelazi 400.000,00 kn u cijelosti je porezno nepriznat. Na-vedeno se odnosi samo na prijevozna sredstva na-bavljena u razdoblju od 2005. na dalje, neovisno o tome jesu li kupljena, uze-ta u financijski leasing ili unesena u obrt na temelju Zapisnika o ulaganju.

Porez na dodanu vrijednost koji je obračunan na osnovicu iznad 400.000,00 kn u cijelosti je neprizna-ti pretporez. Kod automobila koji su nabavljeni od 1. siječnja 2010. na dalje, on se uključuje u nabavnu vrijednost osobnog automobila – unosi se u pose-ban redak Popisa DI. Svota nepriznatog pretporeza amortizirat će se po istoj godišnjoj stopi amortizaci-je kao i osobni automobil i bit će porezno nepriznati izdatak s motrišta poreza na dohodak.

Iznimno, spomenute odredbe NE odnose na ona prijevozna sredstva čija je nabavna vrijednost iznad 400.000,00 kn a koriste se isključivo za registriranu djelatnost najma (rent-a-car) ili registriranu djelat-nost prijevoza (npr. taksi-služba).

� Primjer nabave osobnog automobila čija je na-bavna vrijednost iznad 400.000,00 kn i obračuna amortizacije Odvjetnički ured vl. Marko Markić nabavio je

osobni automobil od dobavljača „Autoprom“ d.o.o. Račun R-1 br. 160 od 19. 6. 2011. glasi na 516.600,00 kn (vrijednost isporuke 420.000,00 kn + 23 % PDV-a 96.600,00 kn). Odvjetnički ured podmirio je račun dobavljaču 20.6. (izvadak sa žiro-računa). Automo-bil je isporučen 26.6. i odmah je stavljen u uporabu.

Na dan 31. 12. 2011. obračunava se amortizacija za osobni automobil za razdoblje od šest mjeseci odno-sno od VII. do XII. mjeseca 2011.

Nabavna

vrijednost

Godišnja

stopa

amortizacije

Ukupno

obračunana

amortizacija

(VII.-XII. 2011.)

Amortizacija

obračunana

na osnovicu

od 400.000

kn (VII.-XII.)

70%

porezno

priznate

amortizacije

30%

porezno

nepriznate

amortizacije

Amortizacija

na osnovicu

iznad

400.000,00 kn

(VII.-XII. 2011.)

1 2 3 4 5=(4x70%) 6=(4x30%)7=[(20.000x20%)

:12 mj.] x 6mj.

420.000,00 20% 42.000,00 40.000,00 28.000,00 12.000,00 2.000,00

stupac 12 KPI stupac 15 KPI 14.000,00 knstupac 14 KPI

OBRAČUN AMORTIZACIJE ZA OSOBNE AUTOMOBILE

ČIJA JE NABAVNA VRIJEDNOST VEĆA OD 400.000,00 KN

OBRAČUN AMORTIZACIJE NEPRIZNATOG PRETPOREZA ZA OSOBNE AUTOMOBILE

ČIJA JE NABAVNA VRIJEDNOST VEĆA OD 400.000,00 KN

Pretporez

Obračunani

pretporez

po ulaznim

računima

70%

Priznatog

pretporeza

(kada je

račun

plaćen)

30%

nepriznatog

pretporeza

100%

nepriznatog

pretporeza

Amortizacija nepriznatog pretporeza

za razdoblje VII.-XII. 2011.

godišnja

stopa

am.

30%

nepriznatog

pretporeza

100%

nepriznatog

pretporeza

1 2 3 4 5 6 7=(4x6) 8=(5x6)

na osnovicu 400.000,00 kn 92.000,00 64.400,00 27.600,00 20% 2.760,00 -

na osnovicu iznad 400.000,00 kn (20.000,00 kn)

4.600,00 - - 4.600,00 20% - 460,00

Ukupno: 96.000,00 64.400,00 27.600,00 4.600,00 2.760,00 460,00

U Popis DI�amortizira se

Stupac 12 KPI i Stupac 14 KPI

primjena u praksi IV. izmijenjeno izdanje

Redakcija: mr. sc. Ljerka MARKOTA

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

Opseg priručnika: 380 str.

Cijena: 150,00 kn

Narudžbenica na kraju časopisa


POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE(Obrazac DI)

TEK.

BR.

NAZIV STVARI ILI

PRAVA

ISPRAVA

BROJ /

NADNEVAK

NABAVNA

VRIJEDNOST

KNJIGOVODSTVENA

VRIJEDNOST

VIJEK

TRAJANJA

STOPA

OTPISA

SVOTA

OTPISA

KNJIGOVODSTVENA

VRIJEDNOST STVARI

ILI PRAVA NA KRAJU

GODINE

1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Osobni automobil“Opel-Astra”

Rn. 160 od 19.6.2011. 420.000,00 420.000,00 4 20% 42.000,00 378.000,00

2. 30% nepriznatog pretporeza

Rn. 160 od 19.6.2011. 27.600,00 27.600,00 4 20% 2.760,00 24.840,00

3.100% nepriznatog pretporeza iznad

400.000,00 kn

Rn. 160 od 19.6.2011. 4.600,00 4.600,00 4 20% 460,00 4.140,00

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA(obrazac KPI)


BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICI

PDV U PRIMICIMA

UKUPNI PRIMICI

IZDACI

PDV U IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22. st. 1. t. 1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI

U GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 1415 (10+11+12

-13-14)

551 31.12.2011. 551

Amortizacija osobnog automobila VII.-XII. 2011.

42.000,00 14.000,00 28.000,00

552 31.12.2011. 552

Amortiza-cija 30% nepriznatog pretporeza VII.-XII. 2011.

2.760,00 2.760,00 0,00

553 31.12.2011. 553

Amortizacija 100% nepri-znatog pret-poreza (iznad 400.000,00 kn)VII.-XII. 2011.

460,00 460,00 0,00

Jednom otpisanu dugotrajnu imovinu obrtnik ne može ponovno amortizirati, iako je i dalje rabi u obavljanju svoje djelatnosti. Ako obrtnik u svom poslovanju rabi dugotrajnu imovinu koja nije evi-dentirana u Popisu dugotrajne imovine, također je nema pravo amortizirati. Izdatak otpisa ne prizna-je se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine.

4. OTUĐENJE DUGOTRAJNE IMOVINE

Do otuđenja dugotrajne imovine koja se vodila u Popisu dugotrajne imovine dolazi u slučaju pro-daje, darovanja, izuzimanja za potrebe vlasnika, inventurnog manjka i rashodovanja (redovitog ili izvanrednog).

Dugotrajna imovina prodaje se po prodajnoj ci-jeni koja se može postići na tržištu, a ona može biti jednaka, manja ili veća od njezine knjigovodstvene vrijednosti.

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatno-sti, a ujedno su obveznici poreza na dodanu vrijed-nost, na prodajnu cijenu trebali su obračunati PDV, neovisno o tome jesu li pri nabavi te imovine iskori-stili pravo na pretporez. Iznimka od toga je prodaja zemljišta i građevinskih objekata koji su pri nabavi

bili oporezovani s 5% poreza na promet nekretnina. Oni se neovisno o tome što je sadašnji prodavatelj obveznik PDV-a prodaju ponovno s 5% poreza na promet nekretnina. Obveznik plaćanja ovog poreza je kupac, a obračunat će ga Porezna uprava.

Druga iznimka odnosi se na prodaju rabljenih osobnih automobila koji su bili u Popisu dugotrajne imovine a kod njihove nabave plaćeno je 5% poreza na promet − što znači da isporučitelj nije bio u su-stavu PDV-a pa se kod nabave nije mogao priznati pretporez. Ako je obrtnik − obveznik PDV-a takvo rabljeno vozilo ponovo prodao, poreznu osnovicu trebalo je utvrditi kao razliku između prodajne i na-bavne cijene. Ona je predstavljala bruto-naknadu iz koje je preračunanom stopom (18,6992%) trebalo izračunati svotu PDV-a (čl. 51. st. 16. i 17. Pravilnika o PDV-u). Ako pri prodaji nije ostvarena „pozitivna razlika“, Porezna uprava obračunat će kupcu 5 % poreza na promet.

Za prodanu dugotrajnu imovinu treba obračunati amortizaciju do kraja mjeseca u kojemu je dugotraj-na imovina bila još u uporabi. U Popisu dugotrajne imovine utvrđuje se preostala knjigovodstvena (ne-amortizirana) vrijednost i knjiži u KPI kao izdatak u naravi. Ako je riječ o prodaji dugotrajne imovine


koja se u obrtu rabila u poslovne svrhe i trebala je biti evidentirana u Popisu dugotrajne imovine, ali nije, prema čl. 25. st. 1. t. 7. Pravilnika o porezu na dohodak „knjigovodstvena vrijednost” te imovine izračunava se na temelju isprava o njezinoj nabavi ili procjenom ako isprave ne postoje.

Pri otuđenju nepotrošive dugotrajne imovine (ze-mljišta) u KPI kao izdatak u naravi knjiži se njezina nabavna vrijednost. Naime, u trenutku kupnje te nekretnine nabavna vrijednost se evidentirala samo u Popisu dugotrajne imovine, a kako se zemljišta ne amortiziraju, u knjizi primitaka i izdataka na teme-lju te vrste dugotrajne materijalne imovine nije bio knjižen izdatak sve do trenutka njezine prodaje ili izuzimanja, kada će se on sučeliti s primitkom.

Naplatom izdanog računa za prodaju dugotrajne imovine nastaje poslovni primitak, a za obrtnike koji su u sustavu PDV-a i obveza za PDV, osim ako nije riječ o nekretnini koja podliježe porezu na pro-met nekretnina ili o prodaji rabljenih automobila kupljenih s 5% poreza na promet.

Izdatak na temelju dugotrajne imovine koja ne podliježe amortizaciji (npr. zemljišta) nastat će tek pri njezinu otuđenju − npr. prodaji ili izuzimanju.

Do izdatka dugotrajne imovine dolazi u trenut-ku kada je vrijednost dugotrajne imovine smanjena zbog izvanrednih događaja (npr. elementarne ne-pogode, krađe i dr.) pod uvjetom da o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. osiguravajućeg društva, policije i dr).

5. PRAKTIČNI PRIMJER OBRAČUNA I KNJIŽENJA

AMORTIZACIJE

Trgovački obrt „Cvjetić“ vl. Ružica Ivić ima u Po-pisu dugotrajne imovine 1. siječnja 2011. evidentira-nu sljedeću dugotrajnu materijalnu imovinu:

1. Građevinski objekt − skladište sagrađeno 2000. i stavljeno u uporabu 9. lipnja 2000. Nabavna vri-jednost 820.000,00 kn. Knjigovodstvena vrijednost 1. siječnja 2011. bila je 430.500,00 kn. Primjenjuje se stopa amortizacije 5% godišnje.

2. Zemljište kupljeno 2000. Nabavna vrijednost je 150.000,00 kn.

3. PC − blagajnu nabavljenu 2005. godine po cijeni 3.200,00 kn. U cijelosti je otpisana u 2008.

4. Ormar nabavljen u 2009. godini po cijeni 2.400,00 kn. Knjigovodstvena vrijednost 1. siječnja 2011. jest 1.100,00 kn. Primjenjuje se ubrzana stopu amortizacije 50%.

5. Kamion Fiat nosivosti 2 t kupljen na financijski leasing (5 godina) i predan u uporabu 18. rujna 2010. Nabavna vrijednost 128.000,00 kn. Knjigovodstvena vrijednost 1. siječnja 2011. bila je 120.000,00 kn. Sto-pa amortizacije je 25%.

Tijekom 2011. zabilježeni su sljedeći poslovni doga-đaji u vezi s dugotrajnom materijalnom imovinom:

Dana 5. ožujka u uporabu se stavlja nabavljeno računalo HP zajedno s operativnim programom Windows. Račun R-1 br. 87 dobavljača od 25. velja-če 2011. glasi na 14.760,00 kn. Prodajna cijena ra-čunala bez PDV-a 10.000,00 + prodajna cijena pro-grama Windows bez PDV-a 2.000,00 + 23% PDV-a 2.760,00 kn. Nabavna vrijednost računala zajedno s pripadajući programom Windows je 12.000,00

kn. Računalo se zajedno s operativnim progra-mom kao sastavnim dijelom unosi u Popis dugo-trajne imovine i predaje u uporabu 5. ožujka 2011. Godišnja je stopa amortizacije 100%. Amortizacija se obračunava za razdoblje od travnja do prosinca 2011. (v. t. 3.3.) i iznosi 9.000,00 kn.

Dana 27. travnja Kupcu Edit d.o.o. 27. travnja 2011. prodan je ormar. Račun R-2 br. 1 glasi na 1.230,00 kn (vrijednost isporuke 1.000,00 kn + 23% PDV-a 230,00 kn).

Obračunava se amortizacija za razdoblje od siječ-nja do travnja 2011. U svoti od 400,00 kn (v. t. 3.3.). Neotpisanu vrijednost prodanog ormara od 700,00 kn knjiži se u KPI kao izdatak u naravi.

Dana 17. svibnja na temelju Zapisnika o ulaga-nju od 17. svibnja 2011. vlasnik obrta unosi u obrt poslovni prostor u prizemlju svoje obiteljske kuće. Procijenjena je tržišna vrijednost 1,200.000,00 kn. Prostor se stavlja u uporabu istoga dana i unosi u Popis dugotrajne imovine (primjer zapisnika u t. 2.6.). Primjenjuje se udvostručena godišnja stopa amortizacije od 10%.

Dana 16. rujna 2011. nabavljena je rashladna vitri-na (oprema) od dobavljača Edit d.o.o. Račun R-1 br. 125 od 16. rujna glasi 7.380,00 kn (vrijednost isporu-ke 6.000,00 kn + 23% PDV-a 1.380,00 kn).

Dana 18. rujna račun za instaliranje rashladne vi-trine 500,00 kn plaćen je u gotovini.

Dana 18. rujna rashladnu vitrinu predaje se u uporabu i unosi u Popis dugotrajne imovine po na-bavnoj cijeni 6.500,00 kn. (Kupovna cijena po raču-nu dobavljača 6.000,00 kn + izdatak za instaliranje 500,00 kn). Primjenjuje se udvostručena godišnja stopa amortizacije 50%.

Dana 20. prosinca nabavljen je knjigovodstveni program za vođenje poslovnih knjiga obrtnika i slo-bodnih zanimanja. Račun R-1 br. 954 Kontico d.o.o. glasi na 4.428,00 kn (vrijednost softvera 3.600,00 kn + 23% PDV-a 828,00 kn). Ne unosi se u Popis DI za 2011. S obračunom amortizacije započet će se u 2012.

Obračun amortizacije 31. prosinca 2011. : � Za ormar (u t. 3.3. ovog članka)� Za kamion (u t. 3.3. ovog članka)� Za računalo HP (u t. 3.3. ovog članka)� Za poslovni prostor 1,200.000,00 x 10% =

120.000,00 : 12 mj. = 10.000,00 x 7 mj. =70.000,00kn

� Za rashladnu vitrinu: 6.500,00 x 50% = 3.250,00 : 12 mj = 270,83 x 3 mj = 812,50 kn

Opseg: 212 str.Cijena: 80,00 kn

Poslovanje u trgovini

Zagreb, 2010.

Poslovanje

u trgovini

(Urednički pročišćeni tekstovi)

Prilog časopisuPRAVO i POREZI

Zbirka propisa iz područja trgovine

Narudžbenica je na kraju časopisa

Zbirka propisa iz područja trgovine

Pravna biblioteka, Zagreb, srpanj 2010.

Poslovanje u trgoviniPoslovanje u trgovini


POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE ZA 2011. GODINU(Obrazac DI)

Red.

br.

NAZIV STVARI

ILI PRAVA

ISPRAVA BROJ

/ NADNEVAK

NABAVNA

VRIJEDNOST

KNJIGOV.

VRIJEDNOST

VIJEK

TRAJANJA

STOPA

OTPISA

SVOTA

OTPISA

KNJIGOVOD.

VRIJEDN. STVARI ILI

PRAVA NA KRAJU

GODINE

1 2 3 4 5 6 7 8 9=(5-8)

1. Građevinski objekt

Rn. br. 316/18.7.2000. 820.000,00 430.500,00 20 5% 41.000,00 389.500,00

2. ZemljišteKupoprodajni

ugovor 6.2.2000.

150.000,00 150.000,00 - - - 150.000,00

3. PC blagajna Rn. “R-2”214/2.4.2005. 3.200,00 Ø - - - Ø

4. Ormar Rn. “R-1”86/27.11.2009. 2.400,00 1.100,00 2 50% 400,00 700,00

5. Kamion “Fiat”

Rn. “R-1”86/27.8.2010.

o financijskom leasingu

128.000,00 120.000,00 4 25% 32.000,00 88.000,00

6. Računalo “HP” Rn. “R-1”87/25.2.2011. 12.000,00 12.000,00 1 100% 9.000,00 3.000,00

7. Poslovni prostor 200m2

Zapisnik o ulaganju

17.5.2011.1.200.000,00 1.200.000,00 10 10% 70.000,00 1.130.000,00

8. Rashladna vitrina

Rn. “R-1”125/16.9.2011. 6.500,00 6.500,00 2 50% 812,50 5.687,50

Ukupno: 2.322.100,00 1.920.100,00 153.212,50 1.766.887,50

Sukladno čl. 35. st. 2. Pravilnika o porezu na do-hodak, u stupac 6 Popisa dugotrajne imovine unosi se vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana sukladno čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit. Ali ako je obrtnik donio odluku o primjeni niže stope amortizacije od one propisane, vijek trajanja za tu imovinu bit će dulji od onoga u čl. 12. Zakona o porezu na dobit.

Postavlja se pitanje koju stopu amortizacije upi-sati u stupac 7 DI za onu imovinu koja je nabavljena ili otuđena tijekom poslovne godine. Tim više što u čl. 35. st. 2. t. 8. Pravilnika o porezu na dohodak stoji da se svota otpisa (amortizacije) u stupcu 8 DI izra-čunava tako da se nabavna vrijednost iz stupca 4 DI pomnoži sa stopom amortizacije iz stupca 7 DI. No, to se odnosi na dugotrajnu imovinu koja je u upo-rabi svih 12 mjeseci. Naime, kada bi se u stupac 7 DI unosila stopa za razmjerni dio mjeseci uporabe te imovine u poslovnoj godini i ona množila s na-bavnom vrijednošću, izračunana svota amortizacije razlikovala bi se od one izračunane primjenom for-mule navedene u čl. 35. st. 2. t. 8.1. za imovinu koja je

nabavljena odnosno otuđena tijekom godine. Stoga smatramo ispravnim unositi u stupac 7 godišnje sto-pe amortizacije sukladno korisnom vijeku trajanja, a primjenom formule izračunati svotu amortizacije za razdoblje u kojemu je sredstvo bilo u uporabi.

Ukupnu obračunanu svotu otpisa dugotrajne imovine iz obrasca DI knjiži se 31. prosinca 2011. u Knjigu primitaka i izdataka, i to na način da se uku-pna svota otpisa (amortizacije) od 153.212,50 kn unosi u stupac 12 KPI (izdatak u naravi).To je ujedno i ukupan porezno priznat izdatak na temelju otpisa (amortizacije) za 2011. godinu.

Neotpisanu vrijednost prodanog ormara (red. br. 4 obrasca DI) u svoti od 700,00 kn knjiži se u stupac 12 KPI.

Fizičke osobe obveznici poreza na dohodak koji će na dan 31. prosinca 2011. u Popisu dugo-trajne imovine iskazati knjigovodstvenu vrijed-nost dugotrajne imovine veću od 2,000.000,00 kn, od 1. siječnja 2012. po sili zakona ulaze u su-stav poreza na dobitak.

BANKARSKO BANKARSKO POSLOVANJEPOSLOVANJE

Miroslav GREGUREK, Neven VIDAKOVIĆ

Za narudžbe molimo javiti se na broj tel.: (01)/4699-760; faks: 46 99 766 ili e-mail: [email protected]

OPSEG: 614 str.

CIJENA: 370,00 kn

NOVO!NOVO!


II. Kontrolno-analitički postupci II. Kontrolno-analitički postupci pri utvrđivanju dohotka za 2011.pri utvrđivanju dohotka za 2011.

Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač. UDK 657.1/336.2

1. UVODNE NAPOMENE

Za potrebe utvrđivanja dohotka samostalne obrt-ničke djelatnosti vode jednostavno knjigovodstvo (prema načelu blagajne) evidentiranjem poslovnih primitaka i poslovnih izdataka samo u jednoj knji-zi − obrascu KPI. Ova skupina obveznika može uz zadovoljenje propisanih uvjeta plaćati porez na do-hodak i paušalno, međutim, oni koje vode poslovne knjige utvrđuju dohodak kao razliku poslovnih pri-mitaka i poslovnih izdataka u poreznom razdoblju.

Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju dje-latnost obrta u supoduzetništvu − zajedničkom obr-tu, trebaju predati prijavu za 2011. na obrascu DOH-Z za zajednički ostvareni dohodak najkasnije do kraja siječnja 2012. Tek nakon toga svaki supoduzet-nik predaje prijavu za svoj dio dohotka te eventual-no ostvarene ostale dohotke u poreznom razdoblju, do kraja veljače 2012.

Temelj je utvrđivanja dohotka od obrtničkih i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke, sukladno čl. 19. st. 1. Zakona o porezu na dohodak i čl. 23. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak, razli-ka između poslovnih primitaka i poslovnih izdata-ka nastalih u poreznom razdoblju, a evidentiranih u poslovnim knjigama – knjizi primitaka i izdataka (obrazac KPI).

Obrtničkim djelatnostima iz čl. 18. st. 1. Zako-na o porezu na dohodak smatraju se djelatnosti u smislu čl. 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno navedene gospodarske djelatnosti. Obilježja nave-denih djelatnosti jesu samostalnost, trajnost i na-mjera stjecanja dohotka, iako trajnost kao kriterij nije nužan za djelatnosti iz čl. 32. st. 3. Zakona o porezu na dohodak, odnosno za autorsku djelat-nost znanstvenika, umjetnika, stručnjaka, novi-nara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvi-zitera i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu djelatnost ili nesamostalan rad. I ove dje-latnosti, iako spadaju u skupinu drugih dohodaka mogu voditi poslovne knjige na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, sukladno čl. 32. st. 6. Zakona o porezu na dohodak.

Samostalnost znači da se djelatnost obavlja za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost uz obiljež-ja: ulaganje kapitala, postojanje poduzetničkog rizika, slobodno određivanje vrste djelatnosti te vremena i mjesta obavljanja djelatnosti, rad za više naručitelja, poduzetnik može djelatnost obavljati sam i/ili s posloprimcima.

Za trajnu djelatnost je bitna namjera da se njezi-no obavljanje ponavlja kao stalan izvor dohotka, od-nosno ako se vidi namjera ponavljanja djelatnosti, tada već jednokratna radnja može značiti početak trajnog obavljanja djelatnosti. Namjera stjecanja dohotka postoji ako se, na temelju vrste djelatnosti,

načina njezina obavljanja i poslovne osposobljeno-sti može zaključiti da će se djelatnost obavljati traj-no i tako stjecati dohodak.

Jednako tako, obrtničkom djelatnošću smatra se otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekret-nine izvlašćuju temeljem posebnoga zakona. Ako je na otuđenje nekretnina iz čl. 18. st. 1. Zakona plaćen porez na dohodak od imovine i imovinskih prava, a naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje toga do-hotka kao dohotka od samostalne djelatnosti, ranije plaćeni porez na dohodak od imovine uzet će se u obzir pri utvrđivanju poreza na dohodak od samo-stalne djelatnosti. Dohodak od samostalne djelat-nosti utvrđuje se za sve otuđene nekretnine, odno-sno za otuđena imovinska prava iste vrste na način iz čl. od 19. do 24. Zakona. Obrtničkom djelatnošću ne smatra se otuđenje nekretnina i imovinskih pra-va stečenih u vezi s nasljeđivanjem.

Zato za oporezivanje pojam „obrtničke dje-latnosti” treba shvatiti u širem smislu jer to nisu samo one djelatnosti navedene u Zakonu o obr-tu, nego i sve druge djelatnosti koje imaju nave-dena obilježja i koje ostvaruje porezni obveznik, bez obzira na to je li nadležno tijelo odobrilo dje-latnost ili nije.

Jednako tako, godišnju poreznu prijavu treba-ju predati i porezni obveznici koji stječu dohodak od obavljanja zajedničke samostalne djelatnosti − obrta i to najprije prijavom zajedničkog dohot-ka te zatim pojedinačnom − osobnom prijavom u koju se uključuje dio zajedničkog dohotka podije-ljenog između supoduzetnika.

Važno je napomenuti da u godišnjoj poreznoj pri-javi na obrascu DOH treba odvojeno iskazati doho-dak od obavljanja obrtničke djelatnosti kao razliku primitaka i izdataka evidentiranih u obrascu KPI, a posebno druge dohotke toga obrtnika (primjerice ugovor o djelu, autorski honorar i dr.) temeljem po-tvrde isplatitelja, odnosno prema uplaćenom pore-zu na dohodak i možebitnom prirezu.

Ako je pritom obrtnik obveznik PDV-a, PDV tre-ba obračunati temeljem računa R-2 na ove primit-ke i evidentirati ih u knjigu I-RA, a u obrascu KPI evidentiraju se samo računi od obavljanja obrt-ničke djelatnosti.

Navedeno potvrđuje i mišljenje Ministarstva fi-nancija MF Kl.: 410-01/02-01/615 od 17. srpnja 2002., koje smo u cijelosti objavili u časopisu PiP, br. 10/02., str. 86. (važeće je i sada).

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI


No ako uz obavljanje registrirane obrtničke dje-latnosti, na temelju koje je i obveznik PDV-a, no-sitelj obrta kao građanin iznajmljuje nekretninu, smatra se obveznikom PDV-a za sve stečene do-hotke. To ga ujedno obvezuje da primitak od najma treba evidentirati kao primitak u knjizi primitaka i izdataka te mu se priznaju samo stvarno nastali iz-datci, a ne tzv. paušalni u visini 30%. U godišnjoj će poreznoj prijavi navedeni obrtnik iskazati ukupan dohodak od obavljanja jedne i druge djelatnosti zajedno, sukladno čl. 40. st. 4. Pravilnika.

Navedeno potvrđuje i mišljenje Ministarstva fi-nancija MF Kl.: 410-19/03-01/281 od 22. rujna 2003., koje smo u cijelosti objavili u časopisu PiP, br. 11/03., str. 75. (važeće je i sada).

2. ZAKONSKA OSNOVA – PROPISI U VEZI

OPOREZIVANJA SAMOSTALNIH DJELATNOSTI

Za utvrđivanje primitaka i izdataka, primje-nu poreznih olakšica te oporezivanje dohotka za 2011. treba primjenjivati odredbe sljedećih pore-znih propisa:� Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br.

177/04., 73/08., 80/10. i 114/11., dalje: Zakon)� Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br.

95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., dalje: Pravilnik)� Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izo-

brazbu (Nar. nov., br. 109/07., i 152/08. dalje: Zakon o državnoj potpori)� Pravilnik o sadržaju evidencije državne potpo-

re za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08. i 13/09.)� Odluka o karti regionalnih potpora (Nar. nov.,

br. 52/08.)Osim navedenoga, Ministarstvo financija dalo je

Uputu o sastavljanju i podnošenju godišnje porezne prijave obveznika poreza na dohodak i obračuna-vanje godišnjeg poreza na dohodak za 2011. godinu (Uputa nije objavljena do dana zaključivanja ovog broja časopisa RRiF).

Ostali porezni propisi koje su fizičke osobe − obrtnici i slobodna zanimanja trebali primjenjivati u 2011. su:� Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08. i

18/11.));� Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 17704.,

90/05., 57/06., 146/08. i 80/10.);� Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar.

nov., br. 47/95. – 94/09.);� Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar.

nov., br. 149/09. i 89/11.);� Zakon o platnom prometu (Nar. nov., br.

133/09.);� Zakon o sprječavanju pranja novca i financira-

nju terorizma (Nar. nov., br. 87/08.)� Zakon o brdsko planinskim područjima (Nar.

nov., br. 12/02. – 80/08.);� Zakon o područjima posebne državne skrbi

(Nar. nov., br. 86/08. i 57/11.);� Odluka o potvrđivanju statusa pripadnosti op-

ćina trećoj skupini područja posebne državne skrbi (Nar. nov., br. 138/02.);

� Odluka o visini dnevnice za službeno putova-nje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Nar. nov., br. 8/06.);� Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara

i loma u trgovini (Nar. nov., br. 101/04.);� Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara

i loma u ugostiteljstvu (Nar. nov., br. 101/04.);� Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kva-

ra i loma na žitaricama i proizvodima od žitarica i brašna (Nar. nov., br. 142/99. i 22/02.);� Zakon o obrtu (Nar. nov., br. 77/93., 90/96.,

102/98., 64/01., 71/01., 49/03. − proč. tekst i 68/07.).Osim prijave ostvarenog dohotka na obrascima

DOH-Z i DOH, sve samostalne obrtničke djelatnosti trebaju predati najkasnije do kraja veljače 2012. nad-ležnoj ispostavi Porezne uprave i sljedeće obračune:

� Konačni obračun PDV-a za 2011. na obrascu PDV-K

� Obračun članarina turističkim zajednicama za 2011. na obrascu TZ (članak o toj tematici objavljen je u časopisu RRiF, br. 1/12.),

� Obračun spomeničke rente za 2011. na obras-cu SR (članak o toj tematici objavljen je u ovom broju časopisa RRiF, br. 1/12.),

� Obračun komorskog doprinosa za 2011. na obrascu KD (u nastavku članka).

3. ROK, MJESTO, NAČIN I RAZDOBLJE ZA KOJE SE

PODNOSI GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA

Obveza predaje godišnje prijave poreza na do-hodak odnosno utvrđivanje oporezivog dohotka za porezno razdoblje određena je u čl. 60. st. 4. Općeg poreznog zakona.

Prema čl. 42. Zakona i čl. 84. Pravilnika, obveznici poreza na dohodak trebaju podnijeti godišnju prija-vu na propisanom obrascu DOH − Prijava poreza na dohodak, nakon isteka poreznog razdoblja − kalen-darske godine čiji je sadržaj propisan čl. 88. Pravil-nika. Prijava se predaje nadležnoj ispostavi Pore-zne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika najkasnije do kraja veljače tekuće godi-ne za prethodnu godinu. To znači da je za dohodak 2011. krajnji rok predaje 28. veljače 2012.

