SretanUskrs

USKRS 2017. bR. I (55)God.XL

GOD. XL. USKRS 2017. br. I (55)

Župnikova uvodna riječ

l i s t ž u p e m i l j e vc i

Dragi moji Miljevčani, u Domovini i svijetu!

RaspoRed nedjeljnih i blagdanskih sv. misa od UskRsa do božića 2017.

RASPORED SLUŽBE BOŽJE ZA USKRSUskrsna ispovijed 6. travnja - u 17 sati istovremeno u obje crkve.CVJETNICA 9. travnja – u Drinovcima u 10.45 sati blagoslov maslinovih grančica ispred križa pred crkvom, potom misa.VELIKI ČETVRTAK 13. travnja – Misa Večere Gospodnje u 19 sati. Poslije mise pjeva se Gospin plač.VELIKI PETAK 14. travnja – Obredi Velikog petka u 19 sati: služba riječi Gospodnje (Muka); Sveopća molitva; Klanjanje sv. Križu; Sveta pričest i procesija/ophod oko groblja.VELIKA SUBOTA 15. travnja – u Širitovcima u 19 sati i u Drinovcima u 21 sat Vazmeno bdijenje: Služba svijetla; Služba riječi; Krsna služba; Euharisti-jska služba i blagoslov jela.VAZAM – USKRS 16. travnja – misa u 11 sati u Drinovcima

USKRSNI PONEDJELJAK 17. travnja – misa u 11 sati u Širitovcima.

2. uskrsna nedjelja 23.4., Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 sati3. uskrsna nedjelja 30.4., Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 sati4. uskrsna nedjelja 7.5., Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 sati5. uskrsna nedjelja 14.5., Drinovci u 11 sati – PRVA SVETA PRIČEST6. uskrsna nedjelja 21.5., Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 satiSeperi 27.5., Misa ispred Kapelice Gospe od Milosti u 18 sati7. uskrsna nedjelja 28.5., Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 satiDUHOVI 4.6., Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 satiPRESVETO TROJSTVO 11.6., Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 satiSV. ANTE 13.6., Drinovci u 19 satiTIJELOVO – Svetkovina 15.6., Drniš u 10 i Drinovci u 19 sati11. nedjelja kroz godinu 18.6, Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 sati25. OBLJETNICA OSLOBOĐENJA MILJEVACA 21.6., Drinovci u 19 sati12. nedjelja kroz godinu 25.6., Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 satiSV. PETAR I PAVAO 29.6., Širitovci u 10.30 sati13. nedjelja kroz godinu 2.7., Drinovci u 9 i Širitovci u 10.30 sati14. nedjelja kroz godinu 9.7., Širitovci u 9 i Drinovci u 10.30 sati15. nedjelja kroz godinu 16.7., Drinovci u 9 i Širitovci u 10.30 sati16. nedjelja kroz godinu 23.7., Širitovci u 9 i Drinovci u 10.30 sati17. nedjelja kroz godinu 30.7., Drinovci u 9 i Širitovci u 10.30 satiDAN KARALIĆA 1.8., misa pred Kapelicom Gospe Lurdske u 18.30 satiGOSPA OD ANĐELA 2.8., Visovac u 10.3018. nedjelja kroz godinu 6.8., Širitovci u 9 i Drinovci u 10.30 sati19. nedjelja kroz godinu 13.8., Drinovci u 9 i Širitovci u 10.30 satiVELIKA GOSPA 15.8., Visovac u 10.30 i Drinovci u 19 sati20. nedjelja kroz godinu 20.8., Širitovci u 9 i Drinovci u 10.30 sati

21. nedjelja kroz godinu 27.8., Drinovci u 9 i Širitovci u 10.30 sati22. nedjelja kroz godinu 3.9., Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 satiTrodnevnica u čast Gospe od Milosti od 7. - 9.9., Drinovci u 19 satiGOSPA OD MILOSTI 10.9., Drinovci u 10.30 i 17 sati24. nedjelja kroz godinu 17.9., Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 sati25. nedjelja kroz godinu 24.9., Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 sati26. nedjelja kroz godinu 1.10., Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 sati

27. nedjelja kroz godinu 8.10., Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 sati28. nedjelja kroz godinu 15.10., Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 sati29. nedjelja kroz godinu 22.10., Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 sati30. nedjelja kroz godinu 29.10., Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 satiSVI SVETI – SVETKOVINA 1.11., Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 sati DUŠNI DAN – SPOMEN SVIH VJERNIH POKOJNIKA 2.11., Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 sati31. nedjelja kroz godinu 5.11., Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 sati32. nedjelja kroz godinu 12.11., Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 sati. Misa za Miljevčane u Zagrebu u Gospi Lurdskoj, Vrbanićeva 35, u 12.30 sati33. nedjelja kroz godinu 19.11., Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 sati34. nedjelja kroz godinu, Svetkovina Krista Kralja, 26.11., Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 sati1. nedjelja došašća 3.12., Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 sati2. nedjelja došašća 10.12., Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 sati3. nedjelja došašća 17.12., Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 sati, sv. Božićna ispovijed u 15.30 s.4. nedjelja došašća 24.12., Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 sati, BADNJI DANMISA PONOĆKA u Širitovcima u 24 sata

V eoma se radujem da vas i ove godine, pred Uskrs, mogu pozdraviti pružaju­

ći vam u ruke novi broj našega lista “Miljevci“, br. 55, s kojim smo ušli u 41. godinu izlaženja. Preko njega vam upućujem naj­bolje želje kroz ovo korizmeno vrijeme, da vas uskrsni Krist obasja svojom uskrsnom svje-tlošću, sva vaša srca, kako biste i vi uskrsnuli na svjetlost života i tako postali “svijetlo svijeta“ i “sol zemlje“.

Po želji pape Franje, prethodnu godinu smo slavili kao izvanrednu jubilarnu godinu Božjeg milosrđa. S tim smo posebno pozvani pribli­žiti se otajstvu Boga, koji je milo­srdni Otac, i upraviti svoj pogled na njegovo milosrđe i okrenuti se prema bližnjima, iskazujući im djela milosrđa. Zaključujući godinu milosrđa, 20. studenoga 2016. godine, Sveti Otac povjerio je život cijelog čovječanstva i sav svemir Kristu Gospodinu, moleći ga da izlije na nas svoje milosrđe «kao rosu jutarnju“ kako bismo

svi zajedničkim naporima gradili ljepšu budućnost.

Naša budućnost kao ljudi i vjer­nika bit će ljepša ako zaživimo ispravan odnos prema Bogu, svo­me bližnjemu i svemu stvorenome, te tako postanemo djelotvoran znak Božjeg djelovanja u sredini u kojoj živimo i radimo. Godina milosrđa je sa svojim programom i poticajima završila, ali uzori za nasljedovanje nam ostaju, a to su: Božji ugodnici, blaženi i sveti koji su prihvatili Božji poziv i pri tome iskusili slast Božje ljubavi i milosrđa. Ni njih nisu mimoilazi­le brojne brige i tjeskobe na koje i mi svakodnevno nailazimo, ali uz Božju pomoć i predanje u njegovu volju, nalazili su načina i snage da ih iz dana u dan svladavaju. Mi ih ne pamtimo po velikim djelima i uzvišenim službama koje su ob­našali, nego po djelima milosrđa i ljubavi kojom su oko sebe zračili. Ako su to mogli toliki nebrojeni, zašto ne bismo mogli i mi?

Ova godina koja je pred nama, prema preporuci naših biskupa, godina je Očinstva, Roditeljstva,

koja bi trebala biti usmjerena na jačanje obitelji, posebno osna­živanje očinstva u odgovornom ispunjavanju poslanja u obitelji, Crkvi i društvu. Ima posebno za cilj osnaživanje očeva za cjelovitije ispunjavanje svojega poslanja, nadahnjujući se pozitivnim pri­mjerima i uzimajući svetost kao cilj svojega očinstva, te poticaje očeva na zdraviju komunikaciju sa svojim suprugama i djecom. U ovoj godini smo posebno pozvani moliti da nam Bog dade u svojoj ljubavi i milosrđu što više dobrih obitelji na čelu s dobrim očevima, koji svoje djelovanje usmjeruju prema Božjoj slavi, po zagovoru sv. Josipa, zaštitnika naših očeva i našega hrvatskog naroda.

S ovim mislima želim svima vama, pa gdje god bili, da uskr­sni Krist uskrsne u vašim srcima, životima i obiteljima, kako biste postali svjetlo svijeta!

Neka vam je svima sretan Uskrs, Kristovo uskrsnuće!

3MILJEVCI USKRS 2017.40godina

Ne bojte se - Idite javit mojoj braćiUSKRSNA PORUKA I POZIV I POSLANJE

KRIST JE SVEKristu svome vratimo sesvakog dana molimo se.Ideš leći Boga molisve jednako on nas voliod malenih do starijih,siromašnih, bogatijih.Oko nas se svuda krećezaboravit nikog neće.Kad nas teške brige moreIsus s nama je do zore,na nama je odlučitihoćemo l’ ga prihvatiti.Tko od njega glavu krenene napušta ga već ga pratis molbom da se njemu vrati.Isusovo ne psuj imeto sotona ljude varai Isusu srce para.Kuda ideš prekriži sesvome Bogu zahvali seon će tebi snage datida sve možeš izdržati.Sve je za nas pretrpioDa bi ljude otkupio.Ali neki to ne videKao da se njega stide.Ne znaš kad će Isus doćiili danju ili noćiuvik spreman moraš bitijer ćeš k njemu preseliti.Svakim danom sve smo bližitu na zemlji sve prikriži.

Ana Samac, žena Ivana

Nikada čovjek nije imao tako veliki strah kao što ga ima danas. Čega se sve ne bojimo. Ono najosnovnije za održanje života: zrak, voda,

zemlja – sve nam prijeti. Čovjek nije nikad bio moć-niji, bogatiji i istovremeno nikad nije bio nemoćniji i siromašniji. Nemoć moći, siromaštvo bogatstva. Sve ono za čim je težio, na čemu je radio, za što je živio, danas je, možemo reći bez pretjerivanja, ostvario, ali gle čuda – najčešće na svoju štetu. Bogatstvo se pre-tvorilo u siromaštvo, moć u nemoć, užitak u patnju.

Možemo reći, bez pretjerivanja, da na svemu piše “pozor“: prije uzimanja, dodira, uporabe dobro “pro-čitajte i za savjet upitajte liječnika ili ljekarnika.“ Da, to je svijet koji smo mi ljudi stvorili i koji stvaramo. Svijet koji mi, ljudi, stvaramo kako na osobnoj, obi-teljskoj i svakoj drugoj razini, svijet je straha i nesi-gurnosti. To se događa i pojačava iz dana u dan, i kada čovjek zaboravlja na Boga - opet jedna čudna situacija - u biti zaboravlja na sebe. Čovjek bez Boga postaje pi-tanje bez odgovora.

Jedan pisac tu ljudsku istinu ovako je izrazio: “Evo me ovdje sama, zbunjena, bez istine, bez pomoći (oslonca), bez bilo kojeg glasa koji bi mi rekao gdje

sam, kamo idem, odakle dolazim. Ne znam koga bih pitao. Ono što u sebi nalazim bez ikakvog je značenja, nema nikakvu vrijednost, u svijetu ne postoji nijedan misterij. Ovo je strašna istina: stvari su ono što jesu i nedostatak istine o njima je zastrašujući.“ (Giuseppe Prezzolini)

Mi kršćani, mi koji slavimo Uskrs i Uskrsloga tre-bali bi biti ljudi koji najavljuju, žive mir, radost, Evan-đelje je radosna vijest. Isus je pobijedio strah, smrt, laž svojom smrću i uskrsnućem. Zato i kaže ženama koje su, pune ushita i radosti, bile prve koje su spoznale istinu o Božjoj, Kristovoj pobjedi nad strahom, smr-ću, laži: “Ne bojte se! Idite, javite mojoj braći da pođu u Galileju! Ondje će me vidjeti!“ (Mt 28,10) I to se dogo-dilo. Od toga trenutka njegovi učenici, koji su od njega pobjegli, koji su lagali da ga ne poznaju, zatajivali sami sebe, izlaze pred ljude i hrabro navještavaju “Židovima i svim što borave u Jeruzalemu.“ Onoga čovjeka Isusa koga vi “razapeste i pogubiste, Bog uskrisi oslobodivši ga smrti.“ (Dj 2, 14.22­32)

Tu vijest njegovi učenici razglasiše po svijetu. I oni koji povjerovaše u tu istinu promijeniše svoj život. Ko-račaju svijetom kao “novi ljudi“. Tako su ti jednostav-

ni muškarci i žene mijenjali ondašnji svijet. Vjera u Uskrslog i život koji se nadahnjivao na Uskrslom Gospodinu bila je njihova snaga. Nestao je strah.

To je poziv i putokaz i nama danas kako se rješavati straha koji nam se uvukao, kako se

ono kaže, “pod kožu“. Tek tada svekoliki napre-dak može unijeti olakšanje u naš život. Slaviti

Uskrs i Uskrsloga znači otvoriti se Bogu i njego-vu djelovanju u osobnom, obiteljskom, narodno-

snom… životu.No, ostala je jedna zamka za svakoga od nas, koja je

u Evanđelju izražena riječima: dadoše im novac. Ljudi su i danas, kao što su i onda bili, spremni sve učiniti samo ako im se ponudi novac - zaboravljaju na sva pra-vila, zakone, etiku, moral, istinu, dobrotu. “Stražari uzeše novac i učiniše kako bijahu poučeni. I razglasilo se to među Židovima – sve do danas“ (Mt 28,15). Do-gađaj je to koji nije izgubio svoju aktualnost, blizinu, upozorenje i poziv svakom čovjeku, posebno vjerniku, da se zapita i pogleda sebe iznad sebe, svoje protežnosti, osvijetljen Uskrslim Gospodinom.

“Što sam ja danas spreman prodati, kupiti?“- pitanje je veoma važno i traži odgovor. Pitanje je to onima koji nemaju novac i moć, kao i onima koji to imaju. Je li no-vac kao simbol moći, vlasti, blagostanja postao jedini kriterij mojega promišljanja, govora, djelovanja? Što mi je on u životu i ima li nešto više, uzvišenije, što mi je prije novca?

U istraživanju koje je obavljeno na svjetskoj razini, narodi Afrike i Latinske Amerike izrazili su više opti-mizma od onih koji žive u Europi i Sjevernoj Americi. Novac je važan i potreban, ali novac nije sve i ne može biti glavna i jedina vrijednost. Više se je raspalo onih obitelji koje su imale novac nego onih koje nisu. Ljudi često zbog novca izgube čovječnost, zdravlje, obitelj, prave prijatelje, i ostanu s virtualnom čovječnošću, s prividnim zdravljem, s gorčinom užitka, imaginarnom obitelji, s prijateljima koji do njih ne drže, nego do nji-hova novca.

Neka ovo vrijeme bude uistinu uzdignuće, uskrsnuće svekolikog našeg življenja, djelovanja i naših međuod-nosa. “Ne bojte se… Idite javit mojoj braći…“, ali ne zaboravimo i riječi i posljedice koje mogu nastati ako se zalijepimo za novac. “Dadoše im novac…“

Dr. fra Jure Šimunović

4 5MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

GODINA OČEVA PORUKA DUBROVAČKOG BISKUPA MATE UZINIĆA

Radost življenja očinskog poslanjaDragi muževi i očevi, na

tragu odluke da se u sklopu Drugoga ciklu-sa obiteljskog pastorala

Crkve u Hrvatskoj od 2016. do 2018. godine o temi Očinstvo i majčinstvo – dva lica roditeljskog poslanja pri-rede prigodni katehetski materijali kako za muškarce/očeve tako i za žene/majke, u ruci imate knjižicu s deset kateheza koje obrađuju očin-stvo iz različitih vidova, počevši od razmatranja da je Bog izvor očinstva do toga da je svetost cilj očinstva.

Razlozi zbog kojih je izabrana spomenuta tema izbijaju iz svake pore današnjega društva, a mogli bi se svesti u kontekst trilogije američ-koga katoličkog romanopisca Bria-na J. Gaila koji u svojim romanima Fatherless (Bez očeva), Motherless (Bez majki) i Childless (Bez djece) obrađuje društvenu problematiku spolnosti, braka, obitelji i roditelj-stva iz katoličke perspektive, stavlja-jući čitatelje pred pitanje kamo sve to vodi. Naime, sve su očitije negativne posljedice suvremenih kulturnih kretanja koje ugrožavaju naravni brak i obitelj. Koliko je ta problema-tika aktualna potvrđuje i presedan u povijesti Crkve vidljiv u održavanju dviju uzastopnih sinoda posvećenih obitelji – izvanredne 2014. i redovne 2015. godine – koje su izazvale neza-pamćeno medijsko zanimanje. One su, iako dvije, zapravo spojene u jed-nu cjelinu i zatim obrađene u postsi-nodalnoj pobudnici Amoris Laetitia koju je papa Franjo znakovito potpi-sao na blagdan sv. Josipa, 19. ožujka 2016. godine, točno na trogodišnjicu preuzimanja katedre svetog Petra. U pobudnici se mogu pronaći od-govori i korisne smjernice kako do odgovora doći u svjetlu vjere, ljubavi i milosrđa prožetih radošću koja je,

ne bez razloga, sadržana u naslovu pobudnice.

Na tomu tragu, zanimljivo je pri-mijetiti da prva enciklika pape Fra-nje Evangelii Gaudium i spomenuta pobudnica, upravo u radosti imaju zajednički nazivnik. Iako su upora-bljene dvije različite latinske riječi – gaudium i laetitia – one su zapravo istoznačnice. Zasigurno, radosno živeći autentičan bračni i obiteljski život utemeljen na sakramentu bra-ka između muškarca i žene, kao živi znak Krista, supružnici istodobno postaju navjestitelji njegove radosne vijesti odnosno evanđelja.

