Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Ematua e 5
Enkitoria
95
Ore apa lelo tung’anak omanya ina kop naetuo inkera oo Siraeli naa
iltungana arruok ninche. Neji ninche iltung’ana le Kanaan naa iltungana oiro inkutukie naapashari. Eitayu ninche ltung’ana anaa ilasarri, neirrugokino inkitanyanyukot
oo nkaitin naitobiruaki te nkosholai o sahabu o tolkeek.
Neirriwaki Enkai iloibonok o lapolosak lenyena pee ejoki ninche
pee eirrin-du ing’ok enye. Kake etudutaitie ninche aapuo dukuya
aas ing’ok enye. Ore enaa eneidakie Enkai olorora kitok tenkata e noa o
enkanasa e Sodom o Gomora ekeidakie ake siininche iltungana le Kanaan
Kintaiki iyie ena kiti kerai iyie enkai ang’ Baal. Inchoo mikintishipa iyie
osarge lenye neitoboorr eng’-goro ino napi
Kaisho nanu iyie enkerai ai
pee elo aaku olkipoket loo
ng’ok ainei
Ore naboolong naa aikipuo siiyiook
aaku ilapolosak kituak nekipuo aitaki Enkai
kulo asarri
Meitishipisho kake kias ake. Tenias esidai
ning’amu sidain naa tenias
intorrok ning’amu intorok
Enkigilata oo nkitanapat 18:9-1196
Ore lelo kiminchal pooki omanya ina kop osiligi neenyare inkera o Siraeli nearare pee eisikie ninche ten kop enye kake eisho Enkai inkera oo Siraeli eng’olon nemirie ninche.
Ore pee eiting’ ilo arrabal kitok oibukoyioki osarge, nemirr inkera o Siraeli ilmangati pooki. Nerretena ninche pee ejung ina kop nelo
Yoshua arikoo ninche
Ore inakerai nin-dipa
ateyiang’a naa ninye ibayie miing’-il ae
Eing’ua apa nkakuyiaa lang
Abraham olosho oserem inkulie aitin
kake eirorie ninye Enkai neisiligie ninye ajo tiatua entalipa enye
etumieki olosho kitok
Neitoki
olaitoriani amusu ajo epuo ninche enkop e Misiri
netoni ilarin ip ong’uan. Ore ake pee eiting ina kata nerikoo olaitoriani meipang’u teina kop neriku enakop nitii tenakata. Kitii ene tenakata etulusoitie ilarin ip imiet. Eitabayie Enkai
enkisiligata naishoo apa Abraham.
Enchom intae entujung ena kop
pooki nimisujusuju inkoitoi oo laing’okok
apa oomanya enakop amu ekelo Enkai aiguanare ntae anaa pee eguare
ninche.
Aeng’ae natiaka intae
intijing’u enkaji napolosishoreki
Yoshua 24:2-14 97
Ore teinakop ng’ejuk netum ninche eseriani.
Netum pooki enkop sapuk o endaa nanya. Nemayian
ninche Enkai aitulus pooki.
Ore anaa enaisiligie apa ninche Enkai, neponari
ilhebrania neiput ina kop. Neiput eseriani o sipata ina enkop. Neji inakop Israel.
Ewo en-daa ino
Intasho matang’asa
aadotu ele soit
Metaa eseriani tenebo iyie enkanashe
ai. Kejaa isinkirr taata
Aisidain naleng’ amu
enaitayunyieki tenaiposha
98
Nerikoo ninche ilarishak neirorie
ninche Enkai neisum ninche irorei le Musa. Neliki iltungana
esipata Enkai neutaa ninche
pee eanyit Enkai
Etimirishe Yehova tialo lmang’ati lang’ kake eton ake etii iltungana oserem inkaitin enakop.
Entegelu intae tenoolong’ olisiayiayia tenaa Olaitoriani arashu inkaitin enakop
nietuo amu ore nanu oo enkaji ai aikisiaai Enkai ang’.