Za dohodak supoduzetnika od zajedničkog obav-ljanja djelatnosti, prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti na obrascu DOH-Z, podnosi se ispostavi područnog ureda Porezne uprave na čijem području je prebivalište ili uobičajeno bo-ravište nositelja zajedničke djelatnosti, najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu, su-kladno čl. 34. st. 7. Zakona, a čiji je sadržaj propisan čl. 83. Pravilnika. To znači da se prijava dohotka od obavljanja zajedničke djelatnosti za 2011. treba predati najkasnije do 31. siječnja 2012. Tako svaki supoduzetnik može u roku, odnosno do kraja velja-če predati vlastitu prijavu na obrascu DOH i uklju-čiti pripadajući udio u zajedničkom dohotku.

Obveza predaje prijave poreza na dohodak supo-duzetnika te svakog sudionika zasebno grafički se može prikazati na sljedeći način:


� Slika 1. Prijava poreza na dohodak na obrascu DOH-Z i DOH

A

DOH

DOH-Z

DOH DOH

do 31. 1. 2012.

do 29. 2. 2012.

B C

No ako je tuzemni porezni obveznik u tijeku go-dine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište u općinama ili gradovima u RH, prebivalištem ili uobičajenim boravištem za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza smatra se ona općina ili grad u kojemu je imao prebivalište ili uobičajeno boravište veći, odnosno pretežiti dio godine.

Razdoblje utvrđivanja dohotka u pravilu je ka-lendarska godina, a može biti i kraće, ako je tuze-mni porezni obveznik, primjerice, promijenio sta-tus u inozemnog poreznog obveznika i obrnuto te ako je porezni obveznik tijekom godine rođen ili je preminuo (čl. 2. Zakona). Neovisno o tome za koje se razdoblje porez na dohodak utvrđuje, godišnju poreznu prijavu treba predati uvijek do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, odnosno kao da je riječ o cijelom poreznom razdoblju.

Nadalje, sukladno čl. 39. st. 6. Zakona, obvezni-cima poreza na dohodak, koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a ne podnesu je ili ako su podatci iz godišnje prijave netočni ili nepotpuni, po-rez na dohodak utvrđuje se procjenom.

Ako porezni obveznik zbog opravdanih razlo-ga, odnosno onih za koje nije odgovoran (bora-vak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila) propusti predati poreznu prijavu (koju je obvezno ili dragovoljno trebao predati) u zakonskom roku do kraja veljače 2012., može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje (čl. 84. Općeg poreznog zakona). Zahtjev za povrat u prijašnje stanje pod-nosi se u roku osam dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzročio propuštanje, odnosno od dana kada je doznao za uzrok, a u istom roku isto-dobno treba predati poreznu prijavu. Ako je obve-zan ili želi podnijeti poreznu prijavu, može do 8. ožujka 2012. podnijeti zahtjev za povrat u pri-jašnje stanje i istodobno podnijeti poreznu prijavu.

Nakon isteka roka od tri mjeseca od propušte-nog roka porezni obveznik više ne može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje niti obaviti pro-puštenu radnju, odnosno predati poreznu prijavu, osim ako je propuštanje i toga roka izazvala viša sila. O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje nadležna is-postava Porezne uprave odlučuje zaključkom.

Na temelju poreznih prijava koje su porezni obveznici obvezni podnijeti, ali ih nisu podnije-li u propisanim rokovima, pri čemu nisu postoja-li opravdani razlozi za propuštanje roka, Porezna

uprava utvrđuje godišnji porez na dohodak i prirez procjenom (čl. 39. st. 6. Zakona i čl. 82. Općeg pore-znog zakona) te sukladno čl. 207. st. 1. t. 18. Općeg poreznog zakona podnosi prijavu za vođenje prekr-šajnog postupka.

Na temelju poreznih prijava koje porezni obveznici žele podnijeti, a nisu ih podnijeli u propisanom roku, pri čemu nisu postojali opravdani razlozi za propu-štanje roka, Porezna uprava donijet će zaključak o obustavi postupka sukladno Zakonu o općem uprav-nom postupku (Nar. nov., br. 47/09.). To znači da se po takvim poreznim prijavama neće utvrđivati porez na dohodak i prirez, a ni razlike.

Kazna za nepodnošenje porezne prijave propi-sana je odredbama čl. 207. st 1. t.18. Općeg pore-znog zakona. Novčanom kaznom od 5.000,00 kn – 500.000,00 kn kaznit će se poreznog obveznika koji ne preda poreznu prijavu u propisanom roku, a za to nema opravdan razlog.

4. KOJI POREZNI OBVEZNICI TREBAJU PREDATI

PRIJAVU POREZA NA DOHODAK OD

OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Člankom 2. Zakona i čl. 2. Pravilnika utvrđeno je tko je obveznik poreza na dohodak. Porezni je obve-znik fizička osoba koja stječe dohodak u Hrvatskoj (neovisno o tome ima li prebivalište ili boravište u tuzemstvu ili u inozemstvu), a ako više fizičkih osoba zajednički stječe dohodak, porezni obve-znik je svaka fizička osoba zasebno za vlastiti udio u zajedničkom dohotku. U slučaju smrti poreznog obveznika, porezni obveznik postaje nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj stekao do smrti. Time ima obvezu da u ime i za račun ostavitelja podmiri dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine te može podnije-ti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne pod-nese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavite-lja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Istodobno je nasljednik i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.

Utvrđeni obveznici poreza na dohodak ujedno su obveznici sastavljanja godišnje porezne prijave, iako je obveza izričito propisana za obveznike poreza na do-hodak koji obavljaju samostalnu djelatnost te utvrđuju dohodak kao razliku poslovnih primitaka i izdataka.

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se, sukladno čl. 17. Zakona i čl. 19. Pravilnika, dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelat-nosti, dohodak od slobodnih zanimanja, doho-dak od poljoprivrede i šumarstva, drugi dohodak temeljem kojeg su porezni obveznici obvezno ili na vlastiti zahtjev odlučili utvrđivati dohodak na način propisan za samostalne djelatnosti. Radi se i o djelatnostima najma poslovnog prostora, pogotovo obveznika PDV-a.

Stoga su i obveznici predaje godišnje porezne pri-jave porezni obveznici − poduzetnici koji obavljaju navedene djelatnosti, a koji dohodak utvrđuju na te-melju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija od-nosno Knjige primitaka i izdataka, Popisa dugotraj-ne imovine i Evidencije o tražbinama i obvezama.


Ističemo da su godišnju poreznu prijavu obvezni predati u propisanim rokovima svi porezni obve-znici koji se navode u nastavku, neovisno o tome obavljaju li djelatnost samostalno ili zajedničkim obavljanjem djelatnosti kao supoduzetnici u tzv. za-jedničkom obrtu. Dohodak se u oba slučaja utvrđuje kao jedinstven dohodak prema podatcima evidenti-ranim u jednoj poreznoj knjizi − Knjizi primitaka i izdataka, kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka u poreznom razdoblju. Zajednički utvrđeni dohodak dijeli se na pojedine supoduzetnike prema utvrđenom ugovoru, ali tek nakon podnesene prija-ve o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti.

4.1. POREZNI OBVEZNICI - OBRTNICI KOJI OBAVLJAJU OBRTNIČKE DJELATNOSTI

Sukladno čl. 18. st. 1. Zakona, obrtničkim djelatno-stima smatraju se djelatnosti određene u Zakonu o obrtu te sve druge posebno navedene gospodarstvene djelatnosti. Naglašavamo da se obrtničkom djelatno-šću smatra i davanje u zakup cijeloga obrta i otuđenje više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se ne-kretnine izvlašćuju na temelju posebnoga zakona.

4.2. POREZNI OBVEZNICI KOJI OBAVLJAJU DJELATNOST SLOBODNOG ZANIMANJA

Prema čl. 18. st. 2. Zakona, djelatnostima slobod-nih zanimanja smatra se samostalna:

• djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inže-njera, arhitekata, poreznih savjetnika, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slič-ne djelatnosti;

• djelatnost znanstvenika, književnika, izumite-lja i druge slične djelatnosti;

• predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti;

• djelatnost novinara, umjetnika i športaša.

4.3. POREZNI OBVEZNICI KOJI OBAVLJAJU DJELATNOST POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Prema čl. 18. st. 3. Zakona, ova djelatnost obuhva-ća iskorištenje prirodnih bogatstava zemlje i proda-ju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju.

Naglašavamo da su fizičke osobe na osnovi djelat-nosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ako su na toj osnovi obveznici PDV-a pre-ma Zakonu o PDV-u te ako ostvaruju poticaje na na-čin i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima. Ovi porezni obveznici utvrđuju dohodak kao razliku između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka u poreznom razdoblju evidentiranih u poreznim knji-gama i evidencijama za samostalne djelatnosti.

Napominjemo da se Zakon o državnoj potpori po-ljoprivredi i ruralnom razvoju (Nar. nov., br. 92/10. i 124/11.) primjenjuje od 1. siječnja 2011. Sukladno čl. 23. st. 1. navedenog zakona uvjet za ostvarenje izravnih plaćanja za obiteljska poljoprivredna gos-podarstva koja su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarila više od 24.000,00 kn primitaka od izravnih plaćanja jest status obveznika poreza na dohodak nositelja gospodarstva po osnovi obavljanja djelat-nosti poljoprivrede.

4.4. POREZNI OBVEZNICI KOJI OSTVARUJU DRUGI

DOHODAK

Riječ je o poreznim obveznicima koji ostvaru-ju tzv. drugi dohodak, a odlučili su voditi poslovne knjige na vlastiti zahtjev (čl. 32. st. 6. Zakona). Radi se o obveznicima koji su navedeni u čl. 32. Zakona, a ostvaruju, primjerice, primitke na osnovi djelatno-sti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, autorske naknade, primitke trgovačkih putnika, akvizitera, tumača, primitke na osnovi djelatnosti športaša i dr. No uvjet je da su upisani u registar obveznika poreza na dohodak te da u skla-du s time vode poslovne knjige i plaćaju akontacije poreza na dohodak u tijeku godine.

4.5. POREZNI OBVEZNICI KOJI STJEČU DOHODAK

OD IMOVINE DAVANJEM U NAJAM ILI ZAKUP

NEKRETNINE, A OBVEZNICI SU POREZA NA

DODANU VRIJEDNOST

Ovi obveznici utvrđuju dohodak prema čl. 19. – 23. Zakona, odnosno kao razliku između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju koje je trebalo evidentirati u poslovnim knjigama za obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti. Obveza je navedena u čl. 29. st. 1. Zakona za pore-zne obveznike koji dohodak od imovine ostvaruju davanjem u najam ili zakup nekretnina ili pokret-nina, izdavanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova, a obveznici su PDV-a. Isti porezni obveznici mogu također vodi-ti poslovne knjige, iako nisu u sustavu PDV-a, ali na vlastiti zahtjev (čl. 29. st. 2. Zakona).

5. KOJE SAMOSTALNE DJELATNOSTI NE MOGU

PREDATI GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU?

Godišnju poreznu prijavu, prema čl. 41. t. 2. Za-kona, NE MOGU predati porezni obveznici koji obavljaju obrtničke djelatnosti i djelatnost slobod-nog zanimanja, a koji nisu obveznici PDV-a te ako im je porez na dohodak utvrđen u paušalnoj svoti sukladno čl. 44. Zakona. To su samostalne djelatno-sti, odnosno porezni obveznici koji ne vode poslovne knjige i plaćaju porez na dohodak u paušalnoj svoti, koji je rješenjem utvrdila Porezna uprava, i to za:

5.1. PAUŠALNO OPOREZIVANJE SAMOSTALNE

DJELATNOSTI

Prema odredbama čl. 44. st. 1. Zakona, osim utvr-đivanja dohotka na osnovi podataka iskazanih u po-slovnim knjigama, propisana je mogućnost prema ko-joj fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati i pla-ćati u paušalnoj svoti. Paušalno oporezivanje dohot-ka detaljnije je utvrđeno Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 143/06.), koji se primjenjuje još od 1. siječnja 2007.

Paušalno se mogu oporezivati sljedeće samostal-ne djelatnosti:

� samostalne djelatnosti obrta iz čl. 18. st. 1. t. 1. Zakona koje fizičke osobe obavljaju samostalno i trajno prema čl. 1. Zakona o obrtu i to proizvod-njom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu sa svrhom ostvarivanja dohotka, te


� djelatnosti poljoprivrede i šumarstva iz čl. 18. st. 3. Zakona, što obuhvaća korištenje prirod-nih bogatstva zemlje i prodaju te zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju.

Kako djelatnosti slobodnih zanimanja iz čl. 18. st. 2. Zakona (samostalne djelatnosti zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turistič-kih djelatnika, znanstvenika, književnika, izumite-lja, samostalna predavačka i odgojna djelatnost kao i druge slične djelatnosti) nisu posebno navedene, to znači da se na fizičke osobe koje obavljaju spo-menute djelatnosti ne mogu primjenjivati odredbe o godišnjem paušalnom plaćanju poreza. Spomenute djelatnosti trebaju voditi poslovne knjige te utvrditi dohodak kao razliku poslovnih primitaka i izdataka.

Za paušalno oporezivanje samostalne djelatno-sti trebaju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

� porezni obveznik nije obveznik PDV-a prema Zakonu o PDV-u, što znači da tijekom prethod-ne godine nije ostvarena godišnja vrijednost isporuke dobara i obavljenih usluga u većoj vri-jednosti od 85.000,00 kn, a što je granična svota za ulazak u sustav PDV-a po „sili“ Zakona te da u sustav PDV-a nije upisan na temelju vlastitog zahtjeva neovisno o ostvarenom prometu,

� porezni obveznik djelatnost ne obavlja u supo-duzetništvu, što znači da ne ostvaruje zajed-nički dohodak sa drugim fizičkim osobama,

� porezni obveznik za obavljanje djelatnosti nema izdvojenih poslovnih jedinica ni proi-zvodnih pogona,

� porezni obveznik ne obavlja samostalnu djelat-nost trgovine i ugostiteljstva, a koje djelatnosti su posebno navedene kao iznimka kojima se dohodak ne može utvrđivati u paušalnoj svoti. Iznimno, obavljanjem djelatnosti trgovine ne smatra se djelatnost fizičkih osoba registrira-nih za obavljanje proizvodnje koji svoje proi-zvode prodaju na tržištu.

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu dje-latnost i dohodak utvrđuju na osnovi poslovnih knjiga, a žele prijeći na utvrđivanje paušalnog pore-za na dohodak jer kumulativno ispunjavaju propisa-ne uvjete, trebaju do kraja tekuće za iduću godinu, a najkasnije 15 dana po proteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine, podnijeti prijavu u registar poreznih obveznika na obrascu RPO, i to ispostavi Porezne uprave prema njihovom prebiva-lištu ili uobičajenom boravištu.

� Tablica 1. Utvrđivanje poreza na dohodak i pri-reza za paušalno oporezivanje samo-stalne djelatnosti

1. Godišnji paušalni dohodak 12.750,00 kn2. Godišnji paušalni porez na dohodak

(r. br. 1. x 12%) 1.530,00 kn

3. Godišnji prirez poreza na dohodak(r. br. 2. x 18% propisana stopa prireza za Zagreb)

275,40 kn

4. Sveukupni godišnji paušalni porez i prirez 1.805,40 kn5. Mjesečni paušalni porez i prirez 150,45 kn

Rješenjem je utvrđeni godišnji paušalni porez na dohodak konačan te porezni obveznik na toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu. � Napomena: Opširnije o uvjetima i paušalnom

oporezivanju samostalnih djelatnosti u 2012. (isti porezni položaj je bio i u 2011.), može se pročitati u časopisu RRiF, br. 12/11., str. 172.

5.2. PRUŽANJE UGOSTITELJSKIH USLUGA U

DOMAĆINSTVU

Porezni obveznici koji pružaju ugostiteljske us-luge građana u domaćinstvu, a koji žele da im se dohodak oporezuje paušalno, sukladno čl. 8. Pra-vilnika o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organi-ziranja kampova koji će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja pau-šalnog poreza (Nar. nov., br. 48/05. i 148/09., da-lje Pravilnik o paušalnom oporezivanju), trebaju podnijeti Prijavu u registar poreznih obveznika na obrascu RPO-1 ispostavi područnog ureda Po-rezne uprave nadležnoj prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta.

„Paušalist” može, prema čl. 2. Pravilnika o pau-šalnom oporezivanju, biti fizička osoba − građanin kojemu je na temelju odobrenja nadležnog ureda odobreno pružanje usluge građana u domaćinstvu u skladu s odredbama Zakona o ugostiteljskoj dje-latnosti, koji nije obveznik PDV-a te koji dohodak ne utvrđuje prema čl. 19. – 24. Zakona, odnosno na te-melju poslovnih knjiga pod uvjetom da:

1. iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje čiji je vlasnik, a najviše do 20 postelja odnosno kreveta i/ili

2. organizira kamp na svojem zemljištu najviše do 10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gostiju istodobno.

Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez po-rezu na dohodak utvrđuje se poreznim rješenjem na sljedeći način:

Godišnji paušalni porez na dohodak

=Broj kreveta/

broj smještajnih jedinica u

kampu

xVisina paušalnog

poreza po krevetu/smještajnih jedinica

u kampu

xKoeficijent područja

na kojem se usluga obavlja

Rješenje donosi nadležna ispostava područnog ureda Porezne uprave prema prebivalištu ili uobi-čajenom boravištu poreznog obveznika, a vrijedi i za sljedeće godine sve do donošenja novog rješe-nja. Napominje se da je rješenjem utvrđeni porez na dohodak i prirez konačan, što znači da porezni

Časopis koji objavljuje službena stajališta o porezima, carinama,

radnim odnosima i dr. Stalni prilozi pročišćenih tekstova propisa.


obveznik na toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

U nastavku se daje izračun godišnjega paušalnog poreza na dohodak na osnovi iznajmljivanja, ovisno o broju kreveta i razredu turističkog mjesta te svota poreza po krevetu od 300,00 kn (bez prireza):

� Tablica 2. Paušalni porez na dohodak prema broju kreveta i razredu turističkog mjesta

Brojkreveta

Turističko mjesto

A – koef. 1,00

Turističko mjesto

B – koef. 0,85

Turističko mjesto

C – koef. 0,70

Turističko mjesto

D – koef. 0,50

1 300,00 255,00 210,00 150,002 600,00 510,00 420,00 300,003 900,00 765,00 630,00 450,004 1.200,00 1.020,00 840,00 600,005 1.500,00 1.275,00 1.050,00 750,006 1.800,00 1.530,00 1.260,00 900,007 2.100,00 1.785,00 1.470,00 1.050,008 2.400,00 2.040,00 1.680,00 1.200,009 2.700,00 2.295,00 1.890,00 1.350,00

10 3.000,00 2.550,00 2.100,00 1.500,0011 3.300,00 2.805,00 2.310,00 1.650,0012 3.600,00 3.060,00 2.520,00 1.800,0013 3.900,00 3.315,00 2.730,00 1.950,0014 4.200,00 3.570,00 2.940,00 2.100,0015 4.500,00 3.825,00 3.150,00 2.250,0016 4.800,00 4.080,00 3.360,00 2.400,0017 5.100,00 4.335,00 3.570,00 2.550,0018 5.400,00 4.590,00 3.780,00 2.700,0019 5.700,00 4.845,00 3.990,00 2.850,0020 6.000,00 5.100,00 4.200,00 3.000,00

� Napomena: Pregled turističkih mjesta po razre-dima daje se u ovom broju časopisa RRiF. Za ona naselja koja nisu proglašena turističkim mjestom i koja nisu svrstana u razred turističkih mjesta, kao koeficijent područja na kojem se usluga pruža, pri-mijenit će se koeficijent 0,50 odnosno koeficijent ra-zreda D turističkih mjesta.

Izračun godišnjega paušalnog poreza na doho-dak na osnovi organiziranja kampova, ovisno o broju smještajnih jedinica u kampu i razredu tu-rističkog mjesta (bez prireza), uz svotu poreza po smještajnoj jedinici u kampu od 350,00 kn pokazu-je se u nastavku:

� Tablica 3. Paušalni porez na dohodak prema broju smještajnih jedinica u kampu i razredu turističkog mjesta

Brojsmještajnih jedinica u

kampu

Turističko mjesto

A – koef. 1,00

Turističko mjesto

B – koef. 0,85

Turističko mjesto

C – koef. 0,70

Turističko mjesto

D – koef. 0,50

1 350,00 297,50 245,00 175,002 700,00 595,00 490,00 350,003 1.050,00 892,50 735,00 525,004 1.400,00 1.190,00 560,00 700,005 1.750,00 1.487,50 1.225,00 875,006 2.100,00 1.785,00 1.470,00 1050,007 2.450,00 2.082,50 1.715,00 1.225,00

Brojsmještajnih jedinica u

kampu

Turističko mjesto

A – koef. 1,00

Turističko mjesto

B – koef. 0,85

Turističko mjesto

C – koef. 0,70

Turističko mjesto

D – koef. 0,50

8 2.800,00 2.380,00 1.960,00 1.400,009 3.150,00 2.677,50 2.205,00 1.575,00

10 3.500,00 2.975,00 2.450,00 1.750,00

Prema čl. 6. Pravilnika, godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak plaćaju se tromjesečno, do kraja svakog tromjesečja, u visini ¼ godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, odnosno razmjerno broju tro-mjesečja za koji se obveza utvrđuje.

Rokovi za 2011. su bili sljedeći: I. tromjesečje � do 31. ožujka 2011. II. tromjesečje � do 30. lipnja 2011. III. tromjesečje � do 30. rujna 2011. IV. tromjesečje � do 1. prosinca 2011.Ako iznajmljivač u tijeku godine na temelju rje-

šenja nadležnog ureda počinje ili prestaje iznaj-mljivati sobe, postelje, ili kamp, godišnji paušalni porez na dohodak i prirez poreznom se obvezniku utvrđuje razmjerno broju tromjesečja u kojemu je imao odobrenje za pružanje usluga građana u do-maćinstvu.

Porezni obveznik koji pruža ugostiteljske uslu-ge u domaćinstvu i na toj osnovi plaća porez na dohodak u godišnjoj paušalnoj svoti, NE vodi po-slovne knjige prema propisima o porezu na doho-dak, međutim, obvezan je izdati račun za svaku obavljenu uslugu. � Napomena: Opširnije o uvjetima i poreznom

položaju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – na-jam soba, postelja i kampova, može se pročitati u časopisu RRiF, br. 6/10., str. 83.

5.3. OBAVLJANJE DJELATNOSTI DOMAĆE

RADINOSTI I SLOBODNOG ZANIMANJA

Prema čl. 1.b st. 2. Zakona o obrtu, domaću radi-nost ili sporedno zanimanje NE može obavljati oso-ba koja obavlja registriranu samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva od koje dohodak ili dobitak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga prema posebnim propisi-ma, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost pre-ma odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijed-nost.

To znači da djelatnost kućne radinosti i spored-nog zanimanja može obavljati:

� fizička osoba koja ostvaruje/ne ostvaruje do-hodak od nesamostalnog ili druge vrste do-hodaka i nije obveznik PDV-a,

� osoba koja obavlja registriranu samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima, nije obveznik PDV-a i ne vodi poslovne knjige,

� osoba koja obavlja samostalnu djelatnost po-ljoprivrede i šumarstva, nije obveznik PDV-a i ne vodi poslovne knjige,

� umirovljenici i druge osobe koje nisu obvezni-ci PDV-a, odnosno ne vode poslovne knjige.


Mogućnost paušalnog oporezivanja dohotka određena je čl. 44. st. 1. Zakona: Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnosti iz članka 18., a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o pore-zu na dodanu vrijednost, doho-dak i porez na dohodak može se utvrđivati u paušalnom iznosu.

Dvojbu o tome može li se dohodak od domaće radinosti i sporednog zanimanja opore-zivati paušalno riješio je Pravil-nik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 143/06.), kojim je odre-đeno da se paušalno mogu opo-rezivati samostalne djelatnosti obrta iz čl. 18. st. 1. t. 1. Zakona, odnosno: djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno navedene gospodarstvene djelatnosti.

Kako je u čl. 1.b Zakona o obrtu utvrđeno da: Fi-zičke osobe mogu obavljati djelatnosti iz čl. 1. ovog Zakona i kao domaću radinost ili sporedno zanima-nje samo osobnim radom, smatramo da se navedena mogućnost odnosi i na dohodak od navedenih dje-latnosti, a između ostaloga treba zadovoljavati i slje-deće uvjete, određene čl. 2. Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti:� nije obveznik PDV-a prema Zakonu o PDV-u,� samostalnu djelatnost ne obavlja u supoduzet-

ništvu,� nema izdvojenih poslovnih jedinica niti proi-

zvodnih pogona,� ne obavlja djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovi-

ne i na toj je osnovi obveznik poreza na dohodak.Na koje se usluge i proizvode odnosi mogućnost

obavljanja domaće radinosti i sporednog zanimanja utvrđeno je Pravilnikom o obliku i načinu vođenja odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili spo-rednog zanimanja s listama proizvoda i usluga (Nar. nov., br. 100/07. do 82/11.), koji je stupio na snagu 11. listopada 2007.

Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se rješenjem, a sukladno čl. 41. t. 2. Zakona i čl. 4. st. 6. Pravilnika o paušalnom oporezivanju određeno je da je rješenjem utvrđen godišnji porez na doho-dak i prirez porezu na dohodak konačan te porezni obveznik na toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.� Godišnji paušalni dohodak = 12.750,00 kn, a

godišnji porez na dohodak primjenom stope od 12% iznosi 1.530,00 kn + prirez. � Mjesečni paušalni porez = godišnji porez/12

mjeseci za porezne obveznike koji posluju samo nekoliko ili određeni broj mjeseci tijekom godine.� Plaća se tromjesečno do posljednjeg dana sva-

kog tromjesečja.� Obveza = umnožak broja mjeseci tromjesečja x

paušalni mjesečni porez na dohodak.Plaća se tromjesečno u sljedećim rokovima:� siječanj – ožujak do 31. ožujka� travanj – lipanj do 30. lipnja� srpanj – rujan do 30 rujna� listopad – prosinac do 31. prosinca.Obveza se uplaćuje na račun grada/općine prema

prebivalištu poreznog obveznika.

� Napomena: Opširnije o poslovanju domaće ra-dinosti i slobodnih zanimanja može se pročitati u časopisu RRiF, br. 9/10., str. 130.

5.4. SEZONSKO OBAVLJANJE OBRTA

Prema čl. 1.a Zakona o obrtu, obrti se mogu obavljati i sezonski, ali najulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine (neprekidno, ili s preki-dima). Djelatnosti koje se mogu obavljati kao se-zonski obrti utvrđene su u čl. 3. Pravilnika o dje-latnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (Nar.nov., br. 60/10.) prema kojim se sezonski mogu obavljati djelatnosti označene brojčanom oznakom odjeljka, skupine i razreda prema Nacio-nalnoj klasifikaciji djelatnosti (Nar.nov., br. 58/07.) te u skladu s pripadajućim tekstom.

Vrijeme obavljanja sezonskog obrta određuje se prema zahtjevu obrtnika i upisuje se u obrtni re-gistar (obrtnicu). Ova skupina obveznika utvrđuje dohodak kao i svaka druga samostalna djelatnost, odnosno kao razliku primitaka i izdataka u vrijeme kada je obrt poslovao prema načelu blagajne.

Obrtnik koji obavlja sezonski obrt plaća doprino-se za obvezna osiguranja samo za vrijeme obavlja-nja djelatnosti, a izvan razdoblja može se osigurati na produženo mirovinsko osiguranje. Međutim, komorski doprinos i članarinu turističkoj zajednici treba plaćati tijekom cijele godine bez obzira na to što djelatnost obavlja sezonski.

Obrtnici koji obavljaju obrt sezonski, a nisu obve-znici PDV-a mogu porez na dohodak plaćati paušalno. � Napomena: Opširnije o sezonskom obavlja-

nju obrta može se pročitati u časopisu RRiF, br. 7/11., str. 133.

6. KONTROLA EVIDENTIRANJA PRIMITAKA

I IZDATAKA U POSLOVNIM KNJIGAMA

OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA U 2011.

Prema čl. 23. st. 1. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu obrtničku djelatnost te djelatnost slobodnih zanimanja trebaju utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.

Zato prije sastavljanja i izrade godišnje porezne prijave treba provjeriti jesu li svi podatci, prvenstve-no u obrascu KPI, ispravno evidentirani i je li pritom poštovano temeljno „načelo blagajne” pri bilježenju poslovnih promjena. Posebno treba obratiti pozor-

Tek br.

Razdoblje za koje se

utvrđuje porez

Obveznici koji posluju izvan

područja državne skrbi

Područje pos.državne skrbi I. skupine, Grad Vukovar i otoci prve

skupine — porez 25%

Područje pos. državne skrbi II.skupine — porez 50%

Područje pos. državne skrbi III. skupine i brd.-planinska p. —

porez 75%

1 2 3 4 5 6

1. godišnje 1.530,00 382,50 765,00 1.147,50

2. tromjesečno 382,50 95,63 191,25 286,88

3. mjesečno 127,50 31,88 63,75 95,63

� Tablica 4. Pregled svota paušalnog poreza za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na ne-kom od područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja i ostalih koji obavljaju djelat-nost izvan tih područja


nost na to jesu li ostvareni primitci i izdatci u vezi s obavljanjem registrirane djelatnosti te jesu li pore-zno priznati ili ne.

6.1. KOJE SU POSLOVNE KNJIGE TREBALI VODITI

OBRTNICI I SLOBODNA ZANIMANJA U 2011.

Poslovne knjige i evidencije, prema čl. 23. st. 2. Zakona, u kojima obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost (obrtničku, djelat-nost slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivre-de i šumarstva – čl. 18. st. 1., 2. i 3. Zakona) trebaju evidentirati poslovne primitke i izdatke te prema tome i utvrditi dohodak jesu:

• Knjiga primitaka i izdataka (obrazac KPI)• Popis dugotrajne imovine (obrazac DI)• Evidencija o tražbinama i obvezama (obrazac TO)• Knjiga prometa (obrazac KPR)

Poslovne knjige mogu voditi i osobe koje ostvaruju tzv. drugi dohodak iz čl. 32. st. 3. Za-kona, primjerice autora, akvizitera, novinara, umjetnika, članova predstavničkih tijela i dr., ako se prijave u registar obveznika poreza na dohodak. Obveza vođenja knjiga odnosi se i na poljoprivrednike koji su u sustavu PDV-a ili koji su primili poticaje u tijeku 2010. u svoti većoj od 24.000,00 kn primitaka od izravnih plaćanja, kao i na građane koji su na temelju dohotka od naja-mnine također obveznici PDV-a.