Kako bi došli do istinske radosti u ulozi muža i oca, svakako je korisno prvo preispitati svoju savjest. Zato katehezama prethode Smjernice za ispit savjesti očeva koje za cilj imaju potaknuti vas na samopropitivanje kako biste mogli što iskrenije od-govoriti na pitanje: Kakav sam muž i otac? Želim naglasiti da sve ono što je u smjernicama navedeno nije istodobno i grijeh koji treba ispovi-jedati, ali pojedine sklonosti, navike i slabosti mogu dovoditi do grije-ha pa je potrebno raditi na njihovu iskorjenjivanju, usporedno razvija-jući odgovarajuće kreposti i vrline. Sposobnost uvidjeti svoje slabosti i mane, odlika je hrabrih i jakih muš-karaca koju valja trajno njegovati polazeći od onoga što je Gospodin rekao svetom Pavlu: Dosta ti je moja milost jer snaga se u slabosti usavršu­je (2 Kor 12,9a).

Milost je nezaslužen Božji dar koji valja trajno prihvaćati prožimajući ga molitvom. U tome vam od po-moći može biti predložena Molitva oca koja je proizašla iz konkretnosti življenja očinstva ne libeći se izni-jeti uzvišene ideale kojima se teži. Na ljudskoj razini zbog ranjenosti

grijehom i ljudskih slabosti to može izgledati nemoguće, ali „Bogu je sve moguće“ (usp. Mk 10,27). Uz tu, sve kateheze sadrže uvodnu i zaključnu molitvu koje zajedno daju uvid u bogatstvo molitvenoga blaga Crkve. Polazište je, razumljivo, u molitvi Očenaša koju nam je sam Krist dao kao odgovor na zamolbu učenika: Gospodine, nauči nas moliti ( usp. Lk 11,1). Nauči moliti, a potom, zajedno sa suprugom, poučiti molitvi svoju djecu, temeljna je zadaća kršćanskog oca. Na to vas je osobno potaknuo papa Benedikt XVI. riječima izreče-nim u propovijedi na zagrebačkom hipodromu 6. lipnja 2011. godine u prigodi Prvog nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji: Dra­gi roditelji, trajno se obvežite učiti svoju djecu moliti, i molite s njima; približite ih sakramentima, osobito euharistiji…Papa Franjo je to, ta-kođer, naglašavao u više navrata od početka svojega pontifikata. Upravo po molitvi i milosti koju ćete crpsti iz sakramenata, vaše očinstvo bit će prepoznatljivo u Crkvi i društvu koje vapi za svjedocima i pozitivnim primjerima. Dodatno osnaženje svakako možete pronaći u razma-tranju izabranih biblijskih tekstova koji su sastavni dio kateheza. Čitanje i meditativno razmatranje Svetog pi­sma (Lectio divina), kako pojedinač-no tako i u obitelji, nešto je na što vas Crkva također potiče. Hrana je to vašim dušama i dušama vaše djece, kojom se valja redovito hraniti.

Priređene kateheze su, prije sve-ga, namijenjene radu sa skupinama muškaraca, odnosno očeva, kako bi razvijali svijest o svojem očinskom poslanju i sve ga savršenije živjeli međusobno se ohrabrujući. No bu-dući da se očinstvo temelji na sakra-mentu ženidbe, ono podrazumijeva

uzajamnost i komplementarnost s majčinstvom. Očinstvo podupire i njeguje majčinstvo, a majčinstvo podupire i njeguje očinstvo, pa u kontekstu kršćanske obitelji jedno bez drugog ne ide. Zato vas se ope-tovano potiče da sadržaj svake ka-teheze podijelite sa svojom ženom i djecom, a u cilju povećanja dobrobiti za cijelu obitelj. Tamo gdje to bude izvedivo predviđena je mogućnost da i vaše supruge, u ponešto izmi-jenjenom obliku, obrade kateheze prije svega odgovarajući na ključno pitanje i promišljajući o tome kako vam mogu pomoći u ostvarivanju onoga što ćete izdvojiti kao vlasti-te poticaje. Zbog toga kateheze u razradi, osim iznošenja onoga što kaže Crkva i onoga što kaže znanost o pojedinoj temi, također donose i izabrane izjave članica Hrvatske za-jednice bračnih susreta. One mogu biti dobar temelj za ljubavlju i uva-žavanjem prožet dijalog s vašim su-prugama.

Takvim pristupom želi im se po-moći da vas bolje razumiju i budu vam trajna potpora u zrelijem živ-ljenju očinstva u skladu s Božjim sr-cem. Dakako, pomoći će to u pravil-nom pristupu i vašim sinovima koji, unatoč svim protivštinama i prepre-kama koje pred njih stavlja današnje društvo, također trebaju proći put zrenja kako bi od dječaka postali kršćanski mladići, zatim muževni kršćanski muškarci i naposljetku odgovorni očevi. Tako ćete u konač-nici moći uživati u radostima pridr-žanim djedovima. Važna je i uloga oca u životu kćeri, što je potvrđeno i u znanstvenim istraživanjima, pa valja naučiti njegovati i te odnose.

Očinstvo je uistinu poslanje, po-slanje koje zahvaća cijeloga muš-karca bez obzira na njegov stalež.

6 7MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

li da on i članovi njegove obitelji hode putem svetosti i na kraju vremena svi prispiju u raj. To je životni izazov pred kojim do izražaja dolazi muževnost i odlučnost da se s njim uhvati u koštac, a ne da se pred njim uzmiče izbjegavajući pritom odgovornost, što nažalost viđa-mo u našim sredinama.

Sveti don Ivan Bosco, jedan od najve-ćih svetaca 19. stoljeća poznat je po radu s mladima, poučen vlastitim iskustvom s pravom piše: Nije potrebno mlade samo ljubiti, već je prijeko potrebno da oni i osjete da ih ljubimo. Ljubav uvi­jek trijumfira. Gdje vlada ljubav, vlada sreća. Gospodin nas je dao na svijet za druge.

Dati se za druge i ljubiti najdublji je smisao očinstva. Zato, nasljeđujući Kri-sta, pobjednika nad smrću i grijehom, ljubite svoju ženu i djecu kao što je On ljubio i ljubi svoju Crkvu. Kako biste u tome uspjeli, potrebno je donijeti čvrstu odluku koju će možda neki od vas že-ljeti i potpisati. Nadahnjujte se pritom primjerom sv. Josipa i drugih svetih očeva koje Crkva stavlja za uzor. U tome se možete umoriti, ali ne možete odu-stati. Imajte na umu da Krist k sebi zove umorne i opterećene nudeći im odmor (usp. Mt 11,28). Stoga kad se umorite, nađite odmorište u Presvetom Srcu Isu-sovu. Posvetite mu sebe i svoje obitelji te redovito obnavljajte tu posvetu kako bi se vaša obitelj mogla othrvati napastima i kušnjama te kako bi sve više nalikova-la Svetoj obitelji Isusa, Marije i Josipa. Neka se po radosnom življenju vašega očinskog poslanja Isus nastani među vama kako bi u vašim obiteljima zavla-dali ljubav, radost i mir koje samo Gos-podin može dati. Po snazi Duha Svetoga budite autentični svjedoci Kristove lju-bavi i neustrašivo širite to ozračje u Cr-kvi i društvu kao stvarni subjekti nove evangelizacije.

Naposljetku, zazivajući na vas Božji blagoslov, sve vas, dragi muževi i očevi, preporučam zagovoru sv. Josipa koji, kao što je čuvao Otkupitelja i njegovu majku Mariju, neka čuva vas i vaše naj-draže i cijelu nam domovinu Hrvatsku!

mons. Mate Uzinić, dubrovački biskup

predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj

Kako čitamo u šestoj katehezi o duhovnom očinstvu, obraćajući se svećenicima u propo-vijedi na misi u Domu svete Marte 26. lipnja 2013. godine, papa Franjo je to sažeo prigod-nim riječima: Očinstvo je ubilježeno u srž čo­vjekovu, pa svećenik nije iznimka, no njegovo se očinstvo usmjerava i živi na poseban način. Ako to nedostaje, onda kao da nešto nije u redu. Postajući zreli ljudi, imala bi se osjećati i ta radost očinstva pa i u onih koji žive u celi­batu. To je onda pastoralno, duhovno očinstvo usmjereno prema davanju života. To se onda odnosi na mene kao svećenika i biskupa, ali i na svakoga od vas, pri čemu smo i jedni i drugi pozvani na suradnju kako bi dobri plodovi bili što brojniji.

Primijetite da Papa ovdje zrelost povezuje s radošću. Tražiti i pronalaziti radost očinstva u malim svakodnevnim stvarima, pa i onda kada uz to idu veći ili manji križevi, koji su neminovnost svakoga života, istinski je izazov koji od čovjeka zahtijeva zrelost za rast u lju-bavi i krepostima te umiranje svojim sebično-stima. To nipošto nije lako, osobito ako smo ranjeni u svojemu očinstvu, ali to je put posve-ćenja koji ni jedan otac ne može mimoići želi

SVEMIRBlagoslove lijepe, Bože,stavio si pred nas.Darove razne, šarenerazdijelio si putovima našim.

Jedni otvoreni su se smiješili,milovali, veseljem i željom gorjeli,uvijek iznova spremni za ples.

Plodnom kišom padali su drugi,vlažili i sjajili duginom ljepotom,plodovima slatkim svaki rod kitili.

Treći su šapatom govorili nježnim,u praskozorju bljeskom osvijetlili um,i dodirom budili sjećanje iskona.

Teške terete svih noći i dana četvrti suoporo i tvrdo izdržavali nositi, pitajući:kako? tko? zašto? koliko? gdje? dokle?

A iza njih, ispred, iznad i ispod, ležipolje povjerenja u kom se sve kupa,nepitana pitanja i ne dani odgovori,čarobno polje u kojem je sve mir.

Branka Skelin

9MILJEVCI USKRS 2017.40godina8

Sveta mati Didovine

Domovino moja LijepaTebi ovu pjesmu pjevamNeka ječe gore i dolineŠirom naše drage Didovine.

Ispod vječnog plavog nebaDomovina mirno snivaKao ruža rascvjetanaJoš je tu, još je ima.Sveta Mati Didovinečuvaj ovo tlo hrvatskoNa njem žive ljudi plemenitiZa dom spremni i umrijeti.

Pljušti kiša, trese zemljaNa litici kuća stojiSve bujice i olujeIzdržat će temelji tvoji.

Narod vjerni Bogu svomuSklopljenih ruku žarko moliDragi Bože, ljubav nam pošalji jerNepravda jako boli.

Sveta Mati DidovineČuvaj ovo tlo hrvatskoNa njem žive ljudi plemenitiZa dom spremni i umrijeti.

Ljiljana Galić

Od 1999. godine do danas, u listu “Miljevci“ objavljene 44 pjesme

Budi uz majku

Kada ti bude teškoSiti se majčine ričiRučka za stolom za UskrsMolitve i dragi priči

Majka je snaga….Ona traje, ne prestajePovrijedit je možešU najtanju nitA majka ka majka praštaMožeš i zločest bit

Majčine stvari u kućiSumpreš, preslica, vrtenoObriši prašinu sa njihSačuvaj njeno djelo

Obiđi svoju majkuIspričaj i njoj pričuProšetaj njome dvorištemGdje žuti jaglaci mirišu

Ti si svitlost koja trajeTi si duša koja spajaI toplinu utkaš u nasOstaješ uvik slavna

Ispričana nije pričaProšlo vrime srce stežeSve odlazi zaboravuU samoću ljudi bježe

Branko Šarac

Od 2005. godine do danas, u listu “Miljevci“objavljeno 30 pjesama

ISUSE…

Trebaš mi Isuse, zovem te,ja ljubim te cijelim bićem svojim.Dođi Isuse, budi sa mnom ti, evo ispred tebe stojim.Isuse, mir i spasenje mi budi,pružam ruke svojeduši mojoj na spasenje.U tebi tražim ljubav i sreću,pogledaj me, Isuse moj, ti si moje sve i bez tebene mogu i neću.

Snježana Lovrić

15 GODINA cRKVENOG ZBORA “MILJEVcI”

Evo, polako smo u jubileju osnivanja našeg zbora (15 godina!) koji je potaknuo naš bivši župnik fra Ante

Vukušić. Hvala mu za to. Hvala i našem fra Ivanu koji podržava sva-ku našu probu, da budemo ustrajni u tome.

Djelujemo u našoj župi na nedjelj-nim sv. misama, blagdanima, a zovu

nas i u druge župe. Bili smo u župi Kljaci - Sv. Ilija; svake godine smo na Miljevačkom danu u Zagrebu; pjevali smo na Visovcu za Veliku Gospu; dva puta smo bili u Ogorju gdje smo jed-nom pjevali i na vjenčanju – zahva-ljujemo Tomi Dželaliji koji nam je za tu priliku osigurao prijevoz.

Uporni smo i zahvalni Bogu na strpljivosti kad ne ide kako treba,

kada nismo svi na probi.Bože, potakni i druge da se

pridruže nama, da pjevamo tebi i družimo se u vjeri, a ne da se pod-smjehuju iz klupa kada se nešto pokvari u pjevanju.

Bože ti znaš da pjevamo tebi i pjesmom te slavimo jer, kako se kaže: “Tko pjeva, duplo moli“.

Snježana Lovrić, članica zbora

Tko pjeva, duplo moli

10 11MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

Gospin kip i Kljakovićeve freske, a oštećen je i Kristov lik na fasadi cr-kve. Sve je to obnovljeno, a uz to u najkraćem mogućem roku napravlje-na su zvona koja se zazvonila 6. rujna i, kako reče biskup, u njemu oživjela prošlost i sadašnjost.

Biskup je tada zaželio Miljevčani-ma da u njima, obnovom njihove cr-kve, oživi povijesna svijest vjere nji-hovih pradjedova i da tu vjeru čuvaju u sadašnjosti. Potaknuo ih je da žive u slozi, miru, ljubavi i jedinstvu i da te vrijednosti čuvaju i njeguju u svom životu. Tada će ih i Gospa od Milosti pratiti svojim milostima.

Na stolu pripravljenom nakon slavlja u crkvi, našlo se ono što taj krš može ponuditi: kruh i janje, i jedno i drugo zaslađeno ljubavlju kojom je dano. I nije čudo da su u taj kraj do-lazili vuci i hajduci, jer taj kraj svakog prima s ljubavlju koju u sebi nose sta-novnici sedam miljevačkih sela, koji su, kako govori miljevačka himna: “…ponos rodu hrvatskomu…“ jer se poštenje uhvatilo njihovih karaktera kao što su oni uhvatili korijen u ka-menu i litici.

Petar Šušnjara, op.Pogled s crkvenog tornja na procesiju i miljevačku visoravan

Tamo gdje stanuju vuk i hajdukU pohode Miljevcima, “po-

lju“ na kojem raste kamen i smreka, 130 ljudi u jedno

poslijepodne promijenilo krov na crkvi. Korijen ljubavi i poštenja du-boko uhvatio Miljevčane.

Sivi kamen, zemlja crljenica, s jedne strane divni Visovac, okru-žen bogatom vodom rijeke Krke, prema jugu Šibenik s turistima i blagodatima Jadrana, na istoku surova Promina, a sve ostalo što se vidjeti može i opet je samo sivi krš, visoravan žedna vode. I premda se ne nalazite u ravnicama Posavine, Podravine ili Slavonije, u tom po-lju kamena i smreke dominiraju dva tornja dviju miljevačkih crkava Drinovaca i Širitovaca. U tom kra-ju, kako netko zapisa, mogu stano-vati samo vuk i hajduk. Ipak, Mi-ljevčani vole svoj kraj, vole taj sivi krš, pa iako mladi, završivši škole, odseljavaju jer nemaju mogućnosti da svoje znanje unovče na rodnoj grudi gdje nema industrije a rud-nici su zatvoreni, ipak se s vremena na vrijeme vraćaju u Miljevce da čuju pjev cvrčka i slavuja, da osjete slast kućnog ognjišta i “kruva ispod peke“.

Ljubav prema Miljevcima bila je vidljiva i u nedjelju 10. rujna. Mi-ljevčani su slavili Gospu od Milosti, donijeli su Gospin pralik, a sjetili su se i župnika fra Andrije Marića koji je sagradio zvonik na crkvi Imena Isusova točno prije sto godina. Sve su to bili razlozi da se velik broj Miljevčana sa svih strana okupi u rodnom kraju. I bilo ih je mnogo. Crkva im je bila pretijesna.

Istina, nije to velika crkva, no u redovitim prilikama ima dovoljno mjesta, a taj ga je dan bilo prema-lo. Vjerojatno je to velika zasluga i župnika fra Vinka koji je u zadnje vrijeme učinio mnogo na obnovi crkve, koji je pokrenuo list “Miljev-ci“, a mislio je i na takve sitnice da je izdao prigodnu značku i nalje-pnicu “Miljevci“, vjerojatno da bi ih Miljevčani nosili kao legitimaciju ljubavi prema rodnom kraju. Svo-jim pozivom upućenim preko lista “Miljevci“ za Božić prošle godine, upustio se u posao oko uređenja i obnove crkve Imena Isusova. Oda-ziv je bio iznad očekivanja. Skoro svaka obitelj daje redovito svakog mjeseca po 100 dinara za obnovu i uređenje crkve, a još više pridonose

radom. Tako je, na primjer, samo za jedno poslijepodne izmijenjen čitav krov crkve, a radilo je 128 ljudi. Na-pravljeni su oluci na crkvi, uvedena je i elektrika; preuređen je kor i cr-kva zaštićena od vlage. Učiniti sve to u vrlo kratko vrijeme, za manje od godine dana, u župi siromašnoj i maloj, sa nekih 500 obitelji, vrije-dan je podvig vrijedan čestitanja.