Nakataa kuak taa eseremare oo nkulie aitin nemee
Olaitoriani Enkai ang amu te nng’-golon kitok etokordua iyiok tiatua
sinkaishu te Misiri nelo aramat iyiook tiong’ataNeipang’ie Enkiai lelo
kulie oreren pooki otii dukuya iyiok etii lelo le Amori. Neeku ore iyiok naa aikisiai nikiserem
olaitoriani lang amu ninye Enkai naishu.
Ore Enkai naa sinyati neeta olom.
Tening’uaa ninye nisujusuju inkaitin
oonkitanyanyukt naa ekeidakie ninye intae
pooki
Aikisiligie iyie aajo kiserem olaitoriani
Enkai.
Irara intae ilchakeni inchere itumuta nabo pee isiayiayia
olaitoriani.
Aikira ilchakeni
Akasirr nanu te m-buku ele
ning’o litipika tenebo Enkai tena olong
Ore anaa enikianyita apa Musa te pooki ina ake kintaas iyie.
Nchoo metaa Enkai tenebo iyie enaa enataa apa tenebo Musa. Ore pooki ogilunore Enkai
o nkitanapat enyena netumore keeya
Kainyioo ejo inkitanapat e Enkai
tialo olkiteng otara oltung’ani metua
Etejo Musa pee eeri metua
ilo kiteng’ naa ore enyamali natupukuo neipirare olopeny ilo kiteng’ pee
elak
Enaidurra 21:28, Yoshua 24:15-24 99
Ore te nkiti rishata nepuo lelo tunganak adamu im-baa enkingasia natasa Enkai eimu Musa oo Yoshua. Neshipayu ninche tenkaraki naitayio Enkai ninche tialo sinkaishu e Misiri nepuo aserem Enkai toltauja lenye
eitaki ilasarri anaa enaitanapaki.
Neisiligie ninche Yoshua ajo ekeserem olaitoriani Enkai nesuj inkitanapat enyenak kake mee pooki otusuja nena kitanapat
Ore anaa enatiaka apa Yoshua neirriu
Enkai ilemeiruk meidakie ninche
Yaaah
Uuuiii baal taretu
iyiook iyiok
Ore pee eiting imbaa enking’asia neiteru eishoi natusujua aserem inkaitin
oo nkitanyanyukot neserem sii ilmakuin
Papai kainyioo pee egira ilapolosak aayieng’ ilkuon lang lekerra. Kelotu toi olmalaika le keeya agiroo iyiook anaa enapa kata etii loo
papa Misiri
Aah aah melotu ilo arani kake ore osarge lele kuoo
neiwuang’ie ing’ook ang’ nelo aitaa iyiok iloonare
tedukuya nkonyek e Enkai
Ilaiguanak 3:7-8, 12-13, 4;1-2, 10:6-7100
Ore pee edou enkiguana Enkai teshumata ninche
nedamu inkitanapat Enkai neirrin-du
ing’ok enye
Ore pee eirrin-du ing’ok enye nepaliki ninche neshukoki
ninche enkop enye
Nenauru iltung’anak esujita enkoitoi oo
ilarishak ogira aipang’ie iltunganak aitung’ua enkoitoi Enkai. Nemut
ninche pee egelu olaiguanani orikoo ninche
Neirorie oloiboni naa olarishani oji Samuel ninche ajoki
tenegelu olaiguanani naa Enkai etanya anaa olaiguanani lenye
kake etanya ninche epuo te nkirukoto. Negelu ninche Saul
neworu ninye ninche imasaa enye o ropiyiani, neitaa inkera enye ilaisiayiak neinyal intoyie enye.
Oii Nai Ai tapalaki iyiok
ing’ok ang nishukoki iyiok eseriani ang
nashomo
Ore enkop ino naa keyae te dupoto e
nkop ang’, Naa ore ina selenkei ino tung’ai
tene pee king’oor iyiok esidai.