Napominjemo također da obrtnici i slobodna zanimanja, ako su obveznici PDV-a, trebaju vodi-ti i knjige ulaznih i izlaznih računa (knjiga I-RA i U-RA) prema svim primljenim i izdanim raču-nima, sukladno propisima o porezu na dodanu vrijednost. Na taj način nisu obvezni osiguravati podatke o potraživanjima i obvezama. No pore-zni obveznici koji knjige ulaznih i izlaznih računa vode prema plaćenim, odnosno naplaćenim ra-čunima, trebaju voditi evidenciju o tražbinama i obvezama (obrazac TO).

6.2. KOJE JE ZNAČENJE „NAČELA BLAGAJNE“

I KADA NASTAJE PRIMITAK ILI IZDATAK KOD

RAZNIH OBLIKA − NAČINA PLAĆANJA

Načelo blagajne utvrđeno je čl. 12. st. 4. Zako-na, što znači da se primitci i izdatci od poslovnih događaja utvrđuju tek nakon primljenih uplata, odnosno obavljenih isplata (čl. 8. st. 3. Pravilnika). No ako priljevi, odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu nego u drugim dobrima, treba ih utvrđivati i evidentirati kao primitke i izdatke u naravi. Pritom se nenovčani primitci utvrđuju prema tržnoj vri-jednosti, odnosno prema cijeni koja bi se ostvarila kod prodaje u uobičajenom poslovnom prometu, a nenovčani izdatci se utvrđuju prema cijenama na-bave ili cijenama koštanja.

Primitci ostvareni u inozemstvu (izravno ili ne-izravno) u stranoj valuti, preračunavaju se u kun-sku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske na-rodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. pro-

sincem godine u kojoj je oporezivi primitak u ino-zemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno raz-doblje. Zato treba voditi računa da se nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obav-ljenih usluga ne smatraju primitkom, nego posta-ju primitkom tek u trenutku naplate.

Osim plaćanja i naplate u gotovini i preko ži-ro-računa, obveznici poreza na dohodak plaćaju i naplaćuju prodana dobra i usluge i na drugi način, odnosno drugim instrumentima plaćanja. Pritom se prodana roba ili usluge smatraju naplaćenim, odnosno nabavljena roba i usluge plaćenima i knji-že kao primitak, odnosno izdatak u obrazac KPI u sljedećem trenutku (čl. 8. st. 9. i 12. Pravilnika):

• ček � kada je za naplatu primljen, odnosno predan ček;

• mjenica � primitak, odnosno izdatak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice;

• kreditna kartica � primitak nastaje napla-tom na žiro-račun, a izdatak plaćanjem sa žiro-računa;

• prijeboj, asignacija ili cesija � trenutkom na-plate, odnosno plaćanja smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovara-jući ugovor ili druge isprave).

Treba istaknuti da se nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge ne smatraju iz-datcima već postaju izdatci u trenutku plaćanja tih obveza. Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svog bankovnog računa, tada izdatak nastaje u tre-nutku kada organizacija ovlaštena za platni promet obavi primljeni nalog za plaćanje. Izdatcima se ta-kođer smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu ili neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine. Jednako tako, pri-mitcima se smatraju primljeni predujmovi za budu-ću isporuku robe ili usluga.

6.3. EVIDENTIRANJE POSLOVNIH PRIMITAKA

− ŠTO SE SMATRA POSLOVNIM PRIMITCIMA

Poslovni primitci su sva dobra koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatn-soti pritekla u poreznom razdobljuse. Poslovni se primitci evidentiraju u obrascu KPI u stupcima 5, 6, 7 i ukupni primitci u stupcu 9, ovisno o tome radi li se o primitcima u gotovini, na žiro-račun ili u na-ravi. Pritom treba uvijek voditi računa o načelu bla-gajne jer se poslovnim primitcima smatraju samo naplaćena potraživanja. Smatra se da su dobra, a time primitci naplaćeni, kada porezni obveznik njima može raspolagati.

Sukladno čl. 20. st. 1. Zakona, čl. 8. i 24. Pravilni-ka, poslovnim primitcima smatraju se:

Sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i dr.) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik primi obavljanjem obrtničke i druge djelatnosti koja se oporezuje kao obrt u pore-znom razdoblju prema njihovoj tržnoj vrijednosti.


Navedeni primitci su rezultat obavljanja regi-strirane djelatnosti, odnosno primitci od prodanih dobara i usluga naplaćenih u poreznom razdoblju od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2011., neovisno o tome radi li se o cijeloj kalendarskoj godini ili samo dijelu godine. Primitcima se smatraju i primljeni predujmovi (čl. 8. st. 10. Pravilnika) za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (ka-lendarske godine) nije obavio. Pritom treba voditi računa da se primitci i izdatci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju dohotkom prema čl. 12. st. 7. Zakona pa zato sma-tramo da ih niti ne treba knjižiti u obrazac KPI, od-nosno ako se knjiže, treba ih evidentirati u stupac 14. Jednako tako, primljeni krediti i zajmovi NISU poslovni primitci te ih također NE treba knjižiti u obrazac KPI (čl. 21. st. 4. Zakona).

Primitci – svote državnih pomoći i poticaja

Primitcima se prema čl. 24. st. 1. t. 2. Pravilnika smatraju i primljene svote državnih pomoći, potica-ja i potpora za samostalnu djelatnost, odnosno dje-latnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost, kao primjerice pri zapošljavanju (samo dio godine), u poljoprivredi državne potpore, za elementarne nepogode i dr.

Navedeno potvrđuje i stajalište Ministarstva fi-nancija MF Kl.: 410-01/07 - 01/1199. od 29. kolovoza 2007., koje je u cijelosti objavljeno u časopisu PiP br. 12/07., a u nastavku se navodi dio:

...Prema tome potpore i poticaji u novcu ili u dru-gim djelatnostima koje namjenski ili nenamjenski dobivaju porezni obveznici za obavljanje samostalne djelatnosti obrta iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve i drugih izvora, smatraju se poslovnim primitcima ostvarenim u okviru samostalne djelatnosti i kao ta-kvi evidentiraju u propisanim poslovnim knjigama (Knjizi primitaka i izdataka - obrazac KPI) u trenut-ku kada su ostvareni odnosno primljeni.

Primitci na temelju oproštenog duga od stra-ne vjerovnika

Ako vjerovnik (kreditor) obrtniku oprosti, odno-sno otpiše dug na osnovi kredita za nabavu stvari i prava, a koja se unosi u Popis dugotrajne imovine, svota otpisanog duga za obrtnika predstavlja primi-tak u naravi prema čl. 24. st. 1. t. 5. Pravilnika.

Primitci na temelju odricanja potraživanja od kupca

Ako se obrtnik iz osobnih razloga odrekne potra-živanja od kupaca za prodana dobra ili obavljene us-luge koje bi u poreznom razdoblju u kojem se odrekao potraživanja ili kasnije, dovela do primitaka, svota otpisanog potraživanja postaje primitkom u naravi u godini u kojoj je obrtnik donio odluku o odricanju od potraživanja sukladno čl. 8. st. 8. Pravilnika.

Ističemo da se na osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenog sud-skog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika,

ne utvrđuje primitak (čl. 8. st. 8. Pravilnika). Stajali-šte Ministarstva financija o tome daje se u nastavku.

Primitci koji se javljaju kod zatvaranja obrta odnosno prestanka obavljanja samostalne dje-latnosti – likvidacije

Obveza evidentiranja primitaka kod zatvaranja obrta proizlazi iz čl. 24. st. 1. t. 4. Pravilnika, a to mogu biti prema čl. 31. st. 3. Pravilnika sljedeći iz-datci: nenaplaćena potraživanja od kupaca, uspo-rediva tržišna vrijednost zaliha materijala, gotovih proizvoda, trgovačke robe i ostalih zaliha te uspo-rediva tržišna vrijednost dugotrajne imovine koja je evidentirana u Popisu dugotrajne imovine neovisno o njezinoj knjigovodstvenoj vrijednosti u trenutku zatvaranja obrta. Kod ovih se primitaka odstupa od temeljnog načela blagajne i oni se u knjigu primita-ka i izdataka bilježe kao primitci u naravi.

U vezi sa zatvaranjem samostalne obrtničke dje-latnosti te evidentiranjem primitaka na temelju evidentiranih potraživanja nad kojima je otvoren stečajni postupak, Ministarstvo financija dalo je mišljenje MF Kl.: 410 - 01/07 - 01/721 od 28 svibnja 2007., koje je u cijelosti objavljeno u časopisu PiP, br. 8/07., str. 77., a u nastavku se navodi dio:

...Pri zatvaranju samostalne odvjetničke djelatno-sti u poslovnim su knjigama kao poslovni primici bila iskazana i nenaplaćena potraživanja, između ostalih i potraživanja od kupaca nad kojima je otvoren ste-čajni postupak. Postavljen je upit ima li obveznik po-reza na dohodak pravo na otpis potraživanja i vrijed-nosno usklađenje duga, na način kako je to propisano propisima o porezu na dobit...

...Po osnovi potraživanja koja su se pokazala nena-plativima nakon provedenog sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak.

U skladu sa navedenim odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, poslovni primici se ne utvrđuju po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenapla-tivima nakon provedenog sudskog postupka zbog ste-čaja ili likvidacije dužnika.

Ako se u konkretnom slučaju potraživanja koja je obveznik poreza na dohodak imao od dužnika, po-kažu kao nenaplativa nakon provedenog sudskog postupka zbog stečaja dužnika, a porezni je obveznik kao vjerovnik ta potraživanja iskazao kao poslovne primitke u skladu sa člankom 31. stavak 3. točka 1.3. Pravilnika o porezu na dohodak i to u poreznom raz-doblju u kojemu je likvidirao svoju djelatnost te za to porezno razdoblje podnio prijavu poreza na dohodak po kojoj je primio rješenje Porezne uprave, ima mo-gućnost pokrenuti obnovu postupka za utvrđivanje poreza na dohodak za to porezno razdoblje u skla-du s člankom 252. stavak 1. točka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91., 103/96. · Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske). Tim je odredbama propisano da stranka može tražiti obno-vu postupka u slučaju iz članka 249. točka 1. Zakona o općem upravnom postupku i to u roku od mjesec dana, od dana kad je mogla iznijeti nove činjenice odnosno upotrijebiti nove dokaze. � Napomena: O prestanku obavljanja obrtničke

djelatnosti može se pročitati u časopisu RRiF br. 4/11., str. 125.


Primitci od otuđenja djelatnosti (prodaje, da-rovanja i sl.)

Otuđitelj je u poreznom razdoblju u kojem je dje-latnost otuđena obvezan iskazati poslovne primitke kako je navedeno u čl. 31. st. 1. Pravilnika, a stjeca-telj primitke – obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge sukladno čl. 31. st. 5. Pravilnika. Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost, primitci od otuđenja se ne oporezuju ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.

Prema tome, trebao bi se zadržati kontinuitet po-slovanja i kontinuitet oporezivanja kod novog vla-snika, s tim da on u svoje poslovne knjige preuzme sva potraživanja i obveze.

Vrijednosti – dobra koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelat-nosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem dje-latnosti, smatraju se izuzimanjem, odnosno pri-mitkom u trenutku kada su izuzeta. Pritom izuze-ta dobra treba knjižiti kao primitak u obrazac KPI prema usporedivoj tržnoj vrijednosti, odnosno za izuzeta dobra to znači po prodajnoj cijeni. Izuzima-nja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga, no izuzimanja kao niti ulaganja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od sa-mostalne djelatnosti, što znači da se niti ne knjiže u obrazac KPI (čl. 20. st. 4. Zakona, čl. 24. st. 1. t. 3. i čl. 26. st. 4. Pravilnika).

Primitci ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu DI

Primitcima se smatraju, prema čl. 20. st. 3. Zako-na i čl. 24. st. 1. t. 6. Pravilnika, ostvareni primitci od prodaje (na temelju izdanog računa) stvari ili prava. Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje pore-zni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog obli-ka samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svog kućanstva ili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 24. st. 1. t. 3. i čl. 26. st. 1. Pravilnika). Vrijednost izuzimanja procjenjuje se prema usporedivoj tržnoj vrijednosti (čl. 26. st. 5. Pravilnika), na koju treba obračunati PDV (može se smatrati i bruto-svotom – cijena na tržištu).

Manjkovi dobara u smislu propisa o PDV-u iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrt-ničke komore uvećani za pripadajući PDV

Odlukom o dopuštenoj visini kala, rasipa, kvara i loma na proizvodima u trgovini na malo i Odlukom o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugo-stiteljstvu. Hrvatska obrtnička komora je propisala manjak koji ne podliježe oporezivanju PDV-om i koji se stoga ne knjiži u primitak, odnosno ne uvećava osnovicu poreza na dohodak. Svaki prekomjerni manjak zajedno sa svotom PDV-a se knjiži u primi-tak –uvećava dohodak sukladno čl. 20. st. 5. Zakona i smatra se izuzimanjem (čl. 26. st. 6. Pravilnika). Pri-tom treba istaknuti da porezni propisi kako o PDV-u tako i dohotku, ne navode kao dopuštene, sitne kra-

đe do visine od 1% od količine proizvoda koji su u obračunskom razdoblju prodani, a što je propisivala Hrvatska obrtnička komora. O tome se je već u ne-koliko navrata očitovalo Ministarstvo financija mi-šljenjem, a o dopuštenom, odnosno prekomjernom kalu, rasipu..., odnosno godišnjem popisu, pisali smo opširno u časopisu RRiF, br. 11/11., - PRILOG.

Naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti i za-tezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa

Ova odredba propisana je čl. 21. st. 5. Zakona i čl. 24. st. 1. t. 7. Pravilnika. Uvjet je da kamate po sred-stvima i plasmanima sredstava nisu oporezive po odbitku sukladno čl. 30. i čl. 51. st. 2. Zakona, odno-sno da nije riječ o kamatama koje za fizičku osobu predstavljaju dohodak od kapitala.

No kamate na pologe (po viđenju i oročene) na ži-ro-računu i deviznom računu koje je obrtniku ispla-tila banka u kojoj ima otvoren račun, ne ulaze u po-slovne primitke jer se ove kamate, sukladno čl. 9. st. 1. t. 1. Zakona, ne smatraju dohotkom.

Primitcima koje treba knjižiti u obrazac KPI smatraju se i sljedeći primitci:

• primitci naplaćeni od osiguravajućih društava na temelju osiguranja stvari, odgovornosti, imovi-ne, života i slučaja ozljede na radu i imovine koje je isplatilo osiguravajuće društvo na ime osiguranja, osiguranja za slučaj ozljede na radu i sl. ako je ugo-varatelj i korisnik police osiguranja obrt,

• primitci od refundacije naknada plaća za bo-lovanja preko 42 dana za zaposlenike u obrtu (NE i vlasnika obrta) primljeni od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili Hrvatskog zavoda za za-štitu zdravlja na radu,

• novčana sredstva primljena od Hrvatskog zavo-da za zapošljavanje na ime sufinanciranja troškova novozaposlenih radnika temeljem Programa poti-caja zapošljavanja i sl.,

• drugi poslovni primitci.

Poslovnim primitcima koji se NE bilježe u obrazac KPI (iako će neki od njih biti evidentirani kao uplata na izvatku žiro-računa) smatraju se:

• primljeni krediti i zajmovi od banaka i drugih fizičkih i pravnih osoba (čl. 21. st. 4. Zakona),

• primljene pozajmice vlasnika (uplaćene na žiro-račun),

• izuzimanja financijske imovine odnosno isplata novca za osobne potrebe vlasnika tj. za potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 20. st. 4. i čl. 24. st. 1. t. 3. Pravilnika),

• prolazne stavke − novac primljen u ime i za ra-čun druge osobe (npr. za biljege, takse i sl. − čl. 12. st. 7. Zakona),

• naplaćene kamate po sredstvima po viđenju ili oročenim sredstvima na računima koje fizička oso-ba koja obavlja samostalnu djelatnost ima otvorene u bankama (čl. 9. st. 1. t. 1. Zakona),

• nadoknade za vrijeme bolovanja vlasnika obrta i ostalih samostalnih zanimanja primljene od HZZO-a,

• dospjela, a nenaplaćena potraživanja od kupaca.


6.4. EVIDENTIRANJE POSLOVNIH IZDATAKA

Poslovni izdatci se evidentiraju u stupcima 10, 11, 12, 14 te ukupni izdatci u stupcu 15 obrasca KPI. Izdatak nastaje, u skladu s načelom blagajne, u tre-nutku kada je isplata obavljena. U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvr-šeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka ti-jekom poreznog razdoblja, a smatra se da je došlo do odljeva dobara pa time i do nastanka izdatka, kada porezni obveznik njima više ne može raspola-gati. Razlikujemo izdatke koji su porezno priznati od onih koji su nepriznati kao i odljeve novčanih sredstava koji se ne smatraju izdatcima pa se i ne knjiže u obrazac KPI.

POREZNO PRIZNATI IZDATCI

Prema čl. 12. i 21. Zakona te čl. 8. i 25. Pravilnika, kao poslovni izdatci mogu se priznati samo oni iz-datci o kojima postoje uredne isprave i koji su izrav-no vezani za ostvarivanje primitaka.

Između primitaka i izdataka mora postojati me-đuzavisnost (čl. 25. st. 2. Pravilnika), a polazi se od normativa (utroška materijala, energije i dr.), vodeći pritom računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti.

Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdat-cima, sukladno čl. 25. st. 3. i 4. Pravilnika porezni obveznici (proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli ili potro-šili) u posebnim evidencijama moraju osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj i datum računa) i podatke o uporabi reprodukcij-skog i potrošnog materijala, pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog nalo-ga i sl.) za knjiženje u poslovne izdatke.

Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadr-žavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napi-taka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

Promjene u evidenciji nabave i uporabe reproduk-cijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka knjiže se najkasnije u roku 15 dana po proteku svakog mje-seca, a evidenciju treba zaključiti sa stanjem na dan 31. prosinca poreznog razdoblja. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski i po-trošni materijal, pića i napitke može obavljati knji-ženje i na temelju specifikacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napi-taka te mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

Navedeno potvrđuje i uputa − stajalište Ministar-stva financija MF Kl.: 410-18/05-01/141 od 8. ožujka 2006. koje je u cijelosti objavljeno u časopisu RRiF, br. 5/06., str. 111. i PiP, br. 6/06., str. 84. Sastavni dio mišljenja je i ogledni primjer evidencije koja sadržava podatke o nabavi (količina, jedinična vrijednost, uku-

pna vrijednost u kunama), uporabi (samo količinski podatak) te stanje (samo količina). Tako, primjerice, ugostiteljski objekt iskazuje sljedeće podatke:

� Tablica 5. Evidencija o nabavi i uporabi repro-dukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka

NABAVA UPOTREBA STANJE

Redni broj

Datum knjiženja

OpisMjerna jedinica

KoličinaJedinična vrijednost u kunama

Ukupna vrijednost u kunama

Količina Količina

1 2 3 4 5 6 7 8 9

9. 30. 4. 11. Nescafe Clasic 02-22 kom 150 3,50 525,00 – –

10. 30. 4. 11. upotreba za 4/11. kom 55 95

11. 31. 5. 11. Nescafe Clasic 02-22 kom 80 3,50 280,00 – 175

12. 31. 5. 11. uporaba za 5/11. kom 35 14088. 31. 12. 11. upotreba za 12/11. kom 110 30

UKUPNO ZA 2011. kom 230 805,00 200 30

POREZNI OBVEZNIK: »TONI«MBG: 12345123451MJESTO: ZAGREB, Osječka 55BROJČANA OZNAKA INAZIV DJELATNOSTI: UGOSTITELJSTVO

EVIDENCIJA O NABAVI I UPORABI REPRODUKCIJSKOG I POTROŠNOG MATERIJALA, PIĆA I NAPITAKA

NAZIV MATERIJALAKAVA - Nescafe Clasic1 kom = 18.5 grama

Poslovnim izdatcima se smatraju i knjiže se u obrazac KPI sljedeći poslovni izdatci:

Izdatci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge na osnovi obavljanja samostalne djelat-nosti i dani predujmovi

Izdatak se priznaje u visini cijene nabave, odno-sno u visini primljenog i plaćenog računa dobav-ljača ili troška proizvodnje (čl. 21. st. 7. Zakona) uz uvjet da se radi o izdatcima u vezi s obavljanjem obrtničke djelatnosti. Pritom treba istaknuti da se izdatci za nabavljenu dugotrajnu imovinu ne utvr-đuju primjenom načela blagajne u visini izdataka za nabavljenu imovinu, već se raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive dugotrajne imovine kao ot-pis (amortizacija - čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika). Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta), izdatci za nabavu se mogu odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Ako se obrtnička djelatnost obavlja u stambenom prostoru, u poslovne izdatke se mogu uračunati samo povećani izdatci do kojih dolazi zbog korištenja stambenog prostora za obavljanje djelatnosti (čl. 25. st. 6. Pravilnika), a ne i oni koji bi nastali neovisno o tome rabi li se stambeni prostor za obavljanje djelatnosti ili ne.

Izdatcima se smatraju i predujmovi dani za neis-poručenu robu i neobavljene usluge, osim preduj-mova danih za nabavu dugotrajne imovine.

Izdatci osoblja

Porezno priznatim izdatcima smatraju se isplaće-ne plaće zaposlenika (porez na dohodak i možebitni prirez te doprinosi), a priznaju se u visini stvarnih isplata. Uplaćeni doprinosi za osobno mirovinsko te zdravstveno osiguranje osobe koja obavlja sa-mostalnu djelatnost priznaju se, ako su plaćeni, do visine propisane posebnim zakonima za obvezno osiguranje (čl. 21. st. 8. Zakona). Napominjemo da porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelat-


nost ne može iskazati izdatak na ime isplaćene pla-će, nego samo u svoti uplaćenih propisanih obve-znih doprinosa za sebe osobno (čl. 21. st. 6. Zakona).

Izdatci za obrazovanje i izobrazbu poduzetni-ka i njegovih radnika

Riječ je o izdatcima za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika i njegovih radnika koji još dodatno kao poticaji zapošljavanja dodatno umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona. Za 2011., a prema čl. 56. st. 6. Zakona, dohodak samostalnih djelatnosti dodatno se uma-njuje za svotu državne potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja te za svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu prema Zakonu o dr-žavnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, a time i porezna osnovica u godišnjem obračunu po pod-nesenoj poreznoj prijavi. Izdatcima za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika iz čl. 25. st. 1. t. 2.1. Pravilni-ka smatraju se svote naknada za:� obrazovanje na osnovnim, srednjim, višim,

visokim školama, fakultetima, poslijediplomskom studiju te u postupku za stjecanje doktorata i to plaćeni obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za tečajeve, seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese i to u tuzem-stvu i inozemstvu plaćene pravnim i fizičkim oso-bama ovlaštenim odnosno registriranim za obav-ljanje tih djelatnosti,� izdatci za nabavu knjiga, udžbenika, priručni-

ka, skripti i druge literature u papirnatom ili elektro-ničkom obliku,� ako se školovanje i stručno usavršavanje obav-

lja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, izdatcima za školovanje i stručno usavr-šavanje smatraju se i troškovi prijevoza prigodom upućivanja na i povratka sa školovanja i stručnog usavršavanja i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza i troškovi smještaja do visine stvar-nih izdataka, a u slučajevima seminara i savjetova-nja (ne i školovanja) dnevnice do visine i pod uvjeti-ma propisanim čl. 13. st. 2. t. 13. i 14. Pravilnika.

Otpisi dugotrajne imovine - amortizacija

Dobra dugotrajne imovine koja su unesena u Popis DI otpisuju se sukladno čl. 12. Zakona o porezu na dobit te je svota otpisa, neovisno o tome je li obraču-nana prema stopama iz navedenog članka, uvećanim za 100% ili nižim od propisanih, porezno priznati iz-datak. Nadalje, ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenja više ne može rabiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se njegova knjigovodstve-na vrijednost otpisuje u cijelosti i knjiži kao izdatak.

Temeljem navedenoga, iznimno od čl. 8. st. 2. Pravilnika, izdatci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, nego se ti izdatci raspoređuju kroz vijek trajanja potroši-ve dugotrajne imovine, kao otpis (amortizacija) u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Ističemo da se izdatcima otpisa ne smatraju otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizaci-je sukladno čl. 21. st. 9. i 10. Zakona.

Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemlji-šta) izdatci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Međutim, ako je zemlji-šte kupljeno kao trgovačka roba – za daljnju pro-daju (ne radi se o gradnji nekretnine), izdatak se može evidentirati u trenutku plaćanja.

Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost sma-njena zbog izvanrednih događaja ako o tome po-stoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdat-ci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku pla-ćanja (čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika).

Treba napomenuti da se amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz pri-znaje do 400.000,00 kn troška nabave po jednom sredstvu sukladno čl. 12. st. 13. Zakona o porezu na dobit. Ako trošak nabave prelazi navedenu svotu, amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo služi isključivo za registriranu djelat-nost najma ili prijevoza. � Napomena: opširnije o obračunu amortizacije

kod obveznika poreza na dohodak može se pročitati u časopisu RRiF br. 5/10., str. 96.

Sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imo-vinu i ulaganja u novcu

To mogu biti sva privatna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti, a smatraju se poslovnim izdatcima kada se ulaganje obavi (čl. 25. st. 1. t. 4. Pravilnika). Ulaganje obrtne imovine se procjenjuje prema nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržnoj vrijednosti. Ula-ganje dugotrajne imovine se ne smatra izdatkom nego se izdatci raspoređuju kroz vijek trajanja po-trošive dugotrajne imovine.

Preostala knjigovodstvena vrijednost u sluča-ju prodaje ili izuzimanja imovine

Prodaja ili otuđenje dugotrajne imovine koja je evidentirana u Popisu DI se u slučaju otuđenja knjiži na način da poslovni izdatak čini preostala knjigo-vodstvena vrijednost (čl. 21. st. 2. Zakona i čl. 25. st. 1. t. 7. Pravilnika) te imovine na kraju mjeseca otuđe-nja, a poslovni primitak je primitak od prodaje/izu-zimanja. Za stvari koje nisu u Popisu DI, knjigovod-stvena vrijednost se izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava, onda procjenom.

Naknade, potpore i nagrade za nositelje obrt-ničke djelatnosti i djelatnosti slobodnog zani-manja kao i djelatnosti poljoprivrede te zaposle-nike kod navedenih obveznika

Riječ je o naknadama navedenim u čl. 13. Pravil-nika koje poslodavci, obrtnici i s obrtom izjednače-ne djelatnosti mogu isplaćivati sebi (čl. 25. st. 1. t. 8.) ili svojim zaposlenicima i knjižiti kao izdatak.


To su npr. naknade prijevoznih troškova i troškova noćenja na službenom putu u visini stvarnih izda-taka, naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, naknade za korištenje privatnog automo-bila u službene svrhe do visine 2,00 kn po prijeđe-nom kilometru i dr.

Nadalje, izdatci mogu biti isplaćeni kao potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kn godišnje, potpore za slučaj smrti radnika - 7.500,00 kn ili člana uže obitelji radnika - do 3.000,00 kn, dar djetetu do 15 godina života u svoti od 600,00 kn, prigodne nagrade do 2.500,00 kn godišnje (božićnica, regres), dnevnice, terenski dodatak, naknada za odvojeni život, pomor-ski dodatak, otpremnine radi odlaska u mirovinu, ju-bilarne nagrade zaposlenicima, nagrade učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada i dr.

Neoporezive isplate iz čl. 13. Pravilnika prizna-ju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i dru-gog). Pritom se izdatci za službena putovanja iz čl. 13. Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnog automo-bila u službene svrhe, troškovi noćenja i drugo) obračunavaju (čl. 14. st. 1. i 2. Pravilnika) na teme-lju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i pri-loženih isprava kojima se dokazuju izdatci i drugi podatci navedeni na putnom nalogu.

Iznimno, može se iskazati izdatak (za prijevoz, noćenje i sl.), ako zaposlenik nema vjerodostojne isprave – račune zbog gubitka, krađe i sl. Navedeno potvrđuje i stajalište Ministarstva financija MF Kl.:

410- 18/05-01/125, od 15. prosinca 20005. koje je objav-ljeno u časopisu PiP, br. 3/06., str. 105., i MF Kl.: 410-01/06-01/599 od 14. lipnja 2006., PiP, br. 9/06., str. 61).

Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži osobito sljedeće podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja pu-tovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevo-znom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje auto-mobilom potrebno je navesti marku i registracijsku oznaku automobila, početno i završno stanje broji-la − kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlaštene osobe, pečat, obračun troškova, likvida-ciju obračuna te izvješće s puta. Uz putni se nalog obvezno prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdatci, i to osobito: računi za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, računi za smještaj i drugo.

Ministarstvo financija dalo je Uputu u vezi s vođe-njem evidencija pri korištenju prijevoznih sredstava pod brojem MF Kl.: 410-18/05-01/86 od 24. listopada 2005. koja je u cijelosti objavljena u časopisu PiP, br. 12/05., str. 84. Izmjenom Pravilnika (Nar. nov., br. 68/07. – stupio na snagu 2. srpnja 2007.) prestala je obveza prilaganja računa za utrošeno gorivo uz putni nalog ako se putuje osobnim automobilom (čl. 14. st. 2. Pravilnika). � Napomena: O izdavanju i obračunu putnog nalo-

ga pisali smo opširno u časopisu RRiF, br. 11/08., str. 37.U nastavku se daju elementi putnog naloga i pre-

gled neoporezivih svota koje su obrtnici neoporezivo mogli isplatiti u 2011. i knjižiti u izdatke sukladno čl. 7., 13., 16. i 45. Pravilnika.

Broj .................. U ...................... dana .....................................

PUTNI NALOG

Određujem da ..............................................................................................................................

zvanje ................................................................................................................................................

na radnom mjestu ........................................................................................................................

službeno otputuje dana .......................................... u ..............................................................

..............................................................................................................................................................

sa zadaćom .....................................................................................................................................

..............................................................................................................................................................

..............................................................................................................................................................

Putovanje može trajati ................................... dana (.................................................)

Odobravam upotrebu ......................................................................................................

Troškovi putovanja terete ..........................................................................................................

Odobravam isplatu predujma u IZNOSU od .......................................................................