To nisu zaboravili učiniti ni žu-pnik, zahvalivši na ta taj način svo-jim župljanima, a ni biskup Arnerić, koji je za tu priliku došao u Miljevce i predvodio slavlje. Svečanost je po-čela procesijom od župnog dvora do crkve, gdje je narod dočekao bisku-pa a u ime župljana pozdravio ga je jedan mladić (i iskoristio priliku da mu vrati kapicu izgubljenu pri-je dvije godine za vrijeme krizme!). Nakon toga su divnim recitacijama i čistim glasovima cvrčko-slavuj-skim mladi Miljevčani odrecitirali tri recitacije vezane uz Miljevce, Mariju i kralja Zvonimira.

Pohvalivši Miljevčane za njihov trud i napor koji su uložili u obnovu crkve, biskup im je posebno zahva-lio na ljubavi koju su mu iskazali srdačnim dočekom. Nakon toga biskup je pokadio Pralik i nastavila se procesija s Pralikom koji su no-sile četiri djevojke u narodnim noš-njama, a gotovo svi su sudjelovali u procesiji. Za vrijeme mise, koja je počela odmah nakon procesije, bi-skup je u homiliji govorio o Gospi od Milosti koju slave Miljevčani i o proslavi koja se priprema u Biskupi-ji, koja je obeščašćena i oštećena u vihoru rata 1941., kada je uništen

Crkva u Drinovcima

IZ “GLASA KONcILA“, 17.9.1978. NADBISKUPOVA RIJEČ

Draga katolička mladosti,

Đakovačko-osječka nadbiskupija radosno vas očekuje na Susretu hrvatske katoličke mladeži u gradu Vukovaru, 29. i 30. travnja 2017. godine. Susret u Vukovaru bit će deseti, jubilarni Susret hrvatske katoličke mladeži u Domovini. Vrlo je znakovita činjenica da se taj jubilarni Susret događa u gradu koji je simbol stradanja i patnje, ali još više simbol ustrajnosti, slobode i nade. Simbolika susreta nastavlja se i u činjenici da se nakon Dubrovnika, “grada slobode“, sada okupljamo u Vukovaru, “gradu heroju“, povezujući tako cijelu našu domovinu, kroz ova dva bratska grada – simbola. Želimo vam izraziti dobrodošlicu u našu lijepu Slavoniju, Baranju i Srijem. Prostor bremenite povijesti i izazovne sadašnjosti i budućnosti. Grad Vukovar, kao i cijela naša nadbiskupija, i danas nose ožiljke iz vremena Domovinskoga rata. No, ovim susretom mi želimo iz podnesene žrtve crpsti snagu i nadu za vrijeme koje dolazi.

Za nas je temelj na kojem gradimo “Krist, nada naša“ (usp. 1 Tim 1,1). Poput apostola, i mi kršćani današnjice, a na poseban način vi, dragi mladi, pozvani ste živjeti iskustvo nade i sami biti glasnicima nade. Naša nada nije tek puki optimizam, nije tek pasivno iščekivanje da će nam budućnost pruži-ti bolji i sigurniji život. Naša je nada predanje u trajnu Kristovu prisutnost, u njegovu blizinu i spasiteljsku sućut, u njegovu ljubav i milost, u istinski do-življaj zajedništva i združenosti upravo s njim. Zato nadu ne “promatramo s distance“, već ju želimo živjeti duboko prožeti evanđeljem, koje je najveća i najvažnija poruka nade svakom čovjeku. Ujedno želimo ostvariti i svoj krsni poziv da upravo snagom evanđelja oplemenimo i zagrijemo naš današnji svijet, te svojim svjedočanstvom svim ljudima, zajednicama i narodima do-nesemo, barem iskru neprolaznoga svjetla Božjega kraljevstva, čiji je dola-zak u punini navijestio Krist, naš Spasitelj.

Aktualni trenutak u kojemu se nalaze naša Domovina, nadbiskupija i grad Vukovar, našu nadu čini ranjivom. Napose su ranjive nade i perspekti-ve mladih ljudi. Stoga je vrlo važno da iz dana u dan svoje živote i svoja na-danja položimo u Gospodinove ruke. Jedino ojačani snagom Duha Svetoga možemo nadvladati sve patnje sadašnjega vremena (Rim 8,18).

Želja nam je u razdoblju priprave za susret u Vukovaru potaknuti sve vas, dragi mladi, na još dublje razumijevanje i življenje nade koja je u vama (1 Pt 3.15).

Pripremljene kateheze za cilj imaju potaknuti vas na razmišljanje o mje-stu i ulozi nade u svakodnevici i svim životnim izazovima. Stoga vas pozi-vam da vrijeme priprave, kroz svoje župne i druge susrete, doživite kao ko-rake rasta prema osobnoj zrelosti i izgradnji društva u kojem ne pobjeđuju strah i malodušje, već iskustvo Kristove ljubavi. To nas iskustvo nadahnjuje i osposobljava za korake i djela ljubavi kojima u svijet unosimo radost i, ujed-no, proslavljamo Boga.

Neka Gospodin obiljem svoga blagoslova obdari sva naša nastojanja, a svima vama dragi mladi, neka vrijeme priprave i samoga Susreta bude na osobnu izgradnju vas i vaših župnih zajednica.

Sve vas, dragi mladi, sve svećenike, vjeroučitelje, voditelje i animatore va-ših zajednica, neka Gospodin ispuni mirom i blagoslovom!

Đuro Hranić, nadbiskup metropolit đakovačko-osječki

12 13MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

Oni znaju da je Isus po tom križu izvukao nas ljude iz “jezera“ naših grijeha i spasio nas za život vječni. Po “štapu“ križa on je spasio naš ži-vot a svoj izgubio. Stoga, poštuj križ iznad svega. Klekni pred križem uvi-jek i reci: Klanjam ti se, križu sveti! Eto zato naši vjernici na Veliki petak kleknu i poljube križ i presveta kr-vava koljena, probijene krvave ruke i probodeno presveto krvavo rebro Isusovo! Vjerniče kršćanski, poštuj križ iznad svega! On je simbol naše-ga spasenja!

Poštuj životni križ svoga oca koji ustaje rano i odlazi na posao, znoji se i krvari, kako bi ti živio. Poštuj njegove težačke ruke, njegovih deset ranjenih prstiju i dvadeset ispucalih žuljeva, jer od njih ti imaš cipele na nogama, toplu odjeću, torbu, knji-ge i autobusnu mjesečnu kartu. Od njegova životnog križa ti se školuješ, upisuješ se na fakultet, plaćaš stan i nalaziš prvo zaposlenje. Sve na nje-govim ramenima i žuljevima. Po njegovoj muci, borbi i životnoj patnji ti ostvaruješ svoju budućnost i bolji život. Koliko si samo puta počastio društvo pićem, otišao s kolegama na utakmicu ili koncert ili proveo nekoliko dana bućkajući se na moru – novcem svoga oca!

Poštuj životni križ svoje majke koja je tisuću noći probdjela nad to-bom, koja te je tisuću puta utješila i poljubila, koja ti je tisuću puta otrla suze i razvedrila lice! Koliko samo godina posla i neumorna rada u kući i oko kuće, na njivi i u polju, bez pre-daha i sna da bi tebi bilo bolje u živo-tu. Koliko puta od ukućana prezrena i omalovažena, neshvaćena i odbače-na, koliko krunica i molitava, koliko posta i žrtve, koliko skrivenih suza i patnje da bi ti bio sretan ili sretna. I ništa joj nije bilo važno, samo da ti uspiješ u životu! Koliko si puta ti sam ili sama, svoju majku, uvrijedi-la, držala zaostalom, odgovarala joj

na svaku i stidjela je se pred drugi-ma. Ili je pred drugima zvala svojom “starom“. A ona nije nikakva tvoja “stara“, nego zauvijek i jedino tvo-ja – mama! Ali je ona sve to trpjela, šutjela, molila i tiho nosila svoj križ. Poštuj životni križ svoje majke!

Poštuj životni križ svoga djeda i bake koji su u starim godinama, kojima se tresu ruke, koji ne vide dobro, koji ne čuju gotovo nikako, koji ne mogu više na noge, koje je uhvatila zaduha ili koji leže bolesni, šlagirani ili nepokretni u tvojoj kući. Dok su mogli rukama – sve su radili za tebe; dok su mogli na noge – sve su trčali za tebe; dok su mogli gle-dati – sve su proviđali samo za tvoje dobro, a dok su mogli disati – disali su čitavim plućima za tvoj životni prostor i uspjeh. Ni njih ne zovi svo-jim “starima“, jer oni nisu tvoji “sta-ri“, nego tvoji dragi i ljubljeni baka i djed. Poštuj oca svojega i majku svoju i njihove životne križeve i pat-nje. Poštuj djeda svoga i baku svoju i njihove životne muke koje podniješe strpljivo i s ljubavlju za tebe. I dobro će ti biti na zemlji! Kaže li tako Sveto

Pismo!? A kako će ti onda tek dobro biti na nebesima!

Poštuj Kristov križ iznad svega, i neka ti on bude životni orijentir i oslonac. Tko u križ gleda i u Krista vjeruje, taj će imati sretnu buduć-nost, napose onu vječnu. Tko se drži križa Kristova, taj neće propasti u “jezero“ grijeha i nemorala, taj se neće izgubiti u lošem društvu, dro-gi i prljavštini ulice. Diči se križem njegovim, nosi ga u srcu i živi po nje-mu. Poljubi svaki dan križ njegov jer tako ljubiš samoga Krista. Kako smo sretni kad nam netko pokloni kakav dar: olovku, knjigu, krunicu, moli-tvenik, suvenir! I uvijek nas taj dar sjeća na dragu osobu. A Krist nam je ostavio najljepši dar koji se može dobiti na ovome svijetu – svoj KRIŽ I SEBE NA KRIŽU! Da nas uvijek podsjeća na njega i njegovo herojsko i mučeničko djelo ljubavi. Nosi ga u svom srcu i u svojim životnim dje-lima, jer tko se drži križa Kristova i živi po njemu, čeka ga uskrsnuće i neprolazna slava na nebesima!

mr. Ivo Šutalo

Studenti teologije raspravljali sa svojim profesorom u vezi s ne-kim teološkim pitanjima. Neki

su, naime, ovako govorili: “Zašto u našim kršćanskim kućama stoji baš križ kao simbol kršćanstva? Zar ne bi bilo bolje da stoji neki simbol uskrsnuća? Križ je znak muke, smr-ti, patnje, depresije, pesimizma. A uskrsnuće je znak uspjeha, pobjede, slave, optimizma, života. A Isus po-bijedio smrt! Zašto ne bismo u svo-jim kućama i na crkvama imali znak uskrsnuća, a ne smrti, znak pobjede i slave, a ne poraza i patnje, i da na kraju takav jedan pobjednički znak bude simbol kršćanstva?“

Profesor im ovako obrazloži: “Dragi studenti, ja bih vam na to pi-tanje odgovorio jednom pričom.

Djed je imao svoga unuka Miho-vila kojega je veoma volio. S njim je često išao u šetnju. Bio je hladan zimski dan. Pošla su njih dvojica izvan grada na obližnje jezerce. Mi-hovil je lako poskakivao po snijegu i ledu. Djed ga je jedva pratio jer je imao slabo srce, a bio je i inače bole-stan. Jezero je bilo zaleđeno. U blizi-ni se mogao vidjeti još pokoji šetač. “Djede, idem se klizati!“, reče i po-trča prema jezeru. “Ne idi na jezero, sine, pogibeljno je“, upozoravao ga je djed. No, on ga nije slušao. Otrčao je i počeo se klizati po ledu. “Ne, Miho-vile, vrati se, opasno je, ne idi tamo, puknut će!“ No, već je bilo prekasno. Led je puknuo i Mihovil je bućnuo u jezero. Djed je, odupirući se o štap, trčao koliko je mogao prema nje-mu. Dječak je mlatarao rukama i počeo se daviti. Kada je djed stigao, kleknuo je na rub leda i pružio mu štap. “Uhvati se za štap!“, vikao je. Dječak se brže bolje uhvati za štap, a djed poče polako vući. Bio je preslab, ali je malo pomalo privukao dje-čaka kopnu. Posljednjim snagama uspije ga izvući iz hladnoga jezera. Uto skočiše drugi šetači koji su bili

u blizini i pomogoše im te ih obojicu odvedoše kući. Dječak je bio mokar i tresao se od leda i straha. Djed je jedva disao. Skuhali su im topao čaj i zgrijali ih toplim haljinama. Unuk se brzo oporavio, no za djeda je to bio prevelik šok. Srce je bilo preslabo i nije izdržalo. Uvečer je preminuo.

Nekoliko dana nakon djedova pokopa ukućani su čistili djedovu sobu, razdijelili njegove stvari, a ono što nije valjalo bacili bi u vatru. Htje-doše baciti i njegov stari štap. Kada je to opazio Mihovil, skoči se i povika: “Ne! Ne bacajte štap!“ Ukućani se u čudu zgledaše: “Zašto će ti, Mihovi-le, štap!“ “Ne bacajte štapa. Štap je moj. Tim je štapom djed spasio moj život a svoj izgubio. To je moj štap. Čuvat ću ga dok sam živ. I kad osta-rim, ja ću se opirati o njega!“ Uku-ćani zašutješe. Mihovil uze štap, privi ga uz grudi i poljubi. “Ovim je štapom djed spasio moj život a svoj izgubio. Uvijek će me podsjećati na njegovo herojsko djelo. Kad polju-bim štap, poljubim djeda!“ Stišćući štap o grudi odnese ga u svoju sobu. Svi su šutjeli i nitko mu od ukućana nije rekao ni riječi.

Kad su studenti čuli ovu profeso-rovu priču, i oni su zašutjeli i ništa više nisu upitali svoga staroga i isku-snoga profesora. Bilo im je jasno za-što je križ simbol kršćanskoga života i zašto se kršćanski vjernici njime toliko ponose.

Na jednom mjestu sveti Pavao kaže: Da Krist nije uskrsnuo, uzalud bi bilo propovijedanje naše i vjera vaša (1 Kor 15,14). Kao vjernici zna-mo da je Krist svojim uskrsnućem pobijedio grijeh, đavla i smrt i da nam je svojim uskrsnućem pokazao put u raj. Po uskrsnuću je zaista nje-gova slava vječna i neprolazna. To nitko ne niječe. No, i unatoč tomu kršćani već dvije tisuće godina drže križ kao glavni simbol kršćanstva. I u kući, i na crkvi, i o vratu, i na brdu.

Kristov križ i djedov štap

14 15MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

Pitanje koje mijenja naš život!P roslavi Imena

Isusova pretho-dila je trodnevni-

ca priprave župe za sam blagdan. Trodnevnicu su predvodili fra Tomislav Brekalo, župnik u Kljaci-ma, fra Žarko Maretić, žu-pnik u Šibenskoj Dubravi i fra Marko Duran, župnik i gvardijan u Kninu. Oni su se potrudili rastuma-čiti značenje riječi Imena Isusova.

U subotu, 14. siječnja 2017. god. proslavljen je patron župe Imena Isu-sova na Miljevcima. Sve-čano misno slavlje u 11 sati predslavio je ravnatelj sjemeništa u Sinju fra Ivica Udovičić uz koncelebraci-ju visovačkog gvardijana fra Bože Duvnjaka i knin-skog župnika i gvardijana fra Marka Durana i još šestorice svećenika.

Pobožnost Imenu Isu-sovu javlja se na poticaj sv. Bernarda iz Clair-vauxa (11./12. st.), a širi

njegovu imenu da je on Spasitelj.

Mi u imenu Isus ne sla-vimo samo naziv, ne slavi-mo prazne riječi. U Imenu Isusovu častimo samoga Isusa koji je naš Gospodin i naš Spasitelj i Otkupitelj. Jedno od važnijih pitanja za kršćane je; Tko je Isus za mene? To je pitanje na koje svatko od nas treba osobno odgovoriti. To je pitanje koje mijenja naš život. Ovo pitanje nije na intelektualnoj razini nego na egzistencijalnoj, odno-sno nije na razini znanja i spoznaje nego na razini života. Odgovor na to pi-tanje mijenja naš život, mijenja naše planove, naše korake te što ćemo činiti. Kako odgovorimo na ovo pitanje bit će obilježeno na cijeli naš život. Svi mi

danas na ovu svetkovinu kada častimo kao i naši preci Ime Isusovo slavimo samoga Gospodina.

Molimo da možemo prepoznati koji je značaj koja je važnost koji je pre-porod Isus u našim živo-tima.

Na kraju misnog slav-lja, svima prisutnima se obratio i zahvalio milje-vački župnik fra Ivan, posebno zahvalivši pred-voditelju misnog slavlja fra Ivici Udovičiću, te ostaloj osmorici koncele-branata, novacima, reme-ti, župnom zboru, mini-strantima i svima koji su pomogli u proslavi Imena Isusova. Nakon misnog slavlja, druženje je nastav-ljeno za bratskim stolom u župnoj kući.

Novaci

reći tko me šalje, kako ti je ime? Bog se predstavio ja sam onaj koji jesam. Židovi su ovo ime Boga pisali, ali ga nisu nikada izgovarali jer su smatrali da je to ime sveto te da ne smije niti prijeći preko ljudskih usta.

Slušali smo u Evanđe-lju kako je anđeo Gabriel rekao Josipu da će djetetu dati ime Isus jer je došao spasiti narod svoj od gri-jeha njihovih. U imenu Isus u našem prijevodu ne vidimo toliko znače-nje riječi kao u židovskom orginalu. Ješua a znači: Bog je Spasitelj. U samom imenu Isusovu označena je njegova misija i njego-vo poslanje. Ono što Isus kasnije i čini. Oni koji su bili njegovi suvremeni-ci mogli su prepoznati u

se posebno djelovanjem sv. Bernardina Sijensko-ga i sv. Ivana Kapistra-na (14./15. st.). Blagdan Presvetog Imena Isusova počinje se najprije slavi-ti u okviru franjevačkog reda još 1530. god., a kao blagdan za cijelu Crkvu

od 1721. god.Fra Ivica je u prigod-

noj propovijedi govorio o imenu danas, kako ime danas ne govori puno o osobi. Ali u Starom za-vjetu prije nego je Mojsi-je došao pred faraona pi-tao je Gospodina; Što ću

PROSLAVA PRESVETO IME ISUSOVO

Od 2002. godine do danas, u listu “Miljevci“ objavljeno 10 pjesama i 13 “Miljevačkih priča“

Odrastanje...