1 samueli 8 101
Ore pee emoruau Saul nemany
ninye enkiyanget eng’-goro napi
Ore nabo olong nejo ninye arem enkiti ayioni naji daudi oranyakita
ninye te nkinanda te remet
Neponari eng’oki e Saulo enaake netum ninye olom toltungana
pooki netum enkuretisho sapuk. Neisiligie ninye ina kiyang’et
torrono ajo keitaa ninye kitok neisho engolon o mali kumok
kake ore tesiadi neyau nena pooki eng’oki o enyamali tialo Saul
Neing’uaa Saul olaitoriani
Enkai nesujare iloibonok le lejare
Neye Saulo tenara ore oltau lenye
nelo enemeneng’a
Negelu olaitoriani Enkai oloti barnoti
pee ejung Saul. Enkiti ayioni shekut onyoor
Enkai nesuj inkitanapat enyena olapa obo
otejo Saulo aar metua
Adolita emisimisi kitok mee sidai ena katukul amu ilo iyie aye tenara nepuo kulikae aya enkitoo
ino
Olaitoriani Enkai olchekut lai,
mang’oriki nanu toki, airragie nanu tonkujit
naanyori naarikoo tenkiopata oo nkariak naaitirring’a neitagol
ninye oltau lai.Oloosipat apa Daudi nenyoor
ninye Enkai. Kelo sa neeku ninye olotu akordu tung’ani
teng’oki enye o keya? Keeku Gaudi olaitajeunoni
oisiligieki iyiook?
1 samuel 18:10-11, 31:4, 16:1-13, orkerempe le Enkai 23:1-3102
Emayiana ilo tung’ani lemelo
enkiguana oo ltung’ana torrok nemeitashe te nkoitoi oo
laing’okok nemeton to lturrur le lelo loo lderrat torrok kake ore eng’ida enye naa
enkitanapata o laitoriani naa enkitanapata eibirribir kewarie
o dama
Eikununo ninye enaa olchani
otuunoki te mbata e nkare e nchoorro, oiu ilnganayio
lenyena terishata enye, nemetoyu im-benek enyena.
Ore te nena pooki naas ninye nedupoyu,
Mme nejia etiu lelo torrok,
kake eikununo anaa suut naakutaa osiuo ore enkaraki ina etudung’okoki enkiguana lelo torrok negeluni aitalam olturrur le lelo supati amu eyiolo olaitoriani enkoitoi e lelo supati kake ore enkoitoi
e lelo torrok naa keidak.
Ore terikore e Daudi, Nerasaa enkop
neas inaishiakino tedukuya Enkai
Ore pee eye Saulo neeku Daudi
Olaiguanani le Israel nerikoo iltungana
meteserema Olaitoriani Enkai neshum
nkitanapat Enkai
Tushukoki ena kitok enkop enye,
ore pooki kodi oshi nalakita tenkaraki enkop enye nchoo
epal
2 samuel 2:4, olkerempe le nkai 1, Iasat o lkepareta 13:22-23 103
Neirorie Enkai Daudi neboloki ninye im-baa kumok nayooki aasa. Nesir Daudi ina aibon
te m-buku olkerempe le nkai. Ore enkumoi enena netaasate
Ore Daudi naa oloosipat kake etaasa sininye
eng’oki neeku mee ninye olaitajeunoni
oisiligieki iyiook. Nesirr ninye kuna
eimaki shumata olaitajeunoni oyooki alotu.
Nejoki Enkai Daudi ore iyie teniye nalo nanu aitasheyie enkitoo ino
tiabori olayioni lino naa kaalo ninye ashetaki enkaji naaseremieki nelo enkitoo
ino aaku enoontarasi.
Ore pee eye Daudi neeku solomon olayioni lenye Olaiguanani (971BC). Ore anaa enaitanapishe
olaitoriani nelotu Solomon ashetaki olaitoriani enkaji naseremishoreki (966BC) pee elo
ajing’ ewueji olng’oborr oseremishoreki apa otaasishoreki ti onga’ta. Nerasaa iltunganak
le Israel ntarasi amu etabayie inkisiligat naisiligieki ninche tenkop nemayiani ninche teine.