Nakon povratka u roku od tri dana treba izvršiti obračun ovog putovanjai podnijeti pismeno izvjeće o izvršenju zadaće

M. P.

(slovima)

(mjesto)

(vrsta prijevoznog sredstva)

(potpis naredbodavca)

(ime i prezime)

(Naziv društva)

potpisivanje ugovora o poslovnoj suradnji s

društvom »Tin« d.o.o. - Osijek

dipl. oec.

komercijalist

službenog automobila »Pasat« Zg 525 TN

Zagreb

Zagreb

10/11 25. 11. 2011.

25. 11. 2011.

avd2

−

“More” trgovački obrt Opatija

“More” trgovački obrt Opatija

IVANA MARIĆ

Za izvršeno službeno putovanje .................................................................................................................................................................

zvanje ....................................................................................................................................................................................................................

na radnom mjestu ...........................................................................................................................................................................................

od ...................................................................................................... do .............................................................................................................

OBRAČUN DNEVNICA

ODLAZAK POVRATAKdatum sat

Brojsati

Brojdnevnica

Iznosdnevnice

UKUPNIIZNOS

OBRAČUN PRIJEVOZNIH TROŠKOVA

RELACIJA

STANJE BROJILA

od do

Vrstaprijevoznog

sredstvaRelacija(u km)

Za prijevoziznos

OBRAČUN OSTALIH TROŠKOVA – OPIS TROŠKOVA Iznos

UKUPNO

Primljen predujam dana: ........................................... po nalogu broj ....................................

OSTAJE ZA ISPLATU – VRAĆANJE IZNOS

U .............................. dana ....................................................Prilog

(podnositelj računa)

Potvrđujem da je službeno putovanje prema ovom nalogu izvršeno i isplata se može izvršiti

Po ovom obračunu priznato IZNOS ........................

Isplaćen predujam IZNOS ........................

RAZLIKA – isplatiti – vratiti IZNOS ........................

Priznajempodnositelj računa

IZVJEŠĆE S PUTA:

Isplatioblagajnik

Pregledaolikvidator

Isplatitinalogodavac blagajni

datum sat

(naredbodavac)

od do

dipl. oec.komercijalist

25. 11. 2011.

Zagreb

85.210

112,002 x 56,00980,00

1.092,00

1.432,00

CestarinaSmještaj u hotelu “Osijek”

85.950

osobni auto − −Opatija

Opatiji

−

−−

340,00170,008,0025. 11. 2011. 22,0026. 11. 2011. 38 2

26. 11. 2011.

27. 11. 2011.

– dana 25. 11. 2011. u sjedištu društva TIN održan sastanak u 12,00 sati.– 26. 11. 2011. potpisan ugovor o poslovnoj suradnji za 2011.

IVANA MARIĆ


* Sukladno čl. 21. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu (Nar. nov., br. 140/10.). ** Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08. i 80/10.) bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposleni-

cima doho dak od nesamostalnog rada (čl. 6. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak). *** Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak samo na temelju posebnih propisa. **** Sukladno čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije

toga samo nezaposlenicima. ****** Sukladno čl. 9. t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do

500,00 kn mjesečno. ****** Sukladno čl. 10. st. 1. t. 12. Zakona o porezu na dohodak.

Tek. br. Vrsta isplate Dopuštena isplata (svota u kunama)I. NAKNADE1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe 2,00 kn po prijeđenom kilometruII. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1.Dnevnice u zemlji (do 8 sati – ništa, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km)

170,00 dnevno

2.Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno naj manje 30 kilometara od sjedišta društva i boravišta zaposlenika)

170,00 dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 dnevno

4. Pomorski dodatak 250,00 dnevno

5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu Vidjeti pregled po zemljama na stranicama u nastavku

III. OTPREMNINE I DAROVI1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2. Dar djetetu do 15 godina života 600,00 kn godišnje

3. Dar posloprimcu samo u naravi (do 400,00 kn godišnje s PDV-om)

4. Prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, naknade za godišnji odmor i sl.) sveukupno 2.500,00 kn godišnje

5. Otpremnina prema Zakonu o raduPoslovno uvjetovani i osobno uvjetovani otkaz u visini 6.400,00 kn po navršenoj godini rada kod tog poslodavca

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske jedinice 3.326,00 kn *

IV. POTPORE1. Zbog invalidnosti zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2. U slučaju smrti zaposlenika 7.500,00 kn

3. U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn

4. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje

5. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda **

6. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata ***

7. Darovanje za zdravstvene potrebe ****

8. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja *****

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1.

Za navršenih– 10 godina radnog staža– 15 godina radnog staža– 20 godina radnog staža– 25 godina radnog staža– 30 godina radnog staža– 35 godina radnog staža– 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE I NAGRADE ZA PRAKTIČNI RAD1. Stipendije (kao potpora) 1.600,00 kn mjesečno******

2. Športske stipendije i naknade za šport, usavršavanje 1.600,00 kn mjesečno

3. Stipendije studentima za izvrsna postignuća u znanju 4.000,00 kn mjesečno – javni natječaj (PiP 12/06., str. 14)

4. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada 1.600,00 kn mjesečno (može u gotovini)

5. Naknade za rad posredstvom učeničkih i studentskih udruga do 50.000,00 kn godišnje

� Tablica 6. Pregled neoporezivih svota naknada, potpora i nagrada za 2011.

� Napomena: Račun za noćenje nije glasio na tvrtku zaposlenika nego na njegovo ime pa se zato obračunava putem ovog naloga.U skladu s Pravilnikom i uputom Ministarstva

financija o evidencijama pri korištenju prijevoznih

sredstava obrazac za obračun naknade za uporabu osobnog automobila u poslovne svrhe za lokalnu vožnju (kada nije riječ o službenom putovanju pa se ne evidentiraju obvezni podatci u putnom nalogu) može imati sljedeće elemente:

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760 ili e-mail: [email protected]


� Tablica 7. Obračun loko-vožnje za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

Trgovački obrt »More«Vl. Ivan KraljZadar, Šibenska 15

Datum

Osobni automobil

Relacija VrijemePrijeđeni

km

Naknada po km

(u kn)

Ukupno

(st. 8x9)MarkaRegistracijski

broj

Brojilo

Početno

stanje

Završno

stanje

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

16.11.11. A3 ZG-1769-A 68.214 68.228Splitska 5 -

Veletržnica, Banka - Filipovićeva 14

11,00 – 11,45 16 2,00 32,00

Obračun loko-vožnje ____________________ za _____________________u studenom IVU PRSKALO

Datum obračuna: _____30.11.2011._______Potpis ovlaštene osobe: ______________________

ne uzimaju se u obzir primitci prema posebnim propisima na osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, opremu novorođenog djeteta i obitelj-skih mirovina koje primaju djeca nakon smrti ro-ditelja (čl. 53. st. 2. Pravilnika).

� Napomena: O troškovima stipendija učenicima i studentima može se pročitati u časopisu RRiF, br. 1/10. i isplati športskih stipendija u 7/10., str. 72.

Nagrade učenicima na praktičnom radu i na-ukovanju

Nagrade učenicima (ne i studentima) za vrije-me praktičnog rada i naukovanja se također mogu knjižiti u izdatke i to neoporezivo do 1.600,00 kn mjesečno. Riječ je o izdatcima isplaćenih nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja sukladno čl. 56. st. 1. Zakona, koja je mogla biti ne-oporezivo isplaćena (do visine utvrđene u čl. 45. st. 1. t. 1. Pravilnika) u svoti od 1.600,00 kn po učeniku mjesečno. Obrtnik je mogao, ovisno o tome u kojem su razredu školovanja učenici za koje je obvezna praksa, utvrditi različite svote, no maksimalno po osobi, mjesečno do navedene svote.

Tako, primjerice, prema Kolektivnom ugovoru poslodavaca i radnika u djelatnosti obrtništva (pot-pisan, ali nije objavljen u Narodnim novinama), su-kladno čl. 37., naknade učenika na praktičnom radu utvrđuju se u sljedećim najnižim svotama.

� Tablica 8. Najniže svote naknada učenika na praktičnom radu

GODINA

ŠKOLOVANJA

Nagrada za vrijeme praktičnog

rada i naukovanja (po satu

provedenom na praktičnoj nastavi)

I. godinaII. godinaIII. godinaIV. godina

4,00 kn5,00 kn6,00 kn7,00 kn

Pritom ističemo da se prema čl. 45. st. 1. t. 1. Pra-vilnika neoporeziva naknada u svoti od 1.600,00 kn odnosi samo na nagrade učenicima, a ne i studen-tima. Preporučujemo da i za ove potrebe, ako je bilo isplata, obrtnik izradi rekapitulaciju za svoje potrebe.

� Napomena: Opširnije o troškovima službenog puta zaposlenika i nezaposlenika (tuzemstvo i ino-zemstvo) može se pročitati u časopisu RRiF, br. 8/07., str. 40., 6/07., str. 41., 5/07., str. 39.

Isplate stipendija

Neoporeziva svota stipendije učenicima i studen-tima za redovito školovanje na srednjim, višim i vi-sokim školama te fakultetima, priznaje se u izdatke do visine 1.600,00 kn mjesečno, sukladno čl. 45. st. 1. t. 3. Pravilnika.

Neoporeziva stipendija u svoti od 4.000,00 kn mjesečno može se isplaćivati i studentima na sveu-čilištima u tuzemstvu za izvrsna dostignuća u zna-nju i u ocjenama na sveučilištima, koji su izabrani na javnim natječajima.

Međusobno se isključuje neoporeziva svota sti-pendije od 4.000,00 kn i stipendija od 1.600,00 kn.

No ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog raz-doblja isplaćuju nagrade učenicima za vrijeme prak-tičnog rada i naukovanja ili stipendije, ili športske stipendije, ili naknade športašima (u visini neopore-zivih svota) za više mjeseci istog ili prethodnog pore-znog razdoblja, propisane neoporezive svote prizna-ju se u ukupnoj svoti kumulativno za broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija, športska stipendija ili na-knada trebala biti isplaćena. Isplatitelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primitcima i to na osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se primitci isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostva-renim primitcima kod drugih isplatitelja.

Ako primatelji stipendija u tijeku poreznog razdoblja prime svotu veću od 10.800,00 kn (6 x 1.800,00), NE mogu se smatrati uzdržavanim čla-novima (čl. 36. st. 4. Zakona i čl. 53. st. 1. Pravil-nika). Ako su ih roditelji u tijeku poreznog razdo-blja rabili kao poreznu olakšicu, trebaju predati godišnju poreznu prijavu i „odreći” se dodatnog faktora osobnog odbitka za uzdržavano dijete, odnosno platiti porez. No prema čl. 36. st. 5. Za-kona, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, odnosno pri utvrđivanju svote od 10.800,00 kn godišnje,


Nadalje, bitno je znati da se isplaćene stipendije kao potpore za školovanje ne smatraju nagradama učenicima te se za isplaćene stipendije kao potpore u školovanju ne smanjuje dodatno dohodak, nego su samo izdatak. Primatelju stipendije (redovitom učeniku srednje, više i visoke škole te fakultetu), svota do 1.600,00 kn mjesečno ne oporezuje se pore-zom na dohodak.

Izdatci u vezi s otuđenjem ili likvidacijom dje-latnosti

Sukladno čl. 25. st. 1. t. 6. Pravilnika to su: knji-govodstvena vrijednost dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije, neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u vezi s djelatnošću te drugi izdatci u vezi s likvidacijom.

Plaćene kamate po kreditima i zajmovima koji su u vezi s obavljanjem djelatnosti kao i za-tezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa

Poslovnim izdatcima smatraju se, osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje dje-latnosti i jednokratne naknade te drugi izdatci u svezi s odobravanjem kredita (čl. 25. st. 1. t. 10. Pravilnika).

Napominjemo da se izdatcima NE smatraju pla-ćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaće-nih javnih davanja, kao primjerice, poreza na do-hodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za obvezna osiguranja i dr.

Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, čla-narina turističkoj zajednici, spomenička renta

1. Obveznici plaćanja komorskog doprinosa su fizičke osobe („dohodaši” i „dobitaši”), članovi Hr-vatske obrtničke komore koje obavljaju registrirane djelatnosti sukladno odredbama Zakona o obrtu.

Način, stope, osnovice i rokovi plaćanja doprino-sa doneseni su Odlukom o obveznicima, osnovici, visini, stopi te načinu i rokovima za plaćanje do-prinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (Nar. nov., br. 1/02., 158/02., 204/03. i 41/06.).

Doprinos se plaća:- u paušalnoj svoti,- po stopi od 0,40% od ostvarenog dohotka od-

nosno dobitka.Prema načelu blagajne, plaćeni doprinosi se knji-

že u obrazac KPI kao izdatak, a zajedno s obrascem DOH treba predati i konačni obračun za plaćeni ko-morski doprinos na obrascu KD. Obračun za 2011. je dan u poglavlju III. ovoga PRILOGA.

2. Obveza plaćanja članarine turističkim zajed-nicama propisana je odredbama Zakona o člana-rinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 152/08. i 88/10.). Obveznici su fizičke osobe koje imaju sjedište u turističkom mjestu, a prema šifra-ma djelatnosti koje su navedene u čl. 4. Zakona o članarinama u turističkim zajednicama.

Plaćene predujmove je u 2011. trebalo knjižiti u obrazac KPI u izdatke, a najkasnije do kraja mje-seca veljače 2012., zajedno s DOH obrascem, treba predati i konačni obračun na obrascu TZ.

3. Obveza plaćanja spomeničke rente proizla-zi iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

(Nar. nov., br. 69/99., 151/03., 157/03., 87/09., 88/10. i 61/11.). Može se plaćati na temelju dvije osnove:

a) prihodi od spomeničke rente koja se plaća po stopi od 0,05% na ukupne primitke,

b) prihodi od spomeničke rente koja se plaća po če-tvornom metru korisne površine poslovnog prostora.

Plaćene svote je trebalo u tijeku 2011. knjižiti u izdatke te zajedno s DOH obrascem treba predati konačni obračun spomeničke rente na obrascu SR. � Napomena: O obvezi plaćanja članarine turi-

stičkim zajednicama i spomeničkoj renti te konač-nim obračunima na obrascima TZ, KD i SR pišemo u ovom broju časopisa RRiF.

Premije dobrovoljnog mirovinskog osigura-nja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg za-poslenika

Porezno priznati izdatak, sukladno čl. 21. st. 11. Zakona su uplate premije dobrovoljnog mirovin-sko osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika. Poslodavac treba dobiti suglasnost radnika, a uplatu treba provesti u korist tuzemnog dobrovoljnog mirovinskog fonda koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mi-rovinsko osiguranje, do visine od 500,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja. To za 2011. može iznosi-ti ukupno 6.000,00 kn godišnje. Svote dobrovoljnog mirovinskog osiguranja plaćene iznad 500,00 kn (za svaki mjesec poreznog razdoblja) smatraju se neto-plaćom radnika.

Prema čl. 12. st. 9. Zakona koji je važio samo do 1. srpnja 2010., izdatcima pri utvrđivanju dohodaka rezidenata smatrala su se i tijekom poreznog razdo-blja u tuzemstvu uplaćene premije životnog osigu-ranja koje imaju obilježje štednje, dopunskog i pri-vatnoga zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja tuzemnim osiguravatelji-ma do visine 1.000,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja, a najviše do visine određene čl. 36. st. 26. (starog) Zakona, odnosno do 12.000,00 kn godišnje.

Međutim, navedena odredba je važila samo do 1. srpnja 2010., mogla se koristiti u godišnjoj pore-znoj prijavi za 2010., ali više NE u poreznoj prijavi za 2011.

IZDATCI KOJI SE POREZNO NE PRIZNAJU

Ovo je skupina izdataka koja u cijelosti ili jednim dijelom ne služe za ostvarivanje dohotka od obrta i slobodnih zanimanja te kao takvi nisu niti izravno vezani za obavljanje djelatnosti. Navedeni su u čl. 22. Zakona, kojim je određeno da se pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju, a to su sljedeći izdatci:

70% izdataka reprezentacije

Pod reprezentacijom se, prema čl. 22. st. 1. t. 1. Za-kona smatraju ugošćenja, darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdatci za odmor, šport, rekreaciju i razonodu, izdatci za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i slični izdatci poslovnim partnerima u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom.


Prema navedenoj odredbi Zakona, samo 30% izdatka reprezentacije smatra se porezno pri-znatim poslovnim izdatkom, dok je 70% izdatka reprezentacije porezno nepriznati izdatak. Fizič-ke osobe koje su u sustavu PDV-a u 70% porezno nepriznatog troška trebaju uključiti i pripadajući PDV (čl. 22. st. 1. t. 2. Zakona).

S motrišta poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost, u praksi se mogu javiti tri različita po-stupka s obračunom reprezentacije pa i knjiženje u obrascu KPI treba provesti sukladno tome.

� Tablica 9. Evidentiranje izdatka za reprezenta-ciju koji je plaćen je po ulaznom računu R-1 ili R-2:

30 kn (30% porezno priznati izdatak) u stupac 15 KPIUgošćivanje 100,00 kn 70 kn

16,10 kn(70% porezno nepriznati izdatak) (70% PDV-a po “R” rn. porezno nepriznati izdatak) u stupac 14 KPI

+ 23% PDV-a 23,00 kn 6,90 kn (30% PDV-a priznaje se kao pretporez) u stupac 13 KPIUkupno 123,00 kn u stupac 10 ili 11 KPI

� Tablica 10. Evidentiranje izdatka za reprezen-taciju koji je plaćen na temelju gotovinskog računa (nema oznaku „R”) ili račun dobavljača koji nije u sustavu PDV-a:

36,90 kn (30% porezno priznati izdatak) u stupac 15 KPI

123,00 kn 86,10 kn (70% porezno nepriznati izdatak) � u stupac 14 KPI

Svota od 123,00 kn unosi se u stupac 10 ili 11 KPI.

� Tablica 11. Evidentiranje uporabe vlastitih pro-izvoda ili trgovačke robe izuzetih za zaliha za po-trebe reprezentacije

Nabavna vrijednost trgovačke robe (ili cijena proizvodnje vl. proizvoda) 100,00 kn 70,00 kn (70% porezno nepriznati izdatak)

u stupac 14 KPI+ PDV (70,00 kn x 23%) 16,10 kn PDV porezno nepriznati izdatak

Ukupno: 116,10 kn

Nabavna cijena keramičke vaze (trgovačka roba) izuzete iz prodavaonice za dar poslovnom partneru iznosi 100,00 kn. Obračun PDV-a na 70% osnovice: 100,00 x 70% = 70,00 kn x 23% = 16,10 kn.

Porez na dodanu vrijednost na vlastitu potroš-nju te besplatne isporuke i drugi slični izdatci

Ova skupina izdataka se smatra izuzimanjem jer nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 26. st. 1. Pravilnika) te se smatraju poslovnim primitci-ma u trenutku kada su izuzeti zajedno s PDV-om jer se radi o besplatnim isporukama (čl. 22. st. 1. t. 2. Zakona).

Isplate naknada poduzetnicima koji obavljaju samostalnu djelatnost na osnovi naknada, pot-pora i nagrada, ako prelaze propisane svote

Radi se, primjerice, o dnevnicama i troškovima službenog putovanja poduzetnika koji obavlja-ju samostalnu djelatnost, iznad propisanih svota. Navedena skupina izdataka se u trenutku isplate smatra oporezivim dohotkom – plaćom ako se radi o isplati zaposlenicima, odnosno ako se isplaćuje vanjskim suradnicima, tada je riječ o drugom do-

hotku. Prekomjerne isplate nositeljima obrta ne knjiže se u KPI kao isplata naknade jer se mogu smatrati akontacijom dohotka.

30% izdataka u vezi s vlastitim ili unajmlje-nim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, po-slovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja tih sredstava za osobni prije-voz ne utvrđuje plaća u naravi.

Izdatke u vezi s korištenjem osobnih motornih vo-zila treba knjižiti u svoti cijelog računa u stupac 10, 11

ili 12, ovisno o načinu plaćanja te potom 30% vrijed-nosti u stupac 14 zajedno s pripadajućim PDV-om ako se radi o primljenom R-1 ili R-2 računu. Na taj je način porezno priznati izdatak iskazan u visini od 70% svo-te primljenog računa po kojem se priznaje i PDV (čl. 22. st. 1. t. 5. Zakona). Treba napomenuti da se izdatci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih prije-voznih sredstava knjiže kao izdatak u visini ukupne svote računa kao i porez na cestovna motorna vozila i plovila te troškovi kamata za osobne automobile koji su u financijskom leasingu. Evidentiranje troškova prijevoznih sredstava ovisi o tome je li automobil (čl.

22. st. 2. Zakona):

a) u imovini obrta − nepriznato 30% troška amor-tizacije, goriva, re-gistracije, troškova

tekućeg održavanja (rezervni dijelovi, usluge servisa za popravak i sl.), pranja automobila, autoguma i dr.;

b) u financijskom leasingu – nepriznato 30% troška amortizacije, goriva, troškova tekućeg održavanja, autoguma, i 30% NEPRIZNATO svih drugih troškova koje po ugovoru snosi korisnik financijskog leasinga (npr. naknada koju leasing-kuća zaračuna korisniku za re-gistraciju vozila, osiguranje, imovinski porez na cestovna vozila i sl.). Kamata kao trošak financiranja priznaje se u 100% svoti;

c) u poslovnom najmu (operativni leasing) − ne-priznato 30% troška naknade po ugovoru o najmu, troška goriva i svih drugih troškova koje po ugovoru snosi korisnik najma;

d) rent a car − nepriznato 30% troška za uslugu rent a cara i troška goriva.

Napominjemo da i svi ostali izdatci koji nisu u izravnoj vezi s obavljanjem samostalne djelatnosti ne mogu se knjižiti kao izdatak u Obrascu KPI.

(uz(uz vaš PIN): vaš PIN):01/ 46 01/ 46 99 11199 111

odod 8 800 00 dodo 13130000

TELEFONSKETELEFONSKE

KONZULTACIJEKONZULTACIJE


KOJI SE IZDATCI NE SMATRAJU POSLOVNIM IZDATCIMA

Poslovnim izdatcima ne smatraju se izdatci koji su nastali u vezi s osobnim potrebama poreznog ob-veznika ili pak nisu nastali s namjerom ostvarivanja poreznih primitaka, a kako je navedeno u čl. 12. st. 8. i čl. 22. st. 3. Zakona, to su sljedeći izdatci:� plaćeni porez na dohodak (mjesečne akontaci-

je i razlika po godišnjoj poreznoj prijavi), porez na dodanu vrijednost (uplate na temelju mjesečnog ili tromjesečnog PDV obrasca kao i godišnjeg prema PDV-K obrascu), porez na nasljedstva i darove te drugi osobni porezi,� izdatci za novčane kazne i prekršaje, izdatci za

troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osob-nih izdataka,� otplate kredita i zajmova nositelja obrtničke

djelatnosti,� svi ostali izdatci koji se ne mogu jasno odvojiti

od osobnih izdataka.U obrascu KPI navedene izdatke zato NE treba niti

evidentirati jer nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, neovisno o tome što su možda plaćeni preko žiro-računa poreznog obveznika.

Pregled najčešćih – porezno priznatih primita-ka i izdataka koje samostalne obrtničke djelatnosti trebaju evidentirati u obrascu KPI u poreznom raz-doblju daje se u tabličnom pregledu u nastavku.

� Tablica 12. Pregled porezno priznatih primita-ka i izdataka

OBRAZAC KPI

PRIMITCI IZDATCI

� Sva dobra koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik primi obavljanjem obrtničke djelatnosti

� Izdatci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge koji se koriste za stjecanje dohotka

� Primitci temeljem oproštenog duga od strane vjerovnika za nabavu stvari i prava

� Izdatci osoblja – bruto-plaće

� Primitci temeljem odricanja tražbina od kupca � Otpisi dugotrajne imovine – amortizacija� Primitci koji se javljaju kod likvidacije – prestanka obavljanja samostalne obrtničke djelatnosti

� Uplaćene premije na ime osiguranja dugotrajne imovine, života i dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

� Primitci od otuđenja � Svaka ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu� Manjkovi dobara iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore

� Preostala knjigovodstvena vrijednost u slučaju prodaje ili izuzimanja dugotrajne imovine

� Naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava i zatezne kamate na tražbine iz poslovnih odnosa

� Naknade, potpore, nagrade iz čl. 13. Pravilnika za nositelja obrta i zaposlenike (dnevnice, terenski dodatak, stipendije, nagrade učenicima, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe)

� Primitci naplaćeni od osiguravajućih društava � Izdatci u vezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti (čl. 31. Pravilnika)� Primitci od refundacija naknada plaća za bolovanja iznad 42 dana za zaposlenike

� Plaćene kamate po kreditima i zajmovima i zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa ali NE i zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih javnih davanja (poreza na dohodak, PDV-a, doprinosa za obvezna osiguranja i dr.)

� Novčana sredstva od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za sufi nanciranje novozaposlenih radnika temeljem Programa poticaja zapošljavanja (samo za dio godine)

� Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, članarina turističkoj zajednici, spomenička renta

� Drugi poslovni primitci � 70% izdataka za osobne automobile� 30% izdataka reprezentacije

Napominjemo da je za potrebe izrade godišnje porezne prijave samostalnih obrtničkih djelatno-sti, obračun amortizacije dan u zasebnom članku u ovom PRILOGU broju časopisa RRiF.

7. KOJE OLAKŠICE UMANJUJU OSTVARENI

DOHODAK SAMOSTALNIH OBRTNIČKIH

DJELATNOSTI

Sukladno čl. 6. st. 3. Zakona o porezu na doho-dak, samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona koji rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a nere-zident u tuzemstvu, umanjuje se za svotu:

1. plaća novozaposlenih osoba iz članka 56. stavka 1. Zakona,

2. državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim propisima,

3. izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. Zakona,

4. prenesenih gubitaka iz članka 35. Zakona, nakon umanjenja iz prethodnih točaka, koju je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelat-nosti iz članka 18. ovoga Zakona ostvario u tu-zemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu.

U Zakonu o porezu na dohodak propisane su olakšice koje smanjuju dohodak fizičkih osoba koje vode poslovne knjige, a na taj način i svotu poreza na dohodak. Temeljem navedenog može se zaključi-ti da za utvrđivanje dohotka za 2011. porezni obve-znici više ne mogu birati hoće li koristiti umanjenja temeljem Zakona o porezu na dohodak ili Zakona o držanoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. Sada je točno utvrđeno koji propisi i u kojem dijelu se pri-mjenjuju na umanjenje dohotka.

Mogućnost smanjenja svote ostvarenog dohotka proizlazi iz čl. 56. i 57. Zakona o porezu na dohodak i Zakona o državnoj potpori prema kojima se do-hodak kao razlika između primitaka i izdataka iz obrasca KPI smanjuje, i to na obrascu DOH-Z red. br. 5, 6, 7 i 8. te obrascu DOH pod 4.2.4. UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA.

www.rrif.hrwww.rrif.hr


Prema čl. 50. st. 6. Pravilnika na osnovi do-datnog umanjenja dohotka od samostalne dje-latnosti za svotu plaća novozaposlenih osoba i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz čl. 56. st. 1. Zakona, za svotu dr-žavne potpore za naukovanje za obrtnička zani-manja te za svotu državne potpore za obrazova-nje i izobrazbu prema posebnim propisima i za svotu izdataka za istraživanje i razvoj iz čl. 57. st. 1. Zakona može se utvrditi gubitak, odnosno na toj osnovi može se povećati gubitak nastao u te-kućem poreznom razdoblju.

Treba voditi računa i o tome da se možebitne olakšice koje će biti iskazane u zajedničkom obrtu kao smanjenje ostvarenog dohotka NE može po-novno rabiti te umanjiti dohodak pojedinca kada bude prijavljivan u obrascu DOH.

7.1. SMANJENJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE

DJELATNOSTI FIZIČKIH OSOBA KOJE

OBAVLJAJU UMJETNIČKU I KULTURNU

DJELATNOST

Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od sa-mostalne djelatnosti slobodnog zanimanja obav-ljanjem kulturne i umjetničke djelatnosti (a pritom vode poslovne knjige kao samostalne djelatnosti iz čl. 19. do 24. Zakona), ne iskazuju, odnosno ne smatra se primitkom sukladno čl. 20. Zakona o pra-vima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (Nar. nov., br. 43/96. i 44/96.), svote primljene od pravnih i fizičkih oso-ba do 20.000,00 kn godišnje za obavljanje te djelat-nosti. Uvjet je da o primljenim svotama posjeduju vjerodostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i dr.).

Osim toga, ovim poreznim obveznicima se prema čl. 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva ne smatra primitkom svota (kao neoporezivi dio au-torske naknade - sukladno čl. 46. st. 5. Pravilnika), u visini 25% ostvarenog umjetničkog honorara uz uvjet da poreznoj prijavi prilože potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije s podatcima o autorskim djelima za koja imaju na-vedeno pravo. Dakle, umjetničko se djelo utvrđuje potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom dje-lu. Od tako utvrđenih primitaka odbijaju se stvarni izdatci iz obrasca KPI.

U nastavku se daje popis - pregled Udruga, od-nosno ovlaštenih agencija koje su ovlaštene izdava-ti potvrde, za što je nadležno Ministarstvo kulture

• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin, Varaždin;

• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimur-ja, Čakovec;

• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb;• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Pula;• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka, Rijeka;• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Split, Split;• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zadar, Zadar;• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrov-

nik, Dubrovnik;

• Hrvatsko udruženje likovnih umjetnika primi-jenjenih umjetnosti, Zagreb, Zagreb;

• Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb;• Hrvatsko dizajnersko društvo, Zagreb;• Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb;• Hrvatsko društvo filmskih djelatnika, Zagreb;• Hrvatska udruga filmskih snimatelja, Zagreb;• Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Zagreb;• Društvo hrvatskih književnih prevodilaca Zagreb;• Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb;• Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjet-

nika, Zagreb;• Hrvatsko društvo skladatelja Zagreb;• Hrvatska glazbena unija, Zagreb;• Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Zagreb;• Hrvatsko društvo filmskih kritičara teatrologa,

Zagreb;• Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjet-

nika, Zagreb;• Udruga samostalnih i drugih profesionalnih

plesnih umjetnika Hrvatske, Zagreb;• Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Za-

greb;• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, Osijek;• Hrvatsko društvo pisaca Zagreb, Zagreb;• Hrvatsko društvo filmskih kritičara, Zagreb.• Društvo hrvatskih književnika, Zagreb• Udruga profesionalnih plesnih umjetnika Plus,

Zagreb.