Dozivao sam riječima slobodu,Kroz puste hodnike od snova,I ugledao bijelu roduKako leti daleko, preko mora

Ali san me najednom u okove stavi,Kroz odškrinuta vrata, u tami, dijete plaziLjuto i ostavljeno samo, igračke gazi,Kroz prozor sobe, svijet slobodu slavi

Čovjek sam ili sam dijete,Muči me sad od glave do pete,Da l` da opet sanjam,Ili da u svijet krenem?

Ivan Galić, mag. philol. croat.

16 17MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

Mi, Miljevčani, volimo biti s Miljevaca. Pripa-damo svi svojim selima, pa kad i ne pozna-jemo zaseoke drugih sela, ne osjećamo se

zato manje – Miljevčanima. Osjećaj je snažan, posto-jan i lijep. Pripadajući.

Župljani smo župe koju je teško obaći pješice, zato nam i samima mnoge njezine ljepote lako mogu pro-maknuti. Pogled na Miljevce je često onaj – iz auta. No, ljepota je, više nego uz glavnu cestu, u uskim pu-teljcima, ogradicama, zidićima i gromilama, jasenovi-ma, kamenjem koje izvire iz zemlje. Ako hodajući tim puteljcima naiđemo na nekoga, to i zapamtimo. Lijepa je samoća u tim šetnjama, a lijepi su i susreti.

Susreti stvaraju zajedništvo. Imamo dva prelijepa mjesta za susrete, kako s ljudi-

ma, tako i s Bogom - Ime Isusovo i Sveti Pava stoje na-sred Miljevaca i čekaju nas, naša su mjesta za molitvu i razgovor, uređeni tako da se u njima dobro osjećamo. Tu, na misi, možemo pjevati na sav glas, otpuštajući iz sebe razna bremena i duboko udahnuti svježe stare misli. Iza toga je lakše pružiti ruku znancu u dvorištu crkve.

Župnici, naši fratri, uvijek su davali sve od sebe da održe vjeru u zajedništvo naših sela. Danas to čini fra Ivan, s pouzdanjem u Boga u kojega se svi pouzdaje-mo, a, s ljubavlju prema svome, najviše to činimo sami mi, Miljevčani.

Mi, Miljevčani, volimo Ime Isusovo, Gospu od Mi-losti, Gospu od Anđela i ponoćku kod Sv. Pavla. Vo-

limo zvuk zvona s naših zvonika, metalni ritam koji poziva na sajam i veselje. Pod rukama naših kršnih župljana zvona Imena Isusova i Svetoga Pavla tuku nezaboravnu glazbu koja se, kad uđe u uho, pretvara u jednu misao – slavlje. Malo se danas slavi rukama, pritisnu se dugmad i zvona se pokreću u određeno im vrijeme. A ne mora tako biti, bar ne za dragih nam blagdana. Pod dodirom ruke mjedena zvona drukčije pjevaju jer odašilju raspoloženje snažnih momaka koji nam govore: Dođite, slavimo svi zajedno, blagdan je!

Ime Isusovo ima tri zvona i nevjerojatan pogled na prostranstvo naših sela. Zar ne zvuči privlačno?

Sv. Pava ima dva zvona, pod sobom nepregledni krš, a oko sebe nečujni trag molitve iz predturskih vreme-na. Zar se ne bi popeli i probali zazvoniti desnicom?

Mi, Miljevčani, volimo list “Miljevci“. Ponosni smo što živi već 40 godina i bilježi naše molitve, zabave i trude, kako kroz protekle godine, tako i danas. O Uskrsu i Božiću ga zadovoljno listamo i čuvamo, da bi jednoga dana mogli oživjeti sjećanja na proživljeno.

Mi u tišini volimo zelene valove Krke, suho korito ljetne Čikole, visovačke brodove i fratarske mantije - zahvalni što je sve to smješteno baš pokraj naših sela i čuva nas svojom vječnom ljepotom od koje se i mi sami sebi činimo ljepšima…

Samo mi znamo kako je to kad nas je sedam, a za-pravo smo – jedno.

Danira Skelin

Nas sedam,zapravo je – jedno!

…volimo valove Krke… …korito Čikole… …visovačke brodove i fratre…

MI MILJEVČANI

Iz “Molitve kardinalu Jurju“, pok. Frane Čipčić, list “Miljevci“ 1982. g.

Ti sad znadeš gdje je moja kuća –blagoslovi čitavoga Ključa.Ti pogledaj s rajske visine –daj blagoslov selu Kaočine.Gdjeno pasu crno-bijele ovce –blagoslovi selo Širitovce.Blagoslovi selo Karaliće,a posebno selo Bogatiće.Ti pogledaj s Visovačke strane – daj blagoslov na čitave Brištane.Ti ne radiš za nikakve novce – blagoslovi i selo Drinovce.Blagoslovi Miljevčane skupai našega fra Branka župnika.

Crkveni zbor odraslih: Štefica Samodol, Marija Kulušić, Drago Bačić, Snježana Lovrić, Slavka Galić, Dobra Lovrić, Branko Šarac, Vesna Bačić, Milenka Maleni­ca, Dajana Tetlo

CVIJET MILJEVAčKE PISANE RIJEčI:

pjesnici, pripovjedači, izvjestitelji, zapisivači.

U gornjem redu ­ Zvonko Šostera, Dobra Lovrić, Anka Samodol, Ana

Samac, Ante Kulušić, Ljiljana Galić, Ante Galić, Branko Šarac, Marija

Kulušić, Vesna Bačić U donjem redu – Ilija Galić, Snježana

Lovrić, Marko Duilo, Drago Bačić, Ante Skelin

ANTE I ILIJA: Pjesmom i pričom vjerni miljevačkom listu: Ante Kulušić Godina i Ilija Galić

18 19MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

Dana 16. 3. 2017. g. u 10 sati naša grupa Miljevčana s grupom iz Sinja, nas 50,

krenulo je put Samobora u “Kuću susreta Tabor“.

Dragi naši Miljevčani, to bih poželjela svakomu, da doživite tu ljepotu, ljubav i zajedništvo - to se riječima ne može opisati. Bilo je još grupa, ali mi smo gore svi kao jedna obitelj. Gore smo stigli oko 15 sati. Kada smo pospremili svoje stvari po sobama i uživali u zajedničkom domjenku spravlje-nom od donesenih namirnica svih sudionika, posjetili smo grob po-kojnog fra Zvjezdana Linića. Oko 17 sati počeo je program duhovne obnove. Bogu hvala, nismo više bili umorni, već veseli i nasmijani, a kako je vrijeme prolazilo - to ve-seliji i duhovniji.

Drugi dan nakon našeg susreta prisustvovali smo svjedočanstvi-ma: u jednom od njih jedna je gos-pođa svjedočila kako je u Taboru ozdravila od raka. To nas je odu-ševilo i potaknulo da se više prepu-stimo Duhu Svetomu da djeluje na

nas. Jer, ako se uistinu predamo da nas duh sveti vodi i sve predamo našemu Kristu spasitelju, mijenja-mo naš život te osjećamo mnoge blagoslove milosti koje su po Bož-jem planu za nas, naše živote i ži-vote naših voljenih.

Molitve naše ne ostaju neusli-šane. U molitvi osjetimo radost i izlaz iz svake nezgode za koju mislimo da je bezizlazna. Kako znamo, Krist se nikada ne umara od naših grijeha, oprašta nam ma kakvi oni bili, samo ako to iskreno tražimo i pokajemo se. Stoga, uz Božju pomoć, opet idemo u Tabor za 6 mjeseci. Fra Ivan nam prepo-ručuje da svako 6 mjeseci nahrani-mo svoju dušu.

Od srca, i u ime cijele naše gru-pe, želim zahvaliti našem Kristu što nas je pozvao na taj put i na takve susrete, te našem fra Ivanu Matiću i svim poslužiteljima koji su tako ljubazni i smireni. U tišini i molitvi sve je lijepo organizirano, četiri dana nam prođu kao jedan, svi bismo htjeli ostati i još uživati u takvoj ljepoti.

Miljevčani i Sinjani poklanjaju portret fra Zvjezdana Linića

Lijepo svjedočanstvo iz naše župe

Duhovna obnova u Taboru

U znak zahvalnosti za svu tu doživljenu ljubav, u ime cijele naše grupe Miljevčana i Sinjana, uručili smo domaćinima prekrasan por-tret pokojnog fra Zvjezdana Linića kojeg je nacrtala Zrinka Blaić, dje-vojka iz Sinja.

Prijave za duhovnu obnovu u Taboru primaju se u Župnom ure-du ili kod mene. Ako je netko u po-trebi a želio bi sudjelovati, neka mi se javi – ima onih koji žele drugima pomoći da na takav način dožive Krista.

Sretan vam Uskrs!Dobra Lovrić

kontakt:Župni ured: 022/228 -055Dobra Lovrić: 098/934 0965

U KABANIMA NA PONOĆKI:U kabanima na ponoćki u crkvi

sv. Petra i Pavla: Milan Karlo, Željko Skelin, Josip Stojanović, Ante Skelin, Paško Stojanović,

Željko Stojanović, Marko Duilo, Ivan Galić, Zvonko Šostera, fra

Ivan Vidović

MINISTRANTI:Ministranti: Paola Ivić, Ivan Vranjković, Marko Karlo, Danijela Lovrić, Franka Perišić, Lara Bačić

Djeca i šišmišiPodručne škole “Drinovci” i “Oklaj” uključile su se u Projekt

“Građani znanstvenici”, koji Udruga “Bioteka” provodi u suradnji s Udrugom “Tragus” i uz sufinanciranje NP-a Krka.Prva radioni-ca održana je tijekom mjeseca siječnja gdje su sudjelovali zainte-resirani učitelji iz navedenih škola, a u ožujku su članovi udruge “Bioteka” i “Tragus” posjetili PŠ “Drinovce” te su 50 učenika od 1. do 8. razreda uputili o načinu života šišmiša i o njihovoj zaštiti. Nakon kratke edukacije učenici su prionuli izradi kućica za šiš-miše koje će biti smještene u prostoru škole, a učenici će uz svoje mentore voditi zabilješke o pojavnosti šišmiša. Tijekom idućih ne-koliko mjeseci naši mali učenici znanstvenici obavljat će terenske izlaske i popunjavati potrebnu dokumentaciju.

S web-stranice OŠ “Drniš”, Područna škola “Drinovci”, Antonia ŠindiljDomar Božo u akciji

Radionica gradnje kućica za šišmiše

ZA KLAVIJATURAMA: Jelena Perišić, član crkvenog zbora odraslih

20 21MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

15 GODINA cRKVENOG ZBORA “MILJEVcI”

25. obljetnica

Miljevčanke, MiljevčaniI ostali ljudi dragiNa Miljevce pristupiteZa heroje naše se moliteZa slobodu što su život daliNa bojištu nisu odstupaliPristupit će naši političariI svako njihovi kamermaniSritan Uskrs uskrsna blagdaneNikad neće zaciliti raneRoditelja sestara i braće

Mi se skupimo pa zaboravimoPa se svake godine skupimoNeka im je laka crna zemljaOvaj vapaj čuje se do nebaZa Hrvacku oni život dašeRoditelji tužni im ostaše

Ante Kulušić Godina

General Lucićpozdravlja vod dragovoljaca

Kao što postoji zaglavni kamen izmicanjem ko-jeg bi se srušio zid, tako postoje i bitni datumi

koje se ne smije zaboraviti, koji se moraju dostojno obilježiti. Takav datum je i ovogodišnja obljetnica oslobađanja Miljevaca, 25 godina ili četvrt stoljeća od najznačajnijeg datuma u dugoj povijesti naše ka-men-ravnice.

Tih dana lipnja 1992. Miljevča-ni su bili valjda najsretniji ljudi na svijetu. Žrtvom branitelja omogu-ćen im je povratak u svoje domove. Sama akcija dospjela je i do Ujedi-njenih naroda, gotovo da nije bilo novina ili televizije koja tih dana nije pisala o tome što je prethodilo i što se zbilo na Miljevcima.

Naša kamen-ravnica (tada naj-češće pod vojnim nazivom “plato“) doživjela je svoj trenutak slave, bili smo ponosni na “Miljevačku olu-ju“, na prvi znak da će slijediti i ona završna, Oluja iz 1995.

Za slobodu naše kamen-ravnice živote je dalo osamnaest hrvatskih branitelja, u akcijama oslobađanja te u kasnijoj obrani poginulo je osamnaest vitezova.

Zbog njih smo, dok je nas, dužni dostojno obilježavati taj povijesni događaj, spominjati se njihova ju-naštva i žrtve.

Bili smo ponosni i na ranija “okrugla“ obilježavanja, Miljevci još pamte spektakularni koncert u prigodi petnaeste godišnjice. Za ovu godinu, sukladno vremenu u kojem živimo, planirano je više

PROSLAVA

PriPrema se obiLjeŽavanje 25. goDišnjice osLobođenja

Na Miljevce stiže ansambl “Lado“

programa:• Tradicionalni malonogometni turnir

• Otvaranje izložbe fotografija o “Miljevačkoj oluji“

• Okrugli stol “25 godina poslije, perspektive razvoja Miljevaca“

• Polaganje vijenaca i sveta misa

• Koncert najboljeg folklornog ansambla “Lado“ iz Zagreba u okviru tradicionalnih “Miljevačkih užanci“

Pokroviteljstvo nad proslovom prihvatila je predsjednica Kolinda

Grabar-Kitarović, vjerujemo da će i ona, kao i ministri obrane i brani-telja, Krstičević i Medved, toga dana biti na Miljevcima. Naš grad Drniš, što je i logično, uz Udrugu branite-lja, Miljevački sabor, Župu Miljevci i miljevačke mjesne odbore, organiza-tor je proslave. Kao uvod u organizi-ranje proslave, najavljeno je uređenje Trga dr. Franje Tuđmana, prostora preko puta pošte prema igralištu. Uz grad Drniš, spremnost da u tome po-mognu izrazili su Nacionalni park Krka i Ceste Šibenik, grad Zagreb... Vjerujemo da će se to i napraviti, da će se zacrtani program i ostvariti.

U okviru uređenja Trga dr. Franje Tuđmana postavljane su dvije kamene klupe

22 23MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

IVICA GORETA(Kadina Glavica

1.2.1962. – Širitovci 21.6.1992.)

Biti dio časnog stroja koja je izvojevala jednu od najvećih pobjeda OS RH uistinu je nemjerljiva ČAST!

HVALA vam hrabri ratnici na svoj žrtvi koju ste podnijeli izvršavajući svetu zadaću oslobađanja jedine nam ovozemaljske Domovine.

HVALA vam što ste me trpjeli, što ste mi ukazali čast biti jedan od vas, što ste ugradili dio sebe u ovu svijetlu bitku nad bitkama, ne odustajući ni kad vam je bilo teško, neizdrživo.

Našoj braći po oružju koji su položili svoje mlade živote na Oltar Domovine neka je vječna hvala i čast!

Počivali u miru Božjem!

Svjetlost vječna svijetlila njima!

HVALA VAM SVIMA!

Blagoslovio vas dobri Bog!

Vaš,  Milivoj Lokas – “Strateg“

Kamenjar.com

ANTE MEŠTROVIć (Otavice 11.9.1967. –

Ključ 7.12.1991.)

DRAGO BRNADIć(Mirlović Zagora

18.4.1974. – Nos Kalik 2.3.1992.)

NENO ĐIRLIć LUNIć(Kaštele 5.4.1970. – Nos

Kalik 2.3.1992.)

IVICA BARIŠIć(Kričke 1.4.1962. – Širi-

tovci, Vukačići 21.6.1992)

NIKOLA CIGIć(Pakovo Selo 12.12.1968.

– Drinovci, Ivići 21.6.1992.)

MILAN NOVAKOVIć(5.8.1961. – Ključ

21.6.1992.)

MATE PUćO(9.3.1968. – 21.6.1992.)

PETAR SEDLAR(Kaštele 11.7.1949. –

21.6.1992.)

HALID KOPIć(Teslić BiH 26.6.1968.

– ranjen u Ključu 21.6., preminuo 1.8.1992.)

ANTE ŠKOPLJANAC (Kaštele 2.4.1954. –

9.9.1992.)

BOŽENKO BRONIć(Oklaj 24.12.1965. –

28.11.1992.)

ŽELJKO UJAKOVIć(Lukar 4.3.1963. –

28.11.1992.)

ŠIME MAMUT(Miljevački Bogatići

16.10.1967. – Prominski Bogatići 4.3.1993.)

ZORAN MRVICA (Zemun, Srbija

1.10.1969. – Prominski Bogatići 4.3.1993.)

ANTE KARDOV(3.7.1956. – 20.6.1993.)

RAJKO DELAŠ(16.10.1972. – 5.8.1993.)

MILJEVČANI POGINULI U ODORI HV-a ILI MUP-a

cIVILNE žRTVE DOMOVINSKOG RATA

VEDRANKO JURAGA(Murter 19.3.1969. – Drinovci 3.10.1993.)

ubijen nesretnim slu-čajem

MARIJA BAČIĆ(8.9.1924. – 12.1.1992.)

MATE BAČIĆ(1.11.1921. – 12.1.1992.)

MATE DEVIĆ(5.2.1914. – 12.3.1992.)

MARKO DžELALIJA(5.2.1947. – 6.12.1991.)

LUcIJA DžELALIJA

VINKO GALIĆ(25.7.1948. – 2.10.1991.)

PAšKO KOZIĆ(1.8.1921. – oko 20.01.1992.)

šIME LOVRIĆ(1.1.1931. – 18.4.1992.)

MARIJA MAZALIN (1.1.1925. – 13.3.1992.)

IVAN VLAIĆ (1924. - 6.12.1991.)