Kake etii apa enkisiligata nabo neton eitu ebaya - elotunoto olaitajeunoni oyooki alotu
ainyal esiai pooki olmang’atinda. Kake eigila ake ltung’ana aas
eng’oki nepash iwutarot e nkai neitaki Enkai ilasarri losarge
loo ng’uesi. Kake neiput enashei kitok toltauja lenye
amu eyawua Enkai enkoitoi pee eisudoo ing’ok enye eton
eitu elotu olaitajeunoni aiwuang’ie ing’ook enye ntarasi
2 samuel 7:12-16, olkerempe le nkai 72:1-20
Inchoo ninye meiguanaki iltung’ana linono esupatisho neiguanaki lelo aisinak te sipata metomitu ninye
ewalata e lelo aisinak le tung’ana nchoo enkordunoto lelo oomena
nirrar ilo oitorrogonyisho. Nchoo ninye meiguanaki iltung’ana linono te supatisho neiguanaki lelo
aisinak te sipata Meibulai esupatisho too nkolongi
enyena metuunoyu eseriani nkolongi naabaa anaa naabik olapa
Meitoria ninye ebaiki inaiposha o metabaiki enkae naiposha
Metabatatata ilaiguanak pooki tedukuya ninye neisiai enkop pooki ninye
Amu kekordu ninye ilo onyamal te neishiraki neretu ilo aisinani o ilo
lemeeta olaretoni. Nchoo metoomonokini ninye enaake
meetu imayianat shumata ninye nkatitin pooki.
Neipot iloshon pooki ninye aajo olomayiani.
104
Inkulie aaiboni elotunoto olaitajeunoni
Kake oo ina kitanapat e Musa
oo ina aji naitobiraka iyiok olaitoriani te
Jerusalem
Kake oo ilkigerot sinyat le nkai oishoo
ilobonok lenyena? Eitanapa iyiok pee mekintobiraki ate
inkitanyanyukot oo nkaitin. Nejo meetae ae Ai naa nabo enkoitoi
nalo enetii ninye
Nena Enkai naitayio iyiook te Misiri
naa kulo ilapolosak lenyena
Etii inkoitoi kumok nabaikinyeki
Enkai. Ejo kulie Yehovah nejo kulie allah, nejo kulie chemosh kake kijo
iyiok baal
1 Ilaiguanak 12:20,28-29, Olkerempe le nkai 2:7,12, 22:6,14-18, 40:8, 78:2,45:6-7, 89;26-27, 110:1,4, 132:11
Einosie Enkai Daudi olmumai te sipata, nemeshuko ninye ejo ore ilng’anayio
lo sesen lino neitoreisho ntarasi.
Ng’ura ore tena olong aatoiwuo iyie. Tungututa enkerai megoro, teneputunye eng’-goro tenkit
kata.
Nesirr Daudi im-baa kumok naaipirta elotunoto olaitajeunoni
Etiaka olaitoriani olkitok lai Totona te nkaina ai e tatene
o metaba enaa napik ilmang’ati linono abori nkejek inono (olkerempe le nkai 110:1)
Ore ilo orika lino le nkitoo Enkai nebikoo ntarasi o ntarasi.
Itonyorra iyie esupatisho nimbayu enkarruesho metaa
ore Enkai ina ai ino kitubukoko eilata aput teina ilata eng’ida,
nikintulosoo too lchoreta linono.