7.2. UTJECAJ OLAKŠICA NA UTVRĐENI DOHODAK

7.2.1. Svota plaća novozaposlenih osoba

Riječ je, prema čl. 56. st. 1. Zakona, o izdatcima isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću (bruto) za nove zaposlenike koji su već prema nače-lu blagajne evidentirani kao izdatci u obrascu KPI u razdoblju kada su i isplaćeni, a na ovaj način su još dodatna porezna olakšica.

TKO SE SMATRA NOVIM ZAPOSLENIKOM?

� zaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a koji su se zaposlili nakon naj-manje jednomjesečne prijave kod Zavoda za zapošlja-vanje i trajanja probnog roka ako je ugovoren (olakši-ca se računa tek istekom trajanja probnog roka);� osobe koje su zaposlene nakon odustanka od

korištenja prava na mirovinu;� osobe koje se prvi put zapošljavaju (nije potreb-

na prijava na Zavod za zapošljavanje);� osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pri-

pravnici, vježbenici, stažisti i sl. (olakšica se računa odmah po zaposlenju).

Porezni obveznici trebaju voditi brigu o tome da se, ako raskinu ugovor o radu sa svojim zaposleni-cima, porezna osnovica smanjuje samo za razliku između obračunanih i isplaćenih plaća novim za-poslenicima, i obračunanih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju primili zaposleni s kojima je raskinut ugovor o radu.

Ova se olakšica može koristiti godinu dana od dana zaposlenja novih zaposlenika osim ako je riječ o osobama s invaliditetom, a tada je rok za korište-nje olakšica tri godine, računajući od dana njihova zaposlenja, dakle može se prenositi kroz više pore-


znih razdoblja dok se ne iskoristi. Smatramo da se ne smatra raskidom radnoga odnosa (za računanje negativnog utjecaja zapošljavanja) slučaj smrti za-poslenika, odlaska na odsluženje vojnog roka i dr.

Nadležnoj PU nije potrebno uz obrazac DOH-Z ili DOH prilagati izračun ovakvog poticaja zapošlja-vanja kao smanjenja dohotka, ali preporučujemo obrtnicima da za svoje potrebe, posebno ako je u tijeku godine s nekim radnicima raskinut ugovor o radu (nije važan razlog, sporazumni raskid radnog odnosa i sl.), izračun naprave. Tako će se izračuna-na (prebijena) svota evidentirati kao smanjenje za plaće novozaposlenih osoba.

Obveznici poreza na dohodak mogu rabiti svotu po-ticaja za novozaposlene djelatnike samo u visini stvar-no isplaćenih 12 plaća (načelo blagajne), neovisno o tome u kojem poreznom razdoblju će biti isplaćene. U slučaju neredovitih isplata plaće, može se dogoditi da dohodak bude smanjivan tijekom nekoliko poreznih razdoblja. Zato o tome treba voditi točnu evidenciju.

7.2.2. Svota državne potpore za obrazovanje i

izobrazbu prema posebnim propisima

Riječ je o Zakonu o državnoj potpori za obra-zovanje i izobrazba korisnicima državne potpore smatraju se pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu robe i usluga. Radnikom se prema navedenom zakonu smatra i obrtnik koji osobno radi u obrtu.

Smanjenje dohotka od samostalne djelatnosti odnosi se na samostane obrtničke djelatnosti koje vode poslovne knjige a koje mogu osigurati doka-ze o troškovima za opće obrazovanje i izobrazbu i za posebno obrazovanje i izobrazbu te za nauko-vanje, nastalim u razdoblju od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2011., a koji će za navedeno razdoblje u godišnjoj poreznoj prijavi za 2011. ostvariti potpore za navedene namjene.

Razlikujemo opravdane troškove općeg obrazo-vanja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izo-brazbe koji se priznaju samo za radnike korisnike državne potpore i moraju biti u vezi s djelatnošću korisnika državne potpore.

Korisnici državne potpore mogu dohodak od sa-mostalne djelatnosti smanjiti :

- do 70% opravdanih troškova u slučaju općeg ob-razovanja i izobrazbe radnika,

- do 35% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika.

Nadalje, korisnik državne potpore koji, prema posebnim propisima ispunjava uvjete za dodjelu regionalne državne potpore, može dohodak od sa-mostalne djelatnosti dodatno smanjiti:

- do 10 postotnih bodova ako obavlja djelatnost na Području A utvrđenom regionalnom kartom držav-nih potpora,

- do 5 postotnih bodova ako obavlja djelatnost na Području B utvrđenom regionalnom kartom držav-nih potpora.

Korisnik državne potpore koji obavlja djelatnosti pomorskog prijevoza može dohodak od samostalne djelatnosti smanjiti:

− do 100% opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu, bez obzira na to odnose li se ti troškovi na

opće obrazovanje i izobrazbu ili na posebno obrazo-vanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

− obrazovanje se mora provoditi na brodovima koji su upisani u Hrvatski registar brodova,

− osoba koja se usavršava ne može biti djelatni već pričuvni član posade.

Odluka o karti regionalnih potpora objavljena je u Nar. nov., br. 52/08., stupila je na snagu 7. svibnja 2008., a važi do 31. prosinca 2013.

Područje RH, vezano za mogućnost korištenja nave-dene olakšice podijeljeno je kako se pokazuje na slici:

� Slika 2. Karta regionalnih potpora

Prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedi-nica za statistiku (Nar. nov., br. 35/07.) to su sljedeća područja:

Područje B – HR01 – sjeverozapadna HrvatskaHR 011 Grad ZagrebHR 012 Zagrebačka županijaHR 013 Krapinsko-zagorska županijaHR 014 Varaždinska županijaHR 015 Koprivničko-križevačka županijaHR 016 Međimurska županijaPodručje A – HR02 – središnja i istočna

(panonska) HrvatskaHR 021 Bjelovarsko-bilogorska županijaHR 022 Virovitičko-podravska županijaHR 023 Požeško-slavonska županijaHR 024 Brodsko-posavska županijaHR 025 Osječko-baranjska županijaHR 026 Vukovarsko-srijemska županijaHR 027 Karlovačka županijaHR 028 Sisačko-moslavačka županijaPodručje A – HR03 – jadranska HrvatskaHR 031 Primorsko-goranska županijaHR 032 Ličko-senjska županijaHR 033 Zadarska županijaHR 034 Šibensko-kninska županijaHR 035 Splitsko-dalmatinska županijaHR 036 Istarska županijaHR 037 Dubrovačko-neretvanska županijaKorisnik državne potpore može smanjenje do-

hotka od samostalne djelatnosti uvećati za:- 10 postotnih bodova u slučaju općeg obrazovanja

i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izobrazbe rad-nika u nepovoljnom položaju.

Radnikom u nepovoljnom položaju smatra se:� svaki radnik mlađi od 25 godina koji prethodno


nije pronašao nikakav posao s redovitom plaćom,� svaki radnik s invaliditetom koji je posljedica

tjelesnih, duševnih ili psiholoških oštećenja, a koji je sposoban sudjelovati na tržištu rada,� svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon

prekida od najmanje tri godine, a posebice svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon što je prestao raditi zbog teškoća u usklađivanju svojih radnih ob-veza i obiteljskog života, pri čemu se na radnika ovaj pojam primjenjuje u razdoblju od šest mjeseci od njegova ponovnog zapošljavanja, tj. radnik koji se zaposlio nakon korištenja roditeljskih i obiteljskih prava uređenih posebnim propisima,� svaki radnik stariji od 45 godina koji nije stekao

srednju školsku ili srednju stručnu spremu,� svaki dugotrajno nezaposleni radnik, odnosno

radnik koji je bio nezaposlen tijekom dvanaest uza-stopnih mjeseci, pri čemu se ovaj pojam primjenjuje na ovog radnika u razdoblju od prvih šest mjeseci nakon njegova ponovnog zapošljavanja.

Pritom treba voditi računa da ukupna svota smanjenja dohotka od samostalne djelatnosti ne može biti veća od 70% troškova općeg obrazovanja, odnosno 35% opravdanih troškova u slučaju poseb-nog obrazovanja i izobrazbe radnika.

Ako se opće obrazovanje i izobrazba te poseb-no obrazovanje i izobrazba obavljaju izvan mjesta prebivališta ili boravišta radnika, u troškove se uključuju i troškovi prijevoza i smještaja do visine stvarno nastalih troškova i troškovi dnevnica, i to u skladu s propisima o oporezivanju dohotka.

Troškovi za opće obrazovanje i izobrazbu

Uključuje obrazovanje i izobrazbu koji nisu nepo-sredno i ponajprije namijenjeni sadašnjem ili budu-ćem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji rabi poreznu olakšicu za obrazovanje i izobrazbu, nego omogućuje stjecanje kvalifikacija koje su ve-ćim dijelom prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna područja, čime znatno poboljšavaju mogućnost radnika za zapošljavanje.

Među opravdane troškove općeg obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se sljedeći troškovi:

1. školarine u osnovnim i srednjim školama, na visokim učilištima te drugim obrazovnim insti-tucijama, na kojima se stječe osnovno, srednje i visoko obrazovanje, uključujući poslijediplom-ske studije i doktorske studije,

2. naknada za prisustvovanja seminarima, teča-jevima i kongresima, troškovi specijalizacija i drugih oblika obrazovanja i izobrazbe u tuzem-stvu i inozemstvu,

3. troškovi predavača i instruktora te troškovi sa-vjetovanja u vezi s projektima obrazovanja i izobrazbe,

4. troškovi stručne literature (knjige, časopisi) u papirnatom ili elektroničkom obliku. Stručnom literaturom ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i insti-tucija u njihovu vlasništvu,

5. otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opre-me koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu.

Troškovi za posebno obrazovanje i izobrazbu

Uključuju obrazovanje i izobrazbu koji su nepo-sredno i ponajprije namijenjeni sadašnjem ili bu-dućem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji rabi poreznu olakšicu za posebno obrazovanje i izobrazbu te omogućuju stjecanje kvalifikacija koje nisu prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna područja, ili koje su samo dijelom prenosive.

Među opravdane troškove posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se sljedeći troškovi:

1. naknade za prisustvovanja seminarima, tečaje-vima i kongresima,

2. specijalizacije i drugih oblika posebnog obrazo-vanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu,

3. predavača i instruktora, savjetovanja u svezi s projektima posebnog obrazovanja i izobrazbe,

4. stručne literature (knjige, časopisi) u papir-natom ili elektroničkom obliku. Stručnom li-teraturom ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i insti-tucija u njihovu vlasništvu,

5. otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opre-me koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu.

7.2.3. Svota državne potpore za naukovanje za

obrtnička zanimanja prema posebnim

propisima

Također se radi o odredbama Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. Poduzetnik u čijim se pogonima ili radionicama izvodi naukova-nje za obrtnička zanimanja može dohodak od sa-mostalne djelatnosti umanjiti za svotu isplaćenih nagrada naučnicima u vrijeme naukovanja, neovi-sno o tome što je u poslovnim knjigama – Obrazac KPI već knjižen izdatak temeljem isplate naknade.

Dodatno smanjenje ostvaruje i samostalna obrt-nička djelatnost:� kod koje su na naukovanju jedan do tri naučni-

ka može dohodak od samostalne djelatnosti smanjiti za 5%.� kod koje su na naukovanju više od tri naučni-

ka može postotak umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti povećati za jedan postotni bod po svakom naučniku, a najviše do 15% porezne osnovice.

Napominjemo da svota umanjenja dohotka od sa-mostalne djelatnosti (u visini od 5%, odnosno 15%) ne bi smjela biti veća od godišnje neoporezive svo-te nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja po svakom naučniku na naukovanju. Neoporeziva svota nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja utvrđuje se u skladu s propisima o oporezivanju dohotka, odnosno izno-si godišnje najviše do 19.200,00 kn (1.600,00 x 12) po učeniku. Te odredbe kao i odredba o tome da se smanjuje dohodak od samostalne djelatnosti, a ne po-rezna osnovica, proizlaze iz teksta Uredbe.

Navedene olakšice mogu smanjiti dohodak samo-stalnih obrtničkih djelatnosti (kao razliku primita-ka i izdataka iz obrasca KPI) na sljedeći način:

Olakšice treba unijeti u za to određeni redni broj u obrascu DOH-Z (5,6,7,i 8) i DOH (4.2.4), no pritom tre-


ba voditi brigu o tome da olakšice iskorištene u obras-cu DOH-Z supoduzetnik ne može uporabiti još jedan-put u obrascu DOH, kad prijavljuje svoj dio dohotka.

7.2.4. izdatci istraživanja i razvoja

Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige osno-vica poreza na dohodak sukladno čl. 57. st. 1. Zako-na može se dodatno smanjiti i na osnovi izdataka za istraživanje i razvoj, i to u visini 100% nastalih i iskazanih izdataka u poslovnim knjigama – obrascu KPI. Pri utvrđivanju olakšice treba biti oprezan tko i pod kojim uvjetima može rabiti navedenu olakšicu, jer je u čl. 57. st. 2. Zakona određeno da se: Istraživa-njem smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto radi stjecanja novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno istraživanje i primijenjeno istraživanje….

Obrtnici u pravilu nemaju izdatke istraživanja i razvoja jer se zapravo radi o poslovanju malih podu-zetnika. Na temelju dosadašnje prakse može se pret-postaviti da će mali broj poreznih obveznika - obrt-nika uz zadovoljenje propisanih uvjeta moći rabiti navedenu poreznu olakšicu.

7.2.5. Umanjenje dohotka za preneseni gubitak

Porezni gubitak može se utvrditi na osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti iz čl. 18. Zako-na i djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema čl. 19. do 24. Zakona. Navedeni način utvrđivanja gubitka određen je u čl. 35. st. 1. Zakona i čl. 50. st. 1. Pravilnika i može se prenositi sljedećih pet poreznih razdoblja.

Porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka na osnovi kojega je i utvrđen, od-nosno samo od dohotka od samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatno-sti prema čl. 19. do 24. Zakona, odnosno evidentira-njem primitaka i izdataka u poslovnim knjigama za samostalne djelatnosti a prema rješenju PU.

Prijenos gubitaka iz prethodnih poreznih raz-doblja te matematički izračun utjecaja na doho-dak za 2011. treba evidentirati u dijelu pod 4.2.5. obrasca DOH. Porezni obveznici koji obavljaju zajednički obrt na toj će poziciji evidentirati gu-bitak samo u dijelu koji se odnosi na njihov udio u ukupnom gubitku, odnosno dohotku, a tek prema rješenju PU. Po godišnjoj prijavi za 2011. može se pokriti gubitak nastao u samostalnoj djelatnosti počevši od 2006, za koji je Porezna uprava izdala rješenje.

Ako gubitci nastaju kroz više poreznih razdo-blja uzastopce, nadoknađivanje (odbijanje) od dohotka u idućim poreznim razdobljima obavlja se redoslijedom njihova nastanka.

Valja također istaknuti da se, sukladno čl. 50. st. 5. Pravilnika preneseni gubitak iz proteklih poreznih razdoblja odbija nakon dodatnog umanjenja dohot-ka od samostalne djelatnosti za svotu plaća novo-zaposlenih osoba i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz čl. 56. st. 1. Zakona,

za svotu izdataka za školovanje i stručno usavršava-nje iz čl. 56. st. 6. Zakona i za svotu izdataka za istra-živanje i razvoj iz čl. 57. st. 1. Zakona, a prije osobnog odbitka iz čl. 36. i/ili 54. Zakona.

Na osnovi dodatnog umanjenja dohotka od sa-mostalne djelatnosti za svotu plaća novozaposlenih osoba, svote državne potpore za obrazovanje i izo-brazbu te za naukovanje kao i za svotu izdataka za istraživanje i razvoj, može se utvrditi gubitak odno-sno na toj se osnovi može povećati gubitak nastao u tekućem poreznom razdoblju.

Porezni gubitak se može također prenijeti i iz poreznog razdoblja tuzemnog poreznog obvezni-ka u porezno razdoblje inozemnog poreznog ob-veznika i obratno, ako je riječ o istom poreznom obvezniku.

7.3. UTJECAJ OSOBNIH ODBITAKA NA DOHODAK

Osim osnovnog osobnog odbitka koji svaka osoba (porezni obveznik) kao poreznu olakšicu može rabi-ti za sebe, djecu, uzdržavane članove i dr. i za 2011. se mogu dodatno rabiti i drugi osobni odbitci kao npr. plaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i dana darovanja.

7.3.1. Osobni odbitci poreznog obveznika

Svaki porezni obveznik, prema čl. 36. Zakona i čl. 52. Pravilnika, ima pravo na neoporezivi dio dohot-ka u visini mjesečnog osobnog odbitka koji za cijelu 2011. iznosi 21.600,00 kn (1.800,00 × 12).

Osobni odbitak se uvijek priznaje za cijelo po-rezno razdoblje odnosno za 12 mjeseci neovisno o tome za koje se razdoblje dohodak prijavljuje, za ci-jelu godinu ili dio godine u slučaju da obrt posluje samo dio poslovne godine, primjerice ako je riječ o smrti poreznog obveznika, likvidaciji djelatnosti u tijeku godine i dr.

Porezni obveznici koji uzdržavaju članove obitelji imaju pravo na povećanje osobnog odbitka za sva-kog uzdržavanog člana, a to mogu biti djeca koju uzdržavaju roditelji, staratelji usvojitelji, poočimi i pomajke kao i drugi. Uzdržavanim članovima obi-telji, sukladno čl. 53. st. 5. Pravilnika, smatra se i supružnik (u bračnoj zajednici), roditelji poreznog obveznika, roditelji supružnika poreznog obveznika te pretci i potomci u izravnoj liniji, kao i djeca nakon završetka redovitog školovanja koja ne rade (uzdrža-vani član – dijete) i djeca na odsluženju vojnog roka. Pritom braća i sestre poreznog obveznika ne mogu biti uzdržavani članovi, no mogu unuci i praunuci.

Sukladno čl. 53. st. 6. Pravilnika, djetetom se smatra dijete nakon završetka redovitog školovanja do prvog zapošljavanja, ako je prijavljeno Hrvat-skom zavodu za zapošljavanje. Prvim zapošljava-njem smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisi-ma. Ako radni odnos prestane, pod uvjetima iz čl. 36. st. 4. Zakona (primitci do 10.800,00 kn), dijete se smatra uzdržavanim članom uže obitelji i pore-zni obveznik uzdržavanog člana uže obitelji ima pravo na osobni odbitak predviđen za uzdržavane članove, odnosno 0,50% – 900,00 kn.

Ako porezni obveznik tijekom godine prestane uz-državati člana uže obitelji, osobni odbitak se može


rabiti samo za razdoblje u kojem je bio uzdržavan (uz uvjet da član obitelji nije do kraja godine ostvario pri-mitak u bruto svoti većoj od 10.800,00 kn), pri čemu se uvijek zaokružuje puni mjesec (u korist poreznog obveznika). Ako supružnici zajednički uzdržavaju dijete ili druge članove, osobni odbitak se može podi-jeliti, o čemu treba izvijestiti Poreznu upravu tijekom godine ili po godišnjoj poreznoj prijavi.

Treba voditi brigu o tome da se, sukladno čl. 36. st. 4. Zakona, te čl. 53. st. 1. Pravilnika, uzdržava-nim članovima ne smatraju osobe čiji dohodak ili drugi primitci koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom prelaze svotu šesterostrukog osnovnog odbitka na godišnjoj razini, odnosno 10.800,00 kn (1.800,00 x 6). To može biti npr. svota stipendije, naknade za rad preko studentskog servisa i druge naknade (neovisno o tome smatra li se isplaćena naknada oporezivim dohotkom ili ne), koje u tije-ku godine primi uzdržavani član ili dijete. U na-vedenu svotu ne ulaze primitci prema posebnim propisima na osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja (čl. 36. st. 5. Zakona i čl. 53. st. 2. Pravilnika).

� Tablica 13. Pregled faktora i svota osobnih od-bitaka za poreznog obveznika i uz-državane članove za 2011.

Uzdržavani član

obitelji i djecaFaktor

Svota osobnog

odbitka

− mjesečno

Osnovni osobni odbitak 1,00 1.800,00

Uzdržavani član 0,5 900,00

Prvo dijete 0,5 900,00

Drugo dijete 0,7 1.260,00

Treće dijete 1,0 1.800,00

Četvrto dijete 1,4 2.520,00

Peto dijete 1,9 3.420,00

Dodatak za djelomičnu invalidnost 0,3 540,00

Dodatak za 100% invalidnosti 1,00 1.800,00

Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u pore-znom razdoblju rabi osobni odbitak, ostvari primitke do svote 10.800,00 kn, godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje mogu podnijeti porezni obveznik - uzdržavatelj i porezni obveznik - uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete, jasno ako to žele i imaju interesa. Navedeno proizlazi iz čl. 53., st. 4. Pravilnika.

7.3.2. Osobni odbitci na područjima posebne

državne skrbi i brdsko-planinskim područjima

Obveznicima poreza na dohodak koji imaju pre-bivalište i borave u područjima posebne državne skrbi, utvrđenim Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Odlukom o potvrđivanju statusa pri-padnosti općina trećoj skupini područja posebne državne skrbi i Zakonom o brdsko-planinskim po-dručjima osnovni osobni odbitak utvrđuje se su-kladno čl. 54. Zakona.

� Tablica 14. Pregled faktora i svota osobnog od-bitka na područjima posebne državne skrbi i brd-sko-planinskim područjima

PODRUČJE SKUPINAODBITAK

MJESEČNO

ODBITAK

GODIŠNJE

Područje posebne državne skrbi(osnovni osobni odbitak)

I. SKUPINA 3.840,00 46.080,00II. SKUPINA 3.200,00 38.400,00III. SKUPINA 2.400,00 28.800,00

Brdsko-planinska područjaOsnovni osobni odbitak 2.400,00 28.800,00

Navedeni osobni odbitci priznaju se poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave u po-dručjima posebne državne skrbi tek po godišnjem obračunu, a u tijeku godine treba o se primjenjivati osnovni odbitak u svoti od 1.800,00 kn. Poreznim se obveznicima osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu utvrđuje prema prikazanim os-novnim osobnim odbitcima za područja državne skrbi i brdsko-planinska područja, ako ti članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi.

Za korištenje prava na uvećane osobne odbitke određeni su sljedeći uvjeti, pri čemu se prebivalište poreznog obveznika, djece i uzdržavanih članova uže obitelji određuje prema odredbama čl. 37. st. 1. i 2. Općeg poreznog zakona:� Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost

moraju imati prebivalište na području posebne dr-žavne skrbi, bez obzira na to ostvaruju li dohodak na tom području ili izvan toga područja;� Djeca ili uzdržavani članovi uže obitelji tako-

đer moraju imati prebivalište na području posebne državne skrbi, ako se za njih rabi odbitak propisan za to područje. Ako porezni obveznik ima prebiva-lište i boravi na području posebne državne skrbi, a ne i obitelj, pravo na uvećani osobni odbitak porezni obveznik ima samo za vlastito uzdržavanje, dok za uzdržavane članove rabi normalne osobne odbitke (osnovica 1.800,00 kn);� Ako obitelj poreznog obveznika ima prebiva-

lište i boravi na području posebne državne skrbi, a porezni obveznik ne, uvećani osobni odbitak može rabiti samo za uzdržavane članove.

Poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na brdsko-planinskim područjima i drugim područjima na kojima su prema posebnim zakoni-ma propisane olakšice, priznaje se osobni odbitak u godišnjoj poreznoj prijavi u svoti od 2.400,00 kn (čl. 54. st. 1. t. 3. Zakona), a prema mjestima navedenim u Zakonu o brdsko-planinskim područjima.

U nastavku se daje popis općina i gradova raspo-ređenih u I., II. i III. skupinu prema Zakonu o po-dručjima posebne državne skrbi te Zakonu o brd-sko-planinskim područjima:

PODRUČJA OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

PRVOJ SKUPINI pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:

Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Bo-rovo, Cetingrad, Civljane, Čeminac, Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovačko primor-je, Dragalić, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hr-vatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak,


Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Ma-jur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Pe-tlovac, Plitvička Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Šodolovci, Tompo-jevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojnić, Vrlika, Vukovar, Župa dubrovačka.

Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:Osijek (10% područja grada) – naselja: Klisa,

Nemetin, Sarvaš i Tenja, Vinkovci (25% područja grada) – naselje Mirkovci.

DRUGOJ SKUPINI pripadaju u cijelosti pod-ručja gradova i općina:

Barilović, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Ča-činci, Drniš, Đulovac, Ervenik, Glina, Gornji Bo-gićevci, Gospić, Gračac, Grubišno Polje, Hrvace, Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Kr-njak, Lasinja, Lipik, Lišane Ostrovičke, Lovinac, Mikleuš, Novigrad, Novska, Obrovac, Okučani, Otočac, Pakrac, Petrinja, Plaški, Polača, Polič-nik, Posedarje, Promina, Ružić, Saborsko, Sirač, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, Škabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Voćin, Vrhovine i Zemunik Donji.

Drugoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:Daruvar (25% područja grada) – naselja: Mar-

kovac i Vrbovac;Dubrovnik (50% područja grada) – naselja:

Bosanka, Brsećine, Dubravica, Donje Obuljeno, Čajkovica, Čajkovići, Gornje Obuljeno, Groma-ča, Kliševo, Knežica, Komolac, Ljubač, Mokoši-ca, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrežje, Rožat, Šumet, Trsteno i Zaton;

Karlovac (10% područja grada) – naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Bre-zova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanić-ki, Donja Trebinja, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornji Sjeničak, Ivanković Sela, Ivošević Selo, Ka-blar, Kamensko, Karlovac – dijelovi Gornje Mekuš-je, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Ri-bari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tušilović, Udbinja, Utinja i Vukmanić;

Sisak (10% područja grada) – naselja: Blinjski Kut, Klobučak, Letovanci, Madžari, Staro Selo i Vurot;

Slatina (10% područja grada) – naselja: Golenić, Ivanbrijeg i Lukavac;

Virovitica (10% područja grada) – naselje Jasenaš;Vodice (25% područja grada) – naselja: Čista

Mala, Čista Velika i Grabovci;Zadar (10% područja grada) – naselja: Babin-

dub i Crno.TREΔOJ SKUPINI pripadaju u cijelosti područ-

ja gradova i općina:Babina Greda, Bebrina, Bednja, Berek, Bosiljevo,

Brinje, Brod Moravice, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, Čađavica, Čaglin, Dekanovec, Donja Voća, Drenovci, Galovac, Generalski Stol, Gornja Rijeka, Garčin, Gradina, Grožnjan, Gundinci, Gunja, Ivan-ska, Jarmina, Klakar, Kraljevec na Sutli, Kula Norin-ska, Lanišće, Lećevica, Levanjska Varoš, Lokvičić, Netretić, Oprisavci, Oprtalj, Oriovac, Otok (Split-sko-dalmatinska županija), Otok (Vukovarsko-sri-jemska županija), Pakoštane, Perušić, Pisarovina,

Podgorač, Podravska Moslavina, Podturen, Pod-crkavlje, Pokupsko, Pojezerje, Prgomet, Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija), Proložac, Pu-nitovci, Ribnik, Runovići, Satnica Đakovačka, Semeljci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Sopje, Sta-rigrad, Suhopolje, Trnava, Unešić, Velika Kopani-ca, Vladislavci, Vođinci, Vrbanja, Vrbje, Zagorska Sela, Zagvozd, Zažablje, Zmijavci, Zrinski Topolo-vac, Žumberak.

Prema čl. 3. Zakona o brdsko-planinskim područ-jima status brdsko-planinskog područja imaju slje-deće jedinice lokalne samouprave:

BRDSKO-PLANINSKA PODRUČJA

– gradovi: Buzet, Čabar, Delnice, Imotski, Le-poglava, Ogulin, Orahovica, Senj, Sinj, Trilj, Vr-bovsko i Vrgorac.

– općine: Bistra, Budinšćina, Cerovlje, Čavle, Dicmo, Đurmanec, Fužine, Gračišće, Jelenje, Je-senje, Kalnik, Kaptol, Karlobag, Klana, Klis, Lobor, Lokve, Lovreč, Lupoglav, Ljubešćica, Matulji, Mo-tovun, Mrkopalj, Muć, Novi Golubovec, Podbablje, Primorski Dolac, Radoboj, Ravna Gora, Skrad, Stu-bičke Toplice, Šestanovac i Vinodolska općina.

7.3.3. Ostali osobni odbitci

Darovanja dana u naravi i novcu

Radi se o darovanjima u novcu i naravi doznače-na na žiro-račun u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene i humanitarne, športske i vjerske svrhe udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima do visine 2% primitaka u prethodnoj poreznoj godi-ni (2010.) ili više, prema odlukama nadležnih mini-starstava, sukladno čl. 36. st. 12. Zakona. � Napomena: Dana darovanja u novcu ili naravi

do visine 2% se u 2010. smatraju osobnim odbitkom i ne treba ih knjižiti u obrazac KPI kao izdatak, nego dodatno, na temelju vjerodostojnih isprava smanju-ju dohodak i evidentiraju se samo u obrascu DOH. Svota darovanja nije navedena u skupini troškova, već svotom prihoda prethodne godine, a prema pri-mitcima iskazanim u godišnjoj poreznoj prijavi.Opširnije o poreznom položaju darova (donacija)

može se pročitati u časopisu RRiF br. 11/11., str. 95.Napominjemo da se u godišnjoj poreznoj prijavi

na DOH obrascu za 2011. više ne mogu korisititi:

� Svota stvarnih troškova zdravstvenih usluga i za nabavu ortopedskih pomagala u RH.

� Svota ulaganja na ime kupnje ili gradnje stambenog prostora za potrebe trajnog sta-novanja kao i za investicijska održavanja na postojećem stambenom prostoru radi pobolj-šanja uvjeta stanovanja ili otplata kamata po namjenskom stambenom kreditu ili po osno-vi 50% plaćene najamnine za stanovanje.


III. Godišnja prijava poreza na dohodak III. Godišnja prijava poreza na dohodak na obrascima DOH-Z i DOH za 2011.na obrascima DOH-Z i DOH za 2011.

Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač. UDK 657.1/336.2

1. KAKO TREBA UTVRDITI DOHODAK − POREZNU

OSNOVICU

Prema čl. 19. st. 1. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10. i 114/11., dalje: Zakon), dohodak od samostalnih djelatnosti je razli-ka između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju, neovisno o tome je li riječ o obrtničkoj djelatnosti s jednim nositeljem ili obavljanju obrtničke djelatnosti s više supoduzet-nika. Za 2011. to su svi poslovni događaji (primitci i izdatci) evidentirani u obrascu KPI prema načelu blagajne, dakle oni koji su plaćeni i naplaćeni od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2011., zajedno s izdat-kom amortizacije – otpisom dugotrajne imovine, a prema obračunu iskazanom u obrascu DI.