NEVA šOSTERA(21.1.1930. – 6.10.1991.) u Zadru

ANTE VLAIĆ (1934. – BiH 22.12.1993.)

šIME GRABIĆ(10.2.1964. - 16.9.1991.) MUP

poginuo u Puljanima

JOSIP RUNJIĆ (29. 12. 1959. - 06.10.1991.) MUP

poginuo u Zadru

DRAžEN KOZIĆ(4.1.1964 – 4.10.1995.)

žELJKO DžELALIJA (19.7. 1968. - 2.10.1991.) MUP

poginuo u Unešiću

VEDRAN MALENIcA (Kaočine 4.5.1971. - 4.8.1995.) u Oluji

24 25

MILJEVAČKI VREMEPLOV

Prije 40 godina pokrenut

miljevački list

7.XIDanas sam predao rukopis u Slobodnoj Dalmaciji –

Split za župni list “Miljevci“. Na izdavanje lista sam se odlučio poslije nego sam dobro pregledao župu i uvidio koliko velik broj Miljevčana živi van župe – te da list bude neka veza zbližavanja.

25.XI. Sv. Kata. Župnik redovito ide u Dubravice – tako je bilo i ove go-

dine.Išao kod o. Biskupa radi uvodnog članka za župni list.5.XIIImao sam prelom lista u Sl. Dalmaciji – Split.15.XII.Stigao list „Miljevci“. Na ručku sam bio na Visovcu,

podijelio svima i svisu bili zadovoljni i iznenađeni.

Kroz godine koje su slijedile, naš je župni list uređivalo 8 župnika:

Fra Vinko Prlić, Fra Branko Mijić, Fra Ante Vukušić, Fra Žarko Maretić, Fra Nediljko Jukić, Fra Milan Jašić, Fra Ivan Maletić, Fra Ivan Vidović kojima zahvaljujemo za njihov doprinos i srdačno ih pozdravljamo.

Prije 40 godina, u godini u kojoj smo dobili svoj župni list • na Miljevcima je kršteno 32 djece i vjenčano 18 parova.• 67 Miljevčana išlo je u Slavoniju, Baranju, Srijem i Bačku na berbu kukuruza, najviše ih je išlo iz Ključa (20).• Gospin kip, nabavljen za crkvu Imena Isusova 1907. g., obnovio o. fra Bernardin Buljević u Splitu.• školske godine 1977/78. bilo je u miljevačkim školama 345 učenika u 18 odjeljenja, i 21 nastavnik.• visovačke orgulje, izrađene u Veneciji prije 1773. g., obnovljene su u radionici Heferer u Zagrebu.• udareni su temelji planinarskog doma na Promini.• Zvonko Bušić Taik, politički emigrant, u SAD-u je doživotno osuđen za otmicu zrakoplova.• papa u miru Benedikt XVI. - Joseph Ratzinger imenovan nadbiskupom u Muenchenu, a potom kardinalom.• nastala je rock grupa “Prljavo kazalište“.• rođena je tenisačica Iva Majoli, te pjevačice Renata Sabljak, Jelena Rozga i Shakira • umrli su: Elvis, Bing Crosby i Charlie Chaplin

Iz župne kronikefra Vinka Prlića 1977. godine

Dragi naši Miljevčani po cijelome svijetu! U ovo korizmeno vrijeme nade,

uskrsle radosti i mira želim vas za-moliti da pred veliki blagdan uskr-snuća Kristova otvorite svoje srce i svojim darom pomognete siromaš-ne, bolesne i samce za koje skrbi-mo preko našeg Caritasa. Neka vaš dar bude izraz ljubavi i želje da kroz molitvu, post, odricanje i da-rivanje pomognete drugima, da se uvjerite koju radost doživite kada nekomu pomognete.

Mi u našoj župi pomažemo na razne načine. Svaka vaša donaci-ja nama je dobro došla, ne samo da pomažemo našim župljanima, nego i pučkim kuhinjama u Kninu i Šibeniku.

Bogu hvala, imamo jako dobru suradnju s njima. Tolike donirane jabuke i mandarine dijelili smo ispred crkve, u školi, članice su vo-zile po selima i dio odvezle u Oklaj u Dom za starije. Toliko smo ak-tivne da nema događanja u Drnišu bez našega štanda s kolačima i fri-tulama, što za nas dobro dođe jer dobijemo lijepu donaciju.

Otvorite svoje srce!

Božićni sajam u Drnišu 2016.

Snježana i Dobra Lovrić, prilikom po­stavljanja štanda u Drnišu, surađuju s Marijom Vuković (u sredini), koja se i osobnim prilogom (kolačima) pridru­žuje humanitarnom radu Caritasa.

MILJEVAČKI cARITAS

Ovim putem želim zahvaliti Caritasu Knina i Domu za starije u Kninu: darovali su nam dva bol-nička kreveta i uz to svu opremu; isto tako trgovačkom lancu Djelo: mjesečno nam dariva određeni novčani iznos.

Hvala svim vrijednim članica-ma i našim župljankama – gospo-đama koje nam pomognu peče-njem kolača i fritula po potrebi, te P.D. “Promini” i Dariji Kulušić na donaciji deka.

Lijep je osjećaj da možemo za-moliti za pomoć naše župljanke jer – one se od srca odazovu.

Hvala svima koji su nam na bilo koji način pomogli!

Krist je život i uskrsnuće naše. Tako nas uči naša vjera. Željela bih da i mi svi uskrsnemo i vidimo sve oko sebe koji su u potrebi.

Dragi naši župljani, mi članice Caritasa u Kristovo ime smo tu, on nas je pozvao, od srca smo se odazvale i od srca želimo pomoći, stoga nam se obratite jer smo tu zbog vas.

Sretan vam Uskrs!Dobra Lovrić, ravnateljica

Donacije od Uskrsa 2016. g.:1850 kn – Dani otvorenih vrata Drniš 750 kn – Plesne skupine Drniš2140 kn – Božićni sajam Drniš 100 kn – N.N. 845 kn – Karneval u Drnišu

Kontakti: Župni ured - 022 882 055Dobra Lovrić - 098 934 0965caritasmiljevci42@gmail.com

žiro račun: Župa Imena Isusova Miljevci, s napomenom: za CaritasIBAN HR8724110061120003395

26 27MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

Drveni, betonski, željezni, pontonski, kameni, pomični, viseći, lučki, pješački, zubni, srušeni ili tek izgrađeni, funkcionalni ili opasni, široki ili

uski, stari ili novi, najljepši ili najstrašniji, nekoliko me-tara ili kilometara dugački: mostovi!

Dobro znamo čemu služe. Povezuju i samim time ko-risni su. “Mostovi su simbol ljudske pobjede nad silama prirode“ (Ivo Andrić). Da ih nema, negdje bismo morali putovati kilometrima i kilometrima kako bismo došli na “drugu“ stranu. Čak i zubni most doslovce premošćuje prazninu nastalu gubitkom zuba. Njihova funkcija skra-ćuje udaljenosti, a samim time skraćuje i vrijeme.

Mostovi u biti služe samo da se preko njih prijeđe! Po-nekad su jedina poveznica nespojivih putova i prepreka, jedini način da se dođe do željenoga cilja. Možda pone-ki most koristi da se na njemu uslikamo, da se njegovoj ljepoti i konstrukciji čudimo, katanac “vječne ljubavi“ zaključamo, neki selfie napravimo, bolji pogled na ono što nas okružuje imamo, ali prvotna zadaća mosta jest prijelaz s jedne na drugu stranu.

Mostovi povezuju i zbližavaju ljude i ono što ljudima koristi. Rijetko koristimo sliku mosta za duhovnu stranu ljudskoga života. Bez obzira je li riječ o odnosu čovjeka prema čovjeku, ili čovjeka prema Bogu. Ako se ponekad nalazimo u bezizlaznoj situaciji, obično gradimo zid oko sebe, a ne gradimo most pomirenja jednih prema drugi-ma. Znamo dobro da nitko od nas ne voli nesporazume i svađe, iako su nam u krvi i dio su svakodnevnoga života! S jedne strane kradu dragocjeno vrijeme, ruše međuljud-ske odnose, nikomu ništa nisu dobra donijele! S druge strane, uvijek “netko“ profitira! Ako vas je netko nekada (a jest!) naljutio i poželjeli ste napraviti “zid“ između vas i te osobe, evo idealnoga recepta.

viti“, reče stariji brat. “Vrlo rado“, reče stolar, “ali moram napraviti još puno mostova.“

Korizma je iza nas, a radost Uskrsa ispred nas. Prem-da je poveznica Veliki tjedan i u njemu veliki dani, valja uvijek graditi most između ovozemaljskoga i nebeskoga. Odricanjem možemo hoditi “mostom“ do Uskrsa. Bog nam daruje toliko mostova i “stolara“ koji nam čine i žele

Mostovi životaKažu kako su bila jednom dva brata koja su živjela na

susjednim farmama i koja su se posvađala. U posljednjih 40 godina bila je to prva ozbiljna svađa. U tih 40 godina braća su živjela jedan pokraj drugoga, voljeli se i među-sobno se pomagali. No, odjednom se ta idila pokvarila. Sve je počelo od maloga nesporazuma koji je vodio do ve-like svađe i grubih riječi nakon kojih su uslijedili mjeseci šutnje. Jednoga jutra, netko je pokucao na vrata starijega brata. Otvorio ih je i vidio čovjeka sa stolarskim alatom. “Tražim posao. Možda bi se ovdje na tvojoj farmi mogao naći neki poslić za mene?“ – rekao je. “Da, znam što bi mogao napraviti za mene. Vidiš onu kuću s druge strane potoka? Tu živi moj susjed, zapravo, mlađi brat. Prošlog mjeseca je između nas bila livada ali je on nešto kopao od rijeke do tu i sad je između nas potok. To je napravio kako bi mi napakostio, ali vratit ću mu ja. Vidiš ona debla pokraj štale? Hoću da mi napraviš ogradu od dva metra da više ne vidim ni njega ni njegovu kuću“, reče stariji brat. Stolar reče: “Sve mi je jasno. Daj mi čavle i bušilicu i vidjet ćeš kako ću to sjajno napraviti.“ Stariji je brat dao stolaru potrebni materijal i otišao do grada. Stolar je ci-jelog dana vrijedno radio. Kada se predvečer stariji brat vratio, stolar je završio posao. Stariji je brat bio zapanjen! Ograde uopće nije bilo. Stolar je napravio most koji je spajao dvije obale potoka. Bio je to prekrasan most, a s njegove druge strane mu se približavao njegov mlađi brat širom raširenih ruku. “Stvarno si sjajan čovjek kada si napravio most poslije svega što sam ti rekao i napravio“, rekao je mlađi brat. Braća su stajala svaki na svojoj stra-ni mosta, pa su polako krenuli jedan drugome u susret, susrevši se na sredini. Vidjeli su da stolar podiže svoju kutiju s alatom i kreće. “Hej, pričekaj! Ostani nekoliko dana kod nas, ima još puno stvari koje bi mogao napra-

dobro. Ispovijed je “most“ između grješnoga čovjeka i Božje svetosti i dobrote! Toliko mostova imamo između neba i zemlje, koji nam pomažu spajati, a ne razdvajati. Prvenstveno mislim na sakramente, koji su “mostovi“ između Svetosti i grješnosti, Boga i čovjeka. Možda smo naučili u životu ići samo utabanim i sigurnim mostovi-ma i putovima, ali život koji put traži odvažiti se, krenuti. Kako mi premošćujemo svoje probleme, međuljudske odnose, jer “mostovi uvijek nastaju na mjestu na kojem je čovjek naišao na zaprjeku“.

Možda ste već čuli za europski most u Silltalu, kod Innsbrucka. Nad Talbodenom 190 metara premošćuje se duboki ponor, kojim traka vodi od Innsbrucka auto-putom prema Italiji. Stupovi toga mosta ukopani su 45 m duboko u stijenu provalije, a to je visina od 15 katova. Ako je to u temeljima, što se tek onda krije u vidljivom dijelu onoga čemu most služi? Zar i naš zemaljski život nije slika jednoga mosta?

Možda je najbolja slika križa kao mosta preko koje-ga jedino možemo prijeći s ove na drugu stranu. Što je dublje križ ukorijenjen u naš život, to je sigurniji i naš životni korak i putovanje prema vječnosti.

Lako je rušiti, ali nije lako graditi! Prije ćemo poduzeti sve da sagradimo “ogradu“ koja će sprječavati pogled pre-ma bližnjemu, nego “most“ koji će nas do njega dovesti. Pokušajmo graditi mostove dobrote, strpljenja, razumi-jevanja, vjere, nade i ljubavi prema ljudima i Bogu, a ne biti konstantno “zapaljivi dinamit“ koji će to sve uništiti.

Mr. Mladen Šutalo

ISUSE JA TE VOLIMIsus je jako važan zato jer nas čuva, gleda nas odozgor,spasio je nas, ali uskrsnuo je.Ja mislim da je Isus najvažniji, i zato se moramo moliti i pjevati mu kao naš crkveni zbor, a Isus će nas onda više voljeti. Ja pjevam Isusu zato jer Isus daje sve od sebe da nas spasi.Isuse naš mi znamo da se ti trudiš, mi te molimoi slavimo, a ti nas čuvaš i paziš. Moja obiteljmoli jedno za drugo i ja molim za njih,a i molimo za druge ljude. I za krajIsuse hvala ti što si nas stvorio iz ljubavi,mi tebe isto volimo.

Antonija Lovrić, 2. razred

28 29MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

Neće te naružiti ime ako neće timePRILOG MILJEVAČKOM IMENOSLOVLJU – NADIMcI

Imenima ljudi, prezimenima i nadimcima (antroponimima) bavi se jezična znanstvena

disciplina antroponimija. Ljudi su najprije dobivali imena, još u pradavna vremena, kada je nastao ljudski govor. Zbog više nositelja istog imena u užoj društvenoj sku-pini, da bi ih se lakše razlikovalo, nastajali su nadimci. Prezimena su najmlađa kategorija antroponimi-je. (Prva hrvatska prezimena po-tječu u dalmatinskim gradovima u 12. stoljeću.)

Nadimci ne ulaze u sastav služ-bene imenske formule, ali ih na-lazimo u raznim dokumentima, popisima, obavijestima, osmrtni-cama… Oni su neslužbena imena. Seoski nadimci mogu se svesti u dvije osnovne kategorije: na osob-ne i obiteljske nadimke. Obiteljski su nadimci stariji, postojaniji i ri-jetko su se mijenjali, a osobni su nadimci noviji i najčešće su krat-kotrajniji.

Miljevački su nadimci iznimno bogate motivacije. Zbog ograni-čenoga prostora ovdje nisu po-dijeljeni prema selima, ni osobni ni obiteljski. I zbog toga navodim samo motivaciju njihova nastanka, dakle bez primjera:

a) muška imena i njihove izvedenice te prezimena

b) djelatnost i zanimanje c) zemljopisni pojmovi –

republike, države, pokrajine d) javne osobe: političari i

nogometašie) predmetni i životinjski svijetf) tjelesne i druge osobine

nositelja: ponašanje, govor, mane…

g) dužnost i titula h) kršćanska, biblijska i

islamska imena i) šala i podrugljivost j) dodavanje glasa ispred imenak) neutvrđeno značenje i

podrijetlo.

Nekadašnja dvodijelna miljevač-ka prezimena s vremenom su izgu-bila jednu sastavnicu. Ona je do da-nas sačuvana kao nadimak prema kojemu se u svakodnevnom govoru razlikuju pojedini zaseoci: Jurići i Lulići (u D. Brištanima), Pavišići (u Bogatićima), Prdeleki (u Kaočina-ma), Seperi, Šljekići, Tunjići i Vu-kačići (u Širitovcima), Sisani (u Dri-novcima) te Stojaci (u Kaočinama). U tu skupinu ne spadaju Brkaši (u Širitovcima) i Čunići (u Kaočina-ma) te Lovići i Minjižići (rijetkima poznati!) u drinovačkim Bačićima. Kevari su Gornjobrištančani, a ža-bari Donjobrištančani. (No, sve nabrojeno može biti posebna tema.)

U Miljevcima postoje nekoliko jednakih nadimaka koji se pojav-ljuju u istom i u drugom selu, kao i onih koji su naslijeđeni od pre-daka. Svi su nadimci uglavnom jednočlani, a zabilježeno je samo pet dvočlanih ili dvostrukih nadi-maka.

Miljevački nadimci nisu do sada sustavno ni popisani ni opisani, a zavrjeđuju i jedno i drugo. Njiho-vo popisivanje prvi je korak prije mogućeg opisivanja. Popisao sam ih s namjerom da ih otrgnemo od zaborava. (Hvala Pašku Kulušiću i Branku Šarcu na suradnji.) Po-pisao sam samo muške nadimke, što je i uobičajeno. Nisam stavljao naglaske (osim u kojim inačicama imena), jer smatram da čitateljima župnoga lista nisu potrebni.

Prije abecednoga popisa nadi-maka popis je petnaest muških imena koja imaju od 12 (Krste) do 61 (Josip) inačice. Dakako, nisu sve inačice nadimci, ali ih je najviše koje to jesu.

U abecednom su popisu i kr-

šćanska – katolička i pravoslavna – te islamska imena kao zamjenska imena koja su u službi nadimaka. U Miljevcima je mnogo osoba, muških i ženskih, koje u javnosti imaju drugo, zamjensko (narodno) ime, pa i u svjedodžbama, a ta ime-na ovdje nisu zapisana.