Kaitaa nanu ninye olkikau lai napik shumata oo laiguanak pooki lenkop
(orkempe le nkai 89:26)
Kang’ida nanu aas eyieunoto ino Naai ai, etii enkitanapata inonok atua oltau lai
(olkerempe le nkai 40:8)
Kabol nanu enkutuk ai too nkitanyanyukot nalimu nkirorot
Musan e apa (olkerempe le nkai 78:2, Matayo 13:34-35)
Nesirr daudi im-baa enkiputukuny naipirta elotunoto e messiah Aibukoyioki nanu enaa enkare
netirishate iloik lainei pooki too rubat, netotiwuo oltau lai anaa
enkapoi etoshole oltau lai ti atua olgoo lai,
Etoyio egolon ai anaa oleleo le moti neterepa olngejep lai ntakul, ainei nekirragie nanu te nterit e keeya
Ee, aamanita nau ildiain aatang’adutua nanu olturrur loo
laasak loo ntorrok etaremo ninche in-dapi oo nkaik oonkejek ainei
Kaidim nanu aikena loik lainei pooki aaing’orita ninche nashil
Neorikino ninche ilkilani lainei maate ore to lkila lai neosh ninche enkukuo (olkerempe le nkai 22:14-18)
Enoto apa Solomon erikore naado natii dupoto oleng. Kake ore pee eye ninye neoro olosho lo Siraeli aaku are. Neorori iltungana otii moikwape negelu ninche oltung’ani
olarruoni oji Jeroboam aitaa Olaiguanani lenye. Elakuaniki apa ninche enkaji e seremare natii Jerusalem kake nepuo ninche ashetaki ate ewueji neseremishoreki. Neiput ine inkaitin
oonkitanyanyukot o ilosho le saabu.
Nepuo iltunganak enkaji enkai ainining iwutarot em-buku sinyati. Nenyorr apa ninche enkitengena
elotunoto o laitajeunoni.
105
Ore pee egelu ilapolosak olkiteng anaa enkitanyanyukoto Enkai netegelutua ninche enkitanyanyukoto e shetani.
Neserem ninche oloirirua neshipayu ninye amu eitung’uayie iltung’anak enkoitoi esipata e Enkai e lotunoto olaitajeunoni.
O baal tang’amu
olasarr oing’ua ltauja lang
Imayiana iyie enkaiguanani e
shumata ng’otonye enkai ang inining’o asayia lang nipaliki
iyiook ng’ook ang.
Kainyioo iyasita iyie tenewueji
sinyati
Tenkarna e Yehova apa litung’atie. Enining’o ororei lo laitoriani. Ekeini enkerai
te ntalipa e daudi, naa tolkerreti lenye eyooki aimu olaitajeunoni, eji ninye enkarna Josia.
Naa ore tee shumata ele perere neyooki apej ilapolosak le baal.
I Ilaiguanak 12:28, 13:1-2, Jeremiah 44:17-25
Ijo iyie kegama Enkai in-damunot neija
Mokure ayieu naning’ kuna. Ore ebaiki
taata Baal enare pee eseremi. Ore ake pooki
ng’ae ogilunore ena netumore keeya.
106
Esipa aajoki intae ejo ororei lo laitoriani ore iloik le kulo oibonok
pooki le baal ekepejo Josia pooki teleperere
Ekeishoru Enkai olmonekie tenoolong pee
iyiolalouu ajo ninye laairriwua. Ore ilo perere ligirara aseremie nkaitin elo taata abela katare
neibukori inkuruon
Ha, ha, ha, nining’o duo ele sikiria sinyati eorito. Ejo ninye oyiolo pooki toki
mikiyiolo enikiasita
Em-bung’a ninye nabokata entarr metua. Kang’ae ninye
pee elotu ainyal eseremare ekulikae
Etoyio Enkaina ai. Aagira Enkai aitame. Toomono Yehova
maishiunye
Olaitoriani Enkai ai nchoo
iyie mikitayiolouni tata. Inchiunyie
ena aina Olaiguanani
Shiee em-bae
enking’asia ena aaishiwuo
Enkaina
1 Ilaiguanak 13:2-6
Ira iyie ng’ae pee ijo kulo omon? Metii
hoo obo oidim atolimu kulo omon Enkai ake
openy
107
Aaaaah aaaaah
Eiroro Yehovah
Eidakie ninye eseremare ang, Metii
toki natungayiokiEsipa edede ira iyie oloiboni
le nkai. Meetae oloiboni le baal otaasa kuna nitaasa iyie. Tijing’u iyie atua ena anasa ai matatoni nikidaa
nikiokisho naa kaisho nanu iyie imaasaa naagol enkinyang’a tenkaraki
enkisiayare enkai tata.