Samostalne obrtničke djelatnosti prijavu na obrascu DOH i supoduzetnici u zajedničkom obrtu

na obrascu DOH-Z predaju u istim rokovima kao i za prethodnu godinu. U obrascu DOH promi-

jenjen je samo PRILOG UPO jer za 2011. imamo jedinstvene porezne stope koje se odnose na cijelu go-

dinu. Načelno se postupak izrade godišnje porezne prijave nije promijenio, no samostalne djelatnosti

trebaju voditi računa o umanjenjima dohotka koje proizlaze iz odredbi Zakona o porezu na dohodak i

Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu.

Napominjemo da se u godišnjoj poreznoj prijavi na DOH obrascu za 2011. više ne mogu kao pove-

ćani osobni odbitak korisititi troškovi za zdravstvene usluge, svote ulaganja na ime kupnje ili gradnje

stambenog prostora ili otplata kamata po kreditu, te najamnina.

1.1. ZAKLJUČIVANJE OBRASCA KPI I

UTVRĐIVANJE DOHOTKA

Prvi korak za utvrđivanje dohotka, odnosno po-rezne osnovice neke samostalne obrtničke djelat-nosti je utvrđivanje ukupnih poslovnih primitaka i izdataka poslovne godine. Tek potom treba za-ključiti knjigu primitaka i izdataka (dalje KPI). Za-ključivanje obrasca KPI znači zbrajanje određenih stupaca obrasca u kojima su se tijekom godine evi-dentirali poslovni događaji, a dohodak čini razlika tako utvrđenih primitaka i izdataka:

UKUPNI PRIMITCI � stupac 9 = 5 + 6 + 7 − 8− UKUPNI IZDATCI � stupac 15 = 10 + 11 + 12

− 13 − 14= DOHODAK

Primjer zaključivanja knjige primitaka i izdataka (obrazac KPI) daje se u nastavku:

I. OPĆI PODACI O POREZNOM OBVEZNIKU

1. NAZIV DJELATNOSTI TRGOVINA NA VELIKO I MALO ŠIFRA DJELATNOTI 52

2. IME I PREZIME PODUZETNIKA / NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI ANA IVANČIĆ

3. ADRESA PREBIVALIŠTA / UOBIČAJENOG BORAVIŠTA OPATIJA, Zagrebačka 35

4. MBG PODUZETNIKA / NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI/OIB 12312345678

II. PODACI O PRIMICIMA I IZDACIMA KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA

R. br.NADNEVAK PRIMITKA /

IZDATKABROJ

TEMELJNICE OPIS ISPRAVA

PRIMICI PDV U

PRIMICIMAUKUPNI PRIMICI

IZDACIPDV U

IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22.,

st. 1., t. 1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU GOTOVINI NA ŽIRO--RAČUN

U NARAVI

U GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

-RAČUNAU

NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12-13-14)

291 30. 12. 2011. T - 291 Izv. ž. r. br. 210 2.500,00 52.500,00 — 10.200,00 44.800,00 5.800,00 35.100,00 — 7.750,00 — 29.400,00

292 31.12. 2011. T - 292 Utržak 31. 12. 2011. 13.250,00 — — 1.320,00 11.930,00 — — — — — —

293 31.12.2011. T - 293 Obračun amortiza-cije za 2011. 55.600,00 4.550,00 51.050,00

Sve ukupno: 2011. 213.050,00 360.500,00 2.900,00 69.450,00 507.000,00 28.400,00 361.110,00 55.600,00 49.300,00 4.550,00 391.260,00

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA Obrazac KPI

U navedenom je primjeru dohodak za 2011. razli-ka primitka i izdatka kako slijedi:

Ukupni primitci = 507.000,00 kn- Ukupni izdatci = 391.260,00 knDOHODAK = 115.740,00 kn

Za narudžbe molimo javiti se na broj tel. (01)/4699-760; faks: 46 99 766

ili e-mail: [email protected]


Porezni obveznici trebaju, sukladno čl. 42. Za-kona te odredbama čl. 83., 87., 88. i 89. Pravilnika, predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave poreznu prijavu o utvrđenom dohotku na obrascu koji je sa-stavni dio Pravilnika o porezu na doho-dak (Nar. nov., br. 95/05. do 137/11., da-lje: Pravilnik). Obrazac DOH-Z i obrazac DOH na kojima samostalne obrtničke djelatnosti trebaju predati godišnju po-reznu prijavu objavljen je u Pravilniku iz Nar. nov., br. 123/10.

1. OBRAZAC DOH – PRIJAVA POREZA NA DOHODAK

Utvrđenu svotu dohotka od obav-ljanja samostalne djelatnosti – jedan nositelj, treba unijeti u obrazac Prijava poreza na dohodak – obrazac DOH i to u red. br. 4.2.1., DIO SD − DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANIMANJA, POLJOPRI-VREDE I ŠUMARSTVA I DJELATNOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTAL-NA DJELATNOST (prema pregledu pri-mitaka i izdataka) u stupac 2.

Ako je poduzetnik obavljao djelat-nost ili dio djelatnosti na području posebne držav-ne skrbi i brdsko-planinskom području, podatak o ostvarenom dohotku treba evidentirati u zasebnom rednom broju obrasca DOH i to na red. br. 4.2.6. DO-HODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVA-REN NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKR-BI, GRADU VUKOVARU I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA ZA KOJI SU PROPISANE OLAKŠICE, u stupac 3. Pritom u stupcu 4 treba izračunati udio ostvarenog dohotka na tim područjima u odnosu na sveukupni dohodak koji se evidentira pod red. br. 5. obrasca DOH. Izračunani postotak treba primijeniti na ukupno utvrđenu godišnju poreznu obvezu pod t. 9.6. UTVRÐIVANJE POREZA I PRIREZA, a da bi se izračunala umanjena svota poreza.

2. OBRAZAC DOH–Z – PRIJAVA DOHOTKA OD ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI

Ako je utvrđeni dohodak rezultat zajedničkog obavljanja djelatnosti, svotu zajedničkog dohotka treba prijaviti najprije na obrascu DOH-Z nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 31. siječnja 2012., koji treba umanjiti za pripisane posebne olakšice i poti-caje. Svaki supoduzetnik, nakon dobivenog rješenja o prihvaćanju zajedničkog dohotka i raspodjeli iz-među supoduzetnika, svoj dio prijavljuje na obrascu DOH (do 29. veljače 2012.) koji treba unijeti također pod red. br. 4.2.1., ali u stupac 5.

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu dje-latnost kao nositelji obrta u jednom obrtu, a kao su-poduzetnici u drugom obrtu, mogu u obrascu DOH imati popunjen stupac 2 i 5 red. br. 4.2.1., a u protiv-nom treba popuniti samo jedan stupac.

1.2. UTVRĐIVANJE POREZNE OSNOVICE

Dohodak kao razlika evidentiranih poslovnih primitaka i izdataka nije porezna osnovica na koju porezni obveznik − obrtnik ili slobodno zanimanje treba obračunati porez na dohodak. Zakon i Pravil-nik o porezu na dohodak propisuju razne porezne olakšice − smanjenja, koje treba primijeniti na tako

stečen dohodak kao razliku primitaka i izdataka iz obrasca KPI na sljedeći način:

� Slika 2. Utvrđivanje dohotka i porezne osnovice za samostalne djelatnosti

Utvrđeni se dohodak kao razliku poslovnih pri-mitaka i izdataka u obrtu s jednim nositeljem ili u zajedničkom obrtu, može umanjiti za posebne olak-šice i poticaje utvrđene u čl. 56. i 57. Zakona, kako je prikazano na prethodnoj slici.

Olakšice treba unijeti u za to određeno mjesto u obrascu DOH-Z i DOH, pritom treba voditi brigu o tome da olakšice iskorištene u obrascu DOH-Z su-poduzetnik ne može uporabiti još jednom u obras-cu DOH, kad prijavljuje svoj dio dohotka.

2. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OBAVLJANJA

ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI NA OBRASCU DOH-Z

Mogućnost obavljanja djelatnosti u kojoj sudjelu-je više supoduzetnika uređena je u čl. 35.a Zakona o obrtu. Propisi o dohotku uređuju takav način obavlja-nja djelatnosti u čl. 34. Zakona te u Pravilniku u čl. 48. i 49. – utvrđivanje dohotka od zajedničke djelatnosti.

Dohodak od zajedničke djelatnosti utvrđuje se također (kao u obrtima gdje je jedan nositelj) kao razliku poslovnih primitaka i poslovnih izdataka u određenom poreznom razdoblju. Primitke i izdat-ke evidentira se u jednom obrascu KPI za ukupnu djelatnost, odnosno zajednički obrt, i to neovisno o broju sudionika zajedničkog obrta.

2.1. PRIJAVA DOHOTKA OD OBAVLJANJA

ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI – KADA SE

PREDAJE I KOME

Dohodak od zajedničke djelatnosti obrta, slo-bodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te od zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se kao jedinstven dohodak i prijavljuje na obrascu DOH-Z – Prijava o utvrđenom dohotku od zajed-ničke djelatnosti kako se prikazuje na obrascu na sljedećoj stranici. Utvrđen dohodak se raspoređuje odnosno dijeli na supoduzetnike prema prethodno zaključenom ugovoru, a ako ugovor nije zaključen, zajednički se dohodak dijeli na jednake dijelove među supoduzetnike. Tako se oporezuje dio dohot-

- plaće novozaposlenih osoba - prema čl. 56. Zakona- državna potpora za naukovanje za obrtnička zanimanja prema čl. 6. Zakona o državnoj potpori

- državna potpora za obrazovanje i izobrazbu prema Zakonu o državnoj potpori- izdatci za istraživanje i razvoj prema čl. 57. Zakona

- preneseni gubitak (5 razdoblja) prema čl. 35. Zakona

DOHODAK/GUBITAK NAKON SMANJENJA

– osnovni osobni odbitak prema čl. 36. st. 1. i 2. Zakona– darovanja do 2% primitaka pethodne godine prema čl. 36. st. 12.)

POREZNA OSNOVICA SVOTA POREZA

Smanjenje svote poreza na dohodak za poduzetnike na područjima posebne državne skrbi, području grada Vukovara i brdsko-planinskim područjima za 100%, 75% ili 25%

DOHODAK = razlika primitaka i izdataka


ka koji pripada svakom supoduzetniku od obavlja-nja zajedničke djelatnosti.

Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelat-nosti treba također voditi računa o svotama koje se pribrajaju i/ili odbijaju od dohotka svakog supo-duzetnika koji se iskazuje pod red. br. 10. u stupcu 5 obrasca DOH-Z. Pripadajući udjeli u zajedničkom dohotku mogu se stoga uvećati i smanjiti sukladno čl. 49. st. 6. i 7. Pravilnika.

Naknade isplaćene supoduzetnicima, primje-rice za njihov rad, povećavaju njihov dohodak od samostalne djelatnosti, ako su isplate u tije-ku poslovne godine iskazane kao poslovni izda-tak zajedničke djelatnosti. Isplaćena zakupnina ili najamnina kao naknada za uporabu vlastitog prostora supoduzetnika u poslovne svrhe zajed-ničkog obrta, također povećava dohodak supodu-zetnika. Međutim, izdatci koje je supoduzetnik imao u poslovne svrhe, a nisu evidentirani kao izdatci od zajedničke djelatnosti, mogu smanjiti njegov dohodak od zajedničke djelatnosti.

Prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke dje-latnosti sastavlja nositelj zajedničke djelatnosti i do-stavlja se ispostavi područnog ureda Porezne uprave na području na kojem ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Prijava se podnosi prije godišnje porezne prijave za 2011. na obrascu DOH-Z, a najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, odnosno do 31. siječnja 2012. Tako se supoduzetnici-ma omogućuje da predaju svaki svoju poreznu prija-vu na obrascu DOH do kraja veljače 2012.

Zajednički dohodak i raspodjela na pojedine su-poduzetnike po podnesenoj prijavi o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti utvrđuje se rje-šenjem, odnosno privremenim poreznim rješe-njem, ako je Porezna uprava to rješenje donijela na temelju podataka koje su porezni obveznici iskazali u poreznoj prijavi. Rješenje ili privremeno rješenje dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti koji je obvezan obavijestiti sve supoduzetnike (čl. 48. st. 7. Pravilnika) o visini utvrđenog dohotka i njegovoj raspodjeli na pojedinog supoduzetnika.

Rješenje, odnosno privremeno rješenje smatra se rješenjem o porezu, protiv kojeg se može izjaviti žalbu, prema odredbi čl. 157. – 160. Općeg poreznog zakona, ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu nositelja za-jedničke djelatnosti, i to u roku 30 dana od dana pri-mitka rješenja.

2.2. SADRŽAJ OBRASCA DOH-Z I OBVEZNI PRILOZI

Uz obrazac DOH-Z, sukladno čl. 83. st. 6. Pravilnika, supoduzetnici trebaju priložiti i sljedeće dokumente:� ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i

odnosima između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,� ugovore i isprave o otuđenju zajedničke djelat-

nosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelat-nost ne nastavlja,� pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se

ne vode poslovne knjige (dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava),

� presliku popisa dugotrajne imovine,� isprave na temelju kojih su iskorištene porezne

olakšice (ugovori i preslike naloga o primljenim svo-tama),� izvadak iz poslovnih knjiga s podatcima o uku-

pnim primitcima i ukupnim izdatcima, pri čemu se posebno iskazuju podatci o svoti otpisa te reprezen-tacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca.

Pregled poslovnih primitaka i izdataka u zajed-ničkom obrtu može imati elemente kao pregled za obrtničku djelatnost u kojoj je samo jedan nositelj.

Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti pot-pisuju svi supoduzetnici, odnosno nositelj zajed-ničke djelatnosti ako je za to ovlašten ugovorom ili drugim ispravama o zajedničkoj djelatnosti.

No podatci iskazani na obrascu DOH-Z - (pod t. 11.) Podatci o olakšicama, oslobođenjima i potica-jima, ne utječu na visinu iskazanog dohotka od za-jedničke djelatnosti. Navedeni podatci imaju samo informativno značenje o svotama olakšica koje su dijelom već iskazane u izdatcima, odnosno kojima je umanjena svota zajedničkog dohotka prije iskazi-vanja u samome obrascu.

2.3. KADA I KAKO TREBA SUPODUZETNIK

PRIJAVITI VLASTITI UDIO OD ZAJEDNIČKOG

DOHOTKA U OBRASCU DOH

Nakon dobivenog rješenja o zajedničkom dohot-ku/gubitku (dobiva ga nositelj i izvješćuje supoduzet-nike), svaki poduzetnik treba predati svoju poreznu prijavu na obrascu DOH najkasnije do kraja veljače.

Svotu DOHOTKA/GUBITKA treba evidentirati u dio SD porezne prijave – t. 4.2.1. DOHODAK/GUBI-TAK U TEKUΔOJ GODINI u stupac 5 uz podatke o OIB-u građana nositelja zajedničke djelatnosti, od-nosno zajedničke imovine i imovinskog prava iska-zanom pod istom točkom, stupac 4.

Supoduzetnici u obrascu DOH više ne unose olakšice – umanjenja za plaće novozaposlenih, svotu potpore za obrazovanje i izobrazbu, te iz-datke za istraživanje i razvoj koje su uporabili u obrascu DOH-Z. Ali, ako je od obavljanja zajed-ničke djelatnosti zabilježen gubitak u tekućoj ili prethodnim godinama u stupcu 5 (pod istom t. 4.2.1.), svaki supoduzetnik treba evidentirati dio gubitka koji je rezultat raspodjele na pojedine su-poduzetnike, odnosno dobivenog rješenja o gu-bitku od zajedničkog obrta.

Napominjemo da sudionici zajedničkog obrta više NE TREBAJU uz obrazac DOH dostavljati po-novo pregled primitaka i izdataka koji se odnosi na rekapitulaciju obrasca KPI zajedničkog obrta, od-nosno nije niti moguće napraviti pregled primitaka i izdataka samo u visini udjela nekog supoduzetni-ka što potvrđuje i Uputa o sastavljanju i podnošenju godišnje porezne prijave.


3 0 0 1 2 0 1 2

OPATIJA

OPATIJAISTARSKA 10

Istarska 10

ZAGREBAČKA 35, OPATIJA

IVO PRSKALO

ANA IVANČIĆ

23456723456

12312345678

091/1233-444“BARKA” obrt za uslužno građenje i trgovinu

2011

79.800,00

13.200,00

66.600,00

—

—

—

12312345678 33.300,00 33.300,0033.300,00 36.300,00

505023456723456

—

3.000,00*

4.120,00

OPATIJAOPATIJA

*Napomena – Dio dohotka nositelja zajedničke djelatnosti povećava se na ime isplaćene najamnine kao na-knade za korištenje vlastitog prostora u poslovne svrhe, a umanjuje za isplaćenu naknadu za rad u obrtu jer je knjižen kao izdatak u KPI zajedničkog obrta, odnosno za 3.000,00 kn (8.000,00 – 5.000,00 = 3.000,00).


3. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE

POREZNE OSNOVICE POREZA I

PRIREZA NA OBRASCU DOH

Prijavu poreza na dohodak na obras-cu DOH trebaju predati porezni obve-znici kao jedini nositelji samostalne djelatnosti (obrta ili slobodnog zani-manja i dr.), ali i supoduzetnici za dio dohotka kojeg su stekli obavljanjem djelatnosti u zajedničkom obrtu na te-melju rješenja Porezne uprave te ako je obrtnik u jednom obrtu nositelj, a u drugome, primjerice, nositelj ili supo-duzetnik u zajedničkom obrtu.

Obrazac DOH, u našem primjeru, temelji se na podatcima iz knjige pri-mitaka i izdataka (obrazac KPI – slika na prethodnim stranicama pod t. 1.1 – Zaključivanje obrasca KPI), odnosno dohotku od obavljanja djelatnosti tr-govine na veliko malo, obrta “MORE” – Ana IVANČIĆ, Zagrebačka 35, Opatija, te dohotku od zajedničkog obavljanja obrta u supoduzetništvu, s udjelom 50%, nositelj zajedničkog obrta Ivo PR-SKALO, Istarska 10, Opatija.

3.1. ISKAZIVANJE PODATAKA NA

OBRASCU DOH

Prijavu poreza na dohodak samo-stalnih obrtničkih djelatnosti pod-nosi se na obrascu DOH na temelju prethodno predanog obrasca DOH-Z, ako je riječ o zajedničkom obrtu. Oblik i sadržaj obrasca sastavni je dio Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar.nov., br. 123/10.)

U našem primjeru, za dohodak Obr-ta MORE, nositelj Ana IVANČIĆ i udio u zajedničkom dohotku iz obrta BARKA – nositelja Ivo PRSKALO, u nastavku pri-kazujemo popunjene dijelove obrasca DOH, i to samo one koji se odnose na samostalne djelatnosti i s oznakama pozicija iz obrasca:

OBRAZAC DOH – 1. OPΔI PODATCI

U ovaj dio porezne prijave unosi se podatke o poreznom obvezniku i razdoblju za koje se utvrđe-ni dohodak prijavljuje. Prema zahtjevu PU može se upisati još i MBG.

OBRAZAC DOH – 2. PODATCI O UZDRŽAVANIM ČLANOVIMA

OBRAZAC DOH – 3. PODATCI O UVEΔANJU OSOBNOG ODBITKA

Upisuju se podatci o obrtniku, uzdržavanim čla-novima za potrebe izračuna svote osobnog odbitka kojim će se smanjiti dohodak, u vezi s izračunom porezne osnovice.

PRIJAVA POREZA NA DOHODAK ZA 2011. GODINU

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA

Obrazac DOH

PODRUČNI URED ______OPATIJA___________________________

ISPOSTAVA ______OPATIJA________________________________

R. br. RAZDOBLJE DRŽAVA MJESTO ULICA I KUĆNI BROJ PPDS i dr. podr.

1. OD OD 2. OD OD 3. OD OD

1.7. INVALID I HRVATSKI RATNI VOJNI INVALID IZ DOMOVINSKOG RATA (HRVI)

R. br. RAZDOBLJE INVALIDNISTI HRVIDA / NE OZNAKA INVALIDNISTI2 (zaokružiti) POSTOTAK INVALIDNOSTI

(ispunjava HRVI)

1. OD OD I I*2. OD OD I I*

1.8. BROJ RAČUNA: 2346258889OTVOREN U (NAZIV I SJEDIŠTE): ERSTE & STEIERMÄRKISHE BANK1.9. PODACI O OPUNOMOĆENIKU / POREZNOM SAVJENIKU

1.9.1 NAZIV / PREBIVALIŠTA / BORAVIŠTA:

1.9.2 ADRESA SJEDIŠTA / PREBIVALIŠTA / BORAVIŠTA:

1.9.3 OIB:

2. PODACI O UZDRŽAVANIM ČLANOVIMA UŽE OBITELJI

R. br. IME I PREZIME / SRODSTVO OIB

PPDS I DRUGA

PODRUČJA (P1, P2, P3, P4)

INVALID(I ili I*)

RAZDOBLJE KORIŠTENJA

OD / DO

OSOBNI ODBITAK DIJELI SES OSOBOM

OIBPOSTOTAK OSOBNOG ODBITKA

1. IVANA IVANČIĆ 22119853350 – – 01.01. do 31.12. – –2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

3. PODACI O UVEĆANJU OSOBNOG ODBITKA ZA IZNOS

3.1. PLAĆENE DOPRINSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU –3.2. DANA DAROVANJA 3.000,003.3. UKUPNO (3.1.+3.2.) 3.000,00

1 PPDS — Područje posebne državne skrbi; P1 — prva skupina; P2 — druga skupana; P3 — treća skupina; P4 — brdsko-planinska područja2 Oznaka invalidnosti: I* — 100% invalidnosti ili pravo na tuđu pomoć i njegu zbog invalidnosti

1. OPĆI PODACI

1.1. IME I PREZIME / IME RODITELJA: ANA IVANČIĆ (MARIJA I KARLO) OBRT “MORE”1.2. ADRESA (mjesto, ulica i kućni broj): OPATIJA, Zagrebačka 351.3. OIB: 12312345678 TELEFON: 091-1283-4441.4. UMIROVLJENIK (zaokružiti): DA / NE Razdoblje: od do

1.5. PPDS i druga područja1 (zaokružiti područje): P1 P2 P3 P4

1.6. PROMJENA PREBIVALIŠTA / UOBIČAJENOG BORAVIŠTA TIJEKOM GODINE

U našem je primjeru, porezni obveznik osim osobnog odbitka za sebe koristio osobni odbitak i za uzdržavano dijete. Napominjemo da se svota danih darovanja (do 2% primitaka prethodne godi-ne prema rješenju PU) ne knjiži kao izdatak u KPI, nego se evidentira samo kao osobni odbitak na ovoj poziciji obrasca DOH.

JESTE LI SE PRETPLATILI JESTE LI SE PRETPLATILI NA RRiF ZA 2012.NA RRiF ZA 2012.

OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM I NARUDŽBAMA:

01/4699-760 ili www.rrif.hr


U ovom dijelu, pod 4. – DOHODAK OD SAMO-STALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANI-MANJA, POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I DJELAT-NOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST, unose se sljedeći podatci:

1. Razlika primitaka i izdataka iz obrasca KPI 115.740,00

2. Udio u zajedničkom dohotku(50% prema rješenju PU) 33.300,00

DOHODAK 149.040,00

3.1.1. Umanjenja ostvarenog dohotka

Za utvrđivanje dohotka 2011. umanjenja su jasno propisana čl. 6. st. 3. Zakona, i to za svotu:

1. plaća novozaposlenih osoba iz čl. 56. st. 1. Zakona,2. državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te

za naukovanje za obrtnička zanimanja prema po-sebnim propisima,

3. izdataka za istraživanje i razvoj iz čl. 57. st. 1. Zakona i

4. prenesenog gubitka iz čl. 35. Zakona, nakon umanjenja iz prethodnih točaka, koji je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nere-zident u tuzemstvu.

OBRAZAC DOH – 4.2.4. UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA

Sukladno čl. 56. st. 1. i 6. Zakona, obrt MORE, vla-snica Ana Ivančić , pri sastavljanju prijave poreza na dohodak za 2011. iskazao je sljedeće svote umanje-nja dohotka.

1. Svota plaća novozaposlenih osoba U nastavku se daje primjer izračuna svote sma-

njenja dohotka za plaće novozaposlenih osoba za sljedeće slučajeve:

1) 1. srpnja 2010. – Sklopljen ugovor o radu s radni-kom A. A. koji je prethodno bio više od mjesec dana u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (povlastica iz 2010. prenosi se u 2011.).

2) 1. ožujka 2011. – Ugovor o radu sklopljen s rad-nicom B.B. pripravnicom.

3) 30. rujna 2011. – Raskinut ugovor o radu (spora-zumni) s radnikom C.C.

Svotu poticaja za novozaposlene djelatnike u 2011. treba izračunati na sljedeći način:

1. A. A. � bruto-plaća i doprinosi na plaću, za plaće od siječnja do lipnja 2011. (za isplaćenih sedam plaća) 21.100,00 kn

2. B. B. � bruto-plaća i doprinosi na plaću za isplaćene plaće za mjesece od ožujka do prosinca 2011. 29.150,00 kn

UKUPNO: 50.250,00 kn3. C. C. � bruto-plaća i doprinosi na plaće

koji bi bili isplaćeni u listopadu, studenom i prosincu 2011. –29.300,00 kn

SVOTA SMANJENJA DOHOTKA ZA PLAĆE NOVOZAPOSLENIH ZA 2011. (u obrascu DOH pod t. 4.2.4. − red. br. 1, stupac 3, a u obrascu DOH-Z − t. 6) 20.950,00 knOva olakšica može se primjenjivati godinu dana

od dana zaposlenja novih zaposlenika, osim ako je riječ o invalidnim osobama – tada je rok za isko-rištavanje olakšice tri godine, računajući od dana njihova zaposlenja, dakle može se prenositi na više poreznih razdoblja dok se ne iskoristi.

Napomena: Opširnije o poticaju zapošljavanja pogledati pod t. 7.2.1. u II. poglavlju ovog PRILOGA.

2. Svota državne potpore za obrazovanje i izo-brazbu prema posebnim propisima

Za ove se potrebe može također izraditi rekapitu-laciju – pregled nastalih izdataka kao primjerice:

OBRAZAC DOH – 4. PODATCI O DOHOTKU I PLAΔENOM PREDUJMU POREZA I PRIREZA

4.2. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANIMANJA, POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA I DJELATNOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST (prema pregledu primitaka i izdataka)

OIB POREZNOG OBVEZNIKA: 12312345678

4.2.1. DOHODAK /GUBITAK U TEKUĆOJ GODINI

R. br.DOHODAK/

GUBITAK POJEDINCA

UMANJENJE DOHOTKA / UVEĆANJE GUBITKA

POJEDINCA (ukupno pod 4.2.4. stup. 3)

ZAJEDNIČKI DOHODAKGUBITAK

(<0)DOHODAK

(> ili = 0)

UPLAĆENI POREZ

I PRIREZOIB nositelja

zajedničke djelatnostiIZNOS DOHOTKA/

GUBITKA

1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 8

1. 115.740,00 31.966,00 23456723456 33.300,00 117.074,00 16.800,002.

3.

UKUPNO 4.2.1. 117.074,00 16.800,00

4.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4)

4.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ I PRIREZ 117.074,00 16.800,00


1. Pretplata na časopis Računovodstvo, revizija i financije u 2011. (1 kom bez PDV-a) 1.160,00 kn

2. Seminari (ukupno) 1.050,00 kn3. Stručna literatura (knjige,priručnici) 1.260,00 knSVOTA SMANJENJA DOHOTKA ZA IZDATKE ZA ŠKOLOVANJE I STRUČNA USAVRŠAVANJA 3.470,00UKUPNO opći troškovi za obrazovanje i izobraz-

bu = 3.470,00 kn x 70% = 2.429,00 kn(u obrascu DOH pod t. 4.2.4. − red. br. 3., stupac

3, a u obrascu DOH-Z t. 7.)3. Svota državne potpore za naukovanje za obrt-

nička zanimanja prema posebnim propisimaPreporučujemo da i za ove potrebe, ako je bilo

isplata, obrtnik izradi rekapitulaciju za vlastite po-trebe, primjerice:� M. M. (4 mj. × 500,00) = 2.000,00 kn� D. D (4 mj. × 200,00) = 800,00 kn� smanjenje za 5% dohotka

pojedinca (115.740,00 x 5%) 5.787,00 kn 8.587,00 kn

Obrt MORE može prikazati i smanjenje u visini od 5% od ostvarenog dohotka samostalnog obrta u svo-ti od 5.787,00 kn jer je svota manja od ograničenja navedenog u čl. 6. st. 4. Zakona o državnim potpora-ma. To je ujedno i maksimalna svota koja se izraču-nava na sljedeći način: broj naučnika x 12 mjeseci u godini x neoporeziva svota po naučniku od 1.600,00 kn = 3 naučnika x 12 mj. x 1.600,00 = 57.600,00 kn.

Svota umanjenja evidentira se u obrascu DOH pod t. 4.2.4. − red. br. 2., stupac 3 ili u obrascu DOH-Z − t. 6).

4.2.4 UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA

R. br. UMANJENJE DOHOTKA ZA IZNOS

1 2 3

1. PLAĆE NOVOZAPOSLENIH OSOBA 20.950,00

2. DRŽAVNE POTPORE ZA NAUKOVANJE ZA OBRTNIČKA ZANIMANJA 8.587,00

3. DRŽAVNE POTPORE ZA OBRAZOVANJE I IZOBRAZBU 2.429,00

4. IZDATCI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA –

UKUPNO 4.2.4. 31.966,00

Napomena: Ako bi se radilo o troškovima poseb-nog obrazovanja i izobrazbe, smanjenje bi se izraču-nalo samo u visini od 35% ostvarenih troškova.

U našem primjeru UKUPNO DOHODAK pod t. 4.2.3. iznosi 117.074,00.

Kako bi obrtnik postupao sa sadašnjim ili prene-senim gubitcima, pokazujemo u nastavku.

Napomena: O utjecaju poreznog gubitka pisano je u t. 7.3., poglavlje II. ovog PRILOGA.

3.1.2. Utjecaj poreznog gubitka

OBRAZAC DOH – 4.2.5. GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS

Treba istaknuti da se u godišnjoj poreznoj prijavi za 2011. može pokriti gubitak nastao u samostalnoj dje-latnosti počevši od 2006., ali samo za porezni gubitak za koji je Porezna uprava izdala rješenje. Porezni gu-bitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka na osnovi kojeg je utvrđen (čl. 35. st. 2. Zakona), a radi se o dohotku ostvarenom od obavljanja samostalne djelatnosti odnosno za djelatnosti koje vode poslovne knjige.