Ante: Aco, Antela, Antekalo, An-teško, Ántica, Àntić, Ántić, Anti-ja, Antina, Antiša, Antoć, Antona, Antoš, Antuka, Antuljica, Antun, Antunić, Anturina, Antusalo, Antu-sina, Čantrija, ćante, ćantilo, Sante, Šante, Tonara, Tončara, Tonći, Tonći-lo, Tonćin, Tone, Toneško, Toneta, Toni, Tonko, Tune, Tunela, Tuneško, Tunja Frane: Vranac, Vrančina, Vrànčić, Vrančinović, Vrane, Vranolić, Vrànja, Vranje, Vranješ, Vranješko, Vranjica, Vranjko, VranjutinaIvan: ćiko, ćivan, ćivula, Đani, Đanko, Ice, Ico, Ićan, Iće, Ićina, Ićo, Iso, Iše, Išo, Ito, Ivac, Ivač, Ivanić, Ivánko, Ìvanko, Ivara, Ivas, Ivaz, Ive, Ivelja, Iveško, Iveta, Ivetina, Ivica, Ìvić, Ivić, Ivina, Iviša, Ivka, Ivkalo, Ìvko, Ívko, Ivo, Ivula, Ivurina, Ivuša, Iže, Ižo, Pivka, Plive, Plivica, Žiko Jakov: Jakić, Jakiša, Jakovac, Jakovi-na, Jakucija, Jakušina, Jakutac, Jaku-tina, Jalan, Jale, Jaletina, Jalić, Jašo, JatinaJosip: Bepin, Bepo, Džoli, Joce, Joco, Joći, Joćina, Joćo, Jodža, Joka, Jokac, Jokača, Jokačić, Jòkan, Jökan, Jokara, Jokaš, Jokčina, Jòkēla, Jokelja (autor teksta), Jokeljica, Joketa, Joketina, Jòkica, Jókica, Jókić, Jòkić, Jokiša, Joko, Jokurina, Jolac, Jolan, Jolaš, Jol-čina, Joldžan, Jole, Joleško, Jolić, Jo-lina, Jolurina, Joljega, Joljegić, Josak,

Josan, Josasti, Joseta, Josetina, Josi, Josica, Josina, Josipac, Joskan, Joso, Josur, Josurina, Joškan, Joško, Jozan, Jozo, Joža, JožanKrste: Kike, Krća, Krle, Krstajica, Kr-stajilo, Krstan, Krstelić, Krstelj, Kr-stić, Krstina, Krstov, KrsturinaMate: Aćkalo, Aćo, Macan, Macko, Maćalo, Maće, Maćela, Maćerski, Maćeša, Maćetina, Maćina, Maćkalo, Maćko, Maćo, Maćota, Maćuka, Ma-ćukalo, Maćura, Maćurac, Màćurica, Maćùrica, Maćurina, Maćutina, Ma-tan, Matanac, Matejica, Mateša, Ma-teško, Màtić, Matiica, Matiša, Matko, Matorina, Matoš, Matura, Maturica, Maturina Marko: Maka, Makan, Marelja, Maren, Markan, Markela, Marke-lja, Markeljica, Markeljić, Marketa, Marketina, Markica, Markić, Marki-ćina, Markiša, Márko, Markoć, Mar-kuljica, Markus, Markuš, Markušina, Markutina, Màrkuz, Mȁrkuz, Maruš Mihovil: Mićin, Mićo, Mijač, Mijali-ca, Mijarina, Mijat, Mije, Mijeta, Mi-jetina, Mijica, Mijo, Mijovil, Miškić, MišoMilan: Mice, Mića, Mićić, Mićina, Mićo, Mićuka, Mićun, Miladin, Mi-laica, Milčina, Mile, Mileka, Milekić, Mìlenko, Milénko, Milešina, Mileš-ko, Mileta, Milić, Mìlo, Miloš, Milo-ta, Milun, Milutina, Miljenko, Miše, Miško, Mišo, Miškurina

Nikola: Čniko, Nice, Nidžić, Nidžo, Nidžula, Nikac, Nikeč, Nikica, Nikić, Nikiš, Nikiša, Niko, Nikoć, Nikoća, Nikoletić, Nikoletina, Nikolica, Ni-kurina, Nina, Nine, Ninela, NinoPaško: Packo, Pačić, Paćan, Paćeš-ko, Paćina, Paćko, Paćo, Paja, Pajac, Pàjan, Pàjān, Pajalić, Pàjčić, Pájčić, Pajčina, Pajetina, Pájica, Pàjica, Pajić, Pajilo, Pajina, Pajkan, Pajko, Pajo, Pajun, Pakiša, Pale, Paleta, Pašajica, Paškalj, Paškela, Páškica, Pàškica, Paškìca, Paškić, Paškula, Paškulica, Paškutija, Paškutina Petar: Japetar, Peco, Pećo, Peđa, Pejo, Pejina, Pekas, Pekica, Pèkić, Pékić, Pekiša, Peko, Peksir, Pekun, Perelja, Perica, Periša, Pêro, Pèro, Peša, Pe-šan, Pešica, Pešić, Pešina, Peškalo, Pešo, Pešur, Pešurac, Pešurica, Petak, Peteta, Petretina, Petrić, Petrina, Pe-trna Stjepan: Cipan, ćevo, ćipa, ćipan, ćipe, ćipilo, Pipa, Pipe, Stevo, Stipa, Stipac, Stipan, Stipe, Stípica, Stìpica, Stipìca, Stipić, Stipija, Stipiša, Stipura, Stipurica, Stipurinašime: ćima, ćimbo, ćimbura, ćimetina, Čime, Mimara, Mimarica, Mime, Simo, Šima, Šimac, Šimaica, Šimara, Šimarica, Šimeka, Šimeško, Šimeta, Šímica, Šimìca, Šímić, Šìmić, Šimiša, Šimota, Šimski, Šimun, Šimunac, Šimurica, Šimurina

Nomen est omen. Ime je znak.

ȁ

Abecedni popis (15) muških imena s najviše inačica

Pripremio: Josip Pilić

AAbrna Aga/AgićAleksa Aleman Arambaša Arbija Argalo Aro

BBabić Bačak Bačvar Baćo Badija Badža Badžim Baja BakBakarić BaketaBakulić Balambija Balanca BaleBalija Bamba Bambo Ban Banac Baraba Barba Barbić Baren Barišac Barišetina BavašBeba Beban Bece Bećar Bećo Beg Bek(e) Bekan Beklin Bela/BelićBelaća Belegija BeljoBena Berber

Bibe Bićan Bićara Biće Bići Bićilo BićoBićota Bidzina Bigeša Bijanko Bijun Bika Bikan Bikić BilačaBileBiliBoban Bobe Boce Bockalo Bokac BokićBoksićBorac Bosna Božja Pravda Braco Brada Brale Brče Brčki Brde Breko Brgud Brice Brik Brk Brkljača Brko Brkonja Broćko Brokvica Brole Brtljaga / Brtlje Brzić BubeBudlja Bugar Bugre Bujić

Bujo Bukal Buko Buković Bule Bumba Bure Burgo Buša Butin Buza

CCale Car CeleCicakCicko Cico CigoCikiša Ciman Cimer Cimpre Cíne Cingar Cole Corak Cota Cote Crivina Crni Crnjak Cukre Cvrljuga

ČČabar Čagalj Čajo Čauš Čavka Čavlina Čejo Čelebija Čepurka Čepušilo Čevrljiš ČičaČičakČičeČičiloČika

Čile Čingre Čipe Čogelja ČokanČokoČole Čolek Čovan ČoveČovo Čujo Čule Čulin Čumbre Čupe Čvapo Čveljo ććaća ćaćkan ćamo ćaneško ćanilo ćapota ćau Bau ćejo ćeko ćele ćenko ćić ćićar ćićo ćiga ćikara ćilija ćiro ćoćilo ćokićope /ćopoćore ćoro ćubanćube ćubo ćuće ćućkovina ćukalo ćuma ćuranćurubija ćutura ćuturica

DDànja Dapar Deble DedaDele Deran Desni Dida Didak Didovina Dika Divja MačkaDoktur Dragiša Draše Dreče Drobonja Drpica Duca Dúde Dùde Dugi Duguljac Duja Dujmić Duka Duklje Durde DzosDzgujo ĐĐere Đesi Điđa Điđi Đira Điša Đođa Đoka Đujić Đuka Đule Đulija Đumba Đuro

DŽDžaja Džako Džale Dželebija Džeka

Džigo Džola Džoli Džudija

EEndo Erlac

GGaćina GaćeGaga Gago Gajo GalaGalešina Galja Garac GarasGare Garonja Gavo Gavran Gego Gevera Gidov Gluvaja GluviGobetaGobica Godina Golub Goluban Gore Gostar Grapić Grcki Grk(ović)Grof Grole Gudže Guja Guma Gunić Gunte Guša Guše Gušić Guštarica /GuštericaGvardija

HHrvat

I Ićkalo Ilijaš Invalid Inženjer Irma Itar

JJablan Jadrelić Jakačić Jalovač Janjac Janjeta Japan Ješo Ježar Ježina Jogun Jovo Juda Jukiša Junčić Juras Jureš Jurković JurlekaJuša

KKabić Kablina Kaćun Kale Kaliger Kanonik Karlušić Karun Kečina Kelova Keljan Kenera Keno Kerilo/KerišaKero Keso Keveda Kiv

KlepacKlepo Kljajo Knjez KobilaKockar Koće Kojan Kojo Koka Kokeza Kole Kolonac Komesar KomitKondžo Korutan Kosovac Kostur Košpeto Kotarac /Kotarski Kovač Kraljević Kreljac Kremen Kresač Krivošija Krlje Kubota KuburaKuci Kujica Kula/Kule KulecKulen Kulje Kulješa Kuljevez Kum Kumbor Kuna Kuraš Kurcan Kuse Kušo KutreKvare

LLabus Lafer Lakomić

ABEcEDNI POPIS MILJEVAČKIH NADIMAKA

32 33MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

Lakota Langorija Lanjski(ć) Lasan LaštreLazo Ledena Voda Lele Lemeš Lepurica Levo Ležaja Ležan Lija Lika Liker Lile Lisica LiskoLivaja Liver Lokić Loko Loković Lovac Lovrenac Lučić Lugar Lukajica Lukić Lulovica Lupa

LJLjiljan Ljota Ljubaš

MMačak Mače Maček

Maći Mađar Major Malićko Mandarić Masle Maurić Medo Meho/Meko Mejo Mele MemedMerak Mere Mese Migalo Mika Mikački Milicija Milja Miljaz Miranda Mirče Mire Miriša Mirkan Misečar Miš Mišina Mišura MlađoMlinarMore/MoroMrčela Mrki Mrkonja Mrndže Mrša Mrvica Muckalj Mudre Mulčić

Munđo Musa Muški MušoMušula Mute

NNaća Nanina Neđo Nića Nogavica

O Obraz Odža Ore/Orlota Orbo Orešković Osman Oštre

PPalidžanko Pane Papa ParlovParoja Parolist Parona ParunPatler Paun Paur Pavin Pavlica Pavlina Pečenko Peić Pejina Pele

Pelega Pemac Pente Pepela Picka Piče Pikula Pilasan Pilešina Pileško Pilipović PinđePinđelaš Pinjur Pipa Pirgaš Pivac Pivka Pjevač Plaja Plavota Pljivaš Pojan Pole Policija Pop Popac Poskok PoštarPrce Prće Prdaćko Predsjednik Prijan Prkela Prle Prnje Prokop Propaganda Propalica Prpac Prpilo

Prskalo Prugonja PucePuće Pućko Pudonja Pujo Pulja Pupe Pupica Purić PurnosPušonja Putar

RRabeRaboRapo Rašeljka Rebac Rebre Reća Redija Remeta Riba RibarRibonja Rićko Rikota Riste Rođo Rogač Romija Roša Rošić Rudela RusRusko

SSalauk

ABEcEDNI POPIS MILJEVAČKIH NADIMAKA

Saliveštar Sasac Senjo Sir Sivalo Sivilo Skoblar Skojevac Slanina Slavonac Slipac Smeđi SnagaSokol Spasitelj Srbija Stalji Staljin Stankela Stari Stareka Stipanela Stric StrogiSudac Suknjetina Suknjica Sultan Svetina Svinjac

ŠŠabani Šain ŠakoŠale Šara ŠarotaŠarova Šaul Šegan Šego

Šekalo Šele Šelkan Šembrlja Šepa Šešina ŠevarŠeverdija Šiba Šiklić Šikota Šile ŠipacŠkare/ŠkarićŠkece ŠkemboŠkiljoŠkita Škole Škova Škrga Škrive Škuce ŠkugorŠkujo Škurija Šloser Šljako ŠljekaŠmajser ŠmirkoŠnicko Šolak Šoldika Šole Šoško Špada Španski Šparnjac Špigun Špika Šprice

Šprulja Štitonja Štramac Štrki Štrosmajer ŠtujoŠtule Šugo Šukalo Šuko Šule ŠunaŠunta Šunje Šupe Šura Švabo Švolc Švrajo

TTajnik Talijanac Talijaško Teić Telac Tepurić Tica Tičar Tikvica Tiše Tito Todić Toša Totić Tralje Trde Troska Trule Truman Trupak Tukac

TuleTuleka Tulić Tulija Tulje Turčin/ TurkoTure TurkenjaTurković Turonja Turudija Turum Tušalo Tušo

UUčo Uljar Uše/Ušo Uško Uvanje

VVabrna Vabro Vadlja Vaćko Vantur Vareni ZecVaso Vašota Većo Vegeta Vele Velekas(a)Velja Vević/Vevo Veze Vidović Vijar Vine Viva

Vodnik Vrancuz Vrbić VrebacVrle Vrlje Vučko Vugilo Vujo Vuka Vukas

ZZdilar Zec Zekić Zekonja ZelacZele Zelen Zima Zlajo Zmija Zole Zrnin Zuronja Zvirka

ŽŽara Žbrcija Žerova Žerovica ŽikaŽile Žitar Žiža Žiže ŽujoŽuna Žunin

ȁ

Nemoguće je sve miljevačke nadimke popisati. I

njima je vrijeme velik protivnik. U ovaj popis nisu

uvršteni mnogi iz prethodnih i samo pogdjekoji iz

sadašnjih miljevačkih naraštaja. Mnogi su zauvijek

otišli u zaborav, a neki se pronose kroz generacije. I

ovih 790 zapisanih i tako sačuvanih nadimaka (bez

inačica popisanih petnaest imena u prethodnom

broju župnoga lista) doprinosi očuvanju naše zavi-

čajnosti – TRajaNjU LOze Naše. josip Pilić

3534

Nekadašnja miljevačka idila

Ako se nešto ne promjeni brzo će miljevačka ognjišta biti ugašena

Obitelji 2007.

Obitelji 2017.

2007./ 2017. % Osoba

2007.Osoba 2017.

2007./ 2017. % Čl./ob

2007.Čl./ob 2017.

Bogatići 39 34 - 5 -13% 103 77 -26 -25% 2,6 2,3

Širitovci 61 50 -11 -18% 186 139 -47 -25% 3,1 2,8

Karalići 31 32 + 1 3% 113 111 - 2 -2% 3,7 3,5Brištani 72 53 -19 -26% 192 149 -43 -22% 2,7 2,8Kaočine 70 61 - 9 -13% 221 174 -47 -21% 3,2 2,9Ključ 66 50 -16 -24% 175 132 -43 -25% 2,7 2,6

Drinovci 77 52 -25 -33% 164 139 -25 -15% 2,1 2,7

MILJEVCI 416 332 -84 -20% 1154 921 -233 -20% 2,8 2,8

Osamdeset četiri obitelji i čak 233 stanovnika manje u samo deset godina, od

2007. godine do ovogodišnjeg popi-sa koji redovito, prilikom obilaska i blagoslova obitelji, obavi župnik. Porazno je to stanje i strašan alarm jer sadašnjim trendom, padom broja stanovnika od nevjeroJatnih 20 % u samo deset godina, za nekoliko de-setljeća neće nas biti.

Iz tabele u prilogu vidi se da je od sedam miljevačkih sela samo jedno iznimka, Karalići, gdje je u deset godina čak jedna obitelj više te dva stanovnika manje. Porazno je stanje u Drinovcima, nekad najmnogo-ljudnijem miljevačkom selu, gdje je broj obitelji u deset godina smanjen za trećinu. Veliki pad broja obitelji (26 %) bilježe Brištani te Ključ (24 %). Nešto manji pad je u Širitovcima, Bogatićima i Kaočinama.

Što se broja stanovnika tiče, najveći pad je u Bogatićima, Širitovcima i Ključu, u deset godina za četvrtinu se smanjio broj stanov-nika tih triju miljevačkih sela. Nešto manji pad je u Brištanima (22 %) i Kaočinama (21 %). U Drinovcima je pad 15 % jer je to selo izrazitu depo-pulaciju doživjelo desetljeće prije.

Prosječna miljevačka obitelj ima 2,8 članova, kao i desetljeće prije. I tu je najbolje stanje u Karalićima gdje prosječna obitelj ima 3,5 članova, najgore je u Bogatićima gdje je samo 2,3 člana u prosječnoj obitelji.

SVE NAS JE MANJE U SAMO DESET GODINA BROJ OBITELJI I STANOVNIKA ZA PETINU MANJI

MILjevcI ubrzano izumiru!Postavlja se pitanje kako i je li

uopće moguće zaustaviti poguban trend izumiranja Miljevaca koji, tre-ba reći, nisu iznimka nego, nažalost, raširena pojava depopulacije cijele Hrvatske osim nekoliko većih gra-dova i naselja uz more. Miljevci su specifični po brzini pada broja sta-novnika, po relativno dobro riješe-nim infrastrukturnim sadržajima te po velikim a neiskorištenim razvoj-nim prilikama.