Kake itejo iyie ore iloik le pooki oiboni le baal naa kepejori tolperrere eshomo
olperere neisika pooki metii oloidakieki
Aah aah, maairiamariyie
nanu iyie. Atiaka olaitoriani pee manya nemaokisho atii Israel
nemashukori nanu enkoitoi naeunye
Im-baa Enkai nena mee nainei
1 ilaiguanak 13:5, 7-9
CrashCrash
BoomBoom
EEeeeeeeeeeeeiiieiii
108
Ore enaa enaitanapishe olaitoriani neshuko oloiboni le nkai te nkoitoi napaashari.
Neeta ninye esumash wenkure oleng’. Eitu ninye edaa anaa eokisho toonkolong’i uni
naatulusoitie. Ore ilbarnot aare oseremita enaduo ai olashe le saabu nesujaa ninye pee edol ajo kaalo elo ninye.
Neinepu ninye oloiboni le Nkai eton tiabori oloip. Neyieu ninye
neton tenebo ele lee lenkai otaa eng’-golon naban-ji. Oloiboni apa le nkai ninye kake ore pee edung’o enkitoria e Israel katare, nesuj ninye inkaitin naagwetuno enkop
enye. Nejo toltau lenye eseremare ake we seremare enyanyuk pooki
Papa ijo iyie kesipa nena natejo ninye? Kesipa sa ajo Yehova
ake Enkai? Neeku pesho inkaitie ang saabu ake
olkeek?
Entasioki erotokoki osikiria pee
asujaa
Ira iyie ilo osinka lenkai oing’ua yudea. Etiu enaa aitanaure, wou
maape ang. Maape maishoo endaa o nkare
Malo nanu amu atiaka olaitoriani pee
madaa nemaokisho tenekop
Ooii ashe Enkai amu etaa duo amuut
enkure
Emelok taa ena daa ajo ashe oleng kake etaa enkata nashuko
nanu yudea
papai itaa doi oloiboni kekirorie olaitoriani siyie
esipa itejo iyie elo ninye ae
Eeeh pae enkerai ai, tenkata e
dukuya too larin kumok
Eeh esipa kake nanu oitoosho
Ng’ura ara siinanu oloiboni le Yehovah enaa iyie. Nairorie
olmalaika tedekenya natiaka pee arik enkaji
ai pee idaa niokisho
Eiroro olaitoriani inchere ore amu itaasa enikintanapa duo pee
mias aokisho nidaa, Nemeshuko enkishui ino Yudea. Nemenukari osesen lino too
nkuraren inyi
1 Ilaiguanak 13:10-22
Papai enaata nanu eitu
anyorra teneitu adol ninye too nkonyek ainei
amu enyanyukie ilapa oibonok
Musaan le Israel
109
Nelo oloiboni eeta oltau oiroshi amu eyiolo ajo ore olaitoriani naa bayaroti
to rorei lenye neyieolou ajo ekeye ninye kake eitu apa eyiolou ninye ajo tenkata nataana oleng ana tena oitoi elo aye
Ore pee elusoo ilarin iip o ng’uan netumi Olaiguanani oji Josiah. Nelo ninye ewueji
naseremishoreki neinepu olpiyayati lororei le nkai teine. Nenyamalu ninye toltau amu etayiolo ajo etung’uatie iltungana inkitanapat Enkai nepuo
aaserem nkaitin. Neishooyo enkitanapata metudumunye ilpayiani o loibonok apuo
ainining enejo ororei lenkai teilo piyayati.