Razlikujemo nekoliko različitih slučajeva u vezi s poravnanjem – prebijanjem gubitka iz prethod-nih poreznih razdoblja koji se mogu pojaviti pod t. 4.2.5. – GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS, glede mogućnosti prijenosa u sljede-ću poslovnu godinu. To mogu biti sljedeći primjeri:

1. PRIMJER – Dohotkom ostvarenim u 2011. (teku-ćoj godini) pokriva se gubitak iz prethodne godine te nakon prebijanja ostaje još dohotka za oporezivanje.

2. PRIMJER – U tekućoj godini ostvaren je gubi-tak te se gubitak iz prethodne godine (10.000,00 kn) samo još više povećava, i to upravo za svotu gubitka iz tekuće godine (za 60.000,00 kn).

3. PRIMJER – Na temelju ostvarenog dohotka za 2011. (u godini za koju se dohodak utvrđuje) te iska-zanog gubitka iz prethodne godine, a prema rješe-nju Porezne uprave, gubitak je smanjen, ali ga se još kao gubitak prenosi u sljedeće porezno razdoblje.

Za navedene primjere pozicije obrasca DOH, pod t. 4.2.5. mogu se popuniti na prikazani način, pri čemu je za tekuću godinu uzeta 2011., a za pret-hodnu 2010.

Poslovna forenzika i forenzično

računovodstvo

Opseg: 338 str.Cijena: 280 kn

Narudžbenica na kraju časopisa

Autor: Prof. dr. sc. Vinko BELAK


U pretpostavljenom primjeru polazimo od podatka – dohotka iskazanog pod t. 4.2.1. stupac 7 u tekućoj 2011.

� Primjer 1. Dohodak prije umanjenja = 115.740,00 – Primjer obrta “MORE” – nositelj Ana Ivančić


R. br.DOHODAK/

GUBITAK POJEDINCA




(<0)DOHODAK

(> ili = 0)

UPLAĆENI POREZ



GUBITKA

1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 8

1. 115.740,00 28.880,50 33.300,00 117.074,002.

3.

UKUPNO 4.2.1. 117.074,00

4.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) 5.200,004.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ

I PRIREZ 111.874,00

4.2.5. GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS

R. br. GODINAIZNOS

PRENESENOG GUBITKA

UMANJENJE GUBITKA U

TEKUĆOJ GODINI

IZNOS GUBITKA U TEKUĆOJ GODINI

(pod 4.2.1. stup. 6)GUBITAK ZA PRIJENOS

1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]

1. 2010. 5.200,00 5.200,00

2. 2011. 5.200,00 5.200,00

3.

� Primjer 2. Gubitak prije umanjenja = 50.000,00 kn


R. br.DOHODAK/

GUBITAK POJEDINCA




(<0)DOHODAK

(> ili = 0)

UPLAĆENI POREZ



GUBITKA

1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 8

1. -50.000,00 10.000,00 -60.000,00 – 2.300,002.

3.

UKUPNO 4.2.1. -60.000,00 – 2.300,00

4.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) –4.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ

I PRIREZ – 2.300,00


R. br. GODINAIZNOS

PRENESENOG GUBITKA

UMANJENJE GUBITKA U

TEKUĆOJ GODINI



1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]

1. 2010. 10.000,00 10.000,00

2. 2011. 10.000,00 60.000,00 70.000,00

3.


� Primjer 3. Dohodak prije umanjenja = 100.000,00 kn


R. br.DOHODAK/

GUBITAK POJEDINCA




(<0)DOHODAK

(> ili = 0)

UPLAĆENI POREZ



GUBITKA

1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 8

1. 100.000,00 10.000,00 90.000,00 8.600,002.

3.

UKUPNO 4.2.1. 90.000,00 8.600,00

4.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) 90.000,004.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ

I PRIREZ 0 8.600,00


R. br. GODINAIZNOS

PRENESENOG GUBITKA

UMANJENJE GUBITKA U

TEKUĆOJ GODINI



1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]

1. 2010. 120.000,00 120.000,00

2. 2011. 120.000,00 90.000,00 30.000,00

3.

Umanjenje gubitka, odnosno smanjenje dohotka evidentira se u obrascu DOH pod t. 4.2.2., stupac 7 – UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK, a prema podatcima iskazanim upravo pod red. br. 4.2.5., stu-pac 4 obrazac DOH.

Ako je pod t. 4.2.1. utvrđen gubitak, ne treba ga dalje iskazivati u obrascu DOH jer nema porezne osnovice. Trebaju se evidentirati možebitno upla-ćene akontacije poreza na dohodak u tijeku godine za koje se po rješenju PU može zatražiti povrat ili ostvariti za podmirenje drugih obveza obrtnika.

OBRAZAC DOH – 4.2.6. DOHODAK OD SAMO-STALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA PODRUČ-JIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI, GRADU VU-KOVARU I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA

Obveznicima poreza na dohodak, počevši od dohotka utvrđenog za 2005., na temelju obavljanja samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona (koji vode poslovne knjige), na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima prema Za-konu o područjima posebne državne skrbi utvrđen porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područ-jima umanjuje se za:

SLJEDEĆIH 10 GODINA

I. skupina

II. skupina

III. skupinai brdsko-planinskapodručja

100%

75%

25%

SMANJENJE POREZA

NA DOHODAKod tih djelatnosti

na tim područjima}

Za 2011. će se utvrđena svota poreza od obavlja-nja samostalne djelatnosti na navedenim područ-jima umanjivati za navedene postotke primjenom propisanih poreznih stopa, i to još sljedećih 3 godi-ne (od ukupno 10 iskorišteno za 2005., 2006., 2007., 2008., 2009.,2010. i sada za 2011.). Koliki će posto-tak biti primijenjen ovisi o tome na kojem području obrtnik posluje u navedenom razdoblju.

Uvjeti za primjenu poreznih olakšica i oslobođe-nja određeni su u čl. 55. st. 2. i 3. Zakona, i to:� obrt zapošljava više od dva radnika u radnom

odnosu na neodređeno vrijeme,� više od 50% radnika trebaju imati prebivalište/

boravište na područjima posebne državne skrbi i/ili brdsko-planinskim područjima najmanje devet mje-seci u poreznom razdoblju.

Vezano za zadovoljenje odredbe o tome da radnici trebaju boraviti/prebivati najmanje devet mjeseci na području državne skrbi/brdsko planinskom područ-ju, a obrt posluje tek nekoliko mjeseci u tijeku godi-ne, Ministarstva financija dalo je mišljenje: MF. Kl: 410-01/07-01/589, od 19. rujna 2007. koje smo u cijelosti objavili u časopisu PiP, br. 12/07., a u nastavku se daje dio mišljenja:

ZG B postavio je upit ima li obrt koji radi manje od godinu dana pravo na korištenje olakšice za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja iz članka 55. Zakona o porezu na dohodak, ako je od dana otvorenja 6. svibnja 2005. godine zaposleno 16 radnika sa područja posebne državne skrbi,

…U konkretnom slučaju nije ispunjen uvjet da su radnici proveli u radnom odnosu kod poreznog obve-znika - obrtnika najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju, ali taj uvjet nije ni bilo moguće ispuniti


budući da je obavljanje djelatnosti započelo 6. svib-nja 2005. godine, odnosno obavljanje djelatnosti je trajalo osam mjeseci unutar navedenog poreznog razdoblja, tako da su i radnici bili zaposleni samo osam mjeseci unutar tog poreznog razdoblja. Stoga, radi specifičnosti konkretnog slučaja, mišljenja smo da se poreznom obvezniku - obrtniku iznimno mogu priznati olakšice za područje posebne državne skrbi za navedeno porezno razdoblje, budući da je od sa-moga početka obavljanja djelatnosti na PPDS zapo-slio radnike s prebivalištem i boravištem na PPDS.

Iznimno, obrtnici koji obavljaju samostalnu djelatnost na području Grada Vukovara i zapošlja-vaju više od dva radnika u radnom odnosu na ne-određeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i/ili brdsko-planinskim područji-ma najmanje devet mjeseci u poreznom razdo-blju, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak deset (10) godina. To znači od 2005. do 2015., a na-kon toga im se dohodak umanjuje za 75%.

Cilj je propisane olakšice da porezni obveznici obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara i područjima posebne državne skrbi i zapošljava-ju osobe s prebivalištem i boravištem na istom po-dručju. Nije bitno da porezni obveznik ima sjedište obrta na tom području, nego da tamo i posluje. To znači da djelatnost može obavljati i putem izdvo-jene poslovne jedinice i sl., ali o tome treba voditi

zasebne evidencije – podatke za primjenu navede-ne porezne olakšice. Nadalje, ako obrtnik ima samo sjedište obrta na području posebne državne skrbi ili Grada Vukovara, a djelatnost obavlja izvan toga područja, ne smatra se poreznim obveznikom na kojeg bi se odnosila olakšica.

Ako obrtnik dio djelatnosti obavlja na tom po-dručju, a dio izvan, porezna olakšica se primje-njuje, uz propisane uvjete, samo na ostvareni do-hodak na tom području. Navedeni kriterij se ne bi odnosio na neke posebne djelatnosti, npr. prijevo-zništvo, graditeljstvo i dr. te se ukupno ostvareni dohodak tih i sličnih djelatnosti smatra ostvare-nim dohotkom na području državne skrbi ako su zadovoljeni ostali uvjeti.

Pravilnikom o porezu na dohodak (u dijelu Sadr-žaj godišnje porezne prijave – obrazac DOH, čl. 88. st. 2. t. 17.) navedeno je da se smanjenje svote poreza na dohodak na područjima od posebne državne skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko-planinskim područjima izračunava na temelju udjela iskazanog na tim po-dručjima u ukupnom dohotku, u postotku. Navedeni udio je osnovica za utvrđivanje dijela ukupne godiš-nje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti prema čl. 55. Zakona.

Ostvareni dohodak na navedenim područjima, uz zadovoljenje propisanih uvjeta porezni obve-znici trebaju iskazati na obrascu DOH pod t. 4.2.6., a ako je riječ o obrtniku koji obavlja djelatnost na području druge skupine, podatke treba evidenti-rati na sljedeći način:

4.2.6. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI, GRADU VUKOVARU I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA ZA KOJI SU PROPISANE OLAKŠICE

R. br. PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI I BRDSKO-PLANINSKA PODRUČJA IZNOS DOHOTKAUDIO (4.2.6. stup. 3. /

sveukupni dohodak pod 5.)u postotku

1 2 3 4

1. PRVA SKUPINA I GRAD VUKOVAR

2. DRUGA SKUPINA 44.500,00 68,15

3. TREĆA SKUPINA I BRDSKO-PLANINSKA PODRUČJA

Pretpostavimo (ali samo za ovaj primjer izraču-na, ne i za cijeli primjer prijave na obrascu DOH za obrt MORE jer ne posluje na području državne skr-bi) da obrtnička radnja obavlja dio djelatnosti na području državne skrbi druge skupine te da svota dohotka (smanjena za poticaj zapošljavanja, svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje i dr. prema čl. 56. i 57. Zakona) iznosi 44.500,00 kn. U odnosu na ukupno iskazani doho-dak u obrascu DOH pod točkom 5 – SVEUKUPNO DOHODAK poreznog obveznika, udjel ostvarenog dohotka na području državne skrbi treba izračuna-ti na sljedeći način:

44.500,00x 100 = 68,15

65.300,00

Ako postavimo, primjerice, da je ukupna porezna obveza za obrtnika koji posluje izvan područja dr-žavne skrbi i dijelova na području državne skrbi u

svoti od 13.500,00 kn, smanjenje se porezne obveze treba u našem primjeru izračunati na sljedeći način:

(13.500,00 x 68,15%) x 75% =6.900,19 kn13.500,00 – 6.900,19 = 6.599,81 kn umanjena pore-zna obveza obrtnika koji posluje na području po-sebne državne skrbi

Navedeni postotak za izračun umanjenja porezne obveze u odnosu na ukupno iskazanu poreznu ob-vezu treba primijeniti pod t. 9.6. obrasca DOH u PRI-LOG-u UPO. Ukupno iskazana porezna obveza (pre-ma novim poreznim razredima + prirez) umanjuje se za izračunanih 68,15%, upravo koliki je udio ostvare-nog dohotka na području druge skupine u odnosu na ukupno ostvareni dohodak poreznog obveznika.


OBRAZAC DOH – 5. SVEUKUPNO DOHODAK POREZNOG OBVEZNIKA, UPLAΔENI POREZ I PRIREZ

Na ovoj se poziciji iskazuje zbroj svih oblika do-hodaka i plaćenog poreza i poreza evidentiranih na prethodnim dijelovima obrasca DOH. To je ujedno i podatak o svim mogućim odbitcima neke fizičke osobe, a obrtnik npr. u ovom dijelu može pribrojiti i ostvareni dohodak od povremena samostalnog rada (za članstvo u nadzornom odboru, autorski honorar, dohodak od ugovora o djelu i dr.), što ih na teme-lju potvrde isplatitelja treba evidentirati u obrascu DOH, a nikako kao primitak u obrascu KPI. Ali s mo-trišta PDV-a, sve je račune R-2 (naplaćene) trebalo evidentirati u knjigu I-RA, neovisno o tome jesu li

računi u vezi s obavljanjem obrtničke djelatnosti ili povremenog samostalnog rada – npr. dohodak auto-ra će se također do 29. veljače 2012. zajedno iskazati u obrascu PDV-K.

Ako je u poreznom razdoblju porezni obveznik poslovao s gubitkom (negativan dohodak) od obav-ljanja samostalne djelatnosti obrta i slobodnog za-nimanja, gubitak treba iskazati pod t. 4.2.1., stupac 6 obrasca DOH. Rješenje o gubitku se odnosi samo na gubitak od samostalne djelatnosti za koje se vode poslovne knjige.

Pod t. 5. obrasca DOH porezni obveznik treba zbrojiti sve ostvarene i prijavljene dohotke u pore-znom razdoblju, a u našem primjeru, za obrtničku radnju MORE dohodak od samostalne djelatnosti treba evidentirati na sljedeći način:

5. SVEUKUPNO DOHODAK, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (u kunama i lipama)

(4.1.3. + 4.2.3. stup. 7 + 4.3.1. + 4.4.5. + 4.5.1. + 4.6.9. + 4.7.1.)

DOHODAKUPLAĆENI

POREZ I PRIREZ

117.074,00 16.800,00

OBRAZAC DOH – 6. PODATCI O OLAKŠICAMA, OSLOBOĐENJIMA I POTICAJIMA

Podatci koje obrtnik treba evidentirati pod ovim red. br. obrasca DOH nemaju utjecaja na već utvr-đeni dohodak. Imaju informativno značenje prema navedenim točkama.

Pod t. 6., red. br. 9., porezni obveznici koji su obav-ljali djelatnost na području državne skrbi ili brdsko-planinskim područjima, trebaju evidentirati svotu poreza za koju je smanjena ukupna porezna obveza. To je podatak koji se dobije izračunom pod t. 9.6. Pri-loga prijave – UPO.

U našem su primjeru to sljedeći podatci:

6. PODACI O OLAKŠICAMA, OSLOBOĐENJIMA I POTICAJIMA

R br. OPISIZNOS

(u kunama i lipama)

1 2 3

1. NEOPOREZIVI PRIMICI UMJETNIKA (čl. 24 st. 2. Pravilnika)

2. NEOPOREZIVI DIO UMJETNIČKOG HONORARA (čl. 46. st. 5. Pravilnika)

3. POREZNO PRIZNATI IZDACI REPREZENTACIJE (čl. 22. st. 1. t. 1. Zakona) 19.300,00

4. RAZLIKA OSOBNOG ODBITKA (čl. 36. st. 1. i 2. Zakona u odnosu na čl. 54. Zakona)

5. UMANJENJE POREZA ZA OLAKŠICU HRVI (čl. 53. st. 1. Zakona)

6. UMANJENJE POREZA ZA OLAKŠICE NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI I

DRUGIM PODRUČJIMA (čl. 55. Zakona)

OBRAZAC DOH – 9. UTVRĐIVANJE POREZA I PRIREZA

Prilog UPO, iako nije obvezan za prijavu, zapra-vo je rekapitulacija dohotka i iskorištenih olakšica, smanjenja te osobnih odbitaka u poreznom razdo-blju za koju se predaje godišnja porezna prijava te stoga i preporučujemo da se obvezno ispuni kako bi se mogla utvrditi porezna obveza, odnosno kako bi se moglo usporediti izračune s rješenjem PU nakon obrađene Porezne prijave.

Sadržaj Priloga UPO – DOH podijeljen je u četiri osnovna dijela:

1. dio: � utvrđuje se pod 9.1. osnovni osobni od-bitak svakog poreznog obveznika te pod 9.2. preno-si već utvrđen osobni odbitak (pod 3.5.) za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i dana darovanja, sveukupno godišnji osobni odbitak se evidentira pod 9.3.

2. dio: � utvrđuje se godišnja porezna osnovica (pod 9.5.1). Ukupan godišnji dohodak/gubitak evi-dentiran u t. 5. obrasca DOH − ukupan dobitak, po-


rez i prirez, umanjuje se za ukupan godišnji osobni odbitak prethodno izračunan pod 9.3.

3. dio: � utvrđuje se svota godišnjeg poreza i pri-reza primjenom sljedećih poreznih stopa:

12% � do 43.200,00 kn

25% �iznad 43.200,00 do 129.600,00 kn, odnosno sljedećih 86.400,00 kn

40% � iznad 129.600,00

4. dio: � utvrđuje se razlika poreza i prireza za uplatu/povrat. Sukladno rješenju Porezne uprave, ovu razliku treba uplatiti, odnosno ako je riječ o po-

vratu, može se zahtijevati povrat ili prebiti s obveza-ma tekućeg, odnosno budućeg razdoblja.

Obračunana svota godišnjeg poreza osnovica je za obračun prireza i to za tuzemne porezne obveznike s prebivalištem i uobičajenim boravištem, za gradove i općine koje su propisale obvezu plaćanja prireza.

Pregled gradova i općina koje su propisale nave-denu obvezu plaćanja prireza te visine stopa i datu-me primjene daju se u PRILOGU – STRUČNE OBA-VIJESTI – vidjeti na www.rrif.hr

Utvrđivanje porezne obveze na PRILOGU UPO daje se na sljedećoj stranici:

9. UTVRĐIVANJE POREZA I PRIREZA ZA __2011.__ GODINU

9.1. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA POREZNOG OBVEZNIKA I UZDRŽAVANE ČLANOVE

MJESEC

UKUPNI FAKTOR IZNOS OSOBNOG ODBITKA

IZVAN PPDS I

DRUGIH PODRUČJA

IZNOS OSOBNOG ODBITKA NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI I DRUGIM

PODRUČJIMAOSOBNI ODBITAK UMIROVLJENIKA

(DO 3.200,00)

IZNOS MJESEČNOG OSOBNOG ODBITKA

IZVAN PPDS I

DRUGIH PODRUČJA

NA PPDS I DRUGIM PODRUČJIMA

P1 P2 P3 i P4 P1(3.840,00)

P2(3.200,00)

P3, P4(2.400,00)

1 2 3 4 5 6 (st. 2 x 1.800,00)

7 (st. 3 x 3.840,00)

8 (st. 4 x 3.200,00)

9 (st. 5 x 2.400,00) 10 11

(6 + 7 + 8 + 9 + 10)

I. 1,50 2.700,00 2.700,00

II. 1,50 2.700,00 2.700,00

III. 1,50 2.700,00 2.700,00

IV. 1,50 2.700,00 2.700,00

V. 1,50 2.700,00 2.700,00

VI. 1,50 2.700,00 2.700,00

VII. 1,50 2.700,00 2.700,00

VIII. 1,50 2.700,00 2.700,00

IX. 1,50 2.700,00 2.700,00

X. 1,50 2.700,00 2.700,00

XI. 1,50 2.700,00 2.700,00

XII. 1,50 2.700,00 2.700,00

UKUPNO 9.1. 32.400,00

9.2. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA PLAĆENE DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU I DANA DAROVANJA (pod 3.3.)

3.000,00

9.3. UKUPNO GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (9.1. + 9.2.) 35.400,00

9.4. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

9.4.1. SVEUKUPNI GODIŠNJI DOHODAK (pod 5.) 117.074,00

9.4.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (pod 9.3.) < ili = 9.4.1.

35.400,00

9.4.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.1. - 9.4.2.) 81.674,00

PRILOG UPO(u kunama i lipama)


9.5. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA

9.5.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.3.) 81.674,00

9.5.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 43.200,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 12%

43.200,00

9.5.3. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 43.200,00 kn DO 129.600,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 25% (NA IDUĆIH 86.400,00 kn)

38.474,00

1 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1.) x (postotak iz 4.2.6. stup. 4. grada Vukovara i prve skupine)] x 100%2 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1.) x (postotak iz 4.2.6. stup. 4. druge skupine)] x 75%3 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1.) x (postotak iz 4.2.6. stup. 4. treće skupine i brdsko-planinska područja)] x 25%4 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1.) x (postotak iz 4.1.4.)] x postotak invalidnosti. Ako se stupanj invalidnosti mijenja

tijekom godine, umanjenje godišnje obveze poreza i prireza izračunava se posebno za pojedini stupanj invalidnosti te se dobiveni iznosi zbrajaju i upisuju.

9.5.4. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 129.600,00 ZA PRIMJENU STOPE 40%

–

9.5.5. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 12% (9.5.2. x 12%) 5.184,00

9.5.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 25% (9.5.3. x 25%) 9.618,50

9.5.7. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 40% (9.5.4. x 40%) –

9.5.8. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (9.5.5. + 9.5.6. + 9.5.7.) 14.802,50

9.5.9. GODIŠNJI PRIREZ (9.5.8. x stopa prireza) 7,5% 1.110,19

9.6. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA

9.6.1. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.5.8. + 9.5.9.) 15.912,69

9.6.2. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS PRVE SKUPINE I GRADA VUKOVARA1 –

9.6.3. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS DRUGE SKUPINE2 –

9.6.4. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS TREĆE SKUPINE I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA3 –

9.6.5. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (9.6.2. + 9.6.3. +. 9.6.4.)

–

9.6.6. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI4 –

9.6.7. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.1. – 9.6.5. – 9.6.6.) 15.912,69

9.6.8. UPLAĆEN PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.) 16.800,00

9.6.9. UPLAĆEN POREZ U INOZEMSTVU (pod 4.7.1.) –

9.6.10. UPLAĆEN POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI (= ili < 9.6.9.)

–

9.6.11. UKUPNO UPLAĆEN POREZ I PRIREZ (9.6.8. + 9.6.10.) 16.800,00

9.6.12. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (9.6.7. – 9.6.11.) –

9.6.13. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (9.6.11. – 9.6.7.) 887,31

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760 ili e-mail: [email protected]


U našem primjeru, obrtnik Ana IVANČIĆ je na temelju dohotka od samostalnog obrta i udjela u zajedničkom dohotku utvrdila poreznu obvezu u svoti od 15.912,69 kn. Obveza je smanjena na teme-lju iskorištenih „dodatnih” osobnih odbitaka i pore-znih olakšica. nakon umanjenja porezne obveze za plaćeni porez tijekom godine utvrđena je preplata poreza u svoti od 887,31 kn.

3.2. OBVEZNI PRILOZI UZ GODIŠNJU POREZNU

PRIJAVU

Uz obrazac DOH, a sukladno čl. 89. st. 1. Pravilni-ka, poreznoj prijavi za dohodak od samostalne dje-latnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak kojeg se oporezuje kao doho-dak od samostalne djelatnosti, treba priložiti sljede-će dokumente:� izvadak iz poslovnih knjiga s podatcima o uku-

pnim primitcima i ukupnim izdatcima pri čemu se posebno iskazuju podatci o svoti otpisa, porezno pri-znatim izdatcima reprezentacije te podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca (ako izva-dak nije priložen prijavi o zajedničkom dohotku);� popis dugotrajne imovine, ako nije priložen pri-

javi o zajedničkom dohotku;� ugovor i isprave o otuđenju radnje ili njihovih di-

jelova, za poreznog obveznika pojedinca;� isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako već

nisu predane nadležnoj ispostavi Porezne uprave.Za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavlja-

njem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se opore-zuje kao djelatnost slobodnog zanimanja potrebno je predati preslike naloga ili ugovora o primljenim svotama u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama čl. 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stva-ralaštva i čl. 24. st. 2. Pravilnika ne oporezuju, na te-melju kojih su rabljene porezne olakšice.

Za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjet-ničko djelo od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz čl. 19. do 24. Za-kona (čl. 22. Zakona o pravima samostalnih umjet-nika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i čl. 46. st. 5. ovoga Pravilnika) potrebno je priložiti potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom djelu, na temelju kojih su rabljene porezne olakšice.

Napomena: U skladu s Uputom o sastavljanju go-dišnje porezne prijave, u Izvatku iz poslovnih knjiga treba evidentirati samo dohodak od obavljanja samo-stalne djelatnosti. U našem primjeru (pod red. br. 10., 11. i 12.) unesen je udio u zajedničkom dohotku te je vidljivo koji su sve dohotci sadržani u DOH obrascu.

Pregled poslovnih primitaka i izdataka – izvadak iz poslovnih knjiga, prema podatcima iz obrasca KPI obveznika PDV-a, u našem primjeru (u skladu s Uputom – za obveznike PDV-a) može sadržavati sljedeće podatke:

� Tablica 12. Pregled poslovnih primitaka i izda-taka za razdoblje od 1. siječnja do 31.prosinca 2011.

OIB poreznog obveznika: 12312345678

Broj zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 3

Pregled primitka i izdataka

Tek. br.

opis iznos

1 2 3

1. ukupno primici (r. br. 1.1. do r. br. 1.2.) 507.000,001.1. poslovni primici 507.000,001.2. primici u svezi s otuđenjem –2. ukupno izdaci (r. br. 2.1. do r. br. 2.5.) 391.260,00

2.1. poslovni izdaci 320.910,002.2. izdaci otpisa 51.050,002.3. izdaci reprezentacije 19.300,002.4. izdaci za premije osiguranja –2.5. izdaci u svezi s otuđenjem –3. dohodak / gubitak (r. br. 1. - r. br. 2) 115.740,00

Na dan 31. prosinca 2011. obrtnička radnja “MORE” ima u radnom odnosu 3 zaposlenika. Bu-dući da Pregled primitaka i izdataka nije propisan obrazac, može sadržavati i neke druge podatke, npr. primitke i izdatke iskazane prema načinu napla-te (na žiro-račun, u gotovini, u naravi), podatke o PDV-u sadržanom u primitcima i izdatcima te svotu dohotka (u našem primjeru) na temelju udjela u za-jedničkom obrtu i dr.

� Tablica 13. Pregled poslovnih primitaka i iz-dataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. za obrtnike koji posluju na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima

OIB poreznog obveznika:

Broj zaposlenih radnika koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko – planinskim područjima na dan 31. prosinca

Primici, izdaci, dohodak/gubitak ostvareni na područjima posebne državne skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko – planinskim područjima

Tek. br.

Područja posebne državne skrbi i brdsko – planinska

područjimaprimici izdaci

iznos dohotka/gubitka

1 2 3 4 5

1. Grad Vukovar2. Prva skupina3. Druga skupina 250.300,00 210.200,00 40.100,004. Treća skupina5. Brdsko – planinska područjaPorezne olakšice korištene na područjima posebne državne skrbi,

Gradu Vukovaru i brdsko – planinskim područjima

Tek. br.

Porezna olakšica za: iznos

1 2 3

1. Plaća novozaposlenih osoba 11.200,002. Nagrade učenicima na

praktičnom radu i naukovanju 6.300,00

3. Izdatke školovanja i stručnog usavršavanja 6.900,00

4. Izdatke istraživanja i razvoja −5. Ukupno porezne olakšice

(r. br. 1. do r. br. 4.) 24.400,00


Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju sa-mostalnu djelatnost na područjima posebne dr-žavne skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko-planinskim područjima iskazuju (kao prilog godišnjoj poreznoj prijavi) posebno svotu dohotka/gubitka i svotu ko-rištenih olakšica iz čl. 56. i 57. Zakona na tim po-dručjima, ako djelatnost obavljaju na više od jednog područja ili i izvan područja za koja su propisane porezne olakšice u tijeku poreznog razdoblja.

3.3. PLAĆANJE UTVRĐENOG POREZA PO

GODIŠNJOJ POREZNOJ PRIJAVI

− POVRAT VIŠE PLAĆENOG POREZA

Svota obračunanog poreza na dohodak i prireza u godišnjoj poreznoj prijavi – obrascu DOH pod 9.6.1.

nije i stvarna obveza koju porezni obveznik treba uplatiti. Nakon podnošenja prijave od obračuna-ne se ukupne svote poreza na dohodak i prireza za godinu za koju se dohodak i porez utvrđuje mogu odbiti predujmovi poreza i prireza koji su plaćeni u tijeku te iste godine u tuzemstvu (po rješenju Pore-zne uprave i po odbitku) i inozemstvu (porez plaćen u inozemstvu može se ograničeno uračunavati –na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela o upla-ćenom porezu u inozemstvu ili na temelju potvrde za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u ino-zemstvu, a prema čl. 82. Pravilnika).

Za samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zani-manja to znači da će se od utvrđene godišnje pore-zne obveze odbiti plaćeni porez i prirez porezu na dohodak koji je porezni obveznik uplaćivao na ra-čun zajedničkih prihoda državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna, brojčana oznaka vrste prihoda 1430 – Predujam poreza i prireza na dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelat-nosti, sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja pri-hoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba za 2011.

Konačna porezna obveza kao razlika poreza i prireza utvrđuje se nakon odbitka plaćenih preduj-mova u tijeku godine za koju se porez obračunava, a može biti:� pozitivna, porezni obveznik treba platiti razli-

ku poreza i prireza u roku od petnaest dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu, sukladno čl. 37. st. 6. Zakona i čl. 81. st. 5. Pravilnika.

Poreznu obvezu treba platiti preko računa kod ovlaštenih ustanova za platni promet na kojima po-rezni obveznici vode novčana sredstva;� negativna, riječ je o preplati poreza i prireza za

koju porezni obveznik može pisanim putem zahtije-vati povrat, odnosno preplaćena se svota može ura-čunati u predujam poreza i prireza tekućeg poreznog razdoblja (čl. 37. st. 7. Zakona i čl. 81. st. 6. Pravilnika).