O brzom padu broja stanovnika najbolje govori tabela. Kao prilog tezi o relativno dobro riješenim infrastrukturnim sadržajima, treba nabrojati samo ono što je naprav-ljeno u posljednja dva desetljeća: obnovljena škola, izgrađena sport-ska dvorana, uređena četiri sport-ska igrališta, izgrađena ambulanta, pošta, obnovljene crkve, izgrađena vjeronaučna dvorana, izgrađene ceste preko Čikole i do Visovca, ob-novljena cesta od Drnišu prema

Širitovcima i dio miljevačkog prste-na… Napravljeno je i nekoliko pro-jekata u turizmu, izgrađen kompleks u Skelinima, obnovljen hotel na Roš-kom slapu, izgrađeni vidikovci, ure-đena šetnica od Bogatića do Visovca, označene biciklističke staze…

Uz sve napravljeno, nedostaju broj-nija radna mjesta koja bi zaustavila demografsku kataklizmu i zadržala preostalo, mlađe, stanovništvo na ka-men-ravnici te osmišljen plan razvoja i iskorištavanja potencijala koje Mi-ljevci, kao središnji dio Nacionalnog parka, imaju. Kao početak, nužno bi bilo da naš grad, Drniš, inzistira i da se hitno naprave punktovi Nacio-nalnog parka na Kružinama (prema Roškom slapu) i na vidikovcu iznad Visovca. Ta dva objekta značila bi najmanje tridesetak radnih mjesta. U planovima grada, ali nužno je inzisti-rati da ne budu samo planovi već da se hitno krene sa realizacijom – jest i izgradnja dječjeg vrtića. Također,

grad Drniš i na Miljevcima treba iz-dvojiti i urediti građevinsko zemljište kako bi se mladim obiteljima omo-gućilo besplatno dobivanje infra-strukturno opremljenih parcela za izgradnju vlastitih domova. Javnim natječajem trebalo bi pozvati Miljev-čane, ali i druge mlade obitelji koje bi željeli svoju budućnost vezati za našu kamen-ravnicu (primjer Lovinca u Lici i sličnim sredina). To bi bio po-četak demografske revitalizacije opu-stošenih Miljevaca. U suprotnom, čeka nas vrlo brzo prestanak rada škole, pošte, ambulante i nestanak s karte perspektivnih naselja. Miljevci , zahvaljujući poziciji, prirodnim ka-rakteristikama, nacionalnom parku koji puni i blagajnu grada Drniša, imaju još jednu šansu. Miljevčani , naši predstavnici u strukturama gra-da, moraju tražiti i inzistirati da se u opstanak Miljevaca vrati dio onoga što na naš račun ubiru, kako od Naci-onalnog parka tako i od države.

Miljevci su nekad bujali životom,Bilo je puno djece i ljudi.Kod svih je misao bila ista,Budi smjeran i ljubi Isusa Krista!

Sada je ipak drugo vrijeme,U društvu neke loše teme,Razvodi, bijela kuga i tuga,Sve je manje onih što imaju druga.

Ja ipak nisam nikad sam,Za mene stvar je sasvim čista.Ja imam dragog prijatelja,

Ja imam svoga Isusa Krista!Đuro Perlić,

unuk babe Ane Miljevke

36 37MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

MILJEVAČKE PRIČE

Srce mi se steže. Naš župnik fra Ivan na kraju mise u veljači (mlada nedjelja) reče da je Miljevce napustilo (umrlo) desetak naših sumještana. To je praktički

početak godine. Šta će biti do kraja ne smijem ni pomisliti. Nestajemo poput mjehurića od pjene. Za razliku od toga, ni jedno krštenje! Je li ovo zadnja runda, završni udarac? Feniks je odlepršao. Više u njega ne vjerujem.

- A mi? Postojimo... živimo od sjećanja, i dok nam još srce bude kucalo vraćat ćemo se u djetinjstvo jer je ono bilo lijepo, veselo i razigrano. Stara je izreka: “Tko pamti dje-tinjstvo, dvostruko živi!“

Gledam svoga brata, nosi Samicu u ruci na bicikli. Sape-nje po koju ploču, da mu onaj dječačić iz njega ne uteče, a još malo pa će biti najstariji u zaseoku.

- Svako vrijeme iznjedri kolovođu, predvodnika... Pe-desete godine prošloga stoljeća iznjedrile su u Bogatićima Petra Krsteljova-Peru, a šezdesete Matu Mijovilova-Meš-ka. Njih dvojica su odskakala od ostalih u svim igrama i raznoraznim dogodovštinama. Svaki od njih dvojice je na svoj način ostavio neizbrisiv trag. Pero za poslijeratne ge-neracije, uglavnom gornjih zaselaka, a Meško nešto kasni-je u donjem zaseoku. Posvetit ću više pažnje Mešku jer sam i ja u neku ruku bio dio njegova tima.

Bio je hiperaktivan. Ni jedna se igra nije igrala i doga-đaj zbio, a da on u tome nije sudjelovao. Nametnuo se kao kolovođa - i ostao, sve do odlaska u Njemačku sredinom sedamdesetih - od samog nogometa, balota, karata, šijavi-ce... starih igara: na karbu, centle, mutka... penjanja ploča, ubiranja voćaka, kuruza, trišanja... sviranja u kolu na cvin-tare (usna harmonika).

- Zašto sve ovo napisati, opisati? Vjerojatno što se više nikada ponoviti neće. Dolaze nove generacije (u malom broju) koje imaju svoj način življenja, shvaćanja. Utoplje-ni u virtualni svijet, njihove ljubavi su: mobitel, internet... Sve je postalo ozbiljno, preozbiljno. Igra, pjesma i smijeh su zaboravljeni!

- Te šezdesete, sedamdesete, spominjane nebrojeno puta, udarile su pečat koji nikada izblijediti neće. Miljevci puni života. Svaki pedalj zemlje bio je popunjen ljudima... blagom. Kao u košnici! Da to razdoblje ne istrgnemo iz svoga zagrljaja, pokušavam kroz priču dočarati sve te lje-pote minulog vremena...

Meško i Krstelja- Meško je ponekad išao u lov s Krsteljom, jednim od

najboljih lovaca toga vremena na Miljevcima, kojih tada i nije bilo puno. Meškovim vragolijama nije bilo kraja. Kad bi

Pucanj u mišinu zašli u veći gustiš, a psi se uskomešali na tragu zeca, on bi vrisnuo imitirajući štek psa. Krstelja bi naglo podigao puš­ku. Vidjevši da je to on uradio, Krstelja bi: “Enti...“ Meško bi prasnija u smijeh rekavši da to više neće činiti i nastavili bi dalje s lovom.

Početak sedamdesetih. Listopad. Počela berba grožđa ­ trganje. U polju je veselo, živo! Prazna maštela lupetaju u korovima. Kad jedan počne s branjem, nastupaju i ostali. Meško obilazi i smišlja. Beru i Krsteljovi na Docu. Meško je odredio podvaliti starom, iskusnom lovcu. Pronašao staru mišinu od zeca, odnio je u Turčinovu ogredicu, ne­koliko stotina metara dalje, gdje su oni brali grožđe, po­stavio je u grm blizu zida, da ga on ne bi potrao, pa pucao. Mešku su i Turčinove ovce išle na ruku. Kad bi se bralo grožđe blago bi se otralo u ogrede da se poslije berbe ne tra­ži. Pošto je ogredica poprilično velika, on pritra ovce bliže kamufliranoj mišini tako da se mora pucati na logi. Sve je dobro osmislio i uputi se Krstelji. Ide on malo zajapuren, bržeg koraka, zadihan da bude što uvjerljiviji! Došao je blizu Krstelje i kaže:

“Krsteljko...“ “Šta je Mediću?“, odgovori on. “Vidija sam zeca na logi!“ “Di?“ Krstelja će tiho. “U Turčinovoj ogradici.“ Krstelja će kćeri: “Milice, ajde kući po pušku i reci mate­

ri da ništa ne sprema!“ Matu je uvijek zvao Mediću, a sad mu govori: “I ti ćeš

Mate biti na ručku.“Donijela Milica pušku i par patrona i upute se njih tro­

jica po zeca: Meško, Krstelja i sin mu Joso. Došli lagano blizu toga grma. Meško prstom pokazuje smjer. Krstelja zagledava... diže pušku...gađa...

Joso će ustreptalim glasom: “Ćaća, ruke ti drkću...uteće! Daj meni pušku.“ Krstelja i dalje “tišti”. Joso izgubi strplje­nje, istrže mu pušku iz ruke... Bum! Oblak dlake se diže u zrak. Meško iza njih na ledini, valja se od smija.

Vidi Krstelja šta se desilo pa će: “Udri Joso iz druge u njega. Emu...“ Joso gleda Meška i posramljeno promrmlja: “E, e.“ Njih dvojica odoše brontulajući, a Meško likujući uspješnoj prijevari.

Iđemo u lov…­ A Pero? I on je priča za sebe. Volio je društvo. Zaigrati,

zapjevati. Srčan u svemu. U već spomenutom razdoblju kopalo se “na cilo”. U njega je uvijek bilo težaka. Nas pet ­ šest mladih na odanku. Popodne je, već smo pri kraju. Pletenka je bila uvijek na dohvat ruke. Kad smo istrali red, Pero će: “Ajmo sorit jednu ličkulju!“ Teško nas bilo nagovorit. On je bio prvi glas, pa kreni: “Vidi momka vidi mu kaputa, sve na kredit rano moja ljuta!“

­ Ta dva desetljeća ostat će zapamćena po druženju, igri i pjesmi. U ljetnom periodu znalo bi nas se naći u gostioni­

ci Kod Prokopa, dvadesetak i više. Balote, karte, šijavica... Jedne večeri dok se igralo na karte stiže Pero s “ jugićem”. Već na samom izlasku iz auta vidjelo se Perino raspolože­nje. Pitaju ga neki: “Šta je Pero?“ On će svojim karakteri­stičnim glasom: “Eee, položija sam lovački ispit!“ Nastalo je čašćenje. Kad bi on bio u “elementu” malo bi tko dola­zio do riječi. Bio bi to monolog više nego sama priča. Već su bile poprilične ure, dosegao se vrhunac ­ Pero zamišlja kako bi to trebalo izgledati, pa kaže: “Iđemo u lov. Ja, stari i Mirko. Puca stari... promaši! Mirko rani... ja sastovim! Da bog poleti, uteć ne more!“

Pero je radio kao prometnik na željeznici u Žitniću go­dinama. U to vrijeme vlak je bio žila kucavica za domicil­no stanovništvo, slijevale su se rijeke ljudi tako da je Pero bio upoznat sa svim događajima u široj okolici pa tako i samom događaju u čenićima:

Tako bi i đete satro…­ Naš autoprijevoznik Ante Duilo­Dele vozio je pijesak

iz Miočića za uređenje ceste prema Kninu, nekoliko dana zaredom. Mjesec lipanj. Kosidba i skupljanje trave bilo je uobičajeno za mještane sela koja su se nalazila uz samu cestu. Tog jutra Ante je vozio uobičajeno. Ljudi i žene, uglavnom starije dobi, sa vilama i grabljama, u čenići­ma, prelaze cestu tamo ­ amo. U jednom momentu dok je prolazio kroz selo, podleti mu štene pod kamion. Anti je bilo nelagodno, nije ga mogao izbjeći. Nije se ni zaustav­ljao. Netko od mještana je to vidio, nastala je graja i oni odlučiše napraviti ­ sačekušu. Prošlo dvadesetak minuta, Ante se vraća po drugu turu, dolazi u čeniće, a mještani s vilama i grabljama podignutim u zrak na samoj cesti. Zaustavlja se on tik do njih. Pljušte uvrede... vika! Ante se opravdava da nije kriv, štene podletilo. Potrajalo to ne­koliko minuta, dolazi jedna povisoka baba preko njive, s majicom na špaline, maramom oko glave (vrućina) i vila­ma u ruci. Oni oko kamiona su se već malo stišali. Baba petnaestak metara od kamiona, žustra koraka pita: “Je li taj satro kuče?“ “Est“, odgovoriše oni kod kamiona. Kako je već bila blizu, podiže vile prema kabini i glasno povika: “Tako bi i đete satro!“

Pošto nije gasio kamion, Ante će: “Enti jarca... nabi gas i biži”! Taj dan više nije vozio.

- Sve dođe i prođe. Njih dvojica su otišla rano... prerano! Obilježili su jedno razdoblje... vrijeme naše mladosti! Mi koji smo još u hodu rado se sjećamo tog vremena koje se nikad izbrisati neće. Nismo više lišće proljetno, nego ranojesenje i ono će se s vremenom otrgnuti, vjetar ga razasuti. Sve dotle ćemo se igrati... zaigrati poput djeteta. Jer kad prestanemo s tim, život će postati bezvrijedan. Reče Tin Ujević: Biti već star - a tako mlad!

Ilija Galić

38 39MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

PROVIDNOST I BOG!U rana jutra kad mi voda oči i pokoja suza ispire ja zazivam tebe Bože moj.U kasne večeri kad liježem uz Boga svoga i stišćem krunicu u ruci,sve mi se čini kao čas i tren.Gomilaju se misli :Tu smo mi svi Lutamo Miljevačkim platom tražeći kap vode za piće Ponekad ako kiša padne bolje smo sriće Gusterna svaku kuću krasiPodanci ljudskoga roda u svakoj kući ili po poljuSvi na radost Božju rade na radost svojuNaša je kuća vesela ne baš svaki dan Vikendi donesu radostNapuni se malih AnđelaPoneka bijela okruga u posjet dođeI tako jedna lipa mladost prođeNi vrtovi ni polja ne zadržaše taj narod svojMolitva majki sestara i kćeriSvi se rasuli po svijetuSkupe se kao laste po zimi i ljetiOcu i brižnoj majci nije lako gledati sve toPozivi sa oltara i dolasci svećenika i misionaraNišta ne zadrži na ognjištu narod svojIzgubiše mnogi bitku što bolesti što u ratuOstade pust Miljevački plato mojNema bijelih marama ni u prvomni zadnjom reduOsta sve prazno u svakom pogleduNema više redovito ni pričesti ni krizme vjenčanja ni krštenjaSve se naglo kao suša mijenjaSamo ostaje spomen na hladnom Miljevačkom tom platou Suze polako nestaju smijeh više nije širok i veseoSamo ruke u molitvi tiho mole za žive i pokojne svojeU Bogu je sve i mač i praštanje

D.B.

U 84. godini života 30. ožujka preminuo je Frane Samodol Inže­njer, omiljeni stanovnik naše milje­vačke kamen­ravnice. Bio je čovjek vjere i molitve, u nadahnutom i dirljivom slovu na ispraćaju naj­ljepše ga je okarakterizirao njegov imenjak i prijatelj od djetinjstva, fra Frane Samodol. I doista, Inže­njer, kako su ga od djetinjstva zvali, plijenio je dobrotom i smirenošću, ljubavlju za Gospin otok, za sve mi­ljevačko i hrvatsko, vjerom u Boga i štovanjem Majke Božje. Kao rijetko tko Frane je puno čitao, obrazovao se i nadopunjavao svoja znanja, iz svoje kućne biblioteke stalno štivo bila mu je Biblija, knjige o svecima kao i brojne knjige o Gospi.

Frane se, nakon miljevačke puč­ke škole, upisao u tehničku školu u Varaždinu. Tegoban je to bio put, obilježen siromaštvom i teškim uvjetima života, željom da se isko­rači i prekine dugi lanac bijede i ne­mogućih životnih uvjeta. Inženjer, kao i brojni drugi naši Miljevčani

iz tih generacija, snagom i upor­nošću, bistrinom i inteligencijom, to je i uspio, radio je i brinuo se o svojoj familiji, priskrbljivao i zajed­no s pokojnom suprugom odgajao djecu. U vrijeme četničke okupacije Miljevaca biva uhapšen i boravi u kninskom kazamatu.

Nakon oslobođenja Miljevaca Frane je redovit na nedjeljnim mi­sama, rijetko je izostajao njegov svakonedjeljni dolazak motorom iz Brištana do Imena Isusova. Uključio se i u rad Miljevačkog sabora, u više mandata bio je član časnog suda Miljevačkog sabora. Odlaskom Inženjera Miljevci su izgubili jednog od svojih najugled­nijh mještana, čovjeka koji je po svojem životu zaslužio biti ponos cijelih Miljevaca kao i primjer no­vim generacijama stanovnika naše kamen­ravnice. (M.L.)

FRANE SAMODOL(1933. - 2017.)

U 96. godini, 25. veljače premi­nula je jedna od naših najstarijih sumještanki, Ana Samac Gara. Tako je naša omiljena, svima draga Gara otišla Imenu Isusovu i svojem Anti. Unatoč životnim nedaćama Gara je doživjela duboku starost. Uvijek ve­sela, spremna na dosjetku, plijenila je dobrotom. Generacije koje su je upo­znale sjećat će se te vedre žene, rodom iz Bogatića. Njezinim odlaskom, kao da je otišao i dio onih tradicionalnih Miljevaca.

ANA SAMAc (1921. - 2017.)

40 41MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

PROBE PJEVANJA: Odrasli subotom u 19 sati, mladi subotom u 18 sati.

VJERONAUK: Prvopričesnici - ponedjeljkom poslije nastave.

BIBLIJSKE VEČERI: Srijedom u 19 sati.

CARITAS: Svake posljednje nedjelje u mjesecu u 18 sati.

PASTORALNO I EKONOMSKO VIJEĆE: Dva puta u godini.

RODITELJSKI SASTANCI: Za prvopričesnike i krizmanike 3 puta tijekom godine.

ČUVARI GOSPODINOVA GROBA: Pripreme kroz korizmu.

MINISTRANTI: Po dogovoru.

Nedjeljne i blagdanske mise: Svake nedjelje i blagdana slave se dvije mise: u Drinovcima i Širitovcima u 9.30 i 11 sati (a od blagdana sv. Petra i Pavla do blagdana Gospe od Milosti u 9 i 10.30 sati). Raspored misa pogledajte na unutarnjim koricama lista “Miljevci“.

Mise radnim danom: Svaki petak večernja misa u Drinovcima poslije pobožnosti u 18 sati.Ostale dane misa po dogovoru i nakani vjernika.

Svakog petka u mjesecu moli se krunica u 18 sati, osim kroz korizmu kad se moli Put križa u isto vrijeme, također u Drinovcima.

Nedjeljom u korizmi Put križa u 10.45 sati u crkvi u kojoj se slavi župna misa u 11 sati.

Sat klanjanja pred Presvetim Oltarskim

Sakramentom je svake prve subote u mjese-cu u 18 sati u Drinovcima.