Nenukari ninye ilo oiboni Lenkai nerikinoi. Neitokini aashetu ilo perere neseremieki baal too kuli arin ip uni. Kake meetae hoo obo loo loibonok le baal otapejoyioki iloik enaa enatejo apa oloiboni le nkai
Nedumu ilo oiboni le lejare oloiboni le nkai alo anukaa tenebo loibonok le baal tem-bata ewueji
neidakie olaitoriani olperere le baal
Nekurru iltung’anak too ng’ok enye. Negelu
ninche pee epuo aas nena pooki naaigero
Em-bae enking’asia ena. Eitu aikata adol olowuaru otara oltung’ani neitu
enya inkiri
Enking’asia ena teneboita
olowuaru o sikiria tewueji nebo
Eidakie Enkai ninye tenkaraki eming’ano enye ee esipa ekeponu pooki naaibonuo
abaya
1 Ilaiguanak 13:23-31, 2 Ilaiguanak 21:24, 22:8-11, 23:1-3
eeeeeeeeiiiiii
Ilo oiboni le yudea ilo
110
Nesuj iltunganak inkitanapat e nkai neinyal inkitanyanyukot pooki niarr metuata iloibonok
pooki le baal apa oitakita ilasarri enkolong’ olapa olakirr
Ore inkitanapat Enkai te nkaina e Musa nemeyieu enkiama olee olikae lee. Ore pooki
oas ina neng’adari teina kop
Neituku ninche enkop araa lelo pooki kuyantik o
lasakutok oloing’orr ilakirr.
Tigila ina kiti ai
enye nipejoo enkaji.
Yieyioo sinyati ng’urrie iyiok
Ilwushuwush lemeeta eng’iriata
2 Ilaiguanak 23:5,7,10 111
Neilep Yosiah alo enepa wueji neika
netanang’are oloiboni lenkai
Yeroboam olaiguanani le
dukuya le nkitoria e moikuape ilarin
ip uni ooima.
Negil ninche olperere
neinyal nkaitin nedung ilkeek pooki neidong’ neeku emposio
Neitoki ninye olperere agila
neibukoo nkuruon
Neeeri lelo iloibonok pooki le lejare nepejori iseseni
lenye teilo perere
Enkai nabo ake eetae
naa ninye ake enare neseremi. Neitu iyiok
kiserem ninye amu eteleja iyiok kulo oibonok
lelejara neitalam iyiok olaitoriani Enkai
ang.
Aiyeye intae
Ore teine netaana netii apa enkurare oo liobonok
lebaal ootuata. Ore naa pee meepuo iltung’nak aaserem
nena kuraren, neturu Josiah lelooik loolmeneng’a nepejoo pooki te shumata ilo perere.
2 ilaiguanak 23:15-16112
Nelotu enaibon o larin ip uni aasa enaa enaibonishe
oloiboni le nkai
Ore pee elusoo enkata eseremare oo nkaitin neitanapisho Olaiguanani
Yosiah pee edamuni enkolong’ e pasaka pee eipang’unyie ninche olaitoriani
aitung’ua Misiri neisho ninche enakop.
Neliki ninche papai lenye enkatini elakunoto tiatua esinkaishu e Misiri. Neisho ninche nkitanapat olng’oborr lenkomoni.
Neliki ninche eneikuna osarge loo ntaloishin pee eitajeu ninche o lkikaunot
lenye loo layiok to malaika lo lalem. Enkata sidai ena e pasaka alang’ kulie pooki.
Entapejoi lelo oik
pooki
Entung’ai naa iloik lenyena entapejoi kulie
pooki. Eyieu ake neeish ena seremare oo nkaitin amu inakata ake emayian iyiok
Enkai
Imayiana iye Enkai ang
olkitok le nkop pooki oyaua ninye emukate tenkop
Papai kaji etiu ena olong pee
epaasha o nkulie
2 ilaiguanak 23:17-18,21-22
Oloyanyiti enkurare ena oloiboni le Nkai le
Yudea oibonishe apa ajo keesa kuna pooki
Nejo ninye elotu olaiguanani oji Josiah nelotu aas kuna
pooki nitaasa Nejo ninye elotu oltung’ani oji Josiah nelotu aas kuna pooki
nitaasa
113