U našem primjeru porezni je obveznik za 2011. ostvario dohodak u svoti od 117.074,00 kn (ukupno od samostalnog obrta i udjela u zajedničkom obrtu) koji je iskazan pod red. br. 4.2.1. obrasca DOH. Svo-ta dohotka umanjena je za plaće novozaposlenih, za svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu u svoti od 31.966,00 kn i na ime osnovnog osobnog odbitka i donacije 35.400,00 kn te porezna osnovica iznosi 81.674,00 kn. Porezna obveza za 2011. iskaza-na je u svoti od 15.912,69 kn, a akontacije poreza na dohodak u tijeku 2011. iznose 16.800,00 kn. Izvršena je preplata u svoti od 887,31 kn.

Da je obrtnik po godišnjoj poreznoj prijavi iska-zao obvezu poreza i prireza porezu na dohodak, nakon dobivenog rješenja Porezne uprave obvezu bi trebao uplatiti na račun zajedničkih prihoda dr-žavnog, županijskih, gradskih i općinskih proraču-na, sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi-nanciranje drugih javnih potreba u 2012. (rješenje se ispostavlja u tijeku 2012.) i to na račune otvorene na razini grada/općine. Tako svaki grad ili općina imaju svoj račun, a uplatni račun za Opatiju je:

1001005 - 1730212000

ŠTO TREBA ZNATI !ŠTO TREBA ZNATI !

� Rokovi predaje poreznih prijava – izvješća za 2011., kao i način utvrđivanja dohotka promijenili su se odnosu na prethodnu godinu.

� Godišnju poreznu prijavu za 2011. na obrascu DOH, i to za samostalne djelatnosti koje utvrđuju do-hodak na temelju evidentiranih primitaka i izdataka u obrascu KPI te sve ostale fizičke osobe treba predati najkasnije do 29. veljače 2012.

� Prije toga obrtnici koji obavljaju djelatnost u supoduzetništvu trebaju predati prijavu na obrascu DOH-Z najkasnije do 31. siječnja 2012.

� Poslovni primitci i poslovni izdatci su samo oni koji se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti, a trebalo ih je u obrazac KPI evidentirati prema „načelu blagajne”.

� Izdatci otpisa – amortizacije obračunavaju se u obrascu DI te su porezno priznati ako su u okviru po-rezno dopustivih stopa navedenih u čl. 12. Zakona o porezu na dobit.

� Dohodak od samostalne djelatnosti umanju-je se za svotu plaća novozaposlenih osoba, svotu dr-žavne potpore za obrazovanje i izobrazbu, izdatke za istraživanje i razboj te za preneseni gubitak.

� Dohodak se umanjuje i za svotu osobnih odbi-taka poreznog obveznika i uzdržavanih članova kao i za dana darovanja i plaćene doprinose za zdravstve-no osiguranje u tuzemstvu.

� Uz obrazac DOH za 2011. obrtnici trebaju pre-dati pregled poslovnih primitaka i izdataka – Izvadak iz poslovnih knjiga. Obveza se odnosi na obrtnike koji su u sustavu PDV-a i koji nisu obveznici PDV-a.

� Do 29. veljače 2012., uz obrazac DOH treba predati i konačni obračun za obvezu plaća-nja turističke članarine na obrascu TZ i spomeničke rente na obrascu SR te kona-čan obračun komorskog doprinosa na obrascu KD.


U pozivu na broj odobrenja u pretpolje, uplatitelji fizičke osobe upisuju broj modela „68”, a u nastavku polja brojčanu oznaku za vrstu poreza i prireza po-rezu na dohodak kojeg se plaća − Porez i prirez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi 1619 te OIB obrtnice Ane IVANČIĆ (11 znamenki)

68 1619 - OIB (11 znamenki)

Ako se razliku poreza i prireza po poreznoj prijavi ne plati u propisanom roku, treba obračunati i plati-ti zateznu kamatu u visini od 12% godišnje.

Mjesečni predujam za 2012., odnosno za naredno porezno razdoblje za obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zani-manja utvrđuje se prema rješenju Porezne uprave, sukladno čl. 47. st. 1. Zakona.

4. POSEBNOSTI PRI UTVRĐIVANJU DOHOTKA

OD OBRTNIČKIH, SLOBODNIH I DRUGIH

SAMOSTALNIH DJELATNOSTI − ZA OBRTNIKE

KOJI NISU OBVEZNICI PDV-a

Temeljna je razlika između obrtnika – obveznika PDV-a i ostalih koji nisu prijavljeni u sustav PDV-a u načinu kako PDV utječe na primitke i izdatke obrt-nika, odnosno u načinu evidentiranja PDV-a u pore-znim knjigama i evidencijama obveznika.

Obveznici PDV-a zaračunani PDV iz ulaznih ra-čuna dobavljača priznaju kao pretporez nakon obavljenog plaćanja, a u obrascu KPI navedena svo-ta PDV-a knjiži se u stupac 13 te se umanjuje izdatak u stupcu 15. Zaračunani PDV u izlaznim računima jest obveza (u trenutku naplate), PDV iz primitka knjiži se u stupac 8, a ukupni primitci iz stupca 9 umanjuju se za jednaku svotu PDV-a. Prema tome, za obveznike PDV-a zaračunani PDV u ulaznim i izlaznim računima ne utječe na primitke i izdatke obrtnika, neutralan je i u pravilu ne može biti ni pri-mitak niti izdatak za obrtnike i slobodna zanimanja koji su u sustavu PDV-a.

Zaračunani PDV djeluje potpuno suprotno u primljenim računima dobavljača, obrtnika i slobodnih zanimanja koji nisu u sustavu PDV-a te se zajedno sa cijelom svotom računa knjiži (nakon plaćanja) u izdatak. Pritom u stupcu 13 obrasca KPI (PDV u izdatcima) nema podatka, a ukupni izdatci − stupac 15 sadrži i svotu PDV-a. I izlazni – ispostavljeni računi također ne sadrže svotu PDV-a jer ga poduzetnik koji nije u sustavu PDV-a ne može niti zaračunati pa se tako i u stu-pac 8 u trenutku naplate robe ili usluga ne unosi podatak, a ukupni primitci – stupac 9 također ne sadrže svotu PDV-a.

Bitno je naglasiti da načelo blagajne pri evidenti-ranju primitaka i izdataka primjenjuju i obveznici PDV-a i oni koji nisu u sustavu PDV-a. I jedni i drugi vode jednake porezne evidencije (s motrišta propi-sa o dohotku) te na jednak način utvrđuju dohodak što se prijavljuje na obrascu DOH.

Pritom izvadak iz poslovnih knjiga – pregled pri-mitaka i izdataka koji je sastavni dio – prilog uz go-dišnju poreznu prijavu obveznika iz čl. 18. st. 1., 2. i

3. Zakona treba sadržavati sljedeće podatke, a budu-ći da nije propisan obrazac, može imati oblik kako se prikazuje u nastavku.

Pregled poslovnih primitaka i izdataka (prema uputi) porezni obveznici koji nisu u sustavu PDV-a, a koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona odnosno dohotka, utvrđuju na način propisan člancima 19. – 24. Zakona, mogu sasta-viti na sljedeći način (u ovaj pregled primitka i izdatka ne unose se podatci o primicima i izdat-cima iz zajedničke djelatnosti koji su sadržani u obrascu DOH-Z).

� Tablica 14. Pregled poslovnih primitaka i iz-dataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. za obrtnika koji nije obveznik PDV-a

OIB poreznog obveznika:

Broj zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 11

Pregled primitka i izdataka

Tek. br.

opis iznos

1 2 3

1. ukupno primici (r. br. 1.1. do r. br. 1.4.) 276.300,001.1. primici na žiro-račun 247.020,001.2. primici u gotovini 25.100,001.3. primici u naravi 4.180,001.4. primici u svezi s otuđenjem –2. ukupno izdaci (r. br. 2.1. do r. br. 2.5.) 191.200,00

2.1. izdaci putem žiro-računa 161.600,002.2. izdaci u gotovini 11.200,002.3. izdaci u naravi –2.4. izdaci otpisa 12.500,002.5. izdaci reprezentacije 5.900,002.6. izdaci za premije osiguranja –2.7. izdaci u svezi s otuđenjem –3. dohodak / gubitak (r. br. 1. - r. br. 2) 85.100,00

Godišnju poreznu prijavu na obrascima DOH-Z i DOH obrtnici i slobodna zanimanja koji nisu u sustavu PDV-a predaju također nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja siječnja (DOH-Z), odnosno veljače (DOH) tekuće godine za prethodnu poslov-nu godinu (do 29. veljače 2012.) kako je pokazano i za obveznike PDV-a.

5. OSTALE OBVEZE OBRTNIKA I SLOBODNIH

ZANIMANJA

Osim predaje godišnje porezne prijave na obrascu DOH, porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od obavljanja djelatnosti obrta i djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva i dohodak od imovine po kojoj su i obveznici poreza na dodanu vrijednost i utvrđuju dohodak kao razli-ku primitaka i izdataka u obrascu KPI, trebaju naj-kasnije do 29. veljače 2012. nadležnoj PU dostaviti i sljedeće obračune:

1. Konačni obračun poreza na dodanu vrijednost na obrascu PDV-K

2. Konačni obračun članarine turističkim zajed-nicama – obrazac TZ

3. Obračun spomeničke rente - obrazac SR4. Obračun komorskog doprinosa na obrascu KD


5.1. OBRAČUN KOMORSKOG DOPRINOSA NA

OBRASCU KD

Obveznici plaćanja doprinosa Hrvatskoj obrtnič-koj komori su obrtnici – fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti sukladno odredbama Zako-na o obrtu. Za obrtnike obveza plaćanja doprinosa koji obavljaju djelatnost samostalno ili u zajednič-kom obrtu, nastaje danom upisa u obrtni registar, a prestaje brisanjem iz obrtnog registra.

Ako fizičke osobe obavljaju zajednički obrt, sva-ka je fizička osoba obveznik plaćanja doprinosa koji se plaća u postotku od 0,40% iz dohotka odno-sno dobitka, a za plaćanje doprinosa u paušalnoj svoti obveznik plaćanja doprinosa je osoba ovla-štena za predstavljanje i zastupanje zajedničkog obrta, odnosno nositelj zajedničke djelatnosti.

Komorski doprinos plaća se i za vrijeme privre-mene obustave obrta, a plaćaju ga i obrtnici koji djelatnost obavljaju sezonski, i to za razdoblje od dana upisa u obrtni registar do dana brisanja iz obrtnog registra.

Temeljni je propis koji određuje obvezu plaća-nja Odluka o obveznicima, osnovici, visini, stopi te načinu i rokovima za plaćanje doprinosa Hrvat-skoj obrtničkoj komori (Nar. nov., br. 1/02., 158/02., 204/03. i 41/06., dalje: Odluka).

Prema navedenoj Odluci, doprinos se plaća po dvije osnove:� u paušalnoj svoti,� prema stopi od 0,40% od stečenog dohotka od-

nosno dobitka (za obrtnike „dobitaše”).

5.1.1. Plaćanje doprinosa u paušalnoj svoti

Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori plaća se paušalno u svoti 15,00 kn, a Udruženju obrtnika, Područnoj obrtničkoj komori u svotama kako je na-vedeno u Izvatku iz Odluke o plaćanju doprinosa u paušalnoj svoti udruženjima obrtnika, područnim obrtničkim komorama i Hrvatskoj obrtničkoj ko-mori za 2011. godinu (Nar. nov., br. 148/10.).

Doprinos u paušalnoj svoti obveznici su trebali u 2011. uplaćivati u rokovima dospijeća prema sljede-ćem rasporedu:

� Tablica 15. Rokovi dospijeća plaćanja doprino-sa HOK-u u paušalnoj svoti

TromjesečjeNadnevak u tekućoj godini Zaduženje za

razdobljezaduženja dospijeća

I. 15. 02. 28. 02. siječanj – ožujakII. 15. 05. 31. 05. travanj – lipanjIII. 15. 08. 31. 08. srpanj – rujanIV. 15. 11. 30. 11. listopad – prosinac

Napominjemo da je kod zajedničkog obavljanja obrtničke djelatnosti obveznik plaćanja doprinosa u paušalnoj svoti samo nositelj zajedničkog obrta.

Za 2011. obrtnici su trebali doprinos u paušalnoj svoti Hrvatskoj obrtničkoj komori, Udruženju obrt-nika i Područnoj obrtničkoj komori plaćati u svota-ma navedenim u tablici − Izvadak iz odluka... (na sljedećim stranicama).

Obvezu je trebalo uplaćivati sukladno Naredbi o na-činu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih dopri-

nosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2011. godini na račun grada/općine obveznika.

� Na primjer:

Zagreb: 1001005-1713352360

Opatija: 1001005-1730252363

U pozivu na broj odobrenja upisuje se:- za pravne i fizičke osobe

67 OIB

5.1.2. Plaćanje doprinosa prema stopi od 0,40%

Obveznici plaćanja ovog doprinosa trebali su plaćati, osim doprinosa u paušalnim svotama, i do-prinos obračunan prema stopi od 0,40% na doho-dak ili dobitak.

Predujam doprinosa prema stopi od 0,40% od osnovice obveznici su trebali obračunavati i uplaći-vati polugodišnje (odnosi se i na obrtnike „dobita-še”) i to u rokovima kako slijedi:

- do 31. ožujka za prvo polugodište tekuće godine,- do 30. rujna za drugo polugodište tekuće godine.Obrtnici koji su plaćali porez na dobitak jednako

kao obveznici pravne osobe trebali su obračunavati doprinos s primjenom navedene stope na dobitak, a druge pravne osobe, dragovoljni članovi, neprofitne udruge, na višak prihoda nad rashodima.

Na temelju upute Porezne uprave, osnovica za ko-morski doprinos je:

Osnovica za obračun komorskog doprinosa za obveznike poreza na dobit je red. br. IV. 38. prijave poreza na dobit za 2008.

Osnovica za obračun komorskih doprinosa za obveznike poreza na dohodak utvrđuje se na slje-deći način, ovisno je li u aplikaciji godišnje pore-zne prijave popunjeno polje 4.2.1. „Uv. gubitak” ili „Um. Dohodak”.

Ako je u polju upisana svota „Uv. gubitak”, toj se svoti pribraja svota iskazana u poljima „umanj./uveć.” dohodak pojedinca i zajedničkog dohotka, a ako je dobiven svota veća od nule, ona je osnovica za obračun komorskog doprinosa.

Ako je u polju 4.2.1. upisana svota „Um. doho-dak”, toj se svoti pribraja svota iskazana u poljima „umanj./uveć.” dohotka pojedinca i zajedničkog dohotka, a dobivena svota je osnovica za obračun komorskog doprinosa.

Obračun doprinosa prema stopi od 0,40% na dohodak u našem primjeru za obrtničku radnju u 2011. prikazujemo u nastavku:

U 2011. ostvaren je dohodak od obavljanja:1. Samostalnog obrta 115.740,00 kn2. Udjela u zajedničkom obrtu 33.300,00 kn3. UKUPNO 117.074,00 kn4. Godišnja obveza (red. br. 3 x 0,40%) 468,30 kn5. Polugodišnji predujam za 2012.

(red. br. 4 : 2) = 234,15 knTreba napomenuti da razliku po konačnom obra-

čunu obveznici trebaju platiti u rokovima i na način propisan za obračun i uplatu poreza na dohodak, odnosno poreza na dobitak.


Utvrđenu obvezu uplaćuje se, sukladno Naredbi, na račun grada/općine u kojem je sjedište županije, a u našem primjeru to je:

Zagreb: 1001005-1713352417

Opatija: 1001005-1737352416

U pozivu na broj odobrenja upisuje se:- za pravne i fizičke osobe

67 OIB

5.1.3. Izvješće o obračunanim i plaćenim doprinosima

Obveznici plaćanja doprinosa trebaju nadležnoj Poreznoj upravi dostaviti izvješće o obračunanim i plaćenim doprinosima za 2011. na obrascu KD. Obrazac se predaje zajedno s obrascem DOH najka-snije do 29. veljače 2012. za prethodnu godinu. Obrt-nici obveznici poreza na dobitak trebaju ga predati najkasnije do 30. travnja 2012. Za obrt MORE, obra-zac KD može imati sljedeće elemente:

Obrazac KD

Red. broj Opis Svota

1 2 3A. PAUŠALNI KOMORSKI DOPRINOS1 Dug iz prijašnjeg razdoblja −2 Obveza za obračunsku godinu (12 x 84,00) 1.008,003 Obveza za kamate −4 UKUPNO (1 + 2 + 3) 1.008,005 Uplaćeno tijekom obračunske godine 1.008,006 Razlika za uplatu (4 − 5) −7 Razlika za akontaciju u narednom razdoblju (5 − 4) −B. DOPRINOS OD DOHOTKA, ODNOSNO DOBITKA1 Dug iz prijašnjeg razdoblja −2 Osnovica za obračunsku godinu (dohodak, dobitak x 0,40) 468,303 Obveza za kamate −4 Ukupno (1 + 2 + 3) 468,305 Uplaćeno tijekom obračunske godine −6 Razlika za uplatu (4 − 3) 468,307 Razlika za povrat (4 − 3) −8 Razlika za akontaciju u narednom razdoblju (5 − 4) −9 Polugodišnja akontacija za naredno razdoblje (2 : 2) 234,15

............................................................................ ...............................................(Osoba odgovorna za sastavljanje obrasca) (Odgovorna osoba)

OBRAČUN KOMORSKOG DOPRINOSA ZA OBRTNIKEza razdoblje od 1. I. do 31. XII. 2011. godine

� Napomena:� Doprinos je u paušalnoj svoti plaćao samostal-

ni obrt MORE, a u zajedničkom obrtu obveznik je bio supoduzetnik. Plaćena svota je knjižena u obra-zac KPI u izdatak.� Doprinos prema stopi od 0,40% (kao predujmo-

ve) također je knjižena u obrazac KPI kao izdatak.U zajedničkom obrtu obvezu je plaćao supoduzet-

nik. Obrazac KD predaje se za ukupno ostvareni do-hodak u 2011., odnosno samostalni dohodak i udio u zajedničkom dohotku te se obračunava razlika.

Sukladno čl. 19. Odluke o obveznicima, osnovici, stopi te načinu i rokovima za plaćanje doprinosa Hr-vatskoj obrtničkoj komori donesen je Izvadak iz Od-luke o plaćanju doprinosa u paušalnom iznosu Ud-ruženju obrtnika, područnim obrtničkim komorama i Hrvatskoj obrtničkoj komori za 2011. godinu (Nar. nov., br. 148/10) koje u cijelosti navodimo u nastavku za potrebe kontrole ispunjenih obveza plaćanja.

IZVADAKIZ ODLUKA O PLAΔANJU DOPRINOSA U PAUŠALNOM

IZNOSU UDRUŽENJIMA OBRTNIKA, PODRUČNIM OBRTNIČKIM KOMORAMA I HRVATSKOJ OBRTNIČKOJ KOMORI ZA 2011. GODINU

Redni

broj

Naziv područne

obrtničke komore

i naziv udruženja

obrtnika/U:O:/

pripadnosti ob-

veznika doprinosa u

paušalnom iznosu

Visina doprinosa u paušalnom iznosu za:

Udruženje

obrtnika

Područnu

obrtničku

komoru

Hrvatsku

obrtničku

komoru

Ukupno

mjesečno

3 + 4 + 5

1 2 3 4 5 6

OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB

1 U.O. GRADA ZAGREBA 70,00 15,00 18,00 103,002 U. TRGOVACA ZAGREBA 50,00 15,00 18,00 83,00

3 U. UGOSTITELJA ZAGREBA 120,00 15,00 18,00 153,00

4 U. AUTOTAKSISTA GRADA ZAGREBA 0,00 15,00 18,00 33,00

5 U. AUTOPRIJEVOZNIKA ZAGREBA 105,00 15,00 18,00 138,00

6 U.O. DUGO SELO 60,00 15,00 18,00 93,007 U.O. VELIKA GORICA 80,00 15,00 18,00 113,008 U.O. SESVETE 45,00 15,00 18,00 78,009 U.O. SAMOBOR 52,00 15,00 18,00 85,0010 U.O. JASTREBARSKO 47,00 15,00 18,00 80,0011 U.O. ZAPREŠIĆ 50,00 15,00 18,00 83,0012 U.O. SVETI IVAN ZELINA 35,00 15,00 18,00 68,0013 U.O. VRBOVEC 45,00 15,00 18,00 78,00

14 U.O. DUBRAVA VRBOVEČKA 60,50 15,00 18,00 93,50

15 U.O. IVANIĆ GRAD 40,00 15,00 18,00 73,00OBRTNIČKA KOMORA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE –

16 M. U.O. DONJA STUBICA 25,00 25,00 18,00 68,0017 U.O. KLANJEC 45,00 25,00 18,00 88,00

18 U.O. KRAPINA I OPĆINA ĐURMANEC 25,00 25,00 18,00 68,00

19 U.O. OPĆINE KRAPINSKE TOPLICE 39,00 25,00 18,00 82,00

20 U.O. PREGRADA, HUM NA SUTLI, DESINIĆ 40,00 25,00 18,00 83,00

21 U.O. SVETI KRIŽ ZAČRETJE 50,00 25,00 18,00 93,00

22 U.O. BEDEKOVČINA 38,00 25,00 18,00 81,0023 U.O. ZABOK 29,00 25,00 18,00 72,0024 U.O. ZLATAR 44,00 25,00 18,00 87,00OBRTNIČKA KOMORA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE –

25 U.O. KUTINA 25,00 35,00 18,00 78,0026 U.O. NOVSKA 38,00 35,00 18,00 91,0027 U.O. PETRINJA 40,00 35,00 18,00 93,0028 U.O. SISAK 50,00 35,00 18,00 103,0029 U.O. TOPUSKO 38,00 35,00 18,00 91,0030 U.O. GLINA 40,00 35,00 18,00 93,00

31 U.O. HRVATSKA KOSTAJNICA 50,00 35,00 18,00 103,00

OBRTNIČKA KOMORA KARLOVAČKE ŽUPANIJE

32 U.O. KARLOVAC 35,00 40,00 18,00 93,0033 U.O. DUGA RESA 35,00 40,00 18,00 93,0034 U.O. OZALJ 37,00 40,00 18,00 95,0035 U.O. OGULIN 35,00 40,00 18,00 93,0036 U.O. SLUNJ 40,00 40,00 18,00 98,00


Redni

broj

Naziv područne

obrtničke komore

i naziv udruženja

obrtnika/U:O:/

pripadnosti ob-

veznika doprinosa u

paušalnom iznosu


Udruženje

obrtnika

Područnu

obrtničku

komoru

Hrvatsku

obrtničku

komoru

Ukupno

mjesečno

3 + 4 + 5

1 2 3 4 5 6

OBRTNIČKA KOMORA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE –

37 U.H.O. IVANEC 33,00 25,00 18,00 76,0038 U.H.O. LUDBREG 34,00 25,00 18,00 77,0039 U.H.O. NOVI MAROF 34,00 25,00 18,00 77,0040 U.H.O. VARAŽDIN 40,00 25,00 18,00 83,00OBRTNIČKA KOMORA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE –

41 U.O. KOPRIVNICA 38,00 30,00 18,00 86,0042 U.O. KRIŽEVCI 47,00 30,00 18,00 95,0043 U.O. ĐURĐEVAC 38,00 30,00 18,00 86,00OBRTNIČKA KOMORA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE –

44 U.O. BJELOVAR 42,00 30,00 18,00 90,0045 U.O. ČAZMA 40,00 30,00 18,00 88,0046 U.O. DARUVAR 38,00 30,00 18,00 86,00

47 U.O. GAREŠNICA, GRUBIŠNO POLJE 38,00 30,00 18,00 86,00

OBRTNIČKA KOMORA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE –

48 U.O. CRES-LOŠINJ 44,00 18,00 18,00 80,0049 U.O. CRIKVENICA 39,00 18,00 18,00 75,0050 U.O. ČABAR 40,00 18,00 18,00 76,0051 U.O. DELNICE 40,00 18,00 18,00 76,0052 U.O. KRK 44,00 18,00 18,00 80,0053 U.O. OPATIJA 48,00 18,00 18,00 84,0054 U.O. RAB 40,00 18,00 18,00 76,0055 U.O. RIJEKA 45,00 18,00 18,00 81,0056 U.O. VRBOVSKO 40,00 18,00 18,00 76,0057 U.O. NOVI VINODOLSKI 39,00 18,00 18,00 75,00

58 U.O. VIŠKOVO-KASTAV-JELENJE-KLANA 48,00 18,00 18,00 84,00

OBRTNIČKA KOMORA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE –

59 U.O. GOSPIĆ 37,00 27,00 18,00 82,0060 U.O. NOVALJA 37,00 27,00 18,00 82,0061 U.O. OTOČAC 40,00 27,00 18,00 85,0062 U.O. SENJ 37,00 27,00 18,00 82,00OBRTNIČKA KOMORA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE –

63 U.O. VIROVITICA 39,00 32,00 18,00 89,0064 U.O. SLATINA 39,00 32,00 18,00 89,0065 U.O. PITOMAČA 38,00 32,00 18,00 88,0066 U.O. ORAHOVICA 39,00 32,00 18,00 89,00

67UDRUGA O. I PODUZETNIKA OPĆINE ZDENCI

38,00 32,00 18,00 88,00

OBRTNIČKA KOMORA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE –

68 U.O. POŽEGA 38,00 30,00 18,00 86,0069 U.O. PAKRACA I LIPIKA 37,00 30,00 18,00 85,00OBRTNIČKA KOMORA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE –

70 U.O. SLAVONSKI BROD 25,00 21,00 18,00 64,0071 U.O. NOVA GRADIŠKA 34,00 21,00 18,00 73,00OBRTNIČKA KOMORA ZADARSKE ŽUPANIJE –

72 U.O. ZADAR 35,00 25,00 18,00 78,0073 U.O. BIOGRAD 35,00 25,00 18,00 78,0074 U.O. PAG 50,00 25,00 18,00 93,0075 U.O. BENKOVAC 40,00 25,00 18,00 83,0076 U.O. OBROVAC 35,00 25,00 18,00 78,0077 U.O. GRAČAC 35,00 25,00 18,00 78,00OBRTNIČKA KOMORA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE –

78 U.O. BARANJE 45,00 30,00 18,00 93,0079 U.O. ĐAKOVO 30,00 30,00 18,00 78,0080 U.O. DONJI MIHOLJAC 40,00 30,00 18,00 88,0081 U.O. NAŠICE 40,00 30,00 18,00 88,0082 U.O. OSIJEK 45,00 30,00 18,00 93,0083 U.O. VALPOVO 40,00 30,00 18,00 88,00OBRTNIČKA KOMORA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE –

84 U.O. ŠIBENIK 47,50 30,00 18,00 95,50

Redni

broj

Naziv područne

obrtničke komore

i naziv udruženja

obrtnika/U:O:/

pripadnosti ob-

veznika doprinosa u

paušalnom iznosu


Udruženje

obrtnika

Područnu

obrtničku

komoru

Hrvatsku

obrtničku

komoru

Ukupno

mjesečno

3 + 4 + 5

1 2 3 4 5 6

85 U.O. TISNO, MURTER; PIROVAC 60,00 30,00 18,00 108,00

86 U.O. VODICE 60,00 30,00 18,00 108,0087 U.O. DRNIŠ 50,00 30,00 18,00 98,0088 U.O. KNIN 50,00 30,00 18,00 98,00OBRTNIČKA KOMORA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE –

89 U.O. VINKOVCI 45,00 25,00 18,00 88,0090 U.O. VUKOVAR 30,00 25,00 18,00 73,0091 U.O. ŽUPANJA 50,00 25,00 18,00 93,0092 U.O. ILOK 40,00 25,00 18,00 83,00OBRTNIČKA KOMORA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE –

93 U.O. BRAČ 30,00 20,00 18,00 68,0094 U.O. HVAR 22,00 20,00 18,00 60,0095 U.O. IMOTSKI 22,00 20,00 18,00 60,0096 U.O. MAKARSKA 25,00 20,00 18,00 63,0097 U.O. OMIŠ 25,00 20,00 18,00 63,0098 U.O. SINJ 30,00 20,00 18,00 68,0099 U.O. SPLIT 30,00 20,00 18,00 68,00100 U.O. TROGIR 28,00 20,00 18,00 66,00101 U.O. KAŠTELA 55,00 20,00 18,00 93,00102 U.O. VRGORAC 22,00 20,00 18,00 60,00103 U.O. GRADAC 27,00 20,00 18,00 65,00104 U.O. VIS 22,00 20,00 18,00 60,00OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE –

105 U.O. PULA 75,00 23,00 18,00 116,00106 U.O. BUZET 60,00 23,00 18,00 101,00107 U.O. LABIN 65,00 23,00 18,00 106,00108 U.O. PAZIN 50,00 23,00 18,00 91,00109 U.O. POREČ 115,00 23,00 18,00 156,00110 U.O. ROVINJ – 50,00 23,00 18,00 91,00111 U.O. UMAG 70,00 23,00 18,00 111,00OBRTNIČKA KOMORA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE –

112 U.O. DUBROVNIK 43,00 35,00 18,00 96,00

113 U.O. KORČULA-LASTOVO 30,00 35,00 18,00 83,00

114 U.O. METKOVIĆ 30,00 35,00 18,00 83,00115 U.O. PLOČE 37,00 35,00 18,00 90,00

116U.O. AUTOTAKSI PRIJEVOZNIKA DUBROVNIK

105,00 35,00 18,00 158,00

OBRTNIČKA KOMORA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

117 U.O. ŽUP. MEĐIMURSKE 30,00 24,00 18,00 72,00

118 U. UGOSTITELJA MEĐIMURJA 45,00 24,00 18,00 87,00

6. ZAKLJUČAK

Prije izrade godišnje porezne prijave i utvrđiva-nja dohotka porezni obveznici trebaju voditi raču-na o novostima u evidentiranju primitaka i izdata-ka, odnosno novim odredbama koje se odnose na umanjenja dohotka. Naime, pri utvrđivanju dohot-ka za 2011. samostalne obrtničke djelatnosti više ne mogu primijeniti povoljniju kombinaciju odredbi Zakona o porezu na dohodak i Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. Zakonom o po-rezu na dohodak je jasno utvrđeno u kojem dijelu se primjenjuje koji propis.

Nadalje, prijava se daje na novom obrascu DOH koji je promijenjen u odnosu na prošlu godinu zbog ukidanja svota za povećanje osobnih odbitaka te zbog promjene stopa poreza na dohodak.

Documents

Godišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja za 2011