Svakog prvog petka u mjesecu pobožnost prvih petaka u čast Presvetom Srcu Isusovu u 18 sati u Drinovcima i prigoda za ispovijed. Svibanjska i listopadska pobožnost: U svibnju i listopadu svaki dan, osim nedjeljom, u Drinovcima se održava pobožnost u čast nebeske Majke BI. Djevice Marije.

Za svetkovine Presvetog Imena Isusova i Gospe od Milosti, u Drinovcima se održavaju duhovne obnove (Trodnevnice).

KRŠTENJE: Mole se roditelji da prijave svoje dijete za krštenje najkasnije 3 tjedna prije samog krštenja koje se redovito obavlja preko sv. mise ili u dogovoru s roditeljima.

VJENČANJE: Mole se mladenci da se prijave za vjenčanje na-jkasnije 3 mjeseca ranije, kako bi se sve pripreme mogle obaviti u miru i bez napetosti. Tečaj priprave za brak je obvezan. Vjenčanje se redovito obavlja preko sv. mise, prema dogovoru s mladencima. Tko nije kršten na Miljevcima, treba donijeti krsni list župe krštenja i potvrdu matičara.

PRVA SVETA PRIČEST: Prva sv. pričest održat će se 14. svibnja 2017. go-dine. Ove godine pripremamo 7 djece za taj sveti sakrament.

ISPOVIJED: Prigoda za sv. ispovijed je svake nedjelje i blagdana prije mise, kao i svakog petka prije mise u 18 sati.

Miljevačka misa u Zagrebu slavit će se 12. studenoga 2017. u 12.30 sati u crkvi

Gospe Lurdske, Vrbanićeva 35.

žUPNE AKTIVNOSTI

POBOžNOSTI U žUPI:

Od srca hvala svim darovateljima na njihovim prilozi-ma za cvijeće u crkvama. Zahvaljujući Vama, dragi darovatelji, oltari u našim crkvama su svake nedjelje i blagdanima okićeni. Molimo sve članove naše župe za angažman i unapri-jed zahvaljujemo.Posebno zahvaljujemo gospođama: Ružici Kisić, Nedi Perišić, Marici Puljić, Rajni Grabić i drugima koje se brinu za čistoću naših crkava. Neka im je, ispred cijele župe, velika hvala!

ZAHVALE

SAKRAMENTI:

HODOČAŠĆE SV. JOSIPU, zaštitniku hrvatskoga naroda,

crkve i očeva, u Karlovac.Subota, 20. svibnja

U godini očeva, Drniški dekanat organizira hodočašće u naciona-lno svetište sv. Josipa u Karlovcu. Polazak s Miljevaca u 5 sati. Dol-azak u svetište u 9.30 sati.Pozdrav, razgledavanje svetišta i osobna molitva. Prigoda za ispo-vijed i sv. misa.Poslije mise stanka za objed. Oko 14 sati polazak u pravcu Plitvica i Udbine.Povratak oko 21 sat.Cijena oko 150 kn.

HODOČAŠĆE U MEĐUGORJE 7. listopada

Polazak s Miljevaca u 5 sati, po-vratak u 21 sat. Cijena 100 kn.Prijave kod župnika.

HODOČAšĆA

Uskrsna ispovijed bit će u četvrtak, 6. travnja 2017. u 17 sati u obje crkve.Božićna ispovijed bit će u nedjelju, 17. prosinca 2017. u 15.30 sati, također u obje crkve.

BOLESNIČKO POMAZANJE: Moli se rodbina starijih i nemoćnih da pozove župnika na vrijeme kako bi im podijelio sv. sakramente pop-udbine: ispovijed, bolesničko pomazanje i pričest.

RASPORED žUPNIKOVIH POSJETA:Za Uskrs - 3. - 5. travnja 9 - 12 sati:Bogatići i Karalići – ponedjeljak 3. travnjaŠiritovci, Kaočine i Ključ – utorak 4. travnjaBrištani i Drinovci – srijeda 5. travnja

Za Božić – 18. - 20. prosinca 9 - 12 sati:Bogatići i Karalići – ponedjeljak 18. prosincaŠiritovci i Kaočine – utorak 19. prosincaKljuč, Drinovci i Brištani – srijeda 20. prosinca

SPROVOD: Moli se rodbina pokojnika da odmah prijavi smrtni slučaj zbog dogovora o prikladnom vremenu spro-voda. Tek po dogovoru sa svećenikom mogu se tiskati osmrtnice.

GODIšNJI SUSRET HRVATSKE KATOLIČKE

MLADEžI U VUKOVARU

29. travnja – 1. svibnja 2017.

TEMA SUSRETA: “Krist naša nada“. Pozvani su svi mladi od 16 do 30 godina. Ovim putem pozivam naše mlade da se priključe tom susretu u što većem broju.

STATISTIKA žUPE MILJEVcI ZA 2016. g.

KRŠTENI12. veljače u Drinovcima: matej Tetlo, sin Kristijana i anđelke r. Zdrile25. veljače u Drinovcima: gabriela skelin, kći Tomislava i milke r. ištuk

PREMINULI od 13. prosinca 2016. do 20. ožujka 2017.13. prosinca 2016. u šibeniku: ana Lovrić r. galić u 77. g.6. siječnja 2017. u Zagrebu: ivan sunko u 74. g.8. siječnja u šibeniku: Kata vlaić r. Karlo u 86. g.12. siječnja u Kninu: marija Duilo r. bačić u 84. g.14. siječnja u Kninu: ana bačić r. bačić u 83. g.25. siječnja u brištanima: Paško samac u 95. g.24. siječnja u Heppenheimu: ivan skelin u 78. g.26. siječnja u šibeniku: ivan samodol u 69. g.1. veljače u šibeniku: branko bukić u 69. g.6. veljače u Kninu: marko malenica u 89. g. 7. veljače u šibeniku: joso Kozić u 86. g.25. veljače u oklaju: ana samac r. Duilo (gara) u 96. g.26. veljače u Kninu: Zorka Lovrić r. Lovrić u 89. g.2. ožujka u splitu: marko samodol u 79. g.

Domaćinstava 334Blagoslovljenih obitelji 327Stanovnika 943

Vjenčanih 7Krštenih 11Prvopričesnika 11

Krizmanih 17Umrlih 39

42 43MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

Oj Miljevci ponosu i dikoS ljubavi te zovem Republiko.

Oćemo li zapivati malogrlo provat ako bi se dalo.

Sve sam svoje sakupio jatozapivati i doša sam zato.

zapivat ću makar kako biloBogu dušu crnoj zemlji tilo.

veseli se gorice zelenasad pivaju dva brata rođena.

Kad zapivam ja i moj kolegačut će mala pa da je i legla.

visovac je nasri Krke vodeajmo braćo zapivati ode.

Kad zapivam ja u ranu zoruodjekuje visovac na molu.

Mi smo momci miljevački selapomogla nas Gospa od anđela.

visovačka Gospe tebi hvalati si sebi misto odabrala.

Na Miljevcim ima dva zvonikaMiljevčanim ponos je i dika.

Svet Petar nasri Miljevacaviše cura neg crni ovaca.

Puni vitre s miljevački vlakapa razmrsi kose divojaka.

Pomozi me Gospe visovačkai pomiluj ruko divojačka.

curuj curo dok si kod matereneš kod mene curovat ni zere.

šta je meni mladu i zelenuod curice napraviti ženu.

curska mati u svašta se pačaneda ona ćeri za pivača.

Zapivat ću pismicu malenustaru, mladu, svakom ugođenu.

Oj Miljevci dok vam ime traječuvat ćemo vaše običaje.

Svugdi jesam pivala do jučeode nisam pa me želja vuče.

Kad zapivam ja vako malenaprotekla bi voda iz kamena.

Pivaj moja drugarice Aneobe ćemo u Gornje Brištane.

cure mlade sve se moje zvales majkom stale sa mnom ljubovale.

Da si mala ljubovati znalaprve bi se godine udala.

Oj garava što si tako malada si veća mojom bi se zvala.

U garave oči na vr glaveKad namigne od zemlje me digne.

Mala moja i kolege mogaTila za dva pa za nijednoga.

Mala moja i mojega rođeširi ruke koji prvi dođe.

zora rudi aj na vodu Maremi smo lole kitimo bunare.

Pivaj šare pivaj koleginoi ti moja stara barabino.

Oj moj, oj moj rodijačeutješi mu malu da ne plače.

O moj šare i ti si mi tutebil se moga pouzdati u te.

Odminit ću svoga komaratatebe Marko ko rođenog brata.

ajde šare jednu nam zatresipa ostani zdravo ko i jesi.

zabilježio Marko Duilo

Pivaj seko i drača je gorabez dragana nema razgovora.

Kolo igra vataj se draganekad ja igram ne stidi se zame.

Imam dragi tvoju uspomenuna Miljevcim na jednom kamenu.

Prođe Božić Ime Isusovospremaj majko što nije gotovo.

Udat ću se u selo Miljevoi slaviti Ime Isusovo.

Zora rudi a ja kod ovacanaučila radi poljubaca.

Dođi dragi biću kod ovacaod bunara pa do Kruškovaca.

Kaže dragi da me j ostavijalaže nije ja sam njega prije.

Daj me majko di je mene voljane triba mi podvornica bolja.

Moj dragane sjetit ćeš se menekad se tvoja pamet preokrene.

Moga lolu oženile ženena vjenčanju sjetio se mene.

Ja jagoda a moj dragi grožđeoće grožđe da jagodi dođe.

Daj me majko di sam odabralaprvo jutro makar se kajala.

Oj Brištani alaj ste na glasusve curice tanke vam u pasu.

Oj pregačo ti crveni vražešto to momci ispod tebe traže.

Ja curica ime mi Maricanije moja lola kukavica.

Zabilježila Anka Samodol

44 45MILJEVCI USKRS 2017.40godina

MILJEVcI • glasilo župe Imena Isusova • MiljevciList izlazi povremeno, uz dopuštenje crkvenih i redovničkih poglavara.

Narudžbe, priloge i doprinose slati na adresu: Župni ured Miljevci 22324 Drinovci

Kunski račun: Župa Imena Isusova Miljevci IBAN: HR8724110061120003395 Jadranska banka d.d. Šibenik

List se održava dobrovoljnim prilozima vjernika

ISSN 1331-6710Izdavač:Župni ured Miljevci22324 DrinovciUlica dr. Franje Tuđmana 20

Urednik:Fra Ivan Vidović TeI: 022/ 882-055 Mob.: 099/ 8211 429

Za cRkvu

Paško skelin 200 knivan i marina Lovrić 200 knanka Kulušić 200 knneven Kulušić marijankov 100 €ivica vlaić 200 knmarin sušić 100 knivica Lovrić 500 knZrinka Župan 100 knnediljka bačić 200 knZdravko Lovrić 200 knAnte gverić 100 knroko stojanović 200 knKrste Karlo 200 knKatica skelin 200 knivica bašić milin 300 knslavka vatavuk 100 knobitelj j. skelin 200 knbožo vlaić 500 knmilka jajčanin 400 knive Dželalija Lilin 300 knalen sunko p. ivana 350 knLuca Klapan 300 knnikica Lovrić 150 knšime skorić 200 knMate i bija grabić 200 knivan sunko 50 €božena svetec 200 knvlatko skelin 200 knivan šostera 100 knblaženka Pavković 200 knivica ivić 200 knante višić 300 knZvonimir vlaić 200 knmarko Duilo 100 knPetar Perišić 100 knšime Perišić 200 knivan vlaić 300 knmarija Duvančić 200 knjandre bašić 200 kn

marija vrhovski-Čipčić 200 knjakov bačić + Partneri 1000 knivan ivić 200 knnikola Ćoraš 100 knvjeran sunko 500 knKaja Duilo 300 knante Lovrić 150 knivica Lovrić 200 knmile galić mileško 300 knDnjepar Dević 200 knn.n. 200 kn

Za list miljevci

joško skelin 200 knivica skelin 100 knive Dželalija Lilin 100 knante samac 200 knobitelj starčević 100 knivan samac 150 knbiserka crevar 200 knZdenko rihter 300 knivan malenica 100 knČ.s. ana samodol 100 knalen sunko 500 kn vesna Kiš 100 knČ.s. Hijacinta 100 knmate bubalo 50 knana grančić 50 €joško skelin 200 knmarija seka Tomić 100 knmarija Pulić 100 knLjiljana galić 150 knKata Perica 200 kn

umjesto cvijeća

pok. marku samodolu 100 knmate Deronja 200 knZvjezdana grubač 50 €mate galić (matić) 500 €

DOBROVOLJNI PRILOZI

MILJEVAČKI “VLAK U SNIJEGU“

Na tradicionalnoj fešti “Drniški krnjeval 2017.“ sudjelovali su i mi-ljevački đaci Područne škole “Dri-novci”. U subotu 25. veljače vladalo je veliko uzbuđenje kod naših milje-vačkih učenika od 1. do 4. razreda, njihovih učiteljica, kao i roditelja. Kao grupa osmislili su lijepu priču “Vlak u snijegu“ u vrlo maštovitoj željezničkoj kompoziciji: izvorno obučeni putnici i njihove učiteljice Ivana Kosor, Mihaela Reškov i Ma-rija Kulušić kao strojovođa, kon-dukter i učitelj. Poruka je bila jasna: putovanje u grad, razne teškoće na putu i svi problemi riješeni su slo-gom i zajedništvom, ali povratak u svoj zavičaj je najljepši doživljaj.

“Grupa Vlak u snijegu Područ-ne škole Drinovci osvojila je prvo mjesto i poklon-bon od 1000 kuna na oduševljenje djece koja su pu-tovala u vlaku Mate Lovraka i nji-hovih učiteljica koje su tri tjedna u suradnji sa djecom i roditeljima izrađivale vlak.“ (Radio Drniš)

Marija Kulušić

DRNIŠKI KRNJEVAL

Miljevčani su u velikom broju ispratili omiljenog Šarca

Uz molitvu, počasne plotune Hrvatske vojske i pratnju u nošnjama miljevačkog kraja te mnoštvo prijatelja i poštivatelja iz drniškog, šibenskog i splitskog kraja, na groblju Imena Isusova u Drinovcima na posljednji počinak ispraćen je Branko Šarac (59), dugogodišnji član Kulturno­umjetničke udruge “Miljevci“, hrvatski branitelj, zbog svog širokog karaktera omiljeni akter svih događaja miljevačke kamen­ravnice.O Brankovu bogatom i intenzivnom životu govorio nam je njegov prijatelj od djetinjstva Drago Bačić, predsjednik KUU “Miljevci“, za koje je ovaj masovni ispraćaj posljednja sličica koja zorno ocrtava jedno životno djelovanje.­ Bio je to najveći sprovod u zadnjih nekoliko godina u našem kraju, što nama koji smo Branka poznavali

cijeli život i nije čudno. Naime, on je bio čovjek otvorena srca, komunikativan, uvijek spreman pomoći i dati se u bilo kojoj akciji vezanoj uz naš kraj, širok poput naše miljevačke kamen­ravnice. I zato nas je sve šokiralo kad to srce nije izdržalo i otišao je možemo reći u najzrelijim godinama, još je puno mogao dati – kaže Drago Bačić, koji Branka pamti kao velikog emotivca, kako u veselju, tako i u žalosnim prilikama.­ Njegova emotivnost i sućutnost za tuđe nevolje možda je potjecala i od činjenice da mu je otac Ante umro mlad i Branko se kao najstariji brinuo za obitelj, za majku, sestru i brata. Kao vrlo vrijedan radnik u ugostiteljstvu podigao je kuću u Šibeniku, na starini u Kaočinama, a brinuo se i o vrtu, vinogradu i masliniku, nikad nije mogao biti miran – navodi Bačić, koji Branka Šarca ističe kao vrhunskog pjevača pučkih pjesama svoga kraja.­ Pridružio se KUU “Miljevci“ na samom osnivanju prije trinaest godina i vrlo brzo istaknuo kao vrsni poznavatelj i interpret ojkalica, ne

samo na Miljevcima nego i u cijeloj Dalmatinskoj zagori, bio je to Božji dar koji se ne može naučiti. Kad smo nastupali u Metkoviću na smotri dalmatinskog folklora, na stručnom dijelu skupa naša dva velikana etnomuzikologije, Vido Bagur i Joško Ćaleta, bili su oduševljeni Brankovim glasom i pjevanjem, te ga isticali kao rijedak primjer izvornog izvođenja ojkalica. Uz to pjevao je i u Župnom zboru Imena Isusova, a pisao je i pjesme svojim specifičnim, arhaičnim stilom koje su objavljivane upravo u omiljenom mu listu “Miljevci“, koji je nedavno obilježio 40 godina izlaženja. Branko je posebno bio ponosan na 982 dana provedena u uniformi hrvatske vojske, te sudjelovanje u akciji kojom su oslobođeni njegovi rodni Miljevci, a nakon rata nije ništa tražio za sebe. Bila mu je dovoljna slobodna Hrvatska. ­ Njegova pozitiva energija koju je širio na sve s kojima se suretao jednostavno je nenadoknadiva – zaključuje Drago Bačić.

Damir Šarac

IN MEMORIAM

Najbolji pjevač ojkalice u Zagori!Branko Šarac (1958. - 2017.)

46 MILJEVCI USKRS 2017.40godina MILJEVCI USKRS 2017.40godina

BRANKO šARAc1958.-2017.

NeKa žIvILOza Našaneka živi loza naša,

Svako sime roda moga.

Da mladost nam kiti sela,

Bude dice i poroda.

Zazvonite crkve zvona,

To je glazba sela moga.

probudite u ljudima

Svu dobrotu srca svoga.

od Milosti Gospe naša,

Čuvaj sela Miljevačka!

Zaštitnice i ufanja,

narod ti se uvik klanja.

Miljevački sivi kamen

i ravnica naša ravna,

Rijeke krka i Čikola,

i slapovi s dviju strana.

obiđimo kuće naše,

Starčad našu što ostaše.

neka vatra uvik tinja

Miljevačkim tim selima!

branko šarac(mL br. 37., Uskrs 2008